Marko upan Zavrni rad

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

ZAVRNI RAD
sveuilinog preddiplomskog studija

Marko upan
12094230

Mentor zavrnog rada:

Izv.prof.dr.sc. Leon Magli

Slavonski Brod, 2015.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 1

Marko upan Zavrni rad

I. AUTOR
Ime i prezime: Marko upan

Mjesto i datum roenja: Slavonski Brod 1. veljae 1990.

Adresa: Petra Kreimira IV, br.6

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

II. ZAVRNI RAD

Naslov: Kontrola industrijskog proizvoda

Naslov na engleskom jeziku: Control of an industrial product

Kljune rijei: kontrola kvalitete, mjerenje, mjerni ureaj, debljina

stijenke cijevi, mjerenje debljine stijenke cijevi.

Kljune rijei na engleskom jeziku:. Quality control, measurement,measuring instruments,

tube wall thicknes, tube wall measurement.

Broj stranica: 28 slika: 9 tablica: 6 priloga: 0 bibliografskih izvora: 5

Ustanova i mjesto gdje je rad izraen: STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Steen akademski naziv: Sveuilini prvostupnik inenjer strojarstva

Mentor rada: Izv.prof.dr.sc. Leon Magli

Obranjeno na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

dana ________________

Oznaka i redni broj rada: ___________

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 2

Marko upan Zavrni rad

IZJAVA

Izjavljujem da sam zavrni rad izradio samostalno, koristei se vlastitim znanjem, literaturom i
raunalnim programima.

U radu mi je pomagao savjetima i uputama mentor zavrnog rada izv.prof. dr. sc. Leon Magli
te mu iskreno zahvaljujem.

_______________________

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 3

Marko upan Zavrni rad

SAETAK

U ovom zavrnom radu obraena je tema pod nazivom Kontrola industrijskog proizvoda..

U uvodnom dijelu ukratko je objanjena kontrola.

Prvo poglavlje opirnije opisuje kontrolu kvalitete proizvoda.

U drugom poglavlju opisan je odabrani proizvod, njegova namjena, nain na koji e se

izraditi, tehnologija ultrazvuka te mjerni ureaj kojim e biti izvreno mjerenje.

U treem poglavlju izvrena je obrada izmjerenih podataka.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 4

Marko upan Zavrni rad

SADRAJ

Stranica

PREGLED VELIINA, OZNAKA I JEDINICA .................................................................................................................. 6

UVOD ........................................................................................................................................................................ 7
1 KONTROLA KVALITETE ....................................................................................................................................... 8
2 ODABRANI PROIZVOD ...................................................................................................................................... 12
3 IZVJETAJ O PROVEDENOM ISPITIVANJU ........................................................................................................ 23
4 ZAKLJUAK ....................................................................................................................................................... 27
LITERATURA ............................................................................................................................................................ 28

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 5

Marko upan Zavrni rad

PREGLED VELIINA, OZNAKA I JEDINICA

- Zahtjevana debljina vanjske stjenke koljena cijevi, bez tolerancija [mm]

- Zahtjevana debljina unutarnje stjenke koljena cijevi, bez tolerancija [mm]
- Zahtjevana debljina unutarnje stijnke koljena cijevi, sa tolerancijama [mm]
- Zahtjevana debljina vanjske stijenke koljena cijevi, sa tolerancijama [mm]
- Radijus savijanja [mm]
- Promjer cijevi [mm]
- Zahtjevana debljina stijenke ravne cijevi bez tolerancija [cm3]
1 , 2 Tolerancije [mm]
W otporni moment presjeka savijane cijevi [mm]
Rm - vlana vrstoa materijala [N/mm2]
d vanjski promjer cijevi [mm]
s debljina stijenke cijevi [mm]
R srednji radijus savijanja [mm]

kut savijanja cijevi []

l valna duljina [Hz]

c brzina zvuka kroz materijal [m/s]

t vrijeme [s]

