STRUNI RAD SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)

. Todorovski, I. Uvali*

SIGURNOST I ZATITA PRI UNITAVANJU VOJNIH

EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA
UDK 623.365:331.45
PRIMLJENO: 7.4.2016.
PRIHVAENO: 29.8.2016.

SAETAK: Vojna eksplozivna sredstva (pjeako, topniko i raketno streljivo, protupjeake,

protuoklopne i minobacake mine, zrakoplovno i mornariko streljivo, eksplozivi, bombe, itd.)
su predmeti punjeni eksplozivnim tvarima (inicijalni i brizantni eksplozivi, baruti, pirotehnike
smjese) razvrstana u klasu 1, potklase 1.1. do 1.6. skupine opasnosti, opasnih tvari. Imajui u
vidu konstrukcijske, kemijske, fizike i druge znaajke eksplozivnih sredstava uvijek se moraju
poduzimati sve propisane mjere sigurnosti i zatite poevi za vrijeme njihove proizvodnje,
zatim tijekom procesa skladitenja, uvanja, odravanja, rukovanja i prijevoza, pa do njihove
uporabe ili unitavanja.
Vojna eksplozivna sredstva koja iz bilo kojih razloga ne mogu biti dalje u uporabi te su otpisana
kao dotrajala, neispravna, opasna za ljudske ivote i okoli ili nepotrebna korisniku, unitavaju
se, odnosno dovode u stanje trajne i potpune neopasnosti i nekodljivosti za ljudski ivot i oko-
li. Unitavaju se i eksplozivna sredstva koja nisu eksplodirala nakon uporabe, kao i eksplozivna
sredstva u sklopu razminiranja minskih polja zaostalih nakon rata, na propisan nain uz podu-
zimanje svih mjera sigurnosti i zatite izvritelja, ostalih sudionika i okolia.

Kljune rijei: vojna eksplozivna sredstva, eksplozivne tvari, razminiranje, unitavanje

eksplozivnih sredstava

UVOD sljedicama djelovanja na cilju pripadaju skupini

Najei uzroci nesrea s opasnim tvarima u
miru su ljudska greka ili propusti u radu, ne-
struno rukovanje, nedostatak ili nestruno napi-
sani propisi i postupci u odreenim situacijama,
neredovito praenje kakvoe roba, nedostatak
suvremene opreme, alata i ureaja, nedovoljna
struna osposobljenost radnika, navika, itd.
Vojna eksplozivna sredstva (u daljnjem tekstu
eksplozivna sredstva) su razvrstana u klasi 1
opasnih roba, a prema karakteru, uinku i po-
*Mr. sc. ori Todorovski, dipl. ing., (dordi.todorovski@gmail.
com), Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac,
Ilija Uvali, stru. spec. ing. sec., JVP Grada Siska, Vatrogasna 1, 44000
Sisak, (ilijauvalic@gmail.com).
tvarno-tehnikih sredstava kojih eksploatacija,
za razliku od drugih tvarno-tehnikih sredstava,
traje tek nekoliko sekunda, jer su ona samo izvr-
ni element oruanog sustava i upotrebljavaju se
za najneposrednije unitavanje ive sile i drugo-
ga vojnoga neprijateljskog potencijala.
Zbog ubrzana rasta potronje u ratu, u miru
se stvara velika priuva eksplozivnih sredstava
i ista uva u namjenski izgraenim objektima.
Tijekom skladitenja i uvanja eksplozivna sred-
stva prirodno stare i mijenjaju poetnu kakvou.
Pritom parametri poetne kakvoe, koji su posti-
gnuti u proizvodnji, opadaju s vremenom skladi-
tenja, odnosno uvanja i u svezi s klimatskim,
odnosno mikroklimatskim uvjetima uvanja.
Promjena kakvoe ogleda se u promjeni fizikal-

