Professional Documents
Culture Documents
Gradjevinske Konstrukcije Za KV Radnike PDF
Gradjevinske Konstrukcije Za KV Radnike PDF
GRADEVINSKE KONSTRUKCIJE
ZA KVALlFlKOVANE RADNIKE GRADEVINSKE STRUKE
UVOD
I
Izdavac: OBRAZOVNI BIRO - BEOGRAD
Marsala Birjuzova 50
3
KONSTRUKTVNI SKLOP GRM>EVINA
U oblasti visokogradnje gradevine smo podelili prema konstruk-
tivnom sklopm na rnasivne i skeletne.
Masivne zgrade su one cjji masivni zidovi primaju optereccnja po
eelonl svom zidnom sklopu i prenose ih na tcmcljnc trake, a preko
njih ravnomerno na gradcvinsko tle. Masivnl zidovi mogu biti napravljc-
ni od razliCitih materijala na pr. drvo, kamen, beton, opeka, prefabri-
kovani elementi. ObieTIo se izvode od opeke u malteru koji ih po utvr-
(tenom redu povezujc u jcdinstvCl111 ccIinu s1. 1.
r\L."'\V<J1 CIACTE.M
~g
r-
-~
~3 CD
!8~
Ii.!>
~- -------~----
0/
i
~
dl0
Ii' --
4. ",'Q.G.K/.:>.S--n \,st--\SQ
2. Sf.:>QQWl ).JO'-v\20.CI DD
2Q, U0l1Tf?A<;I.,Y;J\ IJO':::>ECI ZJD
;:,. UIJ(JT~S!JJ \ PR-SE,'2L...()U\ 7..IG
4. 0~E~
S. j..-\EBV::->f:>~\10A.. cow
6. STG(\"S10i<:~
'7. \::::52.0\./
5
Skeletni sistem gradevina se maze izvoditi, takode, iz VIse vrsta
Skeletni sistem je sklop salnostalnih stubova postavljenih na iz-
materijala: beton, drvo, gvozde. Kod skelctnog sistem_a prostori izmeau
vesnim razrnacima koji saCinjavaju skelet graacvinc - primaju svo
stubova su zatvoreni zidovima od razlicitih materijala, koji U ovom slu-
opterecenje i prenose ga na odrea-ene temcljc, a preko njih na graae-
caju nisu noseCi elementi vee sarno delovi ispune.
vinsko tlo, s1. 2.
DELOVI ZGRADE
I
vinsko tlo.
b) Prizelulje i spratovi. Dolaze .ledno iznad drugog i
predstavl.laju say ostali koristan prostor zgrade podeljen u horizonta1-
nom smislu meauspratnim tavanicama. .
c) T a van i k r 0 v. Tavan je najviSi prostor zgrade uokviren me-
duspratnom konstrukeijom i krovnim pokrivacem. Krov sa krovnim
pokrivacem je zavrsni deo zgrade koji ima uloga da zastiti zgradu od
atmosferskih padavina i vremenskih nepogoda.
i L 5 /\.-\~_D. rcOl".J, 1) Temelji - konstruktivni delovi zgrade koji neposrcdno pret- "',
l~ "\. E,EO,", hode izvodcnju SaIne zgradc, primaju svo optereccnje i prcnosc ga na l.,!
1',. : .
graaevinsko tlo s1. 1.
8 _S'\'U@::O\./\
I
~ L___ m-c /1,(~ TSt'---YE.GL 2) Zidovi - in1aju zadatak cia zatvore ili pregrade unutrasnji pro-
./-<---~___ c,LkA-C stor zgrade. Prerna SVUlIl polozaju i funkeiji lnogu biti vrIo razliciti.
/~:
-;-/
r2,\<:C:8~~CY
I~/ ~
Spoljni zidovi nose u sebi otvore I(oji povezuju unutrasnji prostor sa
spoljnim svetonl, propllstaju svetlost i sluie za provetravanje pros to-
~.4(~/./ rija. ,
./ i
'1..
./ Spoljni zidovi su kod masivnih zgrada najcesce i konstruktivni
-~/ Ii
nosed, te sluze da prime i prenesu celokupno opterecenje. Osirn spolj-
1 ii
~~
nih noseCih zidova postoje i srednji noseCi zidovi s1. 1 koji najcesce I!
SL.2 sadrze kanale i eventuaIno otvore za unutrasnja vrata.
t}
f:
7
6
Ako zidovi 'iskljuCivo sluze za pregraaivanje unutrasnjeg prostora, cevi i na taj naCln se mogu dobiti konture buduce gradevine. U daljem
onda se takvi zidovi nazivaju pregradni s1. 1. radu prilikom iskopa zemlje posto hi se kocevi nelninovno pomerili i
3) Gredni nosaci sluze da pren10ste nekakav otvor ili da povezu
stubove primajuCi na sebe opterecenja iz polja koja obrazuju ti stuboyi time doveli u pitanje preciznost razmeravanja, na uglovima se na me-
sI. I i 2. stima sticanja zidova postavljaju pomocne skele. Pomacne skele se sa-
4) Meauspratne konstrukcije sluze da podele i ukrute zgradu u stoje iz tri drvena kol,ea rjJ 10-15 sm, aka je skeIa na uglu zgrade.
horizontalnorn smislu. Pored pokretnog opterecenja (stvari i Ijudska Kocevi se pobijaju 0,5--2,00 ill od ivice iskopa. Visina skele treba da je
navala) iroa i stalni teret: pod i plafon koji se ne izvode istovrerneno tolika da gornja ivica daske bude nesto visa od nivoa poda prizemlja.
sa konstrukcijama s1. 1 i 2.
5) Stepenice mogu biti unutrasnje i spoljasne. Unutracnje stepe- Pomocu zarcza na gornjoj ivici daske obclezavaju se sirina za iskop,
nice sluie za povezivanje spratova u vertika]nom smisJu. Spoljne ste- leao i sirina zidova iznad filesira zategnuta iiea ili leonopac, pa se sa
penice sluie za povezivanje ulaza zgrade sa okolnim terenom. ukrsnim tacaka, pon:lOcu viska, spusta na potrebnu dubinu odreaenih
6) Krov 5titi zgradu od svih vremenskih nepogoda i svojim nagnu- dilnenzija zgrade. sl. 4.
till1 ravnima odstranjuje vodu sa zgrade. Sastoji sc od krovnog pokri-
vaca i krovne konstrukcije 51. 1.
7) Serkla7i su betonski prstenovi koji celom svojom dOlljom po-
vrsinom leze na zidu i sluze da ukrute zidove izmeau sebe.
ZEMLJANI RADOVI
Kopanje zemlje za podrum j temelje nazi va se zcmujanim radovima.
Pre nego sto se za zgradu otpocnu zemljani radovi, mcsto buduce zgracle
se mora obeIeziti i tacno razmcriti prema situacionol11 pJanu gradevine,
koji obuhvata polotaj zgrade nn pareeli u odnost! suscdne zgrade i ta-
can poloiaj prema ulici. ,
Polozaj prema ulici je utvrden reglliaeionom linijom koja poka-
zuje granicu gradevinske parecle prem,a uBei. Posto je regulaciona lini~
5a zamisljena linija na tacno odredenol11 mestu n3znacena mestimicno
geodetskhn belegama, potrebno je fiksirati zatcgnutim koncem iIi zicom
izmedu tih be,lega i pomocll nje konstruisati uglove zgrade.
Osnovna pomocna sredstva pri ovorn radu su pravougli trougao
koji moze biti napravljen na gradilistu od obicne daske sa stranama 3,
4 j 5 s1. 3 zatim pantlika i visak. Na uglovima se pobljaju drveni ko- 6L4
ISKOP I OTKOP
8 9
PODUPlRANJE I RAZUPlRANJE ISKOPA
3 UN!Vt2ZAUII 51'4602
Prilikom iskopa zemjc ncobicno jc vazno obratiti paznju na bocne
povrsine iskopa. Ako je zgrada na slobodnom zemljistu, bocne povr-
sine iskopa se moraju koso zasecati i to strane zaseka ne smeju biti
strmije od 60. Ako se iskop vr5i na veciln dubinan1a, na svakih 180~200
m vrsi se prekidanje kose strane zaseka horizontalnin1 ravnima sirine
0,80 - 2,00 ill koje Inogu posluziti kao pomocne platforme za preba-
:/ t"~
civanje zemlje, 51. 7 .. Ako jc zasecanje kosih strana jskopa vece od 60D,
. / " '*"
Sl..5
trebno je da se sa svakc strane Slnna rova veca za po 20 sm, zbog po-
trcbne opIate za teIndj. Ako jc zcmljiSte cvrsto, a tC111eij betonsld, 5i-
rina rova i sirina temelja je ista 131. 6.
RDPl4-!:J5 U ZVML::J\
6. ~~/Jl:'vi\;HEl3!ez OJ)
onda se siranc iskopa zenlljc Inoraju osigurati od oburvavanja zClnlje
!"R..IZJ?,,l..ft;JE
TO::! ZEI-\&,,-"'1"~~\- pouupiranjclIl. Strane tskopa SLl obczbedcnc daskan1u na kant, koje se
"'~w_ L __ ~_;t._ oslanjaju na vcrtikalnc stubovc <6 10 na razmcru od 2,00 In., kosnici
'1, prihvataju vertikalne stubove i pri,maju sile potiska 51. 8.
,
I Podupiranje se 11e mora vrsiti sarno u slucaju ako je zenlIjiSte
,,,
I
cvr'slo, a dubina iskopa manja od 1,50 111.
, Iskop zernlje za ten1eljnc radovc se vrsi kod zgrada bez podruma i
'1,
, za polaganje kanalizacionih i vouovodnih cevL Povrsine strana iskopa
kod rovova se moraju obezbediti od oburvanje, osiguranje se vrsi dr-
vcnim talpama koje se postavljaju. horizontalno izmeau vertikalnih
talpi.
10 11
Broj horizontalnih talpi i njihov razmak lavisi od zhijenosti zem- NASIPANJE I PLANIRANJE
lje, a vertikalne talpe se postavljaju TIa razmaku od 1,50 - 2,00 m, Po zavrsnim radovima poclrullla, pOirehno Je lzvrslti nasipanje
zemlje iznad telnelja, ili izmedu zidova podruma. Naslpanje je patrehno
izvr51ti da hi se poravnao teren iii da bi se dobila kota terena projcktom
predvidena. Zemlja za nasipanje treba da je Cista, bez biljnih otpadaka.
'i",WPA SA W::,)J1UHA Ne treba upotrebiti nlokru i raskvasenu zemlju, niti krupnu zemlju u
f - - - - . - z-oo grudvama. Razastire se U slojevirna od 10 do 15 sm. i nabija drvenim Hi
gvozdenim nabijaCima. Ovaj rad se mora izvesti po pro)Jisu 'kvaIitetno,
jer CC se nasuta zemjla nepravilno slegnuti. Za dobra nabijenu zemlju
u takvim slojevima neminovno sleganje je 1/12 do 1/24 od visine nasipa.
ZIDOVI
13
12
ZIDOVI OD OPEKA - 0 P E K A kao glavni sastavni materijal.
Ovi zidovi su stastavljeni iz viSe slojeva opcka postavljenih po izvesnom
redu i meausobno povezani Inalterom kao spojnim n1aterijalon1. Deb-
Ijine zidova od opcke zavisi od njihovc funkcijc i polozaja ll"""'zgradi,
kao i ad optcrecenja kaje sc na njih rasporeduje, Opeka, kao glavni
gradevinski materijal ovih zidova, napravljena je od pecene gline. Moze
se proizvoditi rucnim i masinskhn putClTI. Usitnjena glina i ociScena od
-
raznih primesa se poliva vodom i mesanjem pretvara u plasticnu ,masu
koja se kalupi u tacna odrcGcne dirnenzijc koje su za 1/7-1110 vece od
propisanih JUS-Olll. Ol/aka iskalupljena se susi na promaji (ne na SUll-
eu), a potorn se pete na tcmperaturi 800-1000n, Prcrna vcliCini telnpe~
raturc pecena opelea DlOze biti: obicna opeka, dobra peccna i specijalna
klinker, koja se pece na visokoj tCITlperaturi 1200-1400. Zbog tako vi-
sake temperature na povrsinama opekc, otopi sc glina i stvori staklastu
skrmnu koja jO] daje otpornost no. hemijske uticajc, vlagu, hladnocu i
cvrstocu. Sa njOlu se ziJa U CClncntnOID. rnaltcl'u. PostQji .los jedna vrsta
spccijalne opckc - sarIlot opcka, koja se pece jos na vccoj temperaturi
tj. no. iCInperaturi od 1600-1800, Ova opcka sIuzi za oblaganje visokih
pcb, .leI" izdrzava visoke temperature. So. njom. Sf' zida u san1otnoID.
.malteru.
Opckc kojc sc upotrebl.javaju za zidanjc zidova su: A) puna opeka,
B) suplja cpeka, C) radijalna opcka. 51. 10.
A)puna opcka ima dilllcnzlj<: koje su t11vrdcne zakonoln od 1932.
godine, 25/12/6,5 sn1. Ovaj format nijc isti. u svim zemljama. Puna opeka
lnoze biti obicna opcka, koja se najviSe upotrebljava i njcna oznaka je
Op. Oblozna opcka SIllZi za spoljnc stranc fasade zidova i ostaje kao
ukrasna vidna povrsina zicia, Njena oznak8. jc 00. Porozna opeka - laka
dobija se dodavanjcm sagorivih rnaterijab, upr. drvenjh strugotina,
glincnoj smesi koji prilikOlll pecenja sagon~, le opckn. ostane supljikava j
ispunjena v<lzduhorl1, Ova opeka je laka, ali zaLu ruale nosivosti. Njena
Gznaka je OJ.
OSOBINE OPEKE - bko sc izraaujc, lako se transportuje, njOITlC
se lako radj, jer je malog fonnata i rnalih Lezina, Porozna je, a vazduh
koji se nalazi u port-una sluli kao toplutni izolator u zidovima u koje je
ugradcna. PostojanZt je na at.rnosfcrske uticaje::. M.ozc primiti velika na-
prczanja, ako se pra\'ilno upotrebl. Obicrw opcku prerna kvalitctu pro~
izvodnje moze irnati razlicitu (;Vrstocll na pritisak. CVf'stoca nn priti-
sak koja se uzi,ma u l(iIogrami.rna. nil 1 sm 2 nazivu sc marka opeke. Za
punu opcleu predviliaju se llwrkc 200, 150, 100, i 70,
B) suplja opeka jc isle vcliCinc j 0<1 istog materijala kao i puna
opeka. Za ovu opeku plasticna lHasa je kalupljcna u specijalnim kalu- ,P
pima koji daju poduzne ili poprct';ne supljine U opeci. Ova opcka jc laka /
i upotrebljava se za pregradne ziclovc Dl.alih teiina s1. 10. v
C) radiialna op~ka se racli kao puna Hi !cao supljao -SIuzi za zidanje SL.10
dimnjaka bunara itcl. SL 10.
1S
14
a) sloj - niz opeka horizontalno postavljenih po izvesnom redu i
meausobno povezanih maltera.
g) LeziSna spojnica je malter koji povezuje slojeve izmedu sebe.
Debljina IeZisne sp9jnice 1,2 Sm.
d) dodirna spojnica - vertikaIna, maIler koji spaja opeke u jed-
nom sloju. Debljina dodirne' spojnice 1 sm.
a) Duznjak je opeka u jednorn sIoju koja je postavIjena para-
leJno sa duzinom zida.
e) Vezac je opeka u jednom sloju koja stoji upravno na duzinu
zida, paralelna sirini zida.
i) Ako se sa liea zida vide sarno vezaCi, sIoj se naziva 510j vezaca.
z) Ako se sa liea zida vide sarno duznjaci, takav sIoj se naziva sloj
duznjaka.
i) Slog je niz uzastopno p05tavljcnih slojeva, po izvesnom redu i
Za zidanje zidova naJc.esce se upotrcbljava cela opeka. Pored cdc jzmedu sebe povezanih maltera.
opeke redovno se upotreblJavaju j deIovi opcke. Delovi opeke se ne Jedan slo.1 zajcdno sa svojom lcziSnom spojnicorn ima visinu 6,5 +
proizvode, oni sc dobijaju lomJjenjem celih opcka zidarskim cekiCem. + 1,2 = 7,7 SID. Znaci u visini zida od 1 m 1 ima trinaest sIojeva opeke.
SI. 12.
PRAVILA ZA SLAGANIE OPEKA
1) Opelea koja sc upotrebljava za zidanje rn.ora biti zdrava, cvrsta,
n. '[ dobro pecenn i bez naprslina.
r~--I
i i
r-----:
I
T n. CU.A OPlOKA 2) .I\1alter upotrebljen za zidanjc treba da je dobro iZlnesan i na-
=
i
I i pravljen U odrea-enoj razlueri.
i I I I
rf! b. Tft!tcTVRTK;.
t[J
L_. __ J j
i
1
i t. 3) Svi slojevi treba cia su horizontalno postavljeni, a horizontal-
D
C, POLUTKA nost sc kontrolise Hbe]om.
~ d CETVRTKA
5) Spojnice u zidu ne smeju se pokJapati vee se moraju prekla-
pati za jednu polovinu iIi jednu cctvrtinu opekc.
f-12---1 6) U svinl slojevima upotrebiti sto vise celc opeke, sem u Slll-
cajevima gdc je to neophodno potrebno, upotrebiti i dclove opeke.
NAZIVI OPEKA I SPO] NICA U ZIDU - Opeke i malter uzidani u zidu
dobijaju razhCite nazivc, zavisno od polozaja u zidu, 51. 13. SLOG DUZNJAKA PREVEZ 1/2 OPEKE (zavrsen sa jedne strane).
Ovaj slog se radi kod zidova dcbljine 12 sm, Sa liea zida u svirn sloje-
virna vide se duinjaci. Prevez moze biti 1/2 iii 1/4 opeke. SI. 14.
bu:ttv:Jp.L~\ :;;,LUJ
PRSVEZ. -t~1r-
OP!?I':E 'PR.E\JE"Z. : ORotIC::
bst~~4-
n-~~~~L ~--~_: i
l-H-:l=l~I~C~ f=~:~~~~~
~~~Ll
_ ...__~L.:=IL~
~
I
_,Lt,-J-r---L.--'---'-----'----i.! ~~I~~~~:
-14"f-- ~ .-1 11.
L.I----1---L.--L--'----'--I~ I I I I i~'
16
2 Gradevinske konstrukcije 17
SLOG VEZACKI PREVEZ 1/4 OPEKE (zavden sa jedne strane). SUCELJAVANJE ZIDOVA POD PRAVIM UGLOM. Ovaj naCin po-
Vezai'ki slog se radi kod debljina zidova od jedne opeke. U svim sloje- vezivanja dva zida, koja izmeau sebc zaklapaju neki ugao, najcesce se
virna sa liea zida vide se cela opeka. Ovaj slog se upotrebljava za unu- upotrebljava kod fasadnih zidova. Ugao suceljavanja ce zavisiti od par-
tarnje nosece zidove. 81. 15. cele na kojoj se zgrada podize, najcesce je 90. Nacin resavaIija: 1. sloj.
Prvo se prolJUsti jedan zid i u tom zidu sloj je dufujacki (sa lica zida
se vide opeke po duzini). Kod zida koji se propusta (M) spojnice rna-
I I I . II I I ULUJ I I I I I ! ~
-I.a+- ~!rl-
H n! Ii
[iI I [I HJ Eh 1IIIIItTER
~'J- r-':-.--i-Bc"f-c..,-,-.,--r-r-r-r-r-r--r--r
]1\ III H f HJ I II II II II Hi
B.LOK VEZA ILl OBICAN SLOG je onaj slog kod koga je svaki
1111 IlEa
-it"
1
drugi sloj ish. ZnaCi sa liea zida sc naizrncnicno smenjuju sloj vezacki i
sloj duznjacki. Prevez opeka u elva uzasLopna sloja je 1/4 opeke. Potreb~
no je resiti elva uzasiopna sloja za pravilnu vezu. Ako je ziti ravno za- -1 I I J-
J
vrsen sa obc stranc u vczackorn sloju na krajcvilna zida su vezacke
tricetvrtaste, sarno u slucaju aka je duzina zida de-ljiva sa polutacom.
