Professional Documents
Culture Documents
Skripta CAPP Sistemi I TBP PDF
Skripta CAPP Sistemi I TBP PDF
SKRIPTA SA PREDAVANJA
Privreda predstavlja najvanije podruje drutvenog ivota ljudi, koja ini njegovu
realnu materijalnu bazu. Razvoj privrede je osnovni uslov za razvoj drutva u celini. Osnova
privrede je proizvodna delatnost, pod kojom se podrazumeva materijalna proizvodnja koja se
realizuje u okviru poslovnog, odnosno proizvodnog sistema.
Proizvodni sistem e dobro poslovati, ostvariti rast i razvoj samo ako zadovolji uslove
trita, odnosno ako proizvodi upotrebljiv, ekonomian, kvalitetno dizajniran, ekoloki
podoban, konkurentan i za trite prihvatljiv proizvod [46].
Meusobno suprotstavljeni zahtevi nikada nisu bili izraeniji, jer tim koji razvija
proizvod mora u to kraem vremenu da projektuje i izradi proizvod koji ima najnie trokove
u ivotnom veku, a pri tome da ima kvalitet i druge atribute koji su maksimalno prilagoeni
promenljivim zahtevima i potrebama kupaca [69,116].
este promene uslova poslovanja na globalnom svetskom tritu proizvoda uslovile su
prilagoavanje proizvodne strategije u vremenu, slika 1.1.
Inovativna
proizvodnja
Fleksibilna
proizvodnja-
kastomizacija
Brza
proizvodnja Uenje/
time-to-market inovacije
Program Program
Kvalitativna proizvodnje/ proizvodnje/
proizvodnja fleksibilnost fleksibilnost
CE-konkurentno inenjerstvo
CAPP-raunarom podrano projektovanje
tehnolokih procesa
AGV-automatski voena vozila
FMS-fleksibilni tehnoloki sistemi
GT-grupna tehnologija
MM-multimedia
EDI-elektronska razmena poslovnih
informacija
CAM-raunarom podrana proizvodnja
(u uem smislu)
CAD-raunarom podrano projektovanje
MRP-planiranje proizvodnih resursa
3
2.0 TEHNOLOKA PRIPREMA PROIZVODNJE KAO FUNKCIJA
PROIZVODNOG SISTEMA
Prema optoj teoriji sistema, svaki sistem pa tako i tehnoloka priprema proizvodnje,
mora posedovati odreena svojstva kao to su veze sa okolinom, skup ostvarivih funkcija,
strukturu sistema, skup funkcionalnih i strukturnih karakteristika sistema, kao i istoriju
funkcionisanja i razvoja sistema [21]. U osnovi, tehnoloka priprema predstavlja podsistem
poslovnog, odnosno proizvodnog sistema i u vezi je sa drugim podsistemima koji ine
integralno proizvodno okruenje.
Organizacioni sistemi su prirodni i tehniki sistemi zajedniki organizovani za
ostvarivanje odreenog cilja. Specijalnu grupu organizacionih sistema orijentisanih na
poslovanje preduzea ine poslovni sistemi. Poslovni sistem predstavlja veoma sloen
dinamiki sistem, zavisan od uticaja okoline u kome se objedinjavaju mehanizmi trita,
istraivanja, projektovanja, planiranja, proizvodnje, finansija, upravljanja i kontrole [214].
Proizvodni sistem ini podsistem poslovnog sistema, koji je preteno orijentisan na
proizvodnju i esto se u literaturi naziva proizvodno-poslovni sistem. Proizvodni sistem
predstavlja skup osnovnih tehnolokih sistema i ostalih tehniki odreenih informacionih i
energetskih struktura, ureenih na nain da obezbede izvrenje postavljene funkcije cilja i
ostvarenje projektovanih efekata. Proizvodni sistem vezuje tehnoloke sisteme, energetske i
informacione strukture i uesnike u procesu rada vezama odreenog stepena jaine, pravca i
smera [295]. Tehnoloki sistem predstavlja najvaniji podsistem proizvodnog sistema,
projektovan za izvoenje operacija rada na radnim mestima. U tehnoloke sisteme spadaju
obradni, montani, merni, transportni, skladini i upravljaki sistemi [165,247]. Obradne
sisteme u okviru tehnolokog sistema ine maine, sa svim dodatnim elementima u koje
spadaju pribori, alati, merila, obradci i posluioci [112,174,270].
4
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Obradni proces je deo tehnolokog procesa koji se sastoji od skupa aktivnosti, koje pripremak
transformiu u obradak ili gotov deo, u smislu promena fiziko-hemijskih karakteristika,
oblika, dimenzija, itd. u saglasnosti sa propisanim tehniko-tehnolokim zahtevima pojedinih
operacija izrade koje se izvode na odgovarajuim obradnim sistemima.
POSLOVNI SISTEM
POSLOVNI PROCES
PROIZVODNI SISTEM
TEHNOLOKI SISTEM
PRIPREMAK TEHNOLOKI PROCES DEO, PODSKLOP, SKLOP
OBRADNI SISTEM
U adaptiranom modelu proizvodnog sistema, koji je nastao kao sinteza vie razvijenih
CIM modela, podsistem tehnoloke pripreme proizvodnje predstavljen je kao zasebna celina,
slika 2.2. U okviru ovog modela istaknuto je mesto podsistema tehnoloke pripreme
proizvodnje u proizvodnom sistemu, kao i veza sa drugim podsistemima. Podsistem ili
funkcija tehnoloke pripreme je u direktnoj vezi sa funkcijama upravljanja preduzeem,
podsistemima konstrukcione pripreme proizvodnje, planiranja i upravljanja proizvodnjom,
upravljanja kvalitetom i samim procesom proizvodnje, a preko njih i sa drugim funkcijama
proizvodnog sistema i okolinom.
UPRAVLJANJE PREDUZEEM
KONSTRUKCIONA
PRIPREMA
TRITE MARKETING
PROIZVODNJE
(CAD)
6
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Osnovni
sluaj
Projektovanje Naruivanje
Proizvodnja Montaa Montaa Ispitivanje i Skladitenje Pakovanje i
MTS proizvoda i sirovina i
delova podsklopova proizvoda kontrola (zalihe) isporuka
Proizvodnja za zalihe - MTS,
procesa komponenti
Montaa prema narudbi - ATO,
Uticaj izabrane strategije proizvodnje
8
Inenjering prema narudbi - ETO.
Projektovanje Skladitenje
Prilagoeno Proizvodnja Montaa Montaa Ispitivanje i Pakovanje i
MTO proizvoda i standardnih
projektovanje delova podsklopova proizvoda kontrola isporuka
procesa delova I kompon.
Vreme od Normalno kratko i zavisi Kratko do srednje i zavisi Uglavnom dugo i zavisi od
narudbe do od zaliha gotovih od raspoloivosti zavrenih raspoloivog inenjerskog
isporuke proizvoda delova i podsklopova i proizvodnog kapaciteta
Obim proizvodnje
Veliki Srednji do veliki Mali
istog proizvoda
Srednja do velika i zavisi
Varijantnost od raspoloivosti razliitih
Mala Velika
proizvoda varijanti delova i
podsklopova
Proizvodni sistem
Karakteristike Projektna Pojedinana Serijska Masovna Kontinualna
proizvodnja proizvodnja proizvodnja proizvodnja proizvodnja
Specijalizovane
Kombinacija Univerzalne
Opte namene, namene,
opreme opte i namene, Specijalizovane
Tip opreme fleksibilna bazirana na
specijalne fleksibilna namene
oprema visokim
namene oprema
tehnologijama
Fokusiranje na Fokusiranje na Fokusiranje na Fokusiranje na
Raspored
procese, procese, proizvode, proizvode,
procesa i Fiksna pozicija
Procesno Procesno Predmetno Predmetno
opreme
orijentisan tok orijentisan tok orijentisan tok orijentisan tok
Srednje do Razni oblici
Visoko Visoko Kvalifikovani
Strunost visoko kvalifikacije u
kvalifikovani i kvalifikovani i za obavljanje
radnika kvalifikovani i zavisnosti od
fleksibilni fleksibilni jedne funkcije
fleksibilni funkcije
Uglavnom male Uglavnom
Uglavnom
Koliine koliine, ali srednje, ali
jedan proizvod Velike Vrlo velike
proizvoda mogu biti i mogu biti i
(jedinstven)
srednje male
Jedinstveni Delovi i Proizvodi
Maine
proizvodi podsklopovi za iroke potronje
specijalne Automobili,
(brodovi, automobile, (npr. plastini i
Vrste namene, Delovi proizvodi iroke
avioni, itd.), maine opte stakleni proiz.,
proizvoda i podsklopovi potronje (npr.
Velike maine namene, kuna hemija),
za avione, kuni aparati)
specijalne montaa elekt. proizvodnja
mostove, itd.
namene sklopova, itd. elika, itd.
Varijantnost Visoka do
Vrlo visoka Vrlo visoka Srednja do mala Vrlo mala
proizvoda srednja
Srednja do
Proizvodnost Vrlo mala Mala Mala do srednja Vrlo velika
velika
Dugo,
Dugo, ali Dugo, ali
Vreme Vrlo dugo i Dugo i kompleksno,
varijabilno i varijabilno i
pripreme varijabilno kompleksno skupo,
frekventno frekventno
jednolino
Kratak i
Proizvodni Vrlo dug i Dug i Srednje dug i Vrlo kratak i
generalno
ciklus varijabilan varijabilan varijabilan konstantan
konstantan
Vrlo mali broj proizvodnih sistema pripada jednoj odreenoj kategoriji s obzirom na
oblik proizvodnog sistema i strategiju u proizvodnji. Veina kompanija se moe klasifikovati
kao hibridna. Na primer, kompanija moe da bude hibrid MTS i MTO, to podrazumeva da
poseduje skladite gotovih proizvoda za koje postoji stalan zahtev, ali takoe, ima mogunost
da oblikuje proizvod za potrebe klijenata kada je to potrebno. Jasno je da na putu od MTS ka
ETO raste broj varijanti proizvoda i stepen prilagoavanja proizvoda kupcu, dok se
istovremeno proizvodnja i odgovarajui proizvodni sistemi kreu od kontinualne ka
projektnoj proizvodnji, slika 2.4.
10
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Proizvodni sistem /
Proizvodnja
PROJEKTNA
POJEDINANA
SERIJSKA
MASOVNA
KONTINUALNA
Strategija
ETO/MTO ATO MTS
proizvodnje
Slika 2.4 Relacija izmeu vrste proizvodnog sistema i strategije proizvodnje [177]
Hibridni tok predstavlja kombinaciju predmetnog i procesnog toka, koji se veoma esto
sree u konkretnim proizvodnim uslovima. U okviru hibridnog toka mogu se uvrstiti i
fleksibilne tehnoloke elije (FMC), kao i drugi oblici fleksibilnih tehnolokih sistema kao to
su fleksibilni tehnoloki moduli (FMM), fleksibilne tehnoloke grupe (FMG), fleksibilne
tehnoloke linije (FML), itd. [239,269].
Oblik tehnolokog toka u najveoj meri zavisi od vrste i varijantnosti proizvoda,
projektovanih koliina, raspoloive proizvodne opreme i njenog tipa, kao i usvojenih reenja
tehnolokih procesa, koji su rezultat rada tehnoloke pripreme proizvodnje.
Organizaciona struktura proizvodnog sistema ima dinamian karakter koji prati ciljeve
proizvodnog sistema, odnosno strategiju njegovog razvoja. Uticaj unutranjih faktora i
spoljanje sredine je veoma vaan za oblikovanje organizacione strukture, naroito ako
proizvodni sistem deluje u nestabilnom proizvodnom okruenja, kada znatno ee mora da
menja svoju organizacionu strukturu.
Izbor odgovarajue organizacione strukture proizvodnog sistema, predstavlja jednu od
najvanijih odluka, jer ako se izabere neodgovarajua organizaciona struktura, funkcionisanje
upravljakog sistema u proizvodnom sistemu nee biti u dovoljnoj meri kvalitetno.
Organizaciona struktura mora da obezbedi ostvarivanje ciljeva organizacije, optimalnu
raspodelu rada, jasno definisane funkcije u organizaciji i odgovornosti njihove realizacije,
racionalnu upotrebu kvalifikacija, iskustva i specijalistikih znanja, efikasnost rada u
timovima, iji se rad zasniva na adekvatnom sistemu informacija i komunikacija [31].
Mesto, uloga i nivo delokruga zadataka tehnoloke pripreme proizvodnje u velikoj meri
zavisi od vrste organizacione strukture proizvodnog sistema, koja je odreena unutranjom
11
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
podelom rada i formiranjem niih organizacionih jedinica. Postoje tri osnovna modela
organizacione strukture proizvodnih sistema, koje se meusobno mogu kombinovati u sloene
oblike strukture [51,296]:
Procesna ili centralizovana,
Predmetna ili decentralizovana i
Projektna ili matrina.
UPRAVLJANJE
PREDUZEEM
EKONOMSKO INTEGRALNA
ISTRAIVANJE I KOMERCIJALNI
MARKETING PROIZVODNJA FINANSIJSKI OPTI POSLOVI SISTEMSKA
RAZVOJ POSLOVI
POSLOVI PODRKA
TEHNOLOKA PLANIRANJE I
RUKOVANJE UPRAVLJANJE UPRAVLJANJE ODRAVANJE
PRIPREMA UPRAVLJANJE
MATERIJALOM ALATOM KVALITETOM TEHN. SISTEMA
PROIZVODNJE PROIZVODNJOM
EKONOMSKO INTEGRALNA
ISTRAIVANJE I KOMERCIJALNI
MARKETING PROIZVODNJA FINANSIJSKI OPTI POSLOVI SISTEMSKA
RAZVOJ POSLOVI
POSLOVI PODRKA
UPRAVLJANJE
PREDUZEEM
EKONOMSKO INTEGRALNA
ISTRAIVANJE I KOMERCIJALNI
MARKETING PROIZVODNJA FINANSIJSKI OPTI POSLOVI SISTEMSKA
RAZVOJ POSLOVI
POSLOVI PODRKA
PPC
TPP
RM
UA
UK
OS
Upravljanje
projektom
Projekat 1
Upravljanje
projektom
Projekat j
.
.
Upravljanje
projektom
Projekat n
13
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Proizvod ima svoj ivotni vek, odnosno ivotni ciklus. ivotni ciklus proizvoda se moe
definisati kao vremenski period od nastanka ideje o proizvodu pa do njegovog nestanka iz
drutvene i prirodne sredine.
Izuavanje ivotnog ciklusa proizvoda (PLC) datira jo od pedesetih godina prolog
veka, od kada je razvijen znaajan broj koncepta koji se razlikuju po definiciji, fazama od
kojih se sastoje i alata koji se koriste za njihovu realizaciju [9].
Postoje dve osnovne vrste ivotnog ciklusa proizvoda [93,216]:
Ekonomski ciklus proizvoda vremenski period u kome je proizvod prisutan na
tritu (uvoenje, rast, zrelost i opadanje) i
Tehniki ciklus proizvoda vremenski period funkcionisanja proizvoda (razvoj,
proizvodnja, trine aktivnosti, upotreba, odravanje i izlazak iz upotrebe).
U sutini moe se definisati est osnovnih faza ivotnog ciklusa proizvoda, slika 2.8:
Ideja o proizvodu / planiranje proizvoda / postavljanje zadataka
Projektovanje / razvoj proizvoda
Priprema / izrada / montaa / kontrola / korekcije
Marketing / promocija / distribucija / prodaja
Instalisanje / upotreba / odravanje / dogradnja
Revitalizacija / recikliranje / odstranjivanje / prerada / deponovanje
U ivotnom ciklusu proizvoda centralno mesto zauzima faza razvoja, u okviru koje se
generie kvalitet proizvoda, ali i najvei broj greaka (prema pravilu desetica 1), koje je
neophodno otkloniti u to ranijoj fazi razvoja proizvoda.
TRITE/POTREBE/PROBLEMI POTENCIJAL/CILJEVI KOMPANIJE
IDEJA/PLANIRANJE PROIZVODA/
POSTAVLJANJE ZADATAKA
UPRAVLJANJE IVOTNIM CIKLUSOM PROIZVODA
PROJEKTOVANJE/RAZVOJ
PROIZVODA
PRIPREMA/IZRADA/MONTAA/
ZAHTEVI, CILJEVI
KONTROLA/KOREKCIJE
MARKETING/PROMOCIJA/
DISTRIBUCIJA/PRODAJA
INSTALISANJE/UPOTREBA/
ODRAVANJE/DOGRADNJA
REVITALIZACIJA RECIKLIRANJE
ODSTRANJIVANJE/PRERADA/
DEPONOVANJE/OKOLINA
1
Otkrivena greka i njena ispravka u razvoju proizvoda iznosi 1 novanu jedinicu, u proizvodnji 10 novanih
jedinica, dok nakon plasmana proizvoda na trite ona iznosi 100 novanih jedinica.
14
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
KAKO ? KADA ?
ZATO ?
TEHNOLOKA UPRAVLJANJE
MARKETING
PRIPREMA PROIZVODNJOM
IDEJA PROIZVOD
TA ? GDE, KO ?
KONSTRUKCIONA PLANIRANJE
PRIPREMA PROIZVODNJE
Svaka od posmatranih funkcija sadri manji ili vei set inenjerskih pitanja na koja je
potrebno dati odgovor, kako bi se uspeno realizovao proces razvoja proizvoda. U industriji
prerade metala mogu se identifikovati osnovne aktivnosti u procesu razvoju proizvoda sa
odgovarajuim zadacima koje se u njima realizuju, slika 2.10. Svaka funkcija, odnosno
15
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
aktivnost, zahteva eksperte znanja iz svog domena, dok preseci aktivnosti zahtevaju
odgovarajui nivo zajednikog timskog rada.
PREPOZNAVANJE PLANIRANJE
Odnosi tolerancija TIPSKIH OBLIKA RESURSA Provera kapaciteta
Optimizacija konstrukcije
pogona
proizvoda (ogranienja i
Planiranje kapaciteta
alternative TO)
Marketing i
Dobavljai
prodaja
Inenjering
kvaliteta
Projektovanje
proizvoda
b)
Proizvod raspoloiv
Vrsta proizvoda
Prema standardu ISO 9000 postoji vie kategorija generikih proizvoda, kao to su
hardware, software, materijalni proizvodi i usluge. U posmatranom radu pod pojmom
proizvod posmatrae se materijalni proizvodi iz oblasti mainogradnje.
Stepen noviteta proizvoda
S obzirom na stepen noviteta proizvoda, struktura procesa razvoja proizvoda se znatno
razlikuje prema vrsti odgovarajuih zadataka i nivou poznavanja, tabela 2.4. Iz tabele se moe
zakljuiti da nije ista struktura faza razvoja proizvoda za razliite stepene noviteta proizvoda,
posebno je razlika izraena za novi i ponovljeni proizvod, jer je rizik razvoja novog daleko
vei nego ponovljenog proizvoda. Kod novog proizvoda moraju se izvriti sve faze
konstruisanja proizvoda, kao i tehnoloko-proizvodnog osvajanja u ijem su sastavu i zadaci
tehnoloke pripreme proizvodnje.
Kod ponovljenog proizvoda konstrukcija proizvoda je u znaajnoj meri poznata, pa se
vre samo preventivne korekcije na proizvodu, s obzirom na zahteve trita ili korekcije
zahtevane od strane drugih faza razvoja proizvoda. Prototip se kod ove vrste proizvoda vrlo
retko izrauje, a u zavisnosti od tipa proizvodnje postoji potreba za izradom nulte i probne
serije. Tehnoloka priprema proizvodnje kod ponovljenih proizvoda je takoe u velikoj meri
17
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Tabela 2.4 Vrste zadatka razvoja proizvoda s obzirom na novitet proizvoda [216]
STEPEN NOVITETA PROIZVODA
VRSTA ZADATAKA I PROIZVOD SA
NIVO POZNAVANJA NOVI VARIJANTNI PRILAGOENI POZNATIM PONOVLJENI
PROIZVOD PROIZVOD PROIZVOD NAINOM PROIZVOD
DELOVANJA
VEZE SA OKOLINOM
FUNKCIONALNA
STRUKTURA
(KONCIPIRANJE)
FIZIKA
STRUKTURA
(OBLIKOVANJE)
KONSTRUKCIONA
STRUKTURA
(RAZRADA)
TEHNOLOKO I
PROIZVODNO
OSVAJANJE
DELIMINO ZNAAJNO
NEPOZNATO POZNATO
POZNATO POZNATO
PRIKUPLJANJE I
SELEKCIJA TEHNOLOGIJA / ORGANIZACIJA / TROKOVI / ROKOVI
IDEJA
TEHNOLOKO I
PROJEKTNI LANSIRANJE I
KONSTRUISANJE PROIZVODNO ISPITIVANJE
ZADATAK PROMOCIJA
OSVAJANJE
MODEL
PROIZVODA
PROTOTIP
PROIZVOD NULTE
SERIJE
PROIZVOD
PROBNE SERIJE
PROIZVOD
REDOVNE SERIJE
Osnovno/neophodno Preventivno/korektivno
Potrebno delovanje
delovanje delovanje
18
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
za masovnu proizvodnju izvede isto kao kod novog proizvoda za pojedinanu proizvodnju. To
znai, da se tehnoloka priprema proizvodnje mora integrisati u proces razvoja proizvoda a ne
da bude faza koja sledi nakon konstruisanja novog proizvoda.
Kod proizvoda nulte serije interes se pomera prema tehnolokoj pripremi proizvodnje,
odnosno usklaivanju konstrukcije proizvoda sa tehnolokim potencijalima proizvodnog
sistema. Osnovni zadatak proizvoda nulte serije je da se proveri funkcionalnost i
tehnologinost izrade proizvoda u pogledu procesa, alata, pribora, itd. U cilju uspenog
razvoja proizvoda neophodno je da se konstruisanje, tehnoloko i proizvodno osvajanje
proizvoda nulte serije izvede na isti nain kao kod proizvoda za maloserijsku proizvodnju.
Kod probne serije panja je usmerena na optimizaciju konstrukcije proizvoda s obzirom
na tehnologinost izrade i montae proizvoda i organizaciju masovne i velikoserijske
proizvodnje. Osnovni zadatak probne serije je projektovanje, usklaivanje i provera
proizvodnih tokova, najee proizvodnih i montanih linija.
Tip proizvodnje
Uticaj tipa proizvodnje na strukturu razvoja proizvoda je veoma slian kao i uticaj
stepena noviteta proizvoda. Struktura procesa razvoja novog proizvoda koji se proizvodi u
masovnoj proizvodnji znaajno se razlikuje od strukture razvoja novog proizvoda koji se
proizvodi u pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji, dok se u manjoj meri razlikuje od
strukture u srednjeserijskoj i velikoserijskoj proizvodnji. Prethodno izneti stavovi su potvreni
slikom 2.14 i tabelom 2.5.
PROTOTIP
NULTA SERIJA
PROBNA
SERIJA
REDOVNA
SERIJA
Priroda proizvoda
Priroda proizvoda ima znatno vei uticaj na sadraj pojedinih faza razvoja nego na
strukturu procesa razvoja proizvoda. Po svom sadraju, potrebnom znanju i sredstvima bitno
se razlikuju pojedine faze razvoja proizvoda npr. poljoprivredne tehnike od proizvoda
digitalne tehnike, itd.
19
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
ULAZ ULAZ
Program proizvodnje Program proizvodnje
IZLAZ IZLAZ
21
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
ULAZ IZLAZ
PROJEKTOVANJE - Sadraj tehnolokog procesa
- Crte i/ili model proizvoda
- Obim prozvodnje ` TEHNOLOKIH - Karte operacija
- Upravljaki programi
- Raspoloivi proizvodni resursi PROCESA
- Druga tehnoloka dokumentacija i
- Drugi tehniko/ekonomski zahtevi
informacije
22
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
MANUELNO AUTOMATIZOVANO
(runo) (raunarom podrano)
23
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Brusilice
Strugovi
Obradni
strugovi
Builice
centri
24
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
25
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Hijerarhijski kod ili monokod ima strukturu drveta u kojoj svaki vor pojaava
informaciju prethodnog, tj svaka pozicija odnosno kodno mesto u strukturi zavisi od
prethodno izabrane pozicije (slika 2.19). Orijentisan je za potrebe projektovanja i pogodan za
grupisanje i kodiranje delova na bazi geometrijskog oblika, veliine, mera i sl.
