Professional Documents
Culture Documents
Imamovic Lejla
Imamovic Lejla
Predmetni
Prof. Dr. Osman Lindov
nastavnik:
Asistent:
Student: MA. Ass. Adnan
Imamovi Lejla Omerhodi
Broj indeksa: 691/6964
Usmjerenje: Cestovni saobraaj
Godina studija: I godina II ciklus
Rezultat rada:
Datum: 17.01.2017
SADRAJ:
1. UVOD.................................................................................................................. 3
2. OSNOVNI PODACI............................................................................................... 4
3. PREGLEDNA KARTA............................................................................................. 5
4. TEHNIKI IZVJETAJ............................................................................................ 6
5. ZAKONSKI OKVIR ZA BUKU................................................................................. 7
6. OPIS KORITENIH METODA............................................................................... 14
6.1 R.L.S.90....................................................................................................... 14
6.2 EMPIRIJSKI MODELI...................................................................................... 16
6.2.1 Varijacije buke u funkciji od strukture saobraaja.................................16
6.2.2 Varijacije buke u funkciji udaljenosti od izvora......................................17
6.2.3. Varijacije buke u funkciji od brzine vozila.............................................17
6.2.4. Varijacije ekvivalenta buke u funkciji od nagiba ceste i podloge ceste 17
7. METODOLOGIJA MJERENJA I PRORAUNA NIVOA BUKE OD CESTOVNOG
SAOBRAAJA......................................................................................................... 19
8. IZMJERENE I MODELIRANE VRIJEDNOSTI BUKE OD CESTOVNOG SAOBRAAJA. 20
9. PREGLED IZLOENOSTI OBJEKATA I STANOVNITVA BUCI CESTOVNOG
SAOBRAAJA......................................................................................................... 27
10. MJERE SMANJENJA ZAGAENJA BUKOM OD CESTOVNOG SAOBRAAJA..........28
11. LITERATURA :.................................................................................................. 32
12. POPIS TABELA................................................................................................. 33
1. UVOD
U ovom projektnom zadatku sam imala zadatak istraiti i izmjeriti buku na odreenoj lokaciji.
Lokacija koja je izabrana je radi utvrivanja buke na dionici Safeta Hadia ( ulica) u
2
Sarajevu , te zbog zahtjeva odreenog stanovnitva koji se nalaze u blizini te dionice je
izvreno mjerenje buke prouzrokovane saobraajem.
Cilj istraivanja je doi do rezultata koji e pokazati koji je nivo buke i da li buka na
odreenoj dionici prelazi dozvoljene granice. Ovaj bi rad trebao doprinijeti odgovoru na
pitanje jesu li dosadanja operativna reduciranja buke sa sigurnosne strane prihvatljiva. Svrha
ovoga rada su mjerenja provedena na podruju ulice Safeta HAdia. Mjerenje buke se vrilo
sa instrumentom Modular Precision Sound Analyzer Type 2260 Investigator (Brel & Kjr).
Mjerenje nivoa buke je izvreno za dionicu ulice Safeta Hadi-a u gradu Sarajevu u duini
od 1400 (m), u intervalima mjerenja od po 15 minuta na visini od 1,2 (m) od povrine terena,
na ivici kolovoza, na udaljenosti od 30 (m) od ivice kolovoza i na fasadama karakteristinih
objekata. Za mjerenje ekvivalentnog nivoa buke koriten je mjerni ureaj proizviaa
Bruel&Kjaer tip 2260 investigator. Rezultati mjerenja su prikazani u decibelima (dB), na
osnovu mjerenja ekvivalentnog nivoa buke (Leq).
U prvom dijelu rada e biti predstavljen zakonski okvir, te daljem tekstu rada e biti opisano
koritenje modela prilikom izrauna buke, kao i metodologija i prorauni. Nakon toga biti e
predstavljen pregled izloenosti objekata i stanovnitva u okolini dionice ceste, kao i potrebne
mjere za smanjenja buke.
2. OSNOVNI PODACI
3
3. PREGLEDNA KARTA
4
Na slici je prikazana pregledna karta dionice u postojeem stanju.
