Kreativnost U Nastavi Muzičke Kulture

SVEUILITE U ZAGREBU
UITELJSKI FAKULTET
ODSJEK ZA UITELJSKE STUDIJE
PETRA HALAVUK
DIPLOMSKI RAD
KREATIVNOST U NASTAVI
GLAZBENE KULTURE
akovec, rujan 2016.

SVEUILITE U ZAGREBU
UITELJSKI FAKULTET
ODSJEK ZA UITELJSKE STUDIJE
(akovec)
PREDMET: Metodika glazbene kulture
DIPLOMSKI RAD
Ime i prezime pristupnika: Petra Halavuk

TEMA DIPLOMSKOG RADA: KREATIVNOST U NASTAVI
GLAZBENE KULTURE
MENTOR: Branimir Magdaleni, vii predava
akovec, rujan 2016.

SADRAJ:
Saetak ..................................................................................................................................... 1
Summary .................................................................................................................................. 2
1. UVOD .................................................................................................................................. 3
2. KREATIVNOST .................................................................................................................... 4
2.1. Kreativnost u odgoju i obrazovanju .............................................................................. 4
3. RAZVOJ GLAZBENIH SPOSOBNOSTI .............................................................................. 7
4. NASTAVA GLAZBE U PROLOSTI I DANAS .................................................................. 10
4.1. Razvoj nastave glazbe u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljea ............................. 10
4.1.1. Carl Orff (1895. - 1892.)...................................................................................... 11
4.2.1. Zoltan Kodaly (1882. - 1967.).............................................................................. 11
4.3.1. Emile Jaques-Delcroze (1865. - 1950.)................................................................ 12
4.2. Nastava glazbene kulture u niim razredima osnovne kole ....................................... 13
4.2.1. Pjevanje................................................................................................................ 15
4.2.3. Sviranje ................................................................................................................ 16
4.2.2. Sluanje glazbe..................................................................................................... 19
4.2.4. Glazbena kreativnost............................................................................................ 20
5. KREATIVNE AKTIVNOSTI U NASTAVI GLAZBENE KULTURE.................................... 22
5.1. Oblici kreativnih glazbenih aktivnosti ........................................................................ 22
5.2. Motivacija u nastavi glazbene kulture ........................................................................ 25
5.3. Primjeri motivacijskih tehnika .................................................................................... 26
5.3.1. Obrada pjesme po sluhu ...................................................................................... 27
5.3.2. Sluanje glazbe..................................................................................................... 36
5.3.3. Sviranje ................................................................................................................ 42
5.3.4. Glazbena kreativnost, glazbene igre .................................................................... 44
6. ZAKLJUAK...................................................................................................................... 46
7. PRILOZI I DODATCI ........................................................................................................ 47
............................................................................................................................................... 50
LITERATURA: ....................................................................................................................... 52
IVOTOPIS ............................................................................................................................ 54
IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI RADA .......................................................................... 55
IZJAVA ................................................................................................................................... 56
Saetak
Glazbeni odgoj, kako u predkolskoj, tako i u kolskoj dobi, veoma je vaan za

razvoj kreativnosti uenika, razvoj njihovih glazbenih sposobnosti te cjeloviti
(intelektualni, emocionalni, socijalni, tjelesni) razvoj uenika.
U nastojanju da se to bolje objasni pojam glazbene kreativnosti u nastavi kod
uenika kolske dobi te vanost kreativnog uitelja glazbene kulture u nastavi, u
ovom je radu prije svega objanjena kreativnost u odgoju i obrazovanju. Kreativnost
znatno utjee na razvoj i zanimljivost nastave te je ini kvalitetnijom i zato je vano
pri osposobljavanju buduih uitelja, nastavnika i profesora ukazati na vanost
razvoja kreativnosti u odgojno-obrazovnom procesu. Nadalje, u radu je objanjen
razvoj glazbenih sposobnosti kod uenika kolske dobi. Hoe li uenici u primarnom
obrazovanju moi razviti svoje glazbene sposobnosti ovisi o tome koliko e uitelj
biti kompetentan voditi kvalitetnu nastavu, koliko je uitelj glazbeno pismen, koliki
mu je stupanj muzikalnosti te koliko su razvijene njegove glazbene sposobnosti. U
radu je objanjena nastava glazbene kulture u prolosti i danas kako bi se bolje
razumjelo koliko je vano da uitelji budu kreativni te izmjenjuju razliite glazbene
aktivnosti na satu. Takoer su spomenuti istaknuti glazbeni pedagozi iji su
metodiki sustavi utjecali na razvoj glazbene pedagogije u Hrvatskoj: Carl Orff,
Zoltan Kodaly i Emile Jackues-Dalcroze. Ukratko su objanjena nastavna podruja
pjevanja, sviranja, sluanja glazbe te glazbene kreativnosti. Uitelji u navedenim
nastavnim podrujima izmjenom razliitih kreativnih aktivnosti poput pobuuju
zanimanje uenika to najee rezultira zadovoljnim i radosnim uenikom ija
glazbena znanja i mogunosti dolaze do izraaja u svakom trenutku. Navedeni su i
konkretni primjeri aktivnosti za razvoj glazbene kreativnosti iz svakog nastavnog
podruja glazbene kulture koje su koristile studentice na svojim javnim satovima.
Prema navedenome, cilj ovog diplomskog rada bio bi istaknuti vanost kreativnog i
kompetentnog uitelja u nastavi glazbene kulture koji e voditi kvalitetnu nastavu te
svojim primjerom i dobrim radom poticati kreativnost uenika te razvoj njihovih
glazbenih sposobnosti.
KLJUNE RIJEI: kreativnost uitelja, kreativnost uenika, glazbene sposobnosti,

glazbene aktivnosti, motivacija
1
Summary
Music education during pre-school and school age is very important for development
of creativity, musical skills and overall intellectual, emotional, social and physical
characteristics in children.
The primary aim of this thesis is to explain creativity during upbringing and
education in order to expand on the role musical creativity has in education of
school-age children, as well as on the importance of teacher's creativity in classroom.
Creativity heavily influences development and the appeal of education and improves
its quality, so it is extremely important to point out the importance it has in the
educational process during teacher education. The development of musical skills in
school-age children is explained in this thesis as well. Whether children will be able
to develop their musical skills within primary education depends on the level of
competence, musical literacy, musicality and musical skills of the teacher. The thesis
also contains a comparison of contemporary and historical musical culture which is
used to convey the importance of teacher creativity and collaboration in terms of
music activities in the classroom. Prominent music educators, Carl Orff, Zoltan
Kodaly and Emile Jackues-Dalcroze, whose methodology systems impacted the
development of music pedagogy in Croatia are also mentioned, as well as the
following teaching areas: singing, instrument playing, listening and musical
creativity. Teachers who exchange various creative activities related to those fields
among themselves, such as musical games and motivational techniques, increase the
appeal musical education has on the student, which usually results in a student who is
happy and motivated and is able to express musical knowledge and skills in every
situation. Examples of specific activities with the goal of development of musical
creativity within every teaching area related to music culture that college students
carried out during the lessons they held are included as well. All things considered,
the goal of this thesis is to highlight the importance of a creative and competent
music culture teacher who is able to provide high-quality teaching and positively
influence creativity of students and development of their musical skills.
KEYWORDS: teacher creativity, student creativity, musical skills, music activities,

motivation
2
1. UVOD
Glazba jo od najranije ivotne dobi djeci donosi radost i veselje te se

njome obogauje njihov emocionalni svijet i pospjeuje psihiki i fiziki razvoj.
Glazbena nastava u osnovnoj koli predstavlja nezamjenjivo sredstvo u oblikovanju
estetskog odgoja uenika te je njezin cilj u kolama da uenici kroz pjevanje, igru,
ples i sluanje glazbe postanu istinski zaljubljenici u glazbu koji e biti u mogunosti
razviti svoj sustav vrijednosti za njeno procjenjivanje.
U prolosti je nastava glazbenog odgoja imala malu odgojnu i obrazovnu vrijednost

jer su uitelji pridavali preveliku vanost teorijskoj grai. Razvijala se samo uenika
sposobnost pamenja napjeva te se zanemarivalo sluanje glazbe. Takav nain rada
glazbenu je nastavu inio besmislenom i dosadnom.
Kako bi glazba danas uenicima ostala nezaboravan doivljaj i trajna potreba, uitelji
moraju biti kompetentni kreativci koji e svojim uenicima omoguiti da na satu
doive radost muziciranja kroz pjevanje sviranje, stvaralatvo ili sluanje glazbe.
U ovom je diplomskom radu poseban naglasak stavljen na kreativnost uitelja u

nastavi jer su oni ti koji e dobro osmiljenom i kvalitetnom nastavom motivirati
uenike da ostvare svoje glazbene potencijale, odnosno sposobnosti. Iz tog je razloga
ukratko objanjena kreativnost u odgoju i obrazovanju.
Spomenute su i glazbene sposobnosti uenika te vanost njihova razvoja u nastavi

glazbene kulture. U razvijanju tih sposobnosti veliku ulogu ima uitelj koji na razne
kreativne naine potie razvoj uenikog glazbenog stvaralatva.
Uz to, objanjena su nastavna podruja pjevanja, sviranja, sluanja glazbe te

glazbene kreativnosti, a navode se i konkretni primjeri studentica koje su svojim
radom motivirale uenike.
3
2. KREATIVNOST
2.1. Kreativnost u odgoju i obrazovanju
Kreativnost je vrlo kompleksan pojam za koji postoji mnogo razliitih

definicija. Najjednostavnije bi se mogla definirati kao mentalni proces koji ukljuuje
stvaranje novih ideja, pojmova ili rjeavanja problema.
Istraivanjima pojma kreativnosti znanstvenici su se poeli baviti tek sredinom 20.

stoljea. Posebno zasluan za istraivanje fenomena kreativnosti bio je psiholog J. P.
Guillford. Smatrao je kako se kreativnost ne moe poistovjeivati s inteligencijom te
je svojom teorijom podijelio ljudsko miljenje na konvergentno (logiko
zakljuivanje, pronalaenje ispravnog rjeenja) i divergentno (pronalaenje to veeg
broja ispravnih rjeenja). Kao osnovnu karakteristiku razvoja ljudske kreativnosti
Guliford prepoznaje divergentno miljenje. Osoba koja ima divergentno miljenje
sama odabire najbolje i originalno rjeenje od svih kojih se dosjetila.
Ponekad se smatra da su samo neki ljudi kreativni i da imaju posebne talente,

meutim svi koji posjeduju neko znanje i vjetine mogu razviti svoje kreativne
sposobnosti. Zato svakome djetetu u koli mora biti omogueno kvalitetno
obrazovanje koje e razvijati njegovu osobnost te mentalne i tjelesne sposobnosti na
najbolji mogui nain. Dijete u koli spontano i na aktivan nain ui promatranjem,
igrom, eksperimentiranjem te tako spoznaje svoju okolinu.
Profesorica psihologije Branka Peri kae da se kreativne sposobnosti razvijaju

kroz praktinu primjenu (stvaranjem glazbe, pisanjem pria, izvoenjem
eksperimenata), a kljuni zadatak uitelja bila bi pomoi djeci u razumijevanju tih
procesa i uspostavljanju kontrole nad njima. (Peri, 2013, str. 146) Stoga je vano
da kola bude mjesto gdje e uenicima biti omogueno razvijanje kreativnog i
kritikog naina razmiljanja.
Ukoliko pogledamo u povijest, kola po svojoj tradiciji nije mjesto gdje se

kreativnost mogla u potpunosti razvijati. U 17. stoljeu J. A. Komensky utemeljio je
didaktiku koncepciju predmetno-satnog sustava koja nije u skladu s kreativnim
procesom. Ako kreativni proces gledamo kao skup aktivnosti u kojima uenik dobije
4
ideju i inspiraciju koju zatim ostvaruje i izlae, moe se dogoditi da se taj proces ne
poklopi s predmetno-satnim sustavom po kojemu se odvija nastava. Primjerice,
ukoliko se uenik nalazi na satu glazbene kulture, a dobije inspiraciju za novo
rjeenje iz matematike, teko e doi do ostvarenja ideje ne ometajui nastavu. Isto
tako, teko je zamislivo da e svi uenici biti kreativni u isto vrijeme na nastavnim
predmetima u kojima su aktivnosti kao to je slikanje, pisanje prie ili pjesme, gdje
se od uenika oekuje da budu kreativni. Kreativni proces moe razliito trajati pri
emu se moe dogoditi da nastavni sat od 45 minuta nije dovoljno dug. Meutim,
kako bi se olakale okolnosti, pedagoke procese mogue je odravati tako da se u
nastavi kroz razliite oblike aktivnosti potie kreativnost. (Bognar, 2011).
Danas je prouavanje kreativnosti dominantno u slubi odgoja i obrazovanja gdje se kola

kao mjesto sustavnoga razvijanja smatra jednom od osnovnih predispozicija za razvoj
kreativnosti iz kreativnog potencijala uenika. (Somolanji, Bognar, 2008, str. 90)
Nastava u koli jedinstven je i neponovljiv proces. Svaki razred, odnosno svaki

uenik u razredu poseban je sustav s individualnim potrebama kojima se uitelj treba
prilagoditi. Kako bi dolazili do pozitivnih rezultata kod uenika, potrebno je
kvalitetno razvijati kreativan proces u nastavi.
Paul E. Torrance ustvrdio je pet principa koji potiu kreativno ponaanje uenika u
nastavi (prema Bognar, 2011, str. 16):
- uvaavati neobina pitanja,

