Ispravljai i izmjenjivai

Ispravlja je elektroniki sklop koji slui za pretvaranje izmjenine struje (napona)

u istosmjernu. Najee se u ispravljaima koriste poluvodike diode kao glavni
elektroniki elementi kojima se vri ispravljanje. Osim dioda, koriste se i tiristori.
Pod ispravljanjem izmjenine struje (napona) u istosmjernu esto se
podrazumijeva i glaenje (filtraciju, smanjivanje valovitosti) izlaznog napona, te
stabiliziranje napona. esto se u sklopu ispravljaa nalazi i transformator koji
smanjuje napon na pogodnu vrijednost (npr. mrenih 220V na 15V).

Poluvalni ispravlja

Poluvalni ispravlja je sklop koji se slui za proputanje samo jedne

poluperiode izmjeninog napona. Tipian predstavnik poluvalnih ispravljaa je
samo jedna dioda spojena serijski s troilom. Budui da proputa samo jednu
poluperiodu ulaznog izmjeninog napona, uinkovitost ovakvog sklopa je manje
od 50%.
Punovalni ispravlja

Punovalni ispravlja moe biti realiziran s dvije diode i transformatorom s dva

sekundarna namotaja. Prilikom pozitivne poluperiode, na gornjem namotu je
takoer pozitivna poluperioda, pa vodi dioda D1, dok u drugom sluaju, kada je
negativna poluperioda, voditi e dioda D2. Tako se osigurava punovalno
ispravljanje izmjeninog napona.
Punovalni ispravlja u Graetzovom spoju

Ako mreni transformator nema dva sekundarna namotaja, odnosno srednji izvod
na sekundarnom namotaju, tada se redovito koriste etiri ispravljake diode u
Graetzovom spoju, gdje uvijek vode dvije diode. Poluvodike diode, odn. Graetzov
ispravlja u spoju ispravljaa mora imati odgovarajue karakteristike kako u
pogledu probojnog napona, tako i u pogledu maksimalne opteretivosti.
Glaenje (filtracija) izlaznog napona

Prikaz napona ispravljaa: AC, poluvalno ispravljani napon i ponovalno ispravljeni napon
Filtracija izlaznog napona se izvodi s raznim
spojevima kondenzatora i zavojnica. Najjednostavnija filtracija je provedena s
jednim kondenzatorom paralelno spojenim na izlaz ispravljaa, dok se za bolje
karakteristike ispravljaa mogu koristiti npr. L, pi, ili T LC spojevi. Osnovne
karakteristike ovakvih spojeva jest da su oni niskopropusni filtri, tako da se
kondenzatori uvijek spajaju paralelno, a zavojnice serijski.
Prilikom ispravljanja i filtriranja napona, nije mogue u potpunosti potisnuti
komponente izmjeninog napona, tj. nije mogue dobiti idealni istosmjerni napon,
ve on ima neku valovitost. Valovitost je osciliranje vrijednosti napona oko
srednje vrijednosti i definira se kao omjer vrijednosti izmeu dva vrha i srednjeg
napona. Valovitost ovisi o tipu ispravljaa (bolja je, naravno, za punovalne),
upotrebljenom filtru, te optereenju ispravljaa.
Valovitost za ispravlja s kondenzatorom C za glaenje i optereen s otporom R:
Gdje su:
f - frekvencija izmjeninog napona
n = 1 za poluvalni, 2 za punovalni ispravlja

Primjene
Klasine primjene ispravljaa su za ispravljanje izmjeninog mrenog napona za
elektronike ureaje koji za svoj rad zahtijevaju istosmjerni napon. Ispravlja
obino predstavlja drugi stupanj u realizaciji klasinih istosmjernih napajanja - iza
transformatora, a prije stabilizatora. Ispravljai se nalaze i kao samostalni ureaj,
poznat pod nazivom adapter (AC/DC pretvara).

Kuita Greatzovog (mosnog) spoja dioda

Izmjenjivai (eng. switch-mode dc-ac inverters) se primjenjuju u izmjeninim

elektromotornim pogonima te za neprekidna izmjenina napajanja gdje je cilj
proizvesti sinusni izmjenini izlaz promjenjive amplitude i frekvencije. Na slici 1
prikazan je izmjenini elektromotorni pogon. Izmjenini napon je dobiven
ispravljanjem i filtriranjem linijskog napona i to najee pomou diodnog
ispravljaa. Na izmjeninom motoru elimo dobiti sinusni napon promjenjive
amplitude i frekvencije, to upravo omoguuje izmjeniva na slici 1. Ovaj
izmjenjiva je u stvari pretvara koji omoguuje tok energije u oba smjera. U
svakom sluaju, veinu vremena tok energije je prema motoru to zahtijeva
izmjenjvaki reim rada. Stoga emo ih u ovoj primjeni nazivati izmjenjivaima.
Izmjenjiva u izmjeninom elektromotornom pogonu