Aka je duzina zida Jeljiva sa cctvrtacorn, a ne sa polutaCOlTI onda leva i
desna stram). zlda nisu Slll1ctricne. U oba sIoja na jednoj strani su duz- raju biti pomerene u odnosu na tacku rn. za 1/4 opeke. Drug; zid (N)
njaci, a na drugoj vezacke tricetvrtace i obrnuto. OYa bIok veza u zidu koji se zavrsava u tacki m ima pocetnu spojnku kroz tacku m, a ad
se kod nas najviSe priu1enjuje za zidanje zidova. Upotrebljava se za sve nje se redaju cele opeke, tako da se sa lica zida u zidu N vide tela opeka
debljine zidova, pocev od jedne opeke. 51. 16. - vezacki sloj.
18 19
II sloj. Postupak je isti, sarno obrnuto. Zid koji je bio propusten SUTICANJEM ZIDOVA POD PRAVIM UGLOM. Unutamji noseci
(M) zavrsava se u tacki ill i od nje se redaju vezaCi. Drugi zid (N) se zid se spaja sa fasadnim ziciom, najcesce pod pravim uglom. NaCin r~
propusta i spojnice u tom zidu Sil pomerene U odnosu na tacku n za 1/4 savanja: I sloj. Zid (l\1) se propusti i spojnice U odnosu na tacku m Sil
opeke. Da bi sma ovo pomeranje spojnica postigli, propusteni zid za~ u tom zidu pomerene za 1/4 opeke, a sa lica se vide duznjaci. Zid (N)
vrsavamo duznjackim trocetvrtacama U odnosu na lice propustenog
zida. 81. 17. se zavrsava u tacki m i ad te tacke se postavljaju cele opeke u vezae-korn
sloju, sa pocetnom spojriicom kroz tacku m. U drugom sloju propustamo
zid (N) sa spojnicama prornerenim za 1/4 opeke U odnosu na tacku m.
Zid (N) ce se u ovorn sloju zavrsiti na lieu zida (M) sa duznjackim tro-
cetvrtacama tako da se na lieu zida (M) vide tela opeke. 51. 18.
",UOcf2AVAJJ::JG ZIDOVA fDD Pl2AVIM U6LOM
t---,"5B ---f
IN N
H----1
<:3
~ --+---1
:2
,N
21!=~-'--
, ~I- cc)\JTlCAWJE zIDOV1" POD 1"\2&!lk u0LDM
~
,
,r I
I I
l---------3S--------l
[--. ----
--
I
- -.- r-
-
1---
II ..j'
-
4-
m
I
I
I I I
I T
~
I i I 1
I I
I
I 'ttl I
I I
I i r
20 21
m. Zid (M) poCinje celim opekama. Ako neki zid ima razlicite debljine ZAVRSAVANJE ZIDOVA KOD PROZORSKIH OTVORA I OTVORA
izvan zidova sa kojima se ukrstaju, onda se zidovi resavaju isto kao u ZA VRATA. U otvorima za smestaj i uGvrsCivanje spoljnih vrata i pro-
prethodnom slucaju, s tim sto se 5iri zid zavrsava u svom propustenom zara, mora se uraditi prilikom zidanja bocnih zidova, zub ko.1i maze
sloju duinjackim trocetvrtacama. Broj duznjackih trocetvrtaca zavisi biti razliCitih dimenzija sto zavisi' ad konstrukcije tih stolarskih eleme-
od razlike debljine zidova. Ako jc razlika zidova jedna opeka, anda se nata. Zidovi se oko otvora zavrsavaju, pa se opeke sIaZu kao na ravnim
na mestu promene debljine zid zavrsava sa dye duznjacke trocetvrtace. zavrsecima zidova. U vezackorn sIoju se dodaje za dimenziju zuba od-
51. 19. govarajuCi deo opeke, koji forrnira zub. U duznjackom sIoju u zubu se
polaze opeka iii deo opeke u pravcu duznjaka i na taj nacin se postize
prevez celokupnog sloja za 1/4 opeke. 51. 20.
'--
I II
, I In
ri I
I I i---
i---
I---
l- T ':.:>LO:J
.Ji;
T
I
I
I I m I
II I I
I-! ~I I 1
H-m
I
I I
I
I
!-----
'OL 19
SL20
22 23
ISPADI I NI5E. testa se u zidavima ad opeke moraju raditi oja-
canja na mestima veCih naprezanja zidova. Ta ojacanja se pojavljuju ivicama niSe zid- se zavrsi duznjackim trocevrtacarna, a zid oko niSe 5e
na zidu u vidu ispada, a resavanje je vrlo slicno suticanju dva zida. Is- propusta duznjacima i spojnica, sarnim tim pomera od ivice niSe za
pad se tretira kao jedan zid vrlo male duiine, koji je ravno zavrsen, pa 1/4 opelee. 81 22.
se on u jednom sIoju propusti i spojnica pomera U odnosu na tacku ill
za 1/4 opeke. Leva i desno ad ispada pastavljaju se u zidu eele apelee
u vezackom sloju prema lieu zida na kame se nalazi ispad. U drugom
sloju propusta se zid celom svojom sirinom u duinjackom sloju i s~oj
nica pomera za 1/4 opeke U odnosu na tacku ID. Ispad se na krajevlma
hlll~ Iit\11
zavrsava duznjackim trocetvrtacama i izmedu njih umecu cele opeke.
Broj opeka zavisi od sirine ispada. S1. 21.
i 1
lar--------i j!
~lI 181ft
I S\...O::J ,-- 1l'tlL0.J
"r l ,~
r-- r--
-. r-
- 'l- .I-
T
i--
I I <0
'"
1 r-jJ liT
l-
l j J I
SL.'2:1
2. tG!'.EfS U ZIDu
:')\IJWVI
EH OJ
BE i!l
I
'.1
1
~ I-+-++j
,
I
cf)'P_+_
~
,-il;-
,0
MALTERX
sL'2..5
Malter sl112i kao spojno sredstvo u zidovilna od opeke, km11ena, i
pojec1inih prefabrikovanih elemenata. Npr. u zidu od opeke 200/0, za-
prelnine zauzin1a malter. Pra.vi se od nekog vezivnog sredstva (krec.a,
IZOLACIONI ZIDOVI. lzoJacioni zidovi se rade u zidnom sklopu cementa, glpsa) peska kao agregata i vode. Odnos oyih materijala je
zgrade na mestima gde je potrebno pojedinc delove zgrade zastititi od tacno utvraen. Koji ce sc odnos uzeti zavisi l(akuv je kvaBtet Inaltera
hladnoce, od buke, od vlage itd. Od prcteranog hladenja iii zagrcvanja potreban. Spravljanje maltera moze hiti rueno i masinskiln putem.
zgrada se 5thi fasadninl ziciovima, koji vee po svojoj osnovnoj nanleni Rueno se spravlja u plitkim drvenim_ koritima 2 X 4 m 1 postavljeni kod
treba da su tennoizolacioni. Zidovi izlozeni viazi su podrumski zidovi i boksa sa peskom i barake sa krecom. Masinsldm putem se spravlja
28 29
pomOCll masina malterki u koje se ubacuje odredena kolicina materi- Kreini malter se moze spravljati kao i ostali malteri rueno i
jala, a priticanje potrebne kolicine vode je takoae regulisano. S1. 27. masinskim putem. Rueno se spravlja u plitkim koritima na taj nacin
PosIe izvesnog vremena od spravIjanja voda iz maltera ispari, a u mal- sto se u razredenu kasastu masu gasenog kreca dodaje pesak U odre-
teru se izvrSi hemijski proces stvrdnjavanja. Isparavanje vode i stvrd- aenoj razmeri i mesa cakljama dok se TIe dobije ravnomerna masa.
njavanja rnaltera kad tanjih zidava je brze nega kad debljib. Prasecna Ako se malter pravi od kreca u prahu onda se krec i pesak u odredenoj
vrelue trajanja ovog procesa je oko pet dana. Naglo isparavajne vode razm.eri mesaju u suva, pa se na kraju doda voda, te se dobije plasticna
u. toplim letnim danima onemogudlo bi hemijski proces u maiteru, pa n13sa maltera. Gustina maltera se odreduje prema upotrebi. Za zidanje
bI malter, urnest? c:vrstog vezivnog sIoja, postao trosan i pri najmanjem se spravlja gusCi malter, dok za lualterisanje maher treba da je razre-
udaru opeke U zldu bi se razdvojile. Zato se prilikom zidanja zidova u deniji sa vodom. Krecni malter se, uglavnom, upotrebljava za rnalteri-
letnjim danima opeke obavezno moraju neprestano kvasiti. 1sto tako "anle, rede za zidonic zbog manje jacine-
na vezivanje. maltera stetno utice luraz, te se na temperaturi manjoj
od _2 ne zlda. Malter moze vezivati na vazduhu - vazdusni i u vodi
- hidraulicni. Razmere maltera 1 1'Io.0licine materijala
za 1 H13 krecnog maltera
30 31
Razmere maltera i kolicine materijala
za 1m3 cementnog maltera
. - ; - - - _... _-
Razmera Cement kg. Pesak m S Voda m S
cern.: pes.
1:1
-:-:-----c:c:--.---~_:cc
930 0,67 ..- -... 0,45
1:2......__ .... _ ..6~_0____... 0,96 ... _.... _ _ 0,.<!Q....
1:3 .... ---~.-
470
..
I,OJ
---.~-----
. ____02.5.....
1o...._... ___375_ _ _ _1,08_......___0.2.....
PRODUZNI MALTER, Kod produznog maltera glavno vezivo je
ccn1ent, a kree je sarno dodatak koji sluzi da produzi vreme vezivanja
i stvrdnjavanja po cemu je maher i dobio ovaj naziv. Agregat je i za
ovaj Inalter pesale, koji treba da sadr.zi iste osobine kao i pesak za Ii
spravljanje ostalih maltera. Krec. povecava plasticnost maltera, taka da ii I
I,
se njime moze lakse raditi i pri susenju 111anje puca. Spravljanje mal- ',j
tera se i ovde vrsi rucno i 111a51nsk1111 putem. Ako se za maher upotreb~
l.1ava krec u prahu, onda sc U odredenoj razmeri izmesa krec, pesak i
cement u suvo, pa se onda dodaje voda i lagal10 prctvara u plasticnu
masu. Ako se upotrebljava gascni krec, onda se spravljenom cementnom
malteru U odreclenoj razmeri dodaje plasticna kasasta masa gasenog
kreca i sve dobro izmesa. Ovi naCini spravljanja odnose se na roeno
spravljanjc malterao
32
3 Gradevinske konstrukcijc 33
4) Visak je eeliena iii mesingana kupa, obesena na konopac koji 3) Metamorfne su nastale metamorfozom - Inenjanjem eruptivnih
prolazi kroz centar kvadratne placice. Sluzi za odrcdivanje vcrtikalnosti ili ,sedlmentnih stena usled pokreta u samoj zemljinoj kori. Npr. Iner-
zida. mer, kvarciti itd. Kanlen koji se dobija iz metamorfnih stena vrlo Iepe
je strukturc, laka se polira, m.oze dati visok sjaj. Otporan je na pritisak
5) Libela je napravljena od tvrdog drveta sa Lldubljenjilna u koja i habanje. Pri izboru kamena u gradevinarstvu rnaraju osobine kamena
su ugradcne cevcice. CevCicc su ispunjene tako da jedan cleo zapremine odgovarati vrsti konstrukcije za koju se upotrebljavaju, jer nisu potreb-
cevCice ispunjava vazduh. Kad se libela nalazi u horizontalnom polo- ne uvek iste osobine kamena. Za zidanje zidova karnen mora imati
zaju, vazdusni mehur je t;).C110 na sredini cevCice. Sredina je obelesena odreacnu cvrstocu na pritisak. Za ovu vrstu rada minimalna cvrstoea
sa dye paralelne crticc. Na taj nacin se libeloln odrcauje ili praverava na pritisak je 700 kg/sm 2 Kod hidrotehnickih objekata kumen treba
horizontalnost zida. cIa je vodonepropustljiv. Za gradnju puteva kamen treba cia je otporan
6) Gladalica ili perdaska je kratka daska sa jcdne strane uglacana, na habanje. Za oblaganje fasada birace sc kamen otporan na sUlleu, ki-
a na drugoj strani ima pricvrikenu drsku. Sluz! za ravnanje lualtera na s1, rnrazu itd.
ozidanim povrsinama, gde je sloj maltera vee nabacan.
VADENJE KAMENA. Kal11Cni 111ateriajal se dobija iz kamenolama
U ZaVrSl10ln sloju, prilikorn glacanja zklova gladill'corn,: zidove
kvasin10 u zavrsnom sloju cctkOITl (braj 7) da bi se Ol11alterisanc po- vacienjcrn na razne nacine u zavisnosti ad strukture, Inasivnosti, s10je-
vrSine sto bolje uravnale. vitosti, zilavosti, majdanske vlage i svrhe za koju ce se upotrebitL Va-
7) Prav ugao iIi vlnkla rnozc biti naprmrljclla od tvrdog drveta - (tenje i obrada oIaksani su podobnoscu stena da se lako cepaju. Meke i
brastovine u vidu pravouglog trougla. Sluci za odredivanje pravog ugl;:t slojevite stene se odvajaju pijudma i polugalna, a tvrde uterivanjern
kod sllceijnvanja, sllticanja iIi ukr};[anja zidova. Ona ll1Dze bitl nal- celicnih klinova iIi uglavljivanjcru suvih drvenih kEnova, koji se poli-
pravljena jos i od pljosnog gvozaa. vaju vrelam voclol11 cIa bi I(ad nabreknu ocIvojili kOl1lade- stena. Lomljeni
8) Za -'Llierivanjc pravca zida sluZi kanap koji sc nan10tava net dr- kamen SC IIlOZC dobiti i upolrebom cksploziva. Dobijcui blokovi cepaju
venu letv1cu. S~ klinoviIna lJ In::mje komadc ili nlasinskim putcm busenjcm rupa
9) Vagres crevo iIi libda ad cc\'i sIuzl :ta odrcdivanje vis ina II kornprimiranlrn vazdu11011l ili elcktricnom busilicol1l.
is tom nivoo. U gumenom crcvu, I(>oje se na elva .kraja ZU\TSaVa stakle- Obrada. Tvrd kaulen sc sece bezuboll1 testeron1 sa dodatkom vode
111m cev(:1uuna, se nalazj voda. Po zakonu spojenih sudova, niva tee:-
i peska leao npr.: granit, sijenit, bazalt itd. Obraduje se siljastiln dletOlu,
nosh se podesava prerna zarcziIna na ccvCici i tako odrectujclTIO visine
u istOln nivou. stokuje i polira. MeIe sc sece zupcastol11 teste-ronl i Iciese alatkanla sa
10) Kako alat se moze u.zeti i Inasina za rnaltcrisanje koja auto- ostricollL Moze se izbrazdati i uglacati, ali bez sjaja npr. pescari, krcc-
matski nabacujc l11<J!ter na zid, a gbcanje povrsina moze bHi automatsku njaci itd. Na obradu kamcna zuatno utice Inajdanska vIaga. Svez learnen
Hi rueno, sto zm/isi od konstrukcije 111asina. U S3.VremenOln gradevi- sa prirodnom vlainoscu se rnnogo lakse cepa, klese, teste-rise.
narstvu se sve viSe uputrebljava Il1altel'isanje nwsinskim putcrn. 51. 27.
ZlDANJE KAMENOM
ZIDOVI I STUBOVI OD KAMENA
Zidovi od iOlnljenog kmnena se izvode od kame-na koji se dobija
Kan1en je kao gra('t~\'inski n1:1terijal jos u daIckoj proslosti, zbog u kamenolol11ima upotrebom ekspIoziva iIi se dobija uzgred pri odva-
svojih osobina i lcpog izglcda, irnao vcliku prirnenu, pa i danas u raz- janju k<:unenih blokova. Svaki kmnen treba postaviti u svoj prirodni
licnhn vidovir113 se upotrcbljava. polozaj kako je Iciao u steni) .ler tako najbolje nosi. LeziSnc spojnice
rnoraju biti horizontalne, tc sc komadi moraju duterivati grrlbo gvoz-
Kamen se vadi u prirodl lz siena koje Cine cv1'sti cleo zcmljine
denim .<;ekicima prilikorn zidanja. Dodirnc spojnice uzastopnih slojeva
kore. Njcgova pl'imcna u gr<::u::k\,lnarstvu Z:lvisi ud fizickih osobina slc-
se ne sn1cju poklapati. Na ]leu zicla vise od tri spojnice 1Z jedne tacke
nn iz kojih se dobija, kao i od vrste graaevinskog objekta za koji ce se
He sme polaziti. U svakom sloju, n1~stin1icna, makshnalno 11a 1,80 Illl
upotrebiti. Svaka vr.sia stena od h:,oje se kamcn vadi ima razlicite 050-
sc moraju postaviti kOlnadi. u vidu vczaca, koji cc povezivati lice i na-
biDe, zavisno od naCina posianka. Prcmn l1w:inu 'j)ostanka stene smo
licje zida. Ako sc prilikom zidanja dobiju meduprostori ne treba ih
podelili na: ispunjavatl samo malter0l11, vee 111alim parcadima kamcna, koji se zovu
1) Eruptivnc ~ nastalc crupcijom vulkana ud rastopljcne mineral, Civije. Na svakih 1,80 - 1,50 mt visine, zid je potrebno izravnati u
ne mase koja je jzbila 11a povrsinu. To su granit, bazalt, diorit itd. lz horizontalnonl smisiu, radi boljeg prcnosenja opterecenja. Ako se lca-
njih se dobija learnen velike cvrstoce. Il1enOITl sarno oblaze zid ad opekc, onda je debijina kamenog obloga
2) Sedilnentne - postale lalozcnjcJH U VOUl iIi na vazduhu i to najmanja 20 sm, i kmncn 111estinlicna mora zadirati u zid od opeke radi
su: krecnjaci, dolomiti, pescari it.d. Ove slene su vrlo n1.alc cvrstocc, cvrsce veze dva raznorodna materijala. Zid od lomljenog kamena se
krte su i vrlo 1ako se eepaju. moze rad-iti
34 35
1) Od obicnog lomljenog kamena (kamen grubo doteran cekicem lica zida. Na uglovilna se postavlja opelca u vidu stubova a na vi-
u pravilnije oblike) SI. 29. sini od 1,20 - 1,50 m 1 opeke se prevlace u 3 - 6 slojeva cele duzine
zida, te se na taj naCin vrsi horizontalno izravnjavanje i ravnomerno
rasprostiranje sUa. Ovi slojevi opeke se nazivaju libazni slojevi. SI. 30.
1===;,= IF'"'1r1n---.-.-- 1
rg
.~
_-""-"-_"--_J-.J-.l
~L 'L9
36 37
Zidovi 0& tesanika. Tcsanici Sll komadi kamenih bJokova koji se
3) Od slojevito lornljenog karnena (komadi kamena su sa ravnima sa svc cetiri strane obraauju, te sc dobijaju pravilni oblici ravni11. po-
skoro paralelnim a razlicitih visina) Sl. 31. vrsina i ostrih ivica. Za zidanje punih zidova od tcsanika, kaIncni komadi
ZJDO\/\ ()D SLD:JEVI:\Ob LOHQt:=\VJ.:-:=:> su paralcIopipednog obHka, za lukove klinastog oblika i za oblaganje
~EWA plocastog oblika. Zidovi ad tcsanika se rade po istorn principu kao i
zidovi od opcke u slojevillla cije S11 leziSne spojnice 4 - 5 TnUl , a do-
dirne 3 - 4 111m. Prevezi se llloraju 05tvariti u svakorn sloju i: najccsce
su za 1/2 duzine tcsanika Sl. 32. Vdicine tesanjka su razlicite 40-50-55/
80-90-100. Ako Sil lezisne ravni tesanika male 1110raju se povezati
iljebovima radi kOlnpaktnijeg sklopa zida. SL 32 i SL 33. Tesanici se
0?A,J\\-\,
'2.L.'J !V \
39
38
m.ogu povezivati i gvozdenim pOlTIocnim sredstvima u hbrizontalnOln Stubovi od tesanika se rade od punih komada Cije spojnice dva uza-
smislu pijavicama 81. 34 i u vertikalnom smislu mozdanicima 51. 35. stopna sloja se ne smeju poklapati 51. 36.