4. TEHNIKI IZVJETAJ
5
Mjerenje nivoa buke je izvreno za dionicu ulice Safeta Hadi-a u gradu Sarajevu u duini
od 1400 (m), u intervalima mjerenja od po 15 minuta na visini od 1,2 (m) od povrine terena,
na ivici kolovoza, na udaljenosti od 30 (m) od ivice kolovoza i na fasadama karakteristinih
objekata. Za mjerenje ekvivalentnog nivoa buke koriten je mjerni ureaj proizviaa
Bruel&Kjaer tip 2260 investigator. Rezultati mjerenja su prikazani u decibelima (dB), na
osnovu mjerenja ekvivalentnog nivoa buke (Leq).
Mjerenje buke instrumentom je izvreno na 2 lokacija dionice ceste (na svakih 1000 (m)
dionice na ivici kolovoza i na 30 (m) od ivice te na karakteristinim objektima) u relevantnim
danima za mjerenje (ponedjeljak, srijeda i subota) u trajanju od 15 (min) u toku predvienih
termina za mjerenje buke (dan: 07-19 h, vee: 19-22 h i no: 22-07 h).
Modeliranje vrijednosti nivoa buke za postojee i budue stanje izvreno je pomou modela
R.L.S. 90.
U prvom dijelu rada e biti predstavljen zakonski okvir, te daljem tekstu rada e biti opisano
koritenje modela prilikom izrauna buke, kao i metodologija i prorauni. Nakon toga biti e
predstavljen pregled izloenosti objekata i stanovnitva u okolini dionice ceste, kao i potrebne
mjere za smanjenja buke.
Za modeliranje buke postojeeg stanja i budueg stanja za 10 godina bili su neophodni podaci
o saobraajnom optereenju, strukturi i veliini saobraajnog toka, pa je u tu svrhu izvreno
brojanje saobraaja na lokacijama na kojima se vrilo mjerenje buke instrumentom i na
karakteristinim raskrsnicama.
Zbog zahtjeva odreenog stanovnitva koji se nalaze u blizini te dionice je izvreno mjerenje
buke prouzrokovane saobraajem.
Povrina kolovoza je ravna povrina, vozila se kreu jednolikom brzinom, ceste su bez
nagiba, uticaj barijera je zanemaren, povoljni meteoroloki uslovi (bez padavina, jakog
vjetra).
Danas kada veliku panju posveujemo zatiti okolia i ekologiji, jedan od glavnih negativnih
elemenata prisutnih u svakom dijelu ovjekova okolia pa tako i u saobraaju jeste buka.
6
Buka je, fiziki gledano, emitovana energija koja se propagira talasnim kretanjem kroz zrak
(kao i tlo). Buka se smatra jednim od glavnih uzroka smanjenja kvaliteta ivota. U urbanim
sredinama buka cestovnog saobraaja ima znaajnu ulogu u zagaivanju okolia i ozbiljan je
okolinski problem. Javlja se kao posljedica rada motora automobila te meudjelovanja
pneumatika vozila i povrine ceste kao i prolaska vozila kroz zrak. Utie na psihiko, fiziko i
socijalno stanje ovjeka. Uinci buke su komplikovani i meusobno prepleteni, zavise prije
svega od jaine nivoa buke, kojoj su ljudi izloeni. Posljedice su problemi kod spavanja, vea
razdraljivost, smetnje u relaksaciji, problemi u komunikaciji, nezadovoljstvo ivotnim
uslovima i dr. U tabeli 1. prikazani su uticaji nivoa buke na ljudski organizam.
Nivo buke dB(a) Uticaj na ovjeka ako je due vremena izloen buci
ometanje sna
Zakon o zatiti od buke Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH 110-12)
7
Smjernice 2002/49 Europskog parlamenta i Vijea za ocjenjivanja i upravljanja bukom.
Sastavni dio Zakona o zatiti od buke FBIH su tabele doputenog nivoa buke:
Tabela 1. Doputeni nivo buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni.
Tabela 2. Doputeni nivo vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke.
Tabela 3. Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora.