- uvaavati matovite i neobine ideje,
- pokazati uenicima da su njihove ideje vrijedne,
- osigurati vrijeme u kojemu se ne vrednuje,
- spojiti evaluaciju s uzrocima i posljedicama.
Primijene li se ti principi u nastavi, uenike hrabrimo da razmiljaju, pronalaze i

rjeavaju probleme, tj. da su otvoreni za razliite i nove mogunosti. Poticanjem
uenikih interesa, stvaranjem problemskih situacija, upotrebom razliitih materijala
u nastavi uitelji stvaraju uvjete za razvoj kreativnosti uenika. Inzistiranjem na
samo jednom odgovoru ili metodi, neprihvaanjem uenikih krivih odgovora,
ignoriranjem ideja te naglaskom na nastavni program sputava se razvoj kreativnosti
uenika.
5
kola i uitelji osnovni su imbenici zasluni za razvoj uenikih talenata i
kreativnosti stoga je dobra edukacija uitelja te razvijanje i prouavanje nastave
neizostavno u suvremenoj koli.
Nastava umjetnikih predmeta, kao to su likovni i glazbeni, omoguuje i potie

kreativnost uenika. Prema Abrahamu H. Maslowu, nastava umjetnikih predmeta
posebno potie kreativnost te bi se prema njima trebala organizirati nastava ostalih
predmeta.
Ono za to sam ja zainteresiran jest nova vrsta edukacije koju moramo

razviti i koja ide k jaanju nove vrste ljudskog bia koje mi trebamo, osobe procesa,
kreativne osobe, osobe koje znaju improvizirati, samopouzdane i hrabre osobe, autonomne
osobe. Povijesna je sluajnost da su uitelji umjetnikih predmeta prvi krenuli u tom smjeru.
To bi se moglo ostvariti i u matematikom obrazovanju i nadam se da e to i biti jednog
dana. Sigurno je da se matematika ili povijest ili knjievnost danas jo uvijek ue na
autoritativan nain usmjeren na memoriranje... Pitanje je kako djecu uiti da se suoe s ovdje
i sada, kako da postanu kreativni ljudi koji su u stanju zauzeti kreativnu orijentaciju.
(Maslow, 1976, str. 95, 96).
Kreativnost znatno utjee na razvoj i zanimljivost nastave te je ini kvalitetnijom pa

je zato vano pri osposobljavanju buduih uitelja, nastavnika i profesora ukazati na
vanost razvoja kreativnosti u odgojno-obrazovnom procesu.
6
3. RAZVOJ GLAZBENIH SPOSOBNOSTI
Glazba je umjetnost koja se javlja ve u najranijoj dobi djetetova

ivota te postaje dio njegovih radosnih doivljaja. Dijete na razliite naine upoznaje
okruenje oko sebe te je za njegov razvoj bitna pozitivna i poticajna sredina.
Roditelji djeci u najmlaoj ivotnoj dobi pjevaju jednostavne djeje pjesmice,
brojalice, cupkalice te izvode razliite pokrete rukama i nogama djeteta. Takvo mirno
okruenje razvija djeje glazbene sposobnosti.
Glazbene sposobnosti koje je potrebno razvijati kod djece dolaze do izraaja vrlo
rano. To su naslijeene bioloke mogunosti djeteta da primjeuje razliite visine
tonova, pamti i reproducira melodiju, uoava razliku izmeu trajanja tonova, uoava
ritam te zamjeuje metar, glasnou i boju zvuka. U koli se kasnije dodatno razvija
osjeaj za harmoniju, glazbeni oblik te uoavanje estetskih svojstava glazbe. (Mari,
Goran, 2013)
Nikoli, Ercegovac navode: glazbeno obrazovanje potrebno je zapoeti u

predkolskoj dobi, kontinuirano ga provoditi tijekom cijele obrazovne vertikale te pri
tom poticati osobnu aktivnost svakog djeteta. (Nikoli, Ercegovac, 2009, str. 25)
Osobe koje se bave djetetovim odgojem, u ranoj ivotnoj dobi djetetu moraju
omoguiti slobodno glazbeno izraavanje, razvoj interesa za glazbu te bogaenje
njegova emocionalnog ivota. Razvoj glazbenih sposobnosti ovisi o elji i volji
djeteta za sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima.
Glazba pridonosi snanijemu, cjelovitom razvoju djeteta (intelektualnomu,

emocionalnom, socijalnom, tjelesnom). (Mari, Goran, 2013, str. 13) Dijete
pjevanjem i igrom rijeima obogauje svoj rjenik, razvija pamenje i pozornost te
ostale intelektualne procese. Osim toga, glazba utjee na emocije djeteta. Ona ga
moe tjeiti i smirivati (npr. uspavanke), izazivati radost i smijeh kao i neugodne
emocije na to ono reagira na sebi svojstven nain. Glazba takoer utjee na djetetov
socijalni ivot povezujui ga s ostalom djecom kroz razliite glazbene igre pri emu
se razvijaju socijalne kompetencije. Plesanje i pokretanje uz glazbenu pratnju
pomae razvoju koordinacije, kao i ostalih motorikih vjetina, a uporabom razliitih
jednostavnih instrumenata poboljava se fina motorika.
7
Razvoj kreativnosti i glazbenih sposobnosti ima svoj tijek pa e u Tablici 1 biti
prikazan razvoj glazbenih sposobnosti od 5. do 9. godine djetetova ivota.
Tablica 1. Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi

(Starc, udina-Obradovi, Plea, Profaca, Letica Kaleta i Markoi, 2004, str. 57)
FAZA RAZVOJA RITMA
Dvostruko se poboljava sposobnost odravanja ritma; tekoe: ne mogu

5-6 prilagoditi pokrete promjenama tempa, greke u intervalima, sluajno
god. transponiranje u drugi tonalitet; jo ne razlikuju: rije, ritam, visinu tona.
FAZA STABILIZACIJE GLAZBENIH SPOSOBNOSTI
Nagli razvoj melodikih i ritmikih vidova glazbene sposobnosti; u

skladu s razvojem nastanka pojmova (u kognitivnom podruju) nastaju i
6-9 glazbeni pojmovi: ritmiki, melodijski, harmonijski i pojmovi o
god. glazbenoj formi; percepcija i razumijevanje glazbe olakani su
usvajanjem pojmova: trajanje, tempo, takt, melodijsko kretanje i tonalitet.
U gore navedenoj tablici moe se vidjeti kako uenici u prva etiri razreda naglo
razvijaju glazbene sposobnosti. Usvajaju osnovne glazbene pojmove koji im
omoguuju olakano razumijevanje glazbe.
Uloga uitelja primarnog obrazovanja vana je i stoga to se u ranoj kolskoj dobi

zavrava proces razvoja osnovnih glazbenih sposobnosti koje su prisutne kod svakog
djeteta, ali u razliitom intenzitetu. (Gordon, 1998, prema Nikoli, Ercegovac, 2009,
8
str. 25) Prema tome, vjetina glazbene komunikacije uitelja i njegova glazbena
obrazovanost vani su aspekti koji pridonose uspjenosti odgojno-obrazovnog
procesa. Koliko e uitelj biti kompetentan voditi kvalitetnu nastavu u kojoj e
uenici u primarnom obrazovanju moi razviti svoje glazbene sposobnosti, ovisi o
tome koliko je uitelj glazbeno pismen, koliki mu je stupanj muzikalnosti te koliko
su razvijene njegove glazbene sposobnosti.
9
4. NASTAVA GLAZBE U PROLOSTI I DANAS
4.1. Razvoj nastave glazbe u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljea
U drugoj polovici 20. stoljea u nastavu glazbe u osnovnoj koli

prodiru metodiki sustavi koji predviaju razvoj glazbenih sposobnosti sluanjem
glazbe i stvaralatvom.
Estetski odgoj postaje jedan od bitnih elemenata u razvoju djejih osobina linosti te
igra veliku ulogu u razvijanju mate. U kolstvu se oituje kroz nastavu crtanja,
pjevanja, knjievnog stvaralatva. Dakle, glazbeni odgoj u 20. stoljeu obuhvaa
jedan dio estetskog odgoja koji mora biti dostupan svim uenicima kako bi aktivno
sudjelovali u glazbenom ivotu svoje sredine.
Joa Pogaj u svojoj knjizi navodi da je zadatak glazbene nastave, u okviru

opeobrazovnih kola, razvijati muzikalne sposobnosti i muzikalnu aktivnost u
najirim masama radnog naroda. (Pogaj 1950, str. 4) To znai da je cilj nastave
glazbe razvijati sposobnost uenika za glazbeno doivljavanje i izraavanje.
Meutim, u tom je razdoblju u osnovnim kolama glazbeni odgoj bio ogranien

iskljuivo na pjevanje pjesama po sluhu. U takvim aktivnostima razvijala se samo
uenika sposobnost pamenja napjeva. Nastavnici su preveliku vanost pridavali
teorijskoj grai o notama, intervalima, taktovima i sl. ne uzimajui u obzir svjesno i
aktivno sluanje te jasno predoavanje tonova. To je nastavu glazbenog odgoja inilo
dosadnom i besmislenom te je takva nastava imala vrlo malu odgojnu i obrazovnu
vrijednost.
Napredak nastave glazbe vidio se u poboljanju nastavnog plana i programa,

kvalitete udbenika te u poboljanju uiteljeva rada s uenicima.
Hrvatska u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata prolazi kroz velike drutvene
promjene pa i kroz reformu kolstva. Takva situacija otvara vrata razvoju glazbene
pedagogije. Istaknuti glazbeni pedagozi, iji su metodiki sustavi utjecali na razvoj
glazbene pedagogije u Hrvatskoj, bili su Carl Orff, Zoltan Kodaly i Emile Jackues-
Dalcroze.
10
4.1.1. Carl Orff (1895. - 1892.)
Carl Orff bio je njemaki skladatelj, dirigent i pedagog. U povijesti

glazbene pedagogije istaknuo se metodikim sustavom nazvanim Orffova glazbena
radionica (Orff Schulwerk). Smatrao je kako dijete moe stvarati glazbu, odnosno
zvukove na bilo koji nain prema naelu nesputane improvizacije.
Osnovni cilj njegova metodikog sustava bio je svakom djetetu omoguiti glazbeno
izraavanje, kako pojedinano, tako i u grupi. Osnovni je temelj Orffova metodikog
sustava jednostavan i kreativan pokret kojim se ostvaruje glazbeni doivljaj.
Za glazbeno stvaralatvo potreban je glazbeni doivljaj. Glazbeni doivljaj nastaje

pjevanjem, pokretom, ritmiziranim govorom. Carl Orff smatrao je da za glazbeno
stvaralatvo djetetu trebaju odreena znanja kako bi poelo svirati na instrumentu.
Zato je u svoj izbor instrumenata uvrstio one najprimjerenije djejem muziciranju:
timpani, blok flauta, ksilofon, triangl, bubnjevi, inele, kastanjete, tapie... (Kota,
Desnica, 2013)
Orffov instrumentarij koristio se u nastavi glazbe u osnovnoj koli jo od 1959.