40 41
"Na Sl. ~7 pri~azane su vrstc alata .koji se upotrebljavaju za zjda- nom. Najcesce se <mesa kamen i opeka iii kamcn i beton. Ove zidove
nje l\.amClla 1 za llJegovu obradu. treba razlikovati cd oblog koja se naknadno priCvrscuje. Zidovi od
. Zidovi ~~ mesovitog lnaierijala. Ako je zid sastavljen 1.Z dva razno- mesovitog Inaterijala se rade radi ustedc, jcr se spolja upotrebi boljl
:-~,d.na matenJala tal~av" zid se naziva ll1csoviti zid, a izveden je leao materijal, posto se unutarnja strana zida u veCini slucajeva pokriva
jCdlDstven konstruktlVDl sklop, tc sc staticki racuna sa celom deblji- roalterom.
Z i d 0 v i 0 d t e san i k a i 0 p eke. Ovi zidovi se zidaju u produz--
nom ili cementnom Ihaltcru. Povezanost se postiZe tako, sto pojedini
tesanici ili citavi redovi zidaru vise iii manje u zidnu masu. 81 38. Vi-
kE~V\T\ 7JD /Kp-.'-1.EW-OP'1Oo.RJ>.-j
w
6
\ ~
+
I ro
~ !
~V~
CD I I {'O~
g""
I
I I
I f . zs
""
......
'"
I'"
r--- REb Ou'l~l:Y-K-"-.
if I
'" ""
I I
.,; J-~
(I)
t<D Vt;.-~CA
TI . =n1
11 t ' ; ~-1h
.!---25-+--. ---4-~ 5!:-----'-l--
C~,\ ::'0
42 43
sin~ ~esanika jednaka je visini 3 - 4 sloja opeke zajedno sa leziSnim
SpoJ111Cama. Naizrnenicno, po visini zida, se slazu duznjaci, pa vezaCi. ZIDOVI OD PREFABRIKOVANIH SUPLJIH ELEMENATA
Na ~gl?vima zidova koji se suceljav.aju, postavljaju se tesanici kaji se
T
P?-:ezuJt.;t na ,ob.e strane u. pra",:~u .zldova. Duinjaci se moraju obezbe- Zbog ekonomicnosti i brzine gradnje sve se viSe za zidanje kon-
dl~l O? lSp~~a?Ja ?v?krakIm vp~Ja:r]can:la" ~l. 39~ kOje se postavljaju na struktivnih i pregradnih zidova koriste prefabrikovani elementi: sljako-
sv~koJ SPO]DICI duzllJaka. DUZn]aCI se JOS lzmeau sebe povezuju na Sva- betonski blokovi, durisol-blokovi, gipsne ploce, trscane ploce, lake be-
ko] ~rugoj spojnici obicTI01TI pijavicom, dok se vezaCi izmeau sebe po- tonske place i uvek sve, novi i novi materijali.
vezuJu na svakoj spojnici obicnim pijavicama 81. 34.
NOSECI ZIDOVI OD PREFABRIKOVANIH ELEMENATA
Z i d 0 v i 0 d S 1 j a k o-b e ton ski h b 10k 0 v a. Blokovi za ovak-
ve zidove se prave od pregorene i dobro odlezane sIjake i cem.enta.
Odnos je: na I m' sljake ide 170-200 kg. cementa. Od ovako spravlje-
nag betona, Cija se marka krece od 30-50 proizvode se na vibropresama
blokovi veliCine 39/19 iIi 24/19. 51. 41. Ovakva veliCina sljakobetonskih
blokova uklopljena je u gradevinski modul duiine 10 Sill., odnosno b10-
kovi zajedno sa malterom su duzine 4 lTIodla i 'visine 2 n10dla. Posto se
blokovi ne mogu lako sed, veHCina blokova je prilagodena razliCitim
~ ~ ..o?oE-TO W",IC-\
lSLOIC-OV\
SUC>C_l}J~V ~:Jr-.:.--
: 10
'T ,--
,- ----
UI
-
_I
I IL.~~E>OH
"" 7f"
.,-
\\ ~
I .
,
-'-
!" III '" IBL razliCitih 15, 20, 25 i 30 S111., VlSlne 25 sm. i duzine 50 sm. Blokovi
imaju po dye stojcce .supljine, Cija srednja pregrada ne ide u visini ce-
I log bloka. S1. 45. Blokovi se postavljaju u suva, jedan iznad drugoga,
46 47
(8LC9COVI tovib blokova sa zubom, a supljinc se ispunjavaju armaturom i betonom.
DU~I~OL. Zbog boljeg ukrucenja zida u podprozorniku se radi isto, sarno se zid
I
zavrsava odozgo rayno. SI. 47. Aka se zidovi suceljavaju, u jednom sloju
se propusta jedan zid, a u drugom drugi, kao kad zidanja opckom. Na
\)STAG! 0 = l"enzDi2A
",LA7
za prevezom od paia bloka i poslc svakog drugog reda sup]jine se za- uglu se u prepustenolIl zidu postavlja specijalan blok S1. 4.1 )III), koji
llvaju betonom. Srcdnja niza pregrada omogucuje cia se beton: moze raz- povezuje oba zuba. Sl. 48. (a), Ako su zidovi razliCitih debljina, onda
!ivati na SVe strane. 51. 46. Iznad prozora se rade nadprozornici od go- se prazan prostor koji ostaje ila spoju zatvara malterom iIi trakama od
durisoJa SI. 48 (b).
e:,E-TO W,,=>I'A-. ISI"VIVA.
"ovCeQ,;,VAU::JE Z.I\=OOV""
~
~30+
if ",LO'J b/
15LDJ
5L48
48 4 Gradevinske konstrukcije 49
PREGRADNI ZIDOVI OD PREFABRIKOVANIH ELEMENATA Zid se izvodi u duznjackom slogu sa prevezom od 1/2 bloka u produz-
nom malteru. 81. 50. Dimenzije blokova: 39 sm duzina, visina 19 Sill i
Z i d 0 v i 0 d I a k i h g ips nih pi 0 is a. Gipsne place ad kojih
sirina 7,9 i 14 sm.
su naCinjeni zidovi su razliCitih dimenzija 2,00-2,50 sm./25-S0 sm./
5-10 sm, napravljene od graaevinskog gipsa, impregnisane kudeljorn,
drvenom strugotinom, trskOlll, telecom dlako111, i t. s1. Ove place su
vrio lake, DC opterecuju konstrukciju, dobar su toplotni i zvucni izo-
lator, seku se testerom i lako se sa l1jima radio Na lezisnim ravninla,
celom duzinOlTI, imaju zJjebove, raJi ostvariv3nja bolje veze. Ploce se
slaiu u slojevima koji sc privczuju za 1/2 duzine ploce i spajaju Cistim
gipsnim lualterom. S1. 49. LeiiStc i dodirne ravni, prilikom zidanja i
postavljanja maltera se moraju kvasiti da ploce naglo ne povuku vodu
21
ICJCJCJi
;--.. X3 '-----------l
~L_ 50
50 4' 51
~!'
!i
.
+r
j
I
od bctonskog gvoiaa, koji sluie cia prihvate Ietve iIi gvozdcne sipkc, na
koje ce se pricvrstiti rabic pletivo. 51. 51. Rabie pletivo se razastire i
zateze preko llcvrscene podloge, vezuje paljcnom iicom ili ekserima i
istim postupkom se preko njega postavlja malter. Za postavijanje rabic
plafona rad je otezaniji zbog pre-teino okrenutog polozaja g1ave navise.
Plafonska konstrukcija od rabjc pletiva se jos izvodi kad se pletivo
razastire dlrektno ispod rebara. Prilikom postavljanja opIate, po duzini
rebara na svakih 30--40 Sl11 prikucava se na oplatu donjeg dela rebra
ekser, koji ce po zavrsenolll betoniranju i skidanju opIate ostati da viri
"-
""-
---::.,.
PROZORSKI OTVORI
Go-Go Na arhhektonskim graCievinama prozon Imaju vda vaznu ulogu.
Povezuju unutarnje prostorije sa spoljnim svetom, propustaju svetlost i
i; omogucuju provetravanjc, a svojim oblikom, polozajem i velkinon1
dekorativno dduju na fasadniIn povrsinama. VeliCine prozora mogu bitl
)1 vrlo razlicite. Mere otvora u zidu mot'aju odgovarati veliCini predviae-
nag prozora. Svaki prozorski <?~vor je u,okvircn bocnin1 .. ~idovima sa
&, :1
!t strane, nadprozornom gredom III lukom E:lad ?tvora~ 11:0]1 lIna za~atak
0 cia opterecenje iznad otvo1'a prenese .r:a boene. Zl~ove 1 podpr?~~rmko.::n,
iJ) ,t cija visina zavisi od nan1ene prostonJe za kOJu ce prozor SluZltl. 51. ,:,3.
Pk'020~"'\c-1 OTVO~
-- [
= RD~101j
LtD
r IbOiOf-Jt
2\D
=
=
POOPRDZO.
ill!!!!11 !llii!
I
JJ
. .~
rih'
I ,
+
,T
Lif.
I I
t I I[ I.
I
I I Ii
I I
I
I
"~ ,I
~JT
=~];l_ . . .. -J~T LL
~1,rl~I-,-l...
.. rTT-T-r:i.. .'..
.,..L-:::r:- .. L=r~~,
,. .l~
-='T TITLTTT.l...I::::l.J..IL
no je predvideti VI'stu 1'olctnc, je1' za s_mestaj razliCite vrste roletne, po-
treban je prostor 1'az1iCite vcliCine. Za smeslaj kutije za drvcnu - eslin- SL.SS
gel' roletnu dirnenzija zuba je 6,5/20-30 5111, jer 512 kutija ne SIne vi-
ded sa spoljne 5trane. Da bi se obezbedio prostor II Sanl0lTI prozoru za
smestaj platnene roletne, potrebna veliCina zuba je 12/13 sm. Za prozor Podprozornik je deo zida sa donje stranc prozorskog otvora, koji
bez roletne veIicina zuba je 12/6,5 sm i sluii cia pridrii prozor i obezbe- jc obraden taka da svojom gornjom ravni odvcde vodu sto pre od pro-
di ga od ispadanja u polje. Ako je nadprozornih liven na lieu mesta radi zorskog okvira. Moze biti lzveclen od nasaticno postavljene opeke u
nagibu sa donjom lv]com izbacenom za 3--4 sm ispred zidne ravni.
54
55
Spojnice podprozornika se fuguju cementnim malterom, ako se i fasada
obraduje na isti nacin. 51. 56. Ako je fasada sa omalterisanim zidovima,
onda se na sloj maltera u nagibu, na gornju povrsinu podprozornika,
postavlja opas od lima. 51. 57. Prilikom zidanje p1'ozorskog otvora pod-
prozornik se moze zavrslti bankom od karncna, Cija je gornja ravan sa
potrebnim nagibom i okapnicom kako bi se sprecilo prodiranje vode u
prostoriju. 51. 58.
fDDf>QOZO~),.J I r::::
OD OP>E:f:.::..s.
CJjl-::-U.~Src-_1 P~O-Lo!2
:.)~ $.',>.J-.1,TOH
:;
OTVORI ZA VRATA
58 59
Vrata mogu bid razliCite konstrukcije: sa stolarskim dovratnikonl unutarnjih vrata sa stolarskim dovratnikom, stolarska i zidarska mera su
ununtarnja, sa stolarskim dovratnikorn spoljna vrata i vrata sa posta- jednake. 51. 65. Spoljna vrata imaju zidarsku, stolarsku i arhitektonsku
VOID, koja se rade uvek kao ununtarnja. Kod unutarnjih vrata sa posta-
meru. 51. 66.
vonl razlikuju se stolarska i zidarska mera. Sl. 64. Stolarska mera je
Cista korisna sirina (otvor koji se vidi kad se skine krilo). Stolarska vi-
sina je od postave do poda. Zidarska mera je veea ad stolarske za deb~
Ijinu dye postave, odnosno za debljinu postave i debljinu poda. Kod
!I I
I Il
T
w
~18
"1'-50 OIW sc G-'::J
L~_
F*==='!
'l_~~::~_~~::'r:::A s
l~1 ~l,~_'O')::,lCJ>--
'Z_\a.-~""'KA... ~
60 61
Vrata Ee ugraduju na taj nacm sto se pri zidanju u hocne zidove L VCI
uzidaju komadi drveta - gredice SI. 67, pa se u gotov omalterisan zid
postavlja okvir od orendisanih i priprcmljenih dasaka koje cine postavu. Zidani luk je konstruisan od kamena ili opeke zasveden preko ne-
One se fiksiraju za gredice ekserima. Na sl 67 prikazana je osnova iZH kog otvora. On nosi opterecenje iznad sebe i prenosi ga na svoje oslonce
gled i poprecni presek unutarnjih vrata koja su ucvrScena paknica~a. leao i gredni nosact. Dok greda osionca opterecuje sarno vertnkalno, Iud
opterecuju oslonce koso~ Ove kose sUe se mogu razloziti u dye kOlnpo-
nente: horizontalnu, koja potiskuje zidove osioTIca i zove se potisak i
vertikalnu koja opterecuje zidove oslonca vertikalno. S1. 68. Prema ob-
lik.u lucne linijc razlikuju se: ravan, segmentni, polukruzni, elipticni i
gotski Iuk.
Vf:2A\~ SA... POs-rA.vOi-\ Ive:va~c!\v~E. 6fU:,t:.\~A.1
PR,,"S;E~ I-I 1?k.L..EO
LUK-
I
1 1
=' 1m
T, I
i
1
;"c..68
",-. 67
62 63
R a van 1 u k se izvodi nad rasponima manjim od 1,5 m. sa cen- Pol u k r u i nil u c i su najcesce primenjeni kod stilske arhitek-
trom postavljenim 1,5-2 duzine raspona luka, Strela luka je 1/50 dela ture. Strela ovog luka je jednaka 1/2 raspona Iulea. Kod ovih lukova se
raspona, a posle skidanja skele luk ce zauzeti horizontalni polozaj SI. 70. cesto desava da se opeke moraju tesati vise od 1/3 debljine, te se u tom
sIucaju mora izvoditi prstenast ~uk sa dva i viSe koncentricna nezavisna
lulea. 51. 72. Zbog svog obIika Iuk se mora izvoditi iIi sa klinastim ope-
kama (ako je od opeke) iii sa klinastim spojnicama, gde spojnice idu
fJOLUCQ.UZW\ LLJCI
~L 70
SE6f.-1E,W"W\ u-.JCI lea centru kruga po kome je luk ertan. Debljina spojnica ne SDle biti
\ / h veea od 20 mm, na spoljnoj povrsini Iuka, niti manja od 7 mm na donjoj
-}:_ OO\!:;,\'J,J.',..w-::-..E CEW\""",t....
, \ I povrsini luka. SL 71. Aka je oblik luka takav da spojnice moraju preCi
\ ovu granic,uu vrednost, onda ce se izvesti luk od klinasto pritesanih
\
opcka. Spojnice su u edonl luku jednake 8-10 m.m, a opelce TIe smeju
biti otesane viSe ad 1/3 svoje debljine, odnosno po 1/6 sa svake stram::.
Okoliko se ne moze izvesti Iuk ni na ovaj naCin onda se visina luka
smanjujc i radi se iz koncentricnih poluknlgova. S1. 72. Luci se kon-
struiSu sa neparnim brojcln slojcva tako cia U osovini luka ne bude
spojnica vee zavrsni slo.1 - zavrSac. Luk se reSava kao i stub. Re.sc se
dva uzastopna sloja koja se naizl11cnicno pon<lvljaju celom duzinom luka.
Luleovi se jzvode 1121 dascanoj oplati koja se podupire stubovima,
iii se oslanja na zidne ispade. Ostaje na mcstu sve dole lllalier to1iko
ne stcgne da konstrukcija moze samu sebe da nasi. Sl. 73. Oblik i kon-
strukcija opIate zavisi od obHka Iuka, veliCine raspona i veliCine strole
luka, Na oplati se rade vece strele za 1/50 I da bi posle skidanja oplata
stinjavanja luka ostale predvidene strek Sl. 70,
5 Gradevinske konstrukcijc
65
64
NAZIVI DIMNJACKIH DELOVA
[;1fr( HfL4
DIMNJACI
66 67
U jedan dimnjacki kanal se mogu prikljuciti ped sarno jednog staju ni dimni gas rii cad, priliko111 ciScenja kanala. Izraauju se od gvoz-
etaza i to dye male ill jedna veca. Visinska razlika prildjucaka osovin- denog lima iii betona. Sirine su prema sirini dimnjackog kanala, a vi-
skih, minimalno 30 sm 51. 75. sine 25-30 sm. 81. 76. Ako su napravljena od gvozdenog linla, u tavanu
V\S\\.JSiC\ POL07J._:)
PQ.\C.QUC~
I
I
I b
~1Z-!
L-1
1-12+ ,4 + 12-j H2-l
1 ~20
sl75
SL 76
68 69
seCih greda od drveta budu odnlaknuti zidovi dimnjackog stuba za 8 sm, D i ill n j a L Ie a g 1 a v a je cleo dirnnjaka iznad krova. Ona je na-
i taj prostor se ispuni betonom iIi nasaticno postavljenim crepovima stavak dhul1jackog stuba koji prolazi kroz tavanski prostor. U tavan-
51. 77. skorn prostoru dimnjacki stub se lualterise i taj sloj maltera sluzi kao
toplotna zastita od pozara. Dimnjacka glava se zida od dobro pecene
opekc sa cemntnim ili produzninl l11alteroill. Ne IllalteriSese vee se sarno
popune i izravnjaju spojnicc, ili se spojnice fuguju, sto daje vrlo lep iz-
gled dilnnjackoj glavi Ako diInnjacka glava iz1azi iz ravni krova u bli-
zi11.i slcrnena, njena visina iznad slcmena mora biti najmanja 0,.50 ITl.
o SL 78 i 79. Ako je dimnjacka glava udaljcn3 od slemena, njena visina
~
SLEMEIJ:1AICA,'!
"'1
, ,
,.
I~
C;--~-==~ -===:J
t--,-- .~...L__ - 1
~ /A:;:;, ~~- /';-/
"So
!T
~o~';
JOT--':
----,_.Jo.,--l~
... o~
i
o~Y 'k...
.. : !
~.~ .. -~-~
i
N/ 1 !
D t-
~ ------7 r -~:::~\:
I '~ rt~.w ~_io'
l2__ ~_~. _____:.
;-20
I-:-~-.----- 64 ---'~ -_.. _.j
'coL '78
SL. '77
71
70
VODENJE DIMNJAKA, Prilikom projektovanja dimnjaka, loziste
VISIUA. D\\-\!J:JA.L'f:.E GLA.VE se postavlja na najpovoljnijen1 n1.cstu u prostoriji. Posto svaki etaz ima
svoj kanal, pomeranjc loziSta hi bilo ncminovno. Da bi se 10ziSta kroz
Fj I c
50
sve spratove jednog dimnjackog kanala nalazila na istoj vertikali, iznad
svake meduspratne konstrukcije vrsi sc krctanje pod ugloD1 od 300 pre-
I I J Ina vertikali i kanal koji je prirnio dirnni gas ustupa mesto suseduOlu
kanalu. CiScenje svih kanala se vrsi u podrumu, prema tome kanal ka
r----- Goo,i.S0 i svaki sprat bez obzira kad prima dirnni gas, polazi od podrun1a (najnizi
~r-r
etaz). S1. 81. 81 (c). VeHki broj kanab u jednoj grupi slabi zidove na
velikoj dulini. NaroCito su ugrozeni zidovi donjih spratova, podruma i
prizemJja, jer su na njih svedena opterecenja iz spratova. 1z tog razloga
, I se preslo na zidanje tz\'. sabirnlh dimnjaka. I kod ovog sistema su 10""
1 50 ziSta na istoj vertikali, svaki ("lSZ imZl S'i.roj kanaL Pored l1jih postoji jes
I I
I i I g1 II!
a.
