Klju stanuje u bravi. On je vrlo radoznao, pa zato neprestano izviruje.

Kada klju
krene u etnju s djedom, zakljua vrata i skoi u djedov dep. Proeu parkom i
sretni se vrate kui. Klju veselo otkljua vrata i nastavi ponovo izvirivati.
( nepoznati autor )

Kada
skoi u

Napii naslov prie

Kakav je klju ?

Gdje stanuje ?

Kamo voli odlaziti ?

Dopuni reenicu :
krene u etnju s
.

Tko je napisao priu ?

, zakljua

Ispred kue bila je velika, stara jabuka. Imala je tako debelo stablo da ga Bruno i
Lucija nisu mogli zagrliti. Svake godine raala je krupne, crvene jabuke. Nazivali su
ih koturae. Jedne zime, usred debla, izbuila je una duplju.
uli smo mi - kae Bruno kako una kljuca vrstim kljunom. Kao da
udara ekiem.
Tata ju je vie puta otjerao, ali ona je ustrajno dolazila i neumorno buila.
Traila je liinke, a moda si je ureivala zimovalite.
Sada u toj duplji stanuju ptiji pjevai kae Lucija.
Ve drugo proljee u uninoj duplji savijaju gnijezdo. Dok enka sjedi na jajima,
mujak na vrhu jabuke pjeva milozvune pjesmice. Mali ptii su veseli. Roditelji im
donose gusjenice, crvie, a oni jako vole slatke trenje i dudove.
vorci na jesen u velikim jatima napadaju vinograde.
Ipak, mi svima priamo da su to nai vorci.
MOLIMO TE ODGOVARAJ PUNOM REENICOM NA

1. Kakvo je bilo debelo stablo jabuke ?

2. Kako su nazivali crvene plodove jabuke ?
3. Koja ptica je prva napravila duplju u jabuci ?
4. Tko sada stanuje u toj duplji ?
5. Gdje mujak pjeva pjesmice ?
6. to su roditelji donosili malim ptiima ?
7. to unitavaju vorci ?

PITANJA

Koki je ivio u cirkusu. Bio je pas koji je znao plesati odjeven u crni frak.
Znao je loviti lopte i jo bar stotinu trkova. Jedne otre zime umro je njegov
gospodar. Koki vie nije nastupao. Vrtio se oko klaunova i drugih artista. Lajao na
ivotinje. Nitko ga nije gledao. Ljudi su ga odluili ponovo zaposliti, jer su otkrili
da krade hranu. Ne moe jesti ako ne radi.
Neki brkati ovjek ga je uzeo k sebi i uio skakati kroz obru. Kada je Koki
lijepo nauio skakati, Brko je upalio obru i tjerao ga da skae. Koki se jako bojao
vatre. to da uradi? Kamo da pobjegne? Siroti Koki nou je sanjao da se nalazi u
vruem obruu, a vatra ga prodire. Uzaludno je pokuavao plesati pred Brkom,
vjerujui da e se on ostaviti obrua. Brko se svima hvalio: imam psa koji skae
kroz zapaljeni obru!
Kokija je obuzeo strah i jako je oslabio. Brko to nije primijetio. Saio je
sebi crveno odijelo s puno zlatnih puceta i kapu s perjem. Dan nastupa se
pribliavao. Koki je razmiljao: Ako sada nastupim nikada se neu rijeiti tog
posla. pred sam nastup sakrio se i cirkuski orkestar. Sklupao se pod nogama
starog trubaa.
Truba je zatrubio stari valcer, a naivni Koki je poeo plesati. Brko je
pojurio za njim s goruim obruem. Koki je uzmicao i samo plesao. U strku se upleo
veseli klaun koji je Kokiju pomogao da pobjegne. Slon Bombo polio je uareni obru.
Nestalo je Kokijeva straha. Veselo je zalajao na slona koji ga je podigao u zrak.
Ljuti Brko upao je brkove.
Zadovoljna publika je pljeskala. Upravitelj cirkusa smijao se na sav glas.
Cijeli dogaaj postao je glavna toka cirkusa i izvodi se svaki dan. Koki je
zahvaljujui svojoj dosjetljivosti izbjegao skakanje kroz gorui obru.
Nada Ivelji

 NAKON

TO SI PALJIVO PROITAO PRIU O KOKIJU ODGOVORI KRATKO

NA POSTAVLJENA PITANJA:

Napii ime i prezime pisca ove prie

Tko je glavno lice prie ?

Gdje se dogaa radnja prie ?

to je sve znao Koki ?

Koju je novu vjetinu trebao nauiti ?

Kako se zvao ovjek koji ga je poduavao ?

Zato je Koki trebao uiti novu vjetinu ?

Pronai u tekstu reenicu u koja govori o tome kako se Brko hvalio

po cirkusu i prepii ju

Opii Brkino novo odijelo

Kako se Koki osjeao kada je morao skakati kroz gorui obru ?

to je Koki uinio pred nastup ?

Tko je sve pomogao Kokiju ?

to radi klaun ?

to znai rije ORKESTAR ?

Jednog sunanog, ljetnog popodneva letjela su iznad zelene livade tri leptira
bijeli, crveni i uti. Sputali su se as na jedan, as na drugi cvjeti.
Iznenada nebo pokrie tamni oblaci. Ubrzo je poela padati kia. Leptiri
uurbano poletjee svom domu, ali naoe zatvorena vrata. Na kii njihova krilca
postajala su svakom kapljom kie sve tea i tea.
U vrtu ugledae velike cvjetove ljiljana. Poletjee k njemu.
Ljiljane bijeli, molimo te, otvori nam svoje latice da se sklonimo od kie !
Ljiljan odgovori: Bijelog leptira mogu primiti. Crvenog i utog ne mogu.
Bijeli leptir tada ree: Ako ne moe primiti i moja dva prijatelja, hvala ti
na gostoprimstvu! I sva trojica odletjee.
Kia je padala sve jae. Leptirii primijete krupan, crveni tulipan. Poletjee
prema njemu i ljubazno ga zamole:
Dobri tulipane, dopusti nam da se sklonimo u tvoju kuicu! Kia e nas
upropastiti
Neka uu crveni i uti. Bijeloga leptira ne primam ree tulipan.
Tvoja nam zatita ne treba ako ne prima svu trojicu. Volimo zajedno
umrijeti nego svoga prijatelja ostaviti rekoe uvrijeeno crveni i uti leptir i
odletjee.
Cijeli razgovor ulo je sunce. Odmah je rastjeralo oblake. Zasjalo je toplo i
osuilo krilca leptiriima. Oni su ponovo poletjeli na livadu. Igrali su se do veeri.
Kada se sunce sakrilo, vratili su se kui i umorni slatko zaspali.