godine kada se prvi puta spominje u nastavnom planu i programu. O njegovoj
uporabi u nastavi govori poznati glazbeni pisac i pedagog Joa Pogaj koji smatra da
Orffov instrumentarij motivira i oivljava pjesmu u razredu. (Kota, Desnica, 2013)
Upotreba Orffova instrumentarija u glazbenoj nastavi vrlo je poeljna jer se uenici
mogu nesputano kreativno izraavati, a posebno se preporuuje za ponavljanje i
uvjebavanje nauene pjesme ili u drugim aktivnostima na satu.
4.2.1. Zoltan Kodaly (1882. - 1967.)
Zoltan Kodaly poznat je maarski skladatelj, etnomuzikolog i

glazbeni pedagog. Veina njegovih djela nadahnuta je maarskim folklorom. (Kota,
Desnica, 2013) Svoj pedagoki rad zaokruio je novom filozofijom glazbenog
obrazovanja danas znanom kao Kodalyjev koncept. Prema Kodalyjevom konceptu,
razvoj glazbenih sposobnosti poinje u ranom djetinjstvu. Glavni je cilj tog koncepta
11
glazbeno opismenjavanje djece pomou pjevanja i notnog zapisa. Dijete uz pomo
notnog zapisa slua glazbu te na temelju auditivnog doivljaja vizualizira notni zapis.
Kodalyjev koncept najprije se rairio po maarskim kolama, a zatim, u kombinaciji

s drugim metodama, po cijelome svijetu. Osnovni cilj koncepta bio je podizanje
glazbene pismenosti u kolama. Kodaly je smatrao da je stvaralatvo posljedica
glazbenih znanja i sposobnosti. Ciljeve, koje je postavio u svom konceptu, ostvario je
pjevanjem, igranjem, pokretom, sviranjem te itanjem i pisanjem notnog zapisa.
(Kota, Desnica, 2013)
Kodalyjev koncept u hrvatske je kole irio njegov uenik Miroslav Magdaleni. On

je u akovcu osnovao i vodio glazbenu kolu, a njegov skladateljski opus temeljio se
na folklornom izriaju. (Kota, Desnica, 2013)
U asopisu Muzika i kola, Magdaleni je u lanku s naslovom Kodly Zoltn kao muziki
pedagog, predstavio glavne zamisli Kodalyjeva koncepta glazbenog odgoja i obrazovanja.
(Kota, Desnica, 2013, str. 31)
Kodalyjev koncept pokazao je rezultate u kolama koje su poveale satnice za

nastavu glazbe. U hrvatskim osnovnim kolama kolski sustav za nastavu glazbe
predvia samo jedan sat tjedno to je premalo za napredak glazbenih sposobnosti
uenika. Osim toga, koncept nastave glazbe u hrvatskim kolama predvia u
poetnim razredima pjevanje i sviranje po sluhu, a tek u viim razredima glazbeno
opismenjavanje to je jo jedan razlog zato Kodalyjev koncept nije do kraja zaivio.
4.3.1. Emile Jaques-Delcroze (1865. - 1950.)
Emile Jaques-Delcroze bio je vicarski skladatelj i glazbeni pedagog.

Njegov metodiki sustav poznat je pod nazivom gimnastika ritmika (gimnastique
rytmique). Osnovni cilj ovog metodikog sustava bio je razviti improvizacijske i
slune sposobnosti kod djece ritminim doivljajem glazbe. Jaques-Delcroze smatrao
je da dijete glazbu mora osjeati vlastitim tijelom i pokretom. Prema tome, dijete
vlastitim tijelom samostalno izraava glazbu te tjelesno iskustvo prenosi u druge
oblike glazbenog izraavanja (pjevanje ili sviranje). (Kota, Desnica, 2013)
12
Metodiki sustav Jaquesa-Delcrozea nije se razvio u hrvatskim kolama jer zahtijeva
posebne uvjete koje hrvatski kolski sustav nema. Izuzetak su alternativne kole kao
to su Montessori ili Waldorfska kola.
4.2. Nastava glazbene kulture u niim razredima osnovne kole
U prolosti je nastava glazbe bila usmjerena na ueniko usvajanje

velike koliine informacija iz teorijske grae, no dananja kola ima drugaiju ulogu.
Danas nastava glazbene kulture u prvome planu ima razvijanje uenikih
sposobnosti, kritikog miljenja i njihovih kreativnih potencijala.
Dobrota kae da se od predmeta glazbene kulture oekuje da stvori aktivne

sluatelje, poznavatelje i ljubitelje glazbe, koji e biti sposobni doivjeti glazbu u
njenoj punoj ljepoti. (Dobrota, 2010, str. 82)
Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo

po sebi nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje podrazumijeva primjenu
najdjelotvornijih naina pouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji su temelj za
razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih
sposobnosti, praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi
uenika i primjerenih uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima. (Nastavni plan i
program za osnovnu kolu, 2006, str. 10)
Glazbenu nastavu u osnovnoj koli ostvaruje uitelj (1 sat nastave tjedno, odnosno 35
sati godinje). Brdari (1986) smatra da bi se glazbene aktivnosti trebale javljati
svaki dan u razredu, bez obzira na to to se nastava glazbene kulture provodi jednom
tjedno, jer se time postiu pozitivni uinci u radu i ivotu razrednog kolektiva.
Prema novome nastavnom planu i programu (2006), glazbenu nastavu u niim

razredima ine podruja:
- pjevanje,
- sluanje glazbe,
- sviranje,
- glazbeno stvaralatvo.
U aktivnostima pjevanja i sluanja doivljava se i ui glazba te se uenik

emocionalno i umjetniki obogauje. Program nastave glazbe oituje se u otvorenom
modelu to znai da daje uitelju slobodu da, uz obvezatne sadraje, sam uobliuje
13
dobar dio nastave uzimajui u obzir i elje i mogunosti uenika. (Nastavni plan i
program za osnovnu kolu, 2006, str. 66)
Prema istraivanju ulenti-Begi (2006), veina uitelja glazbene kulture

odgovorila je da novi osnovnokolski nastavni plan i program glazbe manje
optereuje uenike te su se svi ispitani uitelji sloili da otvorenost programa
glazbene kulture uiteljima omoguuje slobodan izbor nastavnih podruja i sadraja.
(ulenti-Begi, Kaleb, 2012.)
Uitelj mora voditi rauna o pojedinanim glazbenim sposobnostima uenika. Zato

se ne ocjenjuju podruja glazbene kulture kao to su izvoenje glazbe, pjevanje i
sviranje.
Nastava glazbe, prema kulturno-estetskom naelu, osposobljava uenika za ivot i

vrijeme nakon kole te da postane kompetentan korisnik glazbene kulture to je jedan
od ciljeva glazbene kulture. Jo su neki od ciljeva glazbene kulture u osnovnoj koli
uvoenje uenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenog
jezika te razvijanje glazbene kreativnosti. (Nastavni plani i program, 2006)
Nastava glazbe mora se provoditi u ugodnom razrednom ozraju te mora biti lagana i
puna aktivnosti koje ne optereuju uenike.
U prva tri razreda osnovne kole nastavni program glazbene kulture sastoji se od
podruja pjevanja, sviranja, sluanja glazbe te glazbenog stvaralatva. Navedena
nastavna podruja razvijaju razliite sposobnosti kod uenika. Nastavno podruje
pjevanja razvija kod uenika osjeaj tone intonacije ritma te glazbeno pamenje.
Nastavno podruje sviranja razvija osjeaj za ritam i metar. Sluanje glazbe razvija
mogunost prepoznavanja zvukova i boja razliitih glasova i glazbala, sluh,
sposobnost analize odsluanog djela te razvija kriterije vrednovanja glazbe kod
uenika. Nastavno podruje glazbenog stvaralatva razvija senzibilitet za glazbu,
potie matovitost glazbenog izraza te samopouzdanje kod iznoenja novih ideja.
Vano je da uitelji izmjenom razliitih kreativnih aktivnosti, poput glazbenih igara,
motivacija ili ostalih motivacijskih tehnika, pobuuju zanimanje uenika. To e
rezultirati zadovoljnim i radosnim djetetom ija e glazbena znanja i mogunosti
dolaziti do izraaja u svakom trenutku.
14
4.2.1. Pjevanje
Jedna je od glazbenih aktivnosti, koja se izvodi na satu glazbene

kulture, obrada pjesme po sluhu. Pjevanjem se obogauje ueniko glazbeno
iskustvo, razvija se glazbeno pamenje, osjeaj tone intonacije i ritma, njeguje glas
te navika lijepog pjevanja.
Postoji lijepo umjetniko pjevanje i funkcionalno pjevanje. Funkcionalno pjevanje je

ono koje zahtijeva samo prepjevavanje pjesama bez ikakve svrhe. Takav nain
pjevanja uenicima je suhoparan i dosadan. Svi bi trebali pjevati sa eljom i
namjerom da neto lijepo otpjevaju. Uitelji u tome imaju glavnu ulogu jer biraju
pjesme koje e biti obraene na satu te tako oblikuju glazbeni ukus svojih uenika.
Meutim, moraju uzeti u obzir i elje uenika. Uitelji mogu birati pjesme koje nisu
propisane nastavnim planom i programom, no moraju uzeti u obzir naelo
zaviajnosti te dob i glazbene mogunosti djece. (Nastavni plan i program, 2006)
Prema Pavelu Rojku, u nastavno podruje pjevanja potrebno je uvrstiti pjesme koje
imaju vie funkcionalnih nego umjetnikih karakteristika te posebnu pozornost treba
uputiti na pjevanje narodne pjesme koju je prije pjevanja potrebno temeljito
etnomuzikoloki obraditi. (Rojko, 2012)
Uitelji aktivnost pjevanja mogu uiniti zanimljivijom i svrsishodnijom ukoliko su

kreativni, izmjenjuju razne motivacijske tehnike, znaju lijepo pjevati i svirati neke od
instrumenata kao to su sintesajzer, gitara ili klavir. Tako lake mogu pratiti ueniko
i vlastito pjevanje.
U nastavi glazbene kulture u niim razredima osnovne kole pjesme se ue po sluhu

jer uenici ne znaju itati note.
Prema Rojku (2010, navedeno u Milinovi (2015)), obrada pjesme po sluhu odvija
se u nekoliko faza:
- upoznavanje pjesme upoznavanje melodije; uitelj lijepo i izraajno izvodi

pjesmu uz pratnju instrumenta ili se pjesma upoznaje pomou snimke;
- obrada teksta uitelj ita tekst, a djeca ponavljaju;
- uenje pjesme pomou instrumenta uitelj pjeva dio pjesme nakon ega
uenici taj dio ponavljaju za njim; pjesma po sluhu ui se metodom imitacije;
15
- analiza pjesme odnosi se na opseg melodije, melodijsko i ritamsko kretanje,
te oblik pjesme;
- glazbena interpretacija cilj je izraajno i lijepo pjevanje.
Kod obrade pjesme po sluhu uitelj prvo izvodi pjesmu sam uz glazbenu pratnju
(ukoliko zna svirati neki od instrumenata). Interpretacija pjesme mora biti
jednostavna i primjerena, a pjevanje razumljivo. Zatim se uenicima objanjava tekst
i nepoznate rijei te slijedi uenje pjesme. Uenici ue pjesmu postupno metodom
imitacije. Instrumentalna pratnja ne primjenjuje se dok uenici ne naue pjesmu jer
se tako bolje razvija djeji sluh.
Nakon to se pjesma naui, potrebno ju je ponavljati kako bi uenici potpuno usvojili

tekst i melodiju. Vano je tijekom ponavljanja izbjei mehaniko pjevanje pjesme
kako uenici ne bi postali pasivni.
Ponavljanje pjesme potrebno je uenicima pretvoriti u zanimljivu aktivnost. To se

moe postii na razliite naine. Uenike u razredu moe se podijeliti u nekoliko
skupina, a svaka skupina pjeva jednu kiticu pjesme. Moe se pjesmu pretvoriti u
zagonetku tako da se odsvira jedan dio pjesme nakon ega uenici moraju pogoditi
koja je to pjesma i otpjevati taj dio. Iz pjesme se moe napraviti glazbena
dramatizacija ili se pjesma moe upotrijebiti uz neku glazbenu igru.
Izmjena aktivnosti tijekom ponavljanja pjesme omoguuje uenicima da se lake

koncentriraju, izbjegava se mehaniko pjevanje pjesme te se ui izraajno i lijepo
pjevanje.
4.2.3. Sviranje
Sviranje u osnovnoj koli nema veliku umjetniku vrijednost zbog

nekoliko razloga. Instrumenti koji se koriste u nastavi zapravo nisu instrumenti ve
glazbene igrake. Uitelji, koji bi trebali nauiti uenike svirati, nisu dovoljno
kompetentni za izvoenje tog nastavnog podruja te je 45 minuta jednog nastavnog
sata nedovoljno za izvoenje takve aktivnosti.
16
Prema Pavelu Rojku (2012), sviranje koje e imati umjetniku vrijednost mogue je
jedino na pravim instrumentima u orkestru kao izvannastavna aktivnost.
Uenici vole svirati, iako se u nastavi koriste instrumenti slabije kvalitete. Jedan od
poznatijih glazbenih pedagoga, koji je osmislio svoju koncepciju elementarnog
glazbenog odgoja Orff-Schulwerk, kae da pri nabavci ili popunjavanju
instrumentarija treba paziti da se dobije prave instrumente, a ne, naalost vrlo
rairene, glazbene igrake koje se pokazuju tetnima za sluh i za ivce. (Orff i
Keetman, 1950, prema Rojko, 2012, str. 65). Prema njegovom konceptu, polazite
muziciranja je tjelesni pokret, odnosno aktivnosti kao to su pljeskanje, pucketanje
prstima, lupkanje nogama te svi oblici improvizacije, a u prirodne instrumente ubraja
zveke, bubnjeve i sline udaraljke. (Rojko, 2012)
U osnovnim kolama ne koristi se Orffov instrumentarij, ve djeji kolski

instrumentarij u koji ubrajamo instrumente kao to su triangl, inele, zveke,
praporci, kastanjete, timpani, zvonii, razni bubnjevi, metalofoni, ksilofoni, kolske
frule (blok-flaute) i slino. Smatra se da se ti instrumenti mogu upotrijebiti u raznim
oblicima rada kao to je improviziranje, dovravanje zapoete melodije, imitacije,
sviranje kanona.... (Rojko 2012)
U skladu s filozofijom otvorenog modela, sviranje u niim razredima

osnovne kole treba biti igra djece s instrumentima djejeg instrumentarija ili ritamske igre
vlastitim tijelom kao instrumentom, npr. lupkanje, pljeskanje itd. (ulenti-Begi, Birti,
2010, str. 4)
Suvremena pedagogija objanjava da je sviranje u osnovnoj koli dobro jer (Rojko,

