r

"(

!t
SI(OITA. ZAL
I(I/A.SIGW l7

Gi-I
I. STIIPA.I\TJ

feli>< strrilrerP
F-'

EDICIJA KLASICNA GITARA

Felix Spiller, SrOr.e ZA KLASIdNU GITARU * I. srupanj

lektor dr. sc. Ivan Ivas

grafiiki dizajn, notografija i priprema za tisak Felix Spiller

CIP - Katalogizacijau publikaciii

Nacionalna i sveudili5na knjiZnica, Zagreb

UDK 787.61

SPILLER, Felix
Skola za klasiinu gitaru : 1. stupanj / Felix Spiller ; [notografija
Felix Spillerl. -Zagreb: vlast. nakl., 1998. - 91 str. : note ; 29 cm.
- (Edicija Klasidna gitara)

Bibliografrja: str. 86. - Kazalo.

rsMN M-9005220-3-0

980910070

ilustracija na naslovnoj strani:

Svirai lire - romanidki srup u Clunyju (Francuska)
SADRZAJ
Uvodna riiei - Platinasta lista gitarista 2
(Notalan) SadrLat 4
A) ZLATNA LISTA GITARISTA 7

DIJELOVI GITARE 8
B) SVIRAEEV STAV I DRZANJE GITARE 9

C) POSTAVLJANJE DESNE RUKE 1'

PROIZVODNJA TONA 10
PoloZaj i mjesto dodira prsta i Lice l0
Pokretismjer prsta (s naslonom I beznaslona) l0
Brzina kretnje 11

PRSTORED /1
SVIRANJE NOKTIMA 12
UTISAVANJE TONOVA i 2
D) POSTAVLJANJE LIJEVE RUKE I NAEIN SVIRANJA 12
INTONACIJA PRSTIMA LIJEVE RUKE 1.'
PROMJENA POZICIJE 13
PRSTORED /.]
UTISAVANJE TONOVA 14

E) UGADANJE GITARE 14
Pregled i tumadenje oznaka 15
Pregled osnovnih tonova /8
Pregled tonova (na hvataljci gitare) /8
DNEVNI TRENING
l. VjeZbe na slobodnim Licama 20
2. YjeLbe za lijevu ruku 22
3. Ljestvice 2J
4. Kadence 24
5. Akordna figuracija - Rastavlieni akordi 25
STUDIJE/ETIDE 28
RENESANSA 44
BAROK 50
KLASICIZAM J6
MUZIKA HRVATSKIH GITARISTA 68
MUZIKA ETNIEKOG PODRIJETLA 74
(Preporudena literatura 20. stol.ieca 76)
KOMORNA MUZ]KA 78