ROTACIONI DELOVI
5XXXXX
MESTO
Klasa Spoljanji Unutranji Specijalni
Tanost Materijal
delova oblik oblik oblici
1 1 1 1 1 A
2 2 2 2 2 B
VREDNOST
3 3 3 3 3 C
4 4 4 4 4 D
5 5 5 5 5 E
6 6 6 6 6 E
7 7 7 7 7 F
8 8 8 8 8 G
9 9 9 9 9 H
26
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
1 1
2 3
2 2
2 i
Grupa delova
Grupa delova
3 3
1 2 k
1 2 3 i k
3 i
i i
i
m 3 m
27
2.0 Tehnoloka priprema proizvodnje kao funkcija proizvodnog sistema
Kompleksni deo
Slika 2.22 Primer operacijske grupe delova sa kompleksnim delom |56, 59|
ULAZ
Program proizvodnje
Klasifikacija delova
u grupe
Postoji realan DA
kompleksan deo
NE
Projektovanje grupnog
tehnolokog procesa
obrade
Preciziranje tehnolokog
procesa obrade za
konkretan deo
IZLAZ
Tehnoloka dokumentacija
Znaaj uvoenja grupne i tipske tehnologije najbolje se uoava kroz njihove osnovne
karakteristike u primeni:
Poveanje stepena serijnosti u proizvodnom sistemu,
Izvoenje koncepcijski istih konstrukcionih reenja ukoliko funkcija proizvoda to
dozvoljava,
Svoenje razliitih operacija i zahvata u okviru tehnolokih procesa na
neophodni minimum,
Olakano konstruisanje, projektovanje tehnolokih procesa izrade, planiranje i
upravljanje proizvodnjom, kao i realizacija procesa proizvodnje slinih
proizvoda,
Skraenje vremena ciklusa proizvodnje,
Znaajno smanjenje neproduktivnih vremena u proizvodnom procesu,
Smanjenje trokova izrade proizvoda,
Poveanje ukupnih efekata proizvodnih sistema, i dr.
Pored svoje primene u tehnolokoj pripremi, grupni i tipski prilaz je naao svoju
primenu i u projektovanju proizvoda (npr. modularni koncept projektovanja), planiranju i
upravljanju proizvodnjom, kao i samom procesu proizvodnje, to je posebno karakteristino
za primenu kod odgovarajuih fleksibilnih tehnolokih sistemima. Iako su grupna i tipska
tehnologija razvijene u cilju poveanja serijnosti izrade delova iroke strukture, odnosno
asortimana u maloserijskoj i pojedinanoj proizvodnji na konvencionalnim obradnim i
tehnolokim sistemima sa ciljem postizanja efekata serijske proizvodnje, ovi koncepti se
uspeno primenjuju i pri projektovanju i proizvodnji na savremenim obradnim i tehnolokim
sistemima sa CNC upravljanjem.
29
3.0 TEHNOLOKA PRIPREMA PROIZVODNJE U
CIM OKRUENJU
30
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
31
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
1600
Izrada brodova
Runi rad i korienje ivotinja u radu
32
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
TEHNOLOKA
PRIPREMA
TEHNOLOKI
PROIZVODNJE MODEL
PROCESI POIZVODA
MRP CAD
JIT IGES
ZAHTEVI
PLANOVI TRITA
PROIZVODNJE
PROIZVODNJA PROIZVODI
NC/CNC/
FTS ROBOTI
DNC
Slika 3.2 Integracija kroz bazu podataka u uem CIM okruenju i mesto tehnoloke
pripreme proizvodnje
33
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
INTEGRACIJA APLIKACIJA
- Prenosive aplikacije
- Distribuirana obrada podataka
- Izvrno okruenje / Zajedniki servisi
- Zajedniki informacioni resursi
34
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
Prema nekim autorima kao to je [209], etvrti, odnosno finalni nivo integracije, odnosi
se na integraciju preduzea EI (engl. Enterprise Integration). Pod integracijom preduzea se
podrazumeva mogunost integrisanja tokova materijala, informacija, odluivanja i
upravljanja kroz organizaciju; povezivanje funkcija sa informacijama, resursima,
aplikacijama i ljudima; sa osnovom na unapreenju komunikacije, kooperacije i koordinacije
u preduzeu; u cilju upravljanja preduzeem prema definisanoj strategiji upravljanja.
Na slici 3.4 predstavljen je jedan predloeni okvir za integraciju preduzea, u okviru
koga je definisana i funkcija tehnoloke pripreme kroz procese, tehnologije, alate, ljude i dr.
PREDUZEE
JE
DU
SE
PO
KORISTI
VIZIJA
PROCESI TEHNOLOGIJA
LJUDI
ALATI METODOLOGIJA
OBUHVATA &
INTEGRIE
ARHITEKTURA
35
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
Postoji veliki broj definicija CIM koncepta koji u veoj ili manjoj meri odslikavaju
oblast njegovog delovanja. Jednu od najcelovitijih i najee navoenih definicija je dalo
Udruenje proizvodnih inenjera (SME), prema kome CIM predstavlja totalnu integraciju
funkcija proizvodnog sistema primenom integracionih sistema i komunikacija zajedno sa
novim upravljakim filozofijama koje unapreuju efikasnost organizacije i zaposlenih
[222,281].
Prvi karakteristini model CIM sistema datira iz 1980. godine i odnosi se na
odgovarajui CASA/SME model. CIM sistem je predstavljen u obliku toka, u ijem sreditu
su zajednika baza podataka i ostali zajedniki informacioni resursi. Oko sredita se nalaze
sve poslovne funkcije, grupisane u inenjering proizvoda, planiranje proizvodnje, upravljanje
proizvodnjom i automatizaciju proizvodnje, koje imaju pristup zajednikim informacionim
resursima. Na obodu toka se nalaze faktori koji utiu na funkcionisanje CIM sistema, kao to
su produktivnost, ljudski resursi, informacione tehnologije i obrazovanje [15, 222].
Drugi karakteristini model je razvilo nemako udruenje AWF, 1985. godine. Prema
ovom modelu CIM sistem obuhvata informaciono-tehnoloke interakcije i veze izmeu CAD,
CAPP, CAM i PPC sistema. Ovu ideju dalje je unapredio Helberg, koji je proirio model sa
CAQ. Dakle, ve tada je stvorena osnova CIM sistema u vidu integracije CAD, CAPP, CAM,
CAQ i PPC sistema, to i danas mnogi podrazumevaju pod terminom CIM sistema [245].
Nakon ovih poetnih koraka, dolazi do razvoja velikog broja CIM modela koji nastaju u
okviru nauno-istraivakih institucija, organizacija za standardizaciju ili pak kompanija, kao
to su IBM-ov model, Simensov model, DEC-ov model, CIMOSA model, GRAI/GIM model,
PERA model, GERAM model i dr. Neki od modela su postali interni standardi a neki
internacionalni kao to je GERAM-ISO15704 [222].
CIM koncept u sutini predstavlja poslovnu filozofiju i savremeni koncept razvoja
proizvodnih sistema, kao i integraciju preduzea primenom raunarskih resursa. Na slici 3.6
prikazan Simens AG CIM koncept, u kome je jasno naglaeno mesto tehnoloke pripreme
proizvodnje, koja je ovde prikazana u obliku CAPP/CAM sistema.
Mnoge kompanije, da bi bile uspene na konkurentnom tritu, pribegle su
preseljavanju svoje proizvodnje u druge regione sveta, u cilju smanjenja trokova rada i
drugih ekonomskih koristi. Meutim, ovi problemi savremenog poslovanja se mogu prevazii
investiranjem u CIM sisteme i odgovarajue proizvodne i informaciono komunikacione
tehnologije, kako bi proizvodni sistemi ostali konkurentni na globalnom tritu. Kao posledica
prethodnog zadrali bi se proizvodni i ljudski kapaciteti u okviru matine drave.
36
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
CAO
ADMINISTRACIJA
Raunovodstvo Zaposleni Finansije
CIM
PROIZVODNJA
Uprav. tokom materijala Upravljanje pogonom Odravanje
CILJ
(Identifikacija redosleda
implementacije)
38
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
1A 1B 1C
FUNKCIJA PRODAJE, FUNKCIJA
RAUNOVODSTVENA
NABAVKE I KONSTRUKCIONE
FUNKCIJA
KOOPERACIJE I TEHNOLOKE
PRIPREME
FUNKCIJA
PROIZVODNJE
FUNKCIJA
MARKETING
PLANIRANJA
FUNKCIJA
PROIZVODNJE FUNKCIJA
UPRAVLJANJA
PROIZVODNJOM I
KVALITETOM
2A 2B 2C
INFORMACIONI INFORMACIONI INFORMACIONI
SISTEM SISTEM PODRKE SISTEM
UPRAVLJANJA PROIZVODNJI PROIZVODNJE
POTPUNO INTEGRISANI
SISTEM
Slika 3.8 Sistemska integracija komponenti CIM sistema u tipinom malom i srednjem
preduzeu [45]
Oekivanja % Preduzea
Unapreenje efikasnosti 96
Redukcija trokova 92
Unapreenje kvaliteta 71
Redukcija vremena "time to market" 53
Automatizacija 33
Redukcija zaliha u procesu proizvodnje 67
Bolje radno okruenje 28
39
3.0 Tehnoloka priprema proizvodnje u CIM okruenju
Podruje ispitivanja
Stepen
slaganja Novi za Veliki
Koristi jo Novi za Modifikacija
sa pogon Rizian uticaj na
nisu pogon i u rasporedu
tvrdnjom ali ne i za projekat organizaciju
dokazane kompaniju opreme
kompaniju proizvodnje
1 0 17 0 4 4 0
2 21 4 4 0 34 21
3 0 21 0 0 0 34
4 16 0 33 55 21 21
5 34 46 12 0 0 0
6 12 12 0 17 29 0
7 17 0 51 24 12 24
40
4.0 OSNOVNE FAZE TEHNOLOKE PRIPREME PROIZVODNJE
Konstrukciona
Istraivanje i
priprema
razvoj
proizvodnje
Mogunost
projektovanja
Selekcija i Mogunost s
izbor ideja obzirom na.
Globalno Druge funkcije
Marketing planiranje proizvodnog
proizvodnje sistema
Mogunost
proizvodnje
Tehnoloka Planiranje i
priprema upravljanje
proizvodnje proizvodnjom
85%
Trokovi
izmene
Znanje
60% projektanta
Trokovi
Nedostatak znanja
Vreme
Slika 4.2 Prostor neodreenosti u projektovanju i proizvodnji proizvoda [69,251]
42
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Proces projektovanja i konstruisanja proizvoda se sastoji iz vie faza, iji naziv i sadraj
varira u zavisnosti od razliitih "kola" i teorija razvoja proizvoda. Prema nemakom
standardu VDI 2221 projektovanje i konstruisanje proizvoda se obavlja u etiri osnovne faze
[210,273]:
Definisanje zadatka koji obuhvata prikupljanje informacija i definisanje zahteva
i ogranienja koje treba da zadovolji reenje proizvoda,
Konceptualno projektovanje (nem. Methodisches Koncipieren, engl. Conceptual
Design), obuhvata postavljanje funkcionalnih struktura, pretraivanje
odgovarajuih principa i njihovu kombinaciju u konceptne varijante proizvoda,
Oblikovanje (nem. Methodisches Entwerfen, engl. Embodiment Design), u
okviru koje projektant, poinjui od koncepta, odreuje plan, oblikuje i razvija
tehniki proizvod ili sistem u odnosu na tehnike i ekonomske uslove i
Detaljno projektovanje (nem. Methodisches Ausarbeiten, engl. Detail Design), u
okviru koje se konano postavlja raspored, oblik, dimenzije i osobine povrina
svih pojedinanih delova, tehnike i ekonomske mogunosti se ponovo
proveravaju, i generie se konstrukciona dokumentacija.
Prema amerikom standardu NIST projektovanje proizvoda se deli na dve osnovne faze,
konceptualno projektovanje proizvoda i detaljno projektovanje proizvoda [77]. U okviru
konceptualnog projektovanja proizvoda, na osnovu ulaznih informacija definiu se
odgovarajue karakteristike proizvoda, prema sledeim etapama:
Specifikacija zahteva i definisanje projektnih zadataka,
Definisanje funkcije proizvoda,
Definisanje principa rada, odnosno ponaanja proizvoda,
Definisanje osnovne forme/strukture proizvoda i
Definisanje pridruenih osobina (materijal, osnovne dimenzije, tolerancije,
parametri povrinske hrapavosti, tvrdoa i stanje povrina).
Shodno tome, konceptualno projektovanje proizvoda obuhvata vie faza projektovanja.
U okviru funkcionalnog dizajna, odnosno projektovanja generiu se osnovne funkcije i
ogranienja proizvoda i dekomponuju se na detaljne funkcije prema ulaznim inenjerskim
zahtevima. Nakon toga se vri specifikacija ponaanja, gde se mapiraju detaljne funkcije u
modelu primene i ponaanja proizvoda. Oblikovanjem se odreuje osnovni oblik i struktura
proizvoda na osnovu funkcije i ponaanja. Izlazno reenje iz ove faze je konceptualno
projektovan, odnosno dizajniran proizvod. Informacije iz konceptualnog projektovanja
proizvoda se prvo prosleuju aktivnosti konceptualnog projektovanja tehnolokih procesa, u
okviru koje se formiraju odreene preporuke za korekciju koncepcije proizvoda. Nakon ovih
modifikacija dobija se finalni koncept proizvoda, ije se informacije prosleuju aktivnosti
detaljnog projektovanja proizvoda [77,80].
Model integracije konceptualnog projektovanja proizvoda i konceptualnog
projektovanja tehnolokog procesa, na kome su predstavljeni neophodni podaci za poboljanje
komunikacije izmeu ove dve etape u ranoj fazi razvoja proizvoda, prikazan je na slici 4.3.
Fokus u komunikaciji se daje na saradnju, odnosno mogunost razmene i deljenja informacija.
Projektovanje tehnolokih procesa je sloena aktivnost koja se deli na vie hijerarhijskih
nivoa. Prvi i najvii nivo u ovoj hijerarhiji predstavlja konceptualno projektovanje tehnolokih
procesa, kao aktivnost preliminarne procene mogunosti i efekata proizvodnje konceptualno
projektovanog proizvoda. Osnovni cilj konceptualnog projektovanja tehnolokog procesa je
podrka ranoj fazi projektovanja proizvoda u optimizaciji konstrukcije proizvoda, oceni
kvaliteta izbora materijala proizvoda, izboru vrste pripremaka i odgovarajuih proizvodnih
tehnologija i procesa, smanjenju vremena i trokova razvoja i proizvodnje proizvoda [78].
43
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Izbor procesa
Materijal
(tehnologije)
Forma
Zahtevi - Glavni oblik Proces
Funkcionalni - Tipski oblik (feature) - Izrade
dizajn - Odnosi izmeu tipskih oblika - Montae
Zahtevi korisnika
- Kontrole
Funkcije - Koliine
- Ogranienje cene Izbor potrebnih
Specifikacije - Datum isporuke resursa
ponaanja
Oprema/
Ponaanje Mogunosti
Embodiment Metod i tip proizvodnje Procena vremena i
dizajn Preliminarni tehnoloki proces-i trokova
Potrebni proizvodni resursi
Forma/Struktura Procena trokova I vremena
Vreme i Trokovi
Detaljno Detaljno
projektovanje projektovanje
proizvoda tehnolokog procesa
Osnovni izlazni rezultat iz ove faze je preliminarni, odnosno idejni ili skeleton [181]
tehnoloki proces proizvodnje. Preliminarni tehnoloki proces se daje u vidu sadraja
tehnolokog procesa, odnosno redosleda operacija, sa definisanom listom vrsta proizvodnih
resursa i procenom vremena i trokova proizvodnje. Preliminarni tehnoloki proces se koristi
za modifikaciju konceptualno projektovanog proizvoda i pored informacija detaljno
projektovanog proizvoda predstavlja osnovnu podlogu za detaljno ili zavrno projektovanje
tehnolokog procesa proizvodnje proizvoda.
44
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
MaMPS
Geometrijske osobine
EPSS
MAS
DCA
CPS
Zapremina dela x x x x x
Masa dela x x x
Opis oblika dela x x x x x x x
Sekundarne geometrijske karakteristike x x x x x x x
Tolerancije x x x x x x x
Kvaliteti povrina x x x x x x x
Debljine zidova dela x x x
Mera za kompleksnost dela x x
Provera unifikacije debljine zidova dela x x
Koristi CAD bazirano okruenje x
Koristi CAD ulazne podatke x
46
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
U novije vreme istraivaki napori u ovoj oblasti su fokusirani na razvoj i primenu alata
vetake inteligencije, multiagent sisteme, itd., a manje na razvoj metodologija konceptualnog
projektovanja tehnolokih procesa.
Tako je na NIST-u posebna panja posveena integraciji projektovanja i proizvodnje
kroz odreene projekte, kao to su SIMA (Systems Integration for Manufacturing
Applications) i DPPI (Design and Process Planning Integration). U okviru projekta pod
nazivom Integracija projektovanja proizvoda i tehnolokih procesa (DPPI), osnovni zadatak
se odnosio na ostvarivanje komunikacije i integracije izmeu konceptualnog projektovanja
proizvoda i tehnolokih procesa [205]. SIMA projekat je orijentisan na integraciju softverskih
aplikacija iz oblasti projektovanja, izrade i montae za elektro-mainske delove [26].
Primenom rezultata ovih projekata i njihovom nadogradnjom Feng i dr. [78,79] su integraciju
konceptualnog projektovanja proizvoda i tehnolokih procesa zasnovali na primeni
odgovarajuih baza znanja, slika 4.4, a kasnije i inteligentnih softverskih multiagenata.
Detaljniji prikaz aktivnosti konceptualnog projektovanja tehnolokih procesa e se dati
u nastavku, kao i u okviru prikaza funkcionalnog modela tehnoloke pripreme.
Preliminarni tehnoloki
procesi &
Trokovi/Vreme
Konceptualno projektovanje
tehnolokih procesa zasnovano na
Integrisani informacioni bazi znanja
Sistem za konceptualno model projektovanja
projektovanje proizvoda proizvoda i tehnolokih Maina za zakljuivanje
procesa - Izbor procesa
- Izbor resursa
- Procena trokova i vremena
47
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
48
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
49
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Funkcionalna
Preliminarni analiza poizvoda
dizajn
proizvoda
DA Prihvaeni
Da li su
Modeliranje konceptualni
parametri dizajna
proizvoda dizajn
zadovoljavajui?
proizvoda
Analiza
Predloene tehnologinosti NE
modifikacije proizvoda
dizajna
Da li postoji
Preliminarni Da li proizvod Da li postoji Da li postoji bar
bar jedan
dizajn moe da se bar jedan jedan tehnoloki
DA DA DA plan izrade DA DA
modelira plan izrade proces koji
CAD pogodan za
pomou pogodan za zadovoljava
modeliranje ostvarivanje
raspoloivog kreiranje predviene Prihvaeni
zahtevanih
skupa tipskih eljenog oblika I trokove i vreme konceptualni
tolerancija i
oblika dimenzija proizvodnje dizajn
Predloene kvaliteta obrade
modifikacije proizvoda
dizajna
NE NE NE NE
Prema ovom modelu postoje etiri sluaja kada proizvod nije tehnologian. U tom
sluaju je potrebno izvriti korekciju dizajna proizvoda, prema sledeim koracima:
Ukoliko neki delovi konstrukcije ne odgovaraju ni jednom postojeem tipskom
obliku, onda je ove delove potrebno modifikovati ili eliminisati,
Ukoliko se ne moe nai odgovarajui plan izrade kojim se moe izraditi
kreirani oblik konstrukcije proizvoda, onda su oblik i/ili dimenzije
nezadovoljavajui i trebalo bi ih promeniti, tako da se moe primeniti bar jedan
plan izrade,
50
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
1. Prilaz
Postoje dva osnovna prilaza u analizi tehnologinosti:
Direktan prilaz ili prilaz baziran na pravilima (rule-base), slika 4.7a. Pravila se
koriste da se identifikuju neodgovarajui atributi dizajna proizvoda. Ovaj prilaz
je pogodan za near-net proizvodnju, ali je manje pogodan za proizvodnju veine
elektro-mainskih delova zbog veeg broja zahvata i operacija, kao i njihove
interakcije, ime je oteano direktno utvrivanje tehnologinosti konstrukcije
proizvoda.
Indirektan prilaz ili prilaz baziran na tehnolokim procesima (plan-base), slika
4.7b. Prvo se na bazi dizajna proizvoda projektuje konceptualno ili idejno
reenje tehnolokog procesa, a potom se modifikuju razni delovi procesa i
odgovarajueg dizajna u cilju smanjenja trokova.
Proizvod,
Proizvod, deo
deo
korekciju dizajna proizvoda
Povratne informacije za
Proizvodni
Preliminarni zahtevi
Baza Analiza tehnoloki
pravila tehnologinosti procesi
Analiza
tehnologinosti
Baza podataka
proizvodnih
Rezultati analize resursa
Rezultati analize
51
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
2. Ocena tehnologinosti
Postoji vie razliitih skala i njihovih kombinacija za ocenu tehnologinosti:
Binarna ocena Primarni oblik ocene tehnologinosti, sa jednostavnim
izvetajem da li je za odreeni skup atributa konstrukcija proizvoda tehnologina
ili nije (0 ili 1).
Kvalitativna ocena Ovde projektant daje kvalitativne ocene tehnologinosti
proizvoda na osnovu odgovarajueg tehnolokog procesa. Na primer u [117]
proizvod se ocenjuje kao "lo", "prosean", "dobar" i "odlian". Ponekad se
ovakve ocene tehnologinosti teko interpretiraju i uporeuju, npr. u situaciji
ako projektanti imaju vie alata za ocenu tehnologinosti, itd.
Kvantitativna ocena Ovaj tip ukljuuje eme za ocenu konstrukcije proizvoda
dodeljivanjem numerike ocene za pojedine atribute na osnovu odreene
apstraktne skale, koja moe biti sa razliitim rasponom vrednosti. Isto kao i kod
kvalitativnog ocenjivanja postoji problem kod interpretacije ocene, uporeivanja
i kombinovanja vie skala.
Vreme i trokovi Kako sve proizvodne operacije i zahvati imaju merljivo
vreme i trokove oni se mogu koristiti kao osnova za ocenu tehnologinosti
proizvoda. Ocena bazirana na vremenu i trokovima se moe kombinovati u
jednu ocenu. Ovakva ocena se ne moe direktno koristiti za utvrivanje da li je
projektant postigao zadovoljavajui nivo tehnologinosti proizvoda, ali
predstavlja realan pogled na problem proizvodnje posmatranog proizvoda sa
stanovita zadovoljenja rokova proizvodnje i cene proizvoda i moe se uspeno
koristiti za donoenje odluka da li neki deo ili proizvod proizvoditi ili ne.
3. Nivo automatizacije,
Nivo automatizacije pokazuje nivo uea projektanta u donoenju odluka, kao i tip
informacija koje se prosleuju projektantu.
Koliina i vrsta interakcije projektanta Kod nekih sistema projektant mora
posebno da predstavi proizvod pomou tipskih oblika iz baze podataka, dok se
kod nekih sofisticiranih sistema prepoznavanje tipskih oblika vri automatski ili
uz odreenu pomo projektanta.
Koliina i vrsta povratnih informacija Najvie sistema za analizu
tehnologinosti obezbeuje neku vrstu ocene tehnologinosti kompletne
konstrukcije proizvoda, dok neki sistemi daju dekompoziciju ocene
tehnologinosti pojedinih atributa proizvoda. Kod pojedinih sistema, pored
ocene tehnologinosti, daju se i preporuke za redizajn pojedinih povrina, tipskih
oblika delova ili pak proizvoda u celini.
52
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Uspean razvoj novih proizvoda podrazumeva takva reenja koja su pogodna za sve
faze njihovog ivotnog ciklusa, od projektovanja pa do reciklae i odlaganja. U nastojanju da
se pomogne projektantima u to kvalitetnijoj proceni uticaja svih faza ivotnog ciklusa
proizvoda, proizvodne kompanije i istraivai su razvili mnoge alate i tehnike za odluivanje,
koje figuriu pod nazivom Projektovanje za izvrsnost DFX [110], slika 4.8.
Informacije
- Specifikacije konstrukcije
- Zahtevi trita - Miljenja konstruktora
- Marketing procene - Inovacije procesa Finalni proizvod
DFX Metodologije
DFX Metodologije
procesa
Servis
Procesi
Procena Oblikovanje
zahteva Planiranje i
trita upravljanje Recikliranje
proizvodnjom
Detaljno
ivotna
Proces sredina
Verifikacija proizvodnje :
:
informacije
- Pitanja za kupce
- Sugestije za kupce - Unapreenje konstrukcije - Povratne informacije o ponaanju
- Modifikacije procesa, inovacije proizvoda u eksploataciji, odravanju, itd.
- Nauene lekcije iz proizvodnje
Ovaj koncept obuhvata irok spektar projektnih specifinosti i zahteva, meu kojima su
prvo nastali projektovanje za izradu DFM i projektovanje za montau DFA, koji su
objedinjeni u koncept projektovanja za izradu i montau DFMA, a potom i projektovanje za
kvalitet DFQ, projektovanje za demontau DFD, projektovanje za reciklau DFR,
projektovanje za ivotnu okolinu DFE i mnogi drugi. Veina njih su vrlo tesno meusobno
53
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
povezani, tako da ako je odluka doneta na osnovu jednog od njih, to moe uticati na ostale
"Xi" u ivotnom ciklusu proizvoda [107,108].