319
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
no-kemijskih, mehanikih i balistikih svojstava,
zbog ega se provode povremeni nadzori kakvo-
e i propisani procesi odravanja. Ako se tijekom
provjere kakvoe utvrdi da eksplozivna sredstva
nisu za daljnju uporabu zbog neispravnosti, iste-
ka roka uporabe, ako su opasna za okolicu, ako
se proglase neperspektivnima za oruane snage,
ako je remont nerentabilan ili nemogu, ona se
otpisuju.
Otpisana eksplozivna sredstva koja su opasna
za daljnje uvanje i koja se ne mogu upotrijebiti
unitavaju odreene postrojbe i strune ekipe
pirotehniari tehnike struke na propisan nain,
strogo postupajui prema Elaboratu i tehnolo-
kom postupku, na odobrenom mjestu - unitava-
litu eksplozivnih sredstava.
Poseban i iznimno znaajan problem pred-
stavljaju zaostala minska polja i neeksplodirana
eksplozivna sredstva iz Domovinskog rata. Uni-
tavanje ovih eksplozivnih sredstava je speci-
fino glede unitavanja otpisanih eksplozivnih
sredstava. Od izvritelja unitavanja ovih ek-
splozivnih sredstava zahtijeva se konstantno is-
punjavanje i posebnih mjera sigurnosti i zatite
koje se posebice odnose na nain rada kao i na
uporabu specijalne opreme i ureaja za rad na
siguran nain.
DEFINIRANJE KORITENIH POJMOVA
Opasne tvari - su tvari koje na razne naine
i u razliitim situacijama mogu ugroziti ivot i
zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoli na ma-
njoj ili veoj udaljenosti od mjesta gdje se na-
laze.
Eksplozivne tvari (inicijalni i brizantni ek-
splozivi, baruti, pirotehnike smjese) - su tvari
koje slue za: izbacivanje projektila iz cijevi
pjeakog ili topnikog naoruanja, pokretanje
(pogon) raznih raketnih sustava, iniciranje dru-
gih eksplozivnih tvari, te rasprskavanje kouljice
projektila ili osiguranje nekog drugog efekta na
cilju. To je takav sustav, relativno nestabilan, koji
je sposoban pod utjecajem vanjskog djelovanja
(poetni impuls - udar, trenje, toplina) prijei (u
320
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
termodinamikom smislu) u stabilniji sustav, pri
emu obavlja golem rad u stvaranju plinovitih
produkata zagrijanih na nekoliko tisua stupnje-
va i pod tlakom od 21010 Pa (Plee, 2008.).
Eksplozivna sredstva (pjeako, topniko i
raketno streljivo, protupjeake, protuoklopne i
minobacake mine, zrakoplovno i mornariko
streljivo, eksplozivi, bombe, itd.) - su predmeti
punjeni eksplozivnim tvarima razvrstana u klasu
1, potklase 1.1. do 1.6. skupine opasnosti, i 13
(trinaest) skupina spojivosti (A, B, C, D, E, F, G,
H, J, K, L, N, S) opasnih tvari. Imajui u vidu
konstrukcijske, kemijske, fizike i druge znaaj-
ke eksplozivnih sredstava uvijek se moraju po-
duzimati sve propisane mjere sigurnosti i zatite,
poevi za vrijeme njihove proizvodnje, zatim
tijekom procesa skladitenja, uvanja, odrava-
nja, rukovanja i prevoenja, pa sve do njihove
uporabe ili unitavanja (AASTP-3, 1995.).
UNITAVANJE VOJNIH
EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA I
EKSPLOZIVNIH TVARI
Ope odredbe
Na specifian i posebno propisan nain uni-
tavaju se:
eksplozivna sredstva i eksplozivne tvari
koje iz bilo kojih razloga ne mogu biti da-
lje u uporabi te su otpisane kao dotrajale
neispravne ili nepotrebne korisniku
eksplozivna sredstva i eksplozivne tvari
koje su iz bilo kojih razloga dospjele u
takvo stanje da neposredno ili potencijal-
no, a posebice pri uporabi ili nakon nje,
objektivno znae opasnost za ljudske i-
vote i okoli
eksplozivna sredstva i eksplozivne tvari za
koje se utvrdi da se procesom delabora-
cije, remonta ili na drugi nain ne mogu
dovesti u stanje potpune ili djelomine
uporabljivosti ili je njihovo dovoenje u
ispravno i neopasno stanje neracionalno i
gospodarski neopravdano
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
eksplozivna sredstva koja nisu eksplodira-
la nakon bojevog gaanja ili su zaostala
nakon rata
eksplozivna sredstva u sklopu razminira-
nja minskih polja zaostalih nakon rata,
dezaktiviranja mina iznenaenja, kada se
to ne moe izvesti na drugi, ali potpuno
siguran nain.
Eksplozivna sredstva mogu se unititi na vie
naina, a nain unitavanja odabire se ovisno o:
vrsti i koliini eksplozivnih sredstava za
unitavanje
tehnikom stanju eksplozivnih sredstava
za unitavanje (stupanj opasnosti pri odre-
enom nainu unitavanja, stanje kom-
pletnosti, uzroci zbog kojih se unitavaju)
poloaju i okolnostima u kojima se ek-
splozivna sredstva nalaze u trenutku kad
se moraju unititi
mogunostima i isplativosti unitavanja
eksplozivnih sredstava.
Postupak unitavanja eksplozivnih sredstava
je sloen i veoma odgovoran proces, s nesagledi-
vo neeljenim posljedicama ako je obavljen ne-
struno i nepravilno, ako je odabran neprimjeren
nain unitavanja i ako pritom nisu poduzete sve
odgovarajue sigurnosne mjere i mjere zatite na
radu. Ta sloenost ne proizlazi toliko iz samoga
tehnolokog postupka unitavanja koliko iz ve-
likog broja i opsega pripremnih mjera koje se u
cijelosti i na vrijeme moraju predvidjeti, planirati
i osigurati prije unitavanja, za vrijeme i nakon
unitavanja u danim okolnostima i mogunosti-
ma. Neeljene posljedice nepravilna rada pri
unitavanju mogu se javiti u fazi pripreme, za
vrijeme radova, neposredno nakon toga (to je
najee) i nakon duljeg vremena, odnosno na-
kon niza godina.
Sve vrste eksplozivnih sredstava i eksploziv-
nih tvari mogu se unitavati:
detonacijom u fugasama (topniki pro-
jektili, mine za minobaca i runi baca,
protupjeake i protuoklopne mine, rune
bombe, topnike kapsule, eksploziv, ri-
jene i morske mine, raketno gorivo mase
vee od 10 kg, vee koliine pjeakog
streljiva)
