METALIZACIJA BEZ STRUJE

- autokatalitiki proces depozicije metala bez vanjskog izvora el. struje

- depozicija se ostvaruje uvoenjem reducirajueg sredstva u kupku
- autokatalitiki: jer se odvija na novonastaloj katalitikoj aktiviranoj pov.

Potrebni elektroni za postupak potjeu od reducirajueg sredstva (RA),

a anodno/katodna reakcija se odvija na povrini obraivanog predmeta:

Men+ + RA Me + [RA]n-oksidirani oblik

Postupak nestrujne metalizacije ima veliko znaenje:

- u razvoju novih materijala za primjenu u elektronici, medicini,
- tehnologiji izrade baterija,
- razvoju novih materijala s izraenom otpo. na troenje i koroziju itd.
Primjeri nestrujne metalizacije su:
- depozicija Cu kao provodljivog sloja na kontaktima u integr. krugovima
- depozicija Nia za izradu barijernog sloja kod lemljena u elektronici
- depozicija srebra, Ni-P prevlake itd.
Nanoenje Ag bez struje-za posrebrivanje izolatora (keramika i staklo
Postupak je pogodan za masovnu proizvodnju

Faze postupka su:

- ienje i odmaivanje povrine,
- uranjanje u otopinu SnCl2 i
- ispiranje te uranjanje u kupku za metalizaciju srebrom.

Pozitivno nabijeno Ag se adsorbira na povrini stakla,

a Sn2+ ioni reduciraju Ag+ ione do elementarnog Ag
(pri emu dolazi do oksidacije Sn2+ u Sn4+) prema reakciji:

2Ag+ + Sn2+ 2Ag(s) + Sn4+

Za nestrujno nanoenje Aga koriste se dvije odvojene kupke:

- u jednoj se kupki (A kupka) nalaze Ag+ ioni, a
- u drugoj (B kupka) se nalazi otopina reducirajueg sredstva.
 Ionska izmjena
- postupak nanoenja metalnih prevlaka kod kojeg se elektronegativn
metal reducira elektropozitivnijim metalom koji se otapa.
Na takav se nain ugljini . u otopini modre galice pobakruje
(crvenkasta prevlaka bakra), tj. dolazi do izluivanja
plemenitijeg metala kao zatitnog sloja:

Fe + CuSO4 FeSO4 + Cu

Parcijalne reakcije oksidacije (otapanje Fe na lokalnim anodama) i

redukcije (reakcija na lokalnim katodama) su:

Fe Fe2+ + 2e-
Cu2+ + 2e- Cu

Budui da je potencijal Cu u otopini CuSO4 pozitivniji nego Fe

stoga se Fe oksidira, a Cu-ioni reduciraju, tj. sumarni redoks proces je
Fe + Cu2+ Fe2+ + Cu
Neplemenitija mjesta predmeta stalno su anode i zato dobivene
prevlake imaju slaba zatita svojstva (velika poroznost).

Debljina prevlaka je ograniena na nekoliko m i stoga se

postupak ionske izmjene najee koristi za dekorativne svrhe.
Predmeti veih dimenzija se metaliziraju uranjanjem u kadi
pri temperaturi 20-90 oC, u vremenu od 5 s do 10 min.
Pri obradi se predmeti vjeaju na plastine nosae
ili na ice od kontaktnog metala.
Dimenzionalno manji predmeti se metaliziraju uranjanjem
u perforiranim plastinim koarama, bubnjevima ili zvonima

Postupak ionske izmjene se koristi za:

- pobakrivanje elika, kositrenje elika, bakra i Cu-legura te
- posrebrivanje i pozlaivanje bakra i Cu-legura,
- pocinavanje aluminija (u lunatoj otopini Zn-spojeva) i
- amalgiranje bakra i Cu-legura (u cijanidnoj otopini HgO,
pri emu nastaje legura na bazi ive, tj. amalgam).
 Metalizacija redukcijom

Provodit se tzv. obinom i katalitikom redukcijom

Metalizacija tzv. obinom redukcijom se odvija u smjesi otop. koja s

ione koji su namijenjeni za stvaranje prevlake i otop. nekog reducens

Tijekom nanoenja prevlake reduciraju se ioni s metalom stvarajui

prevlaku, dok se reducensi oksidiraju.

Na ovaj se nain:
- pobakruju nemetali,
- posrebruju ili pozlauju bakar i Cu-legure te nemetali.
Kao reducens se najee koristi formaldehid (HCHO) koji
oksidacijom u lunatoj otop. i daje anione mravlje kiseline (HCOO-),
uz oslobaanje elektrona nunih za redukciju iona bakra, srebra ili zl

HCHO + 3OH- HCOO- + 2H2O + 2e-

Postupak se provodi:
- uranjanjem,
- prelijevanjem ili
- prskanjem (pitoljima) radne smjese.

Maksimalna brzina metalizacije: oko 0,5 m/min.

Nakon ispiranja i suenja-prevlake ispod 1 m se zatiuju bezboj. lakom

Postupak se primarno koristi za:

- dekorativno prevlaenje jer su zatitna svojstva prevlaka slaba

Postupkom katalitike redukcije se provodi:

- niklanje
- nanoenje bakra, kobalt, NiCo-legure i zlata
Za razliku od metalizacije obinom redukcijom, u ovom se sluaju
biraju reducensi i radni uvjeti koji djeluju katalitiki, tako da se
metal izluuje samo u kontaktu s met. podlogom i
aktiviranom nemetalnom podlogom.

Za katalitiko nanoenje Ni, Co i Ni-Co legura najvaniji reducensi su:

- hipofosfiti H2PO42- (Kanigen-postupak) i

- borohidridi BH4- (Nibodur-postupak)

Na niklanje u hipofosfitnim kadama katalitiki djeluju: Fe, Ni, Co, Pt, Pd

U borohidridnim spojevima katalitiki djeluju svi prethodno navedeni

elementi, ali i: Cu, Cu-legure, C, Ag i Au.
Kanigen-postupak:
- kod temperature vie od 75 oC

Nibodur-postupak:
- kod temperature 30-90 oC.

Brz. niklanja ovim postupcima: 6-40 m/min.

Debljina dobivenih prevlaka je ravnomjerna.

Tvrdoa katalitiki izluenog Ni obino je vea od tvrdoe

galvanski nanesenog Ni zbog udjela P i B u prevlaci

Sloj Ni-P na Mg-leguri (sadri oko 3%Al i oko 1%Zn)

veoma homogen i sastavljen je od sitnih priblino jednakih nodula

arenjem takvih prevlaka mogu se postii tvrdoe vee

od 700-1000 HV pa su ove prevlake otporne i na troenje.
 Ni-P prevlaka

Osnova Al-356

100 m

Mikrostruktura poprenog presjeka Ni-P prevlake

(92% Ni i 8% P) dobivene nestrujnim niklanjem Al-356 legure
 20 m 5 m

SEM mikrografija morfologije povrine nakon nanoenja Ni-P prevlake

nestrujnom metalizacijom na Mg-Al-Zn leguri kod razliitih poveanja