2012):
- instrumenti bude ljubav za muziciranjem,

- uenici lake ue itati notni zapis,
- sviranje unosi veselje u razred,
- svirajui u grupi uenici ue snositi odgovornost za uspjeh kolektiva,
- instrumenti pospjeuju stvaralaku aktivnost djece.
Takoer je vrlo poeljno da uenici sami izrauju svoje instrumente. Uenici mogu
izraivati svoje zveke od razliitih kutijica, limenki, praznih plastinih boca koje se
napune razliitim materijalima (ria, eer, kamenii, pijesak) te ukrase po elji.
Zatim mogu izraivati udaraljke (dva tapia ili bilo koje dvije stvari kojima uenici
17
mogu udarati jedno o drugo, udaranje po staklenkama razliito napunjenim
vodom...), guslice iz kukuruzovine i sl. To e kod uenika potaknuti znatielju te e
doi do izraaja njihova kreativnost nakon ega mogu tu kreativnost izraziti kroz
neku improviziranu melodiju.
Neki od instrumenata koji se mogu pronai u djejem kolskom instrumentariju:
- zveke mala uplja glazbala popunjena sitnijim predmetima ijim

protresanjem nastaje zvuk. Za sviranje nekog odreenog ritma najbolje je
zvekom udarati o dlan druge ruke;
- tapii dva tapia od tvrdog drveta kojima se zvuk dobiva kuckanjem
jednog o drugi; kako bi zvuk bio dobar, potrebno je jedan tapi staviti iznad
poluzatvorenog dlana te po njemu udarati drugim tapiem;
- triangl metalni trokut objeen na vrpcu na kojemu se zvuk dobiva
udaranjem metalnim tapiem po donjoj strani trokutia;
- praporci instrument koji se sastoji od metalnih loptica u kojima su kuglice
koje zvee kada se protresu;
- inele dva metalna tanjura kod kojih se zvuk dobiva njihovim sudaranjem;
takav zvuk dugo traje te ga se moe prekinuti pritiskom prsta ili dlana o
inelu;
- mali bubanj sastoji se od drvenog okvira na kojemu je napeta koa;
instrument se jednom rukom dri za okvir, a zvuk se dobiva udaranjem
prstiju druge ruke o napetu kou ili udaranjem batia;
- metalofon sastoji se od drvene kutije iznad koje su poredane metalne
ploice po kojima se svira drvenim batiem;
- ksilofon izgledom slian metalofonu, ali su mu ploice drvene; dobar je za
sviranje brzog ritma jer ima kratak zvuk koji ne odzvanja.
U nastavi glazbene kulture razliiti e instrumenti dobro doi kako bi upotpunili

doivljaj te razvijali djeju matu.
18
4.2.2. Sluanje glazbe
Program nastave glazbene kulture otvorenog je oblika te je obavezni

dio nastavnog sadraja sluanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv.
umjetnike glazbe, preko narodne (domae i strane), do jazza i popularnih anrova
svih vrsta. (Nastavni plan i program, 2006, str. 66)
Prema Rojku, aktivno i primjereno sluanje glazbe potrebno je u primarnom

obrazovanju primjenjivati im ranije jer se samo na taj nain ostvaruje cilj glazbene
nastave, a to je odgoj kompetentnog i kritikog sluatelja i poznavatelja glazbe.
(Rojko, 2012, str. 47)
Prema Vidulin-Orbani, kultura i glazba osiguravaju osobno i drutveno vrijedan i

koristan nain ivljenja u vidu uenja, usavravanja, razvijanja osobnosti i razvoja
kreativnosti. (Vidulin-Orbani, 2008, str. 101) Uenici sudjelovanjem u
aktivnostima upoznaju jezik glazbe te usvajaju temelje glazbene kulture, razvijaju
osjetljivost sluha, emocionalnost i glazbeni ukus.
Aktivnost sluatelja pri sluanju glazbe moemo podijeliti na aktivnu i pasivnu.

(Rojko, 2012) Aktivno sluanje ukljuuje pobueno zanimanje za sluanje glazbe
kroz postavljanje zadataka, a pasivno sluanje predstavlja sluanje bez panje.
Uenike je potrebno potaknuti na aktivno sluanje glazbe. Aktivnim sudjelovanjem u

analizi nekog glazbenog djela uenici razvijaju kritiko i apstraktno miljenje. To se
moe postii tako da uitelj osmiljenim zadatcima (tempo, dinamika, ugoaj,
izvoai) uenike navodi da opaaju, usporeuju, izdvajaju te razlikuju odreen
glazbeni sadraj.
Prema ulenti-Begi i Birti, takvi zadatci nisu svrha sebi samima, nego slue kao
putokaz i pomo uenicima za snalaenje u glazbenom djelu koje je za njih puka
apstrakcija. (ulenti-Begi i Birti, 2010, str. 5)
Takoer je vrlo vano da se skladba uenicima puta nekoliko puta kako bi doprli do
detalja i doivjeli je do kraja. Uitelj treba s uenicima sluati skladbu, a ne raditi
neto drugo kako bi odrao njihovu panju. Jer uenik koji zna da je njegov doivljaj
i emocionalni razvoj vaan njegovom uitelju, intrinzino je motiviran te surauje u
nastavi.
19
4.2.4. Glazbena kreativnost
U ovom nastavnom podruju govori se zapravo o uenikom

glazbenom stvaralatvu, odnosno o kreativnosti. U glazbeno pedagokoj literaturi
glazbena se kreativnost jo oznaava terminima kreativnost, stvaralatvo,
improvizacija. U nastavnom se planu i programu navodi: nastavno podruje
glazbene kreativnosti izotrava intonaciju i ritam, razvija senzibilitet za glazbu te
potie matovitost glazbenog izraza i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja.
(Nastavni plan i program, 2006, str.68)
Kod elemenata glazbene kreativnosti u nastavi u prva tri razreda najzastupljenija je

improvizacija. Improvizira se ritam, melodija, pokret, meloritamske cjeline. Carl
Orff pridavao je veliku vanost improvizaciji te je razvio brojne praktine modele za
vjebe improvizacije kao to su (Rojko, 2012, str. 100, 101):
- ritmiziranje zadanih tekstova: brojalica, rijei, reenica,

- nastavljanje zapoetog ritma,
- melodijsko nadopunjavanje,
- sviranje istog komada na razliitim instrumentima,
- melodiziranje zadanog ritma.
Joa Pogaj kae kako je pozitivnu djeju sklonost stvaranju vlastitih melodija
potrebno pedagoki potpomoi te smiljenim i sistematskim postupkom razvijati
sposobnost muzikalnog izraavanja. Smatrao je da stvaralatvo uenike moe
nauiti cijeniti glazbeno umjetniko djelo jer nitko nee vie cijeniti djela velikih
majstora nego uenik koji je spoznao tijesne granice vlastitih stvaralakih
sposobnosti. (Pogaj, 1950, str. 184, 185)
Za izvoenje glazbenih stvaralakih aktivnosti uitelj mora biti dobro obrazovan.

Prema Rojku (2005), glazbene stvaralake aktivnosti koje bi mogao izvoditi uitelj
primarnog obrazovanja su: ritmizacija zadanog teksta, nastavljanje zapoetog ritma,
nastavljanje zapoete melodije, glazbena pitanja i odgovori, stvaranje malih
glazbenih cjelina...
20
Glazbeno stvaralatvo odnosi se prije svega na stvaranje pojedinaca najee s
namjerom da se stvori odreeno glazbeno djelo koje predstavlja zatvorenu cjelinu sa
svojim poetkom, sredinom i krajem. (Svalina, 2010, str.2)
U osnovnoj koli potrebno je esto izvoditi stvaralake aktivnosti, no one moraju biti
kratke. Dobro je uenicima postaviti i odreena ogranienja jer je bez ogranienja
otvoreno mnogo mogunosti za stvaranje. To im moe predstavljati problem jer nee
znati od ega zapoeti osmiljavati skladbu.
Aktivnosti glazbenog stvaralatva mogu se provoditi grupno ili individualno.

Individualno uenici mogu istraivati zvukove na nekim instrumentima ili
improvizirati, a mogu ak i skladati. U grupama uenici mogu dobiti zadatak da
osmisle neku krau skladbu na udaraljkama ili se moe tijelo koristiti kao instrument.
Kod provoenja takvih grupnih aktivnosti potrebno je uenike podijeliti u manje
grupe koje e dobiti jasne upute o tome od kakvih se cjelina skladba mora sastojati.
(Svalina, 2010)
Vano je da uitelji kod odabira konkretnih glazbeno-stvaralakih aktivnosti vode

rauna o tome koje su aktivnosti doista stvaralake i glazbene jer e se njima najbolje
razviti djeje kreativne glazbene sposobnosti, odnosno razvijati smisao za ritamsko i
melodijsko kretanje, za frazu i oblik. (Svalina, 2010)
21
5. KREATIVNE AKTIVNOSTI U NASTAVI GLAZBENE KULTURE
Za stvaranje kreativnih odgojnih situacija koje e motivirati uenike

te poticati razvoj njihovog kreativnog potencijala vanu ulogu ima uitelj. Zato se od
uitelja oekuje dobro poznavanje podruja i sadraja koje predaje, poznavanje
metodike rada s djecom, komunikativnost te da svojim osobnim kvalitetama,
stavovima, ponaanjem i vrijednostima bude primjer uenicima. Razliite osobine
uitelja doprinijet e glazbenoj uspjenosti uenika. Stoga svi uitelji moraju biti
upoznati s osnovnim principima kreativnog rada kako bi ih mogli primjenjivati u
nastavi te tako poticati uenike kreativne osobine. Prema E. Blaevi (2010),
uitelji moraju biti:
- fleksibilni (sposobni snai se u nepredvidljivim situacijama),
- intuitivni u prosuivanju i odluivanju,
- spontani (sposobni brzo i samopouzdano reagirati),
- imati originalno miljenje.
Uitelji koji e biti sposobni organizirati kreativne odgojne situacije, omoguit e

uenicima da slobodno razviju svoje kreativne potencijale.
Prema otvorenom sustavu u pripremi nastavnog sata uitelj slobodno odabire

nastavna podruja koja e obraditi. Vano je da se uitelj spusti na uenikovu razinu,
odnosno da bude, veseo, zaigran i matovit dok osmiljava sat. Sat nastave glazbene
kulture mora biti zanimljiv jer e se jedino tako uenike dojmiti i ostati im u
pamenju.
5.1. Oblici kreativnih glazbenih aktivnosti
Uitelji kod glazbenih aktivnosti pjevanja, sluanja skladbe, sviranja

ili glazbenog stvaralatva nastavu glazbene kulture mogu obogatiti raznim
kreativnim oblicima rada koji omoguuju da se na vie naina ostvare ciljevi nastave
22
te realizira nastavna tema. U tu svrhu mogu se koristiti razne aplikacije, pokreti,
razni jednostavni instrumenti ili glazbene igre u kojima je sve objedinjeno.
Aplikacije se mogu upotrijebiti u svim vrstama glazbenih aktivnosti. To mogu biti

kreativno izraeni plakati na kojima se nalazi tekst pjesme koja se ui ili slike vane
za motivaciju, slike instrumenata, skladatelja... Aplikacije omoguuju uitelju zorno
realizirati ciljeve sata.
Pokreti se mogu upotrijebiti tijekom obrade pjesme na koju uenici mogu plesati.
Ukoliko se obrauje neka narodna pjesma s popratnim pokretima, uitelj e ih
tijekom aktivnosti ukratko objasniti uenicima nakon ega e ih izvoditi. Obrauje li
se nastavno podruje sluanja glazbe, uenici se mogu kretati po ritmu glazbe. U
glazbenom stvaralatvu uenici pokretima vlastitog tijela mogu stvarati zvukove
(lupanje nogama, pljeskanje)...
Razni instrumenti, koji su na raspolaganju, uenicima u nastavi mogu omoguiti

lake svladavanje ritma.
Uitelji u nastavu mogu uvrstiti i glazbene igre. One kod uenika razvijaju
sposobnost snalaenja u prostoru te vjetinu izraavanja pokretima pri emu ue
razne elemente skladbe kao to su ritam, tempo, dinamika i sl.
Glazbene igre mogu se podijeliti na:
- slobodne djeje plesove,