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 6

Marko upan Zavrni rad

UVOD

Kontrola kvalitete proizvoda jedan je od vanijih imbenika razvoja tehnologije i ovjekova

napretka tokom vremena. Kvaliteta se definira kao zadovoljstvo kupca, jer je kupac upravo taj koji
odluuje to je kvaliteta, no kako vei stupanj kvalitete dolazi sa veom cijenom bitno je moi
uskladiti razinu kvalitete s kupovnom moi. Da bi mogli osigurati kvalitetu moramo konstatno
pratiti proces proizvodnje i unaprijeivati ga u skladu s novim saznanjima.
Kvaliteta se takoer povezuje sa pojmom mjerernja, pa se tako sa poboljanjem mjernih
postupaka i instrumenata poveava dostiivi stupanj kvalitete.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 7

Marko upan Zavrni rad

1 KONTROLA KVALITETE

1.1.MJERENJE

Od samih poetaka ovjeanstva postojala je potreba za mjerenjem izraevina kao to su

oruje,orue ili odjea kako bi mogli reproducirati i replicirati iste. Iz ove temeljne potrebe
proizali su prvi mjerni instrumenti. Mjerenjem se prikazuje omjer mjerene veliine i mjerne
jedinice koje su samim poetcima primitivne mjere kao npr. palac, lakat, stopa, a kasnije se
uspostavljaju tonije mjerne jedinice primjerice metar za duljinu, sekunda za vrijeme, stupanj
kelvina za temperaturu, itd.. Brzo postaje jasno da bi mogli neto tonije izmjeriti moramo imati
konstantne (standardne) mjerne jedinice kao i precizne mjerne instrumente.

1.2.MJERNA POGREKE

Tri put mjeri, jednom rei!

Prilikom analize rezultata mjerenja esto se pokuava utvrditi tonost mjerenja odnosno
mjerna pogreka. Iz tog razloga radi se vei broj mjerenja, kako bi se mogla procijeniti stvarna
vrijednost mjerene veliine. Zbog velikog broja imbenika koji mogu utjecati na nastajanje
pogreke prilikom mjerenja mjerne pogreke se dijele na :
Sluajne pogreke
Grube pogreke
Apsolutne pogreke
Relativne pogreke
Postotne pogreke
Sluajne pogreke su uzrokovane bilo kojim razlogom koji je nastao na sluajan nain. Rezultati
su grupirani oko srednje vrijednosti, pa vei broj mjerenja daje toniji rezultat.
Grube pogreke su uzrokovane bilo kojim razlogom koji sustavno utjee na mjerenje. Ove
pogreke mogu bitno utjecati na rezultate mjerenja. Ova vrsta pogreke moe se izbjei.
Apsolutna pogreka se rauna kao razlika izmeu izmjerene i prave vrijednosti,te moe imati
pozitivan ili negativan predznak. Ova pogreka ne daje pravu mjeru o stvarnom odstupanju
mjerene veliine.
Relativna pogreka je omjer apsolutne pogreke i dogovorene prave vrijednosti mjerene veliine.
Postotna pogreka predstavlja rezultat relativne pogreke pomnoen sa 100, pa dobijemo rezultat
u postotcima.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 8

Marko upan Zavrni rad

1.3.KONTROLA KVALITETE

Kvaliteta je openito opisivana kao svojstvo, osobina, kakvoa predmeta koja ga razlikuje
od drugih predmeta iste namjene i daje mu vrijednost, odnosno opisuje njegovu valjanost.
Tehniki gledano kvaliteta opisuje koliko dobro proizvod zadovoljava odreene kriterije, odnosno
dali se nalazi unutar granica koje propisuju norma ili standard. Bitno je imati u vidu oekivanja i
zahtjeve kupaca, jer su kupci takoer ti koji odreuju kvalitetu. Kupac ocjenjuje kvalitetu po
kriteriju iskoristivosti svojstava proizvoda. Kvaliteta predstavlja zahtjeve kupca, ali takoer
predstavlja poslovnu uinkovitost i ozbiljan pristup poslovanju. U tehnikom smislu kvaliteta ima
osam parametara:
1) Funkcionalnost
2) Sigurnost
3) Pouzdanost
4) Trajnost
5) Dizajn
6) tednja energije
7) Zatita okolia
8) Mogunost reciklae
Ne postoji jedna definicija kvalitete iz razloga to se gledite o kvaliteti stalno mjenja. Jasno je da
se kvaliteta proizvoda povezuje s mogunou da izvrimo mjerenja velikog stupnja preciznosti i
tonosti . esto se postavlja pitanje dali moemo kvalitetu kvantitativno ocjeniti ili ju moemo
tek procijeniti. Uz ovo pitanje se vee pojam kvalimetrije kao skupa metoda kvantitativnog
ocjenjivanja kvalitete proizvoda. Kvaliteta se moe izratizi preko mjerljivih znaajki kao to su
vrijednosti duljine,mase,itd., i atributivnih znaajki koje su odreene tvrdnjom kao npr. da li neto
radi ili ne radi.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 9