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
detonacijom na licu mjesta pojedinano
u sluajevima zatajenja projektila nakon
gaanja ili zaostalih iza rata, kao i mina u
minskom polju pri deminiranju
spaljivanjem (malodimni baruti na otvo-
renu prostoru, pjeako streljivo u poseb-
nom kotlu), uz uvjet da se ono ne pretvori
u detonaciju, to se postie tehnologijom
izvedbe i ograniavanjem koliine eksplo-
zivnog materijala koji se na taj nain eli
unititi
potapanjem u vodu ili odgovarajuu te-
kuinu (posebna eksplozivna sredstva, di-
mna ili kemijska), i to prema posebnom
tehnolokom postupku
na ekoloki potpuno prihvatljiv nain,
vee koliine otpisanih eksplozivnih sred-
stava i eksplozivnih tvari - demilitarizaci-
jom.
Ako je razlog unitavanja ienje zemljita
od neeksplodiranih eksplozivnih sredstava ili
zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, primje-
njuje se posebna metoda pretraivanja i pose-
ban nain unitavanja. Tu zadau trebaju skupa
obavljati struno osposobljene i kvalitetno opre-
mljene ekipe pirotehniara i deminera.
Ovisno o koliini eksplozivnih sredstava koja
se unitava, njihovu opem stanju i moguno-
sti prijevoza te stanju kompletnosti, eksplozivna
sredstva i eksplozivne tvari mogu se unitavati
detonacijom, i to na:
stalnim mjestima za unitavanje
privremenim mjestima za unitavanje
sluajnim mjestima za unitavanje.
Svaki od ovih naina unitavanja ima speci-
finosti u pogledu organizacije rada i sigurno-
snih mjera te u samom postupku po fazama rada.
Unitavanje eksplozivnih sredstava na stalnim
mjestima za unitavanje
Stalno mjesto za unitavanje zemljita je
odreene veliine (500 500 m) koje mora biti
udaljeno od naselja najmanje 2500 m. Ui pro-
stor mora biti oznaen i osiguran za vrijeme uni-
321
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
tavanja eksplozivnih sredstava te imati ureeno
sklonite za ljude na najmanje 200 m i zaklon za
palitelja na 150 m od fugasa, zaklone za ljude
koji su u osiguranju poligona i zaklon za uvanje
dnevne potrebe sredstava za aktiviranje na uda-
ljenosti najmanje 200 m od fugasa i najmanje
50 m od sklonita i zaklona za ljude. Svi zakloni
i sklonita moraju biti propisno pokriveni.
Unitavanje eksplozivnih sredstava
detonacijom na stalnim mjestima za
unitavanje
Skupno unitavanje eksplozivnih sredstava
detonacijom na stalnim mjestima za unitavanje
ima sljedee faze:
prethodna priprema
priprema ueg prostora za unitavanje,
iskopavanje jama fugasa
doprema eksplozivnih sredstava do mjesta
za unitavanje
slaganje eksplozivnih sredstava u fugase
osiguranje i pregled ueg i ireg prostora
poligona za unitavanje
priprema sredstava za paljenje fugasa
priprema neposredno prije unitavanja
unitavanje paljenje fugasa
postupak nakon paljenja fugasa.
Prethodna priprema
Prethodna priprema za skupno unitavanje
eksplozivnih sredstava obuhvaa: pismeno iz-
vjee lokalnim tijelima vlasti, zapovijed za uni-
tavanje, ovjerovljen predmet otpisa eksploziv-
nih sredstava, dijelova eksplozivnih sredstava ili
sirovina, izradu plana rada, plana tvarne pripre-
me za unitavanje, izdvajanje potrebnih sredsta-
va za unitavanje, pripremu ljudstva i sredstava
za unitavanje eksplozivnih sredstava.
Priprema ueg prostora za unitavanje,
iskopavanje jama fugasa
Priprema ueg prostora za unitavanje obu-
hvaa iskopavanje jama fugasa dubina 80
100 cm, najvie 30-50 kg neto mase istog
eksploziva istodobno za unitavanje u jednoj fu-
gasi, irina i duina u skladu s vrstom i koliinom
322
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
eksplozivnih sredstava, za jedno ispucavanje
najvie est fugasa koje su meusobno udaljene
od 10 do 20 m.
Doprema eksplozivnih sredstava do mjesta za
unitavanje
Doprema eksplozivnih sredstava do mjesta
za unitavanje obuhvaa poduzimanje posebnih
sigurnosnih mjera ovisno o stanju eksplozivnih
sredstava, prijevoz ljudstva za rad u posebnim
vozilima, osiguranje alata, a prema potrebi i
strojeva za kopanje fugasa
Slaganje eksplozivnih sredstava u fugase
Na dno se slau eksplozivna sredstva s de-
bljom kouljicom i manjom koliinom eksplo-
ziva u projektilu, a na vrh fugase stavlja se ek-
sploziv koji e dati dovoljno snaan impuls za
detoniranje itavog sadraja fugase; eksplozivna
sredstva u fugasi slau se u obliku stoca tako
da meusobno prianjaju najtanjim dijelom ko-
uljice; meuprostori se lagano popunjuju upa-
ljaima i runim bombama; tijekom slaganja u
fugasu na eksplozivnim sredstvima ne smije se
stajati nogama; nakon slaganja fugasa se laga-
no zatvara paljivim nasipavanjem sloja po sloja
iskopane zemlje, a ostavlja se slobodan prostor
za postavljanje eksplozivnog naboja za unita-
vanje.
Osiguranje i pregled ueg i ireg prostora
poligona za unitavanje
Osiguranje i pregled ueg i ireg prostora
poligona za unitavanje straom se zatvaraju
svi putovi koji vode k mjestu za unitavanje, po-
stavljaju se ploe Opasno za ivot! Zabranjen
prilaz!; broj straarskih mjesta ovisi o konfigu-
raciji zemljita; dogovaraju se signali za poetak
i prestanak paljenja fugasa te za povlaenje ljud-
stva s osiguranja; pregledava se zemljite ue
i ire od sluajnog nailaska nepozvanih osoba
ili stoke.
Priprema sredstava za paljenje fugasa
Priprema sredstava za paljenje fugasa spo-
rogorueg stijenja, detonatorskih kapsula, elek-
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
trinih detonatorskih kapsula, ureaja za elek-
trino paljenje, kopa za dezaktiviranje fugasa
(slika 1.), eksploziva, alata za izradu upaljaa,
ljepljivih vrpca, ureaja za provjeru ispravno-
sti elektrinih detonatorskih kapsula i minerske
ice, alata za zatrpavanje fugasa.
ica se vezuje za kopu neposredno prije po-