Tabela 4. Korekcija nivoa izmjerene buke prije poreenja sa dozvoljenim nivoom u
tabelama 1., 2. i 3.
8
Tabela 1. Dozvoljeni nivo buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni
Tabela 2. Dozvoljeni nivo vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke
9
Tabela 3. Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora
Tabela 4. Korekcija nivoa izmjerene buke prije uporeivanja sa dozvoljenim nivoima u tabelama 1., 2.
i 3.
Prema Zakon o zatiti od buke" FBIH dan je period od 6,00 -22,00 h, a no od 22,00-6,00 h.
Kako buka opada od izvora buke, urbanistikim planiranjem (ukljuujui i mjere za redukciju
buke) se prostor gdje je buka izmeu 55 i 70 dB(A) planira za industrijsku namjenu, a
podruje ispod 55 dB(A) za stanovanje. Prema preporukama EU u dokumentu Directive
2002/49 / EC of the European Parliament and oft he Council of 25 june 2002, relating to the
assesment and management of enviromental noise navedeno je da za none vrijednosti buke
je potrebno uzimati vrijednosti od 2300 0700 h. U ovom radu u izraunu i graninim
vrijednostima za nivo buke u nonim satima uzimato je da je no u periodu od 2200 0700 h.
10
lan 5 .
(Mjere zatite od buke)
- zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke koji izazivaju buku iznad graninih
vrijednosti;
- izradom karata buke na osnovu modela za sve planirane promjene u prostoru koje mogu
ugroziti, odnosno poveati nivo buke u ugroenim prostorima prema odredbama ovog zakona
i - uklanjanjem ili promjenom namjene objekata.
lan 6.
(Osiguravanje zatite od buke)
11
lan 7.
(Vrijeme provoenja mjera zatite od buke)
Zatita od buke provodi se cjelodnevno - danju i nou. U smislu ovog zakona dan traje od 06
do 22 sata a no od 22 do 06 sati.
lan 9.
(Grafiki prikaz nivoa buke)
Kod visokih stambenih ili drugih objektata uz obavezni trodimenzionalni prikaz (3D) modela
terena i objekata potreban je i prikaz vertikalnog rasprostiranja buke. Predvieni nivo buke ne
smije prei najvii dozvoljeni nivo buke.
lan 13.
Zatita od buke koja nastaje na svim vrstama postojee saobraajne infrastrukture uskladit e
se sa dozvoljenim nivoom buke utvrene ovim zakonom reguliranjem saobraaja,
vremenskim ogranienjem, zabranom koritenja bunih saobraajnih sredstava,
rekonstrukcijom saobraajnica ili pruga, izradom zvunih barijera uz poboljanje zvune
izolacije prozora, fasada i dr.
Rok za usklaivanje zatite od buke sa dozvoljenim nivoom buke propisane ovim zakonom je
10 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko nivo buke prelazi dozvoljeni nivo za vie od 5 dBA vlasniku izvora buke nalae se
poduzimanje hitnih mjera prije tog roka, a ne due od tri godine.
12
lan 14.
lan 21.
(Ovlatenje za mjerenje buke)
Mjerenje buke vri pravno lice ovlateno za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom
odnosu specijalistu za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804
Type 1. i EN 60804 mjera zvuka sa integriranjem i usrednjavanjem.
lan 25.
(Vrednovanje nivoa buke)
Karakteristina veliina koja se mjeri i na osnovu koje se vri ocjena buke prema odredbama
ovog zakona je ekvivalentni nivo buke u dB (A) (LAeq,T) i nivo buke L koji se pojavljuje 1%
vremena mjerenja u dB(A)kao i LAmax. Mjerenje i vrednovanje nivoa buke vri se prema
meunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3, BAS ISO 9612 i BAS EN 60804.
lan 26.
Zvune izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcija od zvuka udara propisane su
standardom JUS.U.J6.201 i primjenjivat e se do donoenja tehnikih uputstava za najbolje
raspoloive tehnike za ovu oblast. Mjerenje se vri prema grupi standarda BAS ISO 140 i to
za mjerenje zvune izolacije u zgradama i graevinskim elementima, za laboratorijska i
terenska mjerenja, te mjerenja za svaki specifini sluaj.