Njemaka narodna pria

U koje se doba godine dogaaj zbio ?

Koje su boje leptiri ?
to se zbilo u prirodi ?
Zato leptiri nisu uli u svoju kuu ?
to je uzrokovalo da im krilca budu jako teka ?
Kojem su cvijetu prvom poletjeli ?
Kojeg leptira taj cvijet elio primiti ?
Zato leptir ne prihvaa gostoprimstvo ?
Kojeg leptira ne eli primiti tulipan ?
Prepii reenicu koja govori o tome to su leptiri rekli tulipanu !
Tko je pomogao leptirima ?
Zaokrui slovo ispred odgovora koji smatra ispravnim
a)
b)
c)
d)

pravi
pravi
pravi
nitko

prijatelj leptirima je ljiljan

prijatelj leptirima je tulipan
prijatelj leptirima je sunce
nije pravi prijatelj leptirima

Leptiri kau: Volimo zajedno umrijeti nego svoga prijatelja ostaviti.

Tom reenicom leptiri pokazuju da su:
a)
b)
c)
d)

nepromiljeni i tvrdoglavi
ljuti, rado se svaaju
razmaeni i oholi
pravi prijatelji koji dijele dobro i zlo

U prostornom cvjetnom carstvu ivjelo je mnogo raznovrsnog cvijea. Tu je

bila porodica tulipana s bakama, tetama, strievima, mnogobrojnom djecom i teko
prebrojiti. Bilo ih je, kako se u narodu kae, kao u jea igala. Svaki od tulipana
imao je boju poklonjenu od pelica ili malih vila.
To udnovato carstvo ugostilo je bijelog, gotovo prozirnog tulipana. Nastanio
se u blizini pelinjaka. Jednog sunanog dana upoznao je pelu maticu. Kao znak
prijateljstva mogao je jesti meda koliko je poelio. Pretjerao je u jelu i sav
nabubrio. Legao je u krevet bolestan. Pele su u pomo pozvale lijenicu peruniku.
Ona je ustvrdila: Od prevelike koliine meda dobio je uticu !
Tulipan je dugo leao u krevetu. Kada je konano mogao ustati pogledao se u lokvicu
vode. U prozirnoj kapi kie imao je to i vidjeti. Bio je posve ut. Mrgodio se, ali
mu nita nije pomoglo. Odluio je da vie ne jede med.
Viak meda tulipan je odluio svake godine izbaciti na tuak. Sada tamo
slijeu pelice i ostali kukci sa svojim loniima. Sakupljaju med kojeg tulipan ima u
izobilju.

PALJIVO PROITAJ TEKST I ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA

Gdje je ivjelo raznovrsno cvijee ?

Tko je sve sainjavao porodicu tulipana ?
Tko je poklonio boju tulipanima ?
Kakav je bio tulipan koji je ivio pored pelinjaka ?
S kim se sprijateljio taj tulipan ?
Prepii i dopuni reenice
Kao znak prijateljstva
Legao je u
Koga su pele pozvale ?
to je lijenica ustvrdila ?
Kakvu je boju ugledao tulipan u lokvici ?
Kako se osjeao kada je vidio novo lice ?
to je odluio ?
Tko ga posjeuje ?
Objasni rije IZOBILJE.

Sjeam se potoka Medveaka iz vremena moga djetinjstva. Tekao je

dubokim koritom, a danas nad njim tee tramvajska pruga. Moje se djetinjstvo
igralo na gornjem dijelu potoka Medveaka, u ksaverskoj cesti.
Tada sam prieljkivala da postanem riba! Da se brkam u mutnoj vodi potoka.
Jednom sam i postala riba, ali koja ne zna plivati. Potonula sam u potok do pupka
i zvala prestraeno:
Milkaaaa! ( To je bila naa kuna pomonica. ) Milkaaaa!
Milka me izvukla iz potoka i dobro me ismijala. Kakva je to riba, koja ne zna
plivati?
Moj brat urica bio je silno matovit. Pronaao je jednu kutiju u kojoj je
naa mamica uvala tatekova ljubavna pisma, koja joj je on pisao prije nego smo
im mi postali djeca.
Iskrali smo se iz otkljuanog dvorita na potok i lijepo putali tatekova
ljubavna pisma kao svoje laice. Kod gupeve zvijezde pohvatala je pisma neka
stara teta i itala ih kao ljubavni roman u nastavcima.
Od Gubeve zvijezde do Ribnjaka, preko potoka Medveaka su se poredali
ljupki mostii. Bijelo ili zeleno obojeni. Skoro svaka kua imala je ispred sebe
svoj mosti. Kada nas je naa Milka vodila u etnje, trkarali bi preko mostia s
jedne na drugu obalu .
Danas, iznad toga potoka iz mog djetinjstva, drndaju mnogobrojni tramvaji,
a nitko ne vidi kava voda pod njima tee. Sigurno je alostan moj potok iz
djetinjstva to u ovo vrijeme mora tei bez sunca i mjeseca nad sobom
nadsvoen betonom. Kao ponornica.
Blanka Dovjak Matkovi

SVOJE POTPUNE ODGOVORE O POTOKU MEDVEAKU NAPIITE U

BILJENICU !!

Kako je ime djevojici iz prie ?

U kojem gradu se odvija radnja ove prie ?

Na kojoj adresi je stanovala djevojica ?

Napii ime potoka koji se spominje u prii ?

Prepii reenicu koja govori o tome kako danas izgleda potok ?

to je imala svaka kua ispred sebe ?

to su ti mostovi spajali ?

Prepii tri pridjeva koji govore kakvi su bili mostovi

to je eljela postati djevojica ?

to su djevojica i njezi brat radili na potoku ?

Zato je potok danas alostan ?

to je ponornica ?

MALA KAPLJICA KIE VOLJELA

SE
IGRATI SKRIVAA.
S OBLAKA JE PALA NA KROV, S
KROVA NIZ LIJEB NA ULICU.
ODPLOVILA JE U KANAL. IZ KANALA
U
RIJEKU. RIJEKA JU JE ODNIJELA U MORE. ISPARILA JE I
PONOVO SE DIGLA U DRUGI OBLAK. PONOVO JE
ZAPOINJALA SLIAN PUT, U DRUGOM GRADU ILI NA
DRUGOM MJESTU.
NADA IVELJI

TKO JE PISAC OVE PRIE ?

O KOME GOVORI OVA PRIA ?
KAMO JE RIJEKA ODNIJELA KAPLJICU ?
KAMO JE PALA KAPLJICA IZ OBLAKA ?
UZ POMO EGA JE KAPLJICA SILA NA ULICU ?
TKO JE KAPLJICU DONIO U MORE ?
KAKO JE KAPLJICA PONOVO DOSPJELA U DRUGI OBLAK ?
TO JE KAPLJICA UVIJEK ZAPOINJALA ?
KOJU JE IGRU KAPLJICA NAJVIE VOLJELA ?

Otiao sam od kue prije tri dana. Zanimljivo je, ali uope nije lako. Zapravo
sve je mnogo zamrenije nego to sam mislio. Moram se sam brinuti o tome to u
pojesti, gdje u prespavati i nadasve paziti da me ne uhvate Opasnosti vrebaju na
svakom uglu.
Dugo sam matao o bijegu, ali me zapravo bilo strah. Navikao sam od malih
nogu da se uvijek netko o meni brine. I ne smijem biti nepoten, kod kue mi je
bilo jako lijepo. Ali to mogu, izazov pustolovine bio je jai. Tako sam jednoga
jutra kad su svi otili na posao iznenada preskoio ogradu dvorita i pustolovina je
zapoela. Brzo sam potrao niz ulicu. Bojao sam se da me netko od susjeda ne
opazi i ipak nagovori da se vratim. Na sreu, sve je dobro prolo. Uope nisam
znao kamo idem. Poznavao sam samo dio grada u kojem sam odrastao. Pojma nisam
imao kamo vode sve te ulice. Samo sam trao i trao pokraj poznatih kua i vrtova
i nisam se obazirao na pozive djece. Uskoro su kue bile vee, sve je vie
automobila jurilo cestom, a onda sam ugledao ono to sam uvijek zamiljao, a znao
da se zove tramvaj. Odmah sam prepoznao zvuk koji sam svake noi uo u daljini.
Pomislio sam kako bi bilo divno provoziti se gradom. Ali kada sam pokuao ui u ta
smijena kola, neki su me nepoznati glasovi otjerali. Svi su kao ludi vikali: Mar!
Mar! Gubi se odavde! Neka me starija ena udarila kiobranom.
Prestraeno sam pobjegao i sakrio se iza kioska s novinama. Ali i odatle su
me otjerali i vikali mi da se gubim. Pokunjeno sam otrao dalje. Vie nikome nisam
prilazio. Cijeli sam dan samo lunjao uokolo. Predveer sam naiao ne lijepi park pun
djece i pasa. Upravo kad sam pomislio da u se tu malo poigrati i odmoriti, opet
sam uo grube i ljutite glasove: Mar! Gubi se odavde, ti prljava skitnice! Djeca
su me gaala kamenjem, psi su lajali i reali. Sad mi je doista bilo svega dosta.
Htio sam im pokazati tko sam i tko je jai, ali bio sam previe gladan i umoran.
Ovaj grad je neprijateljski raspoloen prema meni, pomislio sam sumorno i polako
krenuo dalje.
Iscrpljen, zaspao sam, kasno u noi na ulaznim vratima neke kue iz koje je
mirisalo meso. Sanjao sam da jedem najukusnije kobasice. A onda su me probudili,
bolje rei, okupali perai ulica. Ba sam nagrabusio! Tada sam odluio da se vraam
kui. Pustolovine nisu ba za mene, previe sam dobar. I tako ve dva dana traim
svoj dom. Vie ne znam koliko sam puta mislio da sam na pravom putu, a onda bih
shvatio da sam ponovo zalutao. Ali danas mi se ini da prepoznajem drage, stare
zvukove i mirise.

Trim bre, znam da moram izdrati jo malo. Napokon ugledah svog

gospodar u daljini. Zaklinjem se da ga vie nikada neu ostaviti. Djeca iz
susjedstva me razdragano pozdravljaju. Radostan sam i veselo maem repom.

Tko je skitnica u ovoj prii ?

Zato mu nije bilo lako otii od kue ?
to ga je motiviralo na bijeg ?
Kada je zapoela njegova pustolovina ?
Zato se bojao da ga susjedi ne vide ?
Koji je put prevalio ?
Kada se prvi puta susreo s grubostima ?
Zato vie nikome nije prilazio ?
to je pomislio kada je ugledao park ?
to je doivio u parku ?
Kako se osjeao ?
Gdje je zavrio toga dana ?
Kako je zavrio njegov san ?
to je na kraju odluio ?
Po emu je znao da je u blizini svoje kue ?
Kako su ga doekali po povratku kui ?
to misli kako se sada osjea ?

Obino kada se pie i vrapcu, pie se i o ljudskoj dobroti. O mrvicama koje

mu bacamo. Ne zaboravljamo spomenuti da je vrabac stanar naih dvorita.
Napominjemo da je ivahan i zato se glasa: iv,av
Zimi nas ne ostavlja jer voli zimu podijeliti s nama. Ah, ini se da sve
znamo o vrapcu za odlian, pet. Ali nije tako. U to sam se uvjerila jednog dana
kada je jedan vrabac pokucao na moj prozor i zaelio razgovarati.
O emu? - upitala sam ga iznenaeno.
Imam problema o kojima bismo mogli razgovarati. zamislite, rekao je
taj maleni vrapi.
A, da? - upitala sam ga, ne vjerujui u ono to sam ula. Misli o
problemu s prehrambenim mrvicama?
Ah! - uzdahnuo je vrabac. Mislim o problemu s prehrambenim kukcima?
I moj sivi znanac zaive: Ugroen nam je opstanak!
Upravo je tako rekao. I to ON, za kojeg sam mislila da je nepismen,
nekolovan, priglup, bez vlastitih misli u glavi.
Tumaio mi je:
Prskate voke, povre, zapraujete komarce Unitavate nam kukce, crve,
gusjenice. Oduzimate nam hranu. Bio sam na privremenom boravku u Njemakoj.
Zna li to tamo rade za dobrobit ptica? Trpe uz Rajnu komarce. Ne unitavaju ih,
zbog toga da se ne poremeti ravnotee u prirodi. A kako emo na ovim naim
prostorima ivjeti kad unitite sve kukce, crve i gusjenice? Tko e ostajati s vama
zimi? Ptice selice se nee vraati. Zaobilazit e zemlju poharanu insekticidima.
Zar je to tako daleko stiglo? - prestraila sam se. Ali ljutiti vrabac ve
je odletio.
Drugi dan sam htjela svoj razgovor s vrapcem ispriati susjedu koji ima veliki
vonjak. Ali on je upravo zavrio prskanje svojih voaka. Poprskao je jabuku protiv
jabunog savijaa i titastih ui, kruku protiv lisne buhe, gnjide i gusjenica, ljivu
protiv ljivine osice i savijae, trenju protiv lisnih ui i trenjine muhe

Koliko je vrabaca i ostalih ptica i ovog proljea ostalo bez doruka, ruka ?
Blanka Dovjak Matkovi

Gdje ivi znanac iz ove prie ?

Koja je ljudska osobina vezana uz vrapca ?
Zato vrabac ivi u blizini ovjeka ? ( saznaj iz prie )
Pripada li vrabac pticama selicama ?
Objasni to za tebe znai biti ivahan
Koji problem ima vrapi ?
Tko je prouzroio probleme vrapia i ostalih ptica ?
to vrapi i ostale ptice jako vole jesti ?
Zato mi unitavamo insekte ?
to je vrapi vidio u Njemakoj ?
Objasni pojam ravnotea u prirodi
to je uinio susjed u svom vonjaku ?
to su to insekticidi ?
Kako nazivamo prie u kojima ivotinje govore ?
Pokuaj smisliti rjeenje vrapevog problema

Kao i svake godine, prije svog imendana, spusti se Sveti Nikola u obilazak
prozora i balkona. U oiene i ulatene cipelice i izmice stari djedica ostavlja
poklone. S njim putuje i njegov vjerni pratilac, mali, zloesti Krampusi.
Premjetao dobri biskup Nikola poklone u cipelice i izmice, a Krampus
lukavo, iza njegovih lea, poturivao ibu i truli krumpir.
Na jednom balkonu Sveti Nikola se jako zaudio, ugledao je uz izmice i
poveu koaru.
Pogledaj, kako je ovo dijete zahtjevno! Ne daj mu nita! Govorim ti ja da
njima treba samo kazna! - ljutito e Krampus.
No Sveti Nikola njeno pokuca na prozor balkona. U krevetiu je spavala
malena djevojica.
Janice, zato si uz izmice stavila i koaru?
Janica sneno protrlja oi i ustane iz kreveta.
Dragi Sveti Nikola napuni mi, molim te, koaricu slatkiima, rukavicama,
igrakama To ne traim za sebe. U mojem gradu ima puno nesretne djeice. Oni
nemaju svoje prozore, nemaju domove, a neki nemaju ni izmice. Molim te Sveti
Nikola, njima u podijeliti te darove.
Dobri biskup Nikola sa smijekom blagoslovi djevojicu. Napuni koaricu i
izmicu pa se okrene crnom zloi Krampusu:
Odlazi, mala zloo! Nisi mi takav potreban! Samo plai djeicu, a ona su
tako dobra. U njihovim srcima ne stanuje mrnja ve ljubav.
Janica sretna sklopi oi i utone u san. Ujutro e ona s punom koarom
razveseliti male prijatelje.

POKUAJ ODGOVORITI NA SIJEDEA PITANJA

( potpune odgovore zapisuj u svoju biljenicu )

Kada Sveti Nikola kree u obilazak ?

Zato obilazi prozore i balkone ?
Kakve trebaju biti cipelice i izmice ?
Tko uvijek prati Svetog Nikolu ?
to Krampus radi biskupu iz lea ?
emu se Sveti Nikola najvie zaudio ?
Zato je Janica uz izmice stavila i koaricu na balkon ?
to je uradio biskup nakon razgovora s Janicom ?
to je rekao Krampusu prepii reenicu ?
to e Janica uiniti kad se probudi ?


Na obali rijeke Dame sjedile su tri ugledne ene, brkale po vodi i hvalile
se jedna drugoj ljepotom svojih ruku.
Divne su moje ruke ! - ree jedna.
Moje su jo ljepe ! - prihvati nadmetanje druga.
A moje su najljepe ! - ree trea.
Prie im gladna, hroma starica i zamoli ih da joj dadnu togod da pojede.
Ugledne ene joj ne dadoe nita, ve ju zapitaju: Reci nam stara, koja od nas
ima najljepe ruke !
Prije nego to odgovorim moram neto malo pojesti. - tiho odgovori starica i
poe dalje.
Malo dalje sjedila je na obali siromana seljanka. Svakodnevno je radila na
polju. Sunce joj je kou izboralo i zacrnilo. Starica prie k njoj i zamoli ju za
milostinju.
Izgladnjela sam ! Ako ima mali zalogaj, podaj mi ga !
Uzmi majice ! Nemam mnogo, ali uzmi polovicu. - ree seljanka.
Starica zaloi, napije se vode i zahvali seljanki. Zatim je povede za ruku do
onih uglednih ena. Tiho im se obrati:
Spremna sam vam rei ije su ruke najljepe. Crne ruke ove seljanke, koje
su nahranile mene gladnu, hromu staricu, tisuu puta su ljepe od vaih bijelih,
njenih ruku koje ne rade i ne daju nita !
to je izgovorila i pola dalje svojim putem.

Prepii naslov prie

Gdje su sjedile ene ?

Prepii naziv rijeke

Koliko je ukupno ena u prii ?

to su radile ugledne ene ?

Tko im je priao ?

to ih je zamolila ?

to su ugledne ene trile od starice ?

Tko je starici ispunio elju ?

Ispii rijei koje opisuju staricu

Kakve su bile ruke uglednih ena ?

to je sunce uinilo s koom seljanke ?

Za ije ruke je starica rekla da su najljepe ?

Zato su seljankine ruke najljepe ?

Kad razmisli ije bi ruke za tebe bile najljepe objasni odgovor

Koje osjeaje u tebi pobuuje ova pria ?

Napii to tebi poruuje ova pria poruka prie

Tko je pisac ove prie ?

Pojevi sendvi, djeak je bacio papiri nekoliko

centimetara od poljske koarice za smee i spokojno
nastavio put.
Jadan ja ! - jadao se papiri - Baen sam
samo nekoliko centimetara od koarice s mojim
prijateljima papiriima i tako osuen na samou. A
tako bi volio biti s njima u koarici
Zato si alostan ? - upitao ga je mastan papir na dnu koarice. Slobodan
si, a ne kao ja. Na mojim leima su hrpe papira. Ne mogu se ni pomaknuti, a ti
Kad puhne jai vjetar, letjet e poput ptice i mnogo toga vidjeti.
Zanimljivo je putovati - odgovorio je papiri ali glupo je putovati sam.
Volio bih putovati u drutvu.
Drutvo ? - podrugljivo je progovorio papiri od bombona.
to e ti drutvo ? Da te odbaci, kao to je bombon odbacio mene ? Otiao je
s djeakom, a mene ostavio u ovoj koarici. Zar ti eli takvo drutvo ?
Ne elim, ali ne elim biti ni sam. elim povremeno biti koristan. to mislite,
to ete biti vi kada vas recikliraju. Mene e vjetar odnijeti tko zna kamo i
moda nikada ne u biti recikliran. Tako bih volio biti koristan.
I bit e - oglasi se vreica prenih krumpiria, kojoj je papiri bio simpa.
Pomest e te smetlar i staviti u svoju koaru bicikla. Bit e s nama.
Zaista ? - papiri nije mogao vjerovati svojim uima.
Evo ga ! - veselo je uskliknula vreica prenih krumpiria, a srce joj je poelo
snano udarati pri pomisli da e se susresti s papiriem, koji joj je svakim
trenutkom bio sve simpatiniji. Smetlar je metlom pomeo papiri i lopatom ga
ubacio u koaru na biciklu. Uskoro se papiriu pridruila vreica prenih
krumpiria.
Jesam li ti rekla da emo biti zajedno ! - zaljubljeno je progovorila.
Sada ti vjerujem radosno je uskliknuo papiri i ubrzo dodao: Ljepe je u
dvoje, zar ne ?
Smetlar je krenuo dalje ne slutei da se u koari raa eko ljubav na prvi
pogled.

Ratko Bjeli

PROVJERAVAMO KOLIKO SMO RAZUMJELI PROITANU PRIU

Ispii likove iz ove prie

Otkrij i ispii koje su im ljudske osobine podarene
Kako bi opisao djeaka s poetka prie ?
Pokuaj objasniti to znai rije SPOKOJNO u reenici na poetku prie
Zato je papiri bio alostan ?
Pokuaj objasniti pojam BITI RECIKLIRAN
Izmeu koga se poela raati eko- ljubav ?
Tko je pomogao da se ta ljubav ostvari ?

koja rije je mama rijeima eko ljubav, eko pria

ekonomija
reciklaa
ekologija

Dogodilo se to prije nekoliko godina uoi novogodinjih blagdana. etiri

uenika iz sela Graanice, pokraj Kutine, pola su u tajnosti na Moslavaku goru.
Cilj im je bio nasjei mlada, crnogorina drvca i skupo ih prodati. Na itavom
podruju nije bilo crnogorine ume, pa su odluili da stabla posijeku u parku
pokraj umarsko lovakog doma Jelen uz selo Mikleuka. Tamo su rasle
mlade smreke za koje su oni znali, jer su sudjelovali u poumljavanju.
Posjekli su pedesetak smreka i poinili teko popravljivu tetu. Unitili su
prirodni sklad i ljepotu itave okolice. umarija u Kutini uloila je puno napora da
posadi crnogorino drvee, a djeja nesmotrenost upropastila je taj napor.
Poinjeno nedjelo bilo je opasno i za djeake. Da ih putem ne uhvati lugar,
djeaci su se sa smrekama na leima, uputili kradomice kroz umu. Nakon
nekoliko sati lutanja bilo im je jasno da su zalutali. Mrak, hladnoa, magla,
neprikladna odjea i desetak kilometara hodanja uinili su svoje. Smreke su
poslagali na snijeg i sa suzama u oima ekali da svane dan. Zauli su lave pasa
u shvatili da se nalaze u blizini kua. Ostavili su smreke i krenuli voeni laveom.
Domain ih je uveo u toplu sobu i ponudio im je i krevet. U razgovoru su doznali
da se nalaze u selu Jelenska, na suprotnoj strani ume. Ujutro su odluili krenuti
kui.
Zabrinuti roditelji itavu su no traili djecu po okolnim umama.
Povratkom kui, ova opasna i tetna pustolovina nije sretno zavrila. Kutinska
umarija prijavila je tetu i mlade tetoine zavrile su na sudu. Njihovi roditelji
skupu su platili poinjenu tetu. Ni u koli nisu proli slavno. O tome kako su
platili tetu kod kue priat e vam oni ako ih sretnete.

Kada se dogaa radnja ove prie ?

U kojem kraju se odigrala pria ?
Koliko je djeaka sudjelovalo u toj pustolovini ?
Koji je bio cilj pustolovine ?
Pokraj kojeg umarsko lovakog doma su rasle smreke ?
Kako su djeaci saznali za ta stabalca ?
Koliko mladih smreka su posjekli ?
to su poinili svojom nesmotrenou ?
Zato su se skrivali ?
to su shvatili nakon nekoliko sati hodanja ?
to su zauli dok su plaui sjedili u umi ?
U koje ih je selo odveo lave pasa ?
to im je sve ponudio domain ?
Prepii reenicu koja govori kako su postupili roditelji
Kako je zavrila pustolovina ?
Koji odlomak najbolje opisuje osnovne misli prie ?

IVANA BRLI MAURANI

Dugo su Hlapi i Bunda veselo ili po cesti. No konano su ih ve poeli i
tabani pei. Ba su doli do jedne malene sirotinjske kuice. Kuica je bila pokrpana
i naherena, a imala je dva prozoria. Dolje ispod prozoria bila je narisana
plavom bojom velika zvijezda. Ta se zvijezda ve izdaleka vidjela, pa je zbog nje
cijela kua izgledala kao starica koja se smije.
U kui je netko plakao. To je Hlapiu bilo ao i on se sjeti, kako je rekao da
ide po svijetu da pomogne onome kome je pomo potrebna. Zato unie u kuu da
vidi to se tamo dogodilo. U sobi je Hlapi naao jednog djeaka Marka koji je
sjedio ma klupi i plakao. Bio je velik kao i Hlapi, a plakao je, jer je na pai
izgubio dvije guske. To, naravno, nije bila najvea nesrea, ali kako za koga.
Marko nije imao oca, a njegova majka bila je siromana, pa je zato Marko
morao paziti na guske, jer je svaka guska vrijedila tri stotine kruna.
Kada je Hlapi u zelenim hlaama, s crvenim kouljom i sjajnim izmicama uao u
sobu, Marko se zaudio tako da je irom otvorio vrata i prestao plakati.
Zato si tako jako plakao ? - upita Hlapi Marka.
Izgubio sam na pai dvije guske. - odgovori Marko i pone jo jae
plakati.
To nije nita ree Hlapi mi emo ih nai. Krenimo ih traiti.
Bunda, Hlapi i Marko pou traiti guske.
U blizini se nalazila velika voda, pokraj koje je Marko uvijek pasao guske, pa
je sada doveo Bundaa i Hlapia do te vode. Hlapi jo nikad nije vidio tako veliku
vodu, jer je do sada ivio u gradu. Oko vode bilo je puno grmlja, a daleko prijeko,
pokraj obale rasle su iz vode ibe. Kad su doli blie, Marko je ponovo poeo
plakati.
Jao, jao, nikada neu nai svoje guske !
Marko je tako jako plakao da mu je Hlapi morao posuditi svoj plavi rubac za
brisanje suza. I Hlapiu se uinilo da se kraj tako velike vode teko mogu nai tako
male guske. No nita nije htio rei da ne raalosti Marka, ve je poeo s njim
traiti guske po grmlju. Bunda je trao, njuio i lajao oko njih sve jae i jae.
Odjednom se kutravi Bunda zatri, skoi u vodu i pone plivati preko velike vode.
Bunda, Bunda ! _ zvao je Hlapi, ali Bunda ne mari, samo trese
glavom i pliva dalje na drugu stranu obale i nestane meu ibama.
Hlapi je pomislio da je i njegov Bunda izgubljen. I Hlapi bi jako plakao da
se njegov Bunda izgubi. No Hlapi nije mogao sada plakati jer je svoj rubac
posudio Marku, a nije ni imao vremena za plakanje jer je preko vode u grmlju uo
mahanje, lupanje krilima i glasno gakanje. To su bile Markove guske, koje je

Bunda naao preko vode u grmlju. Tamo, naravno, ni Marko, ni Hlapi ne bi mogli
doi. Marko je skakao od veselja kad je Bunda poeo tjerati guske prema njima.
Guske su plivale naprijed i irom otvarale kljunove i gakale. Bunda je plivao za
guskama, tjerao ih i ljutito lajao.
Sve je dobro zavrilo, Bunda je sretno dotjerao guske do Mrka i Hlapia,
pa veselo izae iz vode.
Kako si ti pametan ! Kad se obogatim, kupit u ti kobasicu za deset
kruna. - rekao je Hlapi Bundau.
Marko uhvati jednu, a Hlapi drugu gusku, stave ih pod ruku i pou kui. Bili
su tako veseli da su kao kosovi zvidali po putu.
Ovaj tvoj Bunda ima veliku glavu. - ree Marko Hlapiu.
Zato i jest tako pametan - odgovori Hlapi - Da ti ima tako veliku
glavu, naao bi guske bez Bundaa.
Razgovarajui stigli su do Markove kue. Markova majka bila je ve kod
kue, pa je dopustila Hlapiu da kod njih prespava, jer je bila jako sretna to je
Bunda pronaao guske.
Tako je Bunda priskrbio Hlapiu i sebi prvo noite.

Tko je napisao roman udnovate zgode egrta Hlapia ?

Napii naslov proitanog odlomka

Koja imena imaju djeaci iz prie ?

Prepii reenicu koja opisuje kuicu

to se na kuici ve izdaleka vidjelo ?

Tko je u toj kuici plakao ?

Zato je Marko bio jako tuan ?

to je Hlapi odluio kada je krenuo upoznavati svijet ?

Opii Hlapiev izgled

Kako je Hlapi utjeio Marka

Tko je poao u potragu za guskama

to se Hlapiu uinilo kada su doli do vode

Kamo je krenuo Bunda

Zato je Hlapi zvao Bundaa

Kako su se ponaale guske kad ih je Bunda pronaao

to je Hlapi obeao Bundau

to su djeaci radili na putu do kue

Koga su Hlapi i Bunda upoznali po povratku kui

Tko je kome priskrbio prenoite

Koliko su vrijedile guske

Letio labud pa izgubio pero. Uhvatio zei pero i pomislio:

Gle, prva pahulja ! Uskoro e zima .

PITANJA:

Tko je letio ?
to je

izgubio ?

Tko je uhvatio pero ?

to je zei pomislio ?
Zato je pero smatrao pahuljom ?
Raduje li se zei zimi ?
Gdje zeko stanuje zimi ?
to jede zeko zimi ?

Negdje iza gora, negdje iza voda ivjeli su starac i starica. Bili su tako siromani
da nisu imali ni za kruh. Ili su u umu, nabrali pun ko irova i odnijeli kui.
Jeli su irove jedan po jedan. i to se dogodilo?! Jedan od irova ispao je
starici iz ruke. im se dotakao tla, poeo je rasti. Izraslo je stabalce, naraslo
stablo i za neko vrijeme izraslo do stropa.
Pogledaj, muu rekla je starica kakvo je lijepo mlado drvo. Kako brzo
raste! Kad ne bi bilo stropa jo bi raslo.
Starac klimne glavom, uzme sjekiru i naini veliku rupu u stropu, a zatim i na
krovu. Drvo je raslo i raslo dok nije dosegnulo nebo.
Vidi ree starica moda imamo sree. Sada ne moramo ii u umu.
Popet emo se na stablo i nabrati irova do mile volje.
Istina zaklimao je starac, uzeo svoju torbu i popeo se na stablo. Ali
irove nigdje! Penjao se i penjao, ali irova nigdje. Zato je ve pri vrhu, vrlo blizu
neba, ugledao prekrasnog pijetla. Pored pijetla stajao je mlin, malo modar, a malo
zlatan. Uzeo je mlin, uzeo pijetla i siao kui.
Pogledaj to sam naao pohvalio se eni.
ena pogleda pijetla, pogleda mlin, pogleda na sve strane. Zavrti ruicu
mlina i gle iz mlina ispadne palainka i komad pite. Zavrti jo jednom opet
palainka i pita. Kako su se samo razveselili. Sjedili su i jeli dok se nisu najeli.
Upravo tada je pored njihove kue projahao bogati plemi.
Dobri ljudi viknuo je imate li to za jelo?
Imamo, imamo rekli su starac i starica. Brzo su zavratili ruicu mlina i
pred plemia su poele padati palainke i komadi pite

 Vidi, vidi ! _ udio se plemi. Kakav mlin! Rado bih ga imao! Prodajte mi
mlin. Dobro plaam.
Starac i starica su rekli: Ne, mlin ne prodajemo! Dat emo ti palainki
koliko eli, ali mlin ne elimo prodati.
I kako nisu eljeli prodati mlin, plemi ga je ukrao. Kad su opazili da mlina
nema, glasno su zaplakali: Ojoj, ojoj! to emo sada? Tko e nam vratiti udesni
mlin?
Nitko drugi nego ja! oglasio se pijetao i potrao za plemiem.
Doletio je do plemieve palae, sjeo na ogradu i zapjevao: Ako je ovdje plemiki
sin, neka mi vrati zlatni mlin!
Plemi ga je sluao, pozvao sluge i rekao: U vodu, u vodu ga bacite!
Sluge uhvate pijetla i bace ga u vodu. Ali, lukav je pijetao. Dotaknuo je vodu i
apnuo:
Kljuniu, kljuniu, popij vodicu! I kljun u trenu popije svu vodu.
Pijetao je uzletio s vode i sjeo na plemiev balkon. Zapjevao je jo glasnije:
Ako je ovdje plemiki sin, neka mi vrati zlatni mlin!
Bacite ga u pe! zagrmio je mladi. Sluge uhvate pijetla i bace ga u pe. Ali
prije nego je dotaknuo vatru pijetao apne: Kljuniu, kljuniu, prolij vodicu! Po
vatri se razlije voda i pogasi sve do zadnjega plamenia. Pijetao opet uzleti, ali
sada ravno pred plemia. Glasno zapjeva: Ako je ovdje plemiki sin, neka mi vrati
zlatni mlin!
Plemi je ba imao uvaene goste. Kada su gosti uli kako je plemi ukrao
mlin, brzo su istrali iz dvorca i rekli da kod takvog plemia nemaju to traiti.
Plemi je trao za gostima, molio ih da se vrate natrag, ali A pijetao hop! Uzme
mlin i poleti prema starcu i starici. Izdaleka je pjevao: Kukuriku! Mlin ve stie,
sve sam blie, , sve sam blie!
Kad su samo starac i starica bili sretni. Pijetlu su dali iste vodice i jelo, a
mlin su spremili tako da ga vie nitko ne ukrade.
RUSKA PRIPOVIJETKA

Prepii reenice iz prie kao dokaz za ove tvrdnje:

STARAC I STARICA SU BILI SIROMANI
OVA JE PRIA BAJKA
MLIN JE UDESAN
PIJETAO JE SNALALJIV

U slijedeim reenicama dopuni odgovore:

Stablo je na kraju doseglo ________________________.
Mlin je bio malo _________________, a malo ____________________.
Napii potpune odgovore na pitanja
Zato starac i starica nisu eljeli prodati mlin?

Koliko puta se pijetao spasio?

Zato su plemievi gosti napustili palau?

Zaokrui slovo ispred tonog odgovora:

Vrtnjom ruice mlin je proizvodio:
a) pitu savijau
b) palainku i pitu
c) palainke i kolae
Prolazei pored kue plemi je :
a) jahao
b) hodao
c) vozio se
Stari su ljudi plemiu ponudili:
a) palainke
b) pitu
c) palainke i pitu

Kako su starac i starica zahvalili pijetlu?

Nesrea zadesila evu. Zapalila joj se kua. Doletio vrabac da vidi to joj se
dogodilo.
Tako ti treba kad ne pazi ! ree vrabac i u vatru baci suhu travku.
Odnekud doletjela lastavica. U kljunu je donijela kap vode i ispusti ju u
vatru.
Od suhe travke, to ju je bacio vrabac, vatra nije bila vea. Od kapljice
vode, to ju je ispustila lastavica, vatra nije bila manja.
No, eva je saznala tko joj je prijatelj, a tko neprijatelj.

Ispii naslov tiva

Koga je zadesila nesrea ?

to se zapalilo ?

Kako je postupio vrabac ? Objasni njegov postupak

Tko je elio pomoi evi ?

to se dogodilo s vatrom ?

Koju poruku je eva dobila ?

Razmisli i odgovori, tko je evin prijatelj, a tko neprijatelj ?

Razmisli, to bi ti uinio da nekoga zadesi nesrea ( pokuaj biti iskren )

Brankin tata radi ponedjeljkom, utorkom, srijedom, etvrtkom i petkom.

Subotom i nedjeljom ne radi. Njezina mama radi takoer ponedjeljkom, utorkom,
srijedom, etvrtkom i petkom, ali subotom samo do podne. Nedjeljom ne radi.
Ponedjeljkom je tata u garai: popravlja, ureuje, isti. Utorkom mama pere bijelo
rublje. Srijedom tata gleda nogometne utakmice na televiziji. etvrtkom dolaze
kumovi i sjede duboko u no. Petkom je tata u podrumu, a mama pere areno
rublje. U subotu poslijepodne sjedamo u svoj stari automobil i odlazimo na selo.
Baka neto radi po kui, a djed obilazi vonjak. Djed kae da je nedjelja dan za
odmor. Baka kuha ruak. Mama joj pomae. Tata ita novine ili ee dvorite i
savjetuje djeda to da radi. Djed se ljuti, kae tati da mu njegovi savjeti nisu
potrebni. Uzima Branku za ruku i zajedno odlaze u vonjak. Voe dozrijeva, mirie.
Ptice prelijeu s grane na granu i cvrkuu. Oko pelinjaka roje pele.
Kamo idu pele, djede ? - upita Branka.
Rade, one skupljaju pelud za med. - odgovori djed.
Zar i nedjeljom ?! - udi se Branka.
Pele rade i nedjeljom. Zato se kae: Vrijedan si kao pela! objanjava djed.
Onda su mama i baka pele ! - dodaje Branka.
to e rei da smo tvoj tata i ja trutovi ! - nasmije se djed i zagrli
svoju unuku.
Milo Kordi

A sada budit malo vrijedni kao

Koliko dana ima u tjednu ?

Napii imena svih dana u tjednu

Brankin tata radi: ( napii dane )

Do koliko sati radi Brankina mama subotom ?

to rade Brankini roditelji petkom ?

Koji dan je rezerviran za odlazak ma selo ?

Pokuaj objasniti zato je NEDJELJA dobila takvo ime

Branka je zakljuila da netko ipak radi nedjeljom, tko je to ?

Kako se u narodu kae za vrijednog ovjeka ?

Prepii reenicu koja govori to je Branka zakljuila

Pokuaj se sjetiti tko je trut ( ne mislim u prii )

Sjeti se i napii koje su jo ivotinje jako vrijedne

U razred je uao novi uenik. Svi su se pogledi zaboli u nj kao da bi htjeli odvagnuti
njegovu vrijednost. Hoe li tuakati ? Nee li cmizdriti u tunjavi ?
I pogled novog uenika nemirno je lutao po licima u klupama. Plaho se nasmijeio i
sjeo na prazno mjesto u zadnjoj klupi. To je bila klupa u kojoj je sjedio svadljivac Miho
Kovaev. Svi su izbjegavali tu klupu. Ovaj gradski malian sjedne ba uz Mihu.
I sam Miho se tom udio. U prvi as se nije mogao snai od uenja. Polako okrene
glavu, pogleda svoje prijatelje i namigne im. Svi su se pritajeno nasmijeili.
Tada u razred ue uitelj. Obavijesti ih da su dobili novog uenika iz grada. Sada
e nam on rei kako mu je ime. - ree uitelj.
Uenik ustane i zbunjeno pogleda uitelja. Njegovo sitno tijelo postade jo sitnije, a
blijedo lice jo prozirnije. Ruke su mu podrhtavale, a tiha molba sjajila je iz oiju.
Uitelj se zaudi i ponovi: No kako ti je ime ?
Sitno djeakovo tijelo jo jae zadrhti, napnu mu se ile na vratu, brada mu se zatrese kad
promuca: Ppppppetar.Dalje nije mogao.
Mihin gorki smijeh zaori snano po razredu odjekujui od zidova. Poput lavine
provale ostali uenici. etrdeset uenika dade oduka svome smijehu.
Petar pokrije lice rukama i pobjegne iz sobe.
Razred naglo utihne. Neto ledeno uuljalo se u sobu i leglo na mlada srca.
Mihine oi se susretnu s uiteljevim. Ali ja nisam mislio tako zlo ! - govorile su.
Miho prekine tiinu uiteljev glas. Poi za njim i popravi to si zgrijeio !
Tiho, kao sjena, Miho se iulja iz sobe.
U sobi je postala tiina. Uenici gledahu prozorska stakla po kojima su padale prve
pahulje snijega.
Miha se dugo nije vratio. Kada je uao, bilo je ve davno odzvonilo. Uao je sav
mokar i zadihan. Ispriao je kako Petra je naao u umi iza sela. uao je uz neko deblo,
drhtao od zime i neprestano ponavljao: Htio bih umrijeti ! Umrijeti !
Miho ga je na rukama morao odnijeti kui. Sada lei u krevetu. Velika je vjerojatnost da e
se razboljeti.
Petar je tek nakon tjedan dana doao ponovo u kolu. Bio je mrav, a lice mu bijae
blijedo poput voska. Kad je uitelj proao kraj njega, njeno ga je pomilovao.
Uenici otvorie knjige. Uitelj upita: Petre, eli li ti itati ?
Petra oblije rumenilo, klimne glavom i ustane. Opet mu nabreknu ile na vratu i ponovo
zamuca. Nakon prve reenice zastane malo i otre znoj sa ela. Pogleda lijevo i desno svoje
prijatelje, ali nitko se nije ni pomaknuo s mjesta, svi su pogledi bili uprti u knjige. Samo
Miho ne gleda u knjigu. Pod klupom nemirno stie pesti.
I gle, udo ! Na Petrovom vratu splasnue ile, njegov se pogled umiri i mucanje polako
nestane. Posljednji odlomak proitao je jasno, glasno i zvonko.
Evo vidi ! - ree uitelj.
Miho Kovaev pljesnu rukama po koljenima i nasmije se. Ali u tom smijehu nije bilo zlobe,
ve radosti zbog Petrove pobjede.
Uenici odahnue, kao da im je teak kamen pao sa srca.
Josip Ribii

Odakle je Petar doao meu nove drugove ?

Tko je najvie uvrijedio novog uenika ?
Zato Petar nije dolazio u kolu ?
Gdje se zbiva radnja opisana u ovom tekstu ?
Koja rije istie Mihinu osobinu ?
Prepii rijei kojima Petar kazuje koliko mu je teko zbog nanesene uvrede !
Prepii tri rijei kojima je slikovito opisano Petrovo lice !
Prepii tri rijei kojima je slikovito opisano Mihino uzbuenje !

U SLIJEDEIM ZADACIMA ISPII ODGOVOR ZA KOJI SMATRA DA JE PRAVILAN

Svi su se pogledi
a)
b)
c)
d)

zaboli u nj. Tom reenicom pisac je slikovito izrazio:

da su ga pogledom htjeli potjerati
da su se divili njegovom izgledu
da su htjeli ispitati kakav je
da nisu pokazali zanimanje za novog uenika

Prije itanja Petra je oblilo rumenilo.

a) jer se bojao da e mu nabreknuti ile na vratu
b) jer se stidio svog sitnog tijela
c) jer je bio ljut na uenike koji su mu se smijali
d) jer se bojao da e zamucati
Miho nemirno stie pesti. Umjesto rije PEST moemo rei:
aka
ruka
prsti
dlan
Miho se iulja iz sobe. Rije IULJA u toj reenici znai:
a) izae sasvim tiho
b) izjuri bez pozdrava
c) uzbueno potra za Petrom
d) zae kradom
Na osnovu sadraja teksta Mucavac moemo zakljuiti da je Petar:
a) cmizdrav, gradski razmaenko
b) zloban i zavidan vedrim seoskim djeacima
c) plah i mio djeak
d) otresit i hrabar djeak
U kojem od navedenih odjeljaka je najsnanije opisano Petrovo uzbuenje
u 5. odjeljku
u 7. odjeljku
u 8. odjeljku
Za uenike u
a)
b)
c)

ovom tivu moemo rei da su:

nemilosrdni prema Petru i zavidni
osjetljivi i paljivi prema novom prijatelju
u poetku znatieljni i podrugljivi, ali ipak dobri djeaci