- dramatizaciju,
- igre s pjevanjem,
- igre uz instrumentalnu pratnju,
- narodne plesove,
- govorne igre za razvoj ritma (brojalice, igre udaraljkama).
Glazbene igre slobodno se kreiraju prema izboru uitelja. U nastavnom planu i

programu (2006) navedene su:
- slobodno ritmiziranje oponaanjem uitelja,

- slobodno i stilizirano kretanje na sluanu glazbu,
- sviranje na jednostavnim glazbalima.
23
Glazbene igre u nastavi mogu biti sredstvo uitelja pomou kojega uenici nesvjesno
usvajaju znanja.
Autorica Manasterotti (1978) glazbene je igre podijelila u 3 skupine:
Glazbene igre s pjevanjem
Kod glazbenih igara s pjevanjem najee se upotrebljavaju pokreti kao to su

hodanje, tranje, poskoci ili pokreti ruku. Pjesma koju uenici pjevaju uz igru izvodi
se tako da djeca pokretima oponaaju tekst. Vrlo je vano da uenici prvo naue
pjevati pjesmu, a potom se dodaju prikladni pokreti. Opseg melodije mora biti malen,
a ritam jednostavan jer igra zahtijeva fiziki napor.
Manasterotti (1978) podijelila je glazbene igre s pjevanjem na:
- igre s pjevanjem u krugu kolu izvode se u spojenom ili nespojenom krugu

te se oponaaju pokreti vezani uz tekst pjesme, primjerice pjesma Mi smo
djeca vesela gdje se uenici dre za ruke i pjevaju, a glavnu radnju ima
uenik koji je u sredini kruga te ostalu djecu poziva da ine iste pokrete kako
bi se zajedno igrali. Takvom igrom potie se kreativnost uenika te
stvaralatvo i sloboda izraavanja;
- igre u koloni izvode se u jednoj liniji (npr. vlaki), a naglasak igara je na
ritmikom hodu te osjeaju za promjenu ritma (usporavanja, ubrzavanja);
- igre slobodnih oblika igre se izvode u slobodnim oblicima koji ovise o
sadraju pjesme;
- igre mjeovitih oblika kombinacija jednostavnih oblika igara.
Glazbene igre s ritmovima/melodijama
Temelje se na imitaciji, a mogu se izvoditi tako da uitelj pljeskanjem ili sviranjem

udaraljki izvede ili otpjeva melodijsku frazu neutralnim slogom, a uenici
ponavljaju. Nakon toga uenici mogu osmisliti neku ritamsku ili melodijsku frazu ili
uitelj moe postavljati ritamska/melodijska pitanja, a uenik odgovarati.
24
Brojalice
Brojalice slue za razvijanje ritma, sposobnost tonog intoniranja te glazbeno

pamenje. Moemo ih podijeliti na govorne (izvode se na slobodno izabranoj visini
glasa te na istome tonu) i pjevane (sastoje se od barem 2 tona razliite visine).
Glazbene igre mogu se kombinirati u vie glazbenih aktivnosti, no vano je da budu

sredstvo kojim e se ostvariti glazbeni ciljevi. Ukoliko je uitelj dovoljno kreativan,
glazbene igre moe primijeniti uz svaku pjesmu. Njima se razvijaju glazbene
sposobnosti uenika, odrava uenika panja, a znanje steeno kroz ovakav oblik
aktivnosti uenicima ostaje dugorono u pamenju.
5.2. Motivacija u nastavi glazbene kulture
Rije motivacija dolazi od latinske rijei movere to znai kretati se.

Prema Grginu (1996), motivacija u odgojno obrazovnom procesu sve je ono to vodi
uenju te odreuje njegov smjer, intenzitet i trajanje. Najvaniji uiteljev zadatak jest
usmjeriti uenika na kolski rad te uspostaviti pozitivan stav prema novom
nastavnom sadraju. Motivacija u nastavi aktivira svu ueniku pozornost te
podupire napetost iekivanja glavnog dogaaja u aktivnosti. Kreativnost uitelja
glavni je korak za odgojno-obrazovni proces koji potie motivaciju i kreativnost
uenika. Uenik treba biti u sreditu nastavnog procesa, a glazba i kompetentan
uitelj sredstvo njegova razvoja. U nastavi je motivacija najee dio uvodnog dijela
sata te mora biti izvedena zanimljivo. Ugodna atmosfera u razredu moe se stvoriti
prianjem neke motivacijske prie, ale ili anegdote koja je povezana s nastavnim
sadrajem, igranjem neke igre, izvoenjem lutkarske predstave i sl. Ukoliko se
koristi motivacijska pria, uenicima je potrebno objasniti sadraj i poruku prie te
sve nepoznate rijei koje se pojave u tekstu motivacijske prie. Osim navedenog, u
nastavi se mogu koristiti nastavne tehnike poput ispunjaljki, krialjki, asocijacija,
kvizova, mentalnih mapa i sl. (Trkan, 2006) U praksi se takoer mogu koristiti
pantomime, igrokazi, slike, demonstracije, slagalice...
25
Hoe li uenici biti motivirani ili ne, ovisi o uitelju jer on sudjeluje u glazbenoj
aktivnosti kao posrednik. Osim dobre motivacije uitelj ima zadatak i dobro opremiti
uionicu raznolikim glazbenim materijalima koji e uenicima omoguiti
sudjelovanje u glazbenim aktivnostima.
Vano je da uitelj kroz razne motivacijske tehnike zna pobuditi zanimanje uenika
za glazbu te ih poticati na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima.
5.3. Primjeri motivacijskih tehnika
U ovom potpoglavlju navedene su neke motivacijske tehnike za

odreena nastavna podruja Glazbene kulture obrada pjesme, sluanje glazbe,
sviranje, glazbeno stvaralatvo. Kao primjeri su izabrane motivacijske tehnike
studentica koje su polazile kolegij Metodika Glazbene kulture te koje su svojom
kreativnou na javnim satovima kod uenika izazvale zainteresiranost.
Vano je naglasiti da su ove motivacijske tehnike samo predloak te da ih svaki

uitelj moe prilagoavati svojim potrebama, odnosno potrebama uenika.
26
5.3.1. Obrada pjesme po sluhu
DOK MJESEC SJA
NASTAVNA JEDINICA: obrada pjesme po sluhu: Dok mjesec sja
RAZREDNI ODJEL: 1.
PETRA HERCEG
AKADEMSKA GODINA: 2014./2015.
Motivacija pomou lista papira, tua i pera
Svakom ueniku uiteljica dijeli jedan lista papira te tu i ivotinjsko pero. Nakon
toga zapoinje razgovor s uenicima o predmetima koji se nalaze ispred njih.
Uenici heuristikim razgovorom dolaze do zakljuka da je to pribor koji su ljudi u

prolosti koristili za pisanje te isprobavaju pisati.
Uenici opisuju kako su se osjeali tijekom te radnje, je li im bilo lako pisati tuem i
perom te svia li im se takav nain pisanja.
Nakon kratke uvodne radnje uiteljica najavljuje obradu pjesme Sve dok mjesec
sja.
27
SAONICE MALE SANJE
NASTAVNA JEDINICA: obrada pjesme po sluhu
RAZREDNI ODJEL: 3.
PETRA HERCEG
Uvod u pjesmu pomou motivacijske prie:
Djevojica Sanja najvie je voljela zimu jer se zimi voljela sanjkati na

djedovim starim sanjkama. Sanjin djed znao je da su sanjke dotrajale i da bi bilo
vrijeme da Sanja dobije nove sanjke te ju je odluio iznenaditi. Cijelo ljeto paljivo
je obraivao i izrezbario svaki dio drvenih sanjki jer je tono znao kakve bi se sanjke
svidjele maloj Sanji.
Tako je doao i prvi snijeg kojemu se Sanja jako veselila. Toga jutra, kad je Sanja
otvorila oi, prvo to je vidjela bile su predivne sanjke pokraj njenog kreveta. Bila je
tu i poruka: "Neka ti ove sanjke slue jo mnogo godina! Tvoj djed".
Sretna i uzbuena otila je zahvaliti djedu, uzela nove sanjke i otila se sanjkati sa
ostalom djecom. Sanja je sada sa svojim sanjkama bila najbra.
Kada su je djeca vidjela kako juri na svojim sanjkama, molili su je da im ih samo
jednom posudi da i oni mogu vidjeti i isprobati njihovu brzinu. Sanja im je posudila
sanjke jer su je uvijek uili da mora dijeliti s drugima. Sada je ona svoju radost
dijelila sa svojim prijateljima i veselo ih promatrala kako jure na njenim sanjkama.
Gledajui tako vesele prijatelje poela je pjevuiti jednu veselu pjesmu Saonice
male Sanje.
28
OKITIMO GRANICE
RAZREDNI ODJEL: 2.
MARTINA HERCIGONJA
Kao uvod u motivacijsku priu pitam uenike koji blagdan nam se blii, vole li Boi
i zato. Kaem im da i ja volim Boi jer je to vrijeme kada je cijela obitelj zajedno,
kada svi zajedno kitimo boino drvce i pjevamo boine pjesme. Priu priam uz
prezentaciju.
Bio jednom jedan drugi razred, ba kao i vi, jako sloan. Svi zajedno
igrali su se pod odmorima, pomagali jedni drugima kada je trebalo, zauzimali se
jedni za druge.
Kada je dolo vrijeme Boia, zajedno su kitili bor u razredu. Imali su mali umjetni
bor, a ukrase su mijenjali svake godine. Skupili bi novac i svake godine bi bor okitili
na drugi nain da sve bude zanimljivije. Uvijek bi bor kitili zajedno. Svatko bi stavio
kuglicu na mjesto na koje je elio i gdje je mislio da bi najljepe izgledala. Na
kuglice bi napisali svoja imena tako da se uvijek znalo koja je ija kuglica.
Dok su kitili bor, pjevali su boine pjesme. O, kako ih je bilo lijepo uti! Glasii su
im bili poput glasia malih anela.
No, jedne godine dogodilo se neto strano. Jedan djeak, imenom Petar, razbolio se
i nije mogao doi u kolu dok su svi zajedno trebali kititi bor. Jako je kaljao i imao
visoku temperaturu. Najgore od svega bilo mu je to ne moe doi u kolu i kititi bor
sa svojim prijateljima. Zbog toga je bio jako tuan.
Doao je tako i Badnjak. Vani je jako snijeilo. Spremala se velika meava. Petar je
jadan plakao jer nije mogao ii u kolu kititi bor. Ali, odjednom, netko je zakucao na
ulazna vrata. Njegova majka je otila otvoriti, a kad ono pred vratima... iznenaenje.
Jedan po jedan kroz vrata su ulazili Petrovi prijatelji iz razreda, a svaki je u ruci
nosio poneto. Jedan je nosio mali bor, drugi stalak za bor, trei kuglice, etvrti
aruljice...
29
Najvii djeak, Josip, rekao je: Evo Petre, budui da si bolestan i ne moe doi u
kolu kititi s nama bor, mi smo ga donijeli ovamo te emo ga ovdje svi zajedno
okititi. Petar je bio toliko ganut da su mu krenule suze radosnice. Njegovi prijatelji
su po najveoj meavi doli do njegove kue sa svim tim ukrasima da bi svi zajedno
mogli okititi bor. Zajedno su stavljali ukrase na bor i pritom pjevali pjesme. Svi su
bili jako radosni jer su uspjeli razveseliti bolesnog Petra.
Dok su ukraavali bor, pjevali su jednu pjesmicu koju sada paljivo sluajte jer emo
je kasnije zajedno pjevati. Pjesma se zove Okitimo granice.
DJETECE NAM SE RODILO
RAZREDNI ODJEL: 2.
PETRA HALAVUK
Uvod u pjesmu s motivacijskom priom.
Kao uvod u motivacijsku priu zapoinjem razgovor o vremenu i mjesecu u godini.