13
6. OPIS KORITENIH METODA
6.1 R.L.S.90
Prosjean nivo emisije Lm,AND, kada se uzimaju u obzir korekcioni faktori (drugi proces
modela) se izraunava pomou sljedeeg izraza:
gdje je:
Lm 25 , basic
= standardni odreeni nivo buke u kojem su navedeni uslovi isti
M
- prosjean tok vozila;
C speed
korekcioni faktor u zavisnosti od brzine izraunava se:
C speed Lcar - 37.3 10log10 100 ( 10 0 ,1C - 1 ) p ( 100 8.23 p )
Lcar 27.8 10 log10 1 ( 0 ,02 Vcar )3
- za putnike automobile
14
Ltruck 23.1 12.5 log(Vtruck )
- za kamione
C = Ltruck - Lcar
- razlika vrijednosti buke izmeu kamiona i putnikih automobila
V car
- brzina automobila (min 30 km/h; max 130 km/h);
V truck
- brzina kamiona (min 30 km/h; max 80 km/h);
C roadsurface
- korekcioni faktor u zavisnosti od vrste kolovoznog zastora;
C gradient
- korekcioni faktor u zavisnosti od nagiba puta, jednak 0 dB za nagibe manje od 5% i
0 ,6 g 3
za nagibe vee od 5%, gdje je g=nagib puta
C ref
- korekcioni faktor u zavisnosti od viestrukog odbijanja zvunih talasa,predstavljen kao
C ref
jednakost: = 4 (visina prepreke)/(udaljenost izmeu prepreke i prijemnika)
C ref
- <3,2 dB za uopteno tvrde povrine;
C ref
- = 2(visina prepreke)/(udaljenost izmeu prepreke i prijemnika)
C ref
- <1,6 dB za upijajuu povrinu;
Ulazni podaci:
15
Standardni nivo Lm (25,basic)
C speed
Korekcioni faktor u zavisnosti od brzine
C roadsurface
Korekcioni faktor u zavisnosti od vrste kolovoza
C gradient
Korekcioni faktor u zavisnosti od nagiba puta
C ref
Korekcioni faktor u zavisnosti od viestrukog odbijanja zvunih talasa
Leq K f1 (Q ) f 2 ( p ) f 3 (v) f 4 (d ) L
gdje je:
K - konstanta
Q - satni protok vozila (u nekim sluajevima protok lahkih vozila Ql je odvojen od protoka
v - brzina vozila
d - ualjenost izvora
16
Veliki uticaj na stanje buke imaju teka vozila. Tako pri ueu teretnih
vozila do 10% poveava se nivo buke za 2,5 dB, pri ueu od 20 % za 4
dB, pri ueu od 30 % za 5 dB. Prema tome buku koja se uje u
neposrednoj blizini saobraajnica odreuju vozila koja tim putem prolaze.
Ako se broj vozila udvostrui, nivo buke e se poveavati za 3dB. Ako je
procenat tekih vozila u Qp za protok Q (voz/h) dobije se slijedei izraz:
Q p
Qp
100
100 p
Ql
100
Za brzine manje od 60 km/h, sonorni nivo snage priozveden od strane vozila priblino je
konstantan i zbog toga ekvivalentni nivo opada za 3 dB za svako dvostruko pveavanje
brzine. Za brzine vee od 60 km/h, sonorna snaga se poveava za tri ili etiri puta vrijednost
brzine, zbog toga ekvivalentni nivo Leq raste sa brzinom tj.poraste za 6 do 9 dB za svako
dvostruko poveavanje brzine.
17
Nagib ceste odreuje varijaciju sonorne energije koju vozila proizvode, posebno, sonornu
energiju koju proizvode teka vozila. U normalnim uslovima saobraaja gdje se nagib ceste
kree od 1 do 6%, ekvivalentni nivo se kree oko 4 dB. U razmatranje treba uzeti
aerodinamine efekte koji se deavaju u trenutku kontakta toka i povrine ceste. Ako je
habajui sloj podloge gladak, zrak koji se komprimira u lijebovima guma u trenutku kontakta
toak asfalt, stvara detonaciju, i proizvodi se buka.
to su manje detonacije, vei je nivo energije koji se proizvodi pri veim frekvencijama. Ako
je asfalt hrapav (istroeni asfalt), opisani fenomen je manje uoljiv i zbog toga je i buka koja
nastaje manja. Ovaj fenomen zapravo je mnogo kompleksniji.