DFX alati za podrku mogu da imaju razliite oblike, od procedura ili skupa smernica
na papiru, do programskih sistema koji su namenjeni za razliite vrste analiza, procena i
odreivanja tehnologinosti proizvoda, trokova, itd. Pojedini alati i tehnike konkurentnog
razvoja proizvoda i mesto posmatranih DFX tehnika su prikazani na slici 4.9.
Pre-projektni
Projektovanje proizvoda i procesa Post-projektni razvoj
razvoj
Konceptualno Detaljno Proizvodnja/ Primena/
Ideja Verifikacija
projektovanje projektovanje Distribucija Odravanje...
QFD
FMEA
DFM,DFA,DFP,
DFS,DFR,DFE...
CA
DOE
Slika 4.9 Alati konkurentnog razvoja proizvoda i mesto DFX tehnika [223,215]
DFA DFM
Izbor materijala
Analiza proizvoda i
redukcija broja delova
Izbor procesa
Projektovanje delova
Projektovanje delova
pogodnih za montau
pogodnih za izradu
Trokovi montae
Trokovi izrade delova
DFM pokriva irok spektar razliitih proizvodnih procesa, odnosno tehnologija. Svaki
od procesa ima irok spektar smernica za poboljanje konstrukcije proizvoda sa aspekta
zahteva proizvodnje. Osnovne smernice za DFM koje se mogu primeniti za razliite procese
proizvodnje su [32,33,64,251]:
Maksimalna standardizacija delova i povrina za izradu,
Izbor varijante procesa za laku i jeftiniju izradu,
Izbor procesa koji poboljava uniformnost,
Izbor odgovarajuih tolerancija i kvaliteta obrade povrina,
Izbor materijala pogodnih za izradu,
Minimizacija broja operacija, pripremnih i pomonih vremena,
Minimizacija potrebnih resursa,
Ukljuivanje novih materijala i procesa, i dr.
Osnovne smernice metodologija projektovanja za montau DFA su
[32,33,55,64,192,251,294]:
Minimizirati broj delova,
Projektovati konstrukciju na modularnom principu,
Koristiti standardne i simetrine delove,
Konstruisati proizvod sa stabilnim baznim delom i minimalnim brojem
kontaktnih povrina,
Eliminisati dodatne delove za fiksiranje uvek kada je to mogue,
Konstruisati proizvod sa minimalnim brojem osa i nivoa montae,
Obezbediti pristup za ugradnju delova,
Obezbediti funkciju samofiksiranja i samopozicioniranja delova,
Oblikovati delove sa obelejima za pravilnu orijentaciju, pozicioniranje i
privrivanje,
Optimizirati manipulaciju delovima i podeavanja,
Izbegavati delove koji se mogu meusobno zamrsiti ili upetljati i dr.
55
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Koncept proizvoda
Preporuke za unapreenje i
Projektovanje za montau
pojednostavljenje strukture
(DFA)
proizvoda
Prototip
Proces proizvodnje
USLOVI
UPOTREBE -
EKSPLOATACIJE
MATERIJALI
izbor
materijala
FUNKCIJA
PROIZVODNI PROIZVODNA
prenos meh.
PROCES OGRANIENJA I
optereenja,
izbor USLOVI IZRADE I
kretanja, toplote,
procesa MONTAE
itd.
OBLIK I
DIMENZIJE
konstruisanje
USLOVI
DRUTVA I
TRITA
tehnoloki,
estetski,
ekonomski,
okoline, itd.
Slika 4.12 Povezanost konstruisanja, izbora materijala i izbora procesa proizvodnje pri
razvoju proizvoda [86]
57
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Kod prilaza prvo materijal pa proces proizvodnje, projektanti prvo biraju klasu
materijala na osnovu ulaznih zahteva, nakon toga se vri izbor moguih pripremaka i procesa
proizvodnje, ukljuujui i mogunost izbora optimalnog procesa proizvodnje.
Kod prilaza prvo proces proizvodnje pa materijal, projektanti prvo projektuju
preliminarni tehnoloki proces, a potom se vri izbor i evaluacija odgovarajuih potencijalnih
materijala na osnovu ulaznih proizvodnih zahteva.
Izbor tehnolokog procesa je jedna od najteih odluka u proizvodnji novih proizvoda. U
proizvodnoj praksi se veoma esto tehnoloki proces bira na osnovu prethodno projektovanog
tehnolokog procesa za sline proizvode. U sluaju mogunosti primene vie alternativnih
tehnolokih procesa, koriste se odgovarajui kriterijumi za izbor najpovoljnijeg reenja [54].
Izbor tehnolokog procesa uslovljen je, uglavnom, ekonomskim, organizacionim i
tehnolokim faktorima. Neki od moguih kriterijuma za izbor primarnog tehnolokog procesa,
kao to su zaostala naprezanja u pripremku, ema napregnutog stanja, obradljivost, stepen
anizotropije materijala, itd., su veoma sloeni i nedovoljno precizni da bi bili osnova za
donoenje odluke o izboru primarnog tehnolokog procesa [56]. Opti algoritam modela za
izbor primarnog tehnolokog procesa je vrlo sloen zbog:
Nemogunosti kvantifikacije svih interakcija, odnosno neistraenosti uticaja svih
tehnologija na strukturu i svojstva materijala i obrnuto,
Sve veeg broja tehnologija i procesa koji nisu potpuno ispitani i za koje nije u
potpunosti poznato ponaanje materijala,
Nepostojanja potpunih i sistematizovanih podloga za izbor tehnologija i
procesa,
Potreba kontinuiranog preciznog monitoringa i
''Izrade pravila'', odnosno primene tehnika vetake inteligencije kao i baze
znanja u procesu odluivanja.
U cilju lakeg izbora i definisanja procesa proizvodnje mnogi autori su izvrili podelu
tehnolokih procesa u odreene grupe. Tako npr. Ashby [16] je izvrio podelu prema vrsti i
redosledu izvoenja procesa na:
Primarne procese oblikovanja,
Sekundarne procese oblikovanja,
Tercijalne procese oblikovanja,
Procese spajanja i
Zavrne procese.
U drugoj fazi, koja se naziva fazom izvodljivosti [54], vri se provera postavljenih
ogranienja i eliminacija neodgovarajuih procesa. Ova faza se analitiki najee realizuje
pretraivanjem tabela u kojima su matrino definisane mogunosti ili ogranienja
tehnolokog procesa s obzirom na atribute proizvoda, proizvodnje i procesa. Najei atributi,
odnosno kriterijumi su vrsta materijala, oblik, koliine, tanost, i dr.
Primer kompatibilnosti izabrane vrste materijala i odgovarajueg procesa proizvodnje
dat je u tabeli 4.2, dok je tabeli 4.3 dat primer ogranienja ili mogunosti tehnolokih procesa
s obzirom na odgovarajue atribute ili kriterijume procesa.
59
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Legirani elici
Magnezijum i
Aluminijum i
Titanium i Ti
Nodularni liv
Vatrootporni
Termoplasti
Bakar i Cu
Ugljenini
Mg legure
Nerajui
Duromeri
Cink i Zn
Nikal i Ni
Al legure
Siv liv i
metali
legure
legure
legure
legure
elici
elici
Procesi
Livenje u pesku O O O O O O - O - O - X X
Precizno livenje - O O O O O - - - O - X X
Livenje pod pritiskom X X X X O - O O X X X X X
Brizganje X X X X X X X X X X X O -
Brizganje pene X X X X X X X X X X X O X
Duvanje X X X X X X X X X X X O X
Centrifugalno livenje X X X X X X X X X X X O X
Termoformiranje X X X X X X X X X X X O X
Istiskivanje X O O - O O O - X X X X X
Hladno sabijanje X O O O O O - - X - X X X
Kovanje u zatvorenom kalupu X O O O O O X O O - - X X
Toplo ekstrudiranje X O - - O O X O - - - X X
Rotaciono kovanje X O O O O - - O X O O X X
Obrada rezanjem O O O O O O O O - - - - -
Elektrohemijska obrada EHM O O O O - - - - O O - X X
Elektroerozivna obrada EDM X O O O O O - - - O - X X
Elektroerozivna obrada icom X O O O O O - - - O - O X
Oblikovanje lima X O O O O O - - - - X X X
Rotaciono izvlaenje X O - O O O O - - - - X X
O - normalna praksa - manje primenljivo X - nije primenljivo
60
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
ISKORIENOST POGONSKI
VREME CIKLUSA KVALITET FLEKSIBILNOST
MATERIJALA TROKOVI
1. > 15 min. 1. Prelaz ekstremno teak 1. Vrlo visoki trokovi opreme i obrade
2. od 5 do 15 min. 2. Spori prelaz 2. Visoki trokovi opreme i obrade
3. od 1 do 5 min. 3. Prosean prelaz i vreme pripreme 3. Trokovi opreme i obrade proseni
4. od 20 s. do 1 min. 4. Brzi prelaz 4. Niski trokovi opreme i obrade
5. < 20 s. 5. Nema vremena pripreme 5. Bez trokova opreme
Tabela 4.4 Primer vrednovanja pojedinih tehnolokih procesa na osnovu kriterijuma [17]
Kriterijumi za vrednovanje procesa
Procesi Oblik Vreme Iskorienost Pogonski
Fleksibilnost Kvalitet
ciklusa materijala trokovi
Livenje u pesku 3D 2 5 2 2 1
Precizno livenje 3D 2 4 4 4 3
Livenje u kokile 3D 4 2 2 3 2
Livenje pod pritiskom 3D puni 5 1 4 2 1
Centrifugalno livenje 3D uplji 2 3 5 3 3
Brizganje 3D 4 1 4 3 1
Obrada rezanjem 1 otricom 3D 2 5 1 5 5
Obrada rezanjem s vie otrica 3D 3 5 1 5 4
Bruenje 3D 2 5 1 5 4
Elektroerozivna obrada 3D 1 4 1 5 1
Ova faza se naziva faza optimizacije, koja se prema [54] moe podeliti na dve
podfaze:
Ukoliko nakon druge faze preostaje veliki broj procesa koji zadovoljavaju
postavljena ogranienja kriterijuma (vie od 6) prelazi se na prvu podfazu, gde
se usvajaju neophodne minimalne vrednosti ponderisanih ocena procesa za
odreene kriterijume. Procesi koji ne ispunjavaju usvojene minimalne vrednosti
ovih ponderisanih ocena se eliminiu.
U drugoj podfazi vri se dodeljivanje teinskih koeficijenta pojedinim
kriterijumima procesa, a nakon toga i proraun ponderisanog ranga vrednosti
preostalih procesa prema formuli (4.1), na osnovu ega se utvruje redosled
procesa, odnosno rangiranje procesa.
n
WRV Pi (Wi ) (4.1)
i 1
gde su:
WRV ponderisani rang vrednosti procesa
n ukupan broj kriterijuma
Pi ponderisana ocena procesa za odreeni kriterijum
Wi teinski koeficijent kriterijuma
63
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
64
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
65
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
sloene trodimenzionalne
stepenasti predmeti, ljebovi, stepenasti oblici,T-ljebovi,
otvori, navoji, upusti, depovi zaobljenja na unutranjim i/ili zaobljene povrine koje se
kanali, useci i otvori/navoji zupanici itd., otvori, navoji,
du vie osa ili pod uglom spoljanjim povrinama ne mogu svrstati u
du jedne ose upusti u jednoj ravni
prethodne kategorije
66
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Trokovi materijala Tm
Trokovi materijala se odreuju kao proizvod zapremine pripremka VP i jedinine cene
materijala Cmt (cena materijala po jedinici zapremine):
Tm = VP Cmt (4.3)
PROCES
Sloenost
geom. AM
oblika CF CH SC PDC CDF SMW MM PM IM SM CPM VF GDC
CNC
A1 1 1 1.1 1 1.1 - 1.6 1 1 1 1 1 1
A2 1 1 1.1 1.1 1.1 - 2 1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1
A3 1 1 1.2 1.1 1.2 - 2.5 1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1
A4 - - 1.3 1.2 1.2 - 3 1 1.1 1.2 1.2 1.2 1.2
A5 - - 1.4 1.3 1.3 - 4 1.2 1.2 1.3 1.3 1.3 1.3
B1 1 1 1.1 1 1.1 - 1.7 1 1 1 1 1 1
B2 1 1 1.1 1.1 1.1 - 2.2 1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1
B3 1 1 1.2 1.1 1.2 - 2.8 1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1
B4 - - 1.3 1.2 1.2 - 4 1 1.1 1.2 1.1 1.1 1.2
B5 - - 1.4 1.3 1.3 - 6 1.2 1.2 1.3 1.2 1.2 1.3
C1 1 1 1.1 1.1 1.1 1.2 1.8 1 1 1.1 1 1 1
C2 1 1 1.2 1.1 1.1 1.2 2.4 1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1
C3 1 1 1.3 1.1 1.1 1.4 4 1 1.1 1.1 1.1 1.1 1.1
C4 - - 1.4 1.2 1.2 1.5 6 1 1.2 1.2 1.1 1.1 1.2
C5 - - 1.6 1.3 1.3 1.6 8 1.2 1.3 1.3 1.2 1.2 1.3
Trokovi izrade Ti
U posmatranom sluaju trokovi izrade proizvoda se odreuju na priblian nain, pri
emu se koriste prethodna iskustva u vezi trokova izraenih proizvoda koja u sebi sadre sve
elemente stvarnih trokova i koja su na odgovarajui nain sistematizovana i statistiki
obraena.
Kao osnova za odreivanje trokova izrade proizvoda uzimaju se trokovi "idealnog
proizvoda", uz korekciju sa relativnim koeficijentom trokova koji iskazuje razliku
posmatranog proizvoda i idealnog proizvoda, s obzirom na vrstu materijala, sloenost oblika,
odreene dimenzije, tolerancije i kvalitete povrina, odnosno:
Ti=PCRC (4.5)
67
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
gde su:
PC Trokovi izrade idealnog proizvoda
RC Relativni koeficijent trokova
Odreeni materijali su manje ili vise pogodni za razliite vrste procesa obrade. U tabeli
4,10 date su vrednosti koeficijenata pogodnosti materijala (Cmp) pri primeni razliitih vrsta
materijala u odreenim procesima obrade.
PROCES
Materijal AM
CF CH SC PDC CDF SMW MM PM IM SM CPM VF GDC
CNC
Sivi liv - - 1 - - - 1.2 1.6 - 1 - - -
Niskougljenini
elik
1.3 1.3 1.2 - 1 1.2 1.4 1.2 - 1.2 - - -
Legirani elik 2 2 1.3 - 2 1.5 2.5 1.1 - 1.3 - - -
Nerajui elik 2 2 1.5 - 2 1.5 4 1.1 - 1.5 - - -
Legure Cu 1 1 1 3 1 1 1.1 1 - 1 - - -
Legure Al 1 1 1 1.5 1 1 1 1 - 1 - - 1.5
Legure Zn 1 1 1 1.2 1 1 1.1 1 - 1 - - 1.2
Termoplastika - - - - - - 1.1 - 1 - 1.2 1 -
Termoseti - - - - - - 1.2 - 1 - 1 - -
Elastomeri - - - - - - 1.1 - 1.5 - 1.5 - -
69
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Procesi mainske obrade rezanjem (MM, AM, CNC) Procesi kovanja u kalupu (CDF)
Procesi mainske obrade rezanjem (MM, AM, CNC) Procesi kovanja u kalupu (CDF)
Procesi mainske obrade rezanjem (MM, AM, CNC) Procesi kovanja u kalupu (CDF)
71
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
72
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
73
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
12 Modul za
odravanje
sistema
74
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Prema detaljnosti projektovanja, tehnoloki procesi mogu biti statini ili promenljivi
u zavisnosti od raspoloivih proizvodnih resursa. Ako proizvodni sistem koristi
statino projektovanje, tehnoloki proces se ne menja u vremenu. Za fleksibilno
projektovanje vri se samo orijentaciono projektovanje tehnolokih procesa, dok se
detaljno projektovanje vri na nivou pogona. Dinamiko projektovanje podrazumeva
mogunost promena tehnolokih procesa u toku samog procesa proizvodnje s
obzirom na dinamiko stanje u proizvodnom sistemu.
PRISTUP
PROJEKTOVANJA
Generativni
DETALJNOST
PROJEKTOVANJA
Dinamiko
Vario-Generativni
Fleksibilno
Statino
Varijantni
Makro Operativno
Taktiko
Mikro
Strategijsko
Pored navedenih podela, postoji podela CAPP sistema u zavisnosti od nivoa raunarske
podrke. Ova podela zavisi od sloenosti samog CAPP sistema, odnosno od primenjene
strategije njegovog razvoja, na osnovu ega postoje [20]:
CAPP sistemi nieg nivoa podrazumevaju primenu raunara za memorisanje i
pretraivanje podataka za tehnoloke procese koje tehnolog runo projektuje. Ovakvi
sistemi obezbeuju pretraivanje postojeih tehnolokih procesa koji mogu
predstavljati osnovu za projektovanje novih tehnolokih procesa.
CAPP sistemi srednjeg nivoa automatizovano generiu tehnoloke procese za
odreene delove jednostavnijeg geometrijskog oblika. U odreenim sluajevima
potrebno je da projektant izvri odreene izmene, kako bi se generisani tehnoloki
proces prilagodio specifinim uslovima proizvodnje.
CAPP sistemi visokog nivoa podrazumevaju ugradnju specifinih znanja vezanih za
projektovanje tehnolokog procesa u sistem, koji u velikoj meri preuzima ulogu
projektanta tehnolokih procesa. Baze podataka i baze znanja CAPP sistema ovog
nivoa su povezane sa bazama CAD, CAM i drugih CAx sistema, ime se postie
njihova potpuna integracija.
75
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Pristup projektovanju
Tehnika programiranja - Varijantni, Tip delova
- Tabele odluivanja, - Generativni, - Rotacioni,
- Tehnike vetake - Vario-generativni, - Prizmatini,
inteligencije, - ... - Delovi od lima,
- ... - ...
Metoda obrade
Hardwer - Struganje,
- Workstation, CAPP - Glodanje,
- PC, SISTEM - Buenje,
- ... - ...
Funkcije projektovanja
Ulazni interfejs
- Izbor obrade,
- Veza sa CAD, Stepen automatizacije
- Izbor zahvata,
- Razvijen jezik, - Interaktivan,
- Reimi obrade,
- ... - Delimino automatizovan
- ...
- Automatizovan,
Zhang i Alting [300] su izloili nekoliko kriterijuma koji se i danas mogu koristiti za
vrednovanje CAPP sistema, meu kojima su opseg ili tip planiranih delova na bazi
geometrijskog oblika, gabaritnih mera i sloenost delova, nivo detaljnosti projektovanja
tehnolokog procesa, nivo inteligencije-ekspertnosti sistema, kriterijum konzistentnosti
sistema, fleksibilnost, kriterijum integrabilnosti, portabilnost sistema i jednostavnost u
komunikaciji sistem-korisnik.
Pored navedenih kriterijuma mogu se razmatrati i neki drugi, kao to su kriterijumi za
procenu strukture baze podataka, cene softverskog sistema, a u poslednje vreme i stepen
usklaenosti sa konceptima odrivog razvoja i projektovanja za ivotni vek proizvoda.
76
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
77
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
FAZA PRIMENE
FAZA PRIPREME
Crte proizvoda
Crte proizvoda
Interaktivna ili automatska
klasifikacija dela
Tehnoloka
dokumentacija
Slika 4.25 Faze u okviru razvoja i primene varijantnih CAPP sistema [143]
U cilju efikasne primene varijantnog CAPP sistema, potrebno je prethodno realizovati
pripremnu fazu razvoja sistema, koja obuhvata sledee aktivnosti:
Analizu proizvodnog programa,
Razvoj klasifikacionog sistema ili izbor postojeeg klasifikacionog sistema,
Klasifikaciju i grupisanje delova, kao i formiranje matrica klasifikacionih
brojeva grupa delova,
Razvoj baze podataka za delove,
Projektovanje grupnih tehnolokih procesa za formirane grupe delova i
Razvoj baze podataka za standardne tehnoloke procese.
Generativni pristup predstavlja napredniji, ali i sloeniji proces razvoja CAPP sistema.
Generativni CAPP sistemi su bazirani na nezavisnom projektovanju tehnolokog procesa za
svaki proizvod ili deo uz minimalno uee tehnologa.
Ovi sistemi generiu tehnoloki proces na osnovu ugraenog logikog algoritma, koji u
sebi sadri odgovarajuu bazu znanja za projektovanje tehnolokih procesa i bazu podataka
raspoloivih proizvodnih resursa. Za razvoj generativnog CAPP sistema je neophodno:
Identifikovanje i prikupljanje znanja potrebnih za projektovanje tehnolokih
procesa,
Precizno opisivanje delova za koji se projektuje tehnoloki proces u obliku
prihvatljivom za raunar i
Prikupljeno znanje za projektovanje i podaci o proizvodu moraju da budu
ugraeni u jedinstvenu bazu podataka i bazu znanja.
79
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Osnovni model generativnog CAPP sistema, koji je prikazan na slici 4.26, sadri tri
bazna modula:
Modul za opis dela i prepoznavanje oblika,
Modul tehnoloke baze podataka i baze znanja i
Logiku za odluivanje i odgovarajue algoritme.
Baza znanja i
baza podataka
Upravljanje i
Analiza Tehnoloko Tehnoloki Post-
CAD sistemi CAPP planiranje
podataka prepoznavanje procesi procesor
proizvodnje
Logika
odluivanja
Za opis delova kod ovih CAPP sistema koristi se vie naina, odnosno ulaznih formata,
koji mogu da se razvrstaju u tri grupe:
Klasifikacioni brojevi,
Specijalni jezici za lingvistiko opisivanje i
CAD modeli.
80
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Prvi i drugi nain se uglavnom primenjuju kod CAPP sistema koji su kreirani
algoritamskim programiranjem primenom programskih jezika. Kod treeg naina primenjuju
se metode vetake inteligencije, koje imaju niz prednosti u odnosu na prethodne i sve vie
CAPP sistema nove generacije se bazira na njihovoj primeni.
Osnovne prednosti generativnih u odnosu na varijantne CAPP sisteme su:
Bre generisanje tehnolokih procesa,
Projektovanje se vri za svaki deo posebno,
Brzo prilagoavanje promeni asortimana proizvodnog programa,
Omogueno je povezivanje sa drugim delovima CIM sistema i
Laka akvizicija podataka.
Pojam "feature" se kod nas moe sresti pod razliitim terminima, kao karakteristika,
osobina, svojstvo, obeleje, oblik, forma, znaajka, itd., dok su u ovom radu usvojeni termini
tipski oblik i tipski tehnoloki oblik.
Prema jednoj definiciji "feature" predstavlja semantiku grupa ili atom modeliranja,
odreen skupom parametara, koji se koristi za opis objekta koji se ne moe dodatno razloiti,
sa aspekta jedne ili vie aktivnosti u vezi sa projektovanjem i primenom proizvoda [173,206].
Metodologije zasnovane na tipskim oblicima su prvo bile centralna tema integracije
CAD/CAM sistema, da bi intenzivnijim razvojem CAPP sistema postale osnova za integraciju
CAD/CAPP/CAM sistema.
Transfer podataka izmeu CAD i CAPP sistema je jedna od najznaajnijih aktivnosti u
razvoju i primeni CIM sistema. Mogu se izdvojiti tri osnovna pristupa povezivanja CAD i
CAPP sistema [19]:
Projektant tumai crte i pomou posebno razvijenog simbolikog jezika ili kroz
odreeni dijalog, daje opis tipskih tehnolokih oblika,
Razvija se sistem za izdvajanje i prepoznavanje tipskih oblika iz CAD modela i
Razvija se CAD sistem koji je zasnovan na tipskim oblicima, gde se pri
projektovanju koriste ovi oblici iz postojee biblioteke oblika. Za svaki tipski
oblik postoji odreeni tehnoloki proces na mikro nivou tako da projektovanje
tehnolokih procesa predstavlja kombinovanje obrade tipskih tehnolokih
oblika primenom tipskih tehnolokih sekvenci, odnosno grupa zahvata.
Tipski oblici koji se koriste pri projektovanju proizvoda, esto se znaajno razlikuju od
tipskih tehnolokih oblika (manufacturing feature) koji se koriste za projektovanje
tehnolokih procesa. Jedan od razloga postojanja ove razlike je razliit prilaz pri
projektovanju proizvoda i tehnolokih procesa, a kao potvrda prethodne tvrdnje dat je jedan
primer na slici 4.28. Upravo zbog toga je neophodan proces preslikavanja iz geometrijskog,
odnosno funkcionalnog domena u tehnoloki domen, to se naziva prepoznavanje tipskih
tehnolokih oblika ili samo tehnoloko prepoznavanje.