!I
nIII tl -.f--3~
! I i 111&111
t
L___ I
d
",'-,80
nije odreaena i zaVlS1ce od llagiba krovne ravni. Od gornje IVlce diIn-
njacke glave povuce se horizontaIna linija koja ce scCi krovnu ravan.
Duiina te horizontale ne smc biti manja od 1,50 m 1 SL 79. ZnaCl, sto je
krov strmiji, dimnjacka glava ce biti viSa.
Dinlnjacka gIava se zavrsava d i 111 n j a C k 0 m k a p 0 Dl, lcoja je
uajecsee od hctona, sa padom na cetiri strane, prepusthna 4-5 S111 i ".~+~-~~---" .. ~
'1 '
okapnicom, tako da se na dimnjaku llC zadrzavaju atmosferske pada.. ii'll:- I,.@
i/
vine 81. 78. il i i.
I! I ) II
i ".'/ II
Za snlcstaj dimnjackih kanala U1110g0 su povoljniji unutarnji zi- ---------t-1~-----
, I
- - 4 - - .---~ .. ~ ----4.'-_____
dovi, jer ne postoji opasnost od h1adcnja dimnog gasa. Kad dilnnjak 1Z- "
II
.
"
bije 5vojom g13V0111 van krovne ravni, povoljnije .Ie kad se nalazi blize
slemenu, jer krovna povrs'ina mu ne smeta za pravilno strujanje vaz~
11
!ZI
I ' !
!1L-------i ""i2l
duha. Ako se mora posta viti u bilo kOln spoljnom zidu, onda se kanal
mora obezbediti od hlaacnja debljim zidom iIi jos balje vazdusnim
slojem. SI. 80. SL, 81
72 73
jedan kana} koji lIe sprovodi dimni gas, vee sluii da sc Ll njega skuplja
cad iz svih etaza i (,1St1 kruz :ie-dna vratanca u pOdrUlTlU. Ovim nacinom
voaellja postignuto je cia sc najrnanjc slabi najnizi ctaz, koji je i najvise
opterccen. 51. 81 (a, b).
I z v 0 ct e 11 j e d i m n j a k <1. Za odrzavanje vertikalnog pravca i
tacnih dil11.enzija sIuze drvcl1i kalupi odrec1enog preseka, Cija je spoljna
n1era jednaka preseku dimnjackog ka11ala, a duiina mu je 1,00 m 1 81. 82.
PrilikoJ:ll zidanja kalup se ughtvi i oka njega slazu opeke do visine fil-
Cice. Za svaki 1,00 In1 --- za duzinu kalupa vrsi se pomeranje, a verti-
kalnost kalupa kontrolise viskorn.
~l.. 8::'
2:as. 51. 84-. Posto je primarni kanal veceg preseka moze prin1iti dilnni
gas iz 5 etaza, s tim sto bi se iz sestog etaza izvco dirnni gas direktno
van krova, poslcdnjim! sekundarnim kanaloHl. Na primarni kana1 se ne
SIT1Cju prlkljuciti sekundarni za ana lozisla iznacl kojih ncma min, 6,25
lnt di~H1jaka. lznad krova luinirn"Jna visina dirnnjaka je 1,20 mt, na
!>SUNT DllViNJACL Ovo .Ie Jrugl nacin odvo(\cnja dirnnih gas ova koji se jos doJaje arspirator. (izvlak~c nap~-avl.ien ad b~to;sk~l: J?I"ste-
od Jo:iIsta van zgl'adc< l'vlogu u potpunusti zalncniti kJasican nacin izvo- nova, postavl.icdh na bctonsku plocu Jcdan lznud drugog). Zuao, Jedan
6enja dlrllnjaka. Rade se od pn.:fabriko";J,nih sljakobclol1skih blokova iz- stub sazidan od. blokova jcdnog sekundarnog i jeclnog primarnog kanala
radenih u spc-cijalnlrn kalupjrna. Sl 83. Sasfojc se od jcdnog sckundar- se moze upotrebiti za zgradu od scst sprat ova. Za zgrade vise od, sest
nug kanab. 12/20 SIll, ko.11 izuzelno HlOze biti podcljcn u dvc ouvojent: etaza karistc se elva sabirna prlI-narna kanab. Ovi dimnjacki stubovi
k01110re za prijCll1 clvc peel u. jcdnorn clazu, i jednog rnaticnog kanab napravljcni od sljako-bctonskih blokova,obziduju sc zic10rn oel opeku na
20/20 SIll. PrilikoHl zidanja ov\:' vrsLc dimnjaka, blokovi se postavljaju kant. Zicl cel opekc sc ncpriljubl.jujc, \'C(; sc odmicc prlblizno elva san-
.1e-dan iznad drugog i ~pajaju produznirn rnalteroHl. Sekundarni kanal tirnetra, tako da izmeau zida i dimnjackog stuba ostajc vazdllsni pro-
ce na vlsini od 80 sm. prirnlti prikljucak prcko bloka koji na SV0111e stor koji je najbolji izolator. Posto su zidovi prcko bctonskih blok~\la
celu in1<1 ostavljcn otV01". IznDd konstrukcija nC1 podu sledeceg etaia, za ave dirnIl.1ake vrio u1ali 2,5 sm, ovaj zid na kant ovako postavl.Jcn
postavlja se blok prclaznik ku.1i poklapa sekundarni kanal i .kOSOIl1 stra- s]uzi kao dobra zastita dimnmn gasH od naglog hladenja prilikom pro18-
norn poldopnog zida prcvodi dinlnj gas u prima1'ni kanal, k1'o7o koji struji za kroz dim.njacki stub. Da bi ovaj sistem pravilno funcionisao, svi pr1-
vazduh i PO[l1UCLt posLojeccg cuga u primarnom kanalu izvlaCi dimni Idjucci u svim etaZima moraju bi.ti postavljcni na i$to.1 visini od poda.
74 75
MALT ERr S ANJ E
1] s,ekund~lrni k~.~n'~l mogu biti prikljuccna samo dV8 lr.yzista i to po-
mOCH bloka, kop Je u sekUllcbrnom kanalu pregradcn u dva jednaka
Pri izvoaenju objekta u zgradarstvu, lualterisanje spada u grupu
deja. LJ primarm kanal se ne sme vrsiti prikljuCivanje.
zavrsnih radova. Zidovi zgrada se najccsce malteriSu spolja i iZllutra.
Mesto rnalterisanja, obra:.ra zidova se moze izvesti i nekim drugim uk-
rasnim materijalom (k~n1enim plocarna, kerarniCkim plocicama, moza-
ikom, drvetom ltd,). Ako su zidovi radeni od dobro pecene, duplo pre-
DSTAI1 sovane opeke, zidovi se obraduju sarno fugovanjem spojnica, bez do-
davanja nekog drugog luaterijala kao oblogc. Oblaganje zidova pOl11.e-
nutim materijalom, ne postize S0 sarno estctski efckat, vee se zidovi
stite od atmosfersIdh uticaja i povccava se toplotna zastita. Izravnja-
vanje neravnina, tehnikOlTI spoljne obrade i prirnenom odgovarajuCih
boja, postizu se zeljeni efekti. Malterisanje unutarnjih zidova istovre-
Ineno se stvara podJoga za dnlju obradu: za bojenje, malanjc, postavlja-
nje tapeta itd. Za malterisanje zidovi moraju biti pripremljcni da bi
malter dobro prionuo i pravilno vezao. Prilikorn zidanja spojnice se
upustaju 1,5-2 sm, da bi se u te meduprostorc uvukao malter kojim iz-
ravnavarno povrsine zidova, 4--6 nedelja po za'V',:-sctku zidanja zidova,
kada je maher stegao i zidovi slegH, pod uslovom da je zgrada pokri-
vena i zastiCena od atmosfcrskih padavlua, moze se vrSiti malterjt;anje
zidova. Pre maItedsanja zid se mora dobro oCistiti od prasine ostrim
cetkama, a zatirn politi vodorn da SU\,1 zidovi ne bi naglo povukH YOaU
1Z 11laltera, potrcbnu za njegovo hcmijsko "vczivnnje. Za vrerne ietnjih
zega, omaherisanc pO\T~ine treba zastititi od jake top]ote i naglog is-
paravanja vode iz mal tcra \'laznim zastorima. Maltcrise sc najprc U11U-
trasnjost zgrade, pocev od zadnjeg sprata. Kad se osuse unutrasnje
povrsinc, zgrada se malteriSe spolja. Za l11alterisanje unutrasnjih povr-
sina upotrebljava se krecni i gipsni malter, a u po.i-edlnim slueajevima
produz111 i cen1entni. Da bj kvalitet i trajnost maltcra bila odgovarajuca
potrebno je pored dobro priprcmljcnc pod loge, da je i lualter spravljen
od cistog kvarcnog peslm bez organskjh primcsa i muljevitih sastojaka.
Gaseni krec za malterisanjc trcba da je odlczao najmanje sest nedelja.
Krecni maJter za malterisanje se spravJja u razmeri 1:2 ili 1:3 (krec :pe-
sak), Gipsni malter za malterisanje spravlja se u razmcrl 1: 3 : 9 ili
1: 2: 6 (krec: gracievinski gjps: pesak), pa se dobija produznj gipsni
rnaltcr kojim je lakse raditi nego Cistim gipsnim malterom.
CcmentnT maJter se upotrcbljava U Inalterisanju povrsina izlozene
vlazi iIi mehanlckim osteccnjima. Spravlja sc u razmcli 1 : 2 1:5
(cen1ent: pesale).
Produzni malter se upotTcbljava za malterisanje pTostorija u ko-
jima se poja-vljuje vlaga i kao podloga za :ma1terjsanj(~ plernenitim ma1-
terima. Pogodniji je za rad od cementnQg maltcra zbog produzenog vrc-
Illena vezivanja. SpravJja sc u razlTIcri 1: 1 : 6 (cement: krec:: pesak).
Malterisanje se izvodi u dva sloja. T sloj se radi realm malterom
I) , od masnog kreca i ostrog peska u sloju od 1-1,5 sm. Nabacujc se ostrim
I -1 potezima na xidn11strijom, da bi sto boljc zaS80 u upustcnc spojnicc i
prionuo uz opeku. Da bi malter koji sc nanos] bio rowan i u vertikalnoj
SL.84 ravni, zidar prvo nanosi na zid u vertikalnin1 reciovima, na razmachna
oko 1,5 ll1 plasticne p]ocaste grudve maltcra sa iZTavnatom prcdnjom
77
76
povrSlDom, koja se viskOll1 ravnja{;OIn i libeloI1l doterllje u vertikalnu llaprsline - nep.ravilne pukutine u. koje se sipa bojcl;a 1T1asa istog ma-
1'avan. 81. 85. Nabacivanjem maltera spajaju se grudve istc vertikale terijala, tako da se dobiju iice kao u uzorku mermera. Ovako izradene
u traku 10-15 sm. sirine, koje se uravnaju prerna povrsini na grudvama. ploce prenose se na zidove tako, sto se na njih stave drvene table u veli-
Kad ovc trakc Inalo ocvrsnu sluzc kao vudice za poravnjavanje maltera Cine ploce, pa se pomocu jute ploea prevrne na tablu, prenosi do zida i
koji se nabacuje iZlneciu njih. Ravna 5e kratkinl pokrctirna levo-desno, pritiskom na zid lepi sa masom od istog materijala. Spojevi se pazljivo
a istovrclneno povlaCi naviSc, 51. 85. Ivice na stubovinw iii ispadima poravnavaju nozenl. Posle 24 casa pristupa se glacanjem pescarem, naj-
kod zidova izvodc se tako, sto se ravna daska pljostirnice utvrdi kuka- pre grubiln, a kasnije sVe finijim sitnozrnijim i to u razmaku od ne-
rna na ziti koji se suceljava tako cIa ispada za debljinu rnaltera. Daska .koIiko dana, Eventualne pukotine se ispunjavaju i popravljaju tokom
sluzi leao voalea za rnaltcrisanje do samog ugla. Kada se Inallcr prvog gIacanja. Na kraju se povrsina isperc vodom.,- a kad se osusi zid se natapa
sloja dovolzno prosusi cela 130V1'S1n<1 sc kvasi vodorn, pa nabacuje drugi Ianenim uljem i prcmazc voskorn rastvorenirn L1 terpentinu, pa se dobije
sJoj hnog zitkog prosejanog rnaltera u clebljini od 0,5 Sil1.. i raVila veIi- polirana povrsina. Ova vrsta ukrasnog malterisanja dolazi U obzir sarno
kon1. gIadilicom. Kada se prosusi glaca se malDIn gIadilicom - perda- za ununtrasnje povrsine zidova.
sicOTn kruznim_ pokrctima ruke, staluo kvaseCi povrSinu koja sc perdasi,
dok se ne poravnjaju sve neravnine. MALTERISANJE PLAFONA. Plafon - donja povrsma tavanice se
luoze malterisati neposredno nabacivanjem maltcra ako se tavanica
rav.na, ali je cesto potrebno napraviti plafonsku konstrukciju za koju
ee sc pricvrstiti podloga za nab<:lcivanjt; maIteI'a. Podloga za 111alter nlOra
biti od rnaterijala za koji malter dobro prijanja, da ne otpada i da se
ne Ijuska, kao l1Pr.: t1';C8.11C asure, Zicana mrc;~a ~- rabie, lake ploce -.
heraklit, taro lit, itd. Ova podloga se najviSe upotrebljava za m.alterisa-
njc plafona drvenih i anIliranobctonskih meduspratnib tavanica. Pod-
luga se pricvrscuje prikueavanjcrl1 kuka~1im ckscrima iIi ekserima u
obliku slova U duzine priblizno 3 Sill., obicno po vee izletvisanim povr-
sinalna. Letve su prikovanc upravno na pravac bClonskih I'ebara iii
drvcnih greda 11.a I'azrnaku od 15 SIn. Ako je betonska konstrukcija za
s\'ako rebro se vczujc gredica za koju ce sc prikucati lctva. Za nlalteri-
sanje plafona upotrebljava se malter: krecni, produzni _. gipsni iIi cist
gipsni. Raai se u dva sIoja ukupnc dcbljine 1,5~1,8 511"1. Prvi sloj 1 : 1
(krec : pesak) nabacuje se pritiskivanjelu maltera pomocll vcce drvenc
Betonski zidovi se l'nalteriSu posto se prethodno ociste ostrilTI cet- gladili.ce, kako bi maher obIepio trscane stabljike. Kad je prvl sloj pro-
kama i dobro nakvasc vodorn. Najpre se povrsine isprskaju cemcntnim susen, nabacujc se drugi OU sitnog peska i rnasnog krec:.a dcbljinc 0,3-0,5
mlekom iii iitkim produznil'l1 lualterom.. Kada ovaj sloj otvrdne, maltc- sm,Kad se lualo prosu:~i prska t:.e vodom i gIaca malum drvenom gla-
rise se odozgo krecnim ili proJuzuirl1 rnaltcrOlll u dva sioja. dilicom. Drugi sIoj se moze raditi i od gipsa.
De r 5 0 van j e je je-dan vid izravnavanja ziJova. CcmenLnirIl mal-
teI'Oln se ispunj3.\'aju. spojnice uo spoljnc ravni zida.
SPOLJNA MALTERISANJA ZIDOVA PLEMENITIM MALTEROM.
F u g 0 van j e je nat:-in obradivanja zidova kada ostaje vidna
struktura zida, a cenlentni rnaher 1.1 spojnicama se uglaca gvozdcnam U plemenite maltere spadaju ani n1ulteri oct kojih se radi spoljni
sipkoTIl dok DC pocrni. ukrasni sIo.1 i to su.: terabona, lcraplast, silikolor ild. Teranova i tera-
U Ie r a s n 0 ill a 1 t e r i san j e --_. Stuko rnerrncy. Radi se ad al- gona se pravc ad InJevenog prirodnog ka_men3 razliclte krupnoce zrna.
baster gipsa u. dva sIoja. PI'vi sloj debljinc 1,5 Sill nacinjen je od gIpsa i Kao vczivo se upotrcbIjava m"lc,,cni negaseni krec i cement. Ukrasni
peska u razmcri 1 : 1, pomc.s<1o sa tUlkalnom VOdOlIl, koja ovcle sluzi za luaIter 1110ZC ilnati boju priroclnog kamena iE sc doclaju zClulane boje :i
usporavallja vczivanja gipsa. Prvi slo.1 se izravna j ostavi ua sc osusi dva liskuni. Ovako spravljena masa sc prska prcku l11aItcrisane povrsine
dana. Drugl 51 oj .se raUl od alabaster gipsa sa tutkalno111 vodom i sa vrlo zida rueno, brezovim 111etlarna Hi masinskim putcrIl. Podloga za ovo
malo gasenog kreea. Tcstasta lHasa sc podeli u grudve i oboji u nijan- prskanjc se radi od produznog rnaltera, kao 1 mal1erisanje unutarnjih
sarna, prema izabranorn uzorku IllLTmcra. Nekoiiko nijansi se zatinl iz- zidova. avo malterisanje spoljnih zidova se izvodi po zavrsetku unu-
mesaju pa rastanje po razastrloj nabranoj juti u debljini od 1,5-2 Sill. tarnjih radova u vrenwnu kad ne11.1.:1 mrazeva. Ako sc fasada radi u Iet-
Gornja povrsina se pospc gipsll.im praholl1 da juta povuce i dobiju se njim Zegama, vlagu odrZuvati polivanjcrn.
78 79
U novije vreme primenJuJu se mesa vine od plasticnih masa i na-
roCito izabranih punila i pigmenata (kao npr. })ArteKs, Teraplast{( i
dr.). Ove mesavine imaju veoma dobru adheziju i ne pucaju, otporne su
prerna atmosferilijama. Nanose se pod specijalnim pritiskom piStoljirna. 01 I
Isto tako uspesno se prhnenjuju })silikoloT{( maIteri, koji su otpor-
ni prelna atmosferama, veoma su cvrsti i tvrdi. Nanose se specijal- I 10
~
nlm aparatima na k01uprirnirani vazduh.