Prilikom kotrljanja toka po asfaltu pojavljuju se i drugi faktori, kao to su vibracija cijelog
toka, deformacija lijebova na gumi itd.
Postoje brojne studije o ovom fenomenu, ali je zakljuak isti: vozila koja saobraaju po
podlozi od ulijebljenog betona ili bitumenoznoj podlozi proizvode nivo buke za 3 dB(A) vei
od vozila koja saobraaju po glatkom i dobro ouvanom betonu ili dobro ouvanom asfaltu.
Postoje tipovi podloge (tzv. apsorbenti zvuka) koji proizvode za 2 do 3 dB(A) manje buke od
asfalta u dobrom stanju, zbog njihovog svojstva da apsorbuju zvuk svojom povrinom.
L1 = + 3 dB za beton
+ 5 dB za neravan asfalt
+ 10 dB za vlaan asfalt
- 7 dB za gradske ulice1
18
7. METODOLOGIJA MJERENJA I PRORAUNA NIVOA BUKE OD
CESTOVNOG SAOBRAAJA
Mjerenje nivoa buke je izvreno za dionicu ulice Safeta Hadi-a u gradu Sarajevu u duini
od 1400 (m), u intervalima mjerenja od po 15 minuta na visini od 1,2 (m) od povrine terena,
na ivici kolovoza, na udaljenosti od 30 (m) od ivice kolovoza i na fasadama karakteristinih
objekata. Za mjerenje ekvivalentnog nivoa buke koriten je mjerni ureaj proizviaa
Bruel&Kjaer tip 2260 investigator. Rezultati mjerenja su prikazani u decibelima (dB), na
osnovu mjerenja ekvivalentnog nivoa buke (Leq).
Mjerenje buke instrumentom je izvreno na 29 lokacija dionice ceste (na svakih 1000 (m)
dionice na ivici kolovoza i na 30 (m) od ivice te na karakteristinim objektima) u relevantnim
danima za mjerenje (ponedjeljak, srijeda i subota) u trajanju od 15 (min) u toku predvienih
termina za mjerenje buke (dan: 07-19 h, vee: 19-22 h i no: 22-07 h).
Modeliranje vrijednosti nivoa buke za postojee i budue stanje izvreno je pomou modela
R.L.S. 90. Prezentirani model buke R.L.S. 90 se pokazao da daje najbolje rezultate u smislu
prihvatljivosti modela evropskim standardima kao i da najbolje oslikava stanje buke prema
19
mjerenim vrijednostima buke na instrumentu, te se isti mogao iskoristiti za prognozirane
vrijednosti buke budueg stanje za 10 godina.
Za modeliranje buke postojeeg stanja i budueg stanja za 10 godina bili su neophodni podaci
o saobraajnom optereenju, strukturi i veliini saobraajnog toka, pa je u tu svrhu izvreno
brojanje saobraaja na lokacijama na kojima se vrilo mjerenje buke instrumentom i na
karakteristinim raskrsnicama.
Tabela 5. prikazuje vrijednosti izmjerenog nivoa buke (aparat za mjerenje buke B&K) i
modelirane vrijednosti nivoa buke primjenom R.L.S. 90 modela u predvienim danima
istraivanja (ponedjeljak, srijeda i subota).
Pri izraunu modeliranih vrijednosti nivoa buke za postojee stanje uz saobraajnicu za R.L.S.
90 model koriten je izraz:
Mjerenje buke instrumentom je izvreno na 29 lokacija - dionice ceste (na svakih 1000 (m)
dionice i na karakteristinim objektima) u relevantnim danima za mjerenje (ponedjeljak,
srijeda i subota) u trajanju od 15 (min) u toku predvienih termina za mjerenje buke (dan,
vee i no).