82
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Slika 4.28 Prikaz razlike u prilazu projektovanja proizvoda i tehnolokih procesa [103]
Podela tipskih tehnolokih oblika moe se izvriti na vie naina, prva podela je prema
nainu predstavljanja proizvoda:
Povrinski tipski tehnoloki oblici (surface manufacturing feature), za granino
predstavljanje proizvoda (B-rep), i
Zapreminski tipski tehnoloki oblici (volumetric manufacturing feature), za
predstavljanje proizvoda solid modelom (CSG).
Na slici 4.29, prikazan je proizvod koji je projektovan pomou tipskih oblika i za koji su
potom definisani povrinski i zapreminski tipski tehnoloki oblici za njegovu obradu.
Slika 4.30 Primeri nastanka zapreminskih tipskih tehnolokih oblika [103, 161]
83
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
84
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Jedan od osnovnih problema koji se javlja pri razvoju i primeni CAPP sistema odnosi se
na prepoznavanje tipskih oblika, za koje treba definisati tehnoloke procese obrade, a da se
informacije dobiju direktno iz CAD sistema. Veliki broj CAD sistema u svojim modelima
proizvoda nemaju sistematizovane neophodne podatke za prepoznavanje, ili su oni nedostupni
i nerazumljivi. Kod ovakvih CAD sistema model proizvoda se prevodi u novi, interni model
podataka pogodan za CAPP sisteme ili, se pak, deo ponovo opisuje, to esto dovodi do
gubitaka pojedinih informacija. Osnovni razlog za prevoenje modela iz jednog u drugi oblik
je mogunost da se tipskim oblicima pridrui znanje o procesu njihove izrade i dobiju tipski
tehnoloki oblici [287].
Model tipskih tehnolokih oblika kao osnovni ulazni podatak za projektovanje
tehnolokih procesa moe da se dobije na vie naina, u zavisnosti od naina projektovanja
proizvoda, slika 4.32:
Projektovanjem pomou tipskih tehnolokih oblika,
Projektovanjem pomou tipskih oblika a zatim preslikavanjem ili
prepoznavanjem tipskih tehnolokih oblika,
Konvencinalnim projektovanjem, bez upotrebe tipskih oblika, a zatim
prepoznavanjem tipskih tehnolokih oblika.
TO TTO
PROJEKTOVANJE SA PRESLIKAVANJE SISTEM ZA
TIPSKIM OBLICIMA OBLIKA PROJEKTOVANJE
TEHNOLOKIH PROCESA
GM
INTERAKTIVNO ILI
KONVENCIONALNO GM TTO
AUTOMATSKO
PROJEKTOVANJE
PREPOZNAVANJE TIPSKIH
(BEZ UPOTREBE OBLIKA)
TEHNOLOKIH OBLIKA
CAD CAPP
85
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Ekspertni sistemi
U domenu projektovanja proizvoda, projektovanja tehnolokih procesa i samom procesu
proizvodnje, neophodne su razliite ljudske ekspertize i znanja za razliite procese donoenja
odluka. Ovo objanjava zato su se sistemi zasnovani na znanju, odnosno ekspertni sistemi,
meu brojnim tehnikama u mnogim sluajevima pokazali kao efikasni alati za reavanje
problema [133,288].
Razvoj ekspertnih sistema je baziran na znanju eksperata ili strunjaka iz odreene
oblasti, koje treba prikupiti i predstavi u pogodnom obliku za raunarsku implementaciju, to
je najee zadatak koji realizuju inenjeri znanja. Zatim to znanje treba da se implementira
kroz odgovarajui programski ekspertni sistem, slika 4.33.
86
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Ekspert
Projektant ES
domena
Proirenje i
Razvoj Intervjui
korigovanje
Gradnja, korekcije
Upotreba
i testovi
Alat za razvoj ES Inenjer znanja Ekspertni sistem
Auriranje
podataka Korienje
Operater Korisnik
Korisnik
Modul za spregu
Baza podataka sa korisnikom
proizvoda
Sistem za
Mehanizam Radna
upravljanje bazama Baze znanja
zakljuivanja memorija
podataka (DBMS) proizvoda
i procesa
Numeriki Sistem za
Tehnoloke
moduli i upravljanje bazama
baze podataka
algoritmi znanja (KBMS)
87
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Mogu da izvedu pravila ili znanje kroz trening sa primerima, pri emu mogu da
toleriu izuzetke i nepravilnosti u bazi znanja i bazi pravila,
Mogu paralelno da razmatraju vie ogranienja.
Slika 4.35 Troslojna neuronska mrea za izbor tehnolokog procesa obrade [197]
89
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Fuzzy logika
Vei deo procesa odluivanja u projektovanju tehnolokih procesa se odvija u okruenju
gde ciljevi i ogranienja esto nisu i ne mogu biti precizno definisani. Zbog toga se zahteva
odreena aproksimacija u cilju dobijanja kvalitetnog modela realnog sistema, u emu
znaajnu ulogu imaju tehnike fuzzy teorije, odnosno fuzzy logike.
Za razliku od formalne logike u kojoj se rezonovanje vri sa dve vrednosti (tano-
netano, 0-1), fuzzy logika koristi brojeve iz intervala [0,1], to je mnogo blie realnosti,
ljudskom razmiljanju i izraavanju. Fuzzy upravljanje obezbeuje formalnu metodologiju za
predstavljanje, manipulaciju i implementaciju ljudskog heuristikog predznanja o tome kako
kontrolisati jedan, odreeni sistem. Ovo ne iskljuuje razvoj modela procesa jer je on
neophodan za detaljnu simulaciju ponaanja kontrolera u cilju ispitivanja zadovoljenja
performansi, stabilnosti sistema, kao i za ispitivanje ogranienja samog dizajna. Osnovni cilj
fuzzy pristupa je da, umesto da jezikom matematike pokua da rei problem upravljanja
sistemom, omogui implementaciju inenjerskog iskustva o procesu u sam algoritam
kontrolera. Na slici 4.36 dat je prikaz opte strukture fuzzy sistema.
Fuzzy kontroler
INTERFEJS
DEFAZIFIKACIJA
FAZIFIKACIJA
BAZA
PRAVILA
Baze pravila sadre znanje o tome kako najbolje kontrolisati sistem, pri emu se
procesiranje bazira na kolekciji if-then pravila. Interfejs je mehanizam za procenu kontrolnih
pravila koja su relevantna za trenutno stanje sistema i odluuje kakav e biti upravljaki
signal, tj. ulaz u proces. Fazifikacija modifikuje signale ulaza tako da mogu biti pravilno
protumaeni i uporeeni sa pravilima iz baze pravila. Defazifikacija transformie fuzzy oblik u
crisp oblik signala, koji je razumljiv procesu.
U dosadanjem razvoju CAPP sistema fuzzy logika je primenjena u znaajnom obimu,
tako je u radu [285] prikazan sistem za odluivanje zasnovan na fuzzy logici koji je namenjen
za izbor vrste obrade u smislu preciziranja neophodnih zahvata grube, poluzavrne i zavrne
obrade na osnovu evaluacije tolerancija tipskih oblika na modelu prizmatinih proizvoda. U
radu [211] predstavljena je metodologija koja omoguuje generisanje modela za unapreenje
uslova obrade u kontinualnim procesima proizvodnje, dok je u radu [280] prikazan razvoj
metoda za grupisanje delova u operacijske grupe primenom fuzzy logike i relacione analize na
osnovu postavljenih kriterijuma u vidu vremena obrade, veliine serije i redosleda izvoenja
zahvata i operacija.
90
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Genetski algoritmi
Genetski algoritmi predstavljaju heuristiku metodu optimizacije, koja je zasnovana na
principima imitacije prirodne evolucije i namenjena je za reavanje kompleksnih naunih i
inenjerskih problema. To je inteligentan metod koji zahteva domen specifinih znanja i
spada u kategoriju post-uporednih optimizacionih metoda. Ova metoda se smatra zaetnikom
oblasti u raunarskoj tehnici i vetakoj inteligenciji koja se naziva "prirodni proraun" [260].
Osnovni princip genetskih algoritama se zasniva na prirodnoj selekciji i pravilu
opstanka najjaih opcija. Njihovo funkcionisanje je orijentisano na kreiranje novih i boljih
reenja problema kroz izdvajanje i kombinovanje najboljih meu generacijama moguih
reenja, a rezultat inkrementalno konvergira optimalnom [60].
Princip rada genetskih algoritama se prilino razlikuje od veine klasinih tehnika
optimizacije, a neke od karakteristinih razlika su [242]:
Rad sa setom kodiranih parametara a ne sa samim parametrima,
Pretraivanje lokalnih optimuma unutar populacija, a ne samo jedne take,
Koristi objektne brojane podatke, ali ne izvedena ili neka druga znanja i
Koristi stohastika, a ne deterministika pravila pretraivanja.
91
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
120 120
100 100
90 90
80 80
70 70
60 60
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
Primer br. Primer br.
Poetna dubina rezanja Krajnja dubina rezanja (nakon 40 generacija)
7 2.8
6 2.6
Dubina rezanja (mm)
2.2
4
2
3
1.8
2
1.6
1
1.4
0 1.2
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
Primer br. Primer br.
Slika 4.37 Odreivanje optimalnih reima obrade primenom genetskih algoritama [198]
Osnovna prednost primene genetskih algoritama pri razvoju CAPP sistema u odnosu na
druge metode je mogunost simultanog reavanja optimizacionih problema izbora procesa,
operacija, zahvata, maina, alata, reima i drugih zadataka projektovanja tehnolokog procesa,
ime je omogueno dobijanje optimalnog reenja tehnolokog procesa za vie postavljenih
kriterijuma, odnosno funkcija cilja.
Pojam "agent tehnologije" se prvi put pominje od strane Hewitt 1997. godine, koji je
predstavio model baziran na distribuiranoj vetakoj inteligenciji. U poslednjih desetak
godina agent-bazirane tehnologije su nale iroku primenu u razliitim granama tehnike,
ukljuujui i projektovanje i proizvodnju [288].
S obzirom na njihovu sveobuhvatnost i robusnost, agent-bazirane tehnologije imaju
mnogo razliitih definicija. Agenti predstavljaju softvere koji ima sposobnosti da samostalno,
bez intervencije korisnika, izvravaju postavljeni zadatak i izvetavaju korisnika o zavretku
zadatka ili pojavi oekivanog dogaaja. Druga definicija kae da je agent programski sistem,
koji u interakciji sa okruenjem, ima sposobnost da fleksibilno i samostalno reaguje u skladu
sa ciljevima koji su mu postavljeni. U ovoj definiciji istie se tri kljuna zahteva, interakcija
sa okruenjem, autonomnost, i fleksibilnost [127].
Interakcija sa okruenjem u ovom kontekstu znai da je agent sposoban da reaguje na
ulaz dobijen iz okruenja i da moe da izvodi akcije koje menjaju okruenje u kome agenti
deluju. Autonomnost znai da je sistem u stanju da reaguje bez intervencije korisnika ili
drugih agenata i da ima kontrolu nad sopstvenim akcijama. Takav sistem bi trebao da bude
sposoban da ui iz iskustva.
Bez obzira na oblast primene agenata, oni uvek imaju tri osnovna dela:
Bazu znanja, koja sadri podatke i domene znanja neophodne da agent uspeno
obavlja svoje aktivnosti,
92
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Planiranje
CAD
proizvodnje
In
uzr forma CA nja a i
oko c
Dm ie istem ces
v a n ija o k ode ran pro
ih p o l Og nog s lo ki
roje nflikt izv
od
ehn
o
k t o im a pro ni t
van
je m ativ
ern
D-agent Alt
Odreivanje
Prepoznavanje
redosleda
tipskih
obrade i
tehnolokih
procena
oblika
Prostor Prostor trokova
problema reenja
B-agent
Prostor Prostor
predloga konflikta
Izbor Izbor i
obradnih projektovanje
procesa pribora
Izbor Izbor
maina alata
CoCAPP
Na tritu programskih sistema postoji veliki broj komercijalnih CAx sistema, zbog
ega postoji mala verovatnoa da e razliita preduzea posedovati iste programske sisteme,
to prvi nain u dananjim uslovima otvorenog trita ini sve manje primenljivim. Drugi
nain se odnosi na povezivanje funkcija preduzea i programskih sistema kreiranjem
translatora koji omoguuje konverziju podataka iz formata jednog CAx sistema u format
drugog CAx sistema. Ovaj pristup je neekonomian za potrebe povezivanja veeg broja CAx
sistema, usled potrebe razvoja velikog broja translatora, pa se danas sve manje primenjuje.
Trei nain se odnosi na razvoj neutralnog formata podataka koji mogu da itaju svi
CAx sistemi. Prednost treeg naina nad drugim je ilustrovan na slici 4.39, na kojoj se vidi
koliko je manje translatora potrebno koristiti za razmenu podataka izmeu n odreenih
programskih sistema, ukoliko postoji neutralni format za razmenu podataka (NDF).
94
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
XBF
PDDI GMAP S
T
VDA-FS
E
SET
P
CAD*I
95
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Na osnovu poetnog koncepta, razvijen je kompleksan standard STEP ISO 10303 koji
obezbeuje celovitu podrku razvoju globalno integrisane proizvodnje, kroz:
Razmenu podataka izmeu razliitih funkcija i odgovarajuih aplikacija
proizvodnih sistema, kao i ostalih inilaca poslovnog okruenja, primenom
standardnog neutralnog formata podataka,
Deljenje podataka, to omoguuje podrku simultanom projektovanju i
inenjerskoj analizi,
Internet saradnju, to omoguuje da se proizvodni podaci mogu lako
razmenjivani i deliti putem globalne mree.
96
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
STEP BAZA
PODATAKA
97
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
U svetu je do sada postavljen vei broj razliitih koncepta povezivanja CAx sistema u
procesu proizvodnje proizvoda primenom STEP standarda, a neki od njih su prikazani u
radovima [249,250,287,288], itd. Na slici 4.42 prikazan je koncept projektovanja i
proizvodnje podran STEP standardom, za proizvodnju proizvoda koja se realizuje procesima
obrade skidanjem materijala.
Koncept prikazuje integrisani proizvodni tok kroz odreene korake, odnosno funkcije
koje se izvode u pojedinim fazama toka i upotrebljene STEP standarde, odnosno
odgovarajue aplikacione protokole. Povezivanjem ovih standarda dobija se grupa STEP
standarda za projektovanje i proizvodnju SMS (STEP Manufacturing Suite).
Kontrola
Merna maina
(CMM)
0
24 AP219
STEP
AP Mikro
Makro projektovanje
Generisanje projektovanje
238
Funkcije tehnolokih
proizvodnih tehnolokih procesa i NC
AP
podataka procesa programiranje
AP-240/
AP224
AP-224
Ulazni AP Izrada
podaci 23 dela
Tipski
8
tehnoloki IS
oblici O1
46
49
Aplikacioni AP224 AP240 AP238
protokol AP203
Slika 4.42 Primena STEP standarda u integraciji aktivnosti projektovanja i proizvodnje [246]
Prva funkcija ima ulogu projektovanja proizvoda i pripremaka primenom CAD sistema
ili preuzimanje gotovih modela proizvoda i pripremka iz nekog CAD sistema, a zatim
prevoenje u format podataka AP-224 koji je pogodan za automatizovano projektovanje
tehnolokih procesa. AP-224 je razvijen u cilju povezivanja CAD i CAPP sistema, tako to
omoguuje potpune, tane, raunarom podrane i viekratno upotrebljive informacije o
proizvodu. AP-224 ukljuuje informacije o proizvodu, kao to su CAD geometrija i topologija
u neutralnom formatu, tipski tehnoloki oblici, tolerancije, osobine materijala i procesa i
administrativni podaci [288].
Druga funkcija se odnosi na makro projektovanje tehnolokih procesa, gde se odvija
prihvatanje proizvodnih podataka u AP-224 formatu i vri poetna, odnosno makro faza
projektovanja tehnolokih procesa izrade delova. Na izlazu se dobijaju podaci u standardnom
AP-240 formatu, koji ukljuuje podatke o tehnolokom procesu izrade, ali i druge neophodne
podatke za pripremu i planiranje proizvodnje, prema [244,288].
Trea funkcija je mikro projektovanje tehnolokih procesa ukljuujui i NC
programiranje. U okviru ove funkcije odvija se prihvatanje podataka iz prethodne funkcije u
AP-240 ili pak AP-224 formatu, a zatim se vri zavrna faza projektovanja tehnolokih
procesa. Kao izlaz iz ove funkcije dobijaju se podaci u STEP-NC formatu podataka, koji slue
za upravljanje CNC obradnim i tehnolokim sistemima.
etvrta funkcija se odnosi na izradu delova na CNC obradnim i tehnolokim sistemima,
pri emu se podaci prihvataju u standardizovanom obliku podataka prema STEP-NC
standardu. Peta funkcija se odnosi na ispitivanje, odnosno merenje i kontrolu obraenih
delova. Ova funkcija je podrana AP-219 formatom podataka, koji je kompatibilan sa svim
ostalim AP u okviru ISO 10303 standarda. Tenja je da se u ovaj proizvodni tok ukljue i
98
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
drugi proizvodne tehnologije, kao to su npr. Tehnologije livenja AP-233, kovanja AP-229,
itd. Pored toga tei se i primeni PDM tehnologija za upravljanje proizvodnim podacima u
ivotnom veku proizvoda.
Uzrok Posledica
75% redukcija broja crtea poslatih od CAD-a
STEP-NC podaci su istovremeno i dokumenti
ka CAPP-u i CAM-u
Lake definisanje tehnolokog procesa jer se 35% redukcija CAPP/CAM projektovanja
operacije nee projektovati u detalje tehnolokih procesa
Upotreba visoko-brzinske obrade, 5-o ili vie osne
obrade, ugraivanje inteligentne optimizacije u 50% redukcija vremena mainske obrade
upravljake jedinice
Uporedni prikaz toka informacija primenom ISO-6983 i ISO 14649, odnosno G-koda i
STEP-NC, sa naznaenim osnovnim nedostacima i prednostima istih, dat je na slici 4.43.
100
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
deskription {filename=ncfile.pgr?
date=20-01-1999?}
Specifican Nizak nivo ISO 14649 const {placement1=
axis2_placement_3d(..)?}
ISO 6983 informacija program ( )
Jednostavna {set_placement(setup)?
kretanja i exec plan.hole1drill?
NC upravljacka exec plan.pocket_plunge?
NC upravljacka uklj.-isklj. exec plan.pocket_roughing?}
jedinica komande jedinica
Nivo Specificne
pogona ekstenzije Visok nivo
NC maina NC maina
alatka proizvodaca alatka informacija
Objektno
orijentisan
opis
Koricenje STEP
geometrije
Neutralan
format
Slika 4.43 Uporedni prikaz toka informacija primenom ISO-6983 i ISO-14649 [194]
Strukturu datoteke ISO 14649 ine dve osnovne celine, slika 4.45, kao i kod datoteke
ISO 10303 dela 21, i to su:
1. Zaglavlje (header) za informacije koje su neophodne za identifikaciju datoteke,
odnosno generalne informacije.
2. Sekcija sa podacima (data section) koja sadri sve informacije vezane za
proizvodne zadatke i geometriju.
koristi tipke
povezan tehnoloke koristi koristi
oblike
ISO 14649
Slika 4.44 Osnovna struktura STEP-NC standarda i veze sa STEP ISO 10303 [124]
101
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Zaglavlje
Osnovne informacije
(General Information)
Sekcija sa podacima
Tehnoloki proces
(Project)
Izvrenje sekvenciranih
zadataka
A
Operacije obrade
(Workplan and Executable)
Opisivanje
Opis tehnolokih geometrijskih
podataka: zahvata, podataka
alata, strategije... B C
Opis tehnologije Opis geometrije
(Technology description) (Geometry description)
1. Zaglavlje
Svako zaglavlje treba da sadri po jedan od sledeih entiteta:
Opis datoteke (file_description)
Naziv Datoteke (file_name)
Oznaka EXPRESS eme za primenjeni AP238 ili ISO 14649 (file_schema)
Pored ovih podataka u zaglavlju se jo navode i vreme nastanka datoteke, ime autora
fajla, ime institucije u kojoj je formira fajl. Na slici 4.46 je prikazan primer jednog zaglavlja.
HEADER:
File description(('Primer NC programa za obradu glodanjem'),1');
File_name('Primer1.STP',$,'2011-02-02',('ISO14649'),'LUKI','FTN','SCG');
File_schema(('Machining_schema','Milling_schema'));
ENDSEC
2. Sekcija sa podacima
Sadraj sekcije sa podacima je podeljen u tri dela:
tehnoloki proces operacije izrade (workplan and executable)
opis tehnologije (technology description)
opis geometrije (geometry description)
102
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
DATA:
#1=Project (Workplan#10);
#10=Workplan (#20,#35,#71,......);
..
#12=Workpiece(.......);
..
#20=Machining_workingstep( ,#21(manufacturing_feature),#22(machining operation));
#21=Round hole ('Hole D=20 MM, #12(workpice), #22(machining operation).....);
#22=Drilling (#25(milling_cuting_tool),..,#27(milling_technology),...,
#29(milling_machine_functions, ...,#31(drilling_type_strategy),.....);
#25=Milling_cuting_tool('Spiral drill 20MM'......);
#27=Milling_technology(0.030,.TCP.,s,16.000,......);
#29=Milling_machine_functions(......);
#31=Drilling_type_strategy(.........);
..
#35=Machining_workingstep(......);
ENDSEC
END-ISO-10303-21
Slika 4.47 Primer sadraja sekcije sa podacima u jednom programu
U datom primeru ovaj tehnoloki proces (project) se sadri iz dve operacije (workplan
#10,#11). U okviru operacije #10 imamo pododperaciju obrade (machining_workingstep #20)
u okviru koje se vri zahvat obrade (machining_operation #22) tipskog tehnolokog oblika-
otvora 20H12 (manufacturing_feature #21). Zahvat obrade (machining_operation #22) se
definie tako to se definiu moduli alata - spiralna burgija (milling_cuting_tool #25),
tehnologije (milling_technology #27), mainske funkcije (milling_machine_function #29),
kao i strategije mainske obrade (machining_strategy #31).
Pored ovih osnovnih podataka potrebno je definisati i druge bitne podatke kao to su:
oblik, vrsta i osobine materijala, pribor i poloaj obratka u njemu, nain stezanja, itd. U cilju
lakeg razumevanja, na slici 4.48 je prikazana ematska entitetsko-indeksna mapa programske
strukture STEP-NC programa sa slike 4.47.
project 10 11
workplan 20 35 71 workplan .. .. ..
manufacturing_feature 12 22 ..
workpiece .. .. machining_operation 25 27 29 31 ..
milling_cuting_tool .. ..
milling_technology .. ..
milling_machine_function .. ..
machining_strategy .. ..
103
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
G-kod Inteligentne
interpreter funkcije
Post
ISO 14649 Interpreter
procesor
ISO 14649
Tehnoloki
Geometrija Tehnologija Alat
proces
104
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
Jedan od prvih preglednih radova iz oblasti razvoja CAPP sistema je rad Steudel-a iz
1984. Godine, u okviru koga su analizirani prilazi i strategije struktuiranja proizvodnih
metoda i podataka za razvoj dotadanjih CAPP sistema. U okviru rada je istaknut znaaj
razvoja jezika za opis geometrije proizvoda, koja povezuje projektovanje proizvoda i
tehnolokih procesa njihove izrade, kao i razvoj CAD/CAM sistema koji je proiren CAPP
sistemom. Eversheim i Schulz su 1985. Godine prezentovali istraivanje bazirano na
anketiranju institucija koje su razvijale CAPP sisteme i krajnjih korisnika u Evropi, Severnoj
Americi i Aziji tokom 1983. I 1984. Godine. Ova istraivanja su pokazala da je pojam CAPP
sistema tada bio relativno nov i da odgovarajui CAPP sistemi nisu bili dovoljno primenjeni i
testirani u praksi [286,287].
Ham i Lu su 1988. Godine u radu [101] evaluirali status CAPP sistema do tog vremena,
u okviru koga su predvideli da e budua istraivanja biti vezana za integraciju projektovanja
i proizvodnje kroz primenu metoda vetake inteligencije. Alting i Zhang su 1989. Godine u
radu [3] dali najopseniji pregled stanja u razvoju CAPP sistema do tog vremena, kroz analizu
156 razvijenih CAPP sistema. U ovom radu su prikazani problemi integracije CAD i CAPP
sistema zbog nemogunosti razvoja zajednikih metoda i tehnika za predstavljanje
geometrijskih entiteta. Autori su takoe naveli brojna pitanja vezana za integraciju CAPP
sistema sa CAM i drugim CAx sistemima. Prepoznali su tehnike vetake inteligencije kao
kljune za razvoj efektivnih CAPP sistema i istakli su znaaj inteligencije i uenja sistema,
kao i integracije podataka u zajedniku bazu podataka.
