Koritenje sustava za uenje

(LMS) u e-obrazovanju

Prof. dr. sc. Nataa Hoi-Boi

natasah@inf.uniri.hr

1
 Sadraj

E-obrazovanje
LMS sustavi za upravljanje uenjem
Moodle LMS

2
E-obrazovanje

N.Hoi-Boi 3
 Pojam i definicije e-obrazovanja

eng. e-learning = e-obrazovanje (e-uenje)

1. naglasak na tehnologiji (na "e")
"E-obrazovanje je izvoenje obrazovnog procesa uz
pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije
(ICT)."
2. naglasak na obrazovanju (uenju i
pouavanju)
E-obrazovanje je interaktivan proces izmeu
uitelja i uenika potpomognut uporabom
raunalnih tehnologija.

N.Hoi-Boi 4
Vremenska crta e-obrazovanja

Izvor: ELA materijali za polaznike, 2005

E-obrazovanje
nije isto to i
uenje na daljinu!

N.Hoi-Boi 5
 Tehnologija i e-obrazovanje
Oblik Opis Tehnologija
Klasina nastava Nastava (najee Ne koristi se (osim za
(f2f) predavaka) u uionici pripremu nastave)

Nastava uz pomo Tehnologija za Prezentacije, multimedijski

ICT poboljanje klasine CD-ROM, Web sjedita,
nastave online testiranje, e-mail,
forum,
Mjeovito Kombinacija klasine i Sadraji za uenje se
obrazovanje nastave uz pomo ICT dostavljaju putem Web
sjedita ili pomou LMS
Online obrazovanje Uenje i pouavanje (Learning Managment
iskljuivo uz pomo ICT; System)
nema f2f nastave videokonferencije,

N.Hoi-Boi 6
Sustavi za upravljanje
uenjem

7
 Termini

LMS (Learning Managment System)

sustav za upravljanje uenjem
VLE (Virtual Learning Environment) -
virtualno obrazovno okruenje
nazivi su sinonimi, izraz LMS se ee koristi
u Sjevernoj Americi, izraz VLE u Europi
LCMS (Learning Content Management
System) - sustav za upravljanje
obrazovnim sadrajima
8
 LMS (Learning Managment
System)
sustavi za izradu i dostavljanje WWW
programske potpore za uenje poeli su se
razvijati od 1996. godine
objedinili su sve potrebne alate za
implementiranje "WWW razreda": izradu i
dostavljanje sadraja za uenje, kvizove i
testove, komunikaciju, biljeenje podataka o
studentima,
primjeri sustava su Moodle, WebCT, Claroline,
Sakai, Dokeos, Chamilo, ATutor, AHyCo,

9
 Prednosti LMS
prilagoeni klasinom (ekonominom)
prijenosu znanja:
tehnoloki su unaprijedili izvoenje nastave i uinili
materijale i aktivnosti dostupnije uenicima
u svojoj osnovi i dalje podravaju klasian model
uenja u razredu ili grupi
uenici se grupiraju, zapoinju uenje u isto vrijeme,
periodiki dobivaju materijale i oekuje se da svi
zavre uenje u isto vrijeme (u okviru semestra ili
planiranog trajanja teaja)
Nadopuna nastavi u uionici
Mjeoviti model e-obrazovanja

10
 Elementi LMS
Sustavi na razliite naine spremaju sadraje
koji se ue, dodatne informacije potrebne za
uenje, kao i informacije o studentima
Funkcije se dijele u dvije grupe: administratorske
i nastavne
Imaju veinom dva suelja koja se temelje na
WWW
autorsko - slui za nastavnike koji generiraju sadraje
korisniko - za studente
Ulaz u sustav u obliku portala

11
12
13
 Administratorske funkcije LMS-a

obuhvaaju sve evidencije podataka nunih za

funkcioniranje sustava, a koje nisu izravno
vezane uz procese prijenosa znanja:
evidencija predmeta i korisnika sustava (uenika,
nastavnika), prijava korisnika u predmete
kreiranje dozvola i korisnikih grupa
izvjetavanje o pohaanju nastave, napretku, statusu
i rezultatima uenja,
podrka izradi nastavnih materijala
veza s poslovnim informacijskim sustavom institucije

14
 Najvanije nastavne funkcije LMS-a

sadraji za uenje u obliku lekcija i modula

navigacija nizanje sadraja za uenje u odreenom
redoslijedu, vizualnu pomo (gumbi standardiziranog
dizajna)
provjera znanja najee putem testova i kvizova za
(samo)provjeru znanja studenata
komunikacija putem raunala dozvoljava studentima i
nastavnicima meusobnu komunikaciju koja moe biti
privatna i javna te sinkrona i asinkrona
autorski alati svi sustavi ne nude potpunu autorsku
okolinu, ali ipak imaju mogunost pohranjivanja sadraja
za uenje na WWW serveru i njihovog odgovarajueg
povezivanja, te stvaranja testova i diskusija