Da bismo usporili motor na slici 1, kinetika energija koja je povezana s inercijom

motora i njegova tereta vraa se u mreu, te u tom dijelu motor radi kao
generator. Za vrijeme koenja motora, tok energije je od izmjenine strane prema
istosmjernoj, te pretvara radi kao ispravlja. Energija koja se vraa za vrijeme
koenja moe se disipirati na otporniku koji se spaja u paralelu s kondenzatorom

za sluaj na slici 1. U svakom sluaju, u primjenama gdje je ovo koenje uestalo

bolje je rjeenje regenerativno koenje gdje se energija vraa u mreu (sl. 2). Da
bi ovo bilo mogue potrebno je u prethodnom rjeenju diodni most zamijeniti
pretvaraem koji moe raditi u dva kvadranta s promjenjivim smjerom
istosmjerne struje, koji radi kao ispravlja u motorskom reimu rada, a kao
izmjenjiva za vrijeme koenja.

Motorski reim rada i regenerativno koenje

Izmjenivai s jednofaznim i trofaznim izmjeninim izlazima. Orijentirajmo se na

samo one izmjenjivae koji na ulazu imaju istosmjerni napon (sl.1, sl.2). Takve
izmjenjivae nazivamo izmjenjivai s utisnutim naponom (eng. voltage source
inverters-VSI). Izmjenjivai s utisnutom strujom (eng. current source inverters-
CSI) imaju na ulazu istosmjernu struju, a danas se koriste jedino u izmjeninim
elektromotornim pogonima vrlo velike snage. Zbog njihove ograniene primjene
neemo ih razmatrati u ovom dijelu.
VSI moemo dalje podijeliti u tri glavne kategorije:

1. Izmjenjivai sa sinusnim izlaznim naponom

Kod ovih izmjenjivaa istosmjerni napon na ulazu je konstantne amplitude
(sl.1) ako se koristi diodni ispravlja za ispravljanje mrenog napona. Stoga
izmjenjiva mora upravljati amplitudom i frekvencijom izmjeninog
napona. Ovo se postie sinusnom modulacijom irine impulsa (IM).
Sklopkama se upravlja tako da se na izlazu postigne naponski oblik
(osnovni harmonik) to blie sinusnom.
2. Izmjenjivai s pravokutnim izlaznim naponom
Ovi izmjenjivai mogu kontrolirati jedino frekvenciju izlaznog pravokutnog
napona. Amplitudom izlaznog napona upravlja se pomuu amplitude ulaznog
napona.

3. Izmjenjivai s kombiniranom modulacijom

U sluaju izmjenjivaa s jednofaznim izlazom, mogue je upravljati
amplitudom i frekvencijom izlaznog napona, iako je ulaz u izmjenjiva
konstantan istosmjerni napon te sklopke nisu upravljane IM-om. (napon
na izlazu je pravokutan). Ovdje se radi o kombinaciji pravokutne i
unipolarne IM-e.
5.1 NAELA RADA AUTONOMNIH IZMJENJIVAA

U ovom emo dijelu razmotriti zahtjeve koji se postavljaju na izmjenjivae.

Zbog jednostavnosti razmotrimo jednofazni izmjenjiva (sl.3a) gdje je
izlazni napon iz izmjenjivaa filtriran tako da se moe pretpostaviti da je vo
sinusoidalan. Kako izmjenjiva napaja induktivno troilo kao to je
izmjenini motor, io zaostaje za vo (sl. 3b). Za valne oblike prikazane na
slici 3b vidimo da su za vrijeme intervala 1 vo i io pozitivni, dok su za
vrijeme intervala 3 negativni. Stoga, za vrijeme ovih intervala 1 i 3,
trenutni tok snage po= vo io je od istosmjerne prema izmjeninoj strani to
odgovara izmjenjivakom reimu rada. Za vrijeme intervala 2 i 4, trenutna
snaga tee od izmjenine prema istosmjernoj strani to odgovara
ispravljakom reimu rada. Stoga, izmjenjiva na sl. 3a mora moi raditi u
sva 4 kvadranta io - vo koordinatnog sustava za vrijeme svake periode
izmjeninog izlaza. Ovakav etvero kvadratni pretvara upoznali smo u
prethodnoj temi (sl. 20). Na slici 4 prikazana je samo jedna grana takvog
mosnog spoja pretvaraa. Zbog jednostavnosti, pretpostavit emo da je
dostupna srednja toka istosmjernog izvora, iako za veinu izmjenjivaa to
nije potrebno, a takoer ni dostupno.

