Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 28 08 Peti

    Uploaded by

    Mešić Jasmin
    27 views19 pages
    free

    Original Title

    28_08_Peti

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    free

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    27 views19 pages

    28 08 Peti

    Uploaded by

    Mešić Jasmin
    free

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 19
    pk sti 1cr3e6s levorn anamsten ri Phnjen 23 rjne 2000. Pribeagen za ak 6. stodenoga 2002 Mirko Peti Institut za hrvatski jezik i jezikosiovje Strossmayeroy tng 2 10000 Zagreb ‘mpetiaihishr BROJ U GLAGOLA U usporedbi s brojem u imenica, broj je u glapols lings priliéno zaposta- jena tema. Tom se temom kroatistka dosada gotow i nije bail U ovom radu prob: ‘matizta se morfoloSki i semanticki aspekt kategonife broja u glagola u hrvalskome Frau lags oj pel ome roma slop nego nerve pene $ kategorijom lcs. © brojuu saga uzanaven) we tert gor kiko sud nego obrojuuimentea (Corbett 2000 342), T2asta nap posted Gin se kao da eos) Konstatacje ood mnodin lagi oot Kou o problematic trys ti glagola nema Sto poscbno red Ta problematika kao da fe vee v potpunost ier Dena opisom ketsgonfe broja uimenien.Asbog specie somantiskesraktare Hugolsl rjee kojom niso obuhvacententet fvanjeréno) zhi. uw govorenga S brojuu glagola kao da ne moze bit ie o koi, jednosts mnggost, brojves, nebroivostlslgnim odnosima ko su Spich za semantickiaspekt katewor}e Bro}, (0 marginalizacjglagolskoga brojaza hrvatski jezik sjodos vesina gramatika toga ez, kojma se kategorii broje 1 glagola “poklanj pitas mato paznje™ (Walter 1984: 259), Tai tamo Konstatia se da su osim imenskih ji Kategorjom broja obutvacene i glagolske Ito je uglvnom sve. Ornake broya u alagota kao rmorfolosk se relevantan podataknavode jo8 u sntaks, u poglaiju 0 srotnosti predikatni ijt sa sujektnima, O semantickom aspekt Kategorie broja 8 Elagola nigdje gotovo mi neti. A pravo taj aspekt Corbett (2000 245) smatra ‘nim, ako najslbije istrazenim podrucjem glagolskoga bro Glago u standardnom hrvatskom jezik kao morfoloski utvrive oblike kate- jgotie broja ima jedninu i mnozina Te obike glagol nema kao leksem, uifinitiva, 161 (Mirko Pei: Broj w glagola Rasp last. hrva jez jez, kn. 28 (2002), st. 161-179 ‘Tako npr. glagolski oblik wii nije ni u jednini niu mnodini. Jedninu i mnoziau ¢lagol dobiva s predikatnom funkejjom, v finitnom obliku, npr. uéim (jednina) — tugimo (mno¥ina). U tom obliku bro} jeu glagola nerazdrutivo vezan s kategorijom Tica (Walter 1984: 259). Buduci da posredstvom lica glagolski broj u regenici ulazi u konkretne sintak- tigke odnose s oznakama drugih rijeti, najsvrhovitie je optsivati ga u ovisnosti o kategorii lica, Promjenc koje se u recenici dogadaju s licem nuzno se odrazavaju ina Kategoriju glagolskoga broja, Postojii miSijenje (Corbett 2000: 245) po kojemu znatenje broja u glagola valja ‘opisivati v ovisnostio Kategori glagolskoga vida. Po tom bi misljenju svaki dogadaj koji se iskazuje glagolom svréenoga vida s gledista kategorije broja imao znavenje jednine (jer se dogada jedanput), bez obzira na to nalazi li se glagol gramaticki formaino u jedaini, npr. Dotakao sam w razgovora ito pitane, ili w mnozini, np. Dotakli su w razgovont ito pitanje, Suprotno tome, svaki dogadaj Koji se iskazuje ‘slagolom nesvrenoga vida imao bi znagenje mnodine (jer se dogada vise puta), bez obzira na to nalazi li se glagol gramatiki formalno u jednini, npr. Doticao sam u razgovoru ito ptanje, ilu mnozini, npr. Dotical smo u razgovorn i to pitanje. Kako i pored zanimijivih moguénosti opisa semantike glagolskoga broja koje navedeni pristup pruza ne Zelimo izgubiti iz vida i primarno gramatiCki aspekt te kategorije, ‘dluéili smo se broj u glagola opisivatiu ovisnosti o Kategori ica. § tom je kate- gorijom glagolski broj usko vezan i gramaticki i semanticki. ‘Neraskidiva veza broja s licem najbolje se vidi po tome Sto se tofan podatak ‘ broju glagolske rijeti ne ose dati bez podatka o liu. Za opis glagola w retenici s gledita kategorie broja u njezinu gramatickom