PE.TA12
OBRADA FASADE VESTACKIM KAMENOM. Materijal ad koga so
radi ova vrsta obrade fasadc je 111leveni prirodnj kamen i cement u raz- o
meri 1 : 2. Prvi sIoj se sastoji od clstog cenlentnog 111altera koji se na-
bacuje na zidne povrsinc u debljini 1,5. Cementni malter je za ovu vrstu
I 10
~.
posh napravJjen od prosejanog sIjunka i cementa. los dok sc prvi sloj SL 8S
ne osusi, nabacuje se drugi s]oj. Kad kamcn ocvrsne poslc 5-10 dana
obraouje se u kamenorczackoj tehnici: ozrnjavanje, pikovanjc, stoko- rupe le 20 sm Prerna lome minimalna sirina ploce ie 40 sm. Anker
nOS1 gornJu plOCH, a dOl1Ju v~zule 7~av zid Sl. ~6: Plote ~e izmeau s~~c
vanjc, brusenje, glacanje itd, vezuJu CeptH'lnld 51 87. J?cbll11W leZl~l1lh SPoJ.1!lca su 01(0 ~ mr~1., ClJa
sc debljina rcgu lise o!ovmm trak.ama, lste deblJlne. Posl~ vez:;'anJa vlTI,al--
("era one se vade, spojnice pOpUllpY3JU malter01TI, a ploce bnsu vlazmm
OBLAGANJE unOVA KAMENOM. Ovo je nacin obrade kamenim krparna d", ne ostanu prljave od maltera.
p,!o(~ama gotovih zidnih povrsina uDutarnjih ill spo1jnill. Ako se upo-
trebljava za spoljnu povrsinu, kamcn n101'3 bjtj postojan n<1 atrnosferskc ME;8U":,Or.c,wO SPAJAW::JE
uticajc (voda, mraz, gDSOVl). Glaca se da sadri; sjaj i da nc menja boju. PLDCA
ChJ--\E{'--"l-i CsPOVINi'-,
Za l1nuntarnja oblaganja upotrebljavaju se svc vrstc t:amena koje se r
mogu sed u tanke ploce i gL)catL Obbganje moze biti tako da se u sva-
kOln redu poklapaju sastavi -- spojnice (fug8 n3 fngu) i kads se uza- _---L
stopni redovi pomeraju (sa p1'cvczon1). Ohloga sc sastoji od tankih p10- I
ca c-ija debljina 11C ubzl. u konst1'uktivDU debljinu zjdova. ObJaganjc se ~
vrsi naknadno po zavrsctku 1'adova, kad zidovi slegnu i malterske spoj-
nice se stinu. N'e sme se raditi n<1 l1izoj temperaturi od +5, a pri
vlsokim tempcraturalTl<1 moraju sc kvasiti i ploce :i zidovL VeJl{cine
J -+
I
--
80 6 Gradcvinske konstrukcije 81
jev~, u laboratoriji: 2) direktno opte;ecenjc na odredcnoj povrsini zemlje, na kojoj lezi dno temelja treba da je potpuno zastiCena od smrzavanja
stop u posrnail~m?Ju slcg~H1;i:;t, opt,e~ecene p~vrsine pri povecavanju tereta.
sIoJeva na dublnl na kO)C: J ce ,bl~l postavly'na zgrada. Ispitivanje se sa- da bi zgrada mirovala. Ako zgrada ima podrum, temelji se postavljaju
>:_ , Ako. su _dob~-,C: :r:o~rvi ~IOJ~Vl ve.c nL~ Inulinl dubinam.a iIi na povr-
51,ill. zen;IJ.e, telTI_IJl ce mlatl phtko fundlranje. Ako su ti sIojevi na clu- odmah ispod poda podruma , s tim sto se ad donje povrsine poda od-
bl1;l veeoJ ad potrebe ~!?rade) temelji se moraju spustiti do dobro no- miCu za 5 SIn" cia ne bi betonski pod vezao za terneljne stope i prilikom
seceEf tl~, na razne nacme, Prema tODle razlikujemo pEtko i duboko
fundlranJe. sleganja zgrade tonuo i na ivicanlU zidova pueao.
Kod plitkog fundil'anja najmanja dubina telnelja je 0,80-1,00 In
za nas,.:::; klimatske prilike, jer ,ie to dubina smrzavanja. 51. 88. Povrsjna Obi i c i t e In e 1 j a, Po obliku tcmelje mozcmo podeliti u tri
osnovne grupe: 1) trakasti temelji, 2) temelji u vidu ploca i 3) tem.elji
1 TEf--\EQ SMJ2tSJt=.G 21Gb..
?-'ORAJ~EC ""EeL poaRu",,,, saroci.
r-""R I 2EkQ..E
n
,
TRAKASTI TEMELJL Ovi temclji se izvode kod zgrada rnasivnog
, I
sistema 1 postav!jaju se kao osnova masivnih noseCih zidova. ZnaCi tra-
I I kastl tc.melji se prostiru kontinualno dui noscdh zidova 1.1 vidu ncpre-
I"
, j kidnih traka stu 1m i same lmc kaze. Kako trakasti tcmcJji u svorn po-
"
Q
,~
prccnom prcscku mogu 1rnati: p ra v 0 u gao n i
vode kod maUh zgrada, Lad su prosirenja ziJova mala, kacla je nosivost
0 b 1 i k, koji se 1z-
I~ tercl1a dobra, a opterecenje kojc treba svcsti na tlo nlalo. Mogu hiti od
f'
10 4' opcke, kamcna i nabijcnog bctona. Sl 89. Koji ce se materijah upotrebiti
0 i
2 & zavisi od. lllOgucnosti 11;1bavkc pojedinc vrsLc xnatcrijala. Ako se Tade od
0 0 0
N !l0 opeke tlo treba da je zdravo ] dobro suvo, a opcka dobro pecena. ad
2
kamcna se radj kad u blizini irna ovog materijala. Kod ove vrste l1l.ate-
.{
rijala prvi sloj se postavlja deblji sIuj maltcra. Zidanje se vrSi u pra-
,n2 L1
tJD 6
~w.
J)
,
~
0
2 ~
2
~
Ul
C
is
~:2
,~
0 d
0
~,
is I,
~r- "
"
4
J,c
!ij"
Q.
~
.L
0
2
2
~ rJ
I
'" l ,
I
ill 0
--\i
Q
0
~
:0
~
"
~
J
T
9
<5 1:'2<:
U1
0 .
+=.
I
" ~~~~""0'
w
,J
J
"
1
Sl C G.
W
: , 'f'
.'q
B-l !--
rfJl 1 :,L, 90
84 85
T r a? e z a s t i t e III e 1 j i se obicno rade kod ten1eija od plastic- TEMELJ! U VlDU PLOCA, rade se na slaoom gradevinskom tlu
male nasivosti. Ako jc opkreccnje kojc treba da se prenese na ovakvo
nIh mate~~IJala, ~e.t.ona Ciji. je ugno prostiran,ja sila 600. Zato se je- tIo velika, biCe potrebna velika sirina temelja. Tako bi se tcmelji zbog
dan cleo lznad hnlJa prostIranja sila odbacuje kao u prethodnom slu- velikih sirina skoro spojili. U tom slucaju radimo ploce ispod cole po~
caju, jer je ukupna dimcnzija tenlelja veea llego kod pravougaonog ob- vrsine zgrade. 51. 92.
lika. 51. 'I!.
POD !DOiJRUhA.
~~--l-----I---. ~- sl.9'2-
TEMELJI SAM,CI. T() Su pojcclinacni tcrnelji ispad stubova skelet-
nog sistclna gradnje. 51. 93. Oni se rade:: kvaclraLnog iIi pravougaonog
preseka U osnovi, zavisno 0<1 stubova Cije optcreccnje treba da se pre-
nese na nosece tIo. Na poprccni presck stuba prosircnje temelja se radi
poJjednako 11<1 sve cetiri strane.
T"'AJ"S'LAS,TI RA:z...V\JCS/J1
TEkt:::2 Ot) A]i:2AA,. ~\O-J.6.-..
1----;0,'0-
' - - POD I
~~~~-T
h-l!
SL92'::1
L-.-----'.1
f---.-.--.-. b -------]
ZAVISNOST TEMELJA OD ~USEl)NE ZGRADE. Aka se zgrada
na1azi na slobodnom terenu onJ.a su svi temclji centricno optereceni i
njihov oblik U odnosu na osu zida Hi stuba jc simetriC:an. Mcautim, ako
SL.. 91 je zgrada svojim bocnim stranama zatvorena susednim zgradama, onda
su Leluclji ispod zldova do suseda sa prosirenjcm salllO na jednu stranu.
Sl. 88. Vrlo je vaino pre postavljanja tog telnelju do suscda, konstanto-
Trapezasti razvllceni tcmelji Sil od armiranug bctona, gde se opte- vati, da Ii se temelj susednc zgrade nalazi ispod ili iznad ternelja no
recenje prenosi pod uglorn od priblizno 45, pa je samim tim_ potrebna voprojcktovanc zgrade, pa prema Lome predllzeti odrcuene lucre. Mogu
manja visina, temelja, te se dobija razvucen oblik. nastati dva slucaja:
86 87
1) ako se tenlelj l1ovoprojektovane zgrade mora spustiti na veCll KASKADE KOD TEMELIA. Vrlo cesto se gradevina mora posta-
clubinu od susednog, onda se pre iskopa za temelj, susedna zgrada Illora viti na terenu koji je u veeem ill manjem padu. Da ne hi doslo do
poc1zidati, iIi podbetonirati. Debljina tog sloja bice jednaka visinskoj
razIici iZllleaU donje kote suscdnog temelja i donje kote tCluelja novo- velikih koHCina zemljanih radova, temelji se ne postavljaju u istom ni-
projektovane zgrade. Foclzidivanje se mora vrsiti u lamelama postepe- vou ispad cde zgrade, vee se prostiranje temelja prilagodava terenu,
no. Maksimalna duzina Imue1e je 1,00 m. Prvo se postavljaju lamele na Prilikom postavljanja kaskada voditi ra(:11na cia donja ravan temelja
uglovima zgradc, a preostala duzina se izdeli i numerise prelna redu ne bude plica ad 0,80 - 1,00 m, kako zC1l1lja na kojoj leti zgrada, ne
izvoaenja. Ne raditi lanlclu do Iamde, vcc. preskakati po .lednu da bi
bi bila podloina mrinjenju. SI. 95.
se (ako se radi od nabijenog betona) ostavilo vrernena da beton dobra
ocvrsne, ill (aka se radi od opekc) da spojnice vezu. Pri pod:bdivanju
Ope-kOD1, voditi racuna da se poslednji sloj klinasto pritesane opeke
dobro podbije, cia zgracla ne bi nepozeljno sJegla. S1. 94 (a).
2) Aka je kota temelja susedne zgrade niza od kote temelja no-
voprojektovane, onda se tern('~jni rov za temeJje do suseda mora kopati
i telnelj spustiti 1.1 ravan suscdnog, iako prcilla koti poda podruma to
ne bi bilo potrcbno. 51. 94 (b).
~00j
S10 C
\sMC'::2A.
LA\J\ OD
0 ;::"1
'JG;.-\E:~ SUSt::.Db...
88 89
BETON KAO GRADEVINSKI
MATERIJAL
90 91
put em pcrvibratorirna. U vt'(:'-nicnu kad beton vezuie treba ga zastititi meduspratnoj konstrukciji. za r~z1i~u "\~e~icina st.l~bova s1. 97. :rsostur ar-
od vetra, sunea i hladnoee. Ako se radovi izvodc u "letnjirn danima, po- mature sastavljen od vertlkalmh sIple I uzenglJa, ~~lapa se l~:,an 0I?-
late. Stavlja se U oplatu tako sto se od opiate admlce za deblJm,:. z,:s~
trebno je tri puta dnevno obilno poIivati beton, bar 5 dana uzastopno titnog sloja 2,5 _ 3 SID. Pre ugraaivanja betona oplata se Inora OClst!t]
posle betoniranja. Od nag~og isparenja beton se zastiCuje pokrivanjem
dzakovirna, daskama iIi vlaznim slojem peska.
92
G red e su konstruktivni elementi gradevine na koje su oslonje-
od otpadne gnH.ie i prasinc i pukv<1siLi VUd01Il. Oplata za stubove se nc ploee ili sitnorebraste konstrukcije, te jc opterecenjc 11a gredu sve-
sastoji od dasaka l.ncQusobno povezanih U liJb:c hurizontalnim preca- dena odozgo, Greda je znaci pritisnuta snama koje je naprezu na savi-
gama, takode cd dasaka na rasiojanju od 0,70 - 0,80 ITL Dye table janje, jer greda uyek premoscujc neke o'Lvorc. Annatura kod greda je
imaju sirinu jednaku jcunoj dirncnziji stubu, a druve dye imaju dimen-
?:ije vece oct dimcI1zij(; stnba za dvc deb"!jinc table. 51. 98. Table se postavljena tako, cia primi sve napone zatezanja. U polju se postavlja
0
u donju zon'll, a na oslon'cima sc jedan cleo povija pod 'llgloro od 45
81. 99. Razmak sipki mora biti hJC?tV cia pro(lu 5va zrna sljunka, Mak-
simalna velicina zrna za annirani beton je 30 !TIm, pa jc maksimalni
426 j~
': l" II I
Q-6
'0
T~'zmak sipki 3 sm.
II.,. I
1 I
I
I
T
,. : 1- "!2
~.99
94
A
::-
" [,--.
--r
- -+
::-
I
"IT"
II
dijagonalno postavljcnim. 51. 102.
5,L 100
7 Grac1cvinskc konstl"ukcijc 97
96
su veliki rasponl noseCih zidova i najcesce gde se ne trati ravan plafon. raz111ucima nego kod place ojaeant: rebrin1a, na svako rebro pada manje
51. 103. Razmak rebara je od 1,00-3,00 m, pa se avde plafon moze iz- tereta, te su dimenzije rebra Inanje. Tako je ova vrsta kODstrukcije i
dobila naziv sitnorebrasta meauspratna konstrukcija. Prelna naCinu iz-
voaenja podeljene su u tri grupe:
1) monolitnc - livene na lieu rnesta gde se i rebro i ploea liju u
oplati posta se prcdhodno postav! propisna annatura .
..SL ...... 2) Polumontazne gde se rebro donosi na gradiliste, a sarno ploea
lije nn lieu mesta.
3. Montazne kod .k.ojih se i rcbro i ploea donose na gradiliste i
montiraju no. Heu Inesta.
Monolitna sitnorebrasla kOl1strukeija se obicno izvodi za raspone
cd 4,00-8,00 m (reck 10,00 m). Razmak rebara se krece od 40-80 sm.
Dimcnzije rebra i ploee, zavisno ad ukupnog opterecenja su razlicite .
.-"\ 00 - :SDO
~~ ~~~--~~-- +-
I
Predpostav1jene dinlCllzije se uzinl.aju: debljina ploce 1/10 razrnaka reb-
ra, visina rebra 1/20 raspona rebra. Oblik rebra je trapezast. Donja
strana je uza i krece se od 8--10-12 itd.; gornja je sira uvek za 2 sm
Sl.. -10~
od donjc. 51. 105. Aka je razmak rebara ved od 50 sm. u ploCi se mora
ravnati sarno preko l'abic pbfonske kOnsll"ukcijc. Radi sc kuo konstruk-
cija Hvena rw Lieu rnesla .prcko pune ch\scanc opIate, Oplata jc sastavlje-
na iz opIate plo{:e i oplaLe grede. SoL 104.
SL -10")
98 99
postaviti annatura U oba pravca cD .5 - (/) 6 lUln na razmaku od 25 sm. oslanjaju na daske ko.1e stoje na podupiraCima ispod svakog rebra. Boe-
U rehrin1a se postavlaju najn1anjc dve sipke kOle moau biti i razliCitih ne stranice koru"be i njihov raZ1Tlak daju oblik rebrima. Pre betoniranja
preseka, od kojih se veea povija na osloncu, (';1 D1<.:mJa ostavlja pravo. kornbe sc podmazuju prcgorelom naftom da bi se lakse mogle skidati.
PlafoD se kod ove vrste konstrukcije radl tako sto se ispod rebra po- Da bi se ubrzalo izvoaenje, prostor izmedu rebara se popunjav<.l
stavlja poduzna gredka. UcvTsdvanje ove gredlce se moze izvcsti na trl kalupljenim blokovima od pecene gline, lakog betona, durisola itd. Oni
nacina. Sl. 106. ostaju ugradeni i u isto "reme sluze kao podloga Z3 malter. Jedno od tak-
vih konstrukcija je tzv.' ))TM-3 i TM-5( konstrukcija i moze se raditi
f ~L~_~-f~ na tri na6na.
J UCvt'25CIVA}.r::.n::: JOl.A.f"O\-.lbIC-e
(w -.:--- : J ,-1 G-DIC.S 1.) Kada se blokovi postavljaju 11a dascanu oplatu, slazu po odre
I
M .,
~L~ ~Ilf
kovi svojim krajevima,
2) Blokovi se spajaju cCHlC:ntnim rnalteroD1, a u zljebove se po-
stavlja montazna arnlatura Cb 6 ili (b 8 i na taj nacin se stvaraju gre-
dice koje se posle 8 dana mogu dizati na lieu mesta i redaju jedno do
drugo, U kana Ie izmedu gredlca koje obrazuju gredice svojirl1 oblikorIl,
postavlja se gkrvna noseb, armatura i poton1 konstrukdja betonira.
Noseci elementi kOllstrukdjc su armirzmobetonska rebra koja se nalaze
{;).) Pre betonlranja konstr1.1kcije. kro? oplalu, preko armature se
iZIrleaU gred1c8, p3 se zato ova konstrukdja stavlja u grupu livcnih na
provl1ce l"")ocinkovan;} ZICQ (lJ 4 n<1 razmaku oct 30 5111. i ostave sIobodni
krnjcvi da 'vise. Kad sc Opbt3 sldnc brkovi zice s]uze da stegnu O"redicu lieu mesta ~." monolitnjh. SL lOR
i prHjube jc za donju ravan rcbra. to
SL.11,,\
PODOVI
105
104
Par k e t 11 a s I e p OlTI pod u. Prcko sloja 'peska postavljaju Par k e t n a a s [ a I t u. Preko betonske podloge ili annirano-
podpatosnice na raZInaku ad 0,60 - 0,80 In kaje sluze da se na njih betonskc ploce lllcausprat.nc konstrukcije se postavlja sloj plute deb-
ucvrsti obican grubi pod od Jasaka. Park,et se prikucava na ovu das- ljine 1 sm koja ce posluziti kao zvucni izolator i p6boljsace elasticnost
canu podJogu ckscrirna kroz iljeb, pa se sledeca parketna elascica svo- poda. Preko toga se postavlja sloj cementne kosuljice kao sloj za izrav-
jhn peram udaron1. cekica utiskuje u vee llcvrscenu dascicu. Izgled po-
da lTIOfa biti razlicit, najcesce se pastavlja 11 vidu ribljc kosti. 81. 113. nanje debljine 2 - 3 sm. Ova podJoga treba cia se dobro osusi i tek
onda se preko nje moze nanositi asfalt u sloju od 0,5 sm u koji se
utiskuju rukom parketne dascke zarezane u donjoj ravni zljebom na
Jastin rep. SI. 115. l] zljcb ce se utisnuti u asfalt i posto ocvrsne ve-
eA 115
Par k e t 11 a b 1 i n d i t u. Za podlogu ave vrste parketa sluz1.
blinclit koji se posL.l'dja dircktno prcko bClonske pudiogc. BlindiL je
mesavlna "Sorelovog" mnltera (rnagnczijun1 oksid i magn~zijuln hlo- c/\ 11S
rid) i agregata. Za agregat sc uzirna slrugoLlna nekog drveta iii Llrob-
Ijena pluta. RaZluera ,rIlCS<lYlne preIna jUS-u je 1:3 ~ 1:5. Po ivicama zacc parkclnu dacci.cu cvrstu za pocllogu. Prilikom izrade ove vrste po-
zidova pre rasprostiranja bHndit SIHcse, po':Olm{ja sc traka leT hartijc da Inorn se 'paZljivo raJiti, cIa se asfultom nC napravc mrlje po par-
iIi bitulncnski premaz U vlsini od 5 sm. 51. H4. Dcbljill<1 .sIoja blindita
je 2,5 - 3 SIn. Kad se podloga dobro osusi na nju sc prikucZtv<1 parket ketu. SL 116.
islo kao na dascanu podlogu. M 0 z a i k par Ie e L Po kvalilctu i udobnosti zadovoljava kao
i ooican parkct. Posto s6 izraauje u ydo silnirn ploCicama ekonomican
1()6 107
;Ii
.."1
108 109
HLADNI PODOVr POD 00 iERAc.o
n
-}-
:
ki saobracaj i gde se zeli postiCi efikaSDost poda. Debljina poda je 2,
I o!