Pregled oblika i plesova 84

Pregled kompozitora 85
Bibliografiia autora B6
Kazalo pojmova 91
Uvodna rijei
Ova knjiga namijenjena je polaznicima muzid-
kih Skola i tedaja, kao i
samoukim gitaristima.
SadrZi gradu potrebnu za stjecanje elerrentarne
vje5tine sviranja klasidne gitare, kao i osnovnih
pojmova muzidkog rzraza. To ce olakSati veda
kolidina popratnog teksta (o vje5tini i interyre-
taciji ) i slika. Posebna je pogodnost to 5to reksr
na desnoj stranici komentira razlidite zahdeve
yezane uz vjeitinu i interpretaciju kompozicija
ispisanih na lijevoj stranici. (U tim se savjetima
uop6e ne spominje desna ruka * smatralo se da
se ona koncentrirano upotrebljava na temelju
dlanka o Postavljanju desne ruke.). Uz upute u
samom notnom tekstu to daje dovoljno
materijala i zahtijevnijem gitaristi. Ako takav
gitarist Zeli nauditii pro5iriti neke muzidke
sadrZaje, neka upotrebljava Osnove glazbenog
izraza ili, za ambiciozntje, Muziiki sustav. To
su moje knjige koje mladeg muzidara ude os-
novnim sadrZajima vezanitrr uz podrudje teorije,
harmonije, polifonije, oblika, povijesti muzike,
instrumenata i interpretacije.
U kazivanju nekih pojmova bilo je i nedoumica.
Tako je bilo naznaka da se oblici pojedinih
kompozicija tumade kao dvodijeine pjesme.
Ipak odludio sam se za manje strogu klasifi-
kacrju dvodijelnog oblika ili redenidnog niza.
Naime, takve bi kompozicije opsegom i odgo-
varale dvodijelnoj pjesmi, ali, u pravilu, izostaje
im periodidnost i modulativnost te djelomidna
tematska razliditost drugog dijela. Dakle, svega
Sto dvodijelnu pjesmu dini tipidnim. Na slidan
nadin pristupio sam tumadenju trodijelnog
obiika. Nadalje, odustao sam od klasificiranja
modaliteta kornpozicija renesansnog razdoblja.
Razlog je procjena da je za razumijevanje
modalitetnosti potrebno Sire znanje od onog Sto
se realno moZe odekivati u podetnom stupnju.
Spomenimo i jednu djelomidnu netodnost koja
je nastala zbog grafijskog i autorskog uredenja
stranice. Naime, kompozicija Go froru nw wirt-
dox., nepoznatog autora mogla bi se svrstati u
renesansno a ne, kako je ovdje udinjeno, u ba-
rokno razdoblje.
Zbog jednostavnije i kra6e komunikacije upo-
trebljavamo neke konvencije koje uvijek i nisu
sasvim korektne. Npr. prste desne ruke naziva-
mo njihovim imenima, a lijeve ruke brojkama
(dakle, ne govorimo o kaZiprstu lijeve ruke, ve6
jednostavno kaZirno prvi prst). Na taj nadin pos-
toji uvijek jasna razlika izmedu desne i lijeve
ruke, jer pod nazivom kaZiprsta uvijek razumi-
jevamo desnu ruku. Nadalje, u knjizi se razlidito
rabe rzrazipozicija i poloZaj: pozicijom se ozna-
duje mjesto (polje) na hvataljci a kad govorimo
o poloiaju lijeve ruke misli se na detalje vezane
uz njezinu vje5tinu. Kojiput trzanje Lrca iznad
hvataljke nazivamo i iznad tastature, pa i tasti-
ere. Upotrebljavajrno sve tri mogucnosti, s tim
da pod kraticom tast. razumijevamo tastieru.
Spomenimo jo5 i imenovanje tonova kakvo se
nadelno upotrebljava u gitaristici, pa i u ovoj
knjizi. Naprimjer, ton e' upu6uje gitaristu na
njegovu izvedbu na prvoj, slobodnoj Zici prerl-
da bi se zapravo trebao ostvariti na detvrtoj Zici
u drugom polju.
U knjizi je uz izvorni pravopisni obiik rijedi i
irnena odrealenog jezika oznaien i izgovor tih
rijedi, koji je prilagoden giasovnom sustavu
hrvatskog jezika. Naglasak u transkribiranim
rijedima biljeZi se akutom iznad samoglasnika u
nagla5enom slogu, npr. adagio fad6do].
Sljede6e napomene proditajte vrlo paZljivo. U
njima 6ete na6i mnogo savjeta za pobolj5avanje
va5eg sviranja.

Plutinust(t lista gituristu

1. Dio kompozicija moZete samo prosvirati kako biste uodili njihove zahtjeve vezane uz vie5tinu izve-
dbe i interpretaciju, kao i neke njihove znadajke. S druge strane, izaberite vama najpotrebnija djela i
savjesno ih uvjeZbajte da na njima izradite detaljc struke. Npr. da vjeZbate stisavanje i pedaliziianje
tonova (Aguado, Studija (6)), promjenu pozicije (iagalj, TuZna djevojka), usvojite izvidbu zaosra-
jalica (Diabelli, Etida op. 39, br. 2), pro5irite harmonijski doZivljaj (Sor, Etida op. 60, br. 8), svirajte
jednoglasno i stvorite iztoga dvoglasje (Sor, Etida op. 60, br. l).

2. Uzgred, ne zapostavite jednoglasno sviranje. Ono je samo naizgled jednostavnije od dvoglasja ili
troglasja. Ako je rijed o dobrom iizraLajnom sviranju, svaka, pa inajlak5a kompozicija, zahtijeva
punu koncentraciju. Stoga upotrebljavajte i dalje Poietticu za gitaru ilrli neke zbirke u kojima na-
lazite vama zanimljive materijale.
J. VaS je sluhokrug poZeljno pro5iriti djelima pisanim za druge instrumente te komornom i orkestral-
nom literaturom. VaS se muzidki nazor ne bi trebao temeljiti samo na kompozicijama pisanim za va5
instrument.
 1' u obradi pojedinih kompozicija ostvarite sve interpretativne zahtjeve (tempo, dinamika, agogika,
pedalizaciia i dr.). Neki se zahtjevi susre6u rijetko (vibrato,
agogidki akcent, staccato i dr.). Takvi i
drugi detalji mogu se ostvariti i na mjestima gdje nisu obilj-ezlni (uostalom,
u ovoj je knjizi sve
interpretativne detalje smislio njezin autor, pa prema tome nisu
obavezni). Njihov izbor ovisi o
ukusu i moguinostima svirada.