stavljanja detonatorske kapsule na sporogorui
stijenj.
1 eksplozivni naboj; 2 detonatorska kapsula; 3 kopa; 4
ica za povlaenje
Slika 1. Kopa za dezaktiviranje fugasa
Figure 1. Clasp for deactivating the fugas
Eksplozivni naboj kompletira, povezuje su-
stav za paljenje i pali profesionalni pirotehniar,
a ne pomono ljudstvo koje je bilo angairano u
kopanju fugasa.
Priprema neposredno prije unitavanja
Pripreme za paljenje fugasa sporogoruim sti-
jenjem obuhvaaju ove radnje:
provlaenje okomito odsjeena kraja spo-
rogorueg stijenja kroz kopu za dezak-
tiviranje za 5 cm, koliko je potrebno za
uvlaenje i privrivanje detonatorske
kapsule
kad se svi elementi pripreme i meusobno
poveu, postavljaju se u fugase
eksplozivni metak za ruenje (TNT od
200 g) postavlja se na eksplozivni naboj
za unitavanje koji je na vrhu naslagane
fugase, a pritom se pazi na nalijeganje ek-
sploziva i postavljanje eksploziva s kapsu-
lom u leite (prethodno treba oistiti lei-
te od zemlje, a zatim ga lagano uvrstiti
runim nasipavanjem sitne zemlje)
fugasa se potpuno zatrpava (prvo paljivo
rukama, a zatim se lopatom nanosi sloj po
sloj zemlje bez kamenja)
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
provjerava se poloaj eksplozivnog met-
ka, za ploicu se kroz odreen otvor vezu-
je prethodno postavljena ica za poteza-
nje, a tek se onda zatrpava taj dio fugase;
pritom treba paziti na to da se ica ne po-
vue.
Pripreme za paljenje fugasa detonirajuim i
sporogoruim stijenjem te detonatorskom kapsu-
lom broj 8 obuhvaaju ove radnje:
prema broju fugasa odsijeca se odreen
broj detonirajuih stjenjeva duine koja
odgovara udaljenosti do mjesta na kojem
se postavlja sporogorui stijenj s detona-
torskom kapsulom
krajevi detonirajuih stjenjeva povezuju
se oko detonatorske kapsule sa sporogo-
ruim stijenjem
krajevi detonirajuih stjenjeva prema fu-
gasama se kompletiraju detonatorskim
kapsulama
detonatorske kapsule koje su kraj fugasa
bile spojene s detonirajuim stijenjem po-
stavljaju se u leita eksplozivnih metaka
svake fugase
kope za dezaktiviranje se ne postavljaju,
dalje se postupa kao u prethodnom sluaju
u sluaju prekida i neaktiviranja neke fu-
gase ostaje se u zaklonu i eka najmanje
deset minuta, a zatim se ide do mjesta
paljenja kako bi se utvrdilo jesu li svi de-
tonirajui stjenjevi detonirali. Ako koji od
njih nije prihvatio detonaciju, fugasa se
dezaktivira
mjesto za paljenje sporogorueg stijenja
od zaklona je udaljeno 10 20 m, ovisno
o pogodnosti zemljita, zbog utvrivanja
jesu li svi detonirajui stjenjevi detonirali.
Pripreme za paljenje fugasa elektrinom de-
tonatorskom kapsulom obuhvaaju ove radnje:
ispitivanje elektrinih detonatorskih kap-
sula, elektrinoga kabela i stroja za palje-
nje neposredno prije unitavanja
stroj se za paljenje osigurava da ga ne
moe upotrijebiti nitko osim voditelja ra-
dova
323
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
elektrine kapsule povezuju se u skladu
s planiranom shemom, vodei rauna o
udaljenostima izmeu fugasa
kapsule se postavljaju u leita eksplo-
zivnih metaka (TNT 200 g) svake fugase,
lagano se utvruju, a potom se fugase za-
trpavaju
svi spojevi elektrine mree podiu se sa
zemlje tako da pri paljenju struja ne otjee
u zemlju, jer bi to prouzrokovalo zataje-
nje mree (neaktiviranje)
krajeve kabela u zaklonu povezuje vodi-
telj radova sa strojem za paljenje tek pred
samo paljenje, kad su obavljene sve pri-
preme, dobiveno izvjee od straara da
je sve u redu te pregledano zemljite oko
fugasa dalekozorom i oevidom.
Unitavanje paljenje fugasa
Postupak paljenja fugasa pri unitavanju ek-
splozivnih sredstava stijenjskim paljenjem je
sljedei:
odreuje se onoliko osoba za paljenje ko-
liko ima fugasa
na dani znak upravitelja radova odreene
osobe pokraj fugasa pripaljuju sporogoru-
i stijenj
na dani znak ljudstvo iz osiguranja i ostalo
ljudstvo koje je slobodno ide u sklonite
nakon paljenja fugasa svi idu u zaklon;
ako se koja fugasa ne moe pripaliti, oso-
ba koja to nije uspjela, mora skupa s osta-
lima otii u sklonite
prije ulaska u sklonite upravitelj rado-
va jo jedanput provjerava zemljite oko
fugasa i ako primijeti nepozvane osobe,
odmah osobno dezaktivira sve fugase po-
tezanjem ice
kada se nakon dezaktiviranja uklone ra-
zlozi zbog kojih je to uinjeno, fugase se
ponovno pripremaju za paljenje na opisan
nain
nakon odbrojavanja detonacija ljudstvo
ne izlazi iz sklonita najmanje deset mi-
nuta
324
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
ako sve fugase nisu unitene, upravitelj
radova dezaktivira onu fugasu koja nije
djelovala snanim potezanjem svake ice
pojedinano
ako se nije pripalila koja fugasa, upravitelj
to treba uiniti deset minuta nakon deto-
nacije ostalih fugasa: promotri zemljite, a
zatim se vraa u zaklon.
Eksplozivni naboj kompletira, povezuje su-
stav za paljenje i pali profesionalni pirotehniar,
a ne pomono ljudstvo koje je bilo angairano u
kopanju i slaganju fugasa.
Postupak paljenja fugasa pri unitavanju elek-
trinim paljenjem je sljedei:
upravitelj zapovijeda ljudstvu da ode u
zaklon jer je elektrini kabel povezan s
vodiima krajnjih detonatorskih elektri-
nih kapsula, sve kapsule meusobno po-
vezane i ostatak elektrinoga kabela une-
sen u zaklon za paljenje fugasa
dogovorenim signalom upravitelj radova
daje znak da svi odu u sklonite
kad se upravitelj radova uvjeri da su svi u
sklonitu i da nema neoekivanih osoba
u opasnom pojasu fugasa, ulazi u zaklon
za paljenje, spaja kabele sa strojem za pa-
ljenje, izlazi iz zaklona, ponovno proma-
tra opasno zemljite oko fugasa i, kada je
siguran da je sve u redu, aktivira stroj na