4 i 6 sm, VeliCina ploea je, takode razli6ta: 20/40 - 50/80. Tanje pla- ~~
ce se postavljaju u podlogu od produinog iIi hidraulicnog maltera. Aka I
i--- l~ ~~~~F;;
i I
I I_ I
I
I 6L_119
110 111
STEPENICE
Kerarnicke plocice se jos mogu postavljati kao n10zaik-pod. plo-
Clee maHh dhnenzija 2/2 5m zalepljene su na hartiji svojim licem. Ve- Na arhitektonskilu gradevinama se unutarnj~m stepeni~ama vezulu
lieina papira je 50/50 zajedno sa zalepljenim plocicama utiskuju se u spratovi i uspostav1ja vertikalni 5aobracaj, a spo1Jne stepemce povezuJu
cementnu posteljicu dcbljine 2 - 3 Sill, tako da hartija bude okrenuta zgradu sa okolinom (ulicom iIi dvoriStem). .".. .
N a z i v i s t e pen i S 11 i h del 0 v a. 51. 1~1. Stepenlsn~ zldoVI
nagore. Kad malter veze, hartjja se raskvasi i pobko skine. Zavrsena su noseCi zjdovi 1\:oji zatvaraju stepeniSni prostor 1 nose stepenlce.
povrsina poda se perc razblazenom SODom kiselinom da bi se skinule
svc Inrlje i tragovi maltera. 51. 120. I~L\V DELOv.b. STEPEJ~\c.A
PREbE.IC A-.--A-.
J
i
~:.;:
~. F" I ;
, , ~
3":
I:Sij
,
L.- .,
,. . ...L-. _ _ .
1
ICEKh-M\ CK.F_ PLOC1Cb::
,.\.b.L:T E" >'.
&L.1'20
Cementna kosuljca se radi vdo cesto kao pod]oga novih pod ova
iJi u nckim slucnjevlma i kao lice poda. Ako se radi kao lice pod a
debJjina .ie 2 -- .) S111. Maze hiti gbtka iIi orapavljcna. Kao podloga
debJjine je do 4 sm., Dajc.ei';ce kao lzravnavajuCi s]oj preko neke druge
podJogc iii ll.leduspratnc konstrukcijc. Ako jc podloga stara dobro se
opere, pa 5e ua tako pl'jpr(::mJjcnu podlogu ll;:!Ilosi 1l1aItcr. Na razmaku
od 1,00 _ 1,5 ill postave sc dIVene vooice u debljini poda, p8. se rav-
njacOlu razv]aCi Inalter iZJ1lcciu voaica. Po zavrsenom radu voruce sc
vade, a prostor ispunjava malterom i glaca. Da bi se poboljsao kvalitet ':;'L 1'2.1
ovoga poda dodaju se ral'J1C slllolastc emulzljc.
113
112 8 Griiocvinskc konstrukcijc
StepcniSni krak je ncprekidni niz stcpenika koji obrazuju ravan u 1) jednokrake, koje 5e sastoje iz jednog kraka i dva ocimorista.
nagibu. Nagib te 1'avni cc uticati na udobnost stepcnist:OL Sirina stepe-
niSnog kraka je sirina od zida do profilne ravni stepenica. Sirina ste": 2) dvokrake, ako su jednokrake stepenice zbog velikog broja stc-
penisnog kra.ka zavisi od veliCine saobracaja i namene zgrade. Za spo- penica prckinuta odnl0riStcm, dobijaju se dvokrake stepenice. One mo-
redne stepemce (podrurnske iIi tavanske) sirina k1'aka moze biti i 0,80
m. Za manje porodicne zgra,de uzirna se sifina kraka 0,90 - 1,00 m, a gu biti sa paralclnim knu;:ima, sto je najcesCi slucaj i sa k1'acima koji
za viSespratne stambene 1,20 - 1,50 m. izmedu sebe zaklapaju neki ugao.
Duzina stepenisnog kraka je duzina od prilaznog do izlaznog ste-
penika. Izracunava se prCIna broju 1 sirinj gaziSta, stepenika. Linija 3) Trokrake siepenice su one kod kojih je stepenisni kraIt izlom-
hoda je zarniSljcna linija _koja pokazujc uvek Siller penjanja. Postavlja Ijcn u tri ada i mogu biti razliCito post.avljeni.
Se uvek na sreelinu slepcnisnog kraka j na nju se upisujc broj komada
stepenica i njihove dirnenzijc. 4) Polukrui.ne su one kod l.;:ojih je krak postavljen polukruzno
Oclrnorisie, iii podcst jc horizontalna pmiJ:sina, gde se preldda pe-
njanje. VeliCina odmorista u,dma sc najce:ke kao sirina kraka, a mini- izlazeCi n<1 raV<ln podest.
malna sirina podesta je 63 -+- b (sirim.l gazisla sicpcnika). GaziSte ste- 5) Zavojne stepenice lmaju neprekidno pcnjanje po kruznoj liniji,
penika je horizontalna povrshm od tela do cela stcpenika.
Visina stepenika je yisinsk21 razlika dva gaziSta. Da bi slepcnice oclgcnrarale nall'lcni i cia bi bile udobne za sluca-
Ogl'ada je zastila na slubudnoj strani stepcnica. Moie biti izra- jevc za kojc se uzim~lju! moraju sc izracunati. Dobijcna vis ina c:e uti-
aena od razliciiih matccijaia i n;;l razJil':ilc naCinc.
SiepcniSni prusl.or' jc uot.\'ircn ~,tcpcniSflim zidovima, ispunjcn ste- cati na veUe:inu gaziSL<1. Ako 5e \!isina stepenica krecc od 14 - 19, anda
peniSnim kracima i oduli)ri.~tjrru. KoIika cc biLi njcgova vcliCina, z<:\- sc uzima ohraLac 2h f- b --'-'~61---,~63 i po njeIllu izracunava ncpoznata S1-
visi od visine sprato\:a k~jc pon:::zujc i od obHka slcpcnica.
dna gazista. Za visinu manju iIi jcdnaL:u 14 sm (o'01cno ulazne), uzima
Pod e 1 a s t c. pen i cap 0 0 b 1 i k u 51. 122. Pu svome obliku
stcpcniSta mogu bid; Sl:; obrazac h -~ b -~=47----1-S j za podrumske i lavanskc stcpcnicc Cija .Ie
Prirrler:
H~3.06 sprafna vis ina koju treba savladati za uyok1'akc.
3.06
~=153 vlsill<J koju treba savladali sa jcdnim krakol11.
2
153: 17 9 bn)j vislna gdc je 17 najudobnija visina za
spratnc stepenice.
2h+b=63
b~-63-34"2Y sidna gal'j~;La.
~ j ~
r- I i II i I
: ii,'
i' ! ! : I
Druga vrsta stepenica .le, nko step en ice leze celom svojom povr-
sinom na 1'10Ci koja moze biti oslonjena na podesne nosaEe ill na ob-
razne nosace, Ovde 513 stcpcnice oel n8bijcnog bet on a i svojim zasece-
nim testerastim ravnarna omogl1cuju krctanje u vertikalnom pravcu.
5l. 122.
Armiranohetol1ske stepcnice. Ova vrsta materijala za stepenice se
najcesce primcnjuje. Ako stcpcnice lete na ploCi i sluze same kao is-
puna, onda se ploc3 arm ira i 111072 se n.1eno oslanjanje reSiti na trl
naNna:
fvTEPr:H\Ct: O'::-)WI-J.~)EN\;:.
4A Of-;PbJ:,NE HO<.:::,,::oJ:_E" 1) Kose ploce krakova kojc prihvataju stepenike se oslanjaju na
pociesne nosacc, pa je raspon ploce jednak duz'ini kraks. Aka .Ie duzina
kraka do 3 In, dcbJjina kosc plo{:e je od 12 - 14 sm. Glavna armatura
jc po~tadjc-:-,a od nos;]ca do 110saca u pravcu duz'!ne kraka. Podesni 110-
saCi 'nose 1 'se ploCE' stepenica i po]ovlnu optcrccenja podesue ploce,
Oni se osL.njaju na nosU:e stepeniSne zidovc. Dimenzija podesnih gre-
da je 20-25/30-40 sm. 51. 125.
2) Ako je k05a ploca koja nasi stepenke vece duiinc, prihvata se
obraznim nosaCima ko]; sluze kao oslanci place, Ovde je debljina p10-
('c manja ad 8 - 10 SIn., jcr je Hlspon ploce jednak 5irini kraka. Sl.
117
! 16
STE.'i>ENIC PO FQ 1Ca;::D::J f>L.Oc\-Sf-\A.F.<-I..VTE
f-.lA R:)D~N\
T
-l-~~-
MOtE <O\T\
sPuS'Et-lA PLoCA,
Q?::;'Rb...Z-N l
j..JO~:v~,C
sv\,l6
3) Ako je kOl1Si1"ukc.ija stepenica resena bcz obraznih i podesnih
greda, kosc place kraku\'~ SC: osIanjaju na podesne ploce, Podesnc ploce
moraju imati jacu armaturu i nesto vectl visinu, jer prihvataju svo
opterecenje od kl'akova. Ona se oslal1jaju na stepeniSne l10sece zidove.
Glavna arn1atura kosim plocama stoji u donjoj zoni i prostire se od
podesne ploce do poucsnc pioce. 51. 127. Stcpenice od armiranog be-
tona nlOgu biti livene na beu Dl_csta j montaznc.
118 119
Kod reprezentativnih objekata upotrebljava se za oblaganje pri-
Montazne stepenicc se rade kod polumontaznih iIi montainih zgra-
rodni kamen. Mermerne ploce sc postavljaju na sloj ccm,entnog mal-
da, tame gde postoji 111chanizacija gradilista za takvu vrstu posla. Po-
tera debljine 1,5 - 2 sm. GaziSta ploca jc debljine 5 sm. i svojom
moeu luana se montiraju gredni nosaCi - podesni i obrazni, koji sc tezinom pritiskuje plocu ko.1om je oblozeno celo i drii ga u vertikal-
na luestu spoja zalivaju bctonorn na lieu mesta. Montirani nosaCi po- nom polozaju. Ccona pIoca .ic debljinc 2 sm., a gaziSna sc ispusta is-
desni mogu odmah prinliti podesne ploce, a na obrazne nosace se mo- pred ceone ravni za 2 sm. S1. 129. Cela struktura stepeniSnog kraka
gu OdlTIah ugradivati stepenice. se pokriva naroCito skrojenim mcrmernim plocama, koje su ccmentnim
Stepenice se rade razliCitih oblika, u poslednjc VrelTIe najcesce u malterom zalepljene za profilnu ravan kraka.
vidu talpi koje sc gotove, potpuno obradene zavrsnilU slojem poda, sa- Pored nabijenog 1 armiranog betona koji se najviSe upotrebljal,r a
lno cementnim malterom pricvrscuju za obrazni nos3c. 51. 128. u savremcnom gradevinarstvu z<:\ izradu stepenica sc mogu primeniti i
drugi. materijali: opeka, kamen. clrvo i gvozde.
DETAL"J MDi-..i.T~2N.\t.J., SI:'EPr.:::W\CA
Oe::.\.A~kDE STEP>EN\~
10
STEPE\-J.\CA PREV~ OD uwOLE..uJ'v\t>...
fDOE>:)N\
NO~L.
\2GLP
H
q
'I
I
122 123
od visine stepenika. Cela l1logu bib izostavljena, zavisno ad ukusa pro-
jektanta. Na s1. 133 dat je primer ukljestenih stepenica jednokrakih sa
izostavljenim celom.
__ --?S- _____ j ______ 0>"
-10-,\-
t rn
'~
~8J\ ISLDr::ov(
C~, ~L.TSR
124 125
Drvena pera su letvice koje se umeeu u zljebove, pa se elementi na
laj nacin povezuju,
Drveni klinovi sc prave tesanjem iii rezanjcm otpadaka drvene
grade sa dve paralelne i dve ravni koje nisu paralelne. Klinovi se abieno
postavljaju u panl i trcnjem izmedu svojih kosih ravni poboljsavaju
vczu koja jc povezana drugin1 srcdstvima, 51. 136.
\OE\V>. 'Ruw..OV\
5
C. 7
, / ;til
A
/
I ~~ ~
Drveni mozdanid iIi zaglavci, paralclopipcdnug su oblik.a i pobolj-
POMOCNA VEZNA SREDSTA savaju vee ostvarenu vezu. L 137.
~. A
'1'11'1"1111 'liJIIlP'!'t
Upotrcbljavaju se Z8. vezivanje onih del ova gdc u spojevirna ne del.uju
~
sHe koje bi kidale. ..
I, ,,
fODVE.ZA iii,I'lri:I'I/, ~ 1
SL '\~
126 127
Ekseri su sredstva masovne upotrebe, Proizvod'i ih ccliena indu- Zavrtnji sa maticom su pomocna vezna sredstva Cije se dimenzjje
strija, razHCitih veli6ina i oblika, Dimenzije ekscra se obelezavaju prema moraju staticki utvrdaivati. Njihovo mesto je propisima odreaeno. Deb-
njihovoj debljini i duzini, gde se debljina obelezava u desetim delovima Ijina zavrtnja se obeleiava u colovima. Svaki zavrtanj se sastoji iz tela
milirnetra, a duzina u Inilimetrima. Na pro 42/100 (debljina 4,2 111m, du- Z3vrtnja, sa fiksiranom gIavom kvadratnog iii sestougaonog oblika, za-
zina 10 sm.). Ekseri se zabijaju udarcem cekiCa u gIavu eksera dircktno tiln iz matice koja se pomocu nareza na telu zavrtnja i na samoj matici
j svOjiU1 VrhOlTI se lako utiskuju u drveni elcmenat. Razlikuju se tesar- navija na telo zavrtnja. Pre postav]janja .matica navuce se na zavrtanj
ski ekseri, stolarski ekseri (bez gIavc), ckscri za krovnc hartijc (sa uvc- ploCica kvadratnog iIi prstenastog oblika, koja sprecava usecanje gIave
canom glav0111), ekseri trskari (zavrnuti) i dr. 51. 139. i kidanje vlakna drveta. Zavrtanj se postavlja u vezu, posto mu se bur-
6vOZDEtJ\ gijama obezbedi mesto II drvenim dementima koje treba da spoji. Ako
~:::.
zavrtanj spaja dve grede zove se jednosecan, ako spaja tii grede dvo-
:" secan itd. Ovi naziV1 se daju prerna broju ravni u zavrtnju napregnuti
na smlcanje. 51. 141.
~l)f~L!~
-t
I OU'].lN~ _ _~A.\JO~
~b...\.i'R.-n...r:;),b..
,
!
h ~T\Le:
~\ R\ r....1A-.
PW('.E:
j,
i
::'L. 1:::'9
sc.AA"I
Zavrtnji. U izvesnim vczal11<1, cksen zbog svoga glatkog trupa, ne-
maju potrebno dejstvo, jer prilikom racb( drvcta, vlakna oko cksera
o1abave, tako da sc u izvesnim slucajevima ekseri zamcnjuju srafovima. Pijavice ili Idanfe Sll nnijednostavnija vezna sredstva. Sluze vise za
Za postavljanjc srafovn u vezi, najprc se u d1\.'etu izbuse rupe nesto privremene, ponekad i za stalne ycze konstrukcija. Izraauju se od 6e-
pJice od duZine sT8a, pn sc tek onda sraf potiskujc okrctanjem sraf- !ika. Presek mote biti pravollgao kvac1ratnog i polukruinog oblika.
cigcra koj] se postavlja u zarez 113 glClvi srafa. SL 140.
Najjednostavnija Idanfa je pr3voug]ozavrnutih knljeva i spicasto zavr-
2:.G..VR\\\]JI ~enih. Ako zahteva mesto gclC [-r:' SC:' upotrebiti, k1an[a moze biti j sa raz-
nosmcrnim kracima. 51. 142.
('. Jl'f!
/
l[ V0
SL. 1'\0
ICAgl r::A"
Quo)
L e p Ie 0 v j deluju u ceIoj vcznoj povrsinl, nasuprot pomcnuthn
veznim srcdstvima, koji deluju sarno 111estimicno. Buscnjem rupa se
slabi drvena konsLrukcija, dol... kod upotrcbc lcpkova konstrukcija ostaje 1) Nastavljanje dvc gredc u horizontalnom. smislu ceonim dodirom
u ccIosti. Rad lepkom Inoze biti mnogo precizniji. najccsce se upotrebljava kod dascanih podova, nastavljanju letava k.od
Vrste lepka 5U: kazdn, koji sc upotrcbljava Z<l konstrukcije na plafonsJ,;_c konstrukcije, mccluspratnih grccla i jos u mnogirh slucajevima
suvirn mestirna, zasticenim od vlnge. Dubija se iz n1leka. Druga vrsta kada se ispod spoja nalazi. cvrst oslonac. Grcde se obrade tako da se
kaurit, koji se dobija iz smule tropsl;:og drvcta. U Zapaunin1 zcrnljama dobiju rayne ceone povrsinc, posLavi sc celo na celo i dva elemeta spoje
se lepkovi Ull1ogo upolrcbljavaju kao pOlTlocna, vezna sredstva i ima ib nekim pOll1ocnim vcznim srcdstvom (pijavicOITl ili ckscrima). Sl. 145.
vi.se vrsta. Ako se pri nastavljanju grcda os()vinc iz nekog razloga morajll biti po-
men~nc, grede se povczuju smaknutim d.odirnirn ravnima.
TESARSKE VEZE
130 131
2) Preklopima se povezuju rnasivniji elementi drvenih konstruk-
cija, jer se grada zaseca da bi se 05vtarilo preklapanje, a grede ostale
u istoj ravni. Ova veza jc sigurnija od veze sa ceonim dodirom, Najboljc
je da se ispod veza nalazi oslonac, ili ovako nastavljene grede se mogu
izvesti i kada je oslonac u blizini veze, Ako grede nisu zategnute, na-
stavljanjc se rnoze izvrsiti ravno i koso zaseccnim prcklopnim ravnilua i
veza poboljsati zavrtnjima iii drvenirrl ekscrilna. SL 146. Dodirne ravni
su zasecene upravno na ivicc gredc iIi upravno na preklopnc ravni i na
taj naCin se postize nesto kruca veza, Kvakastim prevczima se nastavljaju
grede napregnute na zatezanje. Preklopna povr5111a jc obraacna 1.1 dye
ravni koje zadiru jedna u drugu i pri zatezucoj sUi De dozvo]javaju ra-
stavJjanje grcda, Veza se obezbeauje drvenim ekserim.;) m ceHcnim za-
vrtnjima. l. ]46.
f~~l-~
~1.1"'\b
132
133
PREKLOP
4) Ucepljenjc111 se grede vda retko nastavljaju. Dolazi U obzir sarno
/',a neopterecenc kOl1strukcije jer je greda 11.a mestu spaja dasta osJablje-
na. Na jednoj gredi se pravi za dcbljinu 1/3 h pero, a ua drugoj zIjeb
u istoj dehljini. Duiina veze je jednaka visini grede. Pero se uvuce u
zIjeh i veza ucvrscuje clrvenim ekserom, Sl. 148.
:6&
;;;;i!ii.-H
(:)
+
Posta u vcrtikalnirn stubovima deluje pritiskujuca sHa, preklapi
SC- He rude da hi buljc prcneli pritiske, vee cia bi se elva nastavljena stuba
nlOgia ojacatl zavrtnjirna. Vcza sc radi na patpuno ist1 naCirl kao kod
horizantalnog nastavljanja greda. .
3) Prcvczi sc racle testa dvastruki, a prerna potrebi i cetvorastruki
Ve z eve I' t i k a I n 0 g pro cl u za van jag red a, Grccle koje i ta sarno nasadcni prevczl, a zavrtnjirna se veza potpuno ojaca. S1. 151.