Postavljam uenicima pitanje o blagdanu koji se slavi u dvanaestom mjesecu (Boi)
te ih pitam vole li oni taj blagdan i zato. Kaem im da i ja volim Boi jer me uvijek
vraa u djetinjstvo te im ispriam i pripremljenim aplikacijama prikaem
motivacijsku priu.
Kada sam bila vaih godina, uvijek sam voljela gledati svoju baku
kako za Badnjak priprema blagdanski stol. Ona je to radila na poseban nain. Na
sebe je obukla narodnu nonju ba kakvu ja sada nosim. Uzela je zdjelicu u koju je
pomijeala kukuruz, jeam, penicu te sve ono sjemenje koje je moj djed poelio
saditi u novoj godini. To je sjemenje posipala po stolu u obliku kria da bude
blagoslovljeno. Kada je to napravila, iz penice je izvadila jo vrui, domai, okrugli
kruh. Omamljujui, ugodni mirisi irili su se kuhinjom. Taj kruh stavila je na lijevi
kut stola, a pokraj njega neto novaca. Prije se vjerovalo da e uvijek biti hrane u
kui ukoliko se to napravi. Zatim je sve to pokrila sveanim stolnjakom. Nakon toga
30
uzela je busen slame i sijena, posjela moga brata i mene i priala nam prie o roenju
maloga djeteca Isusa. Bakine prie znali su prekinuti i pjevai koji su na Badnju
veer ili estitati od kue do kue. Pjevali su mnoge boine pjesmice, al samo mi je
jedna ostala posebno urezana u pamenje jer mi je bila najljepa, a ide ovako
HIMNA ZADRUGARA
RAZREDNI ODJEL: 3.
MATEJA ORKO
Neko davno, prije mnogo godina u jednom jako lijepom selu

postojala je skupina prijatelja. Zajedno su inili jedan razred u koli koja se nalazila u
tom selu. Imali su toliko godina koliko vi imate sada. Nisu se svi uvijek slagali, ali
ipak su bili vrlo, vrlo bliski. Posebno se isticalo troje prijatelja. Bili su to Pero,
Ljuban i Draga. Oni su najee ili skupa u kolu. No, kako to na selu obino biva,
djeca nisu ila samo u kolu. Prije ili nakon nastave uvijek bi pomagali svojim
roditeljima, hranili su ivotinje (jer je svako domainstvo imalo ivotinje koje su
uzgajali). Znali su da to moraju jer se roditeljima mora pomagati i nije im bilo teko.
Nakon toga bi se obino izali igrati svi zajedno ili u grupicama. Igrali su se
svakakvih zanimljivih igara poput skrivaa, glumili su da idu na svadbu i sline igre i
to im je bilo zanimljivo.
Tada nije bilo mobitela i raunala, a ni onakvih igraaka kakve vi imate danas, ve su
ih djeca sama izraivala od onoga to bi nala. Jednog dana u koli uitelj im je
predloio da osnuju zadrugu. Zadruga je bila samostalno drutvo kojim su upravljali
njeni lanovi i svojim radom ostvarivali ono to su zamislili. Sloili su se oko
prijedloga i izabrali vou. Bio je to najuzorniji od svih djeaka Ljuban. On je vodio
sve zadrune aktivnosti.
31
Uskoro je zadruga isplanirala put u veliki grad. Skupili su potreban novac, odredili
dunosti i krenuli na put. Tamo su vidjeli razne zanimljive stvari i mjesta bili su u
tiskari, u kinu No, tada se dogodilo neto strano. Uitelju je pozlilo u kinu pa je
morao u bolnicu, a zadruga se sama morala vratiti kui.
Na putu kui bila je strana meava i vlak je zapeo u snijegu. Nanosi snijega bili su
ogromni i bilo je nemogue razgrnuti ga s pruge nou pa su zato djeca morala
prenoiti u vlaku. Sljedeeg jutra odluili su sami neto poduzeti. Svi su prionuli na
posao i ruicama odbacivali snijeg kako bi oslobodili prugu. Na kraju su uspjeli. Bili
su sloni, svi su radili, a trud im se na kraju isplatio jer kad se male ruke sloe, sve se
moe.
O tome govori i pjesma koju emo danas nauiti pjevati, a koju su pjevala i djeca iz
zadruge nakon to su oslobodili prugu. Pjesma se zove Himna zadrugara.
ZEKINI JADI
RAZREDNI ODJEL: 2 .
ANTONELLA FUKAR
Zapoinjem kratak razgovor s uenicima. Predstavljam im se kao zec koji je trao

kroz umu i stigao na njihov sat glazbene kulture. (Studentica je preruena u zeca.)
Oprostite, djeco, to sam zakasnio. Kasniti nije lijepo, zar ne? U koli
vas uiteljica, siguran sam, ui kako morate potivati dogovoreno vrijeme. Eh, znam,
znam, i mene moja uiteljica tako ui. Ali danas mi se neto neobino dogodilo.
Sigurno vas zanima to je razlog mom kanjenju? Ne brinite, ispriat u vam.
Svako jutro budi me pjev ptica i sunce koje me miluje svojim toplim prstiima. Ali
jutros me probudio opojan miris kolaa od mrkve. Ustao sam brzo iz kreveta i oprao
svoje zubie samo da bih to prije probao kola. Kola od mrkve oboavam. Volite li
32
vi mrkvu? Mrkva je zdrava za vid i bogata vitaminima. Eh, da, ustao sam i pojurio u
kuhinju po jednu kockicu kolaa, ali sam se razoarao. Kolaa vie nije bilo. I tako
sam krenuo na put gladan. Trao sam umom i gledao prirodu. Predivna je, zar ne?
Poinje se buditi i za nas zeeve kree prava gozba. Puno mrkve, salate i kupusa.
Samo zdravu hranu volim! Tako sam trao umom i dotrao do potoka ne bih li se
napio vode jer sam oednio. Taman kad sam elio uzeti gutljaj fine, hladne vode,
zauli su se koraci. Naulio sam svoje duge ui ne bih li bolje uo tko se pribliava.
Srce mi je poelo jako kucati, mislio sam da e iskoiti i najednom se preda mnom
stvorio ovjek u crnom kaputu. Trao sam koliko su me noge nosile, Trao sam i
trao i eto stigao u va razred.
Odluio sam vam otpjevati pjesmicu kako bih se iskupio za kanjenje.
RACA PLAVA PO DRAVI
RAZREDNI ODJEL: 3.
KRISTINA RENJAK
Uvod u pjesmu pomou zvukoprie.

Kao uvod u pjesmu, uenicima govorim kako emo sada izvesti jednu zvukopriu
gdje emo svi zajedno sudjelovati. Ja u priati priu, a oni e proizvoditi zvukove
svega onoga to uju u prii, a za to znaju kako zvui. Taj e zvuk trajati nekoliko
sekundi, a nakon toga nastavljamo s priom. Kako bi im bilo lake, u pozadini prie
bit e i powerpoint prezentacija koja upuuje kada trebaju isputati zvukove.
Svake godine, kada doe proljee moja obitelj i ja odlazimo u etnju.

To je za nas poseban dogaaj. Uvijek idemo istim putem, do istog mjesta. Veselimo
se tome i uvijek nam je lijepo, ali meni je u posebnom sjeanju ostala jedna godina
kada sam bila mala, ba kao vi.
Krenuli smo u etnju istim putem kao i svake godine. Puhao je lagani povjetarac
(zvuk vjetra), a u daljini se uo um vode (zvuk vode). etali smo prekrasnom
33
cvjetnom livadom, prepunom arenih boja. Prolazili smo kraj ograenog prostora
gdje su krave pasle travu (zvuk krave). Tada smo susreli ovjeka na konju (zvuk
konja). Bili su to stvarno lijepi prizori. Kada smo stigli blizu ume, sluali smo
prekrasan pjev ptica (zvuk ptica), a sve se vie uo i um vode kako smo se
pribliavali rijeci (zvuk vode). To je bilo nae odredite, rijeka. Sada smo joj ve bili
zaista blizu. Morali smo jo proi kratkim putem kroz umu. etali smo i gledali sve
ljepote prirode, a onda nas je uplaio jedan pas (zvuk psa). Mislili smo da se izgubio,
ali to je bio lovaki pas koji je pomagao svom vlasniku u lovu. Pas je otiao, a mi
smo nastavili dalje. Sada je voda ve bila skoro pred nama i ulo se kako sve vie
pljuti (zvuk vode). Stigavi do rijeke ugledali smo prekrasan prizor. Na rijeci su
plivale patke (zvuk patke). Bilo je ih je jako puno i meni je to bilo stvarno lijepo za
vidjeti. Kupale su se, plivale i veselile. Tada je majka rekla da nas mora nauiti
pjesmu koju je ona uila u osnovnoj koli, a tu pjesmu i ja sada elim vas nauiti.
SAVILA SE BIJELA LOZA VINA (Posavina)
RAZREDNI ODJEL: 2.
ANDREA VAGAJ
Uvod u obradu pjesme pomou narodne nonje.
Sigurno se pitate zato sam drugaije obuena od svih vas i to to imam na sebi?
Znate li? (ako ne znaju kaem im da je to narodna nonja)
Upitam je li netko vidio ve takvu narodnu nonju? Kaem im da je ova nonja z

jednog kraja u Hrvatskoj koji se nalazi uz rijeku Savu, a zove se Posavina.
U takvoj odjei pleu ljudi koji se bave folklorom. Znate li to je folklor? On je

vezan uz narod i narodnu tradiciju. Predstavlja narodni ples. Kod nas je folklor jako
sauvan i njegovan. On ima svoje kostime, tj. narodne nonje koje su razliite te po
kojima moemo prepoznati o kojem se plesu radi, tj. iz kojeg kraja Hrvatske potjee.
34
Kao to vidite, ja nosim nonju Posavine, ali postoje razliite nonje iz razliitih
krajeva Hrvatske, Meimurja, Podravine, Dalmacije i ostalih krajeva.
Pokaem im od ega se sastoji nonja. Od koulje, suknje, a gore jo ide i pregaa.

Na nogama imam bijele duge arape i opanke. Kosa mora biti zavezana u dvije
pletenice te djevojka uvijek mora biti rumena. Ovu sam nonju posudila od kulturno
umjetnikog drutva iz svoga sela, a postoje kulturno umjetnika drutva u skoro
svim selima i gradovima u Meimurju i po cijeloj Hrvatskoj. To je mjesto gdje mladi
ljudi dolaze nauiti plesati tradicionalne plesove. I ja sam kao mala plesala u folkloru
te se nadam da ete i vi jednoga dana zaplesati u nekom KUD-u jer folklor treba
ouvati. To je nae najvee blago, osobito kada govorimo o glazbi i plesu.
Danas emo nauiti jednu tradicionalnu pjesmu koju u vam sada odsvirati i
otpjevati.
35
5.3.2. Sluanje glazbe
PROLJEE
Antonio Vivaldi
NASTAVNA JEDINICA: sluanje glazbe
RAZREDNI ODJEL: 3.
TAJANA LEPOGLAVEC
Nekada davno majka Priroda je udesnom magijom stvorila svoje 2

keri i 2 sina. Priroda je svoju djecu uila da dijele meu sobom radost i tugu i da ne
budu sebini. Kada su djeca dovoljno odrasla, rasula ih je na sve strane svijeta.
Igrajui se oni su stvorili prekrasan svijet. Stvorili su mora, planine, ume, livade,
cvijee... Najmlai sin, Razigrano Proljee, od davnih vremena pa sve do danas na
svoj roendan organizira udesan bal. arke, vesele, razigrane boje na taj dan
preplave zemlju. Na pozornici od predivne zelene trave, netom osloboene od bijelog
pokrivaa, skupljaju se mnogobrojni stanovnici. Prve uvijek dou vile odjevene u
proljetno ruho i plesom otvaraju bal. Tada sitne pelice pokrenu svoja krila i dozuje
na pozornicu. Njihov zvuk uvijek odzvanja poput najnjenijih tonova harfe. Odmah
zatim dolete i vesele ptiice i zapjevaju radostan cvrkut Proljeu. Ta pjesma uvijek
probudi najtvre spavae, medvjede. Oni tada nezgrapno i jo uvijek umorno
doteturaju na pozornicu. Kada svi dou, tada Proljee najjae rairi svoja krila. Na
obroncima planina pojave se najljepe duge, zazeleni se svaki grm, rascvate se svaka
voka i zamirie zrak.
Hoe li biti tako i ove godine? Vjerujem da hoe! Ali svi mi koji smo dio majke
Prirode i uivamo u ljepotama koje su stvorili njezini sinovi, trebamo brinuti da ona
takva i ostane. Za nagradu njezini sinovi e nas za svoje roendane uvijek
nagraivati prekrasnim i udesnim slavljima.
Razgovaramo o prii (koji se likovi javljaju, tko sve dolazi na bal, kojim
redoslijedom, kada Proljee slavi svoj roendan, kako glasi pouka...).
36
Govorim uenicima kako je prije puno godina tom balu prisustvovao i skladatelj
Antonio Vivaldi. Oduevljen time to je vidio skladao je skladbu u kojoj se javljaju
likovi iz prie tono tim redoslijedom.
Skladbu sluamo u cijelosti. Tijekom sluanja decentno diem likove na tapiima
(pele, vile, medvjede i ptice).
GUDBA ZA KOLO HORVATSKO