U okviru rada [70], ElMaraghy i dr., dat je pregled istraivanja CIRP-ove CAPP radne
grupe, gde su predstavljeni aspekti najveeg razvojnog potencijala CAPP sistema, industrijske
perspektive CAPP sistema, razvojni trendova i izazovi, kao i mogunosti integracije CAD,
CAPP i PPC sistema. Iste godine su Eversheim i Schneewind u radu [73] predstavili koncizan
pregled primene CAPP sistema u realnom proizvodnom okruenju, pri emu su dali
predvianja budueg razvoja CAPP sistema, u smislu proirenja sa projektovanjem
tehnolokih procesa montae, funkcionalne integracije sa NC programiranjem, upotrebe
metoda vetake inteligencije u donoenju odluka, primene baza podataka u deljenju
informacija sa CAD sistemima. U okviru rada [136], Kamrani i dr. Su predstavili pregled
tehnika i uloge CAPP sistema, kao i kritina pitanja i karakteristike za ocenu i izbor CAPP
sistema. Ova pitanja obuhvataju rang podrke podataka o proizvodu, klasifikaciju, kodiranje,
grafike mogunosti, kreiranje radnih instrukcija, prilaz projektovanju tehnolokih procesa,
sposobnost analize i odreivanja vremena i trokova, sposobnost definisanja parametara
izrade, kvalitet baza podataka materijala, alata i drugih resursa, komercijalnu dostupnost i
korisniku orijentisanost.
Leung [149] je dao osvrt na pregled istraivanja iz oblasti CAPP sistema u periodu od
1989. Do 1996. Godine, sa detaljnijom analizom povezanosti CAD modela proizvoda i CAPP
105
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
sistema i zakljukom kako ona nije u dovoljnoj meri razvijena, pa je predloio revitalizaciju
varijantnih CAPP sistema. U ovom radu je istaknuto predvianje da e budui CAPP sistemi
biti graeni sa inteligentnom arhitekturom sistema i primenom metoda vetake inteligencije.
Cay i Chasapis su u radu [38] predstavili pregled istraivanja u oblasti CAPP sistema za
period od 1990 do 1997. Godine, sa akcentom na oblasti primene tipskih tehnolokih oblika i
njihovog prepoznavanja. Jedan od poslednjih optih pregleda CAPP sistema je dat u radu
autora Marri i dr. [171] u kome su analizirane prednosti i mane generativnog prilaza u razvoju
CAPP sistema.
U radu [286] autora Xu i dr. iz 2011. godine dat je pregled razvoja CAPP sistema, sa
akcentom na periodu od 2000. Godine. U radu su analizirane savremene tehnike i metode u
razvoju CAPP sistema kao to su metode zasnovane na tipskim tehnolokim oblicima, tehnike
vetake inteligencije, agent-bazirane metode, internet bazirane metode i STEP bazirane
tehnike. Pored toga, dat je pregled pojedinih metodologija razvoja CAPP sistema, kao i
statistika analiza objavljenih rezultata iz ove oblasti u eminentnim asopisima iz oblasti
proizvodnih i informacionih tehnologija u periodu od 2000. Do 2009. Godine, to je
delimino prikazano u uvodnom delu rada. Na kraju su dati osnovni pravci i trendovi budueg
razvoja integrisanih CAPP sistema.
Naravno, pored preglednih radova iz oblasti razvoja CAPP sistema, postoji i mnogo
vei broj znaajnih radova koji obuhvataju samo pojedine oblasti, tehnike i faze CAPP
sistema a koji se ovde nee posebno razmatrati. U nastavku je dat kratak pregled nekih od
poznatijih razvijenih CAPP sistema u svetu i kod nas.
CAPP (CAM-I) [20,38] predstavlja jedan od prvih i najire korienih CAPP sistema
koji su u saradnji razvile kompanije CAM-I i McDonell Douglas. Razvijen je prvenstveno kao
istraivaki alat sa ciljem prikaza izvodljivosti projektovanja tehnolokih procesa primenom
raunara. Model sistema se sastoji od pet modularnih celina koje se odnose na aktivnosti
projektovanja tehnolokih procesa obrade i integraciju sa upravljanjem proizvodnjom.
Zasniva se na konceptu grupne i tipske tehnologije, ima mogunost pretraivanja baze
podataka i interaktivnog editovanja. Izbor klasifikacionog sistema sa maksimalno 36 cifara i
formata izlaznih izvetaja preputen je korisniku.
GENPLAN (GENerative process PLANning) [220,300] predstavlja vario-generativni
CAPP sistem razvijen 1976. Godine na Loughborough Univerzitetu za tehnologije u Velikoj
Britaniji za potrebe kompanije Lockheed. U okviru ovog sistema podrane su pojedine
aktivnosti makro i mikro projektovanja tehnolokih procesa. Ovaj sistem ima mogunost
automatskog generisanja alternativnih zahvata obrade za definisane tipske oblike, na osnovu
kojih se grupiu zahvati u operacije obrade na raspoloivim proizvodnim resursima. Kod ovog
sistema je posebno izdvojeno baziranje i stezanja od grupisanja zahvata. U kasnijim verzijama
ovog sistema izvreno je povezivanje sa funkcijama planiranja i upravljanja proizvodnjom.
GARI [256,300] je generativni CAPP sistem, razvijen na Univerzitetu u Grenoblu
1981. Godine, za primenu na delovima sa otvorima, ljebovima, stepenicama i drugim
jednostavnim tipskim oblicima. Prestavlja prvi CAPP sistem koji se bazirao na upotrebi
vetake inteligencije kroz primenu 50-ak logikih pravila u if-then obliku. Zasniva se na
izdvajanju tipskih tehnolokih oblika i definisanju zahvata za njihovu obradu, nakon ega se
zahvati grupiu po operacijama i podoperacijama uzimajui u obzir raspoloive obradne
sisteme. Znanje koje je predstavljeno u vidu produkcionih pravila, definisano je faktorima
prioriteta, odnosno teinskim koeficijentima izmeu 1 i 10, prema stepenu primenljivosti
raspoloivih maina i alata. Jedna od osnovnih osobina sistema se odnosi na reavanje
konfliktnih situacija.
106
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
108
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
90-ih godina prolog veka pojavljuju se CAPP sistemi novije generacije koji se
zasnivaju na sve veoj primeni savremenih proizvodnih i raunarskih tehnologija i dostignua
u razvoju CAx i internet tehnologija, razvoju neutralnog modela podataka koji se najvie
ogleda kroz primenu STEP standarda, intenzivniju primenu metoda vetake inteligencije i
multi agent sistema, objektno-orijentisane tehnike programiranja i baza podataka, i dr. Ovi
CAPP sistemi su omoguili znatna unapreenja u integraciji sa CAD, CAM i drugim CAx
sistemima, primeni simultanog inenjerskog projektovanja, podizanju nivoa automatizacije,
arhitekturi gradnje koja postaje modularna i fleksibilna sa mogunou nadogradnje. Isto tako,
ovi sistemi u znatnoj meri omoguuju distribuiranu i kolaborativnu proizvodnju na nivou
pogona, korporacije i globalnog trita.
U prethodnom poglavlju 4.2.3 dat je prikaz pojedinih karakteristinih CAPP sistema za
svaku od metoda i tehnika koja se koristi za razvoj savremenih CAPP sistema. U nastavku e
se prikazati pojedini savremeni CAPP sistemi koji baziraju na kombinovanoj primeni ovih
metoda i primeni metoda distribuiranog, kolaborativnog i internetom podranog inenjerstva.
IMPlaner sistem [253,254] predstavlja integrisani CAPP sistem za distribuirano
definisanje proizvodnih aktivnosti, koji se oslanja na postojee CAD/CAM sisteme i
specijalizovano CAPP reenje, realizovan primenom Java i XML jezika. Ovaj sistem je nastao
kao nadgradnja CAPP sistema 3I-PP (Integrated, Incremental and Intelligent Process Planner)
i na iskustvima jo ranije razvijenog CAPP sistema RTCAPP (Real-time Computer-Aided
Process Planning).
U radu [301] dat je pregled CAPP sistema koji su bazirani na kooperativnom prilazu
razvoja, kao to su CDPS (Cooperative Distributed Problem-Solving) sistem, AAPP (Agent-
Based Adaptive Process Planning) sistem, IDCPPS (Integrated, Distributed and Cooperative
Process Planning System) sistem, i dr.
OPPS-PRI (Optimised Process Planning System for Prismatic Parts) [206] predstavlja
integrisani CAD/CAPP sistem razvijen na Univerzitetu Gaziantep. Osnovna karakteristika
arhitekture sistema je izrazita modularnost, sistem poseduje esnaest modula grupisanih u pet
klastera, gde je svaki modul poseban sistem koji se moe nezavisno koristiti. Druga znaajna
karakteristika je iroka primena optimizacionih metoda i tehnika vetake inteligencije.
CyberCut [186] je kolaborativni sistem baziran na Internetu koji omoguuje generisanje
3D prizmatinih delova, na osnovu definisanih parametara obrade. Kod ovog sistema korisnik
jo u fazi projektovanja proizvoda predlae vrste obrade, operacije i njihov redosled, zahvate i
njihov redosled, kao i alate koji e se koristiti.
U radu [241] dat je pregled kolaborativnih CAPP sistema, kao to su Bleackboard
sistem, IPP (Incremental Process Planning) sistem, DPP (Distributed Process Planning)
sistem, IPPD/RIOS sistem, WTMSS sistem, MASSCAPP sistem, CHOLA sistem, MKM
sistem, WebMAS sistem, VCAPP sistem, i dr.
U naoj zemlji je realizovano nekoliko projekata razvoja CAPP sistema, namenjenih
uglavnom za rotacione delove, kao to su npr. SAPOR [90], CAPROT [166], PROTEH-R
[140], potom za delove prizmatinog oblika kao to je npr. SiMoTeP [220] i SAPT [183], koji
se sastoji iz dva sistema, SAPT-R za rotacione delove i SAPT-P za prizmatine delove. Osim
ovih sistema, razvijeni su i pojedini specijalizovani CAPP sistemi, kao to je [187] za delove
klipno-cilindarskog sklopa, koji je potom nadograen i prerastao u kolaborativni CAPP sistem
[186], kao i CAPP sistem za izradu alata za brizganje plastike [162] i dr. U nastavku je dat
kratak prikaz dva najpoznatija CAPP sistema iz navedene grupe, SAPOR i SAPT.
SAPOR-S (Sistem za Automatizovano Projektovanje u podruju Obrade Rezanjem)
[90] je sistem koji razvijen na Institutu za proizvodno mainstvo Fakulteta tehnikih nauka u
Novom Sadu. Ovaj sistem je namenjen za automatizovano projektovanje procesa obrade
rezanjem i generisanje upravljakih programa za obradu rotacionih delova koji se obrauju na
NC strugovima. Arhitektura sistema se sastoji iz podsistema za formalizovanje ulaznih
109
4.0 Osnovne faze tehnoloke pripreme proizvodnje
110
5.0 RAZVOJ OPTEG MODELA TEHNOLOKE PRIPREME
PROIZVODNJE
111
KONKURENTNO INENJERSTVO,
SELEKCIJA I KOLABORATIVNO INENJERSTVO,
IZBOR IDEJA DIGITALNA PROIZVODNJA
E-PROIZVODNJA,
ITD.
GLOBALNO FAZA I
PLANIRANJE
PROIZVODNJE
112
PROJEKTOVANJE + Tehnoloke
PRIKUPLJANJE
ALATA, PRIBORA, Detaljni procese
IDEJA O
UREAJA, itd. tehnoloki PROCESI GENERISANJA Resurse
PROIZVODU
procesi) UPRAVLJAKIH Parametre
INFORMACIJA UPRAV- obrade, itd.
(CA alati) LJAKI
PROGRAMI
RE FAZA VI
REVERZIBILNO
CAT
CAA
CAM
CATC
CARC
INENJERSKO SIMULACIJA
PROJEKTOVANJE
TEHNOLOKIH
VETAKA PROCESA
INTELIGENCIJA,
STEP, GRUPNA
UESNICI
TEHNOLOGIJA,
ITD.
VREDNOVANJE I KONSTRUKCIONO-
TEHNOLOKI
USVAJANJE TEHN. TEHNOLOKA
SISTEMI
KONVENCIONALNI TOK DOKUMENTACIJE DOKUMENTACIJA
FAZA VII
PROTOTIP
DEO
PROIZVOD
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE
UPRAVLJANJE KVALITETOM
PROIZVODNJOM (PPC) (TQM)
ANALIZA
TRITE
ZAHTEVA TRITA
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
vremena i trokova proizvodnje. Kao izlazni rezultat ove faze dobija se neophodna tehnoloka
dokumentacija u vidu sadraja tehnolokog procesa, karti operacija, karti toka procesa,
uputstava za rad, a ponekad se ve u ovoj fazi generiu upravljake informacije za upravljanje
obradnim i tehnolokim sistemima. Osnovni programski sistemi namenjeni projektovanju
tehnolokih procesa su odgovarajui CAPP sistemi, dok se u novije vreme sve vie razvijaju
integrisani koncepti CAPP sistema sa CAD, CAM, PPC i drugim CAx sistemima.
Faza V Generisanje upravljakih informacija
Ova faza tehnoloke pripreme se odnosi na aktivnost detaljnog projektovanja
tehnolokih procesa u okviru koje se vri generisanje upravljakih informacija/programa za
obradne, montane, merne i kontrolne, transportne, skladine i druge tehnoloke sisteme. U
okviru ove faze koristi se vei broj programskih CAx sistema, najee su to odgovarajui
CAM sistemi u uem smislu, kao programski sistemi za generisanje upravljakih programa za
numeriki upravljane obradne i tehnoloke sisteme, CARC za robote, CATC za transportne i
skladine sisteme, CAT za merno-kontrolne sisteme i CAA za montane sisteme.
Faza VI Simulacija tehnolokih i proizvodnih procesa
Faza simulacije obuhvata modeliranje, simulaciju i optimizaciju tehnolokih i
proizvodnih procesa u cilju postizanja visokih efekata rada tehnolokih sistema, kao i
proizvodnih sistema u celini. Osnovni podaci za realizaciju ove faze ine izlazni rezultati faza
projektovanja tehnolokih procesa (II, III i IV faze), kao to su vrsta i redosled operacija,
potrebni proizvodni resursi, odgovarajua vremena i koliine, itd. Na osnovu ovih i drugih
potrebnih podataka razvijaju se simulacioni modeli, koji ine eksperimentalne modele realnog
sistema na kojima se vre raunarski eksperimenti u cilju izbora najpovoljnije varijante
procesa proizvodnje i razvoja optimalne strukture proizvodnih jedinica i sistema u celini.
Faza VII Vrednovanje i usvajanje tehnolokih procesa i tehnoloke dokumentacije
Ova faza obuhvata zavrnu proveru, korekciju i vrednovanje tehnolokih i proizvodnih
procesa, upravljakih informacija, uputstava za pripremu i podeavanje tehnolokih sistema i
druge tehnoloke dokumentacije. Tehnoloka dokumentacija predstavlja praktino i izlazni
rezultat tehnoloke pripreme proizvodnje, koja se na kraju usvaja, overava i arhivira u
informacionom obliku u odgovarajue baze podataka.
114
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
115
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
Kontrola
Ulaz Izlaz
Mehanizam Poziv
116
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
Elementi prikazani na slici 5.2 mogu se opisati reenicom "Aktivnost pod Kontrolom, od
Ulaza pravi Izlaze, koristei Mehanizme". Dekompozicija poslovnih procesa realizuje se kroz
definisanje dijagrama, kao to su :
Kontekstni dijagram - definisanje granice sistema,
Stablo aktivnosti - uspostavljanje vertikalne veze izmeu aktivnosti i
Dekompozicioni dijagrami - uspostavljanje horizontalne veze izmeu aktivnosti.
118
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
Zahtevi kupaca
(cena, rokovi, kvalitet, itd.)
2D CAD CRTE, 3D CAD MODEL
IGES,
ISO10303 AP203, AP214
Standardi za kvalitet
i dr.
Standardi za tolerancije (GD&T)
C1 C2 C3
( )
Konceptualni dizajn proizvoda I1
Preliminarni tehn. procesi (O1)
(2D crtei i/ili 3D modeli) Procenjeni trokovi i vremena (O7)
Detaljni dizajn proizvoda I2
TEHNOLOKA Specifikacije pripremaka (O2)
Proraunati trokovi i vremena (O8)
(2D crtei i/ili 3D modeli)
Raspoloivi proizvodni resursi I3 PRIPREMA Sadraj tehnolo. procesa (O3)
Specifikacije proizvodnih resursa (O9)
(pripremci, maine, alati, itd.) PROIZVODNJE Karte operacija (O4)
I4 Zahtevi za novim resursima i procesima (O10)
Obim proizvodnje Upravljaki programi (O5)
Zahtevi za promenu tehnolokih I5 Zahtevi za promenu dizajna proizvoda (O11)
A0 Karte toka procesa (O6)
procesa i tehn. dokumentacije
( )
M1 M2 M3 M4 M5 M6 M7 Procesi obrade rezanjem
BP i BZ za pripremke i sirovine ISO 10303 AP224, AP238, AP240
ISO 14649,
BP i BZ za proizvodne resurse APT, RS 274, ISO 6983, i dr.
(maine, alate, pribore, merila, itd.) _________________
Drugi procesi
BP i BZ za standardne tehnoloke procese ISO 10303 AP207, AP223,
AP229, AP232, i dr.
BP i BZ za parametre obrade i obradljivosti _________________
Merenje i kontrola
BP i BZ za standardne elemente ISO 10303 AP219,
trokova i vremena proizvodnje DMIS-input,
APQP, eQuiPP, I++DMS, i dr.
BP i BZ za procese proizvodnje
119
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
120
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
Mehanizmi su:
Baza podataka i baza znanja za pripremke i sirovine (M1)
Baza podataka i baza znanja za proizvodne resurse (M2)
Baza podataka i baza znanja za standardne tehnoloke procese (M3)
Baza podataka i baza znanja za parametre obrade i obradljivosti (M4)
Baza podataka i baza znanja za standardne elemente trokova i vremena
proizvodnje (M5)
Baza podataka i baza znanja za procese proizvodnje (M6)
Projektanti i programski sistemi (M7)
121
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
Baza podataka i baza znanja za pripremke i sirovine (M1): Ova baza podataka se odnosi na
podatke kojima se definie vrsta, tip, oblik, dimenzije, kvalitet i materijal pripremaka i
sirovina koji su na raspolaganju u proizvodnom sistemu ili se po potrebi mogu nabaviti. Baza
znanja se odnosi na pravila koja slue za izbor odgovarajueg pripremka.
Baza podataka i baza znanja za proizvodne resurse (M2): Baza podataka proizvodnih resursa
sadri podatke koji se odnose na geometrijske, tehnoloke, eksploatacijske i odgovarajue
funkcionalne karakteristike resursa. Baza znanja se odnosi na pravila koja slue za izbor
odgovarajuih proizvodnih resursa.
Baza podataka i baza znanja za standardne tehnoloke procese (M3): Ova baza podataka se
odnosi, kako na postojee tehnoloke procese, tako i na pojedine elemente tehnolokih
procesa, kao to su elementi operacija, zahvata, itd. Baza znanja se odnosi na pravila za izbor
tehnolokog procesa ili nekog njegovog elementa, kao to je npr. izbor zahvata ili grupa
zahvata za obradu odreenih tipskih tehnolokih oblika, itd.
Baza podataka i baza znanja za parametre obrade i obradljivosti (M4): Baza podataka
parametara obrade u okviru obradnih procesa se odnosi na reime obrade koji mogu biti
standardni literaturni podaci ili pak podaci preporueni od strane proizvoaa resursa. Baza
podataka obradljivosti definie uslove obrade pri kojima se koriste alati i maine pri obradi
odreenih materijala, kao i kod prorauna i preciziranja parametara obrade. Baza znanja se
odnosi na pravila za izbor parametara obrade i obradljivosti.
Baza podataka i baza znanja za standardne elemente trokova i vremena proizvodnje (M5):
Ova baza podataka se odnosi na podatke o standardnim elementima trokova i vremena
proizvodnje koji su neophodni za njihovu procenu i proraun. Ovi podaci mogu biti
standardni statistiki podaci iz literature ili konkretni podaci iz posmatranog proizvodnog
sistema. Baza znanja se odnosi na pravila za izbor ovih elemenata trokova i vremena.
Baza podataka i baza znanja za procese proizvodnje (M6): Baza podataka tehnolokih procesa
treba da sadri detaljne podatke o karakteristikama i mogunostima pojedinih procesa, kao to
je npr. navedeno u PRIMA mapama [251] koje su opisane u poglavlju 4.
Projektanti i programski sistemi (M7): Prvi deo ovog mehanizma se odnosi na uesnike u
aktivnostima tehnoloke pripreme proizvodnje, kao to su projektanti tehnolokih procesa i
upravljakih informacija, projektanti alata, pribora, merila, ureaja, i dr. Drugi deo se odnosi
na odgovarajue programske sisteme koji se koriste u realizaciji ovih aktivnosti tehnoloke
pripreme proizvodnje.
Kontrole su:
Zahtevi kupaca (C1)
Standardi za kvalitet (C2)
Standardi za tolerancije (C3)
Zahtevi kupaca (C1) predstavljaju zahteve, odnosno ogranienja kupaca, koja su definisana u
obliku cene ili trokova proizvoda, vremena izrade i isporuke, kvaliteta, itd.
Standardi za kvalitet (C2) se odnose na internacionalne standarde kvaliteta proizvoda, kao to
je npr. serija standarda ISO 9001.
Standardi za tolerancije (C3) se odnose se na nacionalne i internacionalne standarde za
tolerancije dimenzija, oblika i odnosa povrina.
Na osnovu definisane granice modela izvreno je definisanje stabla aktivnosti, slika 5.4,
u okviru koga su uspostavljene vertikalne hijerarhijske veze izmeu aktivnosti. Stablo
aktivnosti se definie metodom odozgo na dole, kojom se sloena aktivnost razlae na vie
podreenih aktivnosti.
122
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
TEHNOLOKA PRIPREMA
PROIZVODNJE
A0
C1 C3
I1
KONCEPTUALNO O7
I3 Preliminarni ISO 10303 AP224,
PROJEKTOVANJE O10 tehnoloki proces (O1) ISO 10303 AP240 i dr.
I4 TEHNOLOKIH
O11
I5 PROCESA
A1 C1 C3 Specifikacije pripremka (O2)
M1 M2 M3 M6 MAKRO O9
PROJEKTOVANJE O11 Sadraj
I2 ISO 10303 AP224,
TEHNOLOKIH tehnolokog procesa (O3)
I3 ISO 10303 AP240 i dr.
PROCESA
I4
I5 A2 C1 C3
M1 M2 M3 O9
MIKRO
PROJEKTOVANJE O11
I2 Karte operacija (O4)
TEHNOLOKIH ISO 10303 AP238
I3 PROCESA ISO 14649
I5 A3 C1 C3 APT, RS274,
ISO6983,
M2 M4 O10
GENERISANJE
O11
UPRAVLJACKIH
Upravljaki programi (O5)
INFORMACIJA
I2 A4 C1
O1
M4 M5 O2
VREDNOVANJE I
USVAJANJE O3
O4
TEHNOLOKIH O5
PROCESA I O6
TEHNOLOKE O7
DOKUMENTACIJE O8
I2 O9
O10
I3
A6 O11
M5
IZBOR OSNOVNIH
PROCESA Izabrani procesi i
PROIZVODNJE vrste pripremaka
A12 C1
M1 M2 M3
IZBOR VRSTE Izabrana vrsta proizvodnih
PROIZVODNIH resursa
RESURSA
A13 C1
M2 O1
PROCENA
VREMENA I O7
TROKOVA O10
A14 O11
M5
C1
I1
I3 IZBOR PROCESA
Kandidati
I4 NA OSNOVU
tehnolokog procesa
MATERIJALA
I5
A121 C1
M1 M3 Kandidati
IZBOR PROCESA tehnolokog procesa
I1 NA OSNOVU
KOLICINA
I4
A122 C1
M3 Kandidati
IZBOR PROCESA tehnolokog procesa
NA OSNOVU
I1 OBLIKA I VELICINE
A123 C1 C3
M3
I1 Izabrane vrste
IZBOR VRSTE
I3 obradnih i tehnolokih
OBRADNIH I
sistema
I5 TEHNOLOKIH
SISTEMA
Izabrani procesi i pripremci
A131 C1
M2 I1
IZBOR VRSTE
I3 ALATA/PRIBORA/ Izabran vrste
MERILA/UREAJA alata/pribora/merila/ureaja
I5
Izabrani procesi i pripremci
A132 C1
Izabrana vrsta
M2 I3 DEFINISANJE proizvodnih resursa
POTREBNIH
I5 Zahtev za novim resursima
PROIZVODNIH
VETINA O11
Izabrani procesi i pripremci A133
M2
125
C1 C3
I2
I3
PRECIZIRANJE Specifikacije pripremka (O2)
I4 PRIPREMAKA
I5
A21 C3
IZBOR ZAHVATA
OBRADE ZA TTO I/ Izabrani zahvati (TTS)
I3 ILI POVRINA ZA
OBRADU
I5
A23 C1 C3
IzabranI
M3
IZBOR OBRADNIH I obradni i tehnoloki sistemi
I3 TEHNOLOKIH
SISTEMA
I5
A25 C1
O2
M2
DEFINISANJE O3
REDOSLEDA
OPERACIJA O9
I5 O11
A26
M3
NODE: A2
Slika 5.9 Dijagram A2 Makro projektovanje tehnolokih procesa - prvi nain
TITLE: MAKRO PROJEKTOVANJE TEHNOLOKIH PROCESA NO.: 6
126
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
M1 PREPOZNAVANJE I
Izdvojeni TTO i/ili sistematizovane
IZDVAJANJE TTO I/
povrine za obradu
I2 ILI POVRINA ZA
OBRADU
I5
A22' C1 C3
Izabrane operacije i
IZBOR OPERACIJA podoperacije
I3 I PODOPERACIJA
I5
A23' C1 C3
Izabrani
M3
IZBOR OBRADNIH I obradni i tehnoloki sistemi
I3 TEHNOLOKIH
SISTEMA
I5
A25' C1
O2
M2
DEFINISANJE O3
REDOSLEDA
O9
OPERACIJA
I5 O11
A26'
M3
Slika 5.10 Dijagram A2' Makro projektovanje tehnolokih procesa - drugi nain
NODE:
Aktivnost A23' se odnosi na definisanje ili izbor operacija i podoperacija obrade na
A2 TITLE: MAKRO PROJEKTOVANJE TEHNOLOKIH PROCESA NO.: 6'
osnovu prepoznatih i izdvojenih tipskih tehnolokih oblika i/ili povrina dela. Nakon toga se,
u okviru aktivnost A24' definiu zahvati obrade i redosled njihovog izvoenja u izabranim
operacijama i podoperacijama.