Obla gracia sc He nastavlja prevezima.
sc upotrcbljavaju ko.o HoseCi stubovi najbolje je da su iz jednog kOluada.
test je slucaj da sc to ne maze ostvariti, pa se greek rnoraju nastavljati 4) Ucepljcnjcnl se vcrtikalnc gredc nastavljaju rede, leau i kod 110-
Ii vertikalnml1 smblu. Sve vrste horizontalno nastadjanih greda se mogu
rlzantalnog palozaja gl'eda. Veza sc sporo radi i kao zavrsen spaj na-
prinlcnitl na 1stl naCin i koel nastavljanja u vertikalnoll1 srnislu, a to stavljenih greda nije niSta bolja oel astalih vcza. Duzina cepa se uzima,
su: cconi dodiri, prevczi, preklopi i llcepljenje. sl. 149. dve dcbljine stuba u sirini ad 1/3 dcbljine stuba i veza ojacava drvenim
ekserima i celicnim zavrtnjima. 51. 151.
c\
8
" e
~lJ,'!i ~
W! ~I~I 1,1,1
il,
p II
Iii
l.!'\h I"
;.1 iii II':
,
cB::ll'J\ f'Re:c.uJ1'" f'REVEVueE-PL-JEW-:Je , fl iii "
OOD\~ "
I,
\:' 1\
SL ~q9 1\
P t"fi!1 \",I!
,ii
" 1
1'1')'1'1'1'1'1'
fj1. '"t\.1
I H
I , \ j \,'-,
! ! :
~rt~"\1~~
137
136
N ale g a n j e. Naleganje se primcnjuje najcesce kod greda u ver- Ukr~tanje. Pri ukrstanju se grceie mogu povezati obicnim nalega -
njem bez ikakvog zascka iIi sa zasekom na glavnoj grecH. 51. 160. U ovo.1
tikalnoj ravni. U vezi je stub glavni elernenat, a horizontalna greda se vezi grede mogu stajati u isto) ravni ili 5e pri ukrstanju nalaze u razli-
nekom vrstom zaseka upire i naleic na stub. 51. 158. Ovde je pri- Citim ravnirna jedna iznad druge. Ako grede ni5u u istoj ravni iii se
kazan kosi zasek 11a stubu dubine 3 - 5 SIn. Prema tom zaseku uopste ne zasccaju ili se zasek radi sarno za 1/5 visine i ta veza 5e n~
je zavrsena greda, naslonjcna pomocu zaseka na stub i pijavicom veza_ ziva pI i t kip r e k lop. Ako je potrebno cIa grede budu u istoj ravm,
poboljsana. onda se zasek radi do 1/2 visine U obe grede i veza se naziva pun
pre k lop.
A
~:\E
SL 159
138 139
DRVENE TAVANICE Prostor izmedu greda se mora zatvorit1 nekom ispuno1l1 koja ce
nosHi pod i redovno sloj za zvucnu izolaciju. Ispuna se moze raditi
Drvene tavanice su se dugo vrernena zaclriale i posle pojave ma- od dasaka, gipsnih ploCa, tarolit ploca itd.
sivnih armiranobetonskih tavanica. Danas se upotrcbljavaju u predeli- Na clrvene grede se direktno pricvrscuje plafonska konstrukcija
k.oja je najcesce klasiCna (od Jetava l.1pravno postavljenih 11a tavanja-
Ina koji S1.1 bogati drveto1l1, za Inanje porodicne zgrade, kod zgrada pri- ce i trske prikucane na lctve). Plafonska konstrukcija moze biti od la-
vremenog karaktera, redovno kod drvenih zgrada i uglavnom. za manje kih ploca koje se takode djrektno nakucavaju na tavanjace. U izvesnim
raspone do 5,00 In. Meauspratna konstrukcija ima zadatak da odvoji slucajevima, maze se ostaviti idna drvena konstrukcija tako da se pla-
dva etaia. Kod njih je vaino postid dobru zvucnu izolaciju, .leI' dyvo fon izostavi.
dobro prenosi zvuk koj] trcba u konstrukciji ugusiti. Kod drvenih Inc- Ako se ne stedi u konstrukciji, na.1bolja izolovanost poda i pla-
duspratnih konstrukcija, noseCi clementi 5U drvene grede pravougaonog fona za prenosenje zvuka bi bila, ako se pored greda postave gredice
p1ofonjace, kaje ce im jedhlu ulogu cia nose plafonsku konstrukciju.
preseka kojc sc postJ\djaju na razlTI.aku od 0,60---0,90 In. Kao i kod bc- Njihovo minimalno rastojanje od glavnih drvcnih greda je sn1. Pros-?
tonsldh, ce1a konstrllkrija se sastoji iz poda, nosecih elemenata i ispunc tor izmedu tavanjaca se zatvara daskama, koje se ovde dlrektno po-
izmeau n5ih i plafona. stavljaju preko tavanjace, a preko njih bilo kakav drveni pod. SL 163.
Pod kod drvcnib t8vanica se uzima uvek drveni, scm u manjim
prostorijama, gdc in};} nmogo vlagc (kupatiJa, kuhinja i s1.). Za izbor
ME.)U~~\WA... COr....1S\~I.,)i(.C.\JA
drvenih podova kod OVE' vrste konstrukcija, opravdav3 se teinja za is~
S4 P~"RJj.J"""JA..Q:"..KA
tim materijalima, jer drvcnc grcde, kao osno\'ni element, uvek "rade",
pa bi se ta 050bin3 nepovoljno odraziia n3 druginl matcrijalima. Pb..RCEI '2.4
~
~t~'1 ~-;==::::::. SLEP\. foD ridb
Dn'cne greek, pri upotrebi Z3 tavankc, staticki se izracunavaju i I . POD?b..IOSIVICE 4,17"
.. PSA-.K:: SCH
na OSDC)\7U toga im se usvajaju dimenzije. One se izracunavaju kao D4.S~ '2..4
proste grede oslonjcne na elva os1onca i ravnornerno optcrecene. Os-
lond su spoljni i unutrasnji konstruktivni zidovl, a grede se posta\'-
1.13ju uvek po kracern rasponu. L 162.
140 141
SL. "If*--
"c,,'
Drvene tavanjace se postavljaju na razmaku od 60 - 90 SIn po
kracem rasponu u prostoriji. Prva tavanjaca se postavlja 2 - 3 sm.
--~so --- .-----;1"------- 00-- --~-_)(------ odmaknuta od zida, cia bi se zasUtila od viage zidnog maltera. Razmak
ad zida se regulise isturcnim opekarna za 2 - 3 sm kojc su umocene
u karbolineum cia ne bi vlaga iz zida prcko njih presla u dfvene grc-
de. PosIednja tavalljaca se na Ist1 nacin postavlja pored zida koji je
paralelan sa tavanjacol11. Prosior izmec1u prvc i poslednjc tavanjacc
sc izdeli no. jednake razlTwke da budc u gral1icarna dozvoljenih. Aka
"L164 zgrada ima pregradni zid on 12 sm onda sc tavanjace moraju postavitJ
Klaslcan primer drvene, Illc(luspratHc konsLrukcije je na s1. 165. sa obc strane zida kao i pre. Sl. 162. Prcgradni zid od 12 sm. ukrucen
Na bocnc strane tavanjaca, nakuulvaju se lclve kojc ce sIuziti za oslo- izmedu dve tavanjo.ce ispusLenirn opckama za 2 - 3 sm se moze na-
Dae daskama ispune. Ove daske iSPUllC nose pescani nasip. Da ne bi staviti Icroz spratove. Ako jc zgrada spratna, raspored 'zidova isti u eta-
pesak prolazio kroz spojeve dasaka, spojcvl sc pokri\'aju ter-papirom
zima, a zidovi od opekc na kant prihvataju se udvojcnim tavanjacama
Hi malirl1 letvicama. Na pescani nasip se upusLaju, izmedu tavanjace,
podpatosIlkc 48/76 mm_, koje nose slepi pod i parket. Iznad tavanjaca kojc se izmeuu sebe povczuju zavrtnjima. S1. 167. Ovako udvojena ta-
debljina pescanog nasipa je minimalna 2 -- 3 sm. S1. 165. vanjaca sc maze smatrati kao podvlaka za prilwatanje pregradnog zida.
Kod prizemnc zgrade, ako su pregradni zidovi na kant, tavanjace
VLl>-."2-Wt-. \\...OvJ::..J::A se postavIjaju preko zidova nn traku od tcr-hartije, (ibog viage iz zida),
hliJl:id~'~A
pa sc 050vino. zida i osovina tavanjace poklapa. Plafonska konstrllkcija
sc moze direktno pricvrsCanttl na ta\'anjace, ako su one znatno sire
od zida, a ako nisu onda se plafonska konstrukcija moze pricvrsiiti
r~' .----'1 posrednim puLenl, na lctve :koje se prikucavaju na bocne strane tava-
njaca. 81. 167.
142 143
Postoji jos jedan naCUl kada se eela plafonska konstrukci.1a uradi, naClD sto se pljosno gvozde sirine 4 - 5 SID, debl.1ine 1/2 sm naku-
pa tek onda postavljaju pregradni zidovi na kant u prostorijama. Pri cava 11a tavanjace upravno i to uvek preko 3 i obuhvata na drugom
rasporedu tavanjaca uvek gredu postaviti iznad kant zida, da bi ga kraju kotvu, koja sc uziaujc u zid kao u predhodnOlll slueaju, Ovo po-
ona izvesnim delom svoje teiine fiksirala i ukrutila. S1. 167. precno ukrueenje se radi na svakih 1,50 - 2,00 m po cluzini tavanja-
U ravui l11_eduspratne konstrukeije zidovi se zaravne i na njima se ceo S1. 162 (detalj A).
izv1'5i obelezavanje osovina tavanjata. Tavanjacc se na nosece zidove Ako pored spoljneg, noseceg zida postoji i ullutarnji nosed zid,
oslan.1aju 15 - 20 sm. Duzina oslonca zavisi od visine grede. Ako jc tavanjace ce se na njemu eeono dodirivati. Ako takav pravac os1an.1a-
greda visine do 20 sm, sirina oslonca je 15 sm., ako je njena visina nja odrcduju rasponi nosedh zidova treba teziti da se U obe susedne
veea od 20 sm. sirina oslonca jc 20 SD1. Prilikom oslanjanja greda na prostorije postave tavanjaee u istoj 050vi111. S1. 162,
nosece zidove, kao izolacija od vlage, ispod same oslonacke ravnj sc Ako se U srednjim zidovima nalaze dimnjaeki kanali, tavanjaee
postavlja slo.1 ter-hartijc. U v15ini grede, na mestu oslonca, debljina Zl- se ne smeju oslanjati ua te zidove, vee se moraju prihvatiti oko dim-
da se sman.1u.1e n<1 12 sm., a za termoizolaciju se postavija ploea od njaka gredama prihvatnicama. Prihvatnice se uzimaju istog prescka kao
taroHta. SVlfda oko gredc na n1estu oslonca se ostavlja vazclusni prostor i tavanjaee i povezuju se sa tavanjacama nekom vezon~ suticanja iIi
u sirini od 3 SIU., ko.1i je potrcban drvetu, jer se zna da j drvo ugra- p1'eko limenih papuczL Prihvatnice se odmiCu od dimnjaka minimalno
deno u konstrukciji "dlSe". SL 168. Svaka tavanjaca se 118 krajevirna 8 sm. Iz zida u kome se vode dimnjac_ki kanali ispustaju se opeke u
za duzine od oko 40 sm. umace u karbolincum i n3 t8,) nacin JDS jed-- visini meouspratne konstrukcije i prostor oko dimnjaka popunjava cre-
norn obezbedi njcna izolocijQ od vJagc jz zida. Da hi sc mccluspratna porn postavljenim na kant sa blatnim malterom, ili se popunjava na~
bijenim betonom. Na taj naCin se drvena kODstI'u kcija obezbedujc od
pozara. 51. 169.
KROVOVI
146 147
Jed nOs t r u k a s t 0 1 i case radi kada raspon roga nIJe vec{
3) ad potrebe koriscenja tavanskog prostora. Tavanski prostor se od 4,50 m. 51. 171. Kod dvovodnih krovova u slemenu se postavlja roi-
lTIOZe koristiti u razlicite svrhe, cak. u izvesnim slucajevinla i za 5tano- njaca koja se hlize naziva slemenjaca poduzna grecia, koja sluzi za osIo~
vanje, pa se nagibi ravni moraju postaviti tako da omogncuju u vecem
delu tavanskog prostora uspra\Tan polozaj coveka.
4) Od arhitektonskog oblikovanja - sto zavisi od ukusa projek-
l.anta i stila projektovanja cdc zgrade.
Prema nagibu krovnih 1'avnl krovovi se svrstavaju u vdo bIago R:LSTA. 'l)<.roj11.
nagnutc sa nagiboD1 do 1:20, bIago nagnute do 1:3 i strme preko ove .. \'.oS '\0/-14
granice. .r:::;~A. ~vt.~\CA
STV\!;, ~
N a z i vip 0 jed i nih de 1. 0 v a _k r 0 v a. 51. 170.
Streha. Niz najniiih tacaka meausobno povczanih obrazuju st1'ehu
k1'ova. Streha krova stlti fasadne zidovc zgrade. Najcesce sc radi sirjnc ot'
50--60 sm, pa i viSco ~
:1
Sleme .Ie niz tac:aka mC(lusobno povezanih koji cine najvisi deo -
krova. il,
,,
Greben jc presccna linija izmcdu dve nagnute k1'ovnc ravni, koje ,, ,,
!ZmCaU sebc zakbpaju ugao manji od 180. ,,
,,
Uvala jc linija po kojoj sc seku dve llagnntc krovne, r3\'n1 Cijj jc
, _.
ugaa veCi od 180 0
K 0 n s t r u Ie c i j a k r 0 v 0 v a. Svaki krov se sastoji iz k:rovnih
l10saca koji Sl1 glavni noseCi clementi celog opterecenja krova. K1'ovni
L '- ---n
nosa61 mogu biti razlic-itih sistema. Sastojc se iz sklopa g1'ecta u jednoj
vertikalnoj ravn1 mcc.i:usobno povezani. Postavljaju 5C 113 razmaku od
3,50---4,50 m. i in1aju zadatak cia opterc.c.cnje oel krova prilue 1 prenesu
na nosece zidovc. Prelna konstrukciji nosaca krovovi su podeljeni u ne-
kolik_o grupa: J) Prosti krovovi, 2) kroyovi sa stolicarna, 3) krovovi sa
vesaljkam i 4) resetkasti krovovi.
Prosti krovovi. Kao sto 1m. j Samo hue kaze, sastojc se sarno lZ ro-
gova, te svaki pJr rogov3. zajcdno sa svojom osnov1con1 cine krovni
nosac.
Krovovi sa stolir..ama su oni Ciji se k1'o\,111 nosac sastoji 'tz para c
rogova, osnovice, stubova, kosnika i klesta. Stolice su stubovi sa pajan-
tama, koje su ucepljene u stub i pod uglom od 451), poduhvataju roinja-
en i skracuju joj raspon. Kod ovog sistema krovova, zavisno od du-
zine roga, postoje krovovi sa jednostrukom StoliCOIl1, dvojnom stolicom i
trojnom stolicom. Stolin::: se ne lTIOgU izvesti, ako se ispod njih Hi mak- Sl 171
simalno 11a 0,80 m osovinc stoIice ne na1azi srednji zid.
149
148
Hac rogov i nusi polovinu optcrcccnja sa svake ravni krova. Druga pulo- K r 0 v 0 vis a d v 0 j n 1ill, S t 0 i i cam a se rade aka je duzina
vina optcrecenja sa svakc ravni krova preko vencanica se prenosi na rega veea ad 4,50 m, a rnanja od 7,00 In. Poduzne grede koje se ovcle
nosece fasadne ziclovc. Ako jc ugao nagiba k1'ovnih ravni veCi od 25, zovu roinjace, postavljaju se od oslonca u vencu maksinlalne lldalje_
stubovi koji nose slcrnenjacu se 1110raju poduhvatiti kosnicilua i na taj n05ti 4,50 rn, i od slcmcna Inaksimalne udaljenosti 2,50 ffi. SI. 173. Roz-
naCin obezbeditj stubove ad izvljanja S1. 171, S1. 172 - M. Jedan cleo njace su pocluhvaccnc sa dye kruvne stolice. Krovne stolice se oslanjaju
na srednje nosece zklove iii 1110gU biLi odmaknute (ako je to nuzuo)
:::'\OU~A maksimalno 0,80 ID. od ivice srednjih lloscCih zidova, I ovcle su rOlnjace
"::JE-DIJOST~\.JKA.. r.JAP
~::lI0~ OSIVOVOH
I
J
FiX"? i?~~H:;:x4
se zarnenjuje samo drvcnim ceporn. S1. 171 - detalj B. .
Krovovi sa kosinl stolicama. Alw U osnovi zgracle postaji srednji
noscCi zid za prijcrn oplcreccnja oJ. tmTanske konstrukcijc, a prave
stolice se ne mogu lzvesti jer udaljcnost stuba od noseceg zida prelazi
0,80 ITL, unda se lTluraju racHti krov0vj, r;<l kosim stolicama. Ovi kro-
I vovi se mogu izvesti na Jva naCina, to zavisi od zahteva za koriSccnje
SL . .-1'7'2.. tavanskog pros lora i ad nagi.ba krovnih ravni. Kod ovih krovova sistem
rcsavanja krovova je vdo sUcan kao i kod krovova sa pravim slolicama.
tereta ce h.osnici preneti na noscce zidovc preko drvcIlc tavanjacc ili Stupci koji poduhvataju roznjacc nemaju vEe vertikalni poloiaj, vec
drvenog podmetaca (ak. o je osnO\'d betonska), Za poprecno ukrllcenje su iskoseni prcma unutarnjirn ill spoljnim nosedm zidovim.a.
krova scm kosnika, sl.uie i .kksta, koja sc kod jcdnustrukc stolice po-
stavljaju u slemenu. KleSta zahvataju. s oDe strane stub za 2 sm., a is- Krovovi na vesaljke. Ako zgrada nCl1la ullutarnjih noscCih ziduva
tovremeno se navlace l Iut slcmcnjacu za 2 sm. Sl. 172 detalj A. Hi bi stubovi pravih sto1ica paJi vrlo dalcko od oslonca, oncia se radi
Za ugao krovuih 1'(1\'ui 1"n;]njc od 25 11 u krovnom vczacu se DC stavlja ova vrsta konstrukcije. Pomocu krovova na vdaljke, podkrovne drvcne
kosnik, jer za tako rnali ugao hi kosnik s:..uno 5V0.10111 tezinOlll pritis- tavanice se mogu raditi i nad vecirn rasponima od 6,00 m. Raspon no-
kivao stubac i optereCivao ga, lT1CSto da ga rastcrecuje prenoseCi jedan seCih ziclova koji ce primiti svo opterccenje od krova i tavanicc 1110ze
deo tereta. Sl. 172 - N.
iei do 12,00 m pa i 14,00 U1. Tavanjacc se vesaju za stubovc specijalnim
Ako je betonska osnova ispou osnovice krovnih greda koje prc-
celicnim vezama, pa je tako konstrukcija i dobila hne - krov na Ve-
nose opterecenje, Inora se posta-viti bctonski jastuk sa drvenim podme-
taccm, Podmetac je kotvama na raznulku od 40 SIn vezan za betonsku saljkc. Stubovi su obcSeni. 0 kosnikc, pa se celokupno optcrecenje od
podlogu i sJuzio da prihYali, nekOln vczom uccpljcnja, krovne grede i8- krova i tavanske konstrllkcije prenosi iz stubova kroz kosnike na spolj-
pod sto1ice stubova, a na krajevima kosnike. Sl. 172 (detalj A. i B,). ne nosece zidove.
150 151
Kao i kod krovova na prave stolice, vesaljka se mozc izvesti kao D v 0 j n a ve 5 a 1 j k a. Dvojna vesaljka se sastoji ad 2 stuha
sa pajantama, dva kosnika i grede raspinjace, koja se postavlja izmeau
1) prosta (jednostruka), 2) dvostruka, 3) trojna i vesestruka, koja se
stubaca u visini ucepljcna kosnika i stubova. 51. 176.
radi kao re5ctkasti krovovi.
Krovovi na vesaljke
Pro s t a v e sal j k a. Krovni nosac proste vesaljke se sastoji iz
osnovice (zatege) jednog stuba sa pajantama, dva kosnHca i klesta. SL
174 i 175,
lilill
HIIIIH
'@ i fi 6 Ii--,ri
E 31 Sl174
ill, jer se tada i raspjll13ca, pod sHama iz kosnika moze saviti i pore-
mctiti krutost krova. Prilikom k'onstnll(dje krova n3 vesaljke rotrebuo
je zadovoljitj sledece uslove:
1) Osovine greda koje se susticu u jednom cvoru moraju se sed
11 jednoj tacki.
