Professional Documents
Culture Documents
02 Kratki Pojmovnik Kognitivne PDF
02 Kratki Pojmovnik Kognitivne PDF
UDK 81'37
81'367
81'373
81:1
Pregledni rad
Primljen 6. svibnja 2010., prihvaen za tisak 17. svibnja 2010.
Uvod
1
Valja napomenuti kako u ovaj rad nisu ukljuene sve teorije za koje je karakteristian kogni-
tivni pristup, ve se u njemu ponajprije elaboriraju i kontekstualiziraju pojmovi vezani uz teo-
riju prototipova, teoriju konceptualne metafore i metonimije te kognitivnu gramatiku R. Lan-
gackera (1987, 1991). S druge strane, temeljni pojmovi vezani uz konstrukcijske gramatike A.
Goldberg (1995) i W. Crofta (2001), kao i oni vezani uz kritiku teorije konceptualne metafore
uoblienu u teoriji konceptualne integracije (Fauconnier, Turner, 2002), nisu ukljueni u ovaj
rad. Ipak treba naglasiti da je za spomenute konstrukcijske gramatike takoer karakteristian
kognitivni pristup s obzirom na njihov nain poimanja odnosa jezinih struktura i struktura
ljudskoga uma, kao i to da se kognitivna gramatika R. Langackera kao model opisa jezine
strukture moe svrstati u red konstrukcijskih gramatika u irem smislu.
9
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
2
Treba luiti jezinu sposobnost kao sposobnost stvaralake upotrebe jezika, dakle kao rezul-
tat, od jezine moi koja govorniku kao uroeni fenomen omoguuje ovladavanje stvarala-
kom upotrebom jezika.
10
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
Gramatika
11
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Jezine jedinice
12
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
3
Usp. Aristotel (1992).
13
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
4
Vano je napomenuti da ipak nisu sve kategorije ustrojene na temelju efekta prototipa ujed-
no i radijalne, ve se prirodne kategorije u tom smislu iskljuuju.
5
Vidi vie o tome u Lakoff (1987).
14
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
6
Simboli A, B, C, D, E, F i G oznaavaju razliite osobine lanova kategorije, a poetna
kombinacija ABC predstavlja njezin prototip.
15
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Znaenje
16
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
Profil
Zapitamo li se koje je znaenje rijei ki, bez gledanja u rjenik rei
emo da pojam oznaava ensko ljudsko bie koje ima bar jednog roditelja.
Nitko od nas ker nee zamisliti kao osobu bez majke ili oca jer je sam
pojam keri usko vezan uz pojam roditelja. Uostalom, iako je ki doista
ensko ljudsko bie, ipak se razlikuje od pojma bake, majke, usidjelice ili
sestre, koji takoer oznaavaju enska ljudska bia. Dakle, rei da je ki
ensko ljudsko bie tona je, ali nepotpuna definicija.
Definicija kojom se pojam odreuje iskljuivo kao ono to jest, bez
ukljuivanja njegove funkcije ili drugih vanih znanja, naziva se profilom
nekog pojma. Taylor (2002) kao primjer navodi pojam hipotenuze. Hipote-
nuza je najdua stranica pravokutnog trokuta, no elimo li odrediti znaenje
rijei hipotenuza, ne moemo ju iupati iz njezine okoline i promatrati
zasebno. Sama po sebi hipotenuza je tek ravna crta, kao to je to i duina i
pravac. Sadraj rijei otok takoer je nemogue konceptualizirati bez nepo-
srednog konteksta, to bi u ovom sluaju bila voda koja ga okruuje sa svih
strana. Njegova najua definicija bila bi dio kopna, ali bi tada otok bio lako
zamjenjiv s poluotokom ili bilo kojim komadom zemlje pribline veliine.
Iako je konceptualni fokus na profilu, on ne ini cjelokupno znaenje, kao
17
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
to to kod otoka ne ini komad zemlje bez okolne vode, koja predstavlja
njegovu bazu.
Baza
Baza je neposredni kontekst bez kojega je nemogua konceptualizacija
nekog pojma. Profil i baza vrsto su i nerazdvojivo povezani budui da
druga razina prua prvoj neophodan interpretacijski okvir. Promotrimo ve
spomenuti primjer keri. Keri bi baza bila roditelj jer bez roditelja ki je
samo ensko bie, dok nam je tek u kontekstu roditelja jasno da je rije o
potomku. Ako analiziramo primjer hipotenuze, njezina bi baza bio pravo-
kutni trokut, jer bi bez njega hipotenuza bila samo ravna crta, no u kontekstu
pravokutnog trokuta ona je najdua stranica toga trokuta koja stoji nasuprot
pravom kutu. Koliina informacija koje prua baza kljuna je za razlikovanje
jednih pojmova od drugih (u primjeru hipotenuze baza je ono to hipotenuzu
razlikuje od ostalih ravnih crta).
Vano je istaknuti da profil i baza ne ine znaenje rijei u meusob-
noj odvojenosti, nego do cjelovitog znaenja dolazimo tek kombiniranjem
profila i njegova najueg interpretacijskog konteksta baze (slika 1.).
Slika 1.
Domena
Domena je iri interpretacijski kontekst koji se aktivira prilikom kon-
ceptualizacije odreenog pojma, a taj kontekst ovisi o iskustvu i znanju o
svijetu. Reeno je da znaenje pojma ine profil i baza i bez njihove kom-
binacije nemogue je razumjeti pojam, no treba razlikovati bazu od domene.
Dok je baza nuna i nezaobilazna za predodbu samog pojma, domena je
ire podruje znanja koje se aktivira u ljudskoj svijesti pri pomisli na neki
pojam i esto se razlikuje od govornika do govornika. Tako e se uz pojam
18
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
soli kod veine aktivirati domena kulinarstva jer sol promatramo primarno
kao zain hrani, dok e se kod kemiara vjerojatno aktivirati domena kemij-
skih spojeva pa e on, primjerice, pomisliti na postupke izdvajanja anorgan-
skih soli i sl.
Domena je, dakle, kontekst u koji smjetamo pojam na temelju indi-
vidualnog znanja i iskustva. R. Langacker (1987) domene dijeli na temeljne
i apstraktne.
Temeljne su domene one koje su univerzalne jer u njima nastaje cje-
lokupno ljudsko iskustvo, pa ne postoji ni konceptualizacija izvan njih. R.
Langacker temeljnim kognitivnim domenama smatra prostor, vrijeme, razli-
ite ljestvice poput, primjerice, temperaturne i sl. Apstraktne domene slue
kao podloga za konceptualizaciju drugih pojmova, no mogu se svesti na
temeljne.
J. Taylor (2002) razlikuje primarne i sekundarne domene. Primarne
se domene prve aktiviraju pri pomisli na neki pojam, pa se tako pri pomisli
na Ronalda Reagana najprije aktivira domena amerikih predsjednika (jer to
je ono po emu je Reagan iroj javnosti najpoznatiji), a tek potom, kao
sekundarna domena, aktivira se domena amerikih glumaca (po emu je
Reagan iroj javnosti znatno manje poznat). Suprotna je situacija, primjerice,
kod Dolpha Lundgrena: tu se najprije aktivira domena glumaca, dok se tek
uz vei kognitivni napor moe (samo kod simpatizera i znalaca) aktivirati i
domena kemijskih inenjera ili poliglota (Lundgren govori pet jezika i
doktorirao je 1982. godine). Ve je spomenut primjer soli, gdje je primarna
domena kulinarstvo, a sekundarna kemija. Pritom o iskustvu pojedinca i
znanju o svijetu ovisi koja e se domena prije aktivirati. Pri pomisli na Dinu
Dvornika najprije se, primjerice, aktivira domena glazbenika, no kod osoba
koje znaju da je Dvornik kao dijete glumio u televizijskoj seriji Nae malo
misto moda e, uz neto vei kognitivni napor, biti aktivirana i domena
glumaca. Ovisno o iskustvu, u poetku njegove glazbene karijere spominja-
nje Dine Dvornika ukljuivalo je kod dijela govornika aktiviranje domene
glumaca, sve dok javnosti nije postao poznatiji po svojoj glazbi, pa je
domena glazbenika preuzela ulogu primarne domene.
Okvir
Okvir je razina znanja o svijetu koja je nadreena domeni. On pred-
stavlja mreu (matricu) razliitih domena koje se redom aktiviraju i ine
ukupnost znaenja. Zato tek aktiviranjem domene amerikih predsjednika i
domene glumaca dobivamo ukupnost znaenja Ronalda Reagana. U sluaju
kuhinjske soli takvu mreu domena ine kulinarstvo i kemija zajedno, dok
kombinacija domene kantautora i humanitarca ini, primjerice, okvir u slua-
ju Gibonnija.
19
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Trajektor
Kada je u pitanju konceptualni prikaz jezino kodiranoga scenarija, po-
jam trajektor (engl. trajector) rabi se u kognitivnoj gramatici kako bi se
istaknula relativna profiliranost jednog elementa scenarija u odnosu na dru-
ge. Osim konceptualne istaknutosti, trajektoru je esto svojstvena i dinami-
nost (to je vidljivo iz samog naziva). Langackerov (1987) pojam trajektora
odgovara pojmu figure L. Talmyja (2000), koji se takoer odnosi na koncep-
tualno istaknuti element scenarija, tj. na lik prvoga plana. U primjeru klju-
evi na stolu kljuevi su trajektor, dok je stol orijentir. Kljuevi su manji i
lake ih je premjestiti s jednog mjesta na drugo, a budui da su kodirani
nominativom i imaju funkciju reeninoga subjekta, konceptualno su
istaknutiji i na razini oznaenoga scenarija predstavljaju trajektor, odnosno
lik prvoga plana. Zbog toga je na slici 2. trajektor kao profilirani dio iskaza
prikazan deblje otisnutom krunicom u odnosu na tanje otisnuti lik drugoga
plana, tj. orijentir.
20
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
trajektor = kljuevi
tr
or
orijentir = stol
Slika 2.
Orijentir
Orijentirom se (engl. landmark kod Langackera (1987)) naziva onaj lik
koji ima ulogu referencijske toke prema kojoj se vrednuje poloaj, kretanje,
veliina ili koje drugo svojstvo trajektora. Orijentir je u prostornim kontek-
stima najee statian i veih dimenzija. Ve je u prethodnom potpoglavlju
prikazana narav odnosa trajektora i orijentira pomou konceptualnog prikaza
jednog konkretnog primjera, ali ne kodi navesti jo koji. U primjeru lopta
ispod stola stol je konceptualno potisnut u drugi plan, veih je dimenzija i
smanjene dinaminosti, pa kao takav primarno sugerira poloaj konceptu-
alno istaknute lopte, iz ega proizlazi da je stol orijentir, a lopta trajektor
(slika 3.). Da je zbog svoje masivnosti, statinosti i veliine stol konceptu-
alno predodreen za lik drugoga plana, tj. za ulogu orijentira, pa mu samim
time i na sintaktikoj razini tee moe pripasti uloga subjekta, jo je oitije
ako se promotri reenica Stol je iznad lopte koju teko moemo zamisliti u
komunikaciji jer zbog svojih ve navedenih osobina stol obino slui kao re-
ferencijska toka prema kojoj se vrednuje poloaj nekog manjeg predmeta, a
ne obrnuto. U tom je primjeru oit utjecaj naravi ljudske konceptualizacije i
enciklopedijskoga znanja na gramatike odnose budui da je teko zamisliti
kontekst u kojemu bi statian i masivniji element scenarija doao u poloaj
reeninoga subjekta nautrb manjeg i pokretljivijeg elementa.
21
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
orijentir = stol
or
tr
trajektor = lopta
Slika 3.
Sumarno skeniranje
Pojam sumarnosti u kognitivnoj se gramatici najee rabi kako bi se
prikazali nominalni profili, tj. kako bi se definirala razlika izmeu nomi-
nalnih profila i temporalnih relacijskih predikacija (vidi dolje). Sumarno
skeniranje ukazuje na narav nominalnih profila kao statinih predikacija
(predikacija = znaenje), a naglaava se njihova ukupnost odnosno cjelovi-
tost. R. Langacker (1987) usporeuje sumarno skeniranje s promatranjem fo-
tografije. Dok promatramo fotografiju, um sve njezine sastavnice procesuira
istovremeno, odnosno fotografija se poima kao cjelina.
Sekvencijsko skeniranje
Nasuprot sumarnom skeniranju kojim se naglaava cjelovitost nominal-
nih profila, pojam sekvencijskoga skeniranja rabi se kako bi se istaknula pro-
cesna narav situacije. Takvim se uvidom naglaava dinamian odnos meu
razliitim fazama procesa koji se konceptualizira kao niz odsjeaka poveza-
nih u vremenskom slijedu. Kao to je sumarno skeniranje usporedio s foto-
grafijom, R. Langacker (1987) sekvencijsko skeniranje usporeuje s filmom,
tj. slikom u pokretu. Dok su kod fotografije sve sastavnice promatranog enti-
22
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
Slika 4.
Nominalni profili
Ve je spomenuto da se nominalni profili prikazuju sumarnim skeni-
ranjem, a sada valja pojasniti zato. R. Langacker (1987) nominalnim profi-
lima naziva one entitete iji se semantiki pol najopenitije definira kao
[STVAR] (engl. [THING]). Stvar je omeeno podruje unutar neke domene
odnosno skup meusobno povezanih entiteta maksimalne zbijenosti i mini-
malne kognitivne udaljenosti. Odnosi meu entitetima unutar domene manje
su bitni, a naglasak je na cjelini, zaokruenosti, sumarnosti, tj. na njezinim
23
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
trajektor = knjiga
tr
atemporalna relacijska
predikacija na
or
orijentir = polica
Slika 5.
7
Kako ne bi bilo zabune, ponovimo da je predikacija samo drugi naziv za znaenje i nema
veze s predikatom kao sintaktikom kategorijom.
24
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
25
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Slika 6.
26
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
Konceptualna metafora
X Y
Slika 7.
27
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
28
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
29
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Konceptualna metonimija
Slika 8.
30
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
Slika 9.
U svakodnevnom se govoru esto moe uti Engleska umjesto Ujedi-
njeno Kraljevstvo, to je metonimija tipa DIO ZA CJELINU (budui da je
Engleska dio Ujedinjenog Kraljevstva, kao i kotska, Wales te Sjeverna
Irska). Metonimiju tipa DIO ZA CJELINU prepoznajemo, primjerice, i u
iskazu dosadila su mi jedna te ista lica, gdje je lice dio koji oznaava cijelog
ovjeka, kao i u izrazu odljev mozgova, gdje mozak kao dio predstavlja
inteligentnog ovjeka kao cjelinu.
DIO ZA DIO metonimijski je tip kod
kojega se unutar jedne kognitivne do-
mene kao matine cjeline uspostavlja
odnos izmeu dvaju meusobno zamje-
njivih dijelova (slika 10.). Veina ljudi
D D rei e tako da za Boi ukraava bor,
no koliko ih zaista kupi ba to crnogo-
Slika 10. 31
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
rino stablo, a ne jelke ili plastina drvca? Iako postoji svijest da je ono pod
im se nalaze boini pokloni, primjerice, jelka, vrlo je esto pitanje to ti je
Djed Boinjak ostavio pod borom? Dobar primjer toga metonimijskoga tipa
moemo pronai i u domeni lijekova protiv bolova. Ako nekog boli glava,
prijatelji e mu savjetovati da popije aspirin. Ako prijatelji nisu studenti
medicine ili farmacije, pod aspirinom podrazumijevaju bilo koji analgetik
(analgin, voltaren, plivadon), a koji e se od njih u svijesti interpretatora
pojaviti kao aktivna zona, ovisi iskljuivo o individualnom iskustvu i
sklonostima.
Literatura
32
Barbara Krui, Marija Lovri i Tea Maksimovi: Kratki pojmovnik kognitivne lingvistike
Partee, Barbara / ter Meulen, Alice G. B. / Wall, Robert Eugene 1990. Mathe-
matical Methods in Linguistics, Dordrecht: Kluwer.
Talmy, Leonard 2000. Toward a Cognitive Semantics. Volume I. Cambridge
MA: MIT Press.
Taylor, John R. 2002. Cognitive Grammar, New York: Oxford University Press.
Van Valin, Robert D. 1997. Syntax: Structure, Meaning and Function, Cam-
bridge: Cambridge University Press.
Van Valin, Robert D. 2001. An Introduction to Syntax, Cambridge: Cambridge
University Press.
Wittgenstein, Ludwig 1969. Filosofska istraivanja, Beograd: Nolit.
Zsigmond, Hardy / Mihly, Solyom 1976. Pristup modernoj algebri, Zagreb:
kolska knjiga.
33