20
PONEDJELJAK / MONDAY
Leq (dB) Leq (dB)
VRIJEDNOSTI NIVOA BUKE NA VRIJEDNOSTI NIVOA BUKE PREMA MODELU
OSNOVU MJERENJA (R.L.S. 90)
/ NOISE LEVEL ACCORDING TO / NOISE LEVEL ACCORDING TO MODEL (R.L.S. 90)
MEASUREMENTS Q1h=1522(veh/ Q1hev=566
Secti h) /Q1hni=113(veh/h)
on Q2h=1083(veh/ Q2hev=478 /
h) Q2hni=95(veh/h)
Q3h=1252(veh/ Q3hev=572
h) /Q3hni=114(veh/h)
p1 =3,2 % p1ev =10,5 / p1ni = 3,1 %
p2 =3,6 % p2ev =1 / p2ni =0 %
p3 =2,8 % p3ev =2 / p3ni =1 %
07:00-12:00 / 20:00-22:00 / 07:00-12:00 / 20:00-22:00 / 22:00-
13:00-19:00 22:00- 13:00-19:00
Lday Levening / Lday Levening / Lnight
Lnight
0+0 76,6 / 75,6 66,7 72,1 67,5 / 60,0
00
0+0 72,6 / 72,2 65,7 72,1 67,5 / 60,0
50
0+1 72,6 / 72,2 65,0 72,1 67,5 / 60,0
00
0+1 73,0 / 72,2 66,0 72,1 67,5 / 60,0
50
0+2 71,7 / 70,9 66,7 72,1 67,5 / 60,0
00
Q1h; p1
50
0+7 70,0 / 68,4 60,4 67,6 64,4 / 58,2
00
0+7 68,8 / 67,4 60,0 67,6 64,4 / 58,2
50
0+8 68,8 / 67,3 60,2 67,6 64,4 / 58,2
00
0+8 71,3 / 71,2 64,9 67,6 64,4 / 58,2
50
0+9 70,6 / 70,3 64,6 67,6 64,4 / 58,2
00
0+9 70,3 / 70,1 64,4 67,6 64,4 / 58,2
50
1+0 71,0 / 71,1 64,9 67,6 64,4 / 58,2
00
1+0 67,2 / 66,9 63,4 65,2 63,5 / 57,4
50 21
1+1 65,6 / 65,8 62,2 65,2 63,5 / 57,4
Q3h; p3
00
1+1 66,2 / 66,7 63,3 65,2 63,5 / 57,4
Tabela 5. Vrijednosti izmjerenog nivoa buke sa vrijednostima nivoa postojeeg stanja prema modelu
R.L.S. 90.
U tabeli 6. prikazane su vrijednosti buke budueg stanja (za 10 godina) prema modelu R.L.S.
90.
22
PONEDJELJAK / MONDAY
Leq (dB)
VRIJEDNOSTI NIVOA BUKE PREMA MODELU (R.L.S. 90)
/ NOISE LEVEL ACCORDING TO MODEL (R.L.S. 90)
Q1h=1522(veh/h) Q1hev=566
Q2h=1083(veh/h) /Q1hni=113(veh/h)
Secti
Q3h=1252(veh/h) Q2hev=478 /
on
p1 =3,2 % Q2hni=95(veh/h)
p2 =3,6 % Q3hev=572
p3 =2,8 % /Q3hni=114(veh/h)
p1ev =10,5 / p1ni = 3,1 %
p2ev =1 / p2ni =0 %
p3ev =2 / p3ni =1 %
07:00-12:00 / 13:00-19:00 20:00-22:00 / 22:00-
Lday Levening / Lnight
0+0 67,6 62,5 / 57,6
00
0+0 67,6 62,5 / 57,6
50
0+1 67,6 62,5 / 57,6
00
0+1 67,6 62,5 / 57,6
50
0+2 67,6 62,5 / 57,6
00
Q1h; p1
50
0+7 63,1 59,4 / 53,2
00
0+7 63,1 59,4 / 53,2
50
0+8 63,1 59,4 / 53,2
00
0+8 61,7 57,5 / 51,4
50
0+9 61,7 57,5 / 51,4
00
0+9 61,7 57,5 / 51,4
50
1+0 61,7 57,5 / 51,4
00
1+0 61,7 57,5 / 51,4
50
1+1 61,7 57,5 / 51,4
Q3h; p3
00
1+1 61,723 57,5 / 51,4
50
1+2 61,7 57,5 / 51,4
00
1+2
Tabela 6. Vrijednosti nivoa buke budueg stanja za 10 godina prema modelu R.L.S.