2) Osoviua kosnika i osovina zatega treba da se seIcu iznad zida
na osloncu CnajboJje u srednjoj treCini zjda).
3) Nagib kosnjJm ne sme biti Jnanji od 30.
Prvi uslov je ocl veJikog znacaja za ovu vrstu konstrukcije. Ako
se on ne zadovolji, onda hi zbog ekscentricnosti bio poremecen uslov
ravnoteze, a time hi se clovelo u pitanje opstanak konstrukcije.
Drugi uslov je, takode, znacajno zadovoljiti zbog naprezanja u zidu.
Kose sHe iz kosnka se razlaiu n<:t horizontalne i vertikalne sileo Hori-
zontalne zateiu gredu osnovice, pa je i ana dobila tako naziv, a verti-
kalne komponente pritiskuju zid. Znaci, ako bi vertikalne sHe ~elovale
van povrsine zida, one se DE' bi prcnosjje direktno na zid, vee bl naprc-
zalc zategu i na s(1\'ijanjc, 51'0 se kod ove konstrukcije ne predvlda.
TreCi uslov je vazno zadovoljiti, jer kosnici kod ove ,konstrukcije
igraju najznacajn\iu ulogu. Oni podupiru stuhove koji Sil 0 kosnike
obeseni. Ako bi uguo bio manji od 30 n kosnici hi suprotno, pritiskali
stubove.
Kod ove konstrukdje, sve veze greda kao i veze U cvorovima se
staticki proracunavaju, prerna sHama koje vIadaju u sklopu krovnog
vezaca.
Kod krovova na vesaljke, drvena podkrovna tavanica se vesa 0
stubove na cetiri nacjna i to pomocu:
152 153
1) 0 k a g ace. Okagaca iIi nadvlaka je greda kuja se postavlja Svi ovi izneti fdClni rescnja povezivanja krova i tavanice se mogu
na zategu blizu njcnog stuba oslonca i sluii da se na niu zakace tava- izvesti i kod dvojne vesaljke. Dvojna vesaljka se radi, k30 i dvojna
njace. Tavanjace su postavljenc paralelno sa zategom i' za okagace su stolica, ako duiina ruga prelazi 4,50 rn, a nije veCi od 7,00 m. RoznjD-
pricvrscene zavrtnjima, koji se lTlOraju izracunati prema opterecenju od ea se ovde postavlja maksirnalno 4,50 od osIonca u vencu (od venca-
tavanjaca. S1. 176. nice), a od slemcna nlOze biti odmaknuta maksimalno 2,50 rn. S1. 176
2) Pod v I aka. Podvlaka je greda koja stoji U osovini stuba j i 177.
sa njim jc direknto vezana. Sl. 174 - detalj A. Preko podvlake se po- Krovovi sa nazidkom. Ako se u venell rogovi oslanjaju na ven-
stavljaju tavanjace, naslanjaju se na podvlake i fiksiraju da ne bi doslo canicu, a vCl1canica izdize nn stubovc, onda S0 dobija veCi tavanski
clo pomeranja. Pas to se tavanjace nalaze iznad podvlake, ovim naCinom prostor. Dca od serklaza do gornjc povrsinc roga se ispunjava zidorll
resenja vesaljke ne moze se dobiti ravan plafon, jeT se podvlaka vidi od 25 SIrL iIi 12 Sin., tc se na taj naCin zatvara tavanski prostoL Tako
duzinom celog krova u plafonu. se krovovi sa stolicama (pravim i kosim), leao i krovovi na vesaJjke
3) D ire k t n 0 g 0 s I a n jan j a tavanjace na zategu. Ako se izvode kao krovovi sa nazidkOlI1.
tavanjace postavljaju dircktno preko zategc, njihov raspon je jednak Nazidak sc moze uracliti sin1etricIlU s obe strane ili sarno sa jed-
razmaku krm n.ill nosaca. Poste sc prva tavanjaca Inora postaviti 2 -
i
nc strane stu zavlsi od potrcbe. Na 51. 178 prikazano jc resenje sa kom-
3 SIn. oJ zicla, a na zategi je to mcsto zauzeto uccpljcnjcn1 kosnika, binacijmIl stoltec i vcsaljkc, gdc jc jedna strana krova obrac1cna sa
tavanjaca se Inefa osloniti na prHl\'<llnicu koja se oslanja na zid sa nazidkom.
jedne stl'anc, a ;;a clruge stranc 11<1 prvu suscdnu tavanjacu. Na ovaj
naCil1 se ne dobija plafon, jcr sc 118 mestima krovnih vczaca zatege vide u
pIafenu. S1. 175~a.
4) L i In e nih pap u ca. Ako se trati ravan plafon u posled-
njoj prosloriji i 1'<l\'an pod na tavanu zgradc, to resenje se moze ostva-
ritt ako se taval1jace oslanjaju na zaprcge prcko llrnenih papuca. Li-
me.nc papuce sc prave od celiCnog lilna debljine 1,50 InID koji se ispre-
savija tako da se dobijc os10nac grecli, a dva kraja limcne papuce
pricvrste na drugu gredu, koja 51uzi kao prihvatnica. S1. 176.
5) N a d bet 0 n s k 0 rn 0 S nov 0 HL Ako je poslednja, tavan~
ska konstrukcija od anniranog betona, vesaljka se nad ovakvoll1 os-
novom radi tako, sto S0 preko osnove postavi zatega, s"uno 11a ll1esti-
lllJ. krovnih nosaca. Serkbii se prilikom betoniranja izdizu za 2 - 3
sm. pa se zatega osloni n21. ser.klaze, a lzmeCl:u zatege i ploce armira-
no-betonske konstrukcije ostaje vazdusni prostor. SL 177.
Jtodnovodni krovovL Ovi krovovi SLl ncekonomicni, a njihov izglcd
kocl stnnih kro\'o\,a nije lcp, pa sc ova Vl''::ita k1'ova izvodi sanlO ako
sc- to ne l110l.C izbeci. Tavanski prostor .ie .ko.1 ovc vrstc krova zatvo
rcn sa dve stranc trougaoninl zabatnirn zidovima, sa jednom krovnom
ravni i sa cctvrtc strane kalkanskim pra\'ougaonim zidorn. 51. 179. Vi-
sina kalkanskog zida zavisi oel nagiba krovnih ravni i od raspona ruga.
Sto jc kalkanski zid vEil, postoji \'CC3. upasnosl da dUde do njegovog
prcturanja pod uticajC111 sHe vctra. Rugovi sc u slcmcnu rnoraju oslo-
niti uvck 11a SlcITICnjac;u, koju nose stubovi sa pajantama, a klesta ispoel
sljemenjace u'k:rucuju rogove i kcllkal1ski zid obezbeCl:uju u najvlSoj tac-
lei od preluranja. Ako je raspon roga ved od 4,50 m postavlja se roi-
nj,,\(:.a koja ce biti nosena pravOlU Hi kosom stolico,m iIi vesaljkorn, sto
zavisi od rasporeda zidova. Ispod roznjace se uvek postavljaju klesta
koja eSe i ovde posluziti za priclrzavanjc kalkanskog zida.
154 155
Resetkasti krovovi. To je vrsta krovne konstrukcije kojom se mo-
gu prenositi veCi rasponi, pa su pogodne za sale, hale, magacine itd., oslonjena na dva oslonca i naprcgnuta na savijanje. Stapovi gornjeg
gde ne postoje srcdnji nosed zidovi i gde se he zahteva koriScenje pojasa su kod resetkastih nosaca napregnuti na pritisak, a ,stapovi do-
tavanskog prostora. Resetkasti nosac] su s10zeni krovni nosaCi koji se njeg pojasa na savijanje. Oni su izmedu scbe povezani stapovima ispu-
ne, ~oji su .naizmenicno napregnuti na pritisak. iIi zate~anj~, Da hI 1.-1
v
sastoje iz greda gornjeg i donjeg pojasa medusobno su povezani 5ta- celOJ resetkl vladaJa sarno ova vrsta naprezanJa, osovme stapova S0
povirna ispune. Ovako konstruisani krovni no sac 5e tretira kao greda moraju sed u jednoj tacld,
.. Postoje razni o?lici resetke: trapezasti i trougaoni (n~ jednu vo~u
III na dve vode) obhk raYne resetke, lucne itd. Raspored stapova moze
'JSDlJOVODiJ I KleO\JO\J I
takone biti razlicit. Razmak vertikalnih stapova moze biti jednak (di-
jagonale pod razlicithn uglovima) ili razlicH (dijagonale pod istirn ug-
lovima) i hece se od 2,00 - 3,00 - 3,50 m.
Razmak krovnih nosaca se krece od 4,50 - 5,00 m. Resetkasti
krovni nosaci se mogu iZ\'oditi nn dva naCina:
1) Kada se preko gornjeg pojasa postavljaju na svakih 4,50 m
maksimalno, gde roznjace koje nose rogove i preko njih krovni po-
krivac. Ovde rogovi stoje upravno nn strehe.
2) Kada se ragavi posta-djaju dircktno na grede gornjeg pojasa
na maksimalnom razmaku od 1,50 lTI. Ovde rogovi stoje paraIclno sa
strehorn. 51. 180,
\2.SSI3'\Cb.-.':;,-(' I t:::.'RO\.JOU I
k fP
4",f
J l7'
i! !
[i
D.imenzija biber crepa po ,TUS-u je 38/18/1,4 sm. Svaki c:rep na svojoj '*--~ t --,/
donjoj raVllJ irna ugraden nlOHolltan 'ispad koji Se 11 praksi nazivD. nos
crepa. On sluzi da sc POIHOCll njega crcp zakaCi za lctvll i S'VOjOlTl te-
zinom i teiinom sleJeceg reda koji ga prcklapa ostajc priljub1jen za
podlogu.
DvosLruko pokrivanje biDer crep0111 se \'[si preko lcta\':::t 38/48 sm.
na taj naCin sto se za s\'aku kivu zakaCi elva reda crcpova. Preklop Gusto pokrivanje biber crepOnl. Kod ove vrste pokdvanja za sva-
redova se uzima za :razliCitc nagibe. Za nagib 1:1,5 (33 040') je 10 SID., ku letvu je zakacen po jedan red crepo\'a, ali su letve postavljene na
1:1 (45) je 8 SIn. i za nagib 1:0,55 (60t)) je 6 sm. Preklop je razmak manjim razrnacima, tako da se svaki crep oslanja na dye letve, te su
od donjeg reda crepova zakaccnih na jednll letvu do donjeg reda crc- letve nlanjih dimenzija. Preklopi su za nagib 1:1,50 10 sm, a razmaci
pova koji su zakaceni na prvu slcckcl! lct\'u. IIi to isto za gornji red letava 14 s;m. Ovo je u isto vreme i minimalni nagib za ovu vrstu po-
crcpova. Crepovi zakaceni na jeJl1u letvu u svojim uzastopnim redovi- krivanja. Za nagib 1:1 preklop je 8 sm, a za nagib 1:0,55 preklop je 6
158 159
sm. ZnaCi, sto je krov sa vise nagnutim ravnirna voda sa njih brze
odlazi i preklopi su lnanji. 51. 182. Prvi red crepava kad ove vrste
pokrivanja je dvostruk, jer na krajevima krova viada najvece sisajuce
dejstvo vetra, pa je i poslednji red takouc dvostruk. Sleme se poklapa
specijalno napravljenim polukruznim salonitkama, koje se izraduju kao
cerami de. One obuhvataju abe ravni krova, a izmedu scbe se prelda-
paju za 10 sm. S1. .182. Spojevi se zatvaraju produznim malterorn, a
pravac prcklapanja zavisi od pravca najjaceg vetra. S1. 182.
o
'T
~q/~
[I DETL:::,..L""Jl
LlV06 Sj~
\0Kt:.!C.LOr:)h
s-n;zt::o:.-W,0h
'P.l:>...KA..U:==-
LJ _"'" /11
1---~-
""7---\Ch
\
~ 17 I
~~........."
-
.....L
'20-- ~
v __
-----
- ---:::::~~
<CC
'l0A.F
"Z.A,
i PRIL\R.:E
L~~~:
,,
savijeni deo obrazuje okapnicu. Prcko ove prve trake se postavlJa cela S""'l:O'":la'.1 ~
ro]na, postc-pcno razvija pocev?:;i od same iVlce strebe. SledeCi sloj se
postavlja sa- prekloporD od 8 - 10 sm i slojevi fiksiranu ekserima sa
165
164
lelni sa strehom su oboreni - leieCi, jer se voda prcko njih preIiva i podloge. Da bi se voda 1z oluka sprovela do oluene cevi, koje se po-
odlazi 1.1 oluke. Limcne table se pricvrscuju za podlogu podvezama koje stavljaju na razmaku od 15 -- 30 ID. Oluci se moraju postavljati u
se postavljaju na svaldh 35 SID., prikucavaju za podlogu jednim krajem, padu. Pad za oluke se uzima od 30/0 - 81lio, a izvodi se na taj na6n
a drugim se umecu na spoju dye table. SavijajuCi savove i vertikalne sto se kuka dr-zac prikucava na razliCitim visinama bocne strane roga
ili 5e spusta llizc i ni~e, aka 5C ucvrscuje preko dasaka. Kuke ddaci
i horizontalne, podveza se istovremeno savija i na taj na6in cvrsto
su dimenzije 4 - 5/25 mm - 6/30 ITIlTI i na njima je pricvrscena
drii tablu za podlogu. Na ovaj nacin je postignuto da su table pri podveza od linla 1/25 nlm koja se savija zajedno sa savom oluka i na
cvrscene za podlogu bcz busenja tabU nekim pomocnim sredstvima. Na taj naCin oluk ucvrscuje i obezbeduje od pomeranja. Oluk se pravi iz
strehi se podveze postavljaju na isti nacin, ukoliko pokrivae nije vczan clanaka, duzine 1,00 mm sa preklopom ad 3 sm koji su na spoju zale-
sa olucnim limom. tovan1. Krojcnje, s3.vijanjc i spajanje oluka se vrsi u limarskoj radio~
nid. Na gradiliste sc donosi oluk spreman za montazu u duzini od 4
Li ill a r ski r ado v ina k r 0 v u:
clanka. Takav se postavIja na vee fiksiranc ddace i spojevi zaletuju na
OLueI I ODVODNE CEVL Atnlosfcrska voda koja se sa nagnuLih lieu mesta. Pri savijanju i montazi oluka, njegova strana do zgradc mo-
krovnih ravni regulisanim padOITl sliva na strehu, no. ivici strehe je pri- ra biti visa za 1 sm da bi sc u slucaju naglog nagomilavanja vode, prc-
hvate oIuci, a preko njih odvodnim olllcnim cevinla odvodi van zgrade. livanje v1's110 od zgradc, a ne lea zgradi. Dimcnzije oluka se odrcauju
Oluci i olucnc cevi se racle od gvozdenog pocinkovanog lima. aluei po- prema potrebnoj povrsinl prcscka. Za 1 m 2 krovne 1'8vni sa koje se voda
lukruznog ili kvadratog oblika, a oluene eevi kruz.nog Hi kvadratnog sliva u dotiCni oluk uzima sc 1 sm~ preseka oluka.
oblika. odv 0 d 11 e c c vi sluzc cia nagomi.lanu vodu iz oluka prime 1.
OIue! su za krov vczani pOIIwell gvozdenih kuka koji se postav- odvedu van zgradc, bilo slobodnim paclanjem vode kroz najnizu tacku
Ijaju na 80 SIrL 51. 188. Kuke su nakuc8.ne na rog sa bocne stranc ili pri zemlji (u manjim gradavima), biJa povezlvanjem sa kanalizacijom
ako se streha opsiva limonl, kuka se postavlja odozgo preko dascane (u veCim gradovima). Povrsina preseka odvodnih ccvi se uzi,rna 3/4 po-
vdine prescka oIuka. Ako je zgrada sa izbaccnom nadstrcsnicom, oluk
i oIuena cev sc moraju spojiti zakoscnim dc10m oclvodne cevi. Ugao
zakosenog dela jc minim.aIni 45(1. S1. 189. Odvodnc cevi se odmicu od
zgrac1e za 2 sn1 i pridriava,iu driaCima od pljosnog celika dimenzijc
3/25 mm. Ovi drzaCi su is tog oblika kao i oIuene cevi. Napravljeni su
1Z dva dela koji sc mugu rastavlti, a P01110CU zavrtnja sc spajaju i OD-
razuju zatvoreni krug cIa bi sc u njega uvukla gotova odvodna cev koja
se kao i oluk sastoji 1Z clanaka i 11a gradiliste donosi i sarno montira.
POOOVc J'(' Ovaj drlac je flU Jcc1noj strani spojcn sa jednim gvozclcnim siljkom
.t:. duzine 12 - 20 SID ko]i se udaCi u spojnicu, zaccmenUra i cvrsto fik-
/ sira obrue, a preko njega i ulucnu cey, .51. 189. Savovi na olucnoj cevi
se mogu raditi na dva nacina prema datoj skici i okrecu se uvek su-
protno od zida.
166 167
OLtii:>JE CtV\
n:I
I1_~=Jc::I-t~
L ./m. i ~~
, !
: I I
~
c,L '190
. SL ~89
170 171
Aka je terasa neprohodna i odozgo se zavrsava gIavnim krovnim
pokrivacem (hidroizolacionirn slojem), onda je pokrivac direknto 1Z-
lozen zagrevanju i hladenju, pa se cesto stiti odozgo slojem krupnijeg
peska (krupnoea zrna veea od 5 rmn) cija je debljina 5-8 sm.
Kod balkonskih terasa hidroizolacija se postavlja preko izravna-
vajueeg sloja cementnog maltera. Hidroizolacija se sastoji ad jediog
sloja asfaltne hartije sa dva vruea bHumenska premaza i na taj naein
se stiti armiranobetonska p]oea balkona od prodiranja vode. Preko hid-
roizolacionog sIoja moze se izvesti pod balkona na vrlo razlicite naeine.
Limena traka koja se postavlja na krajevima balkanske place obrazuje
okapnicu koja odbacuje vodu od eeone ravni balkonske place. 51. 194.
SL. ~q6
174
175
SADRZAJ
Str.
UVOD - - - - - - - - - 3
KONSTRUKTlVNI SKLOP GRADEVINE - 5
SISTEMI GRADNJE ~ - - - 7
DELOVI ZGR,\DE - - -- -- 7
KONSTRUKTIVNI ELEMENT! ZGRADE -
ZEMUANI EADOV! 8
Iskop i otkOlJ -- - - 9
Podupirunjc i razuplran jc iskopa 11
Nasipanje i planirzmje P,
ZlDOVI 13
Zidovi ael opeke 14
Nazivi opeka i spojnica 11 zidu
PraviJa za sbg3nje opcka 17
Slog duznjak;:l, p!-ev('.z 1/2 opcke 17
Slog vczacki prevez 1/4 opcke - 18
Blok veza iJi abiear slog 18
Suceljavanje zidova pod pravirn ugIom 19
Suticanje zidova pod pravim uglom 21
Ukr.stanje zidova pod pnwim uglom 21
Zavrsavanje zidov<.\ kod prozorskih otvora i otvora za vrata 23
Ispadi i nisc 24
Stuhovi 25
Prcgradni zidovl 26
Izolacioni zielovi 28
MALTER! - - - 29
Krecni malter - 30
Cementni lualter 31
Produzni lualter 32
ZIDARSKI ALAT - 32
ZIDOVI I STUBOVI OD KAMENA 34
Vadenje karnena 35
Obrada kamena 35
Zidanje kamenom 35
Zidovi od tesanika - 39
Zidovi od ll1esovitog materijala 42
Zidovi od tesanika i opeke 43
Zidovi od kamena i betona 44
176
177
Str. Sir.
178 179