Aktivnost A25 ili A25' se odnosi na izbor obradnih i tehnolokih sistema za izabrane
operacije. Izbor obradnih i tehnolokih sistema moe da zavisi od mnogo faktora, kao to su
127
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
obim proizvodnje, veliina radnog prostora maine i dimenzije obradka, snaga maine, tanost
maine, stepen zauzetosti maine, itd. Primenom metoda tehnoekonomske optimizacije,
viekriterijumskog vrednovanja, metoda vetake inteligencije, itd. mogue je izabrati
optimalno reenje za konkretne proizvodne uslove.
Aktivnost A26 ili A26' se odnosi na definisanje redosleda izvoenja operacija, odnosno
preciziranje sadraja tehnolokog procesa izrade proizvoda, sa odgovarajuim alternativnim
reenjima koja namee savremena organizacija proizvodnja, koja je sve vie orijentisana na
male serije razliitih proizvoda.
C1 C3
I2
I5 DEFINISANJE Definisani dodaci za obradu
DODATAKA ZA i elementarni TTO
TTO i povrine OBRADU I
Zahvati obrade ELEMENTAR. TTO
A31 C1 C3
Definisane tolerancije i
M2 DEFINISANJE kvaliteti obrade
TOLERANCIJA I zahvata
I2 KVALITETA
OBRADE ZAHVATA
I5
A34 C1
O4
M4 M5 DEFINISANJE
KARTI OPERACIJA O9
I/ILI INSTRUKCIJA
RADA O11
I5
A36
NODE:
Aktivnost A31 se odnosi na definisanje dodataka za obradu projektovanih zahvata
A3 TITLE: MIKRO PROJEKTOVANJE TEHNOLOKIH PROCESA NO.: 8
obrade, na osnovu ega se vri odreivanje elementarnih tipskih tehnolokih oblika (eng.
intermediate machining feature) i/ili povrina za obradu svakog zahvata posebno. U
zavisnosti od obima proizvodnje odreivanje dodataka za obradu moe biti na osnovu
statistiki obraenih podataka u vidu preporuenih dodataka za pojedine zahvate obrade ili
pak primenom raunsko-analitike metode koja je bazirana na analizi greaka nastalih pri
izradi pripremaka, u procesu obrade i pri termikoj obradi.
Aktivnost A32 se odnosi na definisanje naina pozicioniranja i stezanja obradka na
obradnim i tehnolokim sistemima. U okviru ove aktivnosti odreuju se tehnoloke baze, pri
emu se vodi rauna o mogunosti poklapanja tehnolokih, konstrukcionih i mernih baza. Ova
aktivnost je u direktnoj vezi sa aktivnou A33.
128
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
Aktivnost A33 se odnosi na izbor i/ili projektovanje alata, pribora, merila i drugih
ureaja. Aktivnost A33 je dekomponovana na etiri aktivnosti, A331-A334, u zavisnosti od
naina definisanja ovih resursa, slika 5.12.
]
C1 C3
I2
I3 IZBOR ALATA/ Izabrani standardni
I5 PRIBORA/MERILA/ alati/pribori/merila/ureaji
UREAJA
Stezanje i pozicion.
A331 C1 C3
M2 M4 I2 Projektovani modularni
PROJEKTOVANJE
alati/pribori/merila/ureaji
I3 MODULARNOG
ALATA/PRIBORA/
I5 MERILA/UREAJA
Stezanje i pozicion.
A332 C1 C3
M2 M4 I2 PROJEKTOVANJE
Projektovani specijalni
I3 SPECIJALNIH
alati/pribori/merila/ureaji
ALATA/PRIBORA/
I5 MERILA/UREAJA
Stezanje i pozicion.
A333 C1
Izabrani ili projektovani
alati/pribori/merila/ureaji
M2 M4 ODREIVANJE Odreeni trokovi
TROKOVA ALATA/ alata/pribora/merila/ureaja
PRIBORA/MERILA/ Zahtev za promenu TP
UREAJA
O11
A334
M5
U okviru aktivnosti A331 vri se identifikacija i izbor postojeih alata, pribora, merila i
ureaja prema zahtevima tehnolokih procesa. Aktivnost A332 se odnosi na projektovanje ili
izborA33modularnih
NODE: TITLE:
alata, pribora, merila i ureaja koji se mogu sklopiti od standardnih
IZBOR I/ILI PROJEKTOVANJE ALATA/PRIBORA/MERILA/UREAJA NO.: 9
komponenti. U sluaju da ne postoje standardni alati, pribori, merila ili ureaji ili
odgovarajui moduli, odnosno ne mogu se nabaviti, ili su skupi, pristupa se projektovanju
ovih resursa, to je osnovna uloga aktivnosti A333. Za resurse ove vrste koji se projektuju kao
specijalni ili se modularno sklapaju pa dodatno obrauju potrebno je izvriti projektovanje
tehnolokih procesa izrade i montae, prema posmatranoj metodologiji i predloenom modelu
tehnoloke pripreme proizvodnje. Aktivnost A334 se odnosi na procenu trokova alata,
pribora, merila ili ureaja. Za postojee resurse ovi trokovi ukljuuju trokove materijala,
pripreme, skladitenja, upotrebe i demontae, dok za specijalne ukljuuju i trokove
konstruisanja, projektovanja tehnolokih procesa i samog procesa proizvodnje.
Aktivnost A34 se odnosi na definisanje tanosti, odnosno tolerancija i kvaliteta obrade
za svaki zahvat, ime se obezbeuje nesmetan proces izrade proizvoda. U okviru aktivnosti
A35 definiu se parametri i vremena obrade za definisane zahvate i odgovarajue operacije
izrade. Parametri obrade uz geometrijske karakteristike dela ine osnovne podatke za
proraun vremena zahvata i operacija obrade.
Aktivnost A36 se odnosi na preciziranje karti operacija i/ili instrukcija rada za sve
operacije iz tehnolokog procesa. Karte operacija predstavljaju osnovnu proizvodnu
dokumentaciju za rad na radnim mestima, generisanje upravljakih informacija, kao i za rad
funkcije planiranja i upravljanja proizvodnjom.
Aktivnost A4 predstavlja aktivnost generisanja upravljakih informacija. U okviru ove
aktivnosti vri se definisanje putanje alata, mernih pipaka, robota, AGV, i dr., preciziranje
parametara i strategije kretanja ovih resursa, i na kraju simulacija, validacija i generisanje
upravljakih programa za NC obradne i tehnoloke sisteme. Osnovni izlazni rezultat je
generisani upravljaki program, koji za procese obrade rezanjem moe biti dat u obliku G-
koda, odnosno ISO-6983 ili STEP-NC standarda. Posmatrana aktivnost A4 je
dekomponovana na etiri subaktivnosti, A41, A42, A43 i A44, slika 5.13.
129
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
C1 C3 Definisana geometrija
obradnog modela
I2
DEFINISANJE
OBRADNOG
Karte operacija/instrukcije rada
MODELA
A41 C1 C3
Podaci putanje alata
M1 i drugih resursa (CL data)
GENERISANJE
I2 PUTANJE ALATA I
DRUGIH RESURSA
Karte operacija/instrukcije rada
A42 C1 C3
O5
M4 SIMULACIJA,
VALIDACIJA I
I2 GENERISANJE O11
UPRAVLJACKIH
Zahtevi za
PROGRAMA promenu TP
A44
M2
U okviru aktivnosti A41 definie se obradni model, koga ine geometrijski model
pripremka ili dela pre operacije i nakon posmatrane operacije, sa svim potrebnim
geometrijskim i tehnolokim podacima, kao to su dimenzije, tolerancije, kvaliteti povrina,
itd. Aktivnost
NODE: A4 TITLE: A42 se odnosi na generisanje putanje
GENERISANJE alataPROGRAMA
UPRAVLJACKIH za obradu i drugih resursa za NO.: 10
rukovanje, kontrolu, montau i dr. Generisanje putanje alata za obradu rezanjem se bazira na
definisanim zahvatima obrade tipskih tehnolokih oblika i/ili povrina za obradu, definisanom
obradnom modelu, definisanim proizvodnim resursima, kao i nainu pozicioniranja i stezanja
obradka na maini i u priboru. U okviru aktivnosti A43 vri se preciziranje parametara i
strategije obrade na maini, rada robota, AGV, itd., pri realizaciji operacija koje se definiu
upravljakim programom. Aktivnost A44 se odnosi na simulaciju, validaciju i generisanje
upravljakog programa. Ova aktivnost, zajedno sa drugim aktivnostima iz A4, moe da se
realizuje primenom CAM programskih sistema, gde se na kraju dobija upravljaki program. U
okviru ove aktivnosti moe da se izvri postprocesiranje upravljakih programa. U sluaju da
se tokom ovog procesa utvrdi potreba za odreenim korekcijama elemenata tehnolokog
procesa, alju se povratne informacije za realizaciju njihove korekcije.
130
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
C1
DEFINISANJE
M2 VRSTE SISTEMA Definisani resursi za transport
ZA TRANSPORT I i rukovanje materijalom
RUKOVANJE
I3
MATERIJALOM
A52 C1
Definisana vremena u
M2 PRECIZIRANJE proizvodnom procesu
VREMENA U
PROIZVODNOM
I4
PROCESU
A53 C1
M5 SIMULACIJA
Proizvodni proces (O6)
TEHNOLOKIH I
PROIZVODNIH
PROCESA O10
A54
U okviru aktivnosti A61 vri se proraun ukupnih trokova proizvodnje, na osnovu svih
elemenata direktnih i indirektnih trokova. Aktivnost A62 se odnosi na preciziranje zahteva za
resursima, kao to su vremena zauzetosti opreme i ljudi, koliine pripremaka i drugih
proizvodnih resursa, oekivana iskorienost kapaciteta resursa, itd., kao neophodnih inputa
za planiranje i upravljanje proizvodnjom. Takoe se definiu zahtevi za novim proizvodnim
resursima i potrebe za osvajanjem novih tehnolokih i proizvodnih procesa. U okviru
aktivnosti A63 definiu se finalne preporuke za promenu dizajna proizvoda u cilju poveanja
stepena tehnologinosti proizvoda, odnosno redukcije vremena i trokova proizvodnje,
poveanja kvaliteta proizvoda, itd. Finalna aktivnost A64 se odnosi na usvajanje, overu i
arhiviranje tehnoloke dokumentacije. U okviru ove aktivnosti donose se konane odluke o
usvajanju tehnolokih procesa i druge dokumentacije na osnovu dobijenih rezultata,
ukljuujui i mogunost primene viekriterijumskih metoda odluivanja. Dobijena tehnoloka
dokumentacija se arhivira u odgovarajue arhive, odnosno baze podataka koje se mogu
koristiti za projektovanje tehnolokih procesa novih proizvoda ili reinenjering postojeih
proizvoda i procesa.
131
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
C1
Preliminarni
trokovi i vreme
Sadraj TP
Karte operacija ODREIVANJE Proraunati trokovi
Karte toka TROKOVA proizvodnje
procesa PROIZVODNJE
Upravljaki
programi C1
Trokovi
alata/pribora.. Zahtevi za nabavku proizvodnih resursa
A61 SUMIRANJE
POTREBA ZA
Specifikacije proizvodnih
PROIZVODNIM
M5 resursa
RESURSIMA I
I3
PROCESIMA
C1
A62 Zahtevi za promenu
dizajna proizvoda
FINALNE
M2 PREPORUKE ZA
I2 PROMENU
DIZAJNA C1
PROIZVODA
A63 Preliminarni tehn. procesi (O1)
Procena trokova i vremena (O7)
USVAJANJE, Specifikacije pripremaka (O2)
OVERA I Proraun trokova i vremena (O8)
ARHIVIRANJE Sadraj tehn. procesa (O3)
TEHNOLOKE Specifikacije proizvodnih resursa (O9)
DOKUMENTACIJE Karte operacija (O4)
Zahtevi za resursima i procesima (O10)
Upravljaki programi (O5)
Zahtevi za promenu dizajna proiz. (O11)
A64 Karte toka procesa (O6)
NODE:
Analiza mesta i znaaja tehnoloke pripreme proizvodnje u proizvodnim, odnosno CIM
A6 TITLE: VREDNOVANJE I PRIHVATANJE TEHNOLOKIH PROCESA I TEHNO
sistemima, kao i zadataka koji se reavaju u okviru delokruga njenog rada pokazuje da
postavljeni opti model tehnoloke pripreme proizvodnje omoguuje njenu primenu u svim
vidovima projektovanja tehnolokih procesa i proizvodnje. Podrana okruenjem kao to je
optimizacija, vetaka inteligencija, viekriterijumsko vrednovanje proizvoda i procesa,
principi grupne tehnologije, kao i kvalitetna tehnoloka baza podataka i baza znanja,
omoguuju njenu primenu u simultanom, konceptualnom i kolaborativnom inenjerstvu,
odnosno u konvencionalnoj, digitalnoj i elektronskoj proizvodnji.
132
5.0 Razvoj opteg modela tehnoloke pripreme prozvodnje
obzirom na nivo strukture moraju se posebno razmatrati tehnoloki procesi izrade delova i
tehnoloki procesi montae. U okviru razvijenog modela akcenat je dat na tehnoloku
pripremu izrade diskretnih, odnosno pojedinanih delova proizvoda.
Projektovanje tehnolokih procesa merenja i kontrole u prikazanom modelu tehnoloke
pripreme se nije detaljno razmatralo, jer bi koncepcija i sam model aktivnosti bili mnogo
sloeniji, ali su detaljno analizirani i ovakvi modeli aktivnosti. Tako, na primer u radu [84]
razmatran je samo model aktivnosti tehnolokih procesa kontrole, dok je u radu [302]
paralelno razmatran model aktivnosti detaljnog projektovanja tehnolokih procesa obrade
rezanjem i projektovanja tehnolokih procesa kontrole, pri emu je ovaj model
dekomponovan na dva podmodula za dva razliita naina izvoenja. Prvi model podrazumeva
projektovanje tehnolokih procesa izrade pre projektovanja tehnolokih procesa kontrole, dok
drugi podrazumeva integralno izvoenje ova dva procesa projektovanja.
U osnovi, opti model tehnoloke pripreme proizvodnje omoguuje primenu svih vrsta
CAPP sistema, kao to su generativni, vario-generativni i varijantni. Meutim, posmatrani
funkcionalni model tehnoloke pripreme proizvodnje orijentisan je pre svega za primenu
generativnih CAPP sistema, ali se uz odreene adaptacije moe uspeno primeniti i kod druge
dve vrste CAPP sistema. U nastavku su navedene osnovne razlike u primeni ovih sistema:
Na osnovu klasifikacije delova koja moe da se realizuje u okviru aktivnosti
prepoznavanja i izdvajanja tipskih tehnolokih oblika i/ili povrina dela, moe se
izvriti grupisanje delova u tehnoloke i/ili operacijske grupe delova.
Na osnovu karakteristika delova formiranih grupa, moe se izvriti izbor ili
projektovanje, odnosno modeliranje predstavnika grupe delova u obliku
kompleksnih delova.
U okviru specifikacije pripremaka, moe se izvriti izbor ili projektovanje
grupnih pripremaka.
Projektovanje grupnih tehnolokih procesa se moe realizovati na bazi
kompleksnog dela i odgovarajueg grupnog pripremka, na principima grupne
tehnologije.
U okviru izbora proizvodnih resursa, moe se izvriti izbor ili projektovanje
grupnih alata, pribora, merila i ureaja, koje je mogue primeniti pri izradi vie
delova iz formirane grupe.
Aktivnost generisanja upravljakih programa moe da se realizuje primenom
parametarskog programiranja, ijim preciziranjem se mogu dobiti upravljaki
programi za konkretne delove.
U okviru aktivnosti simulacije tehnolokih i proizvodnih procesa, podaci o
vremenima operacija, neophodnom broju resursa mogu da se dobiju na osnovu
preciziranih operacija za sve delove iz grupe, ili primenom ekspertskih metoda
kao to je grafoanalitika metoda slinosti ili metoda zasnovana na
reprezentima tehnoloke grupe, to je prikazano u [264] i [266].
133
6.0 LITERATURA
[1] Adithan, M.: Process Planning and Cost Estimation, New Age International (P) Limited,
Publisher, New Delhi, 2007, ISBN 978-81-224-2655-7.
[2] Algeo, M.E., Feng, S.C., Ray, S.R.: A state-of-the Art Survey on Product Design and Process
Planning Integration Mechanism, NIST Interagency Report 5548, National Institute of
Standards and Technology, 1994.
[3] Alting, L., Zhang, H.: Computer Aided Process Planning the State-of-the-art Survey,
International Jurnal of Production Research, 1989, Vol. 27, No. 4, pp. 553-585, ISSN 0020-
7543.
[4] Alting, L.: Manufacturing Engineering Processes, Marcel Dekker Inc., University of Rhode
Island, New York, 1994, ISBN 978-0824791292.
[5] Amaitik, S.M., Kilic, S.E.: An Intelligent Process Planning System For Prismatic Parts Using
STEP Features, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2007, Vol. 31,
No. 9-10, pp. 978-993, ISSN 0268-3768.
[6] Amaitik, S.M., Kilic, S.E.: STEP-based Feature Modeller for Computer-aided Process
Planning, International Journal of Production Research, 2005, Vol. 43, No. 15, pp. 3087-3101,
ISSN 0020-7543.
[7] Amirov, J.D.: Tehnologinost konstrukciji izdelija, Spravonik, Mainostrojenije, Moskva,
1990, ISBN 5-217-01121-1.
[8] Ang, C.L., Luo, M., Gay, R.K.L.: Automatic Generation of IDEF Model, Journal of Intelligent
Manufacturing, 1994, Vol. 5, No. 2, pp. 79-92, ISSN 0956-5515.
[9] Anii, Z.: Razvoj i menadment proizvoda u toku ivotnog ciklusa, Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, 2011.
[10] ANSI, Dimensional Measuring Interface Standard, DMIS 5.0 Standard, Part 1, ANSI/CAM-I
105.0-2004, Part 1. 2004.
[11] Anti, R., Mitrovi, R., Stefanovi, S.: Osnove razvijenog Fuzyy CAPP sistema, Zbornik radova
31. Jupiter konferencije, 18. simpozijum CAD/CAM, Mainski fakultet, Beograd, 2005, str.
2.85-2.88, ISBN 978-86-7083-508-8.
[12] Antoli, D.: Procena vremena izrade proizvoda regresionim modelima, Magistraski rad,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2007.
[13] Anjard, R.P.: Computer Integrated Manufacturing: A Dream Becoming a Reality, Industrial
Management and Data Systems, 1995, Vol. 95, No. 1, pp. 34, ISSN 0263-5577.
[14] Arsovski, S., Arsovski, Z., Perovi, Z.: Razvoj CIM sistema, CIM monografije, CIM centar,
Mainski fakultet, Kragujevac, 1995, ISBN 86-427-0461-6.
[15] Arsovski, Z.: Informacioni sistemi, CIM edicija, Mainski fakultet, Kragujevac, 2000, ISBN 86-
80581-36-4.
[16] Ashby M.F.: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd edition, Butterworth-Heinemann,
2005, ISBN 0-7506-6168-2.
[17] ASM Handbook, Material Selection and Design, Vol. 20, ASM, Ohio, 1997, ISBN 0-87170-
386-6.
[18] Attaran, M.: CIM: Getting Set for Implementation, Industrial Management and Data Systems,
1997, Vol. 97, No. 1-2, pp. 39, ISSN 0263-5577.
[19] Babi B., Nei, N., Miljkovi, Z.,: A Review of Automated Feature Recognition With Rule-
based Pattern Recognition, Computers in Industry, 2008, Vol. 59, No. 4, pp. 321-337, ISSN
0166-0615.
134
9.0 Literatura
[20] Babi, B.: Projektovanje tehnolokih procesa, Mainski fakultet, Beograd, 1999, ISBN 86-
7083-356-5.
[21] Backlund, A.: The Definition of System, Kybernetes, 2000, Vol. 29, No. 4, pp. 444451, ISSN
0368-492X.
[22] Bai, G., Zhang, C., Wang, B.: Optimization of Machining Datum Selection and Machining
Tolerance Allocation with Genetic Algorithms, International Journal of Production Research,
2000, Vol. 38, No. 6, pp. 1407-1424, ISSN 0020-7543.
[23] Bali, J., Korosec, M.: Intelligent Tool Path Generation for Milling of Free Surfaces Using
Neural Networks, International Journal of Machine Tools and Manufacture, 2002, Vol. 42, No.
10, pp. 1171-1179, ISSN 0890-6955.
[24] Bangsow, S.: Manufacturing Simulation with Plant Simulation and SimTalk, Springer-Verlag,
Berlin, 2010, ISBN 978-3-642-05073-2.
[25] Banjac, D.: Tehnoloki postupci i alati - II deo, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 1975.
[26] Barkmeyer, E.J. editor and other: SIMA Reference Architecture Part 1: Activity Models, The
National Institute of Standards and Technology Internal Report 5939, Gaithersburg, Maryland,
1996.
[27] BenKhalifa, R., BenYahia, N., Zghal A.: Integrated Neural Networks Approach in CAD/CAM
Environment for Automated Machine Tools Selection, Journal of Mechanical Engineering
Research, 2010, Vol. 2, No. 2, pp. 25-38, ISSN 2141-2383.
[28] Birkofer, H.: The Future of Design Methodology, Springer-Verlag, London, 2011, ISBN 978-0-
85729-614-6.
[29] Bjorke, O., Myklebust, O.: IMPPACT-Integrated Modelling of Products and Processes Using
Advanced Computer Technologies, Tapir, Trondheim, Norway, 1992, ISBN 978-8251909730.
[30] Bo, Z.W., Hua, L.Z., Yu, Z.G.: Optimization of Process Route by Genetic Algorithms, Robotics
and Computer-lntegrated Manufacturing, 2006, Vol. 22, No. 2, pp. 180-188, ISSN 0736-5845.
[31] Bobrek, M., Tanasi, Z., Travar, M.: Procesna organizacija, Mainski fakultet, Banja Luka,
2007, ISBN 978-99938-39-16-3.
[32] Boothroyd G., Dewhurst P., Knight, W.: Product Design for Manufacture and Assembly, 2nd
edition, Marcel Dekker, New York, 2002, ISBN 978-0824705848.
[33] Boothroyd, G., Dewhurst, P. Knight, W.: Product Design for Manufacture and Assembly,
Marcel Dekker Inc., New York, 1994, ISBN 978-0824791766.
[34] Borojevi, S., Jovievi,V., Jokanovi, S.: Modeling, Simulation and Optimization of Process
Planning, Journal of Production Engineering, 2009, Vol. 12, No. 1, pp. 8790, ISSN 1821-
4932.
[35] Bralla, J. G.: Design for Manufacturability Handbook, 2nd Edition. McGraw-Hill, New York,
1998, ISBN 978-0-07-007139-1.
[36] Brown, R.L.E.: Design and Manufacturing of Plastics Parts, John Wiley & Sons, New York,
1980, ISBN 978-0471053248.
[37] Burbidge, J.L.: The introduction of group technology, Heinemann, London, 1978, ISBN 978-
0470123003.