15
Primjer LMS modela

16
 Primjeri LMS-ova
WebCT (sada Blackboard Learning System)
http://webct.carnet.hr/wct/index.html
Mentor http://lms.carnet.hr/
sustav za upravljanje uenjem tvrtke KING
AHyCo - http://ahyco.ffri.hr/ahyco/
Moodle
CARNet LMS moodle - https://moodle.carnet.hr/
MudRI - http://mudri.uniri.hr/
Merlin - http://moodle.srce.hr/

17
18
 Moodle
aplikacija za izradu i odravanje online teaja
putem Interneta
teaj = predmet (kolegij) ili dio predmeta (npr.
Nastavna cjelina za O ili S)
rije Moodle je akronim od izraza Modularno
objektno-orjentirano dinamiko obrazovno
okruenje (eng. Modular Object-Oriented
Dynamic Learning Environment)

19
 Moodle projekt
Moodle je projekt otvorenog kda (Open source) -
korisnicima omoguen uvid u izvorni kd, uz mogunost
promjene aplikacije i prilagodbe vlastitim potrebama
izdan pod licencom GNU Public License - iako je
zatien, korisnicima je dozvoljeno koristiti, kopirati i
mijenjati kd, ukoliko:
omogue drugima koritenje kda po jednakim uvjetima
ne mijenjaju originalnu licencu ni zatitu
primijene istu licencu na bilo koji drugi rad koji iz Moodlea
proizlazi
Aplikaciju se moe besplatno preuzeti sa slubene
Moodle Web stranice

20
 Moodle aplikacija
Web aplikacija napisana u PHP-u
podrava vie vrsta baza podataka (posebno MySQL i
PostgreSQL).
suelje je prevedeno na vie od 60 jezika i hrvatski
koristi se u vie od 160 zemalja
brojna zajednica korisnika (vie od 150 tisua
registriranih korisnika) te izvrsna dokumentacija i
podrka
mnogi korisnici aktivno sudjeluju u stvaranju Moodlea,
radom na postojeim dijelovima, izradom novih modula,
testiranjem proizvoda ili pruanjem podrke korisnicima

21
 Pregled mogunosti Moodle-a
izrada velikog broja teaja na jednom sustavu
planiranje teaja raspored aktivnosti, kalendar
upravljanje korisnicima, korisnikim ulogama i grupama
korisnika na teaju
rad s ve postojeim datotekama i obrazovnim
sadrajima
provjera znanja i ocjenjivanje korisnika
praenje aktivnosti korisnika
mnogobrojni alati za komunikaciju i kolaboraciju meu
korisnicima
upravljanje sustavom sigurnosne kopije, statistike,
logovi
opsean sustav pomoi
22
 Konstruktivistiki pristup uenju

Moodle filozofija je drutveni

konstrukcionizma
Uenici najbolje ue ukoliko su u interakciji s
materijalom za uenje, izgrauju novi materijal
s drugim uenicima te raspravljaju s njima
Interaktivni i statiki elementi Moodle teaja
te aktivnosti

23
 Elementi Moodle teaja
STATIKI INTERAKTIVNI AKTIVNOSTI
Tekstualna Knjiga Forum
stranica Lekcija Chat
Web stranica Zadaa Rjenik
Poveznica (Link) Kviz (online Wiki
Direktorij (mapa) test) Blog
Oznaka Anketa Poruke

24
 Moodle naslovnica i prijava na
sustav
Portal vidljiv i anonimnim posjetiteljima
Uloge:
Administrator - prava upravljanja sustavom (otvaranje
novih teajeva ili ureivanja postojeih, dodavanje
novih korisnika,)
Gosti - korisnici nisu prijavljeni na sustav s vlastitim
korisnikim imenom i lozinkom, mogu pregledavati
informacije o teajevima i neke nastavne sadraje
Nastavnici (asistenti) - mogu ureivati svoje kolegije,
dodavati nastavne materijale, ocjenjivati uenike,
pregledavati statistike kolegija, itd.
Uenici (studenti) - mogu pregledavati i koristiti
resurse teajeva na koje su upisani
25
MudRI naslovnica

26
CARNet Moodle nakon prijave

27
 Moduli, resursi, aktivnosti i
blokovi
Moodle je modularan sustav - sastoji od vie manjih
dijelova
Kolegij se gradi od razliitih resursa (statikih i
interaktivnih) i dodaju mu se razliite aktivnosti
Resursi i aktivnosti se nalaze u srednjem stupcu Moodle
okruenja, podijeljeni u teme ili vremenske odjeljke
Aktivnosti kao zasebni blok
Blokovi
Manji dijelovi Moodlea koji se nalaze u lijevoj i desnoj koloni, npr.
kalendar, sudionici, najsvjeije vijesti,
Blokovi se vrlo jednostavno mogu dodavati, brisati ili ureivati

28
Korisniko suelje - nastavnik

29
Nastavnik mogunost izmjena

30
 Standardni blokovi (primjer: kalendar)

Aktivnosti
Administracija
Kalendar:
Saetak
teaja
Teajevi
Novosti

31
 Oblik kolegija
Tematski oblik (Topics Format)
cjeline su rasporeene u obliku tema ije trajanje nije odreeno
nastavnik treba oznaiti temu koja se trenutno obrauje
Tjedni oblik (Weekly Format)
cjeline su rasporeene po tjednima u kojima se odvija kolegij
sustav sam rauna datume tjedana, ovisno o datumu poetka
kolegija, te posebno oznaava trenutni tjedan
Socijalni oblik (Social Format)
cjelokupan kolegij se izvodi u obliku foruma tj. diskusijskih grupa.
ovaj oblik najee nije pogodan za izvoenje klasine,
uobiajene nastave

32
 Statiki resursi
Tekstualne datoteke
datoteke koje sadre
obian,neformatirani tekst
Web stranice
HTML editor za izradu
Poveznice
na prethodno uitane
dokumente
na Web stranice
Dodavanje mape
Oznake
manji tekstovi koji pomau u
objanjavanju pojedinih
materijala

33
 Interaktivni resurs - knjiga

Skup lekcija (stranica)

grupiranih u poglavlja i
povezanih
navigacijom:
Tablica sadraja
Linearna
Breadcrumb
Mogunost ispisa

34
 Zadae
On-line tekst
zadae koji se pie izravno u sustavu
Predajte dokument i Napredna predaja
datoteka
Upload jedne ili vie datoteka
Offline aktivnost
zadaa se predaje izvan sustava MudRI, a u sustavu
su samo upute

35
 Online testovi i pitanja

Pitanja se stvaraju odvojeno od testova i

grupiraju u kategorije vezane uz cjeline
(module, poglavlja) predmeta
Pohranjena pitanja se ukljuuju u test
(konkretna pitanja ili sluajan odabir)
Vrste pitanja: tono/netono, viestruki
odabir, spajanje parova, kratki odgovor,
esej, numeriki tip, pitanja s raunanjem,

36
37
 Forumi

Forum s vijestima
Ostali forumi
Opi forum
Jednostavna rasprava
Q and A forum
Forum kod kojeg svaki korisnik moe
zapoeti samo jednu diskusiju

38
 Forum s vijestima

Aktivnost koja se automatski dodaje

svakom otvorenom kolegiju i slui za
obavijesti
Obavijesti na ovaj forum moe postaviti
jedino nastavnik
Na forum pretplaeni svi polaznici kolegija,
bez mogunosti odjave
Poruke se alju i na adresu elektronike
pote
39
 Ostali forumi
Opi forum
svi sudionici mogu zapoeti novu temu rasprave
Jednostavna rasprava
rasprava o samo jednoj temi koju zapoinje
nastavnik, a studenti mogu odgovarati
Q and A forum
polaznici kolegija moraju odgovoriti na pitanje prije
nego li vide odgovore ostalih polaznika
Mogu postavljati vlastita pitanja za koja vrijedi isto
pravilo
Forum u kojem svaki korisnik moe zapoeti
samo jednu diskusiju (neovisno o ulozi)
40
Forumi

41
42
 Mreni razgovor (chat)
Oblik sinkrone
komunikacije
npr. za mrene
konzultacije,
razne rasprave
o sadraju
kolegija,
dogovore o
konzultacijama

43
 Rjenik
Sredinji rjenik -
opis pojmova
oblikuje se za
kolegij
Sekundarni
rjenici za
pojedine cjeline
Pojmove mogu
dodavati i studenti

44
 Wiki
alat za kolaborativni rad polaznika kolegija
brzo i vrlo jednostavno stvaranje i ureivanje
meusobno povezanih stranica, od strane vie
korisnika
Wiki se obino pie posebnim jezikom oznaka

45
 Poruke

Slanje kratkih
poruka polaznicima
kolegija
Zaseban blok

46
 Upravljanje kolegijem

Upravljanje korisnicima
Upravljanje grupama
Izvjea o kolegiju
Rad sa sigurnosnim kopijama

47
Postavljenje bodovanja za predmet

48
Dostupno za nastavnike:

49
 Literatura i linkovi
I. Bosni, Moodle Prirunik za seminar, HrOpen, 2006.
http://www.open.hr/download.php?view.5
W. Rice, Moodle E-Learning Course Development ,
Packt Publishing, 2006.
Uvod: sustavi za uenje temeljeni na WWW, AHyCo
portal,
http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=50&IDK
ategorije=9
Slubena Moodle stranica: http://Moodle.org/
CARNet LMS Moodle - https://moodle.carnet.hr/

50