5' eesto su oznadeni prstoredi desne i lijeve ruke. Nemojte ih mijenjati jer
ima razlogazasto su takvi i
zasigurno upotpunjuju vaiu vjeltinu. Kocl ponavryania poleiinil
al.touu komplzicije, prstoredi
dcsto nisu ponovno ispisani ili su ispisani samo u fragmentima. Na
vama je da primijenite ista
prstoredna rjesenja. Ako zelite moZete ih upisati. Najbolje je uodiri
njihove zakonitosii, te ih s
razumijevanjern upotrijebiti na drugim slidnim mjestima.
6' Ne budite povr5ni u pojedinim aspektima vje5tine i interpretacije jer biste
tako naruiili progresiju
udenja. To ne znadi da morate ostvariti sve zahtjeve zapisane , notu*u
ili na stranici uz note. Ni Sto
se tide njihovog broja a ni kvalitete. Mnogi se zahdevi ponavljaju i
kroz druge pjesme, pa 6ete ih
doraditi postupno. Treba samo paziti da ne izbjegavate stalno on. aetatle
kojivam ne iclu od ruke.
Ve6ina zahtj ev a p o staj e i zvediva upornim izvj eZbavanj em.
7 ' Snimite vasu izvedbu neke kompozicije i zatim ju paZljivo preslusajte. lzvje1bajte mjesta s kojima
niste zadovoljni. Dobra mjesta udinite boljima.

8' Savjetujera da pojedine liste zahtjeva (Zlatna lista gitarista, Proizvodnja

tona, postavljanje lijeve
ruke i nadin sviranja) imate uvijek na umu. Jo5 bolje, stavite ih u vidokrug.
Takav 6e podsjetnik
uvijek dobro do6i.
9' oznake i kraticekoje susre6ete uz notni tekst potraZite u Pregledu i tumaienju ozlaka. Tamo
se
nalaze sva objasnjenja i upute o nadinu njihove izvedbe. Pritoln vodite dnevnii rada o pojmovirna
koje susre6ete. Nakon duleg razdoblja imat 6ete pove6i popis, koji 6e vas
u svakom trenutku brzo
podsjetiti o mnogim detaljima koje ste upotrebljavali i koje Sete
upttrebljavati.
10' U razliditim se kompozicijama katkad neki sadrZaji ponavljaju ifi nijansiraju.
Njihov pravilan oda-
bir irealizacija doprinrjet 6e vasem uspjehu. zapripomoc, oaubi*tonzuitirajie
sairiai, gdje se
velikim slovima t z-agr3di ozna(ava stupanj teZine izvodenja: A : lagano, :
B izmedu laganog i
teskog i C : teiko. Ipak, svaki je udenik specifidan i ono Sto vrrjedi
,u.l"dnogu ne mora sle odnositi i
na drugoga. Stoga se svakako savjetujte s iskusnim nastavnikom
i vjeZtajte loncentrirano.
1 1' Skola sadrLi i nekoliko dua. Svakako ih prosvirajte. Naudite obje dionice.
Jednu snimite te ju poslu-
Sajte. Zatim svirajte istu dionicu sami, pa onda istovremeno uz'njezinu
reprodukciju. I konadno, uz
snimljenu dionicu istovremeno izvedite onu drugu. Sve opisane postupke
moZete udiniti snimajuii i
onu drugu dionicu' Ako sve to radite uz primjenir metronoma, naudit
Sete neke bitne stvai o protje-
canju ,-remena.

A sada proditajte Zlatnu listu gitorista.

Mnogo uspjeha i zadovoljstva Zeli vam autor

A) ZLATNA LISTA GITAfuISTA (Jeste li proditali platinastu listu gitarista?)