[38] Cay, F., Chassapis, C.: An IT View on Perspectives of Computer Aided Process Planning
Research, Computers in Industry, 1997, Vol. 34, No. 3, pp. 307-337. ISSN 0166-3615.
[39] Chan, K., King, C., Wright, P.: COMPASS: Computer Oriented Materials, Processes and
Apparatus Selection Systems, Journal of Manufacturing Systems, 1988, Vol. 17, No. 4, pp. 275-
286, ISSN 0278-6125.
[40] Chang, P.T., Chang, C.H.: An Integrated Artificial Intelligent Computer-aided Process
Planning System, International Journal of Computer Integrated Manufacturing, 2000, Vol. 13,
No. 6, pp. 483-497, ISSN 0951-192X.
[41] Chang, T-C., Wysk, R.A., Wang, H-P.: Computer-aided Manufacturing, 3rd Edition, Prentice-
Hall, New York, 2005, ISBN 0131429191.
135
9.0 Literatura
[42] Che Zainal Abidin Nik Mohd Farid: Incorporating Design for Manufacture and Assembly
Methodologies Into the Design of a Modified Spark Plug, Masters thesis, Universiti Teknologi
Malaysia, Faculty of Mechanical Engineering, 2007.
[43] Chen, Y., Huang, Z., Chen, L., Wang, O.: Parametric Process Planning Based on Feature
Parameters of Parts, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2006, Vol.
28, No. 7-8, pp. 727-736, ISSN 0268-3768.
[44] Cheng, K., Bateman, R.J.: e-Manufacturing: Characteristics, Applications and Potentials,
Progress in Natural Science, Elsevier Science Ltd., 2008, Vol. 18, No. 11, pp. 1323-1328, ISSN
1002-0071.
[45] Chirachavala, C.: Enterprise Integration for Small to Medium Enterprises, MEng Thesis,
University of South Australia, Mawson Lakes, Australia, 2001.
[46] Chryssolouris, G.: Manufacturing Systems: Theory and Practice, Springer Science and Business
Media, Inc., New York, 2006, ISSN 978-0387-25683-2.
[47] Chung, D.H., Suh,S.H.: ISO 14649-based Nonlinear Process Planning Implementation for
Complex Machining, Computer-Aided Design, 2008, Vol. 40, No. 5, pp. 521-536, ISSN 0010-
4485.
[48] Committee on Visionary Manufacturing Challenges Board on Manufacturing and Engineering
Design Commission on Engineering and Technical Systems National Research Council. In:
Visionary manufacturing challenges for 2020, Washington, DC: National Academy Press, 1998.
[49] Conrad, K.J.: Grundlagen der Konstruktionslehre, Hansen-Verlag, Mnhen, 1998, ISBN 978-3-
446-41408-2.
[50] Corrado, P. Design for Manufacturing: A structured Approach, Butterworth-Heinemann,
Woburn, MA, 2001, ISBN (10) 0-7506-7341-9.
[51] Coward, D.G.: Manufacturing Management- Learning Through Case Studies, MacMillan, 1998,
ISBN 978-0333647776.
[52] Crandell B., Masui T.: e-Manufacturing Requirements, Proceedings of SEMI e-Manufacturing
Workshop, Tokyo, Japan, 2001.
[53] Creese, R.C., Moore. L.T.: Cost Modeling for Concurrent Engineering, Cost Engineering, 1990,
Vol. 32, No. 6, pp. 23-27, ISSN 0274-9696.
[54] Creese, R.C.: Introduction to Manufacturing Processes and Materials, Marcel Dekker, Inc.,
New York, 1999, ISBN 0-8247-9914-3.
[55] osi, I., Mili, D., elija, D.: Montani sistemi prirunik za vebe, Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, 1991, ISBN 86-7621-042-X.
[56] osi, P.: Planiranje procesa u Web okruenju, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb,
http://ptp.fsb.hr (preuzeto 10.05.2010)
[57] Dangayach, G.S., Pathak, S.C., Sharma A.D.: Advanced Manufacturing Technology: A Way of
Improving Technological Competitiveness, International Journal of Global Business and
Competitiveness, 2006, Vol. 2, No. 1, pp. 1-8, ISSN 1059-5422.
[58] Dargie, P.P., Parmeshwar, K., Wilson, W.R.D.: MAPS-1: Computer-Aided Design System for
Preliminary Material and Manufacturing Process Selection, Journal of Mechanical Design,
Transactions of the ASME, 1982, Vol. 104, pp. 126-136. ISSN 0161-8458.
[59] Dai, P.: Put ka drutvu znanja i trendovi evropske RTD misije, asopis IMK-14 Istraivanje i
razvoj, Vol. 24-25, No. 1-25, pp.77-92, Kruevac, 2006, ISSN 0354-6829.
[60] Deb, K.: Multi-objective Optimization Using Evolutionary Programming, Wiley, London, 2001,
ISBN 978-0-471-87339-6.
[61] Deb, S., Ghosh, K., Paul, S.: A Neural Network Based Methodology for Machining Operations
Selection in Computer-aided Process Planning for Rotationally Symmetrical Parts, Journal of
Intelligent Manufacturing, 2006, Vol. 17, No. 5, pp. 557-569, ISSN 0956-5515.
[62] Denkena, B., Shpitalni, M., Kowalski, P., Molcho, G., Zipori, Y.: Knowledge Management in
Process Planning, 2007, Annals of the CIRP, Vol. 56, No. 1, pp. 175180, ISSN 0007-8506.
136
9.0 Literatura
[63] Depinice, P., Amara, H., Hacoet, J. Y.: May Human Intervention Improve the CAPP System
Abilities?, International Journal of Production Engineering and Computers, 2002, Vol. 4, No. 4,
pp. 29-39, ISSN 1450-5096.
[64] Design for Assembly Software, Boothroyd Dewhurst, Inc., http://www.dfma.com
[65] Devedi, G.: Softverska reenja CAD/CAM sistema, Mainski fakultet, Kragujevac, 2004.
ISBN 86-80581-67-4.
[66] Devireddy, C.R., Eid, T., Ghosh, K.: Computer-aided Process Planning for Rotational
Components Using Artificial Neural Networks, International Journal of Agile Manufacturing,
2002, Vol. 5, No. l, pp. 27-49, ISSN 1536-2639.
[67] Ding, L., Yue, Y., Ahmet, K., Jackson, M., Parkin, R.: Global Optimization of a Feature-based
Process Sequence Using GA and ANN Techniques, International Journal of Production
Research, 2005, Vol. 43, No. 15, pp. 3247-3272, ISSN 0020-7543.
[68] Dorador, J.M., & Young, R.I.M.: Application of IDEF0, IDEF3 and UML Methodologies in the
Creation of Information Models, International Journal of Computer Integrated Manufacturing,
2000, Vol. 13, No. 5, pp. 430-445, ISSN 0951-192X.
[69] api, M.: Evidencioni sistemi u razvoju proizvoda i procesa, Monografija br.9 iz serije
Inteligentni tehnoloki sistemi, Lola Institut, Beograd, 2005, ISBN 978-86-906973-0-6.
[70] ElMaraghy A.H.: Evolution and Feature Perspectives of CAPP, Annals of CIRP, 1993, Vol. 42,
No. 2, pp. 739-751, ISSN 0007-8506.
[71] Esawi, A.M.K., Ashby, M.F.: Computer-Based Selection of Manufacturing Processes: Methods,
Software and Case Studies, Proceedings of the Institution of Mechanical Engineers. Part B:
Journal of Engineering Manufacture, 1998, Vol. 212, No. 8, pp. 595-610, ISSN 0954-4054.
[72] Evbuomwan, N.F.O., Sivaloganathan, S., Jebb, A.: Concurrent Materials and Manufacturing
Process Selection in Design Function Deployment, Concurrent Engineering: Research and
Applications, 1995, Vol. 3, No. 2, pp. 135-143, ISSN 1063-293X.
[73] Eversheim, W., Schneewind, J.: Computer-Aided Process Planning State of the Art and
Future Development, Robotics & Computer-Integrated Manufacturing, 1993, Vol. 10, No. 1/2,
pp. 65-70, ISSN 0736-5845.
[74] Fagerstrom, J., Moestam-Ahlstrom, L.: Demands on Methods for Development Work Focused
on Concurrent Engineering, Proceedings of International Conference on Production Research,
Prague, 2001, ISBN 80-02-01438-3.
[75] Farris, J., Selection of Processing Sequences and Materials During Early Product Design, Ph.D
Thesis, University of Rhode Island, 1992.
[76] Febransyah, A.: A Feature-based Approach to Automating High-Level Process Planning,
Doctoral thesis, Faculty of North Carolina State University, 2001.
[77] Feng, S., Song, E.: Information Modeling on Conceptual Design Integrated with Process
Planning, Proceedings of Symposia for Design For Manufacturability, International Mechanical
Engineering Congress and Exposition, Orlando, Florida, 2000, pp. 160-168.
[78] Feng, S., Song, E.: Preliminary Design and Manufacturing Planning Integration Using
Intelligent Agents, 7th International Conference on Computer Supported Cooperative Work in
Design (CSCWiD), Rio de Janeiro, 2002, pp. 270-275.
[79] Feng, S., Stouffer, K.A., Jurrens, K.K.: Manufacturing planning and predictive process model
integration using software agents, Advanced Engineering Informatics, 2005, Vol. 19, No. 2, pp.
135-142, ISSN 1474-0346.
[80] Feng, S., Zhang Y.: Conceptual Process Planning A definition and functional decomposition,
Manufacturing Science and Engineering, Proceedings of the International Mechanical
Engineering Congress and Exposition, 1999, Vol. 10, pp. 97-106.
[81] Feng, S.: A machining process planning activity model for system integration, Journal of
Intelligent Manufacturing, 2003, Vol. 14, No.6, pp. 527-539, ISSN 0956-5515.
[82] Feng, S.: Open Systems Interface Specification for Machining Process Planning Integration,
Proceedings of the 12th International Conference on CAD/CAM, Robotics, and Factories of
Future, London, England, August 14-16, 1996, ISBN 978-1898253037.
137
9.0 Literatura
[83] Feng, S.C.: A Machining Process Planning Activity Model for Systems Integration, NISTIR
5808, National Institute of Standards and Technology (NIST), Gaithersburg, 1996.
[84] Feng, S.C.: Dimensional Inspection Planning Based on Product Data Standards, NISTIR 5183,
National Institute of Standards and Technology (NIST), Gaithersburg, 1993.
[85] Ferreira P.M., Lu, S.C.-Y., Zhu, X.: Conceptual Model for Process Planning. Consortium for
Advanced Manufacturing International (CAM-I): Arlington, Texas, 1990.
[86] Filetin, T.: Izbor materijala pri razvoju proizvoda, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb,
2000, ISBN 953-6313-33-2.
[87] FIPS Publication 183: Integration Definition for Function Modeling (IDEF0), 1993.
http://www.itl.nist.gov/fipspubs/idef02.doc. (preuzeto 15.06.2011)
[88] Fowler, J.: STEP for Data Management Exchange and Sharing, Technology Appraisals Ltd.,
Twickenham, UK, 1995, ISBN 1-871802-36-9.
[89] Gatalo, R., Navalui, S., Zeljkovi, M.: CAD/CAM tehnologije pogled u budunost, Zbornik
radova 8. Meunarodne konferencije fleksibilne tehnologije MMA, Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, 2003, str. 85-86.
[90] Gatalo, R., Zeljkovi, ., Zeljkovi, M., Hodoli, J.: Manufacturing Process Planning Based on
the Principles of Expert System Building, within SAPOR-S System fo Automated NC
Programming, Advancement of Intelligent Production, JSPE Publication, Series No. 1, pp. 106-
111, Elsevier Science B. V., Amsterdam, Tokyo, 1994.
[91] Giachetti, R.E.: A Decision Support System for Material and Manufacturing Process Selection,
Journal of Intelligent Manufacturing, Vol. 9, No. 3, 1998, pp. 265-276, ISSN 0956-5515.
[92] Godec, D.: Doprinos sustavnosnom razvoju kalupa za injekciono preanje plastomera,
Magistarski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2000.
[93] Grieves, M.: Product Lifecycle Management, Driving Next Generation of the Lean Thinking,
McGraw-Hill, New York, 2005, pp.32-44, ISBN 0071452303.
[94] Grzesik, W.: Advanced Machinning Processes of Metallic Materials - Theory, Modelling and
Applications, Elsevier Science Ltd., 2008, ISBN 978-0-080-44534-2.
[95] Gunasekaran, A., Virtanen, I., Martikainen, T., Yli-Olli, P.: The Design of Computer-Integrated
Manufacturing Systems, International Journal of Production Economics, 1994, Vol. 34, No. 3,
pp. 313327, ISSN 0925-5273.
[96] Gupta S.K., Nau S.K.: A Systematic Approach for Analyzing the Manufacturability of Machined
Parts, Computer Aided Design, 1995, Vol. 27, No. 5, pp.343-352, ISSN 0010-4485.
[97] Gupta, S.K., Regli, W.C., Das, D., Nau, D.S.: Automated Manufacturability Analysis: a Survey;
Research in Engineering Design, 1997, Vol. 9. pp. 168190, ISSN 0934-9839.
[98] HMida, F., Martin, P., Vernadat F.: Cost Estimation in Mechanical Production: the Cost Entity
Approach Applied to Integrated Product Engineering, International Journal of Production
Economics, 2006, Vol. 103, No. 1, pp. 17-35, ISSN 0925-5273.
[99] Halevi, G., Weill, R.D.: Principles of Process Planning A Logical Approach, Chapman &
Hall, Inc., 1995, ISBN 978-0412543609.
[100] Ham, I., Hitomi, K., Yoshida, T.: Group technology, Application to Production Management,
Kluwert-Nijhoff Publishing, Boston, 1985, ISBN 0-89838-090-1.
[101] Ham, I., Lu, S.C.-Y.: Computer-Aided Process Planning: The Present and the Future, Annals
of CIRP, 1988, Vol. 37, No. 2, pp. 591-601, ISSN 0007-8506.
[102] Hammer, M., Champy, J.: Reengineering the Corporation. A Manifesto for Business Revolution.
Hammer and James Company, New York, 1993.
[103] Han, J., Pratt, M., Regli, W.C.: Manufacturing Feature Recognition From Solid Models: A
status report, IEEE Transaction on robotics and automation, 2000, Vol. 16, No. 6, pp. 782-796.
ISSN 1042-296X.
[104] Hannam, R.: Computer Integrated Manufacturing: From Concept to Realisation, Addison-
Wesley, Reading, MA, 1997, ISBN 0-201-17546-0.
138
9.0 Literatura
[105] Harrington, J.: Computer Integrated Manufacturing, Industrial Press, New York, 1973.
[106] Haudrum, J.: Creating the Basis for Process Selection in the Design Stage, Ph.D. dissertation,
Institute of Manufacturing Engineering, Technical University, Denmark, 1994.
[107] Hauschild, M., Jeswiet, J., Alting, L.: Design for Environment Do We Get the Focus Right?,
Annals of CIRP, 2004, Vol. 53, No. 1, pp. 14, ISSN 0007-8506.
[108] Hauschild, M., Jeswiet, J., Alting, L.: From Life Cycle Assessment to Sustainable Production:
status and perspectives, Annals of CIRP, 2005, Vol. 54, No. 2, pp 7087, ISSN 0007-8506.
[109] Hercigonja, I.: Tehnika priprema proizvodnje, Privredni pregled, Beograd, 1963.
[110] Herrmann, J.A, Cooper, J., Gupta, S.K, Hayes, C.C., Ishii, K., Kazmer, D., Sandborn, P.A.,
Wood, W.A.: New Directions In Design For Manufacturing, Proceedings of the 8th Design and
Engineering Technical Conference, DETC 2004-57770, Salt Lake City, Utah, 2004, pp. 853-
861, ISBN 0-7918-4696-2.
[111] Hodoli, J., Matin,, I., Stevi, M., Vukeli, .: Development of Integrated CAD/CAE System of
Mold Design for Plastics Injection Molding, Materiale Plastice, 2009, Vol. 46, No. 3, pp. 236-
242, ISSN 0025-5289.
[112] Hodoli, J., Vukeli, .: Pribori, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2008, ISBN 978-86-7892-
121-6.
[113] ICAM, Integrated Computer-Aided Manufacturing: Architecture Part III, Vol. VI Composite
Information Model of "Manufacture Product" (MFGI), Wright-Patterson AFB, Ohio. AFWAL-
TR-82-4063, 1983.
[114] IGES. Initial Graphics Exchange Specification (IGES), http://ts.nist.gov/standards/iges/
[115] Integrated DEFinition method, http://www.idef.com (preuzeto 15.06.2011)
[116] Ishii, K.: Design for Manufacturability Course, Department of Mechanical Engineering,
Stanford University, 1999.
[117] Ishii, K.: Modeling of Concurrent Engineering Design, In Kusiak, A.(Ed.), Concurrent
Engineering: Automation, Tools and Techniques, John Wiley & Sons, Inc., 1993, pp. 19-39,
ISBN 978-0-471-55492-9.
[118] ISO 10303-203: Industrial automation systems and integration Product data representation
and exchange Part 203: Application Protocols: Configuration controlled 3D design. 2007.
[119] ISO 10303-214: Industrial automation systems and integration Product data representation
and exchange - Part 214: Application Protocal: Core data for automotive mechanical design
processes, 2001.
[120] ISO 10303-219, Industrial automation systems and integration-Product data representation and
exchange-Part 219: Application protocol: Dimensional inspection information exchange. 2004.
[121] ISO 10303-224: Industrial automation systems and integration Product data representation
and exchange - Part 224: Application protocol: Mechanical product definition for process
planning using machining features, 2006.
[122] ISO 10303-238: Industrial automation systems and integration Product data representation
and exchange - Part 238: Application Protocols: Application interpreted model for
computerized numerical controllers, 2004.
[123] ISO 10303-240: Industrial automation systems and integration Product data representation
and exchange - Part 240: Application protocol:Process plans for machined products. 2005.
[124] ISO 14649-1, Data model for Computerized Numerical Controllers: Part 1 Overview and
fundamental principles, 2002.
[125] ISO 6983/1, Numerical control of machines Program format and definition of address words
Part 1: Data format for positioning, line and contouring control systems, 1982.
[126] ISO/FDIS 10303-213, Product data representation and exchange Part213: Application
Protocols: Nimerical Control Process Plans for Machined Parts, Draft ISI standard, 1995.
[127] Jennings, N.R., Wooldridge, M. J.: Applications of Intelligent Agents, In Jennings, N.R.,
Wooldridge M.J., (Ed.): Agent Technology: Foundations, Applications, and Markets, Springer,
Berlin, 1998, pp. 328, ISBN 978-3540635918.
139
9.0 Literatura
[128] Jin, Y.: Engineering Design Theory and Methodology, Department of Mechanical Engineering,
University of Southern California, Los Angeles, 1998.
[129] Jockovi, M., Ognjanovi, Z., Stankovski, S.: Vetaka inteligencija, inteligentne maine i
sistemi, Krug, Beograd, 1997.
[130] Joo, J., Yi, G.R., Cho, H.B., Choi, Y.S.: Dynamic Planning Model for Determining Cutting
Parameters Using Neural Networks in Feature_based Process Planning, Journal of Intelligent
Manufacturing, 2001, Vol. 12, No. 1, pp. 13-29, ISSN 0956-5515.
[131] Jovanovi, V., Tomovi, M., Filipovi, S.: Internetom podrana saradnja u distribuiranim
proizvodnim sistemima, Zbornik radova 33. Jupiter konferencije, 26. Simpozijum CIM u
strategiji tehnolokog razvoja industrije prerade metala, Zlatibor, 2007, pp. 1.26-1.31, ISBN
978-86-7083-592-4.
[132] Jovanovi, V., Tomovi, M., Filipovi, S.: Uvod u digitalnu proizvodnju, Proceedings of XIV
International Scientific Conference on Industrial Systems (IS'08), Faculty of Technical Science,
Novi Sad, 2008, ISBN 978-86-7892-135-3.
[133] Jovievi, V.. Automatizacija projektovanja tehnolokih procesa, Monografija, Mainski
fakultet, Banja Luka, 2002, ISBN 99938-623-4-7.
[134] Jovievi, V.: Projektovanje tehnolokih procesa, Mainski fakultet, Banja Luka, 2005, ISBN
99938-39-05-1.
[135] Kalajdi, M.: Tehnologija mainogradnje, Mainski fakultet, Beograd, 2002.
[136] Kamrani, K.A., Sferro, P., Handelman, J.: Critical Issues in Design and Evaluation of Computer
Aided Process Planning System, Computers and Industry Engineering, 1995, Vol. 29, No. 1-4,
pp. 619-623, ISSN 0360-8352.
[137] Kang, M., Han, J., Moon, J.G.: An Approach For Interlinking Design and Process Planning,
Journal of Materials Processing Technology, 2003, Vol. 139, No. 1-3 spec., pp. 589 595, ISSN
0924-0136.
[138] Kesavan, R., Elanchezhian, C., Vijaya Ramnath, B.: Proces Planning and Post Estimation, New
age International (P) Limited Publisher, New Delhi, 2009,. ISBN 978-81-224-2941-1.
[139] Kess van Luttervelt: Research Challenges in CAPP, Production Engineering and Computers,
2002,Vol. 4, No. 5, Faculty of Mechanical Engineering, Belgrade, pp. 5-18, ISSN 1450-5096.
[140] Kikojevi, Babi, J.: Razvoj sistema za automatizovano projektovanje tehnolokih procesa za
klasu rotacionih delova, Magistarski rad, Mainski fakultet, Beograd, 2002.
[141] Ko, M., Ni, J., Lee, J., Bandyopadhyay, P.: Introduction to e-Manufacturing, The Industrial
Information Technology Handbook, Chapter 97, CRC Press, 2005, pp. 97.1-97.9, ISBN 0-8493-
1985-4.
[142] Kochan, D.: Fertigugsprozessgestaltung und Informations-ferarbeitung, VEB Verlag Technik,
Berlin, 1977.
[143] Kuric, I., Matuszek, J., Debnar, R.: Computer Aided Process Planning in Machinery Industry,
Politechnika Lodzka, Bielsko-Biata, 1999, ISBN 83-87087-00-9.
[144] Lau, H.C.W., Lee, C:K:M:; Jiang, B., Hui, I:K:, Pun, K.F.: Development of a Computer
Integrated System to Support CAD to CAPP, International Journal of Advanced Manufacturing
Technology, 2005, Vol. 26, No. 9-10, pp. 1032-1042, ISSN 0268-3768.
[145] Law, A.M., Kelton, W.D.: Simulation Modeling and Analysis, 3rd edition, McGraw-Hill, New
York, 2000, ISBN 978-0071165372.
[146] Lawson, M., Karandikar, H.M.: A survey of Concurrent Engineering, Concurrent Engineering:
Research and Applications, 1994, Vol. 2, No. 1, pp. 1-6, ISSN 1063-293X.
[147] Layer, A., Ten Brinke, E., Van Houten, F., Kals, H., Haasis, S.: Recent and Future Trends in
Cost Estimation, International Journal of Computer Integrated Manufacturing, 2002, Vol. 15,
No. 6, pp. 499510, ISSN 0951-192X.
[148] Lenau, T.: The Missing Element in Design for Manufacture, Annals of the CIRP, Vol. 45, No.1,
1996, pp. 105-108, ISSN 0007-8506.
140
9.0 Literatura
141
9.0 Literatura
[167] Manufacturing Infrastructure: Enabling the Nations Manufacturing Capacity, published by the
National Science and Technology Council, 1997.
[168] Marcicin, J-N.: Computer Aided Production Engineering (CAPE) as Subsystem of CIM, WEB
Journal - CA Systems in Production Process Planning, 2002, ISSN 1355-3799.
http://fstroj.utc.sk/journal/engl/papers/027_2002.pdf
[169] Markovi, A.: Objektno orjentisane specifikacije simulacionih modela baziranih na znanju,
Doktorska disertacija, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 2000.
[170] Marri, H.B., Gunasekaran, A., Bulent, K.: Implementation of Computer - Integrated
Manufacturing in Small and Medium Enterprises, Industrial and Commercial Training, 2003,
Vol. 35, No. 4, pp. 151-157, ISSN 0019-7858.
[171] Marri, H.B., Gunasekaran, A., Grieve, R.J.: Computer-Aided Process Planning: A State of the
Art, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 1998, Vol. 14, No. 4, pp.
261268. ISSN 0268-3768.
[172] Martin, P., Dantan, J.Y., Siadat, A.: Cost Estimation and Conceptual Process Planning, In
Cunha, P.F. and Maropoulous, P.G. (ed.) Digital Enterprise Technology: Perspective and
Future Challenges, Springer Science+Business Media, LLC., New York, 2007, pp. 243-250,
ISBN 978-0387498638.