Slika 3 Jednofazni izmjenjiva

Slika 4 Jedna grana izmjenjivaa

JEDNOFAZNI IZMJENJIVAI

Slika 10 prikazuje jednofazni izmjenjiva u spoju sa srednjom tokom. U

ovom su spoju dva jednaka kondenzatora spojena u seriju paralelno
istosmjernom izvoru. Njihova zajednika toka je srednja toka
izmjenjivaa. Kako bi potencijal srednje toke o ostao konstantan u odnosu
na toku N, kapaciteti kondenzatora trebaju biti dovoljno veliki. Ova
konfiguracija je identina onoj na slici 4, te stoga vrijedi vo = vAo.

Slika 10 Jednofazni izmjenjiva u spoju sa srednjom tokom

Ako pretpostavimo IM, oblik izlaznog napona je identian onom na slici

5b. Bez obzira na stanje sklopki, struja se podjednako dijeli na oba
kondenzatora (kapaciteti su im jednaki i vrlo veliki). Kada je sklopka T+
ukljuena, vode T+ ili D+,ovisno smjeru izlazne struje i io se podjednako
dijeli izmeu dvaju kondenzatora. Slino, kada je sklopka T- ukljuena,
vode T- ili D-, ovisno o smjeru io, i io se podjednako dijeli izmeu dvaju
kondenzatora. Kondenzatori se ponaaju kao da su spojeni u paralelu. S
obzirom da struja io mora tei kroz paralelnu kombinaciju kondenzatora, u
stacionarnom stanju io nema istosmjernu komponentu. Vrna vrijednost
napona na pojedinoj sklopki je jednaka istosmjernom ulaznom naponu Vd,
a vrna struja kroz sklopku je upravo jednaka vrnoj izlaznoj struji.
Mosni spoj izmjenjivaa prikazan je na slici 11. Uz isti ulazni napon, maksimalni
izlazni napon izmjenjivaa u mosnom spoju dvostruko je vei od izlaznog napona
izmjenjivaa u spoju sa srednjom tokom. Stoga, za istu snagu, izlazna struja i
struje sklopki su upola manje u odnosu na izmjenjiva u spoju sa srednjom
tokom, to je znaajna prednost na velikim snagama.

Slika 11 Jednofazni mosni spoj izmjenjivaa

Izlazni napon izmjenjivaa u mosnom spoju (sl. 11) kada su sklopke

upravljane bipolarnom IM, prikazan je na slici 12. Princip bipolarne IM za
mosni spoj pretvaraa objanjen je u prethodnoj temi. Jedina je razlika u
tome to vcontrol nije konstantan, ve se mijenja po sinusnom zakonu. Pri
ovakvom upravljanju ulazna struja (sl. 13) uz istosmjernu komponentu
sadri sinusnu komponentu frekvencije dva puta vee od osnovne te
harmonike visokih frekvencija koji su posljedica sklapanja.
 Slika 12 Bipolarna IM Slika 13
Ulazna struja uz bipolarnu IM

TROFAZNI IZMJENJIVAI

Trofazni izmjenjiva u mosnom spoju je prikazan na slici 17. Kao i kod

jednofaznih izmjenjivaa, cilj je oblikovanje trofaznog izlaznog napona te
njegovo upravljanje kako u amplitudi tako i u frekvenciji. Kako bi se dobio
trofazni simetrini izlaz, isti trokutni signal vtri usporeuje se s tri sinusna
upravljaka signala vcontrol koja su meusobno razmaknuta 120 (sl. 18).

Slika 17 Trofazni izmjenjiva

Kod trofaznih izmjenjivaa zabrinuti smo samo za harmonike koji se javljaju

u linijskim naponima. Harmonici koji se javljaju u naponima bilo koje od
grana sklopa, npr. vAN na slici 18b, su identini harmonicima u v Ao na slici 5
gdje samo neparni harmonici postoje u okolici m f i viekratnicima od mf,
ukoliko je mf neparan. Ako razmatramo samo mf-i harmonik (a isto se
odnosi i na njegove neparne viekratnike), fazni odnos meu tim
harmonicima u vAN i vBN je (120 mf). Ovaj fazni pomak e biti nula
(viekratnik od 360) ako je mf neparan i viekratnik od 3, tj. na taj smo
nain eliminirali mf-i harmonik u linijskom naponu.
 Slika 18 IM kod trofaznog
izmjenjivaa

Za IM kod trofaznog izmjenjivaa vrijedi:

1. Ako je mf mali, da bi se eliminirali parni harmonici treba se koristiti

sinhronizirana IM, a mf treba biti neparan cijeli broj. esto mf treba biti
viekratnik od 3 kako bi se eliminirali najdominantniji harmonici u linijskom
naponu.

2. Ako je mf velik, vrijedi isto razmatranje kao i za jednofazne

izmjenjivae.

3. Za vrijeme premodulacije (ma > 1), bez obzira na vrijednosti koju ima
mf, treba se pridravati pravila koja vrijede kad mf ima malu vrijednost.

U linearnom reimu rada kada je m a > 1.0, amplituda osnovnog

harmonika mijenja se linearno s ma.