propisan nain, ime izaziva detonaciju
fugasa (projektila eksplozivnih sredsta-
va)
deset minuta nakon paljenja upravitelj
izlazi iz zaklona, ide do fugasa i provjera-
va jesu li i kako detonirale.
Postupak nakon paljenja fugasa
Postupak nakon jednog paljenja razlikuje se
od postupka nakon unitavanja odreenog dana
te od svekolikog unitavanja po istoj zapovijedi
od nekoliko dana.
Nakon svakog paljenja zemljite se pretrau-
je 50 m od fugasa, a na kraju radnog dana 300
350 m od fugasa kako bi se pronala nedetonira-
na eksplozivna sredstva. Ljudima koji pretrauju
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
zemljite nije doputeno dirati odbaene dijelo-
ve eksplozivnih sredstava. Oni samo oznauju
mjesto i zovu pirotehniara upravitelja radova.
Ako je mogue, pirotehniar prikuplja odba-
ene dijelove, pravi posebnu fugasu i unitava
ih poveanom koliinom eksploziva. Ako je po-
micanje odbaenih dijelova opasno, unitavaju
se na licu mjesta. Zabranjeno je zakopavati ne-
detonirana ili nepotpuno detonirana eksplozivna
sredstva u zemlju ili ih bacati u grmlje, vrtae,
jame, ponore bez obzira na stupanj opasnosti od
tih ostataka.
Unitavanje eksplozivnih sredstava
spaljivanjem na stalnim mjestima za
unitavanje
Unitavanje eksplozivnih sredstava spaljiva-
njem razumijeva njihovo izvrgavanje povienoj
temperaturi na kojoj se ona pretvaraju u proizvo-
de izgaranja s krutim ostacima i kovnim dijelovi-
ma ili bez njih.
Za taj nain unitavanja iskoritava se svoj-
stvo veeg broja eksplozivnih sredstava i eksplo-
zivnih tvari da na otvorenu prostoru i uz odre-
ene uvjete razmjerno mirno izgaraju i da ne
nastupi detonacija.
Inicijalni eksplozivi ne mogu se unitavati
spaljivanjem (osim u posebnim sluajevima uz
prethodno ovlaivanje) jer na povienoj tempe-
raturi odmah prelaze u detonaciju. Zbog toga se
ni detonatorske kapsule ne mogu unitavati spa-
ljivanjem.
Topnike kapsule i pjeako streljivo ipak se
unitavaju spaljivanjem iako u sastavu imaju i
inicijalnu kapsulu koja pri spaljivanju detonira,
ali se to dogaa pojedinano i koliina inicijalne
mjeavine je veoma mala.
Brizantni eksplozivi takoer se mogu spalji-
vati, ali samo u ogranienim koliinama, jer bi
kod veih koliina razmjerno mirno izgaranje
prelo u detonaciju i uzrokovalo neeljene po-
sljedice.
Crni barut ne unitava se spaljivanjem zbog
velike brzine i nagla izgaranja, to takoer moe
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
prouzrokovati neeljene posljedice. Crni ba-
rut unitava se potapanjem u tekuu vodu, jer
se njegove sastavnice pod utjecajem vode lako
razlau. Kalijeva salitra, koja je jedna od sastav-
nica crnog baruta, otapa se u vodi i dovodi crni
barut do brza razlaganja. Jednom ovlaen crni
barut gubi svoja obiljeja, a suenjem ga nije
mogue poboljati i ponovno mu vratiti poetnu
kakvou.
Eksplozivne tvari koje se mogu unititi spalji-
vanjem jesu:
sve vrste malodimnih baruta, s odreenim
ogranienjem
sve vrste brizantnih i gospodarskih eksplo-
ziva u odreenim koliinama i eksploziv-
nih sredstava punjenih brizantnim eksplo-
zivima kakva su detonirajui stjenjevi
pjeako streljivo odreene vrste, uz neka
ogranienja
sve vrste topnikih kapsula koje se sa a-
hura mogu skinuti odvijanjem
sporogorui stijenj
temeljni barutni naboji za minobacake i
tromblonske mine
signalni i osvjetljujui sastavi
dimne tvari i dimna sredstva
inicijalne kapsule, ali samo kada se nalaze
u kapsulama pjeakog streljiva i topni-
kim kapsulama
brizantni eksplozivi u granatama, raket-
nim projektilima i drugim eksplozivnim
sredstvima, ali uz posebne uvjete rada
pogonski raketni naboji koji se ne mogu
izvaditi iz svoje komore, odnosno raket-
nog motora, uz posebne uvjete rada.
Unitavanje eksplozivnih sredstava potapanjem
na stalnim mjestima za unitavanje
Unitavanje eksplozivnih sredstava potapa-
njem u more na stalnim mjestima za unitava-
nje veoma je jednostavno, ali se time oneiuje
more i okoli. Jer, brizantni eksplozivi, posebice
trinitrotoluen, ostaju nepromijenjenih svojstava i
nakon vie od dvije stotine godina stajanja u vodi.
Potapanjem u more skupno se unitavaju samo
325
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
posebna eksplozivna sredstva (dimna, zapaljiva,
osvjetljujua i kemijska), i to po posebnom dopu-
tenju ovlatenog tijela na mjestima u moru koja
su tono odreena dravnim propisima.
Unitavanje eksplozivnih sredstava na
zateenim mjestima mogu dezaktivirati na licu mjesta, a potom bez-
Pod zateenim mjestom za unitavanje razu-
mijeva se razmjerno mali zemljini prostor (na
povrini zemlje, pod zemljom, pod vodom, u
zidu stambenog ili industrijskog objekta) na ko-
jemu se sluajno zateklo jedno ili vie eksploziv-
nih sredstava, i to:
kada u bojnom gaanju projektil zataji na
cilju
kada nastane rikoet i projektil zaluta, a
ne eksplodira pri padu i zaustavljanju na
zemlji ili u zemlji
kada se pronae neeksplodirani projektil
koji potjee iz rata
kada se zbog poara, prevrtanja vozila,
sudara ili eksplozije pojedina neeksplodi-
rana eksplozivna sredstva ne mogu uklo-
niti
kada se naie na postavljenu protupjea-
ku, protuoklopnu ili diverzantsku minu, a
nije ju mogue ukloniti na drugi nain.
Unitavanje neeksplodiranih eksplozivnih
sredstava nakon gaanja veoma je opasan posao
i gotovo se uvijek mora obaviti na mjestu nala-
enja eksplozivnog sredstva. Ta zadaa ubraja
se u specifine radove zbog sloenosti postupka
unitavanja i posebnih sigurnosnih mjera koje se
moraju poduzeti i kojih se svaka osoba koja su-
djeluje u unitavanju mora strogo drati u svim
fazama rada.
Opasnost pri unitavanju neeksplodiranih
projektila proizlazi iz injenice to je nakon lan-