Marko upan Zavrni rad

1.4.NORME

Norme su dokumenti koji utvruju pravila, odrednice ili znaajke procesa, proizvoda ili usluge u
cilju najboljeg stupnja ureenosti.
Vea razina kontrole kvalitete postie se implementiranjem normi u proces proizvodnje .

Tablica 2.1 Norme za upravljanje kvalitetom

Oznaka norme
HRN EN ISO 9000:2008
HRN EN ISO 9001:2009
HRN EN ISO 9004:2010
Opis
Sustavi upravljanja kvalitetom - Temeljna naela i
terminoloki rijenik (ISO 9000:2005)
Sustavi upravljanja kvalitetom Zahtjevi (ISO 9001:2008)
Upravljanje u svrhu trajne uspjenosti organizacije Pristup
upravljanju kvalitetom (ISO 9004:2009)

Iz norme DIN EN 12952-3:2012-03 o debljini stijenki cijevi koljena i laktova:

Slika 2.1 Notacije za savijene cijevi

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 10

Marko upan Zavrni rad

Tablica 2.2 Objanjenja simbola

Simbol Opis Jedinica
Zahtjevana debljina vanjske stjenke koljena cijevi, bez tolerancija mm
Zahtjevana debljina unutarnje stjenke koljena cijevi, bez tolerancija mm
Zahtjevana debljina unutarnje stijnke koljena cijevi, sa tolerancijama mm
Zahtjevana debljina vanjske stijenke koljena cijevi, sa tolerancijama mm
Radijus savijanja mm
Promjer cijevi mm
Zahtjevana debljina stijenke ravne cijevi bez tolerancija mm
1 , 2 Tolerancije m
Gdje se savijaju cijevi , moraju se poduzeti sljedei zahtjevi u obzir u fazi projektiranja:

ZAHTJEVANA DEBLJINA STIJENKE S TOLERANCIJAMA

Zahtjevana debljina stijenke cijevi za koljena i laktove e se proraunavati prema:

Za unutarnju stijenku

= + 1 + 2

(2.1)

Za vanjsku stijenku

= + 1 + 2

(2.2)

ZAHTJEVANA DEBLJINA STIJNKE CIJEVI BEZ TOLERANCIJA

Ako se toan izraun u skladu s dodatkom A ne provodi, potrebne debljine stijenke, bez
tolerancija za koljena i laktove ne smije biti manja od sljedee :

Za vanjsku stijenku

2
+ 0,5

=
2
+1

(2.3)

Za unutarnju stijenku

2
0,5

=
2
1

(2.4)

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 11

Marko upan Zavrni rad

2 ODABRANI PROIZVOD

Odabrani proizvod za prikaz kontrole kvalitete industrijskog proizvoda je koljeno cijevi

pregrijaa pare. Pregrija pare dio je izmjenjivaa topline koji zajedno sa loitem ini parni kotao.
Parni kotlovi su toplinski ureaji koji pomou topline proizvedene izgaranje goriva pregrijanu
vodenu paru iz zasienog stanja dovode do odreene temperature pregrijanja. Ogrijevne povrine
pregrijaa pare izvode se u obliku snopova elinih cijevi.

Slika 3.1 Pregrija pare

Izmjenjivai topline prema namjeni se djele na:
Rashladnike
o Hlade medij ili slue kao kondenzatori
Grijae
o Griju medij ili slue kao isparivai
Izmjenjivai se takoer mogu podjeliti i prema nainu strujanja medija kroz njih :
Izmjenjivai s paralelnim tokom
o Mediji ulaze na istom kraju te paraleno struje kroz izmjenjiva
Izmjenjivai s protustrujnim tokom
o Mediji ulaze na razliitim krajevima i mimoilaze se kroz izmjenjiva
Krini izmjenjiva
o Mediji struje okomito jedan na drugi

Kod izrade izmjenjivaa cilj je to veu povrinu izmjene topline smjestiti u to manji volumen .

