UNIVERZITET U SARAJEVU

PEDAGOKI FAKULTET
ODSJEK: Razredna nastava

TEMA

KANDIDAT: MENTOR:

Sarajevo, februar, 2015. god.

S A D R A J:
1. UVOD....................................................................................................................................5
1.1. Cilj izadacinastvetjelesne izdravstvenekulture.................................................................5
1.2. Znaajnastavetjelesnei zdravstvene kulture.....................................................................5
1.3. Procjena dranja tijela......................................................................................................6
1.3.1. Procjena dranja tijela pokriterijima N. Wolanskog..................................................6
2. ZAKLJUAK........................................................................................................................7
3. LITERATURA......................................................................................................................40

1. UVOD

2
 Tenja svakog, pa i najmanjeg djeteta, je da se ukljui u sve ivotne tokove i da u
njima aktivno uestvuje. Da bi ostvarilo tu svoju tenju potrebne su mu odreene psihofizike
sposobnosti koje ono treba da razvije.To se najlake prihvata i ostvaruje preko njegovog
svijeta - svijeta igre. Igra je sastavni dio ivota svih ljudi razliite ivotne dobi i drutvenog
poloaja, ali posebno djece i mladih. Ona je u ljudskoj prirodi uroena aktivnost, koja ima
veliku vanost i uticaj na rast i razvoj uenika, razvoj psihomotornog sistema i funkcionalne
sposobnosti organizma. To je veliki vaspitni potencijal i vaspitna snaga. Ona omoguava djeci
da razviju svoje vaspitne potencijale, jer igra je jedina aktivnost kroz koju se djeca odgajaju i
obrazuju. Utie i na formiranje linosti, a zatim i na voljno-moralnu, te intelektualno-radnu i
estetsku komponentu. One omoguavaju djeci da razviju svoje humane kvalitete i autentine
ljudske vrijednosti. Zbog toga se igra ne moe zamjeniti niti bilo ime nadoknaditi u razvoju i
vaspitanju djeteta. Ona je prva kola mladog ljudskog bia koje se priprema za ivot.

Primjena elementarnih igara u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture ima veliki znaaj
u stvaranju navika za zdrav i higijenski ivot i sprjeavanje nepravilnog dranja tijela. Bilo
koja elementarna igra, aktivira kompletni lokomotorni sistem presudan za transformaciju
energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih elija u organizmu, te se igre i fizika
aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina.

U elementarne igre ubrajamo one igre koje su po svojoj formi kretanja i po svom
sadraju proste i dostupne svakom uzrastu. Tu se podrazumijevaju jednostavne igre, koje u
jednostavnim oblicima primjenjujemo na razliite naine u razliitim uslovima sa ili bez
rekvizita. One su osnovni oblik tjelesnog odgoja, djece mlaeg kolskog uzrasta. One
zadovoljavaju potrebe djece za kretanjem i aktivnou, a to je potreba organizma u rastu i
razvoju. U njima su prisutni osnovni, prirodni oblici kretanja u jednostavnim i sloenim
situacijama. Hodanje tranje, skakanje, puzanje, penjanje, hvatanje, bacanje i niz drugih
sadraja djeluju na svestarn razvitak djeteta. Mnoge elementarne igre razvijaju spretnost,
okretnost, brzinu, snagu, snalaljivost, omoguavaju i pun razvoj panje, pamenja, mate i
miljenja. Elementarne igre su zbog jednostavnih sadraja i pravila igre, lako primjenjljive i
prikladne za razliite otvorene i zatvorene prostore. Ove igre imaju uticaj na pravilan razvoj
miia kod djeteta, kao i na razvoj pravilnog dranja tijela, ispravnog hoda, razvoja plua,
oblikovanja konstitucije.
1.1. Cilj izadaci nastavetjelesne i zdravstvene kulture
3
 Generalni cilj je usmjeren ka razvoju cjelovite biopsihosocijalne linosti. Dakle,
teimo da pozitivno utiemo na tijelo i um, odnosno na sve dimenzije psihosomatskog statusa
kao multidimenzionalnog sistema, da bi ovjek mogao da se izrazi i potvrdi kao zdrava,
stvaralaka, slobodna linost. Da bi se ostvario cilj pred tjelesni odgoj postavlja se niz
konkretnih zadataka koji treba da su usklaeni s potrebama uenika, kao i objektivnim
potrebama drutva. Treba imati u vidu da se u procesu pedagokog rada zadaci ne postavljaju
i ne rjeavaju izolovano, odnosno nezavisno jedan od drugog. To je nemogue, jer tjelesne
vjebe i specifini zadaci kao osnovno sredstvo uvijek djeluju na ovjeka u cjelini.
Da bi mjere koje poduzimamo u tjelesnom odgoju bile to odreenije, navodimo shematsku
podjelu zadataka:
1. bioloki zdravstveno higijenski
2. pedagoki odgojno obrazovni1