siranja projektila djelovanjem inercije i centrifu-
galne sile upalja u aktivnom stanju (armiran),
odnosno dijelovi su i mehanizmi upaljaa dove-
deni u potpuno slobodan poloaj da u trenutku
udara u zapreku (ili sluajnim laganim udarom u
njih pri pronalaenju, pomicanju ili unitavanju)
projektil lako moe detonirati.
326
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
Strogo je zabranjeno pomicati ili prevoziti
neeksplodirane projektile koji su proli kroz ci-
jev ili su na bilo koji drugi nain bili poslani na
cilj (lansirani, baeni rukom). Iznimka su pojedi-
ne vrste zrakoplovnih bomba i raketnih projek-
tila koje se prema ocjeni strunog povjerenstva
opasno odnijeti na mjesto pogodno za unitava-
nje.
S vremenom se na neeksplodiranim i neakti-
viranim eksplozivnim sredstvima pojavljuje ko-
rozija, nestaju oznake i boja koje govore o vrsti
eksplozivnih sredstava. Posebice su tako opasne
protupjeake i protuoklopne mine, rune bom-
be, kasetne bombice.
Unitavanju neeksplodiranih eksplozivnih
sredstava prethodi:
pronalaenje sredstava ili mjesta gdje je
eksplozivno sredstvo palo
oznaivanje mjesta i izvjeivanje o nae-
nom sredstvu
osiguranje mjesta do unitavanja.
Nain pronalaenja i postupak povjeren-
stva za pronalaenje, obiljeivanje i unitava-
nje eksplozivnog sredstva ureuje se posebnim
Pravilnikom za organizaciju i izvedbu gaanja
pjeakim, topnikim, raketnim, minobacakim
i drugim orujem s programima gaanja.
Nakon gaanja povjerenstvo uz pomo odre-
enog broja vojnika postrojbe koja je gaala, or-
ganizira pronalaenje i obiljeivanje projektila
koji su zatajili.
Kada se naie na neeksplodirani projektil,
koji moe biti na povrini zemlje, djelomino
ili potpuno u zemlji, obavjeuje se ovlatena
osoba iz povjerenstva kako bi odredila poloaj
i stanje projektila. Nakon toga se pokraj projek-
tila postavlja koli sa zastavicom trokutna obli-
ka kako bi se mjesto obiljeilo. Za sluaj kad je
projektil pod zemljom, pri odreivanju poloaja
i dubine moe se upotrijebiti i metaldetektor (mi-
noistraiva).
Kada se pronau i obiljee projektili koji su
zatajili, upravitelj ostaje s potrebnim brojem pi-
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
rotehniara koje osobno odredi zbog unitavanja
neeksplodiranih projektila.
Pri unitavanju neeksplodiranih eksplozivnih
sredstava zbog velike opasnosti i delikatnosti po-
sla potrebno je stalno imati na umu i sljedee:
primjenu svih opih mjera pirotehnike
sigurnosti
primjenu svih posebnih i specifinih si-
gurnosnih mjera za svaki sluaj i za svaku
vrstu eksplozivnih sredstava
pripremu i organizaciju mjesta za unita-
vanje neeksplodiranih eksplozivnih sred-
stava
dosljedno potovanje uputa o unitavanju.
Primjena svih opih mjera pirotehnike sigur-
nosti obuhvaa:
potpunu osposobljenost ljudi koji rukuju
eksplozivnim sredstvima i obavljaju posao
njihovog unitavanja
strogo potovanje pravila i propisa koji
ureuju rad s eksplozivnim sredstvima,
posebice pri unitavanju neeksplodiranih
eksplozivnih sredstava
veliku stegu u radu za vrijeme unitavanja
eksplozivnih sredstava
psiholoku stabilnost ljudi
stalan nadzor, budnost i kontrolu pri re-
alizaciji procesa unitavanja eksplozivnih
sredstava
provjeru sredstava za paljenje pri unita-
vanju eksplozivnih sredstava
odreivanje sigurnosnih udaljenosti pri
unitavanju eksplozivnih sredstava
odreivanje koliine eksploziva za uni-
tavanje neeksplodiranog eksplozivnog
sredstva
sklanjanje ljudstva i eksplozivnih tvari u
sklonita pri ispucavanju
primjerenu organizaciju rada na terenu i
strogo izvravanje zapovijedi i naputaka
rukovoditelja unitavanja eksplozivnih
sredstava
ureenje zemljita prije unitavanja i po-
slije unitavanja eksplozivnih sredstava
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
organiziranu protupoarnu, sanitetsku i
higijensko-tehniku zatitu, te zatitu oko-
lia pri unitavanju eksplozivnih sredsta-
va.
Primjena svih posebnih i specifinih sigurno-
snih mjera za svaki sluaj i za svaku vrstu ek-
splozivnih sredstava obuhvaa sljedee:
strogo je zabranjen prijevoz ili pomicanje
neeksplodiranih eksplozivnih sredstava
nije doputeno samostalno obavljanje
radnji ako to nije predvieno ovjerenim
dokumentima po kojima se realizira pro-
ces unitavanja eksplozivnih sredstava
nije doputeno puenje, samovolja, ne-
disciplina, ometanje pirotehniara u radu,
konzumacija alkohola i narkotika prije, za
vrijeme i nakon unitavanja eksplozivnih
sredstava
obvezatno je prepoznati pronaeno neek-
splodirano sredstvo i utvrditi stanje
nije doputen rad osobama koje se ne
osjeaju sposobnima za siguran rad pri
unitavanju eksplozivnih sredstava, kao i
neovlatenim osobama
neeksplodirana eksplozivna sredstva
moraju se otkopavati na siguran i tono
propisan nain, i to onoliko koliko je po-
trebno da se postavi odreena koliina ek-
sploziva za aktiviranje
prije poetka unitavanja neeksplodiranih
eksplozivnih sredstava potrebno je osigu-
rati zaklone i sklonita za palitelje, ljude
iz fizikog osiguranja mjesta za unitava-
nje i ostaloga pomonog ljudstva
na krkom i kamenitom tlu mora se sigur-
nosni pojas poveati i zbog velike opa-
snosti od razlijetanja dijelova projektila i
kamenja
neeksplodirani projektil i mine u vodi uni-
tavaju se na poseban i specifian nain
ako je neeksplodirani projektil blizu
objekta koji se eli zatititi od razaranja,
onda se gradi nasip i/ili kopa kanal odre-
ene dubine, ovisno o konkretnoj situaciji
na kraju unitavanja neeksplodiranih ek-
splozivnih sredstava sastavlja se izvjee.
327
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ... SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)