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 12

Marko upan Zavrni rad

2.1.SAVIJANJE CIJEVI
Za izradu pregrijaa potrebno je saviti cijevi pod odreenim potrebnim kutevima, a to savijanje
se radi na stroju za savijanje u ovom sluaju na stroju WE60, proizvoaa Wirtz. Stroj je
namijenjen za hladno savijanje cijevi i pojedinanih cijevnih lukova. Potreban broj radnika na
stroju je jedan za kratke cijevi ili dvojica za duge cijevi i zmije.

Slika 3.2 Stroj za savijanje Wirtz WE60

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 13

Marko upan Zavrni rad

Osnovni podatci za ovaj stroj nalaze se u tablici

Tablica 3.1 Podatci o stroju Wirtz WE60

Tip: WE60

Proizvoa: Wirtz

d x t, max.[mm] 63,5x5

W, max. [cm3] 12,2

Kapacitet savijanja pri
savijanju cijevi na
Rm, max.[N/mm2] 590
R = 3d
R, .[mm] 300

, max.[] 200

Smijer savijanja Desno

Promjer okretanja stol 380

Radna visina 1150

Max. Duina cijavi izvan alata 9m ako se savija luk 180

~65 kom. lukova kada se savijaju dugake

Max. Kapacitet za 7,5 radnih sati cijevi,a ~89 100 kom. kratkih jednostavnih
cijevnih lukova

Gdje su:
W otporni moment presjeka savijane cijevi
Rm vlana vrstoa materijala cijevi
d vanjski promjer cijevi
t debljina stijenke cijevi
R srednji radijus savijanja
kut savijanja cijevi

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 14

Marko upan Zavrni rad

2.2.KOLJENO CIJEVI
Mjerenja debljine stijenke cijevi ultrazvukom bit e izvrena na koljenu cijevi u svrhu
utvrivanja zadebljanja materijala sa unutranje odnosno tlane strane i vanjske odnosno vlane
stijenke. Potrebno je izvriti mjerenje dimenzije na vie mjesta duinom koljena cijevi.

Slika 3.3 Presjek koljena cijevi

Pri izvoenju ovih mjerenja mogu se koristiti i druge vrste mjernih ureaja osim ultrazvuka,
primjerice kao satovi za mjerenje debljinje stijenke. Sat za mjerenje ima jedan pomini i jedan
nepomini krak , a otklon pominog kraka se prenosi na mjerni sat i rezultat se moe oitati
direktno na satu.

Slika 3.4 Sat za mjerenje debljine stijenke cijevi

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 15

Marko upan Zavrni rad

Ovakvi satovi se mogu koristiti pri mjerenju debljine stijenke, debljine limova, vanjskih utora,
folija itd.. Nedostatak ovakvih mjernih ureaja je da se mjereni uzorak mora prerezati na
mjestima koja elimo izmjeriti, to znai da je uvijek potrebno izdvojiti odreeni broj mjernih
uzoraka, ime se poveavaju trokovi kontrole kvalitete. U ovom sluaju koljeno je prerezano na
dva mjesta, na 15 i 75.Velika je prednost ultrazvuka kod ovakvih tipova mjerenja upravo u
utedi materijala i vremena potrebnog za pripremu mjernih uzoraka, te u preciznosti izvrenih
mjerenja