1.2. Znaajnastavetjelesne i zdravstvenekulture

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture vano je podruje u odgoju i obrazovanju mlade

generacije. Dobrim odabirom sadraja i metodikim oblikovanjem, kao to je utvrivanje
psihofizikog statusa, izrada programa, realizacija i praenje tijekom rada, osnovni su uvjet za
poboljanje kvalitete, a time i utjecaja odgojno obrazovnog procesa. Obzirom na to da je
uenik subjekt toga procesa, njegove povratne informacije vaan su doprinos boljoj i
racionalnijoj realizaciji samog procesa. Upravo iz toga razloga, vano je posvetiti veliku
panju inicijalnom praenju i provjeravanju uenika(osobito u niim razredima kada se
pravovremeno uoene nepravilnosti mogu vrlo uspjeno ukloniti), a potom i finalnom.

1.3. Procjenadranja tijela

4
 Jedan od kljunih imbenika u procesu praenja i provjeravanja je procjena dranja
tijela. Da bismo dobili ispravnu ocjenu dranja tijela, potrebno je osobu promotriti u cjelini s
udaljenosti od dva do tri metra. Na taj emo nain dobiti kompletnu sliku dranja tijela osobe,
odnosa pojedinih dijelova tijela i njihove konstitucije. Osobu promatramo s prednje, tj. zadnje
strane (frontalna ravan) i s bonih strana (sagitalna ravan).

1.3.1. Procjenadranja tijela pokriterijim N. Wolanskog

U ovom radu fokusirat emo se na procjeni dranja tijela uenika prvog, drugog i
petog razreda, i to po kriterijima Napoleona Wolanskog

Njegova procjena dranja tijela ukljuuje:

ocjenu dranja glave,
ocjenu dranja ramena,
ocjenu dranja grudi,
ocjenu dranja lopatice,
ocjenu dranja kraljenice,
ocjenu dranja trbuha,
ocjenu dranja stopala.

U nastavku emo se detaljnije upoznati s analizom svih dijelova tijela i moguim

deformitetima, oblicima poremeaja, vjebama oblikovanja i sl.

Slika br. 1. Dobro i loe dranje tijela

5
 (izvor:www.freedomtek.org)2

Tabela 1. Srednje vrijednosti mjera kod djeaka i djevojica

Djeaci Djevojice
Godine vratna krivina slabinska krivina vratna krivina slabinska krivina
4-5 2.5 1.5 2.4 1.5
6-7 2.7 1.7 2.6 1.7
8-9 2.9 3.8 2.8 3.8
10-11 3.3 4.1. 3.1. 4.2.
12-13 6.0 6.3. 5.6. 5.5.
14-15 6.0 6.3. 5.8. 6.2.
* Prema: Beovi, M. (2011)3

____________________
2
www.freedomtek.org
3
Beovi, M.Kinezioloka metodika u edukaciji (II) dio. Bosanska rije, Sarajevo, 1984., str.210.
Slika br. 2. Posmatranje dranja tijela sa zadnje strane (frontalna ravan)

6
 (izvor: Beovi, M., 2011)4

___________________
4
Beovi, M.Kinezioloka metodika u edukaciji (II) dio. Bosanska rije, Sarajevo, 2011., str.210.

3. ZAKLJUAK
7
3. LITERATURA

8
 1. Beovi, M. (2011). Kinezioloka metodika u edukaciji (II). Bosanska rije, Sarajevo,
str.210.
2. Faraikovi, E., Karaikovi, E. (1986). Kinezioterapije(drugo dopunjeno i proireno
izdanje), Svjetlost, OOUR, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo.
3. Hadikaduni, M., Maarevi M.(2004). Metodika nastave tjelesnog odgoja sa
osnovama fiziologije tjelesnog vjebanja, Zenica, str.119.
4. Koturovi, Lj., Jerievi, D. (1996). Korektivna gimnastika, Grafipor, Beograd.
5. Peina, M. i saradnici(1996). Ortopedija, Naprijed, Zagreb.

Internet izvori:
1. www.freedomtek.org