aspektu nije dovoljno re¢i da se alagol nalazi u jednini ili u mnozini. Potrebno je kazati i u kojem je licu, npr. w ‘resem licu jednine ili u drugom lieu mnozine itd. Onaj koji uti jezik bez podatka o licu uz broj ne moze valjano sastaviti nijednu revenicu hrvatskoga jezika Jednina i mnodina predikatnoga glagola ravnomjerno su rasporedene na sve tri oznake kategorie ica: prvo, drugo i tre¢e. U jednima im, tres, tre, u mnozini inti, tréte,trée. Rasporedene na oznake kategorie lica ~ prvo, drugo i tre¢e — jednina i mnozina u toj sprezis licem ine glagolsku paradigmu kategorije broja. ‘Tom se paradigmom u jezik unost raziikovanje medu licima po broju. Shematski se to move prikazati ovako: \tf Mt rmnotina 162 Mitko Pet: Broj w glagola [Raspr: Inst. hrvat, jz, jzikos, kaj. 28 (2002), ste, 161-179. 0d imenske patadigme kategorije broja glagolska se razlikuje po tome Sto sa ‘wimenskoj jednina i mnozina rasporedene na oznake kategorie padeza. U jednini jeéak, decaka, djecaku itd, u rmodini deéaci, deéaké, djecacima itd. Prema se paradigme kategorjebroja glagolskih jimenskihrijett i morfolos i semantitkirazlikuju, kategorijabroja imenskih i Kategorijabrojaglagolskih rijeti nisu dhije odvojene gramatigke kategorie. jes je o samo jednoj Kategori broja lunutar koje se urecenici na sintaktick relevantan naéin canake kategorie broja u slagola povezuju s oznakama kategorije brojau imenica Glagolsko lice u reéenici ima dvojaku funkciju gramaticku i semanticku. Gra- maticka mu je da kao sastavni dio predikata vor! mjesto imenskoj resi u nomsina- tiva kao subjektu: udim —> ja, uéimo — mi, use — uéenii. Semantigka mu je da tin liénim sadréaj predikatnoga glagola Po tome se oblik glagola soznakom finitni obik, razlikuje od oblika glagola koji te eznake nema, infinitnog oblika Zavaljan opis glagolskoga broja i odnos s icem potrebno je imatina umu obje navedene funkeije glagolskoga lca, gramaticku isemantidku. Zato jew opisu m:zno ravlikovati gramaticku kategoriju lca, s morfoloski utvrdivim cznakama prvosa, drugoga i tresega lic, u jednin! i mnozini, od semantitke kategorie oligenja, sa ‘znaéenjski utvedivim obiljezjima liénostiiDezitnosti. Kao gramatigka Kategorijas ‘vagnim semantigkim implikacijama, glagolsk je broj na specifiéan natin vezan vz ‘obje navedene kategorie. Da bi ta veza bila Ho jasnija, u razikovanju gramaticke kategore lca od semanticke kategonije olienja valjarazikovatii dij veste sadr- Zaja koje se oznatuju oznakama gramaticke kategorje lca “edi je sada sami tih oznaks, Sadr je oznake prvoga lca osoba prvoga ca, ona) koji govor’, govornik, sadrZaj je oznake drugoga lic osoba drugoga lca, ‘ona Kojemu se govor, sugovornik, sada) je oznake treéepa lca osoba trecega lca, ‘onaj o kojemu se govor’,negovorik. Budi da govornik, sugovornik i negovornik \navedenoj terminologiinisu Zva bia, nego gramaticke osobe, stalni oblici govora s pozicje koi se sav ivaniezii svijet ukljueuje u komunikaci jezikom, iz navede- ‘noga sijedi zakljucak da je sadréaj oznaka gramaticke kategorje lca iarazito gra- matic sadr2aj, Tj je sade2aj sastai dio paradigme gramatitke kategorie lic, ‘Drugo je sam sadr2aj predikatnoga glagola, u nckoj od oznaka kategorie lca. a svak pojedini glagl ta je sada irazito lee. I nije sastavni dio paradigme agramaticke Kategorie lica. Sintaktithu relevantnosts gledita kategorije lice taj sadrZaj dobiva w gramatitkom kontekst u kojemu se glagol u re€eniei upotrebliva u vom finitnom obliku, kao predikat. U takvu kontekstu sadréa) se predikatnoga lagola moze oznaéit ii kao ligan ili kao bezligani time dobiti semantickiligan il somanticki bezlian oblik. Za iserpan opis semantike kategorie lia is njom pove- zane semantike kategorjebroja bitno je, prema tome, ulvrditi gramatigki Kontekst u Kojemu se sadréaj predikatnoga glagola oznacuje kao lgan, i razlikovati ga od ti¢koga Kontcksta w Kojemu se sadr2a) predikatnoga glagola ozaguje kao 163 Mirko Peti: Broju glagola 5. Inst, hvat. ja. ezikos, kn. 28 (2002), st. Pored gramatitke kategorife lica semantika se kategorijaoligenja u opis gi- sgolskogs lies uvodi