Obvezno je strogo potovati upute o unita- Tablica 1. Koliina TNT-a potrebna za unitavanje
vanju, a prema potrebi se primjenjuju posebni neeksplodiranih eksplozivnih sredstava
ureaji koji omoguavaju unitavanje sa sigurne Table 1. Quantity of TNT required for destruction
udaljenosti kumulativnim mlazom, roboti, po- of unexploded explosive devices
mona sredstva, klinasti topovi.
Koliina
Red.
Na osnovi vrste neeksplodiranoga eksplo- Vrsta eksplozivnog sredstva TNT-a
br.
zivnog sredstva odreuje se koliina brizantnog (kg)
eksploziva trinitrotoluena (TNT) za aktiviranje, Protupjeake i protuoklopne mine,
mine za rune bacae, minobacake
izrauje se eksplozivni naboj i kompletira sustav 1. 0,2
mine, rune bombe i ostala eksplo-
za paljenje, stijenjski ili elektrini. U Tablici 1. zivna sredstva s tankom kouljicom
(SSNO, 1980.) navedena je koliina TNT-a po- Trenutno-fugasne granate kalibra do
trebna za unitavanje neeksplodiranih eksploziv- 2. 0,2
50 mm
nih sredstava ovisno o vrsti. Trenutno-fugasne granate kalibra od
3. 0,4
50 do 100 mm
Kako bi se sprijeila mogunost ranjavanja
Trenutno-fugasne granate kalibra od
ili stradavanja pri unitavanju neeksplodiranih 4. 0,6
100 do 150 mm
eksplozivnih sredstava (palitelja, ljudi iz fizi- Trenutno-fugasne granate kalibra od
kog osiguranja, ljudi koji rade na unitavanju 5. 0,6 1,0
150 do 200 mm
eksplozivnih sredstava i pomone radne snage),
Trenutno-fugasne granate kalibra
odreuje se sigurnosni pojas te grade sklonita 6. 1,0 2,0
veeg od 200 mm
od razlijetanja komadia kouljice eksplozivnog
sredstva i/ili kamenja. Odreivanje sigurnosnih Pancirna zrna s eksplozivnim nabo-
7. 1,0
jem kalibra do 75 mm
udaljenosti ovisi o kalibru i vrsti eksplozivnog
sredstva te o nainu unitavanja eksplozivnih Pancirna zrna s eksplozivnim nabo-
8. 1,0 2,0
sredstava pojedinano ili skupno. jem kalibra veega od 75 mm