Slika 3.5 Mjerenje presjeka cijevi satom za mjerenje

Slika 3.6 Izrezano koljeno cijevi

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 16

Marko upan Zavrni rad

2.3 MJERENJE DEBLJINE STIJENKE ULTRAZVUKOM

Osnove ultrazvuka
Ultrazvuk je zvuk viih frekvencija nego zvuk koji moemo uti. Ljudi mogu uti zvuk iji
je broj titraja manji od 16000 titraja u sekundi odnosno 16 kHz. Svi zvukovi iznad 16 kHz su
ultrazvuni. Zvuni valovi proizvedeni mehanikim titranjem ire se pravocrtno i reflektiraju se
unatrag.
U prirodi postoje dvije vrste valova: ultrazvuni i elektromagnetski. Za irenje ultrazvunih valova
potreban je medij preko kojeg e val putovati. Valovi koji nastaju mehanikim putem , odnosno
titranjem mogu biti longitudinalni ili transverzalni. Kod longitudinalnih valova estice titraju u
pravcu irenja vala, a kod transverzalnih valova titraju okomito na smjer irenja vala.
Kako je za irenje ultrazvunih valova potreban medij, a brzina irenja valova kroz materijal
konstantna na granici dvaju medija dolazi do odbijanja i prelamanja vala. Zbog ovog efekta
mogue je mjeriti debljinu nekog materijala na nain da pomnoimo brzinu vala poznatu za tu
vrstu materijala s vremenom potrebnim da proe kroz materijal.
Brzina ultrazvuka c u savrreno elastino materijalu, na datoj temperaturi i pritisku je konstantna:

2 =

(3.1)
3 =
(3.2)
l valna duina
c brzina zvuka kroz materijal
f frekvencija
t - vrijeme

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 17

Marko upan Zavrni rad

Kod kretanja ultrazvuka kroz materijal vrlo je vana akustina impedancija. Ona je za svaki
materijal poznata.
Tablica 3.2 Akustine osobine nekih materijala
Materijal Longitudalna brzina Smina brzina irenja Akustina
irenja vala (uzduna) vala (posmina) impendancija

[m/s] [m/s] [kg/m2s x 106]

Aluminij 6320 3130 17,05
Bakar 4660 2260 41,61
Zlato 3240 1200 62,60
elik 1020 5890 3240 45,63
elik 4340 5850 3240 45,63
Titanij 6100 3120 27,69

Iz tablice 2.1 vidimo da se akustina impendacija znatno mijenja od materijala do materijala.

Debljina materijala kod mjerenja ultrazvukom moe se izraunati prema na sljedei nain:
4 = /2
(3.3)
Gdje je :
T debljina materijala
c brzina zvuka kroz dati materijal
ts vrijeme irenja vala

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 18

Marko upan Zavrni rad

2.3.ISPITIVANJE DEBLJINE STIJENKE ULTRAZVUKOM

Za ispitivanje cijevi ultrazvukom mogu se koristiti tri metode:

Metoda prozvuivanja
Metoda odjeka
Metoda rezonancije
Kod ispitivanja cijevi ultrazvukom razlikujemo ispitivanje defekata u materijalu i ispitivanje
odstupanja dimenzija. Najrairenija metoda za mjerenje debljine stijeke cijevi je metoda odjeka.
Tonost ove metode je manja od kontaktne metode rezonancije. Prednost metode odjeka je velika
brzina mjerenja i laka automatizacija kao i mogunost kontrole cijevi razliitih profila.
Tonost ove metode je 0,1 do 0,2 % od debljine mjerene stijenke.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 19

Marko upan Zavrni rad

2.4. MJERNI UREAJ

Ureaj za mjerenje debljine stijenke marke je Krautkramer Branson DM2E.

Specifikacije ureaja:
Princip rada : Ultrazvuni puls/odziv
Nulto podeavanje sonde: Automatsko ili runo (2-pt. Kalibriranje)
Ispravak V-puta : Automatsko, kontrolirano mikroprocesorom
Mjerno podruje: 0,6 500 mm, ovisno o sondi, materijalu, povrinskih uvjet,
temperature.
Rezolucija : 0,01 ili 0,1 mm do 99,99mm ; 0.1 mm iznad 99,99mm
Brzina auriranja : 4 Hz; 0,25 Hz u minimalnom reimu snimanja
Dobit : Automatsko ili runo (Hi, Med , Low)
Raspon brzina: 1000 do 9999 m/s
Primatelj pojasa : 1 MHz do 10 MHz (- 3 dB)
Vrsta zaslona : 4 zamenkasti LCD, (12.7 mm )
Napajanje: dvije 1.5 V, AA alkalne baterije
Vrijeme rada: do 200 h. Sa 25% radnog ciklusa bez pozadinskog osvijetljenja
Automatsko iskljuivanje: Nakon 3 minute nekoritenja
Temperaturni raspon : - 10 C do + 50C
Dimenzija (L x W x D) : 143,0 mm x 76,2 mm x 34,2 mm
Teina : 255 g (ukljuujui baterije)

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 20

Marko upan Zavrni rad

2.5.UMJERAVANJE UREAJA

Bitno je naglasiti vanost umjeravanja sonde prije svakog koritenja ili prilikom promjene
materijala koji emo mjeriti kako bi izbjegli pogreke koje bi mogle nastati tokom mjerenja.
Prilikom svakog koritenja ureaja treba pripremiti povrinu koju emo mjeriti nanoenjem tankog
sloja gela.
PROCES UMJERAVANJA UREAJA
Pritisnemo CAL tipku i prislonimo sondu na ugraeni PO (probe zero) blok sve dok
red crtica ne zamijeni PO ispis na ekranu, zatim prislonimo sondu na kalibracijski standard
poznatih debljina i istog materijala koji se ispituje
Nakon to dobijemo stabilno oitanje, odvojimo sondu i obriemo viak gela sa lica sonde.
Koritenjem tipki gore dolje (tipke sa strijelicama) poveamo ili smanjimo prikazanu
vrijednost tako da odgovara debljini kalibracijskog standarda.
Pritisnemo CAL tipku ponovno i moemo zapoeti s mjerenjem .

Slika 3.7 Umjeravanje ureaja pomou kalibracijskog standarda

Kao to moemo vidjeti na slici 2.2. kalibracijski standard je alat za umjeravanje koji je precizno
izraen iz istog materijala kao onaj koji e se mjeriti.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 21

Marko upan Zavrni rad

Krautkramer Branson DM2E je prijenosni mjerni instrument za mjerenje debljine stijenke

tehnologijeom utrazvuka. S prednje strane ureaja nalaze se etiri dugmeta pomou kojih se
ureaj lako kalibrira i koristi. DM2E je prijenosni mjerni instrument namjenjen za ispitivanje
debljine metala bez razaranja. Kompatibilan je sa brojnim sondama razliitih mjernih
kapaciteta.

Slika 3.8. Krautkramer Branson DM2E

Da bi se omoguio dobar prijenos ultrazvunih valova i time poveala tonosti ureaja potrebno
je izmeu sonde i ispitnog objekta nanijeti sloj gela.

Sloj gela olakava prijenos zvunih valova izmeu sonde i mjerenog objekta. Gelovi su
umjereno viskozni i netoksini, a koriste se da ne bi dolo do pogreaka u mjerenju .

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 22

Marko upan Zavrni rad

3 IZVJETAJ O PROVEDENOM ISPITIVANJU

3.1 PRVI UZORAK
Tablica 4.1 Izvjee provedenog mjerenja na prvom uzorku

Vrsta savijanja Hladno

Srednji radijus savijanja 100 mm

Kut savijanja 90

Nominalne dimenzije 33,7x5,6

Stroj na kojem se savija WE60

Materijal X7CrNiNb18-10

Oslabljenje stijenke cijevi s vanjske strane luka

Ravna cijev 0 15 45 75 90
e cto min = 4,68mm
ecto 5,8 5,7 5,6 5,4 5,5 5,5

Zadebljanje stijenke cijevi s unutarnje strane luka

Ravna cijev 0 15 45 75 90
ecti min=5,55mm
ecti 5,6 5,8 6,2 6,3 6,1 6,2

Kod ovog uzorka izvrena su mjerenja na 0, 15, 45, 75 i 90, te smo dobili na vlanoj strani
stanjenje stijenke od 1,72%, 3,45%, 6,9%, 5,17% i 5,17 %. Sve izmjerene vrijednosti stanjenja
stijenke zadovoljavaju kriterij minimalne zahtjevanje debljine stjenke ecto min, koji smo izraunali
iz izraza :
2
+ 0,5

=
2
+1

(4.1)

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 23

Marko upan Zavrni rad

Kod ovog izraza ect se gleda kao nominalna debljina stjenke, umanjena za najveu negativnu
toleranciju debljine, zadanu od strane proizvoaa cijevi, a ona za ovu cijev iznosi -0,556 mm.

Na tlanoj strani smo izraunali zadebljanje stjenke od 3,57%, 10,71%, 12,5%, 8,93% te
10,71%. Minimalnu zahtjevanju debljinu stjenke cijevi izraunali smo iz izraza:

2
0,5

=
2
1

(4.2)

Sve izmjerene vrijednosti zadovoljavaju kriterij minimalne debljine stjenke, premda nije
potrebno izvravati proraun zadebljanja stjenke za cijevi promjera 80 mm iz praktikih
razloga, jer se smatra da zadebljanje do tog promjera nee utjecati na konstrukcijska svojstva
savijenih cijevi.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 24

Marko upan Zavrni rad

3.2 DRUGI UZORAK

Tablica 4.2 Izvjee provedenog mjerenja na drugom uzorku
Vrsta savijanja Hladno

Srednji radijus savijanja 100 mm

Kut savijanja 90

Nominalne dimenzije 38x5

Stroj na kojem se savija WE60

Materijal TP347HFG

Oslabljenje stijenke cijevi s vanjske strane luka

Ravna cijev 0 30 60 90
e cto min = 4,03mm
ecto 5,1 5,0 4,9 4,8 4,8

Zadebljanje stijenke cijevi s unutarnje strane luka

Ravna cijev 0 30 60 90
ecti min = 4,89 mm
ecti 5,1 5,3 5,5 5,8 5,7

Kod ovog uzorka izvrena su mjerenja na 0, 30, 60 i 90, te smo dobili na vlanoj strani
stanjenje stijenke od 1,96%, 1,96%, 3,9%, 3,9% Sve izmjerene vrijednosti stanjenja stijenke
zadovoljavaju kriterij minimalne zahtjevanje debljine stjenke ecto min, koji smo izraunali iz
izraza:

2
+ 0,5

=
2
+1

(4.3)
Kod ovog izraza ect se gleda kao nominalna debljina stjenke, umanjena za najveu negativnu
toleranciju debljine, zadanu od strane proizvoaa cijevi, a ona za ovu cijev iznosi -0,72 mm.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 25

Marko upan Zavrni rad

Na tlanoj strani smo izraunali zadebljanje stjenke od 3,9%, 7,84%, 13,73% te 11,77%.
Minimalnu zahtjevanju debljinu stjenke cijevi izraunali smo iz izraza:

2
0,5

=
2
1

(4.4)

Sve izmjerene vrijednosti zadovoljavaju kriterij minimalne debljine stjenke, premda nije
potrebno izvravati proraun zadebljanja stjenke za cijevi promjera 80 mm iz praktikih
razloga, jer se smatra da zadebljanje do tog promjera nee utjecati na konstrukcijska svojstva
savijenih cijevi.

Kako su zadovoljeni svi kriteriji traeni za debljine stijenki savijenih cijevi one idu na daljna
testiranja kvalitete kao to su kontrola ovaliteta, kontrola tvrdoe, vizualna kontrola, toplinska
kontrola i kontrola kugliranjem.

Kod promjera d0 80mm potrebno je provesti kontrolu na 2 % svake proizvodne serije

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 26

Marko upan Zavrni rad

4 ZAKLJUAK

Prilikom izrade zavrnog rada dobio sam brojne uvide u procese koji sainjavaju kontrolu
kvalitete i razloge zbog kojih se na kontrolu kvalitete stavlja veliki naglasak kao vaan faktor
za uspijeh proizvoda, a samim time i uspijeh poduzea. Razvojem kontrole u proizvodnom
procesu poveava se pouzdanost proizvoda, poboljavaju se svojstva proizvoda i produuje
se trajnost proizvoda, a u isto vrijeme smanjuje mu se cijena kao i vrijeme potrebno za izradu.
Kontrola kvalitete na neki nain potie razvoj tehnologije u cijelosti, izravno utjee na
poboljavanje tehnologije mjerenja a na takav nain zahtjeva i razvoj drugih tehnologija.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 27

Marko upan Zavrni rad

LITERATURA

[1] Erlando Banovac, Draan Kozak, Leon Magli: Osnove, metode i alati kvalitete

[2] Krautkramer Branson DM2E: Handheld Ultrasonic Thicknes Gauge

[3] Hrvatski zavod za norme: URL: http://www.hzn.hr/default.aspx?id=43

[4] Parni kotlvi: http://www.sfsb.unios.hr/kth/zavar/tocka5/ppt_opc/par_kot.html

[5] Tehnika dijagnostika, ultrazvuna ispitivanja:

URL:http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/VI%20semestar/Tehnicka%20dijagnostika/Pred
avanja/14.TehDi.pdf

[6]

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 28