zat da se osim gramatitkefunkeije lca opisom obuhvatinje- {ova izuzetno vazna semantitka funkelja. Te se dvijefunkelj v tradicionalnom ‘opisu dovoljno ne razlikuj. Cjelokupna se problematikalica ondje tumaci sama na razinlica kao gramatike Kategorie. A to nije davoljno. Ako seu opisu ostane ‘samo na toj rain}, semantika se Kategorie lice snjom povezana semantika kate- {gorie broja ne mogu valjano protumatit “Tonije moguse zato Sto se gramatii oblik ica w refenici ne podudara wvjek ‘5 njegovi semantickim oblikom, oblikom sadriaja predikatnoga plaza koj! so upotrebijava w odredenom gramatickom kontekstu, Izmeduy morfooski tvediih ‘omnaka gramatigke kategorje lca i znaGenjski utveivh abiljezja liénosti i bez ‘Enos, koja se tim onakama ozaésju, ne posto ednozaeno uzajaman odnos. Ne moze se ednoznacno utvrditi da se ovom oznakom Kategorie ica sadraj preci. xammoga glagolaoznaéuje samo kao ligan, a neKom drogom samo kao beziéan Zato je osim o gramatickom sadrdaju oznaka kategorie lca (Bari i dr. 1979: 321; Kani 1986: 42-43) u vez glagolskim brojem nuzno govorll to sadrZaju prediketnoga ‘slagola Koji se tim ornakama u reenei cznacue i ao liga ii Kao bealican. Kao ligan sadr2aj se predikatnoga glagola oznaGuje onda kad mu se ureée- nicl aktualiira sada) oznaka Kategorie ia: pevam, pes, pew, pjewamo, pevae, Dievaju. U tradieionalnom opisu sintaktidkih odnosa cr2alo se da Se tj sara po automatizmu upotrebe predikatnogs slagol,sizazetkom treéeg lca jednine u po- sebnim wvjetima (pieva se), aktwalzira usvim oblicima paradigme gramaticke kate- {ori lica, Stoga se takva upotreba, kao lena, u tom opisu nije posebno ni itcal. Nalja medutim re¢i da sama upotfeba bilo Kojega od finitnih oblika gramaticke kateporie ica nije jot dovolna da bi se sadrbajoznaka kategorje lca predikatnoga slagolau reéenieit starno aktualzirao. Sadrdaj oznaka Kategorie lica predikatnoga glagola aktualiira se onda kad se bilo kojo od oznaka te Kategorie osoba odredenoga lca pridrabuje kao vite Tadnje. Oznaeiprvoga lia ‘ona) koji gover’, govornik, npr. adam ulcom, oznact Srugoga lea ‘ona hojem se govor?, sugororndl npr Broo wit, | onnee! eee Tica “onaj o kojemu se govor!', npr. vada probija nasi. U takwu gramatickom Kon: tekstu sadré) se predikatnoga glagoa ommakama kategorie Tica u revenicioznat- je kao lgan, dobiva lian obit Glagol nije ian po tome sto ima blo Koju od mor- {olotki uvrdivih oznaka Kategorie lic, nego po tom Sto mu se bilo Kojom od th onaka sadr2aj oznacuje kao ican S aktualizaciom oznaka kategorj lica predikatnom se glagolu aktualizraju i ounake Kategorie broja, Uspostavia se znacenjski relevantna opreka med je- dninom i mnozinom kao njezinim oznakama, Glagol tada moze biti tu jednii, npr. Jutros kasnim na posao, i mnozin, npr. Furos kasne na posao.S akuslizace jom oznaka kategorje broja predikatnoga giagola aktualizraju sei ozake kate- gorijc broja imenske rijeéi u nominativu kojoj glagol kategorijom lica u reéenici Gtvara mjesto kao subjekti. Zbog toga ta njeé moze bit {ujednini, npr. fa dola zim veceras na dogovor, Ti sada uzivas u plivanju, Pas laje cijelu noé, i u mnozini, ‘npr. Mi dolaimo vecera na dogovor, Vi sada usivateu plivanu, Pa lj ciel nod 164 Mirko Pet: Broju glagola 3. Inst, hrvat. ex, jezikos, Kj 28 (2002), str. 161-179 S aktualizacijom oznaka kategorije broja imenske ried s gledista se navedene kategorije aktualizira i sadréaj Koji se tom sijeeju oznacuje. Taj sada} postae bro} iv: sadeéaj se imenske rijeti pas jedainom te rijetiurecenici Pas laje cilelu noe ‘omatuje kao pojedinaéan cclovit predimet koji se moze brojiti, a sadr2aj se ime- _nskerijet psi mnodinom te jet a eSenici Px aj cijelu noé cznaguje kao mnogo takvin predmeta koji se mogu brojiti. U aktualizacj oznaka Kategorie broja morfo- losku opreku jednina ~ mnozina pratt semantitka oprekajedno ~ mnogo. Kao bezligan sadréaj se predikatnoga glagola oznacuje onda kad mu se sadréaj omaka Kategorie lica w reéenici neutralizira, U tradicionalnom opis izrgito se naglaSava da se to dogada samo w treGem lic jednine. Upotreba se pre-

    You might also like