1. Naudite ime kompozitora (pisanje i izgovor), godinu podetka i zavr5etka Zivota te ime zernlje u kojoj
je roden. Zatim upamtite naslov kompozicije (pisanje i izgovor) i naudite Sto on znadi (posveta, for-
ma, oznaka tempa ili karaktera).
2. Naudite i zapi5ite u va5 muzidki dnevnik znadenje svakog slovdanog teksta ili kratice koju susrecete
u toku odredenog djela. Svojevrstan dnevnik odredenih kompozicija imate na nekim nepamim
stranicama ove knjige.
3. Uodite karakteristike mjere u kojoj je zapisana kompozicija. Zatim osvijestite sve ritamske detalje.
4. Ako kon-rpozicija sadrZi predznak(e) u armaturi, kao i u njezinom toku, naravno, upamtite ih.
5. Svirajte na dobro ueodenoj gitari.
6. Gdjekad moZete upotrijebiti kapodaster. I to ne zato da olak5ate posao trjevoj ruci (nadelo detiri prsta
* detiri polja dostupno je i najmladim gitaristima ako pravilno drZe ruku), ve6 da postignete specifid-
nu zvudnost renesansnih i baroknih kompozicija stavljaju6i kapodaster na tre6e polje.
7. Da biste dobili kvalitetnu boju tona, u pravilu, trzajte Zice iznad (vaSe) desne strane zvudnog otvora.
Pazite na ujednadenost trzanja, odnosno boje.
8. Ostvarite svaki dinamidki prijedlog.
9. VjeZbajte svakodnevno i to po obrascu ujeibe - etide - kompozicije (razliditih epoha). Ako nemate
dovoljno vrerrena, onda vjeZbajte samo kompozicije. Sa skupnim muziciranjem podnite ito ranije.
10. VjeZbajte u sporom tempu. Kod detvrtinske grade ne brZe od .l : cca. 50. Znadi,kod osminske graile
) = ..u. 50. Redovito upotrebljavajte elektronski metronom.
I 1. Ako se ne zahtijeva drugaiije. tonove izvodite uvijek povezano (legato). Pomno izradujte pojedinosti
izvedbe artikulacije tonova (staccato, portato).
12. Pazite da su vam pokreti prstiju hitri i koordinirani na prijelazima izmedu tonova (interuala,
akorada).
13. Pri izvedbi istih tonova ne diZite nepotrebno iste prste lijeve ruke (npr. kod promjene akoracla).
14' Pri izvedbi dvaju razliditih melodijskih tonova istim prstom lijeve ruke, pazite da ne skrarite pwi tou
zbog preuranjenog pomicanja prsta na sljede6i ton.
15. Pazite da harmonijski nastup dvaju ili vi5e tonova izvodite istovremeno.
16. PaZljivo se odnosite prema p$lqlqdtl]a desne i lijeve ruke.
17. Upotrebljavajte neke od mnogih nadina za uti5avanje tonova. Redovito utiSa.ite basovske tonove na
prijelazu izmedu dviju fraza. Posebnu neugodnost dine tonaliteti u kojima se tonidki i dominantni ton
izvode na slobodnim Licama (npr. D-dur, A-dur).
I 8. Ostvarite pedalizaciju na temelj u harmonij sko-tematske analize.

19. U upravo sviranoj kompoziciji ustanovite cjeline oblikovne (folmalne) grade (motiv fraza, redenica,
,
pjesma). Zatim, u vi5eglasju, pjevajte i/ili svirajte (pritom di5ite kao kod pjevanja) svaki glas/dionicu
posebno a tek onda svirajte i u cjelini. Kod izvjeLbavanja pojedinih melodija/motiva uvijek podnite
svirati s uzmahom, ako ga ima.
20. Uodite strukturalnu gradu kompozicije. Tako 6e biti razumljivo gdje cete svirati melodiju istaknuto a
pratnju ne preglasno. Ili, tako 6ete shvatiti da basovske tonove treba svirati uvijek razgovijetno, bilo
izborom tonske boje i/ili va5om dobrom vje5tinom palca desne ruke (a ne samo glasnodomj.
21. U svakoj kompoziciji naudite ili ponovite ne5to o harmonti i detaljima vezanim uz teoriju muzike.
22. Potntte zaratta sa zapam6ivan-iem notnog teksta (ali ne zato da biste mogli iskljudivo gledati u prste).
23. Povremeno prepiite neku kompozicrju. Primijetit 6ete neke stvari o kojima inade ne razmi5ljate.

VAZNO Reclovito provjeravajte i ponavljajte detalje yezane uz

- Sviradev stav i drZanje gitare,

- desnu ruku u dlancima Postavljanje desne ruke, Proizvodnja tona, Prstored, Sviranje noktima,
UtiSavanje tonova i

- lijevu ruku u dlancima Postavijanje lijeve ruke i nadin sviranja, Intonacija prstima lijeve ruke,
Promjena pozicije, Prstored i Uti5avanle tonova.
 DIJELOI/I GITARE

iijak za ugadaqie
frw Zice t .,: ,,,
sedlo' : ,; 1, .,,
', , I.'polje, I '
piedka ,:,:, '

, IIi poljg :--"-

.:
,::,::::,,,,,
::::..::::
hvataljka,:-*,

zvudni otvor

prva Zica ::

..:

,:: zvUOna plola

,, (glaslrjaia)
, 'l

dr.La(,:zaLice t :

,
^-\.
' zvuIna .liutr3a'
 B) SVIRA.EV STAV I DRZANJE GITARE
1. Sjednite na (prednji) rub stolice.
2. Tiielo blago nagnite naprijed. Ne okreiite ga i ne sjedite uko5eni,
3. Glava ie biti blago okrenuta prerna mjestu gledanja (uglavnorn prema prstima lijeve ruke na hvataljci
gitare i/ili prema stalku sa notama).