Ivan Ihotka Kalinski
RAZREDNI ODJEL: 2.
ANDREA VAGAJ
Uvod za sluanje skladbe pomou motivacijske prie.
Prije mnogo godina djeak po imenu Ivan ivio je sa svojom obitelji u maloj kuici
na selu. Kada je Ivan imao 4 godine, buknuo je rat koji je zahvatio gotovo cijeli
svijet.
Jednog proljetnog dana Ivan se sa svojom braom i sestrama igrao vani. Tad su se
ispred njih stvorili vojnici u crnim uniformama i s orujem u rukama. Traili su
Ivanovog oca. Kad su ga nali, porazgovarali su s njim. Otac je majci rekao nekoliko
rijei, snano zagrlio svoju djecu te otiao s vojnicima u rat. Vie se nikad nije vratio.
Kad je mali Ivan odrastao, zavrio je Glazbenu kolu i akademiju te postao poznati
skladatelj. Uvijek se sjeao svog oca kojega je izgubio u ratu. Tako je u ast njemu i
svojoj domovini, koju je branio njegov otac, skladao skladbu Gudba za kolo
horvatsko.
37
JUTARNJE RASPOLOENJE
Edvard Grieg
RAZREDNI ODJEL: 1.
PETRA HALAVUK
Davno, davno ivio je jedan djeak Edvard. ivio je u Norvekoj

zemlji daleko od nae. Volio je provoditi praznike kod djeda i bake. Njegovi djed i
baka ivjeli su u maloj kuici u jednom selu. Tamo mu je bilo jako lijepo. Kuica je
imala pogled na jezero, a ponekad su oko nje etale ivotinje iz oblinje ume. Jedne
noi, u zoru, probudili su ga neki udesni zvuci. Pogledao je oko sebe. Zvuk je
dolazio iz oblinje ume. Brzo je izaao van i imao je to za vidjeti! Sunce koje je
izlazilo, prekrasno se smijalo i grijalo drvee koje je pljeskalo svojim granama.
Cvijee je svojim laticama pjevalo, ptice su slono pjevuile svoju jutarnju melodiju,
pele su svojim zujanjem nadopunjavale skladbu ptica, a ostale ivotinje su lagano
plesale svoj umski ples. Svi oni zajedno su tvorili jedno divno jutarnje raspoloenje.
Edvardov djed u tom se trenu probudi i dozove unuka. Edvard se odazove, a arobna
glazba nestane. Prole su godine, Edvard je odrastao, zavolio je glazbu i postao
skladatelj. Cijelo to vrijeme elio je da cijeli svijet uje to to je on uo tog jutra.
Jednog jutra uzeo je olovku i poeo skladati. Edvard je uspio, skladba je ovdje, a
sada emo zajedno posluati to je to Edvard uo tog jutra.
Najavljujem uenicima da emo sada posluati skladbu. Traim da se opuste, naslone

i zatvore oi. Reproduciram skladbu Jutarnje raspoloenje.
38
ROMANCA
Nepoznati skladatelj
RAZREDNI ODJEL: 1.
PETRA HERCEG
Te veeri neto posebno je bilo u zraku. Mjesec je svojom ljepotom i

sjajem obasjao svaki skriveni kutak. Ljepota nonog neba, zvijezda i punog mjeseca
oarala je jednog nepoznatog romantiara. Nije se mogao nadiviti istoj svjetlosti tih
nebeskih tijela pa je uzeo svoju gitaru i skladao skladbu posveenu samo mjesecu.
39
ETIRI GODINJA DOBA: ZIMA 2. stavak: Largo
Antonio Vivaldi
RAZREDNI ODJEL: 3.
KRISTINA HERTARI
Uvod za sluanje skladbe pomou motivacijske igre i prie.
Zamislite da se nalazite sami na snjenom proplanku. Sitne pahuljice

snijega blijete pred vama kao biseri. Oputeni ste, sretni i oarani ljepotom
proplanka. Duboko ste udahnuli svjei zrak. Gledate oko sebe. Pokaite mi visinu
snijega u kojemu se nalazite. Dolaze vai prijatelji i zajedno radite snjegovia.
Rukama poinjem oblikovati malenu grudu te zamolim jednog uenika da mi pokae
kako napraviti veliku grudu. Prozivam sljedeeg kako bi napravio drugu grudu kako
bismo oblikovali tijelo snjegovia. Na taj nain oblikuju glavu te stavljaju oi,
mrkvu, gumbie i al.
Razgovaram s uenicima o zimskim radostima te zapoinjem priu o skladatelju.

Je li vam poznat skladatelj Antonio Vivaldi? Jeste li ve uli za njega? Moda znate
neku njegovu skladbu?
Antonio Vivaldi bio je talijanski skladatelj. Bio je jedan od najznaajnijih

kompozitora barokne glazbe i veliko ime talijanskog baroka. Jo kao mladi veoma
je volio violinu. To mu je bila najomiljenija stvarica koju je posjedovao.
Jednostavno je uivao svirajui je.
Jedne zimske veeri uz toplo ognjite Antonio Vivaldi je gledao kroz prozor. Pahulje
su polako leprale po zraku, jedna za drugom sputale su se zemlji. Samo pokoju
pahuljicu vjetri bi lagano zavrtio u njezinom njenom letu. Vivaldi je bio oduevljen
njihovim laganim plesom, stoga je odluio skladati isto tako njenu skladbu koju
emo sada sluati.
Pustim uenicima cijelu skladbu.
40
JELAIEVA KORANICA
Johann Strauss
RAZREDNI ODJEL: 2.
ANTONELLA FUKAR
Pitam uenike jesu li kada bili u Zagrebu glavnom gradu nae drave? O: Jesmo.
Sigurno ste prolazili glavnim trgom. Zna li netko kako se zove taj trg?
O: Trg bana Josipa Jelaia.
Tako je, a na trgu se nalazi veliki spomenik u ast hrvatskom banu Josipu Jelaiu.
Govorim uenicima kako je ban Jelai znaajan za nau domovinu jer je napravio
puno dobrih djela za obine ljude ljude koji su naporno radili. Nije bio sebian i
mislio samo na sebe, ve i na svoj narod, a to je jako vano. Trebamo cijeniti druge i
pomagati im kako bi nam se to vratilo. Bana Josipa Jelaia ljudi su voljeli pa je tako
njemu u ast poznati skladatelj Johann Strauss napisao skladbu.
41
5.3.3. Sviranje
ZIMA
NASTAVNA JEDINICA: sviranje
RAZREDNI ODJEL: 3.
KRISTINA HERTARI
Sviranje sa tapiima.
Uenicima u podijeliti drvene tapie. Drvenim tapiima odsvirat u slogove neke
od ivotinja s ploe. Njihov je zadatak da pogode o kojoj se ivotinji radi. Uenik
koji pogodi, ponavlja isto sa tapiima, a zatim to isto ine svi zajedno. Kako bih im
pomogla, uz sviranje tapiima opisat u neku od karakteristika ivotinja (npr.
ivotinja koja spava zimski san medo). ivotinje su: medvjed, vuk, vjeverica,
lisica, jelen.
ZVONI U PROLJEE
RAZREDNI ODJEL: 1.
ROMANA KII
Sviranje pomou drvenih tapia i triangla.

Nakon to su uenici nauili pjevati pjesmu Zvoni u proljee, uiteljica pjeva i u
ritmu svira pomou drvenih tapia i triangla. Zatim uenicima dijeli instrumente te
oni sviraju ritam.
Kada se proljea priblii as, veselog zvonia uje se glas:
Cin, cin, cin, cin, cin, cin, cin, cin.
Jaglaci, ljubice, cvjetii svi, hitro probudite sada se svi.
Travice zelena nikni nam svud, proljee zlaano prolazi tud.
42
CIN CIN CIN
RAZREDNI ODJEL: 2.
MARTINA CVRTNJAK
AKADEMSKA GODINA: 2012./2013
Sviranje s trianglom i udaraljkama.
Uiteljica najavljuje da e svirati ritam i tempo. Podsjea ih to je ritam i pri tome im

demonstrira. Zatim reproducira glazbeni zapis s CD-a Moja glazba 2. Prvo zajedno
uz pjevanje sviraju ritam pljeskanjem, a tada uz pjevanje sviraju dobe. Na kraju jedan
dio razreda svira ritam dok drugi svira dobe. Na sljedeoj strofi zamijene uloge.
Nakon toga uiteljica podijeli uenicima triangle i udaraljke i kae im da e uenici s

trianglima svirati kada se pjeva ''Cin, cin, cin, cin'', a oni s udaraljkama kada se pjeva
''Cini, cini, cini, cin''. Isto tako i u drugoj kitici.
43
5.3.4. Glazbena kreativnost, glazbene igre
U ZAGREBU JE KUICA
RAZREDNI ODJEL: 1.
NIKOLINA GRBI
Glazbena igra
Najavljujem uenicima da emo nauiti glazbenu igru U Zagrebu je kuica. Svi
stanu u sredinu razreda u krug i dre se rukama. Dogovorom smo izabrali momka
koji se kree u krugu. Uenici zajedno pjevaju. Momak ulazi u krug tijekom druge
strofe. U treoj strofi momak izabire iz kruga enu i drei se za ruke skupa
poskakuju unutar kruga. U etvrtoj strofi ena odabire iz kruga sina i tako po svim
strofama slijedei tekst pjesme. Igra se ponavlja od poetka s drugim uenicima.
RACA PLAVA PO DRAVI

RAZREDNI ODJEL: 1.
KRISTINA RENJAK
Najavljujem uenicima da emo sada plesati na tradicijsku pjesmu koju smo danas
nauili, Raca plava po Dravi. Pokazujem im osnovne korake i svi u krugu pleemo.
JA IMADO
RAZREDNI ODJEL: 4.
KATARINA DUMI
Nakon to su nauili pjevati pjesmu Ja imado, pokuat emo otplesati pjesmu

oponaanjem etiri po etiri takta uz jednostavan ples. Uenici e se u krugu uhvatiti
za ruke i prva etiri takta kretati se u lijevo, dok u petom na rije hop poskoe i
promijene smjer kretanja u desno. Tako se kreu takoer etiri takta. Zadnja etiri
takta, na rijei Tepaj du, hopaj du, otplesat e na mjestu naizmjence mijenjajui i
visoko podiui noge. Uenici pjesmu izvode dva puta, uz glazbenu pratnju.
44
RADUJTE SE NARODI
RAZREDNI ODJEL: 2.
VIKTORIJA RIBI
Igramo igru pjevanja pjesme pomou eira. Prvom ueniku u klupi dajem eir i taj
eir krui po cijelom razredu. Svi zajedno pjevamo nauenu pjesmu Radujte se
narodi. Tamo gdje eir stane na moj znak (kad kaem stop), uenik pjeva solo bez
nae pratnje. I tako ponovno.
PROLJEE
Antonio Vivaldi
RAZREDNI ODJEL: 2.
TAJANA LEPOGLAVEC
Nakon to smo posluali skladbu i odredili tempo, dinamiku, ugoaj te izvoae,

govorim uenicima kako e svatko dobiti jedan lik na tapiu (pele, vile, medvjedi i
ptice). Njihov je zadatak dii svoj lik u zrak i doarati njihov ples na balu kada
tijekom sluanja na njih doe red.
45
6. ZAKLJUAK
Glazba je, kao i druge grane umjetnosti, jedna od vanijih komponenti

estetskog odgoja. Njome se nastoji osposobiti uenike za zapaanje njezinih estetskih
svojstava, razviti njihov glazbeni ukus te im omoguiti estetski oblikovano
izraavanje u tim podrujima.
Prema Nastavnom planu i programu (2006), glazba je u niim razredima osnovne

kole idealno podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja pripadnosti,
zajednitva i snoljivosti. (Nastavni plan i program, 2006, str. 66) Svakom ueniku
u koli mora biti omogueno kvalitetno obrazovanje i odgoj kroz koji e razvijati
svoje potencijale.
Uenici u prva etiri razreda osnovne kole naglo razvijaju svoje glazbene
sposobnosti te usvajaju osnovne glazbene pojmove koji im omoguuju olakano
razumijevanje glazbe. Vrlo je vano da uitelji budu kreativni te da posjeduju znanja
i vjetine kojima e uenike emocionalno i umjetniki obogatiti. Razliite osobine
uitelja, kao to su spontanost, originalnost, sposobnost da se snau u
nepredvidljivim situacijama, doprinijet e glazbenoj uspjenosti uenika.
Program nastave glazbe po otvorenom modelu omoguuje uiteljima da, uz obavezne

sadraje, sami osmiljavaju jedan dio nastave uzimajui u obzir elje i mogunosti
uenika. U prva tri razreda osnovne kole nastavni program glazbene kulture sastoji
se od podruja pjevanja, sviranja, sluanja glazbe te glazbenog stvaralatva. U svim
tim nastavnim podrujima uitelji izmjenom razliitih kreativnih aktivnosti mogu
pobuditi interes uenika. Vano je samo da se uitelj zna spustiti na uenikovu razinu
dok osmiljava sat, bude matovit te da u sredite pozornosti stavi uenikovu
glazbenu aktivnost i rezultat e biti kvalitetan sat glazbene kulture.
46
7. PRILOZI I DODATCI
1. Tablica 1. Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi (Starc,

udina-Obradovi, Plea, Profaca, Letica Kaleta i Markoi, 2004., str. 57)
2. Notni zapisi
47
48
49
50
51
LITERATURA:
1. Blaevi, E. (2010.) Kreativnost u nastavi uitelji i organizacija kreativnih