Eksplozivna glava s eksplozivnim

Udaljenosti razlijetanja fragmenata pri ek- 9. 0,6 1,0
nabojem raketnih projektila
sploziji neeksplodiranog eksplozivnog sredstva
ili mina u minskom polju navedene su u Tablici 10. Kumulativni projektili 0,2 0,4
2 (SSNO, 1980.).

328
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
Tablica 2. Udaljenosti razlijetanja fragmenata pri eksploziji neeksplodiranog eksplozivnog sredstva
Table 2. Fragment dispersal distances in the explosion of an unexploded explosive device
Red.
Vrsta eksplozivnog sredstva
br.
Rune bombe, mine za rune bacae, tromblonske mine, RPG,
1.
protupjeake mine
2. Topniki projektili kalibra do 76 mm
3. Topniki projektili kalibra od 76 do 105 mm
4. Topniki projektili kalibra od 105 do 122 mm
5. Topniki projektili kalibra od 122 do 155 mm
6. Topniki projektili kalibra veeg od 155 mm
7. Zrakoplovne bombe mase do 500 kg
8. Zrakoplovne bombe mase vee od 500 kg
RAD NA UNITAVANJU
NEEKSPLODIRANOG EKSPLOZIVNOG
SREDSTVA
Rad struno osposobljenih djelatnika - pi-
rotehniara nakon pronalaska neeksplodiranih
eksplozivnih granata ili mina u minskom polju
i njihova zadaa na unitavanju tih sredstva te-
melji se na:
potvrivanju opasnosti koju predstavljaju pro-
naena neeksplodirana eksplozivna sredstva
provoenju sigurnosnih i zatitnih mjera
pri unitavanju pronaenih neeksplodira-
nih eksplozivnih sredstava
pomoi nadlenih tijela u realizaciji uni-
tavanja pronaenih neeksplodiranih ek-
splozivnih sredstava
p
rovedbi postupka unitavanja pronaenih
neeksplodiranih eksplozivnih sredstava.
Potvrivanje opasnosti koju predstavlja
neeksplodirano eksplozivno sredstvo
Za potvrivanje opasnosti koju predstavlja
neeksplodirano eksplozivno sredstvo potrebno
je provesti:
identifikaciju vrste eksplozivnog sredstva
i upaljaa, odnosno kakav je njihov status
procjenu stanja eksplozivnog sredstva kad
identifikacija nije mogua
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
Udaljenost razlijetanja fragmenata eksplozivnih
sredstava (m)
pri detonaciji na
pri detonaciji u fugasi
povrini
100 200
500 250
600 300
800 400
1.200 600
1.500 750
2.000 1.000
2.500 1.250
novu procjenu opasnosti eksplozivnog
sredstva na temelju dodatnih informacija
upoznavanje nadlenog tijela o opasnosti-
ma eksplozivnog sredstva kada to nadilazi
strunost djelatnika na konkretnoj zadai
promjenu operativnog tempa rada i priori-
teta kada se za to pojavi potreba, uz pret-
hodno odobrenje nadlenog tijela
koritenje svih poznatih izvora informaci-
ja o vrstama eksplozivnih sredstava
precizno opisivanje moguih uinaka ek-
splozivnog sredstva na blii i daljnji okoli
propisane organizacijske procedure pri
unitavanju eksplozivnog sredstva
dostavljanje izvjea nadlenom tijelu o
svim moguim opasnostima eksplozivnog
sredstva.
Provoenje sigurnosnih i zatitnih mjera pri
unitavanju neeksplodiranog eksplozivnog
sredstva
Za provoenje sigurnosnih i zatitnih mjera
pri unitavanju pronaenog neeksplodiranog ek-
splozivnog sredstva potrebno je znati sljedee:
Koje su zatitne mjere potrebne u skladu
s opasnou?
Kako se izrauje plan provedbe u skladu
s operativnim zahtjevima i organizacij-
skim procedurama?
329
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ...
Koja su sredstva dostupna za provedbu za-
titnih mjera i koje su njihove sposobnosti?
Koje dokumente i ljude je potrebno kon-
zultirati kako bi se tono utvrdilo koje su
mjere potrebne?
Koje su veze s ostalim agencijama i poje-
dincima zbog savjetovanja u cilju osigu-
ranja provedbe zatitnih mjera?
Koji je mogui uinak zatitnih mjera na
okolinu?
Kako ocijeniti uinkovitost plana unita-
vanja eksplozivnih sredstava?
Kako planirati i provoditi evakuaciju?
Koja je minimalna sigurna udaljenost za
razliite opasnosti?
Kada i zato se moe promijeniti mini-
malna sigurnosna udaljenost?
ZAKLJUAK
1. Unitavanje eksplozivnih sredstava je
proces kojim se otpisana i planirana ek-
splozivna sredstva, mine u minskom po-
lju i neeksplodirane granate nakon upo-
rabe, detonacijom, obinim izgaranjem
ili na drugi nain dovode u stanje trajne
i potpune neopasnosti i nekodljivosti za
ljudski ivot i okoli.
2. Postupak unitavanja eksplozivnih
sredstava je sloen i veoma odgovoran
proces, s nesagledivo neeljenim po-
sljedicama ako je obavljen nestruno i
nepravilno, ako je odabran neprimjeren
nain unitavanja i ako pritom nisu podu-
zete sve odgovarajue sigurnosne mjere i
mjere zatite na radu.
3. Unitavanje neeksplodiranih eksploziv-
nih sredstava nakon gaanja ili zaosta-
la nakon rata (granate, mine u minskom
polju) veoma je opasan posao i gotovo
se uvijek mora obaviti na mjestu nalae-
nja. Ova zadaa ulazi u specifine rado-
ve zbog sloenosti postupka unitavanja
i posebnih sigurnosnih mjera koje se mo-
raju poduzeti i kojih se svaka osoba koja
330
SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)
sudjeluje u unitavanju mora strogo dra-
ti u svim fazama rada.
4. Rad struno osposobljenih pirotehni-
ara nakon pronalaska neeksplodiranih
eksplozivnih granata ili mina u minskom
polju temelji se na: potvrivanju opasno-
sti koju predstavljaju ta sredstva, provo-
enju sigurnosnih i zatitnih mjera pri
njihovom unitavanju, pomoi od nad-
lenih tijela pri provedbi njihovog uni-
tavanja i provedbi kompletnog postupka
njihovog unitavanja.
LITERATURA
AASTP-3, Manual of NATO Safety Principles
for the Hazard Classification of Military Ammu-
nition and Explosives, 1995.
Plee, M.: Fizika i kemija eksplozivnih tvari,
MORH, Zagreb, 2008., 20-21.
SSNO: Municija TSl-I/1, knjiga I, deo I, Split, 1974.
SSNO: Municija TSl-I/3, knjiga I, deo II,
Split, 1974.
SSNO: Unitavanje municije, MES i drugih
eksplozivnih materijala TU-V,9, uputstvo, Be-
ograd, 1980.
Sueska, M.: Eksplozije i eksplozivi, knjiga,
Brodarski Institut, Zagreb, 2001.
Todorovski, .: Skladitenje, uvanje i odr-
avanje ubojitih sredstava, uputa, MORH, Za-
greb, 1994.
Todorovski, .: Skladitenje, uvanje i odr-
avanje ubojitih sredstava, prirunik, MORH,
Zagreb, 1998.
Todorovski, .: Minsko-eksplozivna sredstva
(MES), tehniki prirunik, MORH, Zagreb, 2010.
Todorovski, .: Zrakoplovne bombe i upa-
ljai, tehniki prirunik, MORH, Zagreb, 2014.
Vuli, S.: Odravanje municije i minsko
eksplozivnih sredstava, knjiga, CVT KoV, Za-
greb, 1985.
. Todorovski, I. Uvali: Sigurnost i zatita pri unitavanju ... SIGURNOST 58 (4) 319 - 331 (2016)

SAFE DESTRUCTION OF MILITARY

EXPLOSIVE DEVICES

SUMMARY: Military explosive devices (infantry, artillery and rocket munitions, anti-personnel,
anti-tank and mortar shells, aviation and navy ammunition, explosives, bombs, etc.) are objects
filled with explosive substances (initial and high explosives, propellants, pyrotechnic mixtures)
classified in Class 1 of dangerous substances, subclasses 1.1 to 1.6. In view of and taking into
account the structural, chemical, physical and other characteristics of explosive devices, all
prescribed safety and protection measures must be observed, covering the time of their produc-
tion, storage, preservation, maintenance, handling, transporting, use and destruction.
Military explosive devices that, for whatever reason, cannot be of further use and are therefore
written off as run out, defective, dangerous to human life and the environment or deemed unne-
cessary are destroyed, or brought to a state of permanent and total safety to human life and the
environment. Also destroyed are explosive materials which failed to explode after use, as well
as explosives found during demining of minefields after war. The destruction procedure is to be
carried out in the prescribed manner with all measures of safety and protection to employees,
other participants and the environment.

Key words: military explosive devices, explosive substances, demining, destruction

Professional paper
Received: 2016-04-07
Accepted: 2016-08-29

331