4. Udubljeni dio oboda stavite na natkoljenicu lijeve noge, blizu tijela. Lrjeva noga je uzdignuta pomoiu
stoldiia na koji se polegne stopalo cijelorn povr5inom. Natkoljenica je, uglavnom, postavljena ravno
naprijed, a potkoljenica sto.ii okornito u odnosu na tlo.
5. Visinom stoldida regulirajte visinu lijeve noge i to tako da vam hvataljka gitare stoji u radnom prosto-
ru lijeve ruke (koljeno stoji ne5to vi5e od zgloba noge i trupa). Ujedno, takvim uzdignu6em onemogu-
6ujete da vam gitara klizi niz nogu.

6. Desnu nogu razmaknimo od lijeve toliko da izmedu stane Siri dio zvudne kutrje. Stopalo se moZe
polegnuti na tlo cijelom povrSinotn ili samo prednjirn dijelom. Zvudnu kutiju blago prislonirno s
unutarnje strane natkoljenice ina grudi. Glasnjada stoji uglavnorn okomito u odnosu na tlo.
7. Nagib hvataljke postavite tako da valr se okornita sredi5nja os glave, okrenute prema zvudnom otvo-
ru, nalazi izmedu njega i dvanaestog polja gitare.
8. Budite opu5teni u cijelorn tijelu.
9. Stalak s notama postavite sa svoje lijeve strane. Uz to, prilagodite i visinu stalka, odnosno nota. Na-
kon svega, trebali biste istovremeno vidjeti prste obiju ruku i note uglavnom bez pomicanja glave.

Djevojdice mogu gitaru drlatii drugadije. Desnu nogu trebaju postaviti nisko i koso tako da se koljenom
pribliZe potkoljenici lijeve noge, koja se nalazi na stoldicu. Stopalo desne noge samo se prednjim dr.;elom
polaie natlo. Zatim se najSiri dio zvudne kutije postavlja na natkoljenicu desne noge a na.luZi izbodeni dio
postavlja na natkoljenicu lijeve noge (hvataljka gitare blago je uko5ena). Pritorn se prednji dio stopala ii-
jeve noge malo okene udesno, kako bi se djelomidno neutralizirala sila koja vude nogu ulijevo.

Djevojdice i djedaci mogu gitaru drZati i tako da prebace desnu nogu preko lijeve a udubljeni dio oboda
gitare stave na natkoljenicu desne noge (hvatal-jka gitare blago je uko5ena). Stoldii se ne
upotrebljava.
 C) POSTAVLJANJE DESNE RUKE
l. Podlakticu postavite s desne strane naj5ireg dijela zvudne kutije, tako da se Saka nalazi sviradu iznad
desne strane zvudnog otvora (paziti da su ruka i rame opu5teni).

Prste blago zaoblite i postavite ih iznad Zica koje Lelite trzati (zglob Sake i podlaktice malo je uzdig-
nut).

Palac treba biti s lijeve strane kaZiprsta.

PROIZVODNJA TONA

1. PoloZaj i mjesto dodira prsta i Zice

- Postavite zadnji dlanak prstenjaka pod kutom od oko 90 stupnjeva u srnislu kretanja lijevo-desno i
dolje-gore u odnosu na ravninu prve Zice. Dodirnite ju sredinom jagodice cca. 1 mm od njezina vrha.
- Ostale prste (takoder i mali prst) priklonite prstenjaku i to tako da srednjak postavite na drugu a
kaZiprst na tre6u Zicu (ovi se prsti dodiruju saLicama u lijevoj polovini vrhajagodice).
- Palcem dodirnite petu Zicu sa strane vrha jagodice.
- Sada namjestite os dlana izmedu 100 i 120 stupnjeva prema lijevo u odnosu na ravninu Zice
(provjerite podetni kut prstenjaka u odnosu na ravninu prve Zice).
Ovaj prstored moZemo zvati ietiri prsta - ietiri iice.

2. Pokret/smjer prsta

S NASLONOM / APOJANDO fapoj6ndo]

- Sada dignite prste (u podetku palac ostavite na Zici) i postavite kaZiprst u sredini izmedu druge i
tre6e Zice 2-3 milimetra iznad njihovihrazina (pritom se pomidu i ostali prsti).
- Trznite uglavnom iz zgloba dlana i prsta tre6u Zicu potiskuju6i ju prema otvoru, imajudi u vidu da
6ete se nakon zavrSene kretnje zaustaviti, odnosno nasloniti na susjednu, detvrtu Zicu.
- Vratite prst odmah u podetni poloZaj.