.aktivnosti u nastavi glazbene kulture. ivot i kola 56(23), 181 184.
2. Bognar, L. (2011.) Kreativnost u nastavi. Napredak, 153(1), 9 20.
3. Brdari, R. (1986.) Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture.
Zagreb: kolska knjiga.
4. Dobrota, S. (2010.) Koncepcija glazbene nastave rane kolske dobi. kola
asopis za odgojno obrazovnu teoriju i praksu. Zavod za kolstvo, Mostar,
6, 81 89.
5. Grgin, T. (1996.) Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Kota, T., Desnica, R. (2013.) Utjecaj vanijih europskih glazbenih pedagoga
na razvoj nastave glazbe u Hrvatskoj i Sloveniji u drugoj polovici 20.
stoljea. (str. 27 34). Zadar: Sveuilite u Zadru Odjel za izobrazbu uitelja
i odgojitelja.
7. Manasteriotti, V. (1978.) Zbornik pjesama i igara za djecu. Prirunik
muzikog odgoja. Zagreb: kolska knjiga.
8. Mari, Lj., Goran, Lj. (2013.) Zapjevajmo radosno. Zagreb: Golden
marketing Tehnika knjiga
9. Maslow, A.H. (1976.) The Farther Reaches of Human Nature. New York:
Penguin Books.
10. Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006.) Zagreb: Ministarstvo
znanosti obrazovanja i porta.
11. Nikoli, L., Ercegovac Jagnji, G. (2009.) Uloga glazbenih sposobnosti u
glazbenom obrazovanju uitelja primarnog obrazovanja. Metodika 20, 11(1),
23 33.
12. Pogaj, J. (1950.) Metodika muzike nastave. Zagreb: Nakladni zavod
Hrvatske.
13. Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave praksa II. dio. Zagreb: Jaka
Zlatar.
14. Rojko, P. (2012.) Metodika nastave glazbe teorijsko tematski aspekti.
Zagreb: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera Pedagoki fakultet Osijek.
52
15. Somolanji, I., Bognar, L. (2008.) Kreativnost u osnovnokolskim uvjetima.
ivot i kola , 515(19), 87 94.
16. Starc, B., Obradovi udina, M., Plea, A., Profaca, B., Letica, M. (2004.)
Osobine i predkolski uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden
marketing Tehnika knjiga.
17. ulenti Begi, J., Kaleb, A. (2012.) Planiranje i programiranje nastave
glazbene kulture u prva tri razreda osnovne kole. ivot i kola, 58(28), 168
187.
Izvori s interneta:
18. Milinovi, M. (2015.) Glazbene igre s pjevanjem. na adresi

http://www.uaos.unios.hr/artos/pdf/broj_3/majda.pdf (15.8.2016.)
19. Peri, B. (2013.) Kreativnost u nastavi. ivot i kola, 511(1), 145 150. na
adresi http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=224204
(28.7.2016.)
20. Svalina, V. (2010.) Djeje stvaralatvo u nastavi glazbe na adresi
https://bib.irb.hr/datoteka/478180.Djeje_stvaralatvo_u_nastavi_glazbe_-
_Subotica_23.-_25.09._2010.pdf (02.8.2016.)
21. ulenti Begi, J., Birti, V. (2010.) Otvoreni model nastave glazbene
kulture u primarnom obrazovanju u nekim osjekim kolama na adresi
https://bib.irb.hr/datoteka/607445.Otvoreni_model_nastave_glazbene_kulture
_pdf (28.7.2016.)
22. Trkan, D. (2006.) Motivacijske tehnike u nastavi na adresi
file:///C:/Users/Petra/Downloads/PUN7_02_Danijela_Trskan%20(1).pdf
(28.7.2016.)
23. Vidulin Orbani, S. (2008.) Glazbenom umjetnou prema cjeloivotnom
uenju. Metodiki ogledi, 15(1), 99 114. Na adresi
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=43904
(28.7.2016.)
53
IVOTOPIS
Osobni podaci
Ime i prezime: Petra Halavuk
Adresa: Vladimira Nazora 154, dala
Datum roenja: 13.7. 1992.
E-mail: ninde0palantir@gmail.com
Radno iskustvo
Tijekom pet godina studiranja, provela sam sedam tjedana na praksi u Podrunoj
koli dala gdje sam imala priliku odravati nastavu u kombiniranim odjelima.
Takoer sam bila tjedan dana na praksi u koli u prirodi u Novom Vinodolskom.
Radila sam 12 mjeseci kao konobarica u jednom kafiu preko studentskog servisa.
Obrazovanje
Od 2011. do 2016. godine
Sveuilite u Zagrebu, Uiteljski fakultet u akovcu, uiteljski studij
Od 2007. do 2011. godine
Gimnazija Fran Galovi, Koprivnica, opi smjer
Ostale vjetine
Strani jezici: engleski jezik, maarski jezik
Posjedujem dobre komunikacijske vjetine, organizirana sam i odgovorna, vjeto se
koristim raunalom te uredskim alatima (Microsoft Word, Microsoft Power Point...)
Tri i pol godine sam lanica mjeovitog zbora Josip Vrhovski s kojim sam
sudjelovala na brojnim koncertima (Breice, Beograd, Ravna Gora, Nedelie,
Zalakaros...) te na natjecanjima zborova u ibeniku (osvojena sreberna plaketa),
Veroni (osvojena bronana plaketa) i Tuhelju (osvojena zlatna plaketa).
54
IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI RADA
Ja, Petra Halavuk vlastorunim potpisom potvrujem da sam samostalno napisala

ovaj diplomski rad Kreativnost u nastavi glazbene kulture.
POTPIS:
_______________________
55
Naziv visokog uilita
UITELJSKI FAKULTET U ZAGREBU
ODSJEK U AKOVCU
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam suglasan/suglasna da se trajno pohrani i javno objavi moj
rad
naslov
____________KREATIVNOST U NASTAVI GLAZBENE KULUTRE__________
vrsta rada
_________________________DIPLOMSKI RAD___________________________
u javno dostupnom institucijskom repozitoriju
_______UITELJSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU________
i javno dostupnom repozitoriju Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu (u

skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN br.
123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14,
60/15).
U akovcu, datum 23.9.2016. Ime Prezime
____PETRA HALAVUK________________
OIB
___10835263320______________________
Potpis
_____________________________________
56

Kreativnost U Nastavi Muzičke Kulture

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kreativnost U Nastavi Muzičke Kulture

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

akovec, rujan 2016.

PREDMET: Metodika glazbene kulture

Ime i prezime pristupnika: Petra Halavuk

MENTOR: Branimir Magdaleni, vii predava

akovec, rujan 2016.

Glazbeni odgoj, kako u predkolskoj, tako i u kolskoj dobi, veoma je vaan za

KLJUNE RIJEI: kreativnost uitelja, kreativnost uenika, glazbene sposobnosti,

KEYWORDS: teacher creativity, student creativity, musical skills, music activities,

Glazba jo od najranije ivotne dobi djeci donosi radost i veselje te se

U prolosti je nastava glazbenog odgoja imala malu odgojnu i obrazovnu vrijednost

U ovom je diplomskom radu poseban naglasak stavljen na kreativnost uitelja u

Spomenute su i glazbene sposobnosti uenika te vanost njihova razvoja u nastavi

Uz to, objanjena su nastavna podruja pjevanja, sviranja, sluanja glazbe te

2.1. Kreativnost u odgoju i obrazovanju

Kreativnost je vrlo kompleksan pojam za koji postoji mnogo razliitih

Istraivanjima pojma kreativnosti znanstvenici su se poeli baviti tek sredinom 20.

Ponekad se smatra da su samo neki ljudi kreativni i da imaju posebne talente,

Profesorica psihologije Branka Peri kae da se kreativne sposobnosti razvijaju

Ukoliko pogledamo u povijest, kola po svojoj tradiciji nije mjesto gdje se

Danas je prouavanje kreativnosti dominantno u slubi odgoja i obrazovanja gdje se kola

Nastava u koli jedinstven je i neponovljiv proces. Svaki razred, odnosno svaki

- uvaavati neobina pitanja,

Primijene li se ti principi u nastavi, uenike hrabrimo da razmiljaju, pronalaze i

Nastava umjetnikih predmeta, kao to su likovni i glazbeni, omoguuje i potie

Ono za to sam ja zainteresiran jest nova vrsta edukacije koju moramo

Kreativnost znatno utjee na razvoj i zanimljivost nastave te je ini kvalitetnijom pa

Glazba je umjetnost koja se javlja ve u najranijoj dobi djetetova

Nikoli, Ercegovac navode: glazbeno obrazovanje potrebno je zapoeti u

Glazba pridonosi snanijemu, cjelovitom razvoju djeteta (intelektualnomu,

Tablica 1. Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi

FAZA RAZVOJA RITMA

Dvostruko se poboljava sposobnost odravanja ritma; tekoe: ne mogu

FAZA STABILIZACIJE GLAZBENIH SPOSOBNOSTI

Nagli razvoj melodikih i ritmikih vidova glazbene sposobnosti; u

Uloga uitelja primarnog obrazovanja vana je i stoga to se u ranoj kolskoj dobi

4.1. Razvoj nastave glazbe u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljea

U drugoj polovici 20. stoljea u nastavu glazbe u osnovnoj koli

Joa Pogaj u svojoj knjizi navodi da je zadatak glazbene nastave, u okviru

Meutim, u tom je razdoblju u osnovnim kolama glazbeni odgoj bio ogranien

Napredak nastave glazbe vidio se u poboljanju nastavnog plana i programa,

Carl Orff bio je njemaki skladatelj, dirigent i pedagog. U povijesti

Za glazbeno stvaralatvo potreban je glazbeni doivljaj. Glazbeni doivljaj nastaje

Orffov instrumentarij koristio se u nastavi glazbe u osnovnoj koli jo od 1959.

4.2.1. Zoltan Kodaly (1882. - 1967.)

Zoltan Kodaly poznat je maarski skladatelj, etnomuzikolog i

Kodalyjev koncept najprije se rairio po maarskim kolama, a zatim, u kombinaciji

Kodalyjev koncept u hrvatske je kole irio njegov uenik Miroslav Magdaleni. On

Kodalyjev koncept pokazao je rezultate u kolama koje su poveale satnice za

4.3.1. Emile Jaques-Delcroze (1865. - 1950.)

Emile Jaques-Delcroze bio je vicarski skladatelj i glazbeni pedagog.

4.2. Nastava glazbene kulture u niim razredima osnovne kole

U prolosti je nastava glazbe bila usmjerena na ueniko usvajanje

Dobrota kae da se od predmeta glazbene kulture oekuje da stvori aktivne

Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo

Prema novome nastavnom planu i programu (2006), glazbenu nastavu u niim

U aktivnostima pjevanja i sluanja doivljava se i ui glazba te se uenik

Prema istraivanju ulenti-Begi (2006), veina uitelja glazbene kulture

Uitelj mora voditi rauna o pojedinanim glazbenim sposobnostima uenika. Zato

Nastava glazbe, prema kulturno-estetskom naelu, osposobljava uenika za ivot i

Jedna je od glazbenih aktivnosti, koja se izvodi na satu glazbene

Postoji lijepo umjetniko pjevanje i funkcionalno pjevanje. Funkcionalno pjevanje je

Uitelji aktivnost pjevanja mogu uiniti zanimljivijom i svrsishodnijom ukoliko su