[173] Martin, P.: Some aspects of Integrated Production and Manufacturing, in Bramley, A.,
Brissaud, D., Coutellier, D., McMahon, C. (Ed.): Advanced in Integrated Design and
Manufacturing in Mechanical Engineering, pp. 215-226, Springer, Netherlands, 2005.
[174] Matalin, A.A.: Tehnologija mainostroenija, Mainostroenije, Lenjingrad, 1986.
[175] Matin, I., Hadistevi, M., Hodoli, J., Vukeli, ., Luki, D.: A CAD/CAE Integrated Injection
Mold Design System for Plastic Products, DOI: 10.1007/s00170-012-3926, International
Journal of Advanced Manufacturing Technology, ISSN 0268-3768.
[176] Mayer, R.J.: IDEF0 Function Modeling: A reconstruction on the Original Air Force Reports,
KBC Inc. College Station, Texas, USA, 1990.
[177] McMahon, C., Browne, J.: CAD/CAM - From Principles to Practice, Addison-Wesley, 1993,
ISBN 978-0201565027.
[178] Meeker, D., McWilliams, F.J.: Structured Cost Reduction: Value Engineering by the Numbers,
The 18th Annual International Conference on DFMA Newport, RI, June, 2003.
[179] Mertins, K., Jochem, R.: Architectures, Methods and Tools for Enterprise Engineering,
International Journal of Production Economics, 2005, Vol. 98, No. 2, pp. 179-188, ISSN 0925-
5273.
[180] Mertins, K., Sssenguth, W., Jochem, R.: Planning Enterprise Related CIM Structures,
Advanced in Factories of Future, CIM and Robotics, Elsevier, North-Holland, Amsterdam,
1993, pp.67-76, ISBN 0-444-89856-5.
[181] Miko, B., Szegh, I., Kutrovacz, L.: Preliminary Planning of Part Manufacturing Process,
Periodica Polytechnica Ser. Mech. Eng., 1999, Vol. 43, No. 2, pp. 97-106, ISSN 0324-6051.
[182] Milaic, V.R., Spasic, .: Kompjuterski integrisani tehnoloki sistemi CIM-sistemi, Mainski
fakultet, Beograd, 1990.
[183] Milai, V.: Teorija projektovanja proizvodnih sistema, Mainski fakultet, Beograd, 1987,
ISBN 86-7083-054-X.
[184] Milling, P.M.: Computer Integrated Manufacturing in German Industry: Aspirations and
Achievements, International Journal of Operations and Production Management; 1997, Vol. 17,
No. 10, pp.10341045, ISSN 0144-3577.
[185] Miloevi M., Todi V., Luki D.: Model Development of Collaborative System for Process
Planning, Journal of Production Engineering, Faculty of Technical Sciences, Novi Sad, 2009,
Vol. 12, No. 1, pp. 95-98, ISSN 1821-4932.
[186] Miloevi, M.: Kolaborativni sistem za projektovanje tehnolokih procesa izrade proizvoda
baziran na internet tehnologijama, Doktorska disertacija, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad,
2012.
142
9.0 Literatura
143
9.0 Literatura
[206] Nei, N.: Razvoj sistema za tehnoloko prepoznavanje i projektovanje tehnolokih procesa za
delove koji se izrauju na obradnim centrima, Magistarska teza, Mainski fakultet, Beograd,
2007.
[207] Nielsen, J.: Information Modeling of Manufacturing Processes: Information Requirements for
Process Planning in a Concurrent Engineering Environment, Doctoral Dissertation, Royal
Institute of Technology, Department of Production Engineering, Stocholm, 2003.
[208] Opiyo, E.Z.: Development of hybrid system for product development and production, Research
report, PTO, 1998.
[209] Ortiz, A., Lario, F., Ros, L.: Enterprise IntegrationBusiness Processes Integrated
Management: a proposal for a methodology to develop Enterprise Integration Programs,
Computers in Industry, 1999, Vol. 40, No. 2, pp. 155171, ISSN 0166-0615.
[210] Pahl B., Beitz W.: Engineering Design: A Systematic Approach, The Design Council, London,
1988, ISBN 978-0387504421.
[211] Park, M.W., Park, B.T., Rho, H.M., Kim, S.K.: Incremental Supervised Learning of Cutting
Conditions Using the Fuzzy ARTMAP Neural N etwork, CIRP Annals - Manufacturing
Technology, 2000, Vol. 49, No. 1, pp. 375-378, ISSN 0007-8506.
[212] Park, S.C.: Knowledge Capturing Methodology in Process Planning, Computer Aided Design,
2003, Vol. 35, No. 12, pp.1109-1117, ISSN 0010-4485.
[213] Parkan, C., Wu, M.: Process Selection with Multiple Objective and Subjective Attributes,
Production Planning and Control, 1998, Vol. 9, No. 2, pp. 189-200, ISSN 0953-7287.
[214] Perovi, M., Arsovski, S., Arsovski Z.: Proizvodni sistemi-struktura, upravljanje i pravci
razvoja, CIM centar, Mainski fakultet, Kragujevac, 1996, ISBN 86-23-43035-2.
[215] Peters, A.J., Rooney, E.M., Rogerson, J.H., McQuater, R.E., Spring, M., Dale, B.G.: New
Product Design and Developmet: A Generic Model, The TQM Magazine, 1999, Vol. 11, No. 3,
pp. 172-179, ISSN 0954-478X.
[216] Petrovi, B.: Razvoj proizvoda, Monografija, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 1997.
[217] Planak, M.: Brza izrada prototipova, modela i alata (Rapid Prototyping and Rapid Tooling),
Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2004, ISBN 86-80249-96-3.
[218] Poliuk, J.: Projektovanje informacionih sistema, Elektrotehniki fakultet, Podgorica, 2007.
www.etf.ac.me/materijal/1190887507PIS.pdf (preuzeto 10.08.2010.)
[219] Popov, M.E., Popov, A.M.: Development of Design and Technological Planning Methodology
in Integrated Production Preparation and Control Systems, Russian Engineering Research,
Allerton Press, Inc., 2007, Vol. 27, No. 6, pp. 365370, ISSN 1068-798X.
[220] Puzovi R.: Razvoj sistema modeliranja tehnolokih procesa FTS-a primenom raunara,
Doktorska disertacija, Mainski fakultet, Beograd, 2000.
[221] Radenkovi, B., Stanojevi, M., Markovi, A.: Raunarska simulacija, Fakultet organizacionih
nauka i Saobraajni fakultet, Beograd, 1999, ISBN 86-7395-074-0.
[222] Radhakrishnan, P., Subramanyan, S., Raju, V.: CAD/CAM/CIM, New age International
Publishers, New Delhi, 2008, ISBN 81-22-42236-5.
[223] Rahim, A.R.A; Baksh, M.S.N.: The Need For a New Product Development Framework For
Engineer-to-order Products, European Journal of Innovation Management, 2003, Vol. 6, No. 3,
pp. 182-196, ISSN 1460-1060.
[224] Rameshbabu, V., Shunmugam, M.S.: Hybrid Feature Recognition Method For Setup Planning
From STEP AP 203, Robotics and Computer Integrated Manufacturing, 2009, Vol. 25, No. 2,
pp. 393-408, ISSN 0736-5845.
[225] Ranky P.G.: Computer Networks for World Class CIM Systems, CIMware Ltd. Guildford, U.K,
1990, ISBN 978-1-87-263101-1.
[226] Regodi, D., Cvetkovi, D.: Automatizacija, proizvodni sistemi i raunarski integrisana
proizvodnja, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011, ISBN 978-86-7912-367-1.
[227] Rehg, J.A., Kraebber, H.W.: Computer-Integrated Manufacturing, 2nd edition, Prentice-Hall,
New Jersey, 2001, ISBN 0-13-087553-8.
144
9.0 Literatura
[228] Rekecki, J., Gatalo, R., Zeljkovi, M., Borojev, LJ., Hodoli, J.: Fleksibilni tehnoloki sistemi za
obradu rotacionih izradaka, Knjiga I, Stanje, tendencije i podloge za razvoj, Fakultet tehnikih
nauka, Institut za proizvodno mainstvo, Novi Sad, 1989.
[229] Risti, M.: Projektovanje proizvoda sa aspekta tehnologinosti, Magistarski rad, Mainski
fakultet, Ni, 2012.
[230] Rocha, J., Ramos, C., Vale, Z.: Process Planning Using a Genetic Algorithm Approach,
Proceedings of the IEEE International Symposium on Assembly and Task Planning, 1999, 21-
24 July, Porto, Portugal, pp. 338-343, ISBN 0-7803-5704-3.
[231] Rozenfeld, H., Kerry, H.T.: Automated Process Planning for Parametric Parts, International
Journal of Production Research, 1999, Vol. 37, No. 17, pp. 3981-3993, ISSN 0020-7543.
[232] Russell, R., Taylor, B.W.: Operation Management: Creating Value Along the Supply Chain, 6th
Edition, John Wiley & Sons, Inc., 2009, ISBN 978-0-470-09515-7.
[233] Sski, J. Salonen, T. Paro, J. Integration of CAD, CAM and NC with Step-NC. VVT Industrial
systems, 2005, ISBN 951-38-6580-0.
[234] Saaty, T.L.: Multi-criteria Decision Making: The Analytic Hierarchy Process. Pittsburgh, PA:
RWS Publication, 1990, ISBN 978-0962031724.
[235] Salehi, M., Tavakkoli-Moghaddam, R.: Application of Genetic Algorithm to Computer-Aided
Process Planning in Preliminary and Detailed Planning, Engineering Applications of Artificial
Intelligence, 2009, Vol. 22, No. 8, pp. 1179-1187, ISSN 0952-1976.
[236] Scallan, P.: Process planning: The Design/Manufacture Interface, MA: Butterworth-
Hienemann, Boston, 2003, ISBN 0-7506-5129-6.
[237] Schleipen, M., Sauer, O., Friess, N., Braun, L., Shakerian, K.: Production Monitoring and
Control Systems within the Digital Factory, Proceedings of the 6th CIRP-Sponsored
International Conference on Digital Enterprise Technology, Springer Berlin/Heidelberg, 2010,
Vol. 66, pp. 711-724, ISBN 978-3-642-10429-9.
[238] Shea, C., Reynolds, C. Dewhurst, P.: Computer-Aided Materials and Process Selection,
Proceedings of the Fourth International Conference on Product Design for Manufacture and
Assembly, Rhode Island, USA, Vol. I, pp. 399-414, 1989.
[239] Shivanand, H.K., Benal, M.M., Koti, V.: Flexible Manufacturing System, New age International
(P) Limited, New Delphi, 2006, ISBN 978-81-224-2559-8.
[240] Shunmugam, M.S., Mahesh, P., Bhaskara Reddy, S.V.: A Method of Preliminary Planning for
Rotational Components With C-Axis Features Using Genetic Algorithm, Computers in Industry,
2002, Vol. 48, No. 3, pp. 199-217, ISSN 0166-0615.
[241] Siller, H.R., Estruch, A., Vila, C., Abellan, J.V., Romero, F.: Modeling Workflow Activities for
Collaborative Process Planning with Product Lifecycle Management Tools, Journal of
Intelligent Manufacturing, 2008, Vol. 19, N0. 6, pp. 689-700, ISSN 0956-5515.
[242] Singh, P.K., Jain, P.K., Jain, S.C.: Simultaneous Optimal Selection of Design and
Manufacturing Tolerances with Different Stack-up Conditions using Genetic Algorithms,
International Journal of Production Research, 2003, Vol. 41, No.11, pp. 2411-2429, ISSN 0020-
7543.
[243] Smith, C.S.: The Manufacturing Advisory Service:Web Based Process and Material Selection,
Ph.D Thesis, University of California, Berkeley, 1999.
[244] Sakamoto, C., Inouye, T.: Overview of Feature Based Process Planning System Using AP240,
Manufacturing Engineering Research Inc., Fujitsu Kyushu System Eng. Ltd., 2004.
[245] Stefanovi, M.: CIM sistemi, Mainski fakultet, Kragujevac, 2006, ISBN 86-80581-96-8.
[246] STEP Application Handbook ISO 10303, version 3, SCRA South Carolina Research Authority,
SC., 2006. (preuzeto 10.10.2010.)
http://www.uspro.org/documents/STEP_application_hdbk_63006_BF.pdf
[247] Stevi, M. Poveanje tanosti merenja numeriki upravljanih mernih maina, Monografija,
Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2006, ISBN 86-7892-028-9.
145
9.0 Literatura
[248] Sudiarso, A., Putranto R.A: Lead Time Estimation of A Production System using Fuzzy Logic
Approach for Various Batch Sizes, Proceedings of the World Congress on Engineering, 2010,
Vol. III, London, pp. 2231-2233, ISBN: 978-988-18210-8-9.
[249] Suh, S. H., Cheon, S. U.: A Framework for Intelligent CNC and Data Model, International
Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2002, Vol. 19, No 10, pp. 727-735, ISSN
0268-3768.
[250] Suh, S. H., Lee, B. E., Chung, D. H., Cheon, S. U.: Architecture and Implementation of a Shop-
floor Programming System for STEP-compliant CNC, Computer-Aided Design, 2003, Vol. 35,
No. 12, pp. 1069-1083, ISSN 0010-4485.
[251] Swift, K.G., Booker, J.D.: Process Selection: From Design to Manufacture, Second edition,
Butterworth-Heinemann, Oxford, 2003, ISBN 0-7506-5437-6.
[252] erifi, V.; Dai, P.; Jemenica, R., Labovi, D.: Functional and Information Modeling of
Production Using IDEF Methods, Strojniki vestnik Journal of Mechanical Engineering,
2009, Vol. 55, No. 2, pp. 131-140, ISSN 0039-2480.
[253] ormaz, D.: Distributive Modeling of Manufacturing Activities using Integrative Manufacturing
Process Model, International Journal of Industrial Engineering and Management, 2010, Vol. 1,
No. 1, pp. 9-18, ISSN 2217-2661.
[254] ormaz, D.N., Arumugam J., Ganduri, C.: Integration of Rule-based Process Selection with
Virtual Machining for Distributed Manufacturing Planning, in Wang, L., Shen, W. (Ed.)
Process Planning and Scheduling for Distributed Manufacturing, Springer Series in Advanced
Manufacturing, 2007, pp. 61-90, ISBN 978-1846287510.
[255] ormaz, D.N., Arumugam, J., Rajaraman, S.: Integrative Process Plan Model and
Representation for Intelligent Distributed Manufacturing Planning, International Journal of
Production Research, 2004, Vol. 42, No. 17, pp. 3397-3417, ISSN 0020-7543.
[256] Tan, W., Khoshnevis, B.: Integration of Process Planning and Scheduling A Review, Journal
of Intelligent Manufacturing, 2000, Vol. 11, pp. 51-63, ISSN 0956-5515.
[257] TeamSET software, CSC Manufacturing, Solihull, UK., www.teamset.com
[258] Tecnomatix Plant Simulation,
http://www.plm.automation.siemens.com (preuzeto 06.11.2011.)
[259] Tepi, J., Todi, V., Luki, D., Miloevi, M., Borojevi, S.: Development of the Computer-
aided Process Planning (CAPP) System for Polymer Injection Mold Manufacturing,
Metallurgy, 2011, Vol. 50, No. 4, pp. 273-277, ISSN 0543-5846.
[260] Teti, R., Kumara, S.R.T.: Intelligent Computing Methods for Manufacturing Systems, Annals of
CIRP, 1997, Vol. 46, No. 2, ISSN 0007-8506.
[261] Toboak, D.: Studij rada, Tehnika knjiga, Zagreb, 1971.
[262] Todi, V., Banjac, D.: Projektovanje i optimizacija tehnolokih procesa obrade, Prirunik,
Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2000, ISBN 86-80249-06-8.
[263] Todi, V., Luki, D., Miloevi, M., Borojevi, S., Vukman, J.: Application of Simulation
Techniques in The Development and Implementation of Flexible Manufacturing Systems,
Proceedings of XV International Scientific Conference on Industrial Systems (IS'11), Faculty of
Technical Science, Novi Sad, 14-16. September, 2011, pp. 23-28, ISBN 978-86-7892-341-8.
[264] Todi, V., Luki, D., Miloevi, M., Vukman, J.: Technological basis for the development and
implementation of flexible manufacturing systems, Proceedings of 10th Anniversary
International conference an accomplisments in Electrical and mechanical Engineering and
Information Technology, Faculty of Mechanical Engineering, Banja Luka, 26-28. May, 2011,
pp. 427-432, ISBN 978-99938-39-36-1.
[265] Todi, V., Luki, D., Stevi, M., Miloevi, M.: Integrated CAPP System for Plastic Injection
Mold Manufacturing, Materiale Plastice, 2008, Vol. 45, No. 4, pp. 381-389, ISSN 0025-5289.
[266] Todi, V., Penezi, N., Luki, D., Miloevi, M.: Tehnoloka logistika i preduzetnitvo, Fakultet
tehnikih nauka, Novi Sad, 2011, ISBN 978-86-7892-368-5.
[267] Todi, V., Stani, J.: Osnove optimizacije tehnolokih procesa izrade i konstrukcije proizvoda,
Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2002, ISBN 86-80249-52-1.
146
9.0 Literatura
[268] Todi, V., Tepi, J., Kostelac, M., Luki, D., Miloevi, M.: Design and Economic Justification
of Group Blanks Application, Metallurgy, 2012, Vol. 51, No. 2, pp. 269-272, ISSN 0543-5846.
[269] Todi, V., Zeljkovi, M., Tepi, J., Miloevi, M., Luki, D.: Techno-Economic Method for
Evaluation and Selection of Flexible Manufacturing Systems, Metallurgy, 2012, Vol. 51, No. 3,
pp. 349-353, ISSN 0543-5846.
[270] Todi, V.: Projektovanje tehnolokih procesa, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2004, ISBN
86-80249-93-9.
[271] Ullman, D.G.: The Mechanical Design Process, 3 edition, McGraw-Hill, New York, 2002,
ISBN 978-0072373387.
[272] Uroevi, S.: Tipska i grupna tehnologija u metalskoj industriji, prirunici IAMA br.1, Mainski
fakultet, Beograd, 1967.
[273] VDI 2221: Methodik zum EntWickeln und Konstruiren technischer Systeme und Produkte,
Beuth Verlag, Berlin, 1993.
[274] Veljovi, A.: Elementi ekspert sistema za projektovanje tehnolokih procesa, Monografija br.4
iz serije Inteligentni tehnoloki sistemi, Mainski fakultet, JUPITER Asocijacija, Beograd,
1990, ISBN 86-7083-141-4.
[275] Veljovi, A.: Informaciono upravljanje razvojem preduzea, Kompjuter biblioteka, aak,
2004, ISBN 86-7310-307-7.
[276] Veljovi, A.: Razvoj informacionih sistema i baze podataka, CIT, Beograd, 2004.
[277] Vernadat, F., Zelm, M.: Advanced Modeling Approach to CIM Systems, in Cotsaftis, M.,
Vernadat, F. (Ed.) Advanced in Factories of Future, CIM and Robotics, Elsevier, North-
Holland, Amsterdam, 1993, pp. 77-89, ISBN 978-0444898562.
[278] Vernadat, F.: Enterprise Modeling and Integration: Principles and Applications, Chapman &
Hall, London, 1996, ISBN 0-412-60550-5.
[279] Vernadat, F.B.: Enterprise Modeling and Integration Myth or Reality, Proceedings of
CARS&FOF 99 Conference, Aquas de Lindoia, Brazil, 1999.
[280] Wang, C.C.L., Chen, S.F., Yuen, M.M.F.: Fuzzy Part Family Formation Based on Grey
Relational Analysis, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2001, Vol.
18, No. 2, pp. 128-132, ISSN 0268-3768.
[281] What ic CIM? http://css.engineering.uiowa.edu/~ie_231/WHATisCIM.pdf
(preuzeto 10.10.2011.)
[282] Womack, J.P., Jones, D.T., Roos, D.: The Machine that Changed the World, Rawson
Associates, New York, 1990.
[283] Womack, J.P., Jones, D.T., Roos, D.: The Machine that Changed the World: The Story of Lean
Production, Seamon & Schuster UK Ltd, 2007.
[284] Wong, T.N., Chan, L.C.F., Lau, H.C.W.: Machining Process Sequencing WIth Fuzzy Expert
System and Genetic Algorithms, Engineering with Computers, 2003, Vol. 19, No. 2-3, pp. 191-
202, ISSN 0177-0667.
[285] Xu, X., Hinduja. S.: Determination of Finishing Features 2 1/2D Components, Proceedings of
the Institution of Mechanical Engineers. Part B: Journal of Engineering Manufacture, 1997, Vol.
211, No. 2, pp. 125-142, ISSN 0954-4054.279.
[286] Xu, X., Wang, L., Newman, S.T.: Computer-Aided Process Planning - A Critical Review of
Recent Developments and Future Trends, International Journal of Computer Integrated
Manufacturing, Taylor Francis, 2011, Vol. 24, No. 1-3, pp. 1-31, ISSN 0951-192X.
[287] Xu, X.,W., He, Q.: Striving for Total Integration CAD, CAPP, CAM and CNC, Robotics and
Computer-Integrated Manufacturing, 2004, Vol. 20, No. 2, pp. 101-109, ISSN 0736-5845.
[288] Xu, X.: Integrating Advanced Computer-Aided Design, Manufacturing, and Numerical Control
- Principles ans Implementation, Information Science Reference, New York, 2009, ISBN 978-
1-59904-714-0.
[289] Yao, S.: Computer-Aided Manufacturing Planning (CAMP) of Mass Customization for Non-
rotational Part Production, Ph.D. Dissertation, Worcester Polytechnic Institute, 2003.
147
9.0 Literatura
[290] Yifei, T., Dongbo, L., Changbo, L, Minjian, Y.: A Feature-extraction-based Process Planning
System, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2008, Vol. 38, No. 1-2,
pp. 1192-1200, ISSN 0268-3768.
[291] Yoshimura M.: System Design Optimization for Product Manufacturing, Concurrent
Engineering: Research and Applications, 2007, Vol. 15, No. 4, pp. 329-343, ISSN 1063-293X.
[292] Yu, J.C., Krizan, S., Ishii, K.: Computer-Aided Design for Manufacturing Process Selection,
Journal of Intelligent Manufacturing, 1993, Vol. 4, No. 3, pp. 199-208, ISSN 0956-5515.
[293] Yue, Y., Ding L., Ahmet K., Painter, J., Walters M.: Study of Neural Network Techniques for
Computer Integrated Manufacturing, Engineering Computations, 2002, Vol. 19, No. 2, pp. 136-
157. ISSN 0264-4401.
[294] Zelenovi, D., osi, I.: Montani sistemi, Nauka, Beograd, 1991, ISBN 86-8621-045-4.
[295] Zelenovi, D.: Projektovanje proizvodnih sistema, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2003.
[296] Zelenovi, D.: Tehnologija organizacije industrijskih sistema preduzea, Fakultet tehnikih
nauka, Novi Sad, 2005, ISBN 86-85211-40-9.
[297] Zeljkovi, M.: Sistem za automatizovano projektovanje i predikciju ponaanja sklopa glavnog
vretena maina alatki, Doktorska disertacija, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 1996.
[298] Zeljkovi M., Borojev Lj., Tabakovi S., Anti A., ivkovi A.: Savremeni obradni i tehnoloki
sistemi - Programiranje numeriki upravljanih maina alatki za obradu rezanjem, Prirunik,
Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2010, ISBN 978-86-7892-329-6.
[299] Zhang, D.: Object-Oriented Modeling for the Integrated Process Planning and Production
Scheduling System, Doctoral thesis, Faculty of Texas Tech Universisty, 1998.
[300] Zhang, H. C., Alting, L.: Computerized Manufacturing Process Planning System, Chapman &
Hall, London, 1994, ISBN 978-0-412-41300-1.
[301] Zhang, W.J., Xie, S.Q.: Agent Technology for Collaborative Process Planning: A Review,
International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2007, Vol. 32, No. 3-4, pp. 315-
325, ISSN 0268-3768.
[302] Zhao, F., Proctor, F.M., Horst, J. A.: A Machining and Measurement Process Planning Activity
Model for Manufacturing System Interoperability Analysis, NIST Interagency/Internal Report
(NISTIR) 7734, May 2010.
[303] Zhao. F., Hong, Y., Yu, D., Yang, Y.: A Genetic Algorithm Based Approach for Integration of
Process Planning and Production Scheduling, Proceedings of International Conference on
Intelligent Mechatronics and Automation, Chengdu, Aug. 26-31, 2004, pp. 483-488, ISBN 0-
7803-8748-1.
[304] Zhao. Y.F., Habeeb. S., Xu. X.: Research Into Integrated Design and Manufacturing Based on
STEP, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 2009, Vol. 44, No. 5-6,
pp. 606-624, ISSN 0268-3768.
[305] Zhou, Y., Chuah, K.B.: Computer-Integrated Manufacturing in China. A Report of Industrial
Field Surveys, International Journal of Operations and Production Management, 2002, Vol. 22,
No. 3, pp. 271288, ISSN 0144-3577.
148