(d
.d
@

Ponovite to jo5 nekoliko puta a zatimvjeLbajte i srednjakom na drugoj Zici i prstenjakom na prvoj
Zici (svi prsti se nalaze iznad svojih Zica po nadelu ietiri prsta - ietir-i iice).
- Nadalje, vjeZbajte trzanje naizmjenice kaZiprstom i srednjakom na istoj Lici, npr. na drugoj.
Trznite kaZiprstom i naslonite se na tre6u Zicu. Pri trzanju srednjakom istovremeno vratite kaZiprst u
podetni poloZaj. Zatimtrznite kaZiprstom a istovremeno se vratite srednjakom u podetni poloZaj, itd.
Palcem sviramo s naslonom kod izvedbe neke meiodije u basu koju Zelimo istaknuti s odredenom
bojotr i volumenom u zvuku. Ne preporuda se sviranje basovog tona s naslonom u akordima, jer
rezultat je obidno dominacija basovog tona nad ostalim akordnim tonovima. Pri izvedbi s naslonom
moZete trzati paicem iz zgloba dlana i prsta (podignite malo zglob Sake i podlaktice) a i pokretom
podlaktice.

t0
S naslonom se izvodi:
- jednoglasje,
- gornji glas u dvoglasju kad se palcem izvodi donji (naslon se izbjegava ako bi prouzrodio stisavanje
donjeg glasa),
- istaknuti melodijski tonovi u akordnim figuracijama.
Osim toga, naslonje veoma podesan nadin trzanja za glasno sviranje.

BEZ NASLONA / TIRANDO [tir6ndo]

Poietni poloZaj prsta kod ovog trzanja nije iznad Zice. ve6 ispod. To ne zna(i da 6ete prste tako i drZati,
vei iete u taj poloZaj dodi i iz njega izaii u neprekinutom kretanju. To i dini odredene pote5koie u
sviranju pa je potrebna velika pozornost i strpljivost u radu.
- Trznite uglavnom iz srednjeg zgloba prsta (kaZiprsta) treiu Zicu potiskujuiiju u suprotnom smjeru od
otvora. To je zapravo isti kut trzanja kao i kod naslona, ali sa suprotne strane. Ako potiskujete Zicu pod
vedim kutem od potrebnog, do6i ie do izoblidenja u tonu.

CA

\@

Palcem trzamo iz zgloba dlana i palca prema dolje, malo ukoso (vraiamo se kruZnim pokretom):

U sporim i umjerenirn tempima moZete dvozvuke i akorde izvoditi i uz umjerenu kretnju podlaktice a
manje iz zglobova prstiju.
Bez naslona 6ete, uglavnom,trzati palcem ito izzgloba dlana i prsta a gdjekad i iz cif ele Sake.

Bez naslona se izvodi:

- viSeglasje (renesansa. barok),
- akordi i akordne figuracije i
-trzanje kod kobilice.
(U spomenutim se sludajevima, gdjekad, svira i s naslonom, zbog isticanja melodijskih tonova.)

3. Brzina kretnje
Kretnja morabiti pravovremenq - u protivnom bi ton bio izveden prerano ili prekasno i
hitra* pri presporom pristupu Zici duje se nepoZelian zvuk koji nastaje pri dodiru vrhajagodice
titrajuie Lice (taj se zvuk narodito treba izbjegavati kod ftzanja bez naslona).

fifus,#,$-ri#ii$ Prste treba uvijek drZati u blizini Zica koje Zelirno trzati, a nakon trzanja odmah vratimo
prste u podetni poloZaj. Ne treba raditi nepotrebne i velike pokrete. Kod naizmjenidnog trzanja (i-ni) pri-
jelaz sjedne na drugu Zicu ne izvoditi ispruZanjem prstiju, ve6 pokretom izlakta.

PRSTORED

aln i

Prstored desne ruke upotrebljavamo, najde56e, na dva nadina:

- naiznrjeniino trzanje (i-m-i-m) za izvedbu melodijskih tonova,

- a nadelo ietiri prsta - ietiri iice za izvedbu akorada i njihovih figuracija.
U dvoslojnoj strukturi kompozicije tipa melodija-bas ili pratnja-bas donji glas izvodimo palcern.

ll
 SVIRANJE NOKTIMA
U podetku se savjetuje svirati bez noktiju. Kada se upotrebljavaju, imaju orprilike oblik jagodice i dulji su
od nje, zapo(,etak, oko 1 mm (duZinu nokta provjeravajte okretanjem dlana prema licu). OUtit-u;te itr raS-
picom za nokte i finirn brusnim papirom. Zica se trza kombinacijom jagodice i nokta, ioji klize niz Licu.
Ako nokat zapinje na Lici, prilagodite kut prsta. pogledajmo odnos Zice i prstenjaka:

UTISAVANJE TONOVA

U toku sviranja desto se ukazuje potreba za uti5avanjem tonova. Udinite to, u ovisnosti o odredenoj situa-
ciji, na sljedede nadine:

- stavljanjem jagodice jednog ili vi5e prstiju na Lice (kod staccata, kradih ritamskih trajanja te pauza),

- stavijanjem desnog ruba malogprsta (ili dlana) preko nekoliko ili svih hica(nakraju kompozicijei
njenih dijelova),

- stavljanjem lijevog ruba palca (i dlana) - podesno za, LLz sve dosad spomenute mogu6nosti, i za
utiSavanje alikvotnih tonova,

- stavljanjem ispruZenog dlana i prstiju preko svih Zica (ovaj se nadin preporuda samo na krajevima
kompozicije).

- Pri trzatju pojedinih Zica palcem, desto istovremeno uti5avamo i susjedne niZe i susjedne vise Zice.
Npr. trznimo petu Zicu a zatim i detvrtu Zicu pri demu donjim rubom palca dodirnemo petu Zicu.
Probajmo i obrnuto. Nakon trznute detvrte Zice potiskujte petu Zicu do 3etvfie, dodirnite ju i zatim
trznite petu Zicu (ne s naslonom).

D) POSTAVLJANJE LIJEVE RUKE I NATIN SVIRANJA

1. Gornjim dlankom palca lagano dodirnite straZnju stranu hvataljke. Palac se nalazi, otprilike,
izmedu
kaZiprsta i srednjaka.

2. Dlan ruke usporedan je s hvataljkom (ne se dodirivati s dlanom ili nekim dlankom prsta o hvataljku).
3. Prsti su blago zaobljeni i ne smiju se mealusobno dodirivati.
4. Prstisu iznad polja iZica koje se 2ele tiskati.
5. Lica se priti56e vrhom jagodice u Zeljeno polje, todnije uz predku prema susjednom viSem polju.
-

f,
,t
I

.C-

t2
 6. Smjer pritiska okomit je na hvataljku (nadelno, zavr5ni dlanak treieg prstaiprstenjaka okomit je na
hvataljku u smislu kretanja lijevo-desno i dolje-gore).

DA -->
@
O
@
*<g
Pritisak ne smije biti ni preslab ni prejak, a treba biti stalan i ujednaden (kod pritiska treba paziti da se
ne popu5ta u zglobovima prstiju).

7. Lakat se nepotrebno ne pomide u toku sviranja.

8. Rame i ruka su opu5teni.

9. Nokti su sasvim kratki kako ne bi ometali okomit poloZaj zavr5nog dlanka prsta.

INTONACUA PRSTIMA LUEVE RUKE

Za intonaciju wlo je vaZan ispravan rad prstiju lijeve ruke. To znadi

ne stiskati u smjeru ravnine Zice (lijevo-desno) - kod stiskanja ulijevo ton se povisuje a udesno snizu-
je (taj se nadin ravnomjernog mijenjanja sm.jera stiskanja upotrebljava kod vibrata),
ne stiskati prejako - osim Sto se intonacija mijenja i ruka se kodi i

ne natezati Zice dolje-gore - u oba sludaja ton se povisuje (upotrebljava se desto pri izvedbi bluesa).

PROMJENA POZICUE

Lijeva se ruka moZe kretati u dva osnovna smjera: od prve prema Sestoj Zici i obrnuto te od prvog polja
prema zwdnoj kutiji i obrnuto.

Promjena pozicije lijeve ruke prema zvudnoj kutiji (i obrnuto) w5i se na tri nadina:

l. Prst se pri promjeni ne dotide Zice. Takav se nadin ne oznadava. Lijeva ruka se pomide postupno, ni
prebrzo ni presporo, odnosno na sljededi ton se ne dolazi ni prerano ni prekasno.

2. Prst se pri promjeni dotide Zice, alibez pritiska. Tonovi preko kojih prst klizi se ne duju (klizanje
prsta preko detvrte, pete i Seste Zice desto se izbjegava zbog nepoZeljnog popratnog Suma). Takav se
nadin oznadava crticom izmedu brojki za lijevu ruku. Ako treba tonove izvesti povezano, kretnja ruke
mora biti hitra.

3. Prst pri promjeni stalno priti5ie Zicu i duju se usputno proizvedeni prijelazni tonovi. Ovaj se nadin
zove portamento i oznalava se crticom izmedu nota. Kod portamenta se oba tona (i podetni i zavr5ni)
trzaju,za razliku od glissanda gdje drugi tonzazvu(i od pritiska prsta lijeve ruke.
Kod promjene pozicije prema zvudnoj kutiji palac se skliZe po hvataljci, a kod promjene u suprotnorn
smjeru se ne dodiruje.

PRSTORED
2-

Prstored lijeve ruke ve6inom se temelji na nadelu ietiri prsta - ietiri polja (1-I : prvi prst-prvo polje I 2-
II = drugi prst-drugo polje, 3-III . . .). Medutim, za podetnike imanizprednosti prstored l-l / 2-ll i 4-III (u
tom je prstoredu zavr5ni dlanak drugog prsta okomit na hvataljku u smislu kretanja lijevo-desno i dolje-
gore). Naime:

t3
 - u tom su poloZaju Saka i prsti najopu5teniji;

- uporaba detvrtog prsta u podetnidkom sviranju, uglavnom, rjesava problem neposrednog drLanja pr-
stiju iznad potrebnih Zica i polja;

- takvom se poloZaju prstiju dodaje tre6i prst u tredem polju 4., 5. i 6. Zice pa se time pokriva ve6i dio
zahtjeva dvoglasnog i troglasnog sviranja u C-duru i G-duru.

VAZNO Kod izvedbe tonova, kretnje prstiju morajubitipravovremene (ako npr. prerano napustimo ili
prerano stisnemo Zicu, ton 6e biti skra6en) i hitre (kod sporog pristupa prsta Zici duje se nepoZeljan zvuk,
koji nastaje dodirom vrha jagodice i titraju6e Lice, a kod sporog napuStanja Zice nepoZeljan zvuk nastaje
dodirom titraju6e Zice i predke).
Ne diZite prst lijeve ruke s odredenog mjesta ako se ton koji se proizvodi na tom mjestu nalazi i u sljede-
6em akordu. Pri klizanju prsta lijeve ruke po Zici treba imati jasan pregled mjesta gdje 6e se zaustaviti.

SAVJET VjeZbajte sporo i glasno. Neka vam boja tona bude ujednadena, a tonovi izdrZani i disti.

Podnite s vjeZbanjem detvrtog prsta (malog prsta). Pritisnite npr. detvrtu Zicu u detvrtom polju i trznite ju.
Zatim dignite prst i trznite slobodnu detvrlu Licu.Pa opet detvrti prst, pa slobodna Lica. . ., sve dok ne
zazvude povezani i disti tonovi. Na taj nadin izvjeLbajte svaki prst po nadelu ietiri prsta ietiri polja (4-
-
0, 3-0, 2-0 i 1-0). Kod uporabe odredenog prsta pazite da svi ostali prsti budu neposredno iznad svog
polja i Lice. Zatim vjeZbajte 4-3-2-1-0, pa 0-1-2-3-4-3-2-l-0, pa na razliditim Zicama, pa u raziiditim
pozicijama. . .
Pri promjeni Zica imajte na umu: od Seste Zice prema prvoj Zici postupno pomidite lijevu ruku prema nat-
rag, i obrnuto - od prve Zice prema Sestoj Zici postupno pomidite lijevu ruku prema naprijed. pritom se
moZe palac lijeve ruke neznatno pomicati u smjeru prerna dolje, odnosno prema gore.

Yleibajte i ovako: upotrijebite formulu 4-3-2-l-0-1-2-3-4 na detvrtoj Lici ali uvijek trzajte istovremeno i
tre6u Zicu. Ta vjeLba moZe jasno pokazati nepravilnost u drZanju prstiju lijeve ruke. Naime, ako zavr5ni
dlanci prstiju nisu cijelo vrijeme okomito postavljeni na hvataljku, tre6a se Zica ne6e duti.

UTISAVANJE TONOVA

U toku sviranja, u ovisnosti o odredenoj situaciji, tonove moZemo uti5ati stavljenjem jagodice, dlanka ili
cijelog prsta lijeve ruke na iicu (Lice). Takoder, ton se moZe sti5ati i dizanjem prrtu ru 2i...

E) UGADAI{JE GITARE

oe
piSe: e2 h1 g1 d1 ae
zvudi: e1 h b d AE
Ako za ugodbu upotrebljavate muzidku vilju5ku intoniranu na at , ne zaboravjte da gitara zvudi oktalu
niZe od zapisanog teksta (stoga se ispod G-kljuda pi5e brojka 8). Tako at zyudiu pet; polju
prve Zice a
slobodna je prva Zica ugodena na et . IJ daljnjem ugadanju tiskajte pojedine Zice u petom
poiu da biste
dobili ton slobodne, susjedne vi5e Zice (npr. tiskanjem druge Zice u-petompolju doiiva r"'r,1.
rzuzetak
od pravila petog polja je ugodba trece Lice gdje se ton vi5e susjedne, stoUoAne Zice dobiva pritiskom
u
detvrtom polju.

Napredniji 6e gitaristi ugadati pomo6u intervala (akorada) i/ili flageoletnih tonova. Elektronsku
ugadalicu
moZe upotrebljavati podetnik, ali samo za kontrolu ve6 ostvarene ugodbe po sluhu.

Ugodbu gitare 6ete pospje5iti njezinom za5titom od velikih hladnoda i toplina kao i naglih temperaturnih
promjena, a redovitim di56enjem Zica (upotrebljavajte samo najkvalitetnije) produZujele vijef
njihovog
trajanja pa time i njihove intonacije.

t