Pri izraunu modeliranih vrijednosti nivoa buke za stanje nakon 10 godina od izgradnje
saobraajnice za R.L.S. 90 model koriten je izraz:
Pri izraunavanju pojedinih nivoa buke za predvieni period uzimala se procjena rasta
motorizacije za naredni period, odnosno satnih protoka du saobraajnice i promjene stanja
kolovoza. Prema relevantnim prognozama oekivani rast saobraaja za 10 godina u odnosu na
postojei saobraaj iznosi 30%. Sa navedenim parametrima poveanja protoka kao i sa
ueem tekih teretnih vozila izraunate su modelirane vrijednosti buke du saobraajnice za
budui stanje (za 10 godina).
24
9. PREGLED IZLOENOSTI OBJEKATA I STANOVNITVA BUCI
CESTOVNOG SAOBRAAJA
Na sljedeoj slici vidimo da su objekti izloeni buci koja nastaje od cestovnog saobraaja.
Za promatrano podruje provedena je analiza nivoa buke stambenih objekata odnosno vreno
je mjerenje buke na fasadama karakteristinih objekata na osnovu kojih je dobijeno niz
parametara koji slue za ocjenu izloenosti stanovnitva. Izloenost stanovnitva, odnosno
karakteristinih objekata, buci u postojeem i buduem stanju.
25
RESIDENTIAL
RIGHT, 5 m 3 2 3
RESIDENTIAL
RIGHT, 6 m 2 2 2
RESIDENTIAL
72,9 / 68,9 / 72,9 / RIGHT, 10m 2 1 2
69,7 72,6 69,7 72,6 68,9 / 59,8 RESIDENTIAL
RIGHT, 12m 4 2 4
72,6 59,8 72,6 RESIDENTIAL
RIGHT, 20m 2 1 2
RESIDENTIAL
RIGHT, 25m 2 1 2
RESIDENTIAL
Mjere za smanjenje buke na vozilu (usisni sistem, izduvni sistem, gazei sloj gume, sistem za
hlaenje i dr.) su mjere koje proizvoai motornih vozila sukladno odgovarajuim propisima i
donesenim pravilnicima na nivou EU poduzimaju prilikom proizvodnje vozila. Kako nemamo
domau proizvodnju cestovnih vozila to je neophodno da se buka koju proizvodi odreeni
agregati, odnosno cjelokupno vozilo proizvodi, neophodno je kontrolisati u okviru tehnikih
stanica gdje se vri ispitivanje emisije buke od pojedinanog vozila i adekvatnim propisima
sakcionisala vozila koja emituju veu buku od dozvoljene.
26
smanjenjem protoka vozila du saobraajnice,
Promatra li se cestovni saobraaj, tada se povieni nivoi buke redovito pojavljuju kao
posljedica konstrukcije vozila te interakcije vozila i vozne povrine. Pri malim brzinama
kretanja vozila utjecaj konstrukcije vozila na nivo buke znaajniji je od onog koji ima
interakcija vozila i vozne povrine.
Pri brzinama veim od 30 (km/h) za putnike automobile i 40 (km/h) za teretna vozila utjecaj
kotrljanja pneumatika po kolovoznoj povrini postaje znaajan, dok pri brzinama veim od 50
(km/h) postaje dominantan. Istraivanja su pokazala da u urbanim sredinama gdje su brzine
30 do 50 (km/h), buka od rada motora vozila ima vanu ulogu, dok se kod autocesta navedeni
izvor buke moe zanemariti.
