Professional Documents
Culture Documents
5 Predavanje Matematika2 Dmo PDF
5 Predavanje Matematika2 Dmo PDF
P (AB)
P (B|A) = . (2.1)
P (A)
Pogledajmo kako radi ova definicija na gornjem primeru: oznacimo dogadjaje: A -pao je
paran broj, B -pao je broj 4. U zadatku se trazi uslovna verovatnoca P (B|A). Po definiciji
imamo:
1
P (AB) 1
P (B|A) = = 63 = .
P (A) 6
3
Definicija 2.5. Dogadjaj B ne zavisi od dogadjaja A i ako vazi
P (B|A) = P (B).
kao i:
P (AB) P (A) P (B)
P (A|B) = = = P (A),
P (B) P (A)
odnosno, dogadjaj A ne zavisi od dogadjaja B.
Primer 2.8. Pri bacanju kockice posmatramo tri dogadjaja.
A -pao je paran broj.
B -pao je neparan broj.
C -pao je broj manji od 3.
1 1 1
Kako je P (A) = P (B) = , P (C) = , P (AB) = 0, P (AC) = P (BC) = dobijamo:
2 3 6
P (A)P (B) 6= P (AB) implicira da su dogadjaji A i B zavisni.
P (A)P (C) = P (AC) i P (B)P (C) = P (AC) sledi da su dogadjaji A i C, kao i B i C
nezavisni.
Primer 2.9. Izvlacimo jednu kartu iz spila od 52 karte. Da li su nezavisni dogadjaji:
A -izvucen je kec,
B -izvuceno je srce.
1
Imamo da je P (A) = 13 i P (B) = 14 . Verovatnoca dogadjaja AB - pao je kec srce je
1
P (AB) = 52 i prema tome P (A)P (B) = P (AB) i dogadjaji su nezavisni.
Primetimo i sledece: ako nam informacija o tome da se desio jedan dogadjaj ne utice na
realizaciju drugog dogadjaja to znaci da su oni nezavisni. U Primeru 2.8 vidimo da ako se realizovao
dogadjaj A i pao je paran broj, realizacija dogadjaja B je nemoguca. A i B su zavisni, desio se
A, pa znamo da nije B. Sa druge strane je realizacija dogadjaja C i dalje moguca i nezavisna od
toga da li se desio A ili ne jer P (C|A) = 13 = P (C).
U drugom primeru, ako znamo da je izvucen kec, nemamo nikakvu informaciju o tome da
li je to srce. Verovatnoca da je taj kec srce je 14 jednaka kao i da je bilo koja karta srce 13
52 , t.j.
2.4. FORMULA TOTALNE VEROVATNOCE 19
P (B|A) = P (B).
Primer 2.10. Prema evidenciji, posle 5 godina prosecne upotrebe vozila Mitsubishi Lanser deo
D1 se zamenjuje u 25% slucajeva, a ako je zamenjen deo D1 onda se deo D2 zamenjuje u 80%
slucajeva. Ako znamo da je na vozilu Pere Petrovica zamenjen deo D1 kolika je verovatnoca da
su na tom vozilu zamenjena oba dela?
25 1 80
Prema uslovima zadatka imamo P (D1 ) = 100 = 4 = 0, 25, P (D2 |D1 ) = 100 = 45 0.8, a trazimo
P (D1 D2 ). Po 2.3 imamo da je
1 4 1
P (D1 D2 ) = P (D1 )P (D2 |D1 ) = = .
4 5 5
Ako je P (D) > 0, i Ai , i {1, 2, ...n} cine potpun sistem dogadjaja, onda vazi Bajesova
formula:
P (Am )P (D|Am )
P (Am |D) = . (2.5)
P (D)
Primer 2.11. Date su tri kutije. U prvoj se nalaze tri bele i jedna crna kuglica, u drugoj cetiri
bele i dve crne, a u trecoj dve bele i dve crne kuglce. Slucajno biramo kutiju i iz nje izvlacimo
kuglicu za koju konstatujemo da je bela. Kolika je verovatnoca da izvucena bela kuglica potice iz
prva kutije?
3 1 4 1 2 1
P (B) = P (B|A1 )P (A1 ) + P (B|A2 )P (A2 ) + P (B|A3 )P (A3 ) = + + .
4 3 6 3 4 3
Bajesova formula daje:
1 3
P (A1 ) P (B|A1 ) 3 4 9
P (A1 |B) = = 1 2 1 = .
P (B) 4 + 9 + 6
23