Mark Tven-Otrovne Misli PDF

Mark Twain: OTROVNE MISLI
Mark Twain: OTROVNE MISLI
SADRAJ:
Par savjeta za poetak... 5

O stvaranju svijeta 11
O prokletoj ljudskoj rasi 15
O ljubavi i braku (i enama) 20
O djeci 26
O mladosti i starosti 31
O ivotu i smrti 37
O zdravlju 43
O radu i igri (i sportu) 49
O navikama i porocima 56
O humoru i smijehu 63
O psovanju 68
O razgovaranju i ponaanju 73
O istini i vraki dobrim laima 83
O prijateljima i neprijateljima 91
O bogatstvu i siromatvu 95
O religiji 102
O politici (i ratu i miru) 109
O civiliziranom divljatvu 118
O ivotinjama 125
O budalama i idiotima 132
O gledanju na stvari 137
O obrazovanju i znanosti 144
O pisanju (i njemakom jeziku) 150
O knjigama i nakladnicima 157
O umjetnosti i glazbi 163
O poznatima 169
O putovanju u inozemstvo 174
O Amerikancima 182
O sebi 188
O Marku Twainu 197
NAPOMENA: Na naredno poglavlje stie se funkcijom

"find" s dvostrukom upisanim znakom"" ## (shift+3), pa "enter"
##
PAR SAVJETA ZA POETAK
Uvijek slobodno priznajte pogreku. To e

iznenaditi i smesti mjerodavne, pa ete moi poiniti
jo poneku.
Svoju dunost izvri danas, a pokaj se sutra.

im otkrijete da ste na strani veine, hitno morate
uiniti neto sa sobom.
Sve to vam je u ivotu potrebno su neznanje i

samosvijest. Ako to posjedujete, uspjeh vam je
zajamen.
Nikad nemoj odbiti nekome uiniti uslugu, osim

ako ti je na tetu. Isto tako, nikad nemoj odbiti
ponudu za pie, bez obzira na eventualnu tetu.
6
Uvijek postupi ispravno - to e neke razveseliti, a

neke iznenaditi.
Primarna je dunost svakog ovjeka da misli o

sebi. Tek kad obavi sve primarne dunosti moe se
posvetiti manje vanim stvarima i misliti na druge
ljude.
Ne odbacujte svoje iluzije! Kad ih nestane, moda

jo postojite, ali prestajete ivjeti.
Nema smisla odbaciti dobar proizvod samo zato

to trite nije jo zrelo.
Nekoliko je djelotvornih obrana od iskuenja, ali

najsigurnija je - kukaviluk.
Razumni i inteligentni ljudi katkad postupaju kao

i svi ostali: brino i zduno skrivaju od svijeta svoje
pravo miljenje, a otkrivaju lano za opu uporabu.
7
Ako elite pokvariti dobar odnos s nekim,

ispriajte mu njegovu priu onako kako ste je vi uli.
Nikad nemojte nekoga pohvaliti i onda mu odmah

prigovoriti.
Drite se podalje od ljudi

koji ele omalovaiti vae
ambicije. Sitne due to rade
cijelo vrijeme, a samo zaista
veliki ljudi ulijevaju vam
osjeaj da i vi moete postati
velik.
Lake je ostati van

opasnosti, nego iz nje izii
van.
ini dobro uvijek kad

moe, a naplati uvijek kad
misli da ti to moe uspjeti.
8
Radi kao da ti novac nije neophodan, plei kao da

te nitko ne gleda, voli kao da nikad nisi bio nesretan.
Nije ba najbolje troiti svoje udoree tijekom

tjedna; to ga ini potroenim za nedjelju.
Potpuni duevni mir i srea mogui su jedino ako

iz ivota izbacimo - sumnju.
Pametno je proitati prognozu vremena prije nego

to ponete moliti za kiu.
Pametnije je potraiti nego pretpostaviti.
Bolje je uzeti neto to ti ne pripada, nego da

neiskoriteno lei zaboravljeno.
Nikad nemoj uzeti ono to nije tvoje - ako to ne

moe odnijeti.
9
Bolje je zasluiti priznanje i nemati ga, nego ga

imati a ne zasluiti ga.
Neka vam naklonost uvijek bude na strani

slabijeg u borbi - to je velikodunost; ali kladite se
uvijek na jaega - to je biznis.
Svakoga tko ima neto vrijedno za rei, ut e se

ako to govori dovoljno esto.
Uzleti govomitva pogibeljna su stvar jer su krila

na kojima se leti u oblake govornikog oduevljenja
nainjena od voska...
Htio bih vam jo rei - a mislim da ovo zbori

mudrost - ako ne naete nain kako doivjeti
sedamdesetu idui putem koji nije neugodan,
nemojte inzistirati. Idite bilo kojim putem...
(Twainov govor prigodom svojeg sedamdesetog roendana,
1905.)
10
##
O STVARANJU SVIJETA
11
ovjek je stvorenje nainjeno na kraju radnoga

tjedna kad se Bog ve umorio.
I uope, emu je trebalo cijeli ovaj globus stvarati
u hitnji za svega est dana? Da se utroilo malo vie
vremena, svijet bi bio kako valja, pa se sad ne bi
trebao toliko popravljati i poboljavati. Slino se
deava kad na brzinu sklepa kuu, pa u urbi
zaboravi zahod, ili spremite
za metle i to onda mora
naknadno dograditi, bez obzira
koliko te kotalo novaca i
ivaca.
Vjerujem da je na Nebeski
Otac izumio ovjeka jer je bio
razoaran majmunom.
12
O STVARANJU SVIJETA
Daje ovjeka stvorio ovjek, sramio bi se

njegova ponaanja.
Stvoriti ovjeka bila je krasna i dovitljiva

zamisao, ali dodati ovcu bila je tautologija.
Adam je bio samo ovjek - a to objanjava sve.
On nije uzeo jabuku zbog nje same, nego zato to

mu je bila zabranjena. Da mu je bila zabranjena
zmija, on bi vjerojatno i nju pojeo.
Ponekad, dok razmiljam o ljudima, ini mi se da

je teta to Noa i njegovo drutvo nisu zakasnili na
brod.
Adam je izumio grijeh, a da je svoj patent
prijavio, mogao je zaraditi silne novce.
Adamu dugujemo dvije najvrijednije stvari -

ivot i smrt.
13
O STVARANJU SVIJETA
Kako je Adam bio sretan! to god rekao, mogao

je rei da se toga jo nitko nije sjetio.
Priroda je nainila palmu kao imitaciju kiobrana

koji je iziao provjeriti jainu oluje pa se trudi da ne
izgleda kao da je izgubio svaku nadu.
Koje je najuzvienije djelo Boje? ovjek. Tko je

to otkrio? ovjek.
Jedino neije naslijee daje plemenitako pravo.
Iz toga proizlazi sljedee: ako je Adam bio plemenit

- svi smo; ako nije - nije bio nitko.
Kad bih morao stvarati Boga opskrbio bih ga
nekim svojstvima i odlikama koje Sadanjemu
nedostaju. Dio Svoje vjenosti morao bi utroiti u
pokuaju da Si oprosti to je ovjeka stvorio
nesretnim, a mogao ga je uz isti trud uiniti sretnim.
Ostatak Njegove vjenosti ostavio bih mu za
prouavanje astronomije.
14
##
O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI
Nemam predrasuda ni prema boji ni prema

staleu ni prema vjeri. Sve to me zanima jest da je
ovjek ljudsko bie, i to mi je dosta. On ne moe biti
gori od toga.
Katkada ovjek poeli pogubiti cijelu ljudsku rasu

i okonati farsu.
ovjek je jedina ivotinja koja porumeni od stida.

Ili bi bar trebao.
ovjek je stroj - stroj bez osobnosti. Sve to

ovjek jest, posljedica je njegove grae i utjecaja to
ga na nj ima njegovo naslijee, njegovo stanite i
njegovo drutvo. Njega pokreu, ispravljaju i VODE
- iskljuivo vanjski utjecaji. On nita ne smilja.
ak ni ne misli.
16
Ljudska rasa sastoji se od onih koji su opasni

luaci i onih koji su manje opasni.
injenica da ljudi raspoznaju dobro od zla

dokazuje njihovu intelektualnu superiornost nad
ostalim stvorenjima, ali injenica da oni ine zlo,
dokazuje njihovu moralnu inferiornost prema
stvorenjima koja to ne mogu.
Vrlo je lako nauiti kako stoiki podnositi zlu

sudbinu. Drugih ljudi, naravno.
Tri su vrste ljudi: obini ljudi, znameniti ljudi i

luaci.
Ljudska narav je svagdje ista: ona pljuje po

uspjehu i pokazuje prezir prema neuspjehu.
Svatko od nas je kao Mjesec. Ima i tamnu stranu

koju ne pokazuje nikome.
17
ovjek je spreman uiniti mnoge stvari da ga

ljudi zavole; ali uinit e sve mogue da mu zavide.
Svi mi neprestano osjeamo, a uvjereni smo da

mislimo.
uvajte svoj karakter. Naravno, prvo ga steknite

ako moete, a ako ne moete - glumite ga.
to god rekli za inteligenciju ljudske rase - nee

biti uvredljivo.
18
O PKUKLKTOJ LJUDSKOJ RASI
ovjek je posebno nemoralna ivotinja jer jedini

ima pokvarenu matu, a jedini pokriva svoju
golotinju i jedini ima osjeaj lanog stida.
Nema smisla truditi se da se povijest ne ponovi,

jer sam ljudski karakter ne doputa spreavanje
ponavljanja.
I poniznost moe
biti oblik
samoisticanja.
On je bio gospodin
od glave do pete;
takva mu je bila cijela
obitelj. Bio je
plemenita roda, kako
se to obino kae, a
kae se isto za ljude
kao i za konje.
19
##
O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA)
Ne moete se nadmudrivati sa svojim srcem. Ono

ima svoje zakonitosti i zatreperi zbog stvari koje va
razum prezire.
Kad pecate ljubav, birajte mamac srcem a ne

razumom.
Udvaranje uzdie mladoga momka daleko iznad

njegove svakidanje zemaljske naravi, pa potaknut
ozrajem tih dinih visina on stavlja svoju aureolu i
nebeske ratne boje te izigrava arhanela kao da je
takav od roenja. Glumi i pretvara se, a da toga nije
svjestan.
Pohvala je u redu, kompliment je u redu, ali

naklonost - to je zadnja i konana i najdragocjenija
nagrada koja se moe osvojiti.
21
Svi osjeaji su nehotini ako su iskreni...
Premda se ini da ljubav brzo plane i brzo proe,

ona je ipak najsporija. Nijedan mukarac, ni ena ne
mogu spoznati stoje savrena ljubav dok u braku ne
provedu barem etvrt stoljea.
Ljubav je ludilo - to je vie spreavate, to silnije
buja.
"Ne poini nevjeru", zapovijed je koja ne pravi
razliku izmeu sljedeih osoba (sve se one moraju
toj zapovijedi pokoravati): tek roena djeca, djeca u
kolijevci, djeca kolske dobi, mladii i djevojke,
mlai odrasli, stariji odrasli, mukarci i ene
etrdesetih godina, pedesetih, ezdesetih,
sedamdesetih, osamdesetih, devedesetih,
stogodinjaci i stogodinjakinje. Teret pokoravanja
ovoj zapovijedi nije rasporeen ravnomjerno, tako
da nekima ne pada teko - naroito prvim trima
skupinama djece.
22
Brak raa svau i - djecu.
to je brak za moral, to je legalni promet

alkoholnim piima za trezvenost.
Tuga se brine sama za sebe, ali radost je potpuna

samo ako je imate s kime podijeliti.
I brak i smrt trebali bi biti dobrodoli - dok prvo

obeava sreu, drugo je jami. .
Sve to bih mogao rei o poligamiji jest da

nijedan mukarac ne moe sluiti dva gospodara.
Sto bi mukarci bili u svijetu bez ena? Rijetkost,

prijatelju moj. Velika rijetkost.
Moe joj se rei mnogo toga u prilog, ali ono
drugo je zanimljivije.
23
udna i tata, mrska ena! Ne vjerujem da bi mi

se ikad mogla svidjeti osim ako bismo se zajedno
nali na splavi usred oceana, a na vidiku nikakve
hrane.
(Twain o supruzi jednog svog prijatelja)
Neke civilizirane ene izgube pola svog arma

kad su razodjevene, a neke izgube sav.
Osjeaji su najtea
stvar na svijetu kad ih
treba isisati iz malog
prsta. Lake je proizvesti
sedam injenica nego
jedan osjeaj.
elio bih biti lijepa

djevojka. Ipak, nema
smisla pokuavati - svi
mi imamo svoja
ogranienja.
24
U novom francuskom rjeniku kao primjer

kreposti navode "enu koja ima samo jednog
ljubavnika i ne krade".
S djevianstvom se zna otii i predaleko.

Ona e vam kao iz vedra neba neto prigovoriti
na to ete vi otro odvratiti - a onda e ona traiti
da joj se ispriate.
Nijedna ena obuena po najnovijoj modi ne

moe izgledati loe.
Poslije svih ovih godina shvaam da sam od

poetka grijeio to se tie Eve: bolje je ivjeti izvan
Vrta s njom, nego u Vrtu bez nje.
25
##
O DJECI
FUNNY BABY.
Kad sam bio etrnaestogodinji djeak, moj je

otac bio takva neznalica da sam jedva podnosio
njegovo drutvo. Ali kad sam porastao do dvadeset i
prve, zaprepastilo me koliko je nauio za sedam
godina.
Novoroene je neprocjenjiv blagoslov i

uzrujavanje.
Pokakano dojene mrkava nosa ne moe se iste

savjesti smatrati neim lijepim.
I moja je generacija imala jednog djeaka za uzor.
Bio je savren: savrena ponaanja, savrena
odijevanja, savrena potivanja svojih roditelja -
savren u svemu. Sve su mu se majke divile, a
njihovi ga sinovi - prezirali.
27
O DJECI
Adam i Eva uivali su mnoge povlastice, a

najvea je bila to nisu imali mlijene zube.
Dijete koje se opeklo izbjegava vatru. Do

sljedeeg dana...
Bili smo dobri prezbiterijanski djeaci za runa

vremena. Kad se vrijeme proljepalo, bili smo skloni
malko se udaljiti iz stada.
On nije bio uzorni seoski djeak, ali je jako dobro

poznavao uzorne seoske djeake - i mrzio ih.
Mudro je
dijete koje
poznaje svoga
oca, a udno
je ono koje
ocu
bezrezervno
odobrava.
28
O DJECI
Um koji se ukalja u mladosti nikad se vie ne

moe oprati. To znam iz vlastita iskustva, a do dana
dananjeg njegujem nepomirljivu gorinu prema
nevjernim uvarima svoga mladog ivota koji su mi
ne samo dopustili, nego me i nagnali, da proitam
neproieno izdanje Biblije prije navrene
petnaeste.
Najkorisnija i najzanimljivija pisma piu djeca od

sedam ili osam godina... Ona piu jednostavno i
prirodno i ne trude se na silu postii efekt. Ona kau
sve to znaju i onda stanu.
Pravo je blaenstvo biti djeaki idol, jer to je

jedini oblik oboavanja za koji moemo prisei da je
iskren.
Od kue sam bjeao dvaput; jednom u trinaestoj i

jednom u sedamnaestoj. U tome nema mnogo
zadovoljstva, ak ni kao uspomeni. Bila su to dva
razoaranja, naroito ono prvo. Privid herojskoga
ina zaas nestane iz takvih poduhvata.
29
O DJECI
kolski dani nisu nimalo sretniji od onih kasnijih,

ali ih se sjeamo s nostalgijom jer smo zaboravili
kanjavanje u koli i sve tune dogaaje iz toga
idealiziranog doba, a sjeamo se pohoda na
susjedovu trenju, ratovanja drvenim maevima i
praznika uz vodu.
S vremena na vrijeme obuzela bi nas nada da e

nas, ako budemo dobri, Bog nagraditi doputenjem
da postanemo
gusari.
U uredno
provedenu ivotu
svakog djeaka
postoji jedan
period kad ga mori
neodoljiva elja da
nekamo ode i
potrai zakopano
blago.
30
##
O MLADOSTI I STAROSTI
31
O MLADOSTI ISTAROSTI
ovjek nikad ne dosegne onu vrtoglavu visinu

mudrosti gdje ga se vie ne moe vui za nos.
Kad sam bio mlad, mogao sam se prisjetiti svega

- dogodilo se to ili ne.
ovjek koji je pesimist prije svoje etrdeset osme

- zna previe; tko je optimist poslije te dobi - zna
premalo.
Bore bi morale samo pokazivati gdje su bili

osmijesi.
Prava ljepota vie ovisi o ispravnom razmjetaju

crta lica, nego o njihovoj koliini.
Jo se nije pojavila inteligentna osoba u dobi od

ezdeset godina koja bi pristala proivjeti ivot jo
jednom. Svoj ili neiji tui.
32
ivot bi nam bio neizmjerno sretniji kad bismo se

mogli roditi s osamdeset godina pa se pribliavati
osamnaestoj.
Nije ba tako udno to se mogu sjetiti tolikih

stvari - udno je to mi gotovo sve danas izgledaju
drukije.
Prirodan nain (to nam omoguuju priroda i

ljudski um) da otkrijemo neki zaboravljeni dogaaj
jest da se iskoristi neki drugi zaboravljeni dogaaj
koji e potaknuti uskrsnue prvoga.
Sto se dogaa kad dobijete pismo koje vas uzruja?

Ako ste mladi, odgovorite smjesta i istoga trena
poaljete to ste napisali. Poslije etrdesete shvaate
da je pismo napisano u aru emocija pogreka u
devedeset devet sluajeva od sto.
33
Mladost je jedina vrijedna stvar dana ljudskoj

vrsti.
Romantika je neizmjerno dragocjen dio naega

ivota, ali romantika umire s mladou. Poslije toga
ivot je tegoba i, zapravo, patvorina.
Ne moemo dosei starost

idui tuim putem. Moje
navike tite mene, ali vas bi
moda unitile.
Kad ponovno itam stara
pisma, pitam se to me je
moglo nagnati na toliki
gnjev nizato.
Ako poelite bezduno i

okrutno kazniti mladu
osobu, traite od nje da
godinu dana vodi dnevnik.
34
Od kolijevke do groba ovjek ne ini ba nita

emu prvi i najvaniji cilj nije samo jedan jedini:
osigurati si mirnu savjest i duhovnu lagodu.
Dok smo mladi, tue miljenje openito

procjenjujemo prema veliini i statusu osobe koja ga
iznosi. Tek kasnije spoznamo koliko je to pravilo
nepouzdano jer otkrijemo da nas katkad bolnije
zapee strljenovo miljenje nego carevo.
Kad se ovjek vrati da vidi kuu u kojoj je proveo

djetinjstvo, ona uvijek izgleda manja. Ne postoji
kua tako velika kao ona u naem sjeanju i mati.
Fotografija je najvaniji dokument i nema nita

tako poraznog kao kad za budue narataje ostane na
papiru zauvijek uhvaen zapis glupava, budalasta
smijeka.
Nema tunijeg prizora od mladog pesimista. Osim

starog optimista.
35
Koliko god godina netko imao, izgledat e
nekoliko godina mlai ako si u zapuak zatakne
cvijet jarkih boja.
Sjeanje je osebujna i neobino udljiva pojava.

Ono nema reda, nema sustava, nema poimanja
vrijednosti i uvijek odbacuje zlato, a gomila smee.
to uiniti ovjeku koji je izmislio proslave

godinjica? Jednostavno ga ubiti, bilo bi preblago.
Godinjice i nisu takvo zlo do neke mjere: recimo,

dok vam djeca rastu, one su ukrasne zastavice uz
cestu ivota to putovanje ine radosnim i na koje se
osvrete s ponosom. Ali malo-pomalo zbiva se neto
zagonetno: vie ne vidite zastavice nego miljokaze
to sad pokazuju gubitak, a ne vie prednost. Od
toga asa najbolje je godinjice zaboraviti.
Dobro je potivati pravila dok ste mladi, jer ete

tako sauvati snagu za njihovo krenje u starosti.
36
##
O OIVOTU I SMRTI
to je ljudski ivot? Prva treina je uivanje, a

ostatak je sjeanje.
U prvoj polovici ivota ovjek je sposoban za

uivanje, ali nema prave prilike - u drugoj polovici
je u prilici, ali nema prave
sposobnosti.
Svakome mogu pomoi

kako da u ivotu postigne
sve to eli. Jedini je
problem to ne mogu nai
nikoga tko zna to eli.
Proivimo ivot tako da

na pogrebu za nama tuguje
i pogrebnik.
38
O IVOTU I SMRTI
Ako se prisjetimo da smo svi pomalo ludi,

zagonetke nestaju i ivot postaje razumljiv.
Kako to da se radujemo kad se netko rodi, a

tugujemo kad umre? To je zato to se raaju i umiru
drugi, a ne mi.
ive ljude bi trebalo aliti, a mrtvima zavidjeti.
Svaki ovjek od roenja posjeduje vrijednost veu

od svih drugih - svoj zadnji dah.
'Smrt je jedini besmrtnik koji sa svima postupa
jednako. Svoju suut, mir i utoite namijenila je
svima, bez razlike: prljavima i istima, bogatima i
siromanima, voljenima i nevoljenima.
Meu svim tegobama to ih ovjek mora

podnijeti, moda je najtee biti naputen od susjeda i
ostati u prezrivoj osamljenosti.
39
O IVOTU I SMRTI
Snaan duh s jasnim ciljem moe slabo tijelo

uiniti jakim i takvim ga odrati.
S vremenom Boanstvo je spoznalo da je smrt

pogreka jer umrlome omoguava da u blaenom
utoitu groba izbjegne svako daljnje muenje. To
Mu se nije inilo primjerenim i morao je nai nain
kako da mrtve mui onkraj groba... pa je izumjelo i
proglasilo Pakao.
40
O IVOTU I SMRTI
Svi kau: "Kako je teko umrijeti" - udna

alopojka iz usta ljudi koji su morali ivjeti.
Govoriti o smrti mi je mrsko kad sam ja u pitanju,

a nemam nikakvih smrtno ozbiljnih misli ni kad su
drugi u pitanju.
Ne volim govoriti o zagrobnom ivotu jer imam

prijatelje na objema stranama.
Nikad jo nije bilo nezanimljiva ivota... I iza

najdosadnije vanjtine skrivaju se drama, komedija i
tragedija.
to se mene tie, nadam se da e me kremirati.

Jednom sam to spomenuo svome upniku, a on mi je
odgovorio tonom koji je smatrao upeatljivim: "Ja
ne bih o tome brinuo da imam vae izglede."
Izvjea o mojoj smrti uvelike su pretjerana.

41
O IVOTU I SMRTI
Jedna od zagonetki prirode jest da ovjek moe

podnijeti ovakav udarac iz vedra neba i ivjeti dalje.
Tome vidim samo jedno objanjenje. Um je
omamljen okom i pipajui trai znaenje te vijesti.
Mo daje shvati u potpunosti, milosrdno nedostaje.
(Na vijest o smrti svoje keri Susy Clemens)
Ne postoji ni najmanja vjerojatnost da je ijedan

proivljeni ivot promaen - po skrovitom sudu
osobe koja ga je ivjela.
Zatvori vrata! Ne da ne ue zima, nego da ne

izie ugoda.
Koja zima! Da je termometar bio centimetar dulji,

umro bih od hladnoe.
42
##
O ZDRAVLJU
43
Jedini nain da sauvate zdravlje jest da jedete to

ne elite, pijete to ne volite i inite sve to radije ne
biste.
Ima ljudi koji se dosljedno liavaju svake jestive,

pitke i dimne tvari koja je na iole loem glasu. To je
cijena koju plaaju da ostanu zdravi. A zdravlje je
sve to za nju dobiju. Ja to stvarno ne razumijem! To
je kao da date sav imetak za kravu na umoru.
Knjige o zdravlju itajte vrlo pozorno. Moe vam

se dogoditi da umrete zbog tiskarske pogreke.
Svi zubari vole priati dok rade. To su naslijedili

od svojih profesionalnih predaka - brijaa. Zubar
koji dobro pria - pod uvjetom da nije jako lo u
drugom poslu - pravi je izbor.
44
O ZDRAVLJU
Jesti je ljudski, a probavljati - boanski!
Tajna sree u ivotu djelomino se skriva u tome

da jedete sve to volite, a onda dopustite jelima da se
u vama meusobno bore.
Tu ogromnu zagonetnu prazninu ljudi nazivaju

spavanjem.
Zar ste tako
kratkovidni da niste
uvidjeli kako su zdrav
razum i srea nemogua
kombinacija?
Pogreno je miljenje
da toplice ne mogu
izlijeiti neije runo
ponaanje. Pogotovo
ako se prostak tamo
utopi.
45
O ZDRAVLJU
Voda, ako se pije umjereno, ne moe nakoditi

nikome.
Prestati puiti je stvarno lako! Pa, ja sam to uinio

stotine puta!
Uvijek sam se pridravao pravila da ne puim dok

spavam i da ne apstiniram dok sam budan.
Malo ale i zabave korisno

je za zdravlje; one krijepe
tijelo, odravaju ga ljudskim i
spreavaju da ne zahiri.
Oitavanje lekcije nekome

je poput tjelovjebe - to
nadimanje grudnog koa je
ljekarija, sredstvo za smirenje
duha, nain za uklanjanje
potitenosti... sve to u jednom.
46
O ZDRAVLJU!
Snijeg je vrlo lijep dok pada, ali njegova draest

iezava odmah potom. Velianstveni nepoetski kraj
su bljuzgavica i hunjavica.
Neumjerena umjerenost u piu kodi ideji

umjerenosti, dok joj umjerena umjerenost pomae u
borbi protiv neumjerene neumjerenosti.
kotski viski uvijek pijem naveer da

predusretnem moguu zubobolju. Mene, dodue,
nikad nije bolio zub, ali to je jo vanije, nema
nikakvih nagovjetaja da bi me mogao zaboljeti.
Dokazano mudrih ljudi ima samo dvije vrste: oni

koji su poinili samoubojstvo i oni koji svoju mo
rasuivanja ubijaju alkoholom.
Glad je slukinja genija.
Glad je gospodar ponosa.
47
O ZDRAVLJU
Radije pijem mlijeko jer sam pristaa zabrane

alkohola, ali u mlijeku ne traim nadahnue.
Katkada je i previe pia jedva dovoljno.
Nita ne uljepava pejza kao prena jaja sa

unkom.
to se prehrane tie, bio sam uporan u tome da

jedem stvari koje mi kode - sve dok one ili ja ne
bismo nadjaali.
48
##
O RADU I IGRI (I SPORTU)
Rad je ono to se mora raditi, a igra je ono to se
ne mora raditi.
Rad i igra su rijei kojima se opisuje istu stvar u

razliitim okolnostima.
Uivam u radu. esto odem nekamo u samou,

sjednem u hladovinu i razmiljam o uitku koji me
eka. Katkad to inim tako zduno da razmiljam
predugo.
Ne odgaajte za sutra ono to se moe odgoditi za

prekosutra.
Iz poslovnih razloga moram odravati vanjske

znakove zdravog razuma.
50
Obeati da neto neete uiniti najsigurniji je

nain da vas spopadne neodoljiva elja da ba to
uinite.
Ne volim rad ak ni kad ga obavlja netko drugi.
Grmljavina je impresivna, ali munja obavlja

posao.
Ne vjerujte priuenom lijeniku. On misli da

moe izlijeiti svaku bolest.
Ne vjerujem da lijenik moe izlijeiti istinski

ozbiljnu bolest, osim sluajno.
Lijenici znaju tako malo, a to naplauju tako

puno.
Vojniko zvanje proizvodi malo svetaca.

51
O RADU I IGRI (I SPORTU
Propovjednici su uvijek ugodno drutvo kad nisu

na dunosti.
Jedna od veih prednosti sveenikog zvanja je

vonja vlakom u pola cijene.
Zaposlenici u javnim slubama su osobe koje je

narod izabrao da si podijele mito.
Najudnije udo
meu udima - uljudan
hotelski konobar koji
nije idiot.
Englezi se nikad ne
igraju radi zabave. Ako
ne mogu zaraditi ili
izgubiti - jedno ili
drugo, svejedno - oni
se nee igrati.
52
Najuzvienije i najvrijednije zvanje je lijeniko -

tj. bilo bi takvo da ljudska narav ne ezne za
vraevima i sveenicima.
Seoski pijanac je vrsto definirana, neslubena
javna sluba.
Nikad nisam uinio nita, ni dobro ni loe, a da se

nisam pokajao u roku od 24 sata.
Potrudite se da svaki dan napravite neto to ne

elite. To je zlatno pravilo za stjecanje navike
bezbolnog obavljanja dunosti.
Oduvijek mi je uspijevalo zaraivati za ivot ne

radei nita; pisanje knjiga i lanaka za novine
uvijek su bili igra a ne rad. Uivao sam u tome - za
me je to bilo kao igranje biljara.
Golf je upropatena lijepa etnja.

53
Nikad se nisam bavio nikakvom tjelovjebom

osim spavanjem i odmaranjem, pa ne namjeravam to
ni ubudue. Tjelovjeba je odvratna.
Bejzbol je simbol otvorenog i vidljivog poleta i

napora pomahnitalog i zahuktalog devetnaestog
stoljea.
Ne priajte ribike
prie tamo gdje vas
ljudi poznaju, a
posebno ih ne
priajte tamo gdje
ljudi poznaju ribe.
Nabavite si bicikl.
Neete poaliti - ako
ostanete ivi.
Sauvajmo svoja
sutra za rad.
54
Dan odmora dolazi samo jednom tjedno i prava je

teta to nije ee. ovjek je sazdan tako da moe
podnijeti vie odmora. esto se sjetim, s tugom, da
je bilo vrlo jednostavno umetnuti dvije nedjelje u
tjednu... Svemogui Stvoritelj mogao je nainiti
svijet i za tri dana jednako lako kao za est, a to bi
nam udvostruilo nedjelje.
55
##
O NAVIKAMA I POROCIMA
56
Niemu ne trebaju tako hitne reforme kao

navikama drugih ljudi.
Navika je navika, i ne moe se izbaciti kroz

prozor, nego se polako mami van - korak po korak.
Drim se pravila da nikad ne puim vie od jedne

cigare odjednom. To je jedino ogranienje kojeg se
drim u vezi s puenjem.
to su stvari zabranjenije, to su popularnije.
Zakon o preljubu na Havajima propisuje da svaki

krivac plaa globu od trideset dolara. Onako usput,
moram primijetiti da kad bi se svaki sluaj preljuba
otkrio i globio, dravni proraun Havaja bio bi vei
od amerikog.
57
Izmeu svih oblika seksualnih odnosa,

samozadovoljavanje se najmanje moe preporuiti.
Kao zabava je - prepovrno, kao zanimanje -
prezamorno, a za javno prikazivanje - nerentabilno.
Na brodu nisam puno pio - pridravali smo se

prohibicije kao u Kongresu: alkohol je bio zabranjen
osim u prostorijama raznih Odbora, kamo ga unose u
demionima a iznose u demagozima.
58
Tajnost je prirodno pribjeite za ljude koji dvoje

o svome ponaanju.
Okruenje ini ovjeka, a ne ovjek - okruenje.
Divim se smirenom samopouzdanju onih koji

vjeruju. Prekrasno je promatrati tihu samouvjerenost
kranina koji u ruci dri etiri asa.
Gotovo svi kraljevi uglavnom su - lopovi.

Cezar u svojim Komentarima kae o
samozadovoljavanju: to je drutvo za osamljene;
prijatelj za naputene; dobroinitelj za ostarjele i
impotentne; oni koji su siromani ipak su bogati jer
imaju tu velianstvenu razonodu. Katkad im je ono
drae od sodomije.
udno je kako je fizika hrabrost tako esta

pojava, a moralna tako rijetka.
59
Ima ljudi koji mogu initi sva mogua lijepa i

herojska djela, ali jedno ne mogu: utjeti o svojoj
srei u drutvu nesretnika.
Rodio sam se lijen. Sad nisam ljeniji nego to sam

bio prije etrdeset godina, ali to je samo zato jer sam
prije etrdeset godina dosegao vrhunac.
Ne moe se
ii preko granica mogueg.
60
Vie nisam lijen kao to sam neko bio - ali jo

sam dovoljno lijen za dvojicu.
Svatko od nas ima dva miljenja: jedno privatno -

koje se bojimo iskazati; i ono drugo - koje koristimo
u javnosti. U potonje sami sebe prisiljavamo
odjenuti, sve dok se iz navike ne ponemo u njemu
osjeati ugodno. Navada da ga branimo uini da ga
zavolimo, oboavamo i zaboravimo kako smo ga
kukavno stekli.
esto je tako: to je manje temelja za neki

uvrijeeni obiaj, to ga je tee iskorijeniti.
Argumenti su nemoni protiv okamenjenog

miljenja; oni mu kode kao to valovi kode tvrdoj
stijeni.
Zloin uvan tisuu stoljea prestaje biti zloin i

postaje vrlina. To je zakon obiaja, a obiaj
nadvisuje sve ostale zakonske oblike.
61
Ljudi obino odbiju prvu ponudu bez obzira

kakva je.
Obiaji su okamine; samo ih dinamit moe

pomaknuti u idue stoljee.
Odredi mjesto za svaku stvar, a stvari dri negdje

drugdje - ovo nije savjet, to je samo obiaj.
Ne postoji nita to ne bi mogao podnijeti, samo

ako si za to predodreen i odgojen.
Zakoni su pijesak, obiaji su kamen. Zakon moe

zaobii i izbjei kaznu, ali ako javno prekri obiaj
-nema ti spasa!
Ljudi UVIJEK prvo proitaju telegram pa tek

onda pogledaju na koga je adresiran. Otkako postoji
telegrafska sluba nije bilo nijedne iznimke od tog
pravila.
62
##
O HUMORU I SMIJEHU
63
O HUMORU I SMIJEHU
Napadaju smijeha nita ne moe odoljeti.
Ljudska vrsta ima samo jedno uinkovito oruje, a

to je smijeh.
Humor odrava srce blagim.
ala bez natruhe filozofije samo je tucaj humora.
Istinski humor obiluje mudrou.
Humor je oito jedna od bitnih znaajki Bojih.

Biljke i ivotinje izrazito smijene po svome obliku i
osobinama, oito su Boje ale.
Humor je najvei ljudski blagoslov.

64
O HUMORU I SMIJEHU
Sve ljudsko je jadno i samilosti vrijedno. Tajni

izvor humora nije u radosti nego u tuzi.
Zato u raju
nema humora.
Najbolji nain da oraspoloimo sebe jest da

pokuamo oraspoloiti nekoga drugog.
Politiki i trgovaki moral Sjedinjenih Drava nije

samo hrana za humor - on je pravi banket.
Humoristinu
priu pria se
ozbiljno; onaj koji
je pria mora
uiniti sve to
moe da sakrije
injenicu kako ak
i maglovito
nasluuje da bi tu
ita moglo biti
smijeno.
65
O HUMORU I SMIJEHU
Humor ne smije otvoreno poduavati i ne smije
otvoreno propovijedati, ali mora initi oboje ako
hoemo da ivi vjeno.
Humoristina pria je amerika, komina pria je

engleska, duhovita pria je francuska. Humoristina
pria svoj uspjeh trai u nainu kako je ispriana,
dok komina i duhovita pria ovise o sadraju.
Najzabavnije stvari su one koje su zabranjene.
Bernard Gillian, Mark Twain i Joseph Keppler

66
O HUMORU I SMIJEHU
Koja je jo privilegija ostala plemstVu? Da ga ne
smijete ismijavati. Tu privilegiju nema nijedan drugi
stale.
Ponavljanje je mono sredstvo humora. Ako se

ozbiljno i zduno ponovi pet ili est puta, skoro
svaki brino sroeni obrazac koji se ne mijenja
izazvat e smijeh - prije ili kasnije.
Lijep primjer nesvjesna humora dao je onaj

djeak iz nedjeljne kole koji je la definirao kao
"sramno djelo pred Bogom i prikladnu pomo u
nevolji". To je moda bio nesvjesni humor, ali e
prije biti da je proizaao iz ivotnog iskustva i
poznavanja injenica.
Humoristini pisac zavjetuje se da e probuditi i

usmjeriti vau ljubav, vau samilost, vau dobrotu;
vae negodovanje zbog neistine, licemjerja,
prijevare... On se laa posla blagdanskog
propovjednika u radne dane.
67
##
O PSOVANJU
68
O PSOVANJU
U nekim nenadanim, beznadnim prilikama,

psovanje donosi olakanje kakvo ne moe ni
molitva.
Miljenje da dentlmen ne smije nikad psovati,

pogreno je. On moe opsovati i ostati dentlmen,
ako to uini uljudno i dobroudno.
Kad si ljut - broji do etiri. Kad si jako ljut -

opsuj.
Dajte da psujemo dok moemo jer na nebu

neemo smjeti.
Karakter neke osobe moe se procijeniti po

pridjevima koje ta osoba ee rabi u razgovoru.
69
O PSOVANJU
Rjenici tu ne pomau. Lijepo je to se trude, ali
ako se okliznete i raskrvarite koljeno, rjenik vam
nee rei to da kaete.
Ako ne budem smio psovati u raju, neu se tamo

ni zadravati.
Psovao sam svoju sreu tako da mi je dah vonjao

po sumporu.
70
O PSOVANJU
Nije prozborio ni rijei, ali mu je iz svake pore

curilo buljenje.
Moje psovanje meni ne znai nita vie nego to

vae propovijedi znae vama.
Brijanje mi je oduvijek bilo prava muka, pa

rijetko kad uspijevam dovriti posao bez usmene
pomoi.
Tijekom prvih deset godina braka stalno sam u

potaji obuzdavao svoj jezik, a kad bi okolnosti
postale neizdrive odlazio bih van, podalje kue,
potraiti oduka. Cijenio sam enino potovanje i
dobro miljenje o meni vie od iega. S uasom sam
pomiljao na dan kad e ona otkriti da sam samo
obijeljeni grob, licemjer optereen potisnutim
runim jezikom. Toliko sam se smotreno ponaao
svih tih godina da uope nisam sumnjao u uspjeh
svojeg prikrivanja. Zato sam bio zadovoljan svojom
krivnjom, gotovo kao to bih bio i svojom
nevinoscu.
71
O PSOVANJU
U svakoj bi kui morala postojati posebna odaja

za psovanje. Opasno je, naime, takve emocije
potiskivati.
Dobio sam prekrasnu dugmad za manete. Mogu

ih zaas staviti na rukave i opet skinuti, a da ne
moram psovati.
Havajski jezik je blag, tean i podatan, te u

svakom pogledu uinkovit i zadovoljavaju - dok se
ne razljutite. U njemu, naime, neete nai nita ime
biste mogli opsovati.
Proetost srdbom - a ne psovanje - pravi je

grijeh. Proetost srdbom je prokletstvo. Psovati
poinjemo prije nego to nauimo govoriti.
Kad je rije o isto dekorativnom psovanju radi

psovanja, roeni Amerikanac ima vie dara od
ikoga.
72
##
O RAZGOVARANJU I PONAANJU
73
Bolje je drati zatvorena usta i izgledati glupo,

nego ih otvoriti i time otkloniti svaku sumnju.
Govoriti istinu stvar je dobrog odgoja, a odgoj je

izmiljotina.
Dobar odgoj sastoji se u prikrivanju dobrog

miljenja o sebi i loeg miljenja o drugima.
Dobar odgoj sastoji se u prikrivanju kako mnogo

mislimo o sebi, a kako malo o drugima.
Potovanje drugih ljudi moemo stei ako

postupamo ispravno i inimo dobro.
Samopotovanje vrijedi sto puta vie, ali nije
poznato kako se moe stei.
74
Nijedan pravi dentlmen nikad nee rei golu

istinu u prisutnosti dama.
Pretjerana pristojnost najee je prekrasna

graevina sagraena od uglaenih i pozlaenih
oblika velikodunih lai.
Sveani ruak moda je najzamornija stvar na

svijetu izuzev kopanja jarka.
Do najboljeg rjeenja dolazi se razliitim

miljenjima, a ne tako da svi mislimo isto.
Ne postoje stupnjevi tatine, postoje samo
stupnjevi sposobnosti da se ona sakrije.
Dobrota je jezik koji gluhi uju, a slijepi vide.
Kad izriete pohvalu, ne traite protuuslugu.
Naplaena pohvala je bezvrijedna.

75
O RAZGOVARANJU I PONANJU
Ja mogu ivjeti dobra dva mjeseca od dobre

pohvale.
Pohvala bi uvijek morala prethoditi pokudi jer ona

ublauje zlovolju i osigurava da pokuda bude
prihvaena bez gorine.
Pohvalili su me mnogo puta, i uvijek mi je bilo

neugodno - uvijek mi se inilo da nisu rekli
dovoljno.
76
Volim kritiku - ako mi je sklona.
Ne smijete kritizirati ljude na postolju na kojem

ni sami ne biste mogli stajati uspravno.
Ako postupamo ispravno samo pod nadzorom

autoriteta, u emu je tu vrlina?
Neizgovorena rije je kapital. Moete je

investirati ili potratiti.
Glasina e se ugasiti sama od sebe ako je ne
dirate tri dana. Ako pokrenete glasinu koja u
sljedea tri dana nee zadovoljiti znatielju javnosti,
netko e ve pokrenuti novu glasinu zbog koje e
javnost zaboraviti vau.
Prava rije u pravo vrijeme moe biti uinkovita,

ali nijedna rije ne moe biti uinkovita kao dobro
tempirana stanka.
77
Neista savjest je kao dlaka u ustima.
Ako nemate nita za rei, onda - nemojte!
Malo je stvari koje je tee podnijeti od

dodijavanja s dobrim uzorom.
Budi dobar pa e biti - sam.

78
Plemenito je biti dobar. Poduiti druge kako biti

dobar nije teko, a jo je plemenitije.
Za neke ljude je pogubno kad ih zatekne slava.
to je ambicija? elja da se bude uoljiv. elja za

slavom samo je elja da se stalno istiete u mnotvu
i privlaite panju te da vas ogovaraju.
Slava je dim, popularnost je nesrea, a jedina

sigurna stvar na svijetu je zaborav.
Odjea ini ovjeka. Goli ljudi imaju vrlo malo

utjecaja u drutvu.
Etika se stjee - poput glazbe, poput stranog

jezika, poput suuti, poput paralize - nitko se s
njome ne raa. Ni ja se nisam s njom rodio. Poeo
sam siromaan poput crkvenog mia - bez ijednog
jedinog etikog naela.
79
O RAZGOVARANJU IPONAANJU
Samozatajnost i sposobnost su najvrijednije

ljudske osobine.
Kad ljudi pretjeraju s finim ponaanjem postaju -

vulgarni.
Bio sam ljubazno zamoljen da odgovorim im

prije, to sam i uinio. Rekao sam da ne znam
odgovor.
Dobar glas je kao

zlatarski ig: uklanja
sumnju u isto srebro,
ali moe podvaliti
posrebreni kositar kao
srebro.
Ako vas nitko ne

hvali, slobodno si i
sami kojiput polaskate.
80
Svatko strahuje od kritike i neodobravanja svojih

susjeda. Openito govorei, to je neto ega se svi
najvie boje, vie od ranjavanja i smrti.
Svaka prirodna vrsta odluuje za sebe to je

nepristojno. Priroda ustvari ne poznaje nepristojnost
- izmislio ju je ovjek.
Moramo prihvatiti nau odjeu takvom kakva jest

- ima razloga za njeno postojanje. Ona je na nama
da nas razotkrije - da obznani to njome elimo
sakriti. Ona je znak neiskrenosti i potisnute tatine;
privid da volimo prekrasne boje i draest sklada i
oblika. Oblaimo je kako bismo promicali tu la i
dokazivali je.
Etika se sastoji od politike etike, trgovake etike,

religijske etike i etike.
Budi neuredan u odijevanju ako ba mora, ali

duu dri urednom.
81
Policajac u civilnoj odjei je kao i svi mi, dok u

svojoj odori vrijedi za desetoricu. Odjea plus titula
najmonija je i najutjecajnija kombinacija na svijetu.
Ona nagoni ljudsku vrstu da dragovoljno i spontano

potuje suca, generala, admirala, biskupa,
ambasadora, djetinjastog grofa, maloumnog
vojvodu, sultana, kralja, cara... Ni najuzvieniji
naslov ne znai nita ako ga ne prati odgovarajua
odjea.
ednost je umrla kad se rodila odjea.

82
##
O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA
83
Kad ne znate to biste - recite istinu.
Recite istinu ili la - samo nek bude uvjerljivo.
Neki ljudi lau kad govore istinu. Ja istinu

govorim laui.
Zato bi izmiljotina
trebala biti udnija od istine?
Izmiljotinu ograniavaju
mogunosti. Istinu - ne.
Jedna od najoitijih
razlika izmeu make i lai
jest da maka ima samo
devet ivota.
84
Tri su vrste lai: la, prljava la i statistika.
Iskrenost je nekad bila najpotovanije ivotno

naelo.
Dok si istina obuje cipele za put, la

proputuje pola svijeta.
Oglasi su jedina istina u novinama kojoj ovjek

moe koliko-toliko vjerovati.
Najprije pribavite sve injenice, a onda ih moete

izvrtati po volji.
Zato se zavaravate s budalastom milju da la

nije la ako nije izreena?
Povijest ljudskoga roda, kao i iskustvo svakog

pojedinca, obiluju dokazima kako istinu uope nije
teko zamijeniti dobro izreenom lai.
85
Istina je najdragocjenija stvar koju imamo, zato s

njome - tedljivo.
Osim onog uroenog lopovskog izraza koji svi

imamo na licu, ovjek se doimao potenim.
Iskrenost je najljepa od svih izgubljenih vjetina.
Samo je jedan nain da doznate je li netko iskren:

pitajte ga, pa ako kae "da" - znajte daje laac.
Ljudi bi svoj
ivot morali
poinjati smru pa
bi tako bili iskreni
mnogo prije.
Povjesniar koji
hoe priopiti
istinu, mora lagati.
86
esto mora uveati istinu nekoliko puta jer je toliko

mala da je njegovi itatelji ne bi zamijetili.
Mnogi na umoru potroili su svu istinu koju su

imali u sebi, pa na onaj svijet odlaze kao puki
siromasi. Ja sam utedio toliko istine da u na
onome svijetu biti senzacija.
Nikad ne recite istinu ljudima koji je nisu

dostojni.
Nikad ne bih mogao izrei la u koju bi netko

mogao posumnjati, niti istinu u koju bi netko mogao
povjerovati.
Neki ljudi misle da je najbolje biti uvijek iskren,

ali to je praznovjerica. Katkad je privid iskrenosti
est puta vrijedniji.
Rijetko je koja kleveta otporna na muk.

87
Istina je nekim ljudima udnija od mate, ali ja

sam donekle upoznat s njome.
Niije osobno miljenje nikad ne moe biti la, jer

ono to netko misli njemu je uvijek - istina.
Je li neije javno i
privatno miljenje
isto? Neki misle da je
bilo i takvih
sluajeva.
Ja, poput svih

ostalih ljudi, javno
iznosim samo
podiano, poeljano
i parfimirano
miljenje, a brino,
oprezno i mudro
skrivam svoje
privatno.
88
Ako govorite istinu, ne morate nita pamtiti.
Mnoge male stvari postale su velike zahvaljujui

dobroj reklami.
esto se dogaa da onaj tko ne zna lagati misli da

je najbolji sudac o nekoj lai.
Samouvjereno izreena proroanstva nikad nisu

prazna obeanja u praznovjernom uhu.
Proricanje je jedina ljudska vjetina koja se ne

moe poboljati vjebanjem.
Nespretna, slabana, providna la, neto je to

morate svakako izbjegavati. Takva la ne traje dulje
od obine istine - tovie, ak vam je bolje odmah
rei istinu. Slabana, glupa, pretjerana la ne moe
ivjeti ni dvije godine - osim ako njome nekoga ne
okleveete.
89
O ISTINI I VRAKI DOBRFIM LAIMA
Premda se prezimena Smith, Jones i Johnson lako

sjetimo kad za to nema nekog naroitog razloga,
skoro je nemogue dozvati ih u sjeanje kad nam
zatrebaju. Kako kriminalci uspijevaju zapamtiti
svoje sasma novo, lano prezime? To je zagonetno.
Mlaarija bi se morala suzdravati u bavljenju

uzvienom vjetinom laganja sve dok im vjeba i
iskustvo ne podare samopouzdanje, eleganciju i
preciznost - bez kojih rezultat ne moe biti skladan i
probitaan.
90
##
O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA
91
Sveti osjeaj Prijateljstva je tako ljupke,

postojane, vjerne i trajne naravi da e trajati cijeli
ivot - ako ne zatraite novaca na posudbu.
Dobri prijatelji, dobre knjige i usnula savjest - to

je idealan ivot.
Pravi prijatelj biti e

uz vas kad ste u krivu.
Kad ste u pravu,
ionako e skoro svi biti
na vaoj strani.
Da netko moe biti

heroj svome bliskom
prijatelju jo nikad nije
shvatio nijedan heroj.
92
O PRIJATELJIMA I NEPRIJATELJIMA
Potrebno je neko vrijeme da bismo prihvatili i

shvatili da dok mi starimo, ni nai prijatelji ne
zaostaju u tome.
Suradnja neprijatelja i prijatelja moe vas pogoditi

u samo srce: kad vas jedan klevee, a drugi vam to
dojavljuje.
Ljudi govore o prekrasnom prijateljstvu meu
osobama istoga spola. to znai najbolje
prijateljstvo te vrste u usporedbi s prijateljstvom
mua i ene kad su im zajedniki najplemenitiji
poticaji i najvii ideali? Te dvije vrste prijateljstva
ne mogu se usporeivati - prvo je banalno, a drugo
boansko.
Kolikogod neki mudri ljudi ismijavaju moderne

francuske dvoboje, u stvarnosti je to najopasnija
pojava naeg doba. Dvoboji se obino odravaju
vani, na otvorenom, pa se protivnici i publika skoro
uvijek prehlade.
93
Apsolutno se protivim dvobojima. Smatram ih

nerazumnima, opasnima i grenima. Ako bi me
netko izazvao na dvoboj, otiao bih k njemu, blago
bih ga rukom zagrlio, odveo na neko mirno i
skrovito mjesto - i tamo ga ubio.
Ima ona stara zdravica, zlatna po svojoj ljepoti:

"Kad se popne na brdo bogatstva, dabogda ondje ne
sreo prijatelja."
Potovani gospodine i prijatelju,

ini se da Vam dobro ide u ivotu. Moete li svojem
potovatelju posuditi $1.50 kako bih mogao kupiti
crkvenu pjesmaricu? Blagoslivljam Vas. Bog e Vas
blagosloviti - ja to osjeam; ja to znam - a to e
Vam jako koristiti.
Iskreno Va Mark Twain
P.S. Nemojte slati pjesmaricu; poaljite novac; htio
bih sam izabrati.
(Pismo Andrewu Carnegieu (1835.-1919.), amerikom
industrijalcu i filantropu)
94
##
O BOGATSTVU I SIROMATVU
Bankar je osoba koja e vam posuditi kiobran za

sunana vremena i zahtijevati da ga vratite im
pone kia.
Koji je ovjekov ivotni cilj? Obogatiti se. A
kako? Nepoteno - ako moe. Poteno - ako mora.
Bogat ovjek je onaj koji je zadovoljan onim to

ima. ovjek kojemu nikad nije dovoljno, nije bogat.
Da su svi ljudi bogati, svi bi bili - siromani.
Malo tko od nas moe podnijeti blagostanje.

Tue, naravno.
Manjak novca korijen je svega zla.

96
_Ne budimo pretjerano izbirljivi: bolje je imati

stare, polovne dijamante nego nikakve.
Potenje je najbolji nain - u sluaju da se njime

moe zaraditi.
Dva su trenutka u ivotu kad ovjek ne bi smio

pekulirati na burzi: kad si to ne moe priutiti i kad
moe.
Ni Noa nije dobivao plau prvih est mjeseci -

djelomino zbog loeg vremena, a djelomino jer je
tek uio navigaciju.
Providnost uvijek pozorno istrauje emu tei

kako bi se pobrinula da to ne dobije.
Ljudi od znanosti znaju biti vrlo neugodni u

drutvu, osim ako im hvalite njihove teorije. Tada od
njih moete i posuditi novac.
97
U novinama je nedavno pisalo o nekom meetaru
koji se pohvalio kako prije dvije godine nije vrijedio
ni centa, a danas je duan dva milijuna dolara!
Sjajan kredit! Temelj modernog drutva...
Nita ne potie krau kao veliko siromatvo i

veliko bogatstvo.
98
Lutrija je dravna institucija, a siromani ljudi su

njezini najbolji sponzori.
Cijelog sam ivota bio poten - relativno poten.

Nikad nisam mogao troiti novac koji ne bih stekao
na poten nain - mogao sam ga samo posuditi
drugima.
Mislite i na siromane - to ne kota nita.
Pitam se koliko bi kotao mjehuri od sapunice da

je samo jedan na svijetu.
Neki se ljudi klanjaju poloajima, neki herojima,

neki pak Bogu, i oko toga se spore - ali svi se oni
slono klanjaju novcu.
Kad bi se ravnali po geolokom vremenu i

poslovici "vrijeme je novac", vie ne bi bilo
siromanih.
99
Namlati li novaca, cijeli e se svijet urotiti da te

naziva gospodinom.
Ja sam protiv milijunaa, ali ne znam kako bih se

ponaao da sam na njihovu mjestu.
Krepost nikad nije na cijeni kao novac.
Vidio sam kako se cijele

obitelji podiu iz siromatva
u obilje na odteti za
slomljene noge. Dolazili su
mi ljudi na takama suznih
oiju puni hvalospjeva zbog
te blagodati. Od svega to
sam u ivotu vidio
najblaeniji je izraz na licu
novopeenog invalida kad
preostalom rukom u depu
napipa neoteenu policu
osiguranja.
100
Prema mome iskustvu, pilii koje se unaprijed

broji nikad se ne izlegu. Slino je i s novcem:
neoekivani novac je divna stvar, ali ista ta svota
izaziva gorinu ako smo oekivali vie.
ovjek ima prirodnu potrebu da posjeduje vie

nego mu je potrebno.
Kad netko stekne veliko bogatstvo - uinio mu je
to Bog; kad propadne - uinio si je to sam.
Bogatstvo je najizdanije vrelo bahatosti za koje

znam.
Ljudi oboavaju novac i dive se bogatunima.
Novine to jako dobro znaju i ine sve da to

izdanije zadovolje te apetite.
Bogatstvo je najbolji zatitnik principa.

101
##
O RELIGIJI
102
O RELIGIJI
Religija se sastoji od zbirke postavki u koje

prosjean ovjek misli da vjeruje, a prieljkuje da
bude uvjeren.
ovjek koji moe urediti svoju vjeru tako da ona

potpuno zadovoljava njegovu savjest, nije duan
brinuti je li time zadovoljio ikoga drugog.
ovjek je religijska ivotinja. On je jedina

religijska ivotinja. On je jedina ivotinja koja ima
Istinsku Religiju - dapae, vie njih.
U usporedbi s cirkusom, crkva je vrijedna i

ozbiljna institucija.
Da je sada Krist meu nama, jedno je sigurno: ne

bi bio - kranin.
103
O RELIGIJI
Samo jedan ovjek bio je kranin, ali su ga prije
mnogo godina uhvatili i - razapeli.
Muenitvo pokriva mnotvo grijeha.
Tri dana na kriu, a zauzvrat vjenost u srei i

vladanju cijelim Svemirom - to je neto na to bi
pod istim uvjetima pristao svatko od nas.
Ako je Krist bio Bog, onda je raspee bez

dostojanstva, ono je ak smijeno. Jer, izdrati
nekoliko sati boli nije nita herojsko ako je netko
Bog...
Crkva se uvijek trudi popraviti ljude, no ne bi bilo

zgorega da popravi i samu sebe te tako prui dobar
primjer.
ovjeka se prima u crkvu zbog onoga to vjeruje,

a izgoni zbog onoga to zna.
104
O RELIGIJI
Jedan od "dokaza" besmrtnosti due jest i

vjerovanje nebrojenih milijuna ljudi u to. No,
milijuni ljudi su takoer vjerovali da je svijet ravna
ploa...
Tajna ljudskog ponaanja gotovo je nerjeiva.

Boje tajne su puno lake i rjeavaju se bez
potekoa.
Uzevi u obzir stotine sekti koje se spore oko

njena tumaenja, Bibliju moemo usporediti s
apotekom: inventar je isti, a lijenika praksa se
mijenja.
Mnoge ljude brinu odlomci Svetog pisma koje ne

razumiju. to se mene tie, u Svetom Pismu najvie
me brinu odlomci koje razumijem.
U Bibliji ima uzviene poezije; i mudrih

pripovijesti; i krvolone povijesti; i pregrt prostota;
i vie od tisuu lai.
105
O RELIGIJI
Brojni su krivci za vlastite promaaje, a
najpopularniji je Providnost.
Nita ne izaziva toliko strahopotovanja kao udo.

Osim spremnosti da se u njega povjeruje.
Ne bih elio da se za me zainteresira Providnost.

Uvijek mi je najbolje kad me se pusti na miru.
Bog nije
domiljat. Pogledajte
ljude: svi su slini, a
Bog ih uporno
stvara, kao na
tekuoj vrpci.
Nitko od nas ne
moe biti velik kao
Bog, ali svatko moe
biti jednako dobar.
106
O RELIGIJI
Kakav li e to paklenski raj biti kad tamo

dopreme sve te licemjere!
Jedna mi je prijateljica rekla da sve to se u raju

mora raditi jest po cijele dane etati s harfom u ruci i
pjevati. I tako dovijeka. Meni to i nije ba neto
naroito.
ovjeku na umoru uistinu je teko odluiti kamo

poi jer oba mjesta imaju svoje prednosti: raj - zbog
klime, a pakao - zbog drutva.
Kad je Boanstvo prvi put silo na Zemlju

donijelo je ivot i smrt; kad je silo drugi put,
donijelo je Pakao.
Imamo razloga vjerovati da e u raju biti fizikih

radnika; takoer i odreeni broj crnaca, Eskima,
Patagonaca, Arapa i nekolicina Indijanaca, a mogue
ak i nekoliko panjolaca i Portugalaca.
Od Boga se
moete nadati svaemu.
107
O RELIGIJI
Kad pomislim kakvi su sve ljudi koje sam

poznavao trebali otii u raj, siguran sam da pakao
uope nee biti tako lo.
Sveti Franjo Asiki ree da svi sveci mogu initi

uda, ali siguran sam da malo koji moe upravljati
hotelom.
Ljudi imaju vie suuti, plemenitosti,

velikodunosti, dareljivosti nego Bog. Ljudi
oprataju mrtvima, ali Bog ne.
Tom Sawyer ode na spavanje bez dodatnog

muenja veernjom molitvom.
(Pustolovine Toma Sawyera)
Kranstvo e bez sumnje preivjeti iduih deset

stoljea - smjeteno u muzeju.
108
##
O POLITIDI (I RATU I MIRU)
109
O POLITICI (I RATU I MIRU)
U religiji i politici ljudi svoje stavove i uvjerenja

skoro uvijek stjeu iz druge ruke, bez provjere, od
autoriteta koji ni sami nisu provjerili o emu se radi,
nego su ih neprovjerene preuzeli iz tree ruke, od
takvih ije miljenje nije vrijedilo prebijena groa.
Savjet politiarima: pazite na formalnost i ne

brinite za moralnost.
Da, imate pravo - ja sam potajni moralist; uvijek

se naem do gue u nevolji kad se ponem petljati u
politiku.
Ja sam revolucionar roenjem, naobrazbom i

naelima. Uvijek sam bio na strani revolucionara jer
jo nikad nije bilo revolucije bez nekog tiranskog,
nepodnoljivog povoda.
110

Naelo uzimanja i davanja temeljno je naelo
diplomacije. Konkretnije: daj jedan - uzmi deset.
Nisam bio na sprovodu; ali sam napisao ljubazno

pismo i rekao da sam s time suglasan.
(Povodom smrti jednog politiara.)
Ono to je radikalno u jednom stoljeu,

konzervativno je u iduem. Radikali izmiljaju nove
poglede, a kad ih izrabe, onda ih preuzimaju
konzervativci.
Poten ovjek se meu politiarima istie osjetno

vie nego drugdje.
Svuci ovjeanstvo do gola pa e dobiti pravu

demokraciju.
U dravi gdje svi ljudi imaju pravo glasa, okrutni

zakoni su nemogui.
111
ovjek je jedini domoljub. On se zatvara unutar

svoje drave, pod svojom zastavom, i kesi na druge
narode, drei pri ruci brojne uniformirane ubojice
koje ga puno kotaju - kako bi mogao otimati
dijelove zemalja drugih naroda.
Domoljublje je najee pribjeite za nitkove.

Oni galame najglasnije.
112
Komunizam je idiotizam. Oni ele ravnopravnu

podjelu vlasnitva. Pretpostavimo da to uine...
potrebno je vrlo pametno postupati s novcem da bi
se sauvao, kao i da bi se zaradio. U vrlo kratkom
vremenu novac e se vratiti prvotnom vlasniku i
komunisti e ponovno biti siromani.
Kad s vremenom sve zemlje budu imale 2000

ratnih brodova i 5 000 000 vojnika svi emo biti
zatieni, a mudrost naih politiara potvrena.
Vjerojatno bi se moglo dokazati injenicama i

brojkama da ne postoji autohtona amerika klasa
kriminalaca - osim u Kongresu.
Hoe me slati u inozemstvo kao konzula ili

ministra. Rekoh im da neu. Sam Bog zna da sam
ve dovoljno angrizav i lijen iako nisam konzul.
Muhu se moe nauiti sve to i kongresmena.

113
O POLITICI (I RATU IMIRU)
Nema nijedne Paralele koja ne vjeruje da bi

postala Ekvator kad bi se samo potivala njezina
prava.
Svi demokrati su ludi, ali to nitko od njih ne zna.
To znaju samo republikanci. Svi republikanci su

ludi, ali samo demokrati to primjeuju.
Pravilo je
savreno: to se miljenja tie,
nai su protivnici
ludi!
Najkukavniji oblik
ivota je rulja; a to vojna
postrojba i jest - rulja.
Ona se ne bori svojom

prirodnom hrabrou,
nego hrabrou
posuenom od svoje
brojnosti i svojih
asnika. Ali rulja bez
ovjeka na elu toliko je
bijedna, da nije ni
prezira vrijedna.
114
Samo kad je ivot Domovine u opasnosti, ljudi bi

smjeli podravati svoju vladu ako je u krivu. Samo
tada.
Nijedna drava ne moe biti dobro voena ako

njeni graani nemaju jasno na umu da su oni uvari
zakona, a dravni slubenici samo orue za
provedbu tih zakona i nita vie.
Mir putem pregovora zvui primamljivo, ali
mislim da ga je nemogue ostvariti. Prvo bi trebalo
ljudsku vrstu pripitomiti, a povijest pokazuje da se
to, izgleda, ne moe postii.
ivotinje se odaju pojedinanoj borbi, ali nikad u

organiziranom mnotvu. ovjek je jedina ivotinja
koja se bavi najokrutnijim zvjerstvom. Ratom.
Rat se svodi na ubijanje stranaca prema kojima ne

osjeamo neprijateljstvo, stranaca kojima bi u
drugim prilikama pomogli u nevolji, kao to bi i oni
nama.
115
Svatko mora sam odluiti to je dobro, a to zlo;

to je domoljubno, a to nije... Odluite li protiv
svoga uvjerenja, neodgovorni ste izdajnik - i prema
sebi i prema domovini - i tako e vas ljudi etiketirati
i tretirati.
Domoljub je osoba koja zna vrlo glasno galamiti,

a da ne zna o emu galami.
Neslavni mir bolji je od neasnog rata.

116
Ratna molitva
O Boe, Oe na, nai mladi domoljubi, idoli naih
srdaca, stupaju u bitku - budi s njima!... O Gospode,
Boe na, pomozi nam da svojim granatama
raznesemo njihove vojnike u krvave dronjke;
pomozi nam da im pitoma polja prekrijemo blijedim
spodobama njihovih poginulih domoljuba; pomozi
nam da grmljavinu njihovih topova prekrijemo
vriskom njihovih ranjenika to se gre u bolovima;
pomozi nam da razorimo njihove nitavne domove
olujom nae vatre; pomozi nam da zgnjeimo srca
njihovih jadnih udovica bespomonom tugom...
Radi nas koji Te oboavamo, Gospode, smrvi
njihove nade, ukaljaj njihove ivote, produi njihovo
gorko hodoae, oteaj im korake, natopi im put
suzama njihovim, oboji im stope u snijegu krvlju
njihovih izranjenih tabana!
Molimo u duhu ljubavi Njega koji je Izvor Ljubavi, i
koji je vjeno utoite i vjerni prijatelj sviju koji su u
nevolji i vape za Njegovu pomo s poniznim i
skruenim srcem.
117
##
O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU
118
Na svijetu ima mnogo smijenih stvari. Jedna od

njih je i bjelako uvjerenje da su oni manje divlji
nego drugi divljaci.
Jedina znaajna razlika izmeu prosjenog

civiliziranog ovjeka i prosjenog divljaka jest da
prvi izgleda kao da je premazan svim mastima, a
drugi samo bojom.
Civilizacija je bezgranino gomilanje nepotrebnih

potreptina.
Zar nam nema izlaza nego da prihvatimo

Civilizaciju i podignemo se dolje na njezinu razinu?
Jedino ovjek moe biti Rob. On je jedina

ivotinja koja robuje i porobljava.
119
On je divlja zvijer... koja svake godine radi novca

osakauje, ubija i izgladnjuje pola milijuna
siromanih domorodaca, to bez prijatelja i pomoi
ive u Kongu, a to ini uz preutno odobravanje svih
kranskih sila osim Engleske... Pljesnivi licemjer
usta punih pobonosti, to krvavo udovite kojemu
se ne moe nai para u cijeloj ljudskoj povijesti...
iji karakter e zasigurno posramiti i sam pakao kad
u njega stigne - to e se zbiti uskoro, nadajmo se i
vjerujmo u to.
(Twain o Leopoldu II., belgijskom kralju, vlasniku Slobodne
Drave Kongo)
120
Meu svim ivotinjama samo je ovjek okrutan.
On jedini nanosi bol jer u tome uiva.
Po svome razmiljanju i planiranju mrav je jednak

divljim ljudskim plemenima; kao samouki specijalist
u nekoliko vjetina superioran je divljim plemenima;
a u jednoj ili dvjema stavkama visoke intelektualne
razine mrav nadmauje bilo kojeg ovjeka, divljeg
ili civiliziranog.
Ako bi se elja da nekoga ubijemo i prigoda da ga

ubijemo dogaale uvijek u isto vrijeme, tko bi
izmaknuo vjealima?
Na sudu imamo mogunost izvlaiti se na umnu

poremeenost koja bi oslobodila Kaina da se toga
sjetio.
Lopovi su se uspjeli izdii iznad pirata. U veini

zemalja oni su vraki visoko meu plemstvom,
negdje u rangu grofova.
121
Etika ne poznaje stupnjevanje krae. Boja

zapovijed kae: "Ne ukradi!" i na tome se
zaustavlja.
Ono to nam je sada zaista potrebno nisu zakoni

protiv zloina, nego zakon protiv ludosti. Jer, tu lei
istinsko zlo.
Prva stvar koju misionari naue divljake je

nepristojnost.
Ropstvo uz
ponizni pristanak
gore je od ropstva na
silu.
Graanski rat je
velika sramota nae
povijesti, ali ne tako
velika kao kupovanje
i prodaja crnaca.
122
Proiriti zonu svoga utjecaja. To je pristojna

moderna fraza koja znai orobiti svoga susjeda - za
njegovu dobrobit.
ovjek je jedina ivotinja koja bespomonom

sunarodnjaku otima zemlju - uzima je u vlasnitvo,
a njega istjeruje ili ubija. ovjek je to radio u svim
vremenima. Nema nijednog hektra zemlje na ovome
globusu koji uiva njegov zakoniti vlasnik, i kojeg
vlasnici nisu vjekovima otimali jedan drugome
grubom silom i krvoproliem.
Negdje za dva ili tri stoljea bit e objelodanjeno

da su svi najvei ubojice bili krani.
Tada e
poganski svijet poi kranima u nauk - ne da
steknu njihovu vjeru nego njihovo oruje.
Civilizacija su sve moderne nepogodnosti.
Mi smo bijelci samo modificirani divljaci -

koprcamo se pod ne ba debelim slojem civilizacije.
123
Vie se zbiljskog uitka osjeti inei neto podlo

- ako se ini sa srcem, nego s trideset rutinskih djela
plemenitije vrste.
Koa svakog ljudskog bia moe biti ropska.
Osveta je slatka, ali ima i nedostataka: sve je u

iekivanju, sam in nije ugodan, a krajnja mu je
svrha - bol.
Humanoj i inteligentnoj osobi nemogue je

pronai ijedno razumno opravdanje za ropstvo.
Tekim danononim radom Crkva je zatvorila,
muila, povjeala i spalila horde i armije vjetica,
oistivi tako kranski svijet od njihove neiste
krvi. A onda se dolo do saznanja da vjetice ne
postoje, i da ih nikad ni bilo nije. ovjek ne zna bi li
se smijao ili plakao...
124
##
O IVOTINJAMA
125
O IVOTINJAMA
Primjereno je ljudskoj tatini i bezobzirnosti

ivotinju nazivati glupom jer ona je glupa samo
prema glupim ljudskim mjerilima.
Crva moete izravnati, ali krivina ostaje u njemu i

samo eka.
Ljudi su razboriti kao ovce. Oni ekaju da vide

kuda kree stado, pa onda krenu za njime.
to se tie razlike izmeu ljudi i magaraca, neki

tvrde da razlike nema i time vrijeaju - magarce.
Zemlja bez ureda za patente i dobrih zakona o

patentima nalik je raku jer ne moe ii nikamo -
osim ustranu ili unatrag.
126
O IVOTINJAMA
Nema nita loe u tome ako je netko magarac

tako dugo dok se ne rie, nego samo njae.
Vie nema nijednog bufala u Americi osim

Buffala Billa. Svi su pobijeni, i to je velika teta.
Australski pas dingo najbolji je pas na svijetu

jer ne laje.
Kad neki ovjek moe

dokazati da nije magarac,
mislim da je na
najboljem putu da dokae
kako nije legitimni
pripadnik svoje vrste.
U pedesetoj svatko
moe biti magarac a da
nije optimist, ali ne i
optimist a da nije
magarac.
127
O IVOTINJAMA
Pas je pravi dentlmen; nadam se da u dospjeti u

njegovo nebo, a ne u ljudsko.
Ako nae izgladnjela psa i nahrani ga, on te

nee ugristi. Tu je osnovna razlika izmeu pasa i
ljudi.
128
O IVOTINJAMA
U nebo se stie po vezi. Da se stie po zasluzi, ne

biste otili vi, nego va pas.
Ne postoji karakter, kolikogod bio dobar i osobit,

koji se ne moe unititi ismijavanjem, kolikogod
niskim i priglupim. Uzmite, na primjer, magarca:
njegov karakter je skoro savren, najbiraniji je duh
meu skromnijim ivotinjama, pa pogledajte kamo
ga je dovelo ismijavanje. Umjesto da nam godi kad
nas nazovu magarcem, mi se vrijeamo.
Pliskavice su morski maii; one nikad ne pomisle

na neto ozbiljno i ne zanima ih nita osim igre.
Dobro bi bilo nauiti jahati slona. Dijelom zato

jer je za razliku od drugih prijevoznih sredstava
otporan na sudare, dijelom jer je s njega lijep pogled
na sve strane, dijelom radi osjeaja uzvienosti kad
sjedite gore na njemu, a dijelom jer s njega moete
zavirivati kroz prozore i gledati to ljudi rade u
svojim stanovima kad misle da ih nitko ne vidi.
129
O IVOTINJAMA
Buka nita ne dokazuje. Koko kad snese jaje

esto kokodae kao da je snijela asteroid.
Kos je savren gospodin, ponaanjem i odjeom.
Vjerujem da nije ni buan, osim kad ima misu ili

politiku raspravu na grani...
Bolje je biti mladi hrut, nego stara rajska ptica.
Mudrost
nas ui da
nitko osim
ptica ne bi
trebao rano
ustajati, a ne
bi trebale ni
ptice - osim
ako im
ponestane
crva.
130
O IVOTINJAMA
Kad bi se ovjeka moglo kriati s makom, to bi

poboljalo ovjeka, ali bi pokvarilo maku.
Maka koja jednom sjedne na uarenu pe nee

to nikad vie uiniti. tovie, ona nikad vie nee
sjesti ni na hladnu.
U oponaanju ovjek nadmauje majmuna.
Prosjean ovjek lien je samostalnog miljenja.
Majmun je jedina ivotinja, osim ovjeka, koja

prakticira umijee samozadovoljavani a i u tome nam
je brat - povezuje nas simpatija i razumijevanje.
Ako toj domiljatoj ivotinji date pravu publiku ona

e odmah ostaviti sve drugo i nadraiti se, a po
grimasama lica i ekstazi shvatit ete da se
inteligentno i ljudski zanima za svoju djelatnost.
Nita na ovome svijetu nije stvoreno uludo, ali

muhe su tome vrlo blizu.
131
##
O BUDALAMA I IDIOTIMA
132
Nije problem to ima previe budala, nego to

udari munje nisu pravilno rasporeeni.
Kad bi sve budale na svijetu pomrle, dragi Boe,

kako bih bio osamljen!
Valja nam biti zahvalnima to postoje budale. Da

nema njih, mi ostali ne bismo mogli uspjeti u ivotu.
Koja li je budala bio stari Adam! Sve mu je ilo
na ruku; uspio je osvojiti najzgodniju djevojku u
kvartu, pa ipak mu to nije bilo dosta, nego je odluio
zagristi nekakvu bijednu jabuku.
Nisu li sve budale na naoj strani? I nije li to

sasma dovoljna veina u bilo kojem gradu?
(Doivljaji Huckleberryja Finna)
133
ovjek je bez imalo sumnje najzanimljivija

budala koja postoji. Takoer i najneobinija. On
nema nijedan pisani zakon, u svojoj Bibliji ili
drugdje, kojem bi svrha bila da ogranii ili ukine
zakon Boji.
Prvotravanjske ale podsjeaju nas kakve smo

budale preostalih 364 dana u godini.
134
Zloudna knjiga ne vrijea nikoga osim budale

koja ju je napisala.
ovjek koji nije pesimist je prokleta budala.

injenica da su izmislili zatvor za dunike
dokazuje da su ljudi potpuni idioti, kao i da su jako
podli i zloudni. Kako zatvorska kazna moe vratiti
dug? Zar je njezin smisao da se dug isplauje u
obliku odmazde?
Uvijek kad se pie ili dotjeruje zakon o autorskom

pravu, okupe se idioti.
Bog je prvo stvorio idiote. To Mu je bilo za

uvjebavanje. Onda je stvorio kolske savjete.
Jednom sam razgovarao s duevnim bolesnicima u

sanatoriju. S idiotima sam, inae, razgovarao ve
tisuu puta, ali samo taj put s duevnim bolesnicima.
135
Zamislimo da ste idiot, i zamislimo da ste

zastupnik u Kongresu... ali, ponavljam se.
Ako poaljete najveu budalu u St. Louis, i ne
kaete im da je kod njih najvea budala, oni to nikad
nee shvatiti.
Stara budala je najgora budala.
Pa eto, ja sam velika i umiljena budala. No ipak,

ja sam Boja budala, a na sva Njegova djela valja
gledati s potovanjem.
Poslovica kae da Providnost uva djecu i idiote.

To je istina. Znam jer sam to osobno provjerio.
136
##
O GLEDANJU NA STVARI
137
Ne bi bilo dobro da svi mislimo isto. Pa i konjske

utrke nastale su zbog razlike u miljenju.
Nisam od onih koji se u iznoenju svoga miljenja

ograniavaju na injenice.
Privrenost okamenjenim stavovima jo nije

slomila nijedan lanac ni oslobodila ljudsko bie na
ovome svijetu - a nikad ni nee.
Za suenje pred porotom kau da je paladij naih

sloboda. Ja ne znam to je "paladij" i nikad nisam
vidio paladij, ali to je zacijelo neto dobro.
Cvijet naeg miljenja nee donijeti ploda dok ga

ne iznesemo na svjetlo javnosti.
138
Mi nismo nita doli jeka - nemamo svojih misli

ni svoga miljenja. Mi smo samo hrpa komposta od
gnjilog naslijea, moralnog i fizikog.
Miljenje stvoreno na temelju teorije, sujevjerja i

neznanja nije naroito dragocjeno.
U vezi s prolou valja zapamtiti jednu jedinu

stvar, a ta je da je ona prola - i da je se ne moe
obnoviti.
Biti ovjek znai imati mrvicu romantike u nekom

kutku svoje linosti. Svatko se ponekad zamilja
herojem.
Na Javno Mnijenje gleda se sa

strahopotovanjem. Ono ima konanu rije. Neki
smatraju da je to glas Boji.
Principi su drugo ime za predrasude.

139
U moralu, ponaanju i vjerovanju poprimamo

boju nae okoline i drutva, a to je nepostojana boja
koja se lako moe isprati.
Protiv bolesne mate dokazi ne vrijede nita.
Ne moete ovisiti o oima

kad vam mata izgubi iu.
to se dugo iekuje, kad

se napokon pojavi, obino
dolazi u neoekivanom
obliku.
ovjek ne uiva nijedno

pravo koje nije posljedica
moi. Nijedno pravo nije
vjeno: nova mo moe ga
bilo kad ukinuti. Dakle,
ovjek ne uiva nijedno
pravo zauvijek.
140
ije vlasnitvo je moje tijelo? Valjda moje. Ja bar

tako smatram. Ako njime eksperimentiram, tko mora
odgovarati? Valjda ja, a ne drava. Jer, ako
postupim nerazumno, umire li drava? O, ne.
Mi smo kameleoni, nae se naklonosti i

predrasude s lakoom mijenjaju - ovisno o tome
gdje smo.
Nita to nas oalouje, ne moe se nazvati
beznaajnim: po vjenim zakonima proporcije
djetetov gubitak lutke i kraljev gubitak krune
dogaaji su podjednake teine.
Zaista, nita nije tako udno kao brojke - kad

jednom krenu.
Sanjarevo vrednovanje izgubljene stvari jedini je
standard po kojem moemo mjeriti gubitak, a tuga
zbog gubitka ini ga ogromnim, velikim ili sitnim, i
uvijek je se mora potovati.
141
Ulagati kapital znai hraniti psa njegovim

vlastitim repom.
to su neke stvari zabranjenije, to e jednog dana

biti popularnije.
ovjek se ne moe osjeati ugodno ako nema

dobro miljenje o sebi.
Ljudski rod je rod kukavica; a ja ne samo da

stupam u toj povorci, nego nosim i stijeg.
Hrabrost je otpor strahu i pobjeda nad strahom - a

ne odsutnost straha.
Dinamita se ne bojimo dok ga ne upoznamo.
Svi se mi drimo nekih svojih kukaviluka koje

nazivamo principima.
142
Snaga duha pedeset puta je vea od snage i

izdrljivosti nabildanih miia.
Zavist je jedina stvar radi koje e ljudi prodati

duu i tijelo da bi je stekli.
Ljubav, Mrnja, Milosre, Osveta, ovjenost,

Velikodunost, Pratanje... razliiti su oblici jedne
Temeljne Pobude: potrebe da se stekne pozitivno
miljenje o samome sebi.
Moglo bi se to nazvati i Temeljnom Strau, tu
glad za lijepim miljenjem o sebi.
Kad nas ljudi ne potuju, bolno smo uvrijeeni, a

s druge strane, nitko od nas previe ne potuje -
sebe.
Kad bi svi bili zadovoljni sobom, ne bi bilo

heroja.
143
##
O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI
144
Obrazovanje se uglavnom sastoji od onoga to

smo nauili pa - zaboravili.
Obrazovanje je ono to morate stei mimo

uplitanja kole.
Drae mi je moje neznanje nego znanje nekoga

drugog - jer od svojeg neznanja imam vie koristi.
Nikad nisam povezivao svoje kolovanje sa

svojim obrazovanjem.
Nije problem u tome to ljudi znaju premalo,

nego u tome to znaju previe - nevanih stvari.
U javnim kolama stvara se veliina nacije.

145
Nitko ne moe raunati na uivanje monopola na

svoju strunost.
to netko manje zna i to vie galami, to ubire

veu plau.
Koja je korist od uenja da se ini dobro, kad je

lake initi loe - a rezultat je na kraju isti?
146
Dok sam jo bio djeak na rijeci Mississippi
netko je predloio da se zatvore kole jer su
preskupe. Na to se javio jedan stari seljak i rekao da
se ukidanjem kole nee utedjeti nita jer se svaki
put kad se zatvori kola mora sazidati jo jedan
zatvor.
Ima neeg oaravajueg u znanosti. Tu se izvlae

tako obilne kamate pretpostavki iz tako siunog
uloga injenica.
Mi imamo sustav krivine porote koji je

nadmoan bilo kojem drugom sustavu u svijetu;
jedina smetnja njegovoj uinkovitosti jest potekoa
da se svaki dan pronae dvanaestoro nepismenih
ljudi koji ne znaju nita.
Najvei izumitelj na svijetu je SLUAJNOST.
ovjek koji ima novu zamisao udak je sve dok

se ta zamisao ne ostvari.
147
Oluje uvijek nastaju u izvjesnim uvjetima u

atmosferi. Njih uzrokuju izvjesne sile koje djeluju na
izvjesne druge sile koje se nazivaju izvjesnim
imenima koja su dobro poznata osobama koje ih
dobro znaju.
Taj je ovjek bio estitog karaktera i zlatnog srca,

a takoer i izvrstan povjesniar kad injenice nisu
bile presudne.
Sapun i naobrazba
nisu iznenadni poput
masakra, ali su
smrtonosniji na dui
rok.
Nije mi jasno kako

to da se astronomi ne
osjeaju beznaajnima
pri otvaranju svake
nove stranice Knjige
148
Neba. Jer, sve vie i vie otkrivaju da je ovaj na
svijet na koji smo tako ponosni, u odnosu na svemir
prepun zahuktalih kugli, poput obinog komarca
meu svim pernatim i dlakavim stvorenjima koja se
komeaju u zraku, na poljima i u umama diljem
Zemlje. Ubijete li obinog komarca, hoe li on kome
nedostajati? Ba! Usput reeno: to je, onda, ovjek,
da bi se Bog s njime baktao?
Imenovanje zvijea uvijek je stvaralo nevolje.

Ako nekome date matovito ime, najee ga nee
biti vrijedno jer uporno nee nalikovati na stvar po
kojoj ste ga nazvali.
Velika je razlika izmeu izuma i primjene. Neko

su ljudi samo izumljivali, a danas izumljuju i
primjenjuju.
Svata sam korisnoga izumio, ali nikad nita bolje

od toga kako dobiti novac od ljudi koji se od njega
ne ele rastati.
149
##
O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU)
150
Razlika izmeu prave i sline rijei je kao izmeu

krijesa i krijesnice.
Nikad u tekstu ne napiem "metropola", ako i za

"grad" mogu dobiti isti honorar.
Profinjenost - tuna, tuna lana profinjenost -

liava knjievnost dviju najzanimljivijih stvari:
obiteljskih traeva i prostih pria.
Pisanje je samo stvar vjebanja. I breskva je

poela kao gorka kotica, a cvjetaa nije nita drugo
do zelje s diplomom.
Veina pisaca smatra istinu svojom

najdragocjenijom imovinom, pa je zato rabe vrlo
tedljivo.
151
O PISANJU (I NJEMAKOM JEZKU)

Obino su potrebna tri tjedna za pisanje dobrog
spontanog govora.
Ako izmislite dvoje ili troje ljudi i pustite ih da

lutaju vaim rukopisom, neto im se mora dogoditi -
to ne moete sprijeiti; a onda ete ostatak knjige
potroiti da ih izbavite od prirodnih posljedica onog
prvog dogaaja. I tako, prije nego se snaete, eto
vae knjige lijepo dovrene. Nikakva posebna ideja
nije vam tu potrebna.
Ne mogu pisati do
kraja ove godine jer
razmiljam o sudskoj
parnici i traim koga
u tuiti.
Koje su poeljne
znaajke maksime?
Minimum glasnoe i
maksimum smisla.
152
Kad pie roman o odraslima, pisac tono zna da

mora stati s pisanjem dok stigne do vjenanja, ali
kad pie o mladei, mora stati dok mu to uspije.
Nita ne moe tako upropastiti dobru knjievnost

kao previe istine.
Kakvo lije proza nezgrapno, jadno sredstvo za

iznoenje velikih misli!... Proza luta s fenjerom u
ruci i mukotrpno iscrtava i provjerava potankosti i
pojedinosti neke doline i raspored raslinja u njoj, a
onda doe Poezija i jednim jedinim jarkim bljeskom
otkriva pejza u svoj njegovoj ljepoti.
A to se pridjeva tie... kad niste sigurni, izbacite

ga!
Neke rijei u njemakom jeziku su tako dugake

da imaju perspektivu. Kad pogledate du nekih od
njih, vidite kako se u daljini suavaju poput
eljeznikih tranica.
153
Newyorke novine ve odavno znaju da nijedno

veliko pitanje nije rijeeno dok se mene ne pita za
miljenje.
Utapanje je tako lijepo i isto, i o njemu se moe

fino pisati u novinama. Ali stvari nikad ne idu glatko
s vjenanjima, samoubojstvima i provokacijama.
Samo su dvije sile koje mogu donijeti svjetlo u

svaki zakutak
globusa- sunce
na nebu i
Associated
Press.
Mnoge
sitnice postale
su velikima
poslije
objavljivanja u
tisku.
154
Ne moe se upisivati pravopisne znakove u tui

tekst, kao to se ne moe gestikulirati na tue
predavanje.
Nije mi teko povjerovati da e s vremenom u

naim novinama biti vijesti s Jupitera, ne starijih od
dvadeset etiri sata, a ostalo e uglavnom biti
astronomske korekcije i vremenske indikacije te tu i
tamo poneka sarkastina primjedba na jedinu
istinsku religiju.
U Heidelbergu sam uo studenta iz Kalifornije

kako kae da bi radije odbio dva piva nego se latio
njemakih pridjeva.
Kako su krasna stara pisma koja mrtvu prolost

vraaju u ivot i ispune je komeanjem oivljenih
likova! Sve izgleda stvarnijim i bliim nego u
nekom romanu, a itatelj to doivljava jae - s
iskrom sree u oima i vlastitim srcem probodenim
poput ranjia.
155
Tinta kojom je pisana povijest tek je tekue

prejudiciranje.
Ako se moe oekivati da e neki spektakl biti

posebno velianstven, volim ga vidjeti tuim oima,
i to zato to ljudi uvijek pretjeruju u opisivanju.
Onda ja mogu pretjerati s tuim pretjeranim opisom,

pa e moj opis postati zbilja neto nezaboravno.
U njemakom se sve Imenice piu velikim

poetnim slovom. To je dobra zamisao, a dobra
zamisao u tome jeziku stri svojom posebnou.
U njemakom jeziku ovjek moe cijeli dan

putovati kroz jednu reenicu, i to bez presjedanja.
Kad obrazovani Nijemac uroni u reenicu, neete

ga vidjeti dok ne izroni na suprotnoj obali Atlantika
s glagolom u ustima.
156
##
O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA
157
Klasino djelo" je neto to svatko

eli da je
proitao, a nitko ne eli itati.
Moja djela su kao voda. Djela velikih majstora su

kao vino. Ali svatko pije vodu.
Jedini kritiar do ijeg miljenja drim je -

itatelj.
Volim dobro isprianu finu priu. Zato sam

katkada prisiljen priati.
Moj je nakladnik mrtav ve etvrt stoljea i moje

je ogorenosti nestalo. Sad prema njemu osjeam tek
suut. Poslao bih mu i ventilator kad bi to bilo
mogue.
158
Prie o ratu ovjeka koji je bio u ratu uvijek su

zanimljive, dok su prie o Mjesecu pjesnika koji
nikad nije bio na Mjesecu - dosadne.
Pisac oboava pohvalu, makar i iz

nekompetentnih usta.
ovjek koji ne ita dobre knjige nema nikakve

prednosti u odnosu na nekoga tko ih ne moe itati.
Uvjerenja i miljenja mijenjaju se s vremenom, a

stari simboli umiru; ali knjievnost i njeni hramovi
imuni su na sve promjene i ne moe im se nauditi.
Samo kraljevi, urednici i ljudi s trakavicom smiju

za sebe rei "mi".
Moj uobiajeni nain vrednovanja poezije jest da

proitam prvi stih ili dva, pa zavrni stih, a onda
utvrdim prosjek.
159
Pokuaj da se prodre u mozak poput vaeg

obeshrabrujui je. Vi biste ga morali izvaditi i skakati
po njemu. To bi mu donekle olabavilo krutost...
Zaista biste morali uiniti neto s njime; i sami

vidite da je posve stvrdnut.
(Iz pisma jednom uredniku.)
Mrzim urednike jer su me natjerali da se

odreknem brojnih prekrasnih engleskih izraza.
Zamislite djevojku u
knjizi koju od utapanja
spasi glavni junak pa se
oni sljedei tjedan
vjenaju, i zamislite da se
sve to ponovi deset
godina kasnije:
vjerojatno bi ona bila
sretnija da je imala pojas
za spaavanje, a on bi
posve sigurno bio jo
sretniji.
160
Svi nakladnici su poput Kolumba. Uspjeni pisac

njihova je Amerika. injenica da, poput Kolumba,
oni ne otkriju ono to su oekivali otkriti i ne otkriju
ono to su krenuli otkriti, njih ne mui. Sve to
zapamte jest da su otkrili Ameriku, a zaborave da su
krenuli otkriti nekakav komadi Indije.
Samo neupueni mogu pljakanje nakladnika

smatrati zloinom. To nema nikakvih dodirnih
toaka sa zloinom i na nebu se nagrauje s dvjema
aureolama. Ili bi se nagraivalo, da se ikad dogodi.
Uvijek tako irokogrudno govore o knjievnosti u

ovoj zemlji... A odmah zatim, koristei sav svoj
entuzijazam, ine sve to mogu da je obeshrabre.
Gavni junak u knjizi je osoba koja ini nemogue

stvari, a za koju se zato uda najzgodnija djevojka.
GLavna junakinja je djevojka s kojom je

neodoljivo ugodno ivjeti - u knjizi.
161
Jedna jedina stvar je Bogu nemogua: pronai

nekog smisla u bilo kojem zakonu o autorskim
pravima na ovome planetu.
Najiskrenije elim da mogu izrei koju meku

rije u obranu Huckova karaktera jer to elite i vi, ali
zaista, po mome miljenju, on nije nita bolji od
Solomona, Davida i sline svete bratije.
Savjet javne knjinice u Concordu,

Massachussetts, izbacio je Doivljaje Huckleberryja
Finna iz svoje knjinice kao "smee i knjigu
podobnu samo za propalice". Nema sumnje da e to
prodati bar 25 000 primjeraka knjige vie.
To to izbacuju moje knjige iz knjinice, a

istovremeno nezatienoj mladei ostavljaju
mogunost itanja neproiene Biblije, uope me
ne ljuti nego ispunjava dubokom nesvjesnom
ironijom.
162
##
O UMJETNOSTI I GLAZBI
163
Raduje me to su stari majstori mrtvi, a samo

alim to nisu umrli ranije.
Kako je mogue da slikari Ivana Krstitelja

prikazuju panjolcem u Madridu i Ircem u Dublinu?
Dobar, itak natpis vaan je kao izvor obavijesti,

a i znaajno pomae razumijevanju neke povijesne
slike.
Kad itam kritike u novinama, esto se pitam to

bi se dogodilo s glumcem koji bi posluao sve one
tako zastraujue proturjene savjete.
Fidijin kip izgledao je prirodno jer je izgledalo

kao da isklesani lik od neega boluje.
164
O UMJETNOSTI i GLAZBI
Kritika je udna stvar. Ako napiem: "Bila je gola

golcata" pa nastavim s potankostima - koji kritiar
nee zaurlati? Tko bi se usudio takvu knjigu ostaviti
na stolu u dnevnoj sobi? A slikari to rade pa se cijeli
svijet okuplja, gleda,
komentira i upire prstom.
Nanizati neskladnosti i
apsurde na prividno besciljan
nain i pretvarati se da ste
nevino nesvjesni tih apsurda -
temelj je amerike umjetnosti.
Druga znaajka je
zamagljivanje poante. Trea je
podmetanje neke promiljene
primjedbe naizgled sluajno,
kao da pisac misli naglas.
etvrta i posljednja je stanka.
Opera u Americi je obino
prenavljanje. Prividna
naklonost prema njoj lana je.
165
Od onih koji u nas idu u operu moda je voli

jedan od pedesetorice, veina od onih etrdeset
devet ide nauiti se da je zavoli, a ostali da bi o njoj
znali neto rei. Ovi potonji obino pjevue ariju
koja se uje s pozornice ne bi li ljudima oko sebe
dali na znanje kako su je ve uli. Takvi ljudi ne
umiru dovoljno brzo.
Nikad nisam sluao

dovoljno klasine glazbe
da bih u njoj mogao
uivati; jednostavna je
istina da je mrzim. Ne
blago, nego svom
duom... dijelom zbog
veeri koje sam proveo u
mukama sluajui je, a
dijelom jer bih je htio
voljeti, a ne mogu. ini
mi se da ljudi prirodno
mrze ono to ele voljeti,
a to ne mogu.
166
Iao sam u operu samo kad to nisam mogao

izbjei.
U Wagnerovim operama najee nema ni traga

neemu to bi se moglo nazvati gluma; u pravilu sve
to se vidi, dvije su... osobe gdje jedna stoji
nepomino a druga lovi muhe. Razumije se, ne
mislim da ona zbilja lovi muhe; hou to tek rei za
uobiajenu opernu gestikulaciju, koja se sastoji u
tome da osoba na pozornici najprije posegne jednom
rukom uvis a zatim drugom, to izgleda kao
aktivnost koju sam joj pripisao.
Lupanje i tresak, grmljavina i lom u Lohengrinu

bili su da ne povjeruje. To bezduno bolno
mrcvarenje sauvano je u mome sjeanju tik uz
uspomenu na lijeenje zubi...
Laiku nita ne moe uiniti Wagnerovu operu

potpuno ugodnom osim da se iz nje izbaci pjevanje.
elim bar jednom vidjeti Wagnerovu operu kao

pantomimu.
167
U vokalnim dijelovima Parsifala nisam bio u

stanju naslutiti sa sigurnou to bi se moglo nazvati
ritmom, napjevom ili melodijom. Pjevai su
neprekidno izvlaili dugake note, pa zatim nekoliko
kratkih, pa opet dugake, pa otar, brz, odluan
lave ili dva - i tako unedogled; a kad je sve to
napokon zavrilo, bilo je oito da prenesena poruka
nije u srazmjeru s ostvarenom galamom.
Siguran sam da ne poznajem goru agoniju od
sluanja nepoznate opere.
Rekoe mi da je Wagnerova glazba bolja nego to

zvui.
Ako elite istinsku glazbu - razlupajte svoj klavir

i udarite u velianstveni bendo!
168
##
O PZNATIMA
169
O POZNATIMA
Kod Shakespearea nema ljudskog govora. Tako,

kako on pie, nikad nitko nije govorio ni ivio.
esto se (s tugom) prisjeamo da je Napoleon

jednom pucao na novinskog urednika i promaio te
ubio nakladnika. Ali prisjeamo se i (s obzirnou)
da je imao najbolje namjere.
Kad ispustite iz ruku neku od mnogo hvaljenih

knjiga Henryja Jamesa, jednostavno je vie ne
moete podii.
Nemam ni najmanje volje itati knjige Edgara

Allana Poea... kao ni Jane Austin. No, za pristojan
honorar mogao bih itati Poea, ali Austinovu ni
tada... Velika je teta to su joj dopustili da umre
prirodnom smru.
170
O POZNATIMA
I junak poput Nelsona bojao bi se deset tisua

buha, ali buha se ne bi bojala deset tisua Nelsona.
Robert Louis Stevenson i ja u jednom smo

razgovoru prije mnogo godina pokuavali pronai
naziv za pritajenu slavu, onu vrstu slave to je
rairena meu velikim brojem ljudi koje nikad ne
viate i nikad ne sreete; ljude s kojima nemate
nikakva dodira, ali koji itaju vae knjige, postaju
vai potovatelji i vrlo su vam naklonjeni. Moda to
nikad ni ne shvatite, ali to je tu, ta vjernost i
potovanje ljudi, zaeti u njihovu djetinjstvu. Oni za
vas imaju samo rijei pohvale, nikad ne itaju kritike
i ne ele uti pokude, a vi ostajete u njihovim srcima
zauvijek. Louis
Stevenson i ja
zakljuili smo
da nam je od
svih oblika
slave, taj
daleko
najdrai.
Stevenson i Twain
171
Povjesniar Thomas Carlyle je rekao: "La ne

moe preivjeti." To samo pokazuje da nije znao
kako izrei la.
to se mene tie, Juda nije bio nita drugo nego

podao i zloban prethodnik lanova Kongresa.
Lincolnova objava o ukidanju ropstva nije

oslobodila samo crnoga ovjeka, nego je takoer
oslobodila i bijeloga.
Georgeu Washingtonu su manjkale najosnovnije

vjetine mladenake
dobi. On ak nije
znao ni lagati.
Rudyard Kipling i
ja posjedujemo sve
znanje: on zna sve to
se moe znati, a ja
ostalo.
Twain i Kipling
172
O POZNATIMA
Daleko najzabavniji dogaaji ne smiju se (danas)

opisati u knjizi. teta. Preostaje nam jedino da
alimo za vremenima Boccaccia i Rabelaisa kad je
bilo vie slobode.
ak se i s popularnou moe pretjerati. U Rimu

isprva poalite to je Michelangelo umro, a onda
malo-pomalo ponete aliti to niste bili svjedokom
njegove smrti.
Generala Granta ne oboavam zato to je

pobijedio u Graanskom ratu, nego to gaje
okonao.
173
##
O PUTOVANJU U INOZEMSTVO
174
O PUTOVANJU U INIZEMSTVO
Putovanje me vie ne privlai. Vidio sam sve

strane zemlje koje su me zanimale osim neba i
pakla, a prema njima osjeam tek nejasnu znatielju.
Putovanja su pogubna za predrasude.
Zaboraviti bol znai biti bezbolan; zaboraviti

brigu znai biti bezbrian; putovati u inozemstvo
znai stei oboje.
U Europi sam se osjeao potpuno strano - poput

prezbiterijanca u paklu.
Seoska Engleska je apsolutno prekrasna. Tu

divotu ne bi se smjelo drati vani na otvorenom -
moralo bi je se uvati pod staklenim zvonom.
175
Austrijska carevina prepuna je toplica; ona

opskrbljuje zdravljem cijeli svijet. Sva njezina voda
je ljekovita. Austrijanci tu vodu pakiraju u boce i
alju posvuda, a sami piju pivo. Valjda zbog
portvovnosti.
Nijemci oboavaju rajnska

vina. Ona se od octa razlikuju
po etiketi na boci.
Njemaka - kupaonica
bolesnoga svijeta.
Rije "Palestina" uvijek u

meni budi nejasnu sliku
zemlje prostrane poput
Sjedinjenih Drava. Ne znam
zato je to tako. Valjda zato
to ne mogu zamisliti tako
malu zemlju s tako velikom
povijeu.
176
ini se da je u povijesti Mauricijusa bio samo

jedan vaan dogaaj, a ni taj se nije dogodio.
U Londonu moete pjeaiti, ali najbolje je uzeti

koiju, jer tamo ne postoji mjesto koje je manje od
pet kilometara udaljeno od bilo kojeg drugog mjesta.
Pod starost bih volio ivjeti u Manchesteru jer je

tamo lako umrijeti. Izmeu Manchestera i smrti
postoji skoro neosjetna razlika.
Talijani piu Vinci a izgovaraju Vini; stranci

uvijek piu bolje nego to govore.
Venecija je raj za sakate jer tamo nemate gdje

koristiti noge.
"Vidjeti Napulj pa umrijeti." Pa, ne bih ba rekao da

se nuno umire nakon to ste ga vidjeli, ali ako
pokuate tamo ivjeti, stvari mogu krenuti loe po vas.
177
Napolitanci uvijek zahtijevaju etiri puta vie

novca nego to oekuju da mogu dobiti, a ako im
odmah date koliko trae, oni se posrame to su
zahtijevali tako malo i trae vie.
O Talijanima vlada miljenje da ne vole teke

poslove te da su vjeti u lakima, kao to su: izrada
klavira, operno pjevanje i umorstvo. U krivu su svi
koji misle da su to laki poslovi.
vicarska je jedan ogroman grbavi kamen

presvuen niskom travom.
Sapun je u Marseillesu dvostruko manji od
amerikog, ali o njegovu koritenju Marsejci imaju
tek maglovita, teoretska saznanja koja su stekli iz
putopisa.
Francuska nema zime, ljeta ni morala. Ako

izuzmem ta razoaranja, to je jedna krasna zemlja.
178
U Parizu imaju neto to zovu liftom. U njega

stanu dvije osobe, a kree se tako sporo da
promatra ne moe pogoditi ide li gore ili dolje. Kad
se netko poveze na esti kat, uzima suhu hranu za
put, a nou posteljinu. Starije se osobe njime ne
voze, osim ako su ionako na putu za nebo.
U Parizu su me udno gledali dok sam s njima

razgovarao na francuskom; nikako nisam uspijevao
poduiti te idiote da razumiju svoj vlastiti jezik.
Razlog zbog kojeg je plodna zemlja u panjolskoj

tako rijetka jest da je tamonje puanstvo u velikim
koliinama ostavlja na sebi, ispod noktiju i drugdje,
a kad umru, nesmotreno je zakopaju zajedno s
njima.
Na Bermudima nema novina, telegrama,

automobila, trolejbusa, tramvaja, skitnica, kazalita,
buke, predavanja, ulinih nemira, ubojstava, poara,
provala, politike, nikakvih prijestupa, nikakvih
bedastoa - osim crkve, a ja tamo ne zalazim.
179
Ulica u Carigradu prizor je koji svatko mora

jednom vidjeti - ne ee.
Jedina stvar koja se na Velikom Bazaaru u

Carigradu ne moe nanjuiti je ona koja mirie
ugodno.
Nema sigurnijeg naina da otkrijete svia li vam

se netko ili ga mrzite, nego da putujete u njegovu
drutvu.
180
Samo se luak odvaja od svoje prtljage.

Putovao sam teglenicom, volovskom
zapregom, splavi, i eljeznicom; ali ako bih potraio
slino, vrsto, solidno, mirno usporeno kretanje,
odluio bih se za ledenjak. Ledenjak moda i nije
najpodesnije prometalo za putnike, ali je kao vozilo
za spori teret - bez premca.
Nema vee nesree nego opet vidjeti kopno nakon

radosnog, bezbrinog putovanja brodom.
Englezi - bahata nacija. Pariani - preljubnika

nacija. Amerikanci - materijalistika nacija. Nijemci
- strpljiva nacija. Rusi - nacija koju se ne moe
odrediti. Nekoliko rimokatolikih zemalja - nacije
neznalica. Francuzi - povrna, prevrtljiva nacija.
koti - hvataj-sve-to-moe-i-uvaj-to-ima
tedljiva nacija. Talijani - nacija vrue krvi i blaga
srca. Irci - nacija kreposnih ena.
181
##
O AMERKANCIMA
182
O AMERIKANCIMA
U ovoj zemlji dobrotom Bojom uivamo tri

neizrecivo dragocjene stvari: slobodu govora,
slobodu savjesti, i oprez da se njima nikad ne
sluimo.
Naa je zemlja "zemlja slobodnih" - nitko nam to

ne osporava ni odrie. Moda stoga to ne
doputamo da drugi svjedoe.
Zovu nas nacijom izumitelja, a to i jesmo. Mi

bismo se mogli uznosito diiti tim naslovom ak i da
smo se zaustavili odmah poslije prvog izuma, a to je
ljudska sloboda.
Englez je ovjek koji e neto uraditi jer se to

radilo i prije. Amerikanac je ovjek koji e neto
uraditi jer se to prije nije radilo.
183
O AMERIKANCIMA
Svijet i knjige toliko pretjeruju u koritenju rijei

"nov" u vezi s naom zemljom, da mi rano steknemo i
zauvijek zadrimo dojam kako u njoj nerna nita staro.
Mi u Americi rugamo se plemikim naslovima i

nasljednim povlasticama, a u potaji eznemo za
njima. Kupujemo ih novcem i udajom keri im nam
se prui prigoda.
Amerika, u pravilu,
neku posuenu
europsku zamisao
razvija prema naprijed,
a Europa ameriku
prema natrag.
Boga smo izostavili

iz Ustava, ali smo mu
osigurali najbolje
mjesto na naim
kovanicama.
184
O AMERKANCIMA
Geslo na naem dolaru "U Boga se uzdamo" je

lano. Ako je ova nacija ikad vjerovala u Boga, to je
vrijeme minulo. Ve skoro pola stoljea ona vjeruje
u Republikansku stranku i u dolar - uglavnom u
dolar.
U Bostonu pitaju: "Koliko zna?", u New Yorku:

"Koliko ima?1', a u Philadelphiji: "Tko su mu
roditelji?"
Mislim da smo mi Amerikanci toliko ovisni o
tenji da se iznenada obogatimo samo zato to nam
se prilika da to postignemo prua neusporedivo
ee nego Europljanima.
Najhladnija zima u mome ivotu bilo je jedno

ljeto u San Franciscu.
Graanski rat je ljudima na Jugu ono, to Anno

Domini drugdje - njihov je kalendar strogo vezan uz
rat.
185
O AMERIKANCIMA
Raskona je raznolikost vremena u Novoj

Engleskoj... Jednog sam proljea nabrojao sto
trideset i est razliitih oblika vremena u roku od
dvadeset i etiri sata.
U Americi - kao i drugdje

ograniena je na mrtve.
sloboda govora
Pitali smo putnika iz Arkansasa o mjestu odakle

dolazi. "Pa", rekao je nakon dugotrajna razmiljanja
u elji da mu odgovor bude to precizniji, "to je
pakleno mjesto." Opis skoro fotografski precizan.
186
O AMERKANCIMA
Neki ljudi zlobno vjeruju da bi vrag doavi

ivjeti u Nevadu, neko vrijeme tuno i besposleno
tumarao, a onda bi ga spopala nostalgija pa bi se
vratio kui.
Ljudi naviknuti na udovini Mississippi irok

dva kilometra, pojam "rijeka" povezuju s tom
velianstvenom koliinom tekue vode. Oni se stoga
vraki razoaraju kad stanu na obalu Humboldta ili
Carsona i shvate da u Nevadi "rijeka" oznaava
boleljiv potoi. To je jedna od najzabavnijih i
najatletskijih vjebi: zatravati se i preskakivati
Humboldt dok se ne oznojite, a potom ga svega
ispijete.
Bilo je divno otkriti Ameriku, a bilo bi jo divnije

da je ostala neotkrivena.
187
##
O SEBI
188
O SEBI
Uope se ne sjeam svog roenja. Znam daje bilo

odgoeno - do Missourija. Missouri je tada bila
nepoznata nova drava pa joj je trebala neka
atrakcija.
Moji roditelji su se preselili u Missouri u ranim

tridesetima; ne sjeam se tono kada jer se jo nisam
rodio pa me takve stvari nisu zanimale... Podigli su
si dom u malom selu Floridi u okrugu Monroe, gdje
sam se rodio 1835. U selu je ivjelo sto ljudi pa sam
mu tako poveao puanstvo za cijelih jedan posto.
To je vie nego to su najvei ljudi uinili za svoj
grad. Ovo moda nije skromna izjava, ali je istinita.
Nema zapisa da je to ikad netko uinio - ak ni
Shakespeare. Ali ja sam to uinio za Floridu, a to
pokazuje da sam to mogao uiniti za bilo koji grad -
ak i za London, moda.
189
O SEBI
Moj je opis kako slijedi: Roen 1835.; visok 174

cm; teak oko 65 kilograma; tamnosmee kose i
riih brkova, punog lica s vrlo visokim uima i
svijetlosivim prekrasnim svjetlucavim oima te
vraki dobrih moralnih znaajki.
(Twain o sebi 1878. pri popunjavanju zahtjeva za putovnicu.)
Moja je majka imala poprilino nevolja sa mnom,

ali ini mi se da joj je
to godilo. Kako nije
imala ba nikakvih
problema s mojim dvije
godine mlaim bratom
Henryjem, vjerojatno
bi joj neprekidna
monotonija njegove
dobrote, iskrenosti i
posluha bila na teret da
nije nalazila oduka u
raznolikosti koju sam
joj pruao. Ja sam bio
ljekovita voda. Bio sam
joj od koristi.
190
O SEBI
Ja sam se rodio skroman. Dodue, ne ba po

cijelome tijelu, nego tek - mjestimino.
Ja sam poput cjelokupne ljudske rase i ne fali mi
nijedna njena pojedinost. Godinama sam zduno i s
velikim zanimanjem prouavao ljudsku rasu
promatrajui sebe, svoju osobu. Otkrio sam da
posjedujem gotovo svaku odliku i svaku manu koje
se mogu nai u rasi kao cjelini.
Ja sam jedan od velikih umova. Ponekad mi treba
i cijeli tjedan da neto naumim.
Silno volim primati pisma, i silno volim na njih
odgovarati, kad jednom ponem, ali mrzim zapoeti!
Zato ljudi nisu napravljeni tako da vole pisati
pisma? Nemam nita protiv kupanja, nakon to sam
se ve smoio, ali mrzim ulaziti u kadu.
Uvijek sam bio naoit. To su uoili svi osim
kritiara.
191
O SEBI
Razlog zbog kojeg se grozim pisanja pisama je taj

to sam sklon prosipati mudrost i zaboraviti da se
katkad valja i zaustaviti. Tako se gubi mnogo
dragocjena vremena.
Rijetko sam kad umio prepoznati povoljnu priliku
prije no to bi ona to prestala biti.
Pria moga ivota

svakako e nagnati
neke ljude da naule
ui, ali ja u zlorabiti
svoj utjecaj kako ona
ne bi izila na vidjelo
sve dok osobe o
kojima govori i sva
njihova djeca i unuci
ne budu pokojni.
Kaem vam, bit e to

neto grozno. Bit e
to, kako se obino
kae, posebno tivo.
192
O SEBI
Moje su nakane uvijek bile dobre - osuivao sam

ljudske navike, a ne uvjerenja. Kad god sam imao
togod otroga rei, bilo je to nakon to su uvjerenja
prela u navike.
Oboavam sluati sebe kako govorim jer tako

steknem mnoga saznanja i moralno ohrabrenje, ali
veinu te radosti izgubim kad pomislim na honorar.
Dio mojih nakana bio je da dobroudno podsjetim

odrasle tko su i to su; kako osjeaju, misle i govore
te u kakve se sve udnovate pothvate katkad
uputaju.
Ja sam starac i upoznao sam mnoge nevolje, ali se

veina od njih nije nikad dogodila.
Vidio sam sporije ljude od sebe... i jo sporije,

ak i ravnodunije, i bezvoljnije i ljenije od sebe, ali
svi su ve umrli.
193
O SEBI
Moje su uspomene ispunjene samim orcima.

Najbolje da moja pisma odmah bacite u pe! Ne
bih, naime, htio nikakvih apsurdnih "knjievnih
ostavtina" i "neobjavljenih pisama Marka Twaina"
nakon to me prekriju zemljom.
Dvije godine
planirao sam svoj
pogreb, ali sam se
predomislio i
odgodio ga.
ujem da novine
javljaju kako umirem,
ali ta optuba nije
istinita. Nikako ne bih
uinio takvo to u
svojoj dobi. Ponaam
se pristojno koliko
mogu.
194
O SEBI
Ja sam ve odavno izgubio vjeru u besmrtnost - a

takoer i zanimanje za nju. Okusio sam ivot i to mi
je dovoljno. Nepostojanje me ne plai jer sam ga
isprobao prije svoga roenja - kroz stotine milijuna
godina nepostojanja. Osim toga, vie sam propatio u
jednom satu ivota nego tijekom svih tih stotina
milijuna godina prije.
Fotografska ploa
na koju se otisne slika
ispravno se zove
"negativ", to e rei:
neistinit, pogrean
opis. O tome govorim
s emocijama jer me je
ta naprava ve
prikazala kao luaka,
misionara, provalnika
i potpunog idiota, a ja
nisam nijedno od
toga.
195
O SEBI
Doao sam zajedno s Halleyjevom repaticom

1835. Ona opet dolazi nagodinu, pa se nadam otii s
njome. Bit e to najvee razoaranje u mome ivotu
ako ne odem s Halleyjevom repaticom. Nema
sumnje da je Svemogui rekao: "Evo te dvije
neobjanjive udnovatosti; zajedno su dole, zajedno
moraju i otii."
Ja... pa, ja sam,

znate, bio iznimka...
takvi kao ja ne
dogaaju se svaki
dan. Mi smo vrlo
rijetka sorta. Mi smo
vam kao nekakva
ljudska biljka
stoljetnica i ne
cvatemo u svaijem
dvoritu.
Mark - Twain
196
##
O MARKU TWAINU
Ameriki knjievnik, novinar i humorist Mark
Twain rodio se kao Samuel Langhorne Clemens u
Floridi u dravi Missouri 30. studenog 1835. Bio je
esto od sedmero djece. Kako je sam jednom rekao,
donio ga je Halleyjev komet, a s njime je elio i
otii. Djetinjstvo je proveo u Hannibalu na obali
Mississippija, a kad je
navrio dvanaestu, nedugo
nakon to mu je umro otac,
zaposlio se kao egrt kod
lokalnog slovoslagara. Na
kraim tekstovima s
poantom ondanjih
humorista - anegdotama,
monolozima, pjesmama,
crticama - koje je pripremao
za tisak, Clemens je
"ispekao zanat" pisca i
kritiara.
Mark Twain
(1835. - 1910.)
198
O MARKU TVVAINU
S naoko jednostavnom mjeavinom pronicavosti,

mladenakog omalovaavanja i logike, ovaj
neobuzdani buntovnik navukao je svoje legendarno
bijelo odijelo i dohvatio se pera. Otpustivi uzde
svojim nazorima i predrasudama, postao je
najpopularniji promatra ljudske naravi i iznenadnih
udara sudbine. Za svoj pseudonim uzeo je uzvik s
Mississippija "mark twain" ("oznaka dvica") kojim
su mjerai pliine na parobrodu objavljivali dubinu
od dva fathoma, tj. dva hvata (3,7 metara), to se
smatralo dovoljnim za
plovidbu.
Mladi Sam Clemens
nikad nije dovravao to
bi poeo: prekinuo je
kolovanje i zaposlio se
kod novinskog slagara, pa
napustio slagarski zanat
da bi radio kao
parobrodski peljar na
rijeci Mississippi, pa
napustio peljarsko zvanje
i pridruio se
199
O MARKU TWAINU
Konfederalnoj vojsci, da bi ubrzo dezertirao i otiao

u potragu za zlatom. Na sreu generacija itatelja
zlato nije pronaao nego se, oporavljajui se od
razoaranja, zakvaio za mrvicu mudrosti koja e
promijeniti sliku amerike knjievnosti.
Od 1870. objavljuje nekoliko vrlo prodavanih
knjiga kojima stjee slavu i novac, a 1876. uvene
Pustolovine Toma Sawyera. Premda ta knjiga nije
autobiografska,
eskapade Toma, Becky
i njihova drutva
preslike su Twainova
djetinjstva na obali
Mississippija. Nakon
jo dviju uspjenica
{Kraljevi i prosjak te
ivot na
Mississippiju), 1884.
izlazi knjiga koja
predstavlja vrhunac
Twainove karijere:
Pustolovine
Huckleberryja Finna,
200
O MRKU TWAINU
u kojoj se veliki pisac

i kritiar ironino
okomljuje na rasizam
i moralne dvojbe
ondanje Amerike.
Ernest Hemingway
je jednom rekao: "Sva
moderna amerika
knjievnost proizlazi
iz jedne knjige Marka
TWaina pod naslovom
Doivljaji
Huckleberryja Finna.
Ameriko pisanje
istjee iz te knjige. Prije nje nije bilo niega. Poslije
nje nije bilo niega tako dobrog."
Sljedeih godina Twain je manje pisao, a vie
putovao drei vrlo posjeena predavanja irom
svijeta, na kojima je duhovito i britko govorio o
moralu, religiji i politici. Vrlo uspjena predavanja
silno su mu digla popularnost tako da su mu po
povratku u Ameriku svugdje prireivali iznimno
sveane doeke, a nekoliko najpoznatijih sveuilita
201
O MARKU TWINU
dodijelilo mu je poasne doktorate. Svi su traili

njegovo miljenje koje bi kasnije u nedogled citirali.
Stalno je bio prisutan u novinama, svojim lancima i
citiranim reenicama ili kao meta karikaturista (od
kojih tek dio objavljujemo u ovoj knjizi), a njegov
razbarueni, brkati lik s lulom ili cigarom, u narodu
je postao sinonim za pisca. Pri kraju njegova ivota
New Ynrk Times je procijenio da je Twain
najcitiraniji Amerikanac u povijesti, ukljuujui
Benjamina Franklina i Abrahama Lincolna.
Posljednjih desetak
godina ivota Tainu
su bile najtee.
Nekoliko neuspjenih
poslovnih ulaganja
dovelo ga je na rub
bankrota od kojeg se
spasio uspjenim
predavanjima i
knjigama, a prava
tragedija zadesila ga je
preranom smru dviju keri i supruge Olivije. ".. .. Llara, Olivia i
Sam Clemens u
kcen i supruge Olivije.
202
O MARKU TWAINU
Njegovo pisanje otad je poprimilo tmurne,

pesimistine tonove; umjesto da se sprda s ljudskim
slabostima poeo je brutalno ibati ljudski karakter.
Premda su mu mnogi zamjerili na toj mranijoj fazi,
on je i danas vrlo itan i citiran. Njegove najslavnije
knjige uvijek ponovno zaive u srcima svake nove
generacije, a njegove otroumne, beskompromisne
misli imamo i danas, esto i ne znajui da su
njegove, na vrhu jezika.
Samuel Clemens umro je 21. travnja 1910. tono
onako kako je prieljkivao - sutradan nakon to je
mimo Zemlje prohujao Halleyjev komet.
Zvonimir Obran
TRAVNO
203
204
SADRAJ:
Par savjeta za poetak... 5

O stvaranju svijeta 11
O prokletoj ljudskoj rasi 15
O ljubavi i braku (i enama) 20
O djeci 26
O mladosti i starosti 31
O ivotu i smrti 37
O zdravlju 43
O radu i igri (i sportu) 49
O navikama i porocima 56
O humoru i smijehu 63
O psovanju 68
O razgovaranju i ponaanju 73
O istini i vraki dobrim laima 83
O prijateljima i neprijateljima 91
O bogatstvu i siromatvu 95
O religiji 102
O politici (i ratu i miru) 109
O civiliziranom divljatvu 118
O ivotinjama 125
O budalama i idiotima 132
O gledanju na stvari 137
O obrazovanju i znanosti 144
O pisanju (i njemakom jeziku) 150
O knjigama i nakladnicima 157
O umjetnosti i glazbi 163
O poznatima 169
O putovanju u inozemstvo 174
O Amerikancima 182
O sebi 188
O Marku Twainu 197

Mark Tven-Otrovne Misli PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mark Tven-Otrovne Misli PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mark Twain: OTROVNE MISLI

Mark Twain: OTROVNE MISLI

Par savjeta za poetak... 5

NAPOMENA: Na naredno poglavlje stie se funkcijom

Uvijek slobodno priznajte pogreku. To e

Svoju dunost izvri danas, a pokaj se sutra.

Sve to vam je u ivotu potrebno su neznanje i

Nikad nemoj odbiti nekome uiniti uslugu, osim

PAR SAVJETA ZA POETAK

Uvijek postupi ispravno - to e neke razveseliti, a

Primarna je dunost svakog ovjeka da misli o

Ne odbacujte svoje iluzije! Kad ih nestane, moda

Nema smisla odbaciti dobar proizvod samo zato

Nekoliko je djelotvornih obrana od iskuenja, ali

Razumni i inteligentni ljudi katkad postupaju kao

PAR SAVJETA ZA POETAK

Ako elite pokvariti dobar odnos s nekim,

Nikad nemojte nekoga pohvaliti i onda mu odmah

Drite se podalje od ljudi

Lake je ostati van

ini dobro uvijek kad

PAR SAVJETA ZA POETAK

Radi kao da ti novac nije neophodan, plei kao da

Nije ba najbolje troiti svoje udoree tijekom

Potpuni duevni mir i srea mogui su jedino ako

Pametno je proitati prognozu vremena prije nego

Pametnije je potraiti nego pretpostaviti.

Bolje je uzeti neto to ti ne pripada, nego da

Nikad nemoj uzeti ono to nije tvoje - ako to ne

Bolje je zasluiti priznanje i nemati ga, nego ga

Neka vam naklonost uvijek bude na strani

Svakoga tko ima neto vrijedno za rei, ut e se

Uzleti govomitva pogibeljna su stvar jer su krila

Htio bih vam jo rei - a mislim da ovo zbori

ovjek je stvorenje nainjeno na kraju radnoga

Daje ovjeka stvorio ovjek, sramio bi se

Stvoriti ovjeka bila je krasna i dovitljiva

Adam je bio samo ovjek - a to objanjava sve.

On nije uzeo jabuku zbog nje same, nego zato to

Ponekad, dok razmiljam o ljudima, ini mi se da

Adamu dugujemo dvije najvrijednije stvari -

Kako je Adam bio sretan! to god rekao, mogao

Priroda je nainila palmu kao imitaciju kiobrana

Koje je najuzvienije djelo Boje? ovjek. Tko je

Jedino neije naslijee daje plemenitako pravo.

Iz toga proizlazi sljedee: ako je Adam bio plemenit

Nemam predrasuda ni prema boji ni prema

Katkada ovjek poeli pogubiti cijelu ljudsku rasu

ovjek je jedina ivotinja koja porumeni od stida.

ovjek je stroj - stroj bez osobnosti. Sve to

O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI

Ljudska rasa sastoji se od onih koji su opasni

injenica da ljudi raspoznaju dobro od zla

Vrlo je lako nauiti kako stoiki podnositi zlu

Tri su vrste ljudi: obini ljudi, znameniti ljudi i

Ljudska narav je svagdje ista: ona pljuje po

Svatko od nas je kao Mjesec. Ima i tamnu stranu

O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI

ovjek je spreman uiniti mnoge stvari da ga

Svi mi neprestano osjeamo, a uvjereni smo da

uvajte svoj karakter. Naravno, prvo ga steknite

to god rekli za inteligenciju ljudske rase - nee

O PKUKLKTOJ LJUDSKOJ RASI