strmi nasipi
zatitni zidovi
Uz sva dobra koja donosi, izgradnja ovakvih zaslona izaziva i dopunsko optereenje
investicija, kao i nedostatke koji se odraavaju na okolinu,kao i uslove vonje na samoj
saobraajnici. Neki od nedostataka su sljedei:
27
Sadnja rastinja du saobraajnice: Ozelenjivanje kao zatita od buke je najprirodnije, a
prema tome i estetski najpovoljnije rjeenje. Osnovna pravila kojih se treba pridravati kod
stvaranja ovakvih akustikih zaslona, samostalnih ili u kombinaciji sa ostalima su sljedea:
lice zaslona okrenuto izvoru zvuka treba da bude od gustih preklopljenih zavjesa lia
Nasipi za zatitu od buke: Nasipi takoe predstavljaju tip konstrukcije koji je najblii prirodi i
prema tome mogu se smatrati estetskim povoljnim rjeenjem. To su dugake ozelenjene
zvune brane od zemlje ili ute. Nagib pokosa nasipa na strani cestovne saobraajnice treba
biti u omjeru 2:3, dok drugu stranu nasipa treba oblikovati tako da se nasip prilagodi terenu.
irina nasipa je 1 (m).
Strmi nasipi: Strmi nasipi imaju potporne betonske, odnosno kamene konstrukcije (prostorno
reetkaste konstrukcije) koje se nasipaju humusom i ozelenjuju. Takva potporna konstrukcija
je izvedena tako da omoguava znatno strmiju izvedbu pokosa zemljanog, odnosno humusnog
nasipa. Iz tog se razloga nasipi predviaju u sluajevima kada nema dovoljno raspoloivog
prostora za pravi zemljani nasip.
Zidovi za zatitu od buke: To su dugake graevine iji presjek odgovara stojeem uskom
pravouglu. Predviaju se kada nema dovoljno raspoloivog prostora za pravi zemljani nasip
ili strmi nasip te na mostovima. Udaljenost zida za zatitu od buke od kolovoza treba biti
takva da omogui potrebnu irinu zaustavne preglednosti te odgovarajuu slobodnu irinu
saobraajnice. Takoe potrebno je predvidjeti dovoljno prostora za djelovanje slubi za
odravanje saobraajnica, zimskih slubi te za postavljanje saobraajne signalizacije. Takoe
veoma je vana i estetska izvedba zatitnog zida kao i uklapanje u krajolik ili naselje to se
postie rjeenjima projekta Da bi barijera imala zadovoljavajui efekat ona mora da sprijei
direktnu vidljivost izvora buke i prijemnika. To nije uvijek mogue, naroito u gusto
naseljenim gradovima sa viespratnicama. U takvim okolnostima mogu se koristiti zatitni
28
ekrani tuneli, poluotvorenog ili zatvorenog tipa. Na ovaj nain buka se moe smanjiti i vie
od 20dB(A). U ovom sluaju najbolje rjeenje je sadnja rastinja du saobraajnice.
Ekonomske mjere zatite popraene regulativom obuhvaaju naknade za vozila iji je nivo
buke vea od propisane, poticaje kojima se podupire smanjenje nivoa buke, osnivanje
fondova kojih su sredstva namijenjena provoenju mjera zatite od buke, istraivanje i razvoj.
Iako se ekonomskim mjerama moe na jednostavan nain djelovati na smanjenje nivoa buke,
one se i u razvijenim evropskim zemljama primjenjuju ogranieno.
U cilju odravanja visokog kvaliteta ivotne sredine u kojoj ovjek ivi i radi, kontrola
saobraajne buke, koja podrazumjeva poznavanje metoda za predikciju imisije buke motornih
vozila, postaje jedna od glavnih mjera koju treba preduzeti. U cilju modeliranja saobraajne
buke i izbora odgovarajuih mjera za kontrolu buke neophodno je poznavati funkcionalni
odnos izmeu emisije buke i odreenih parametara saobraaja.
29
irenje motornih vozila je dovelo do ozbiljnih problema u urbanim podrujima, ukljuujui,
meu ostalim, zagaenje bukom. Stoga, kontrola buke motornih vozila ima veliki znaaj za
odravanje okolia.
11. LITERATURA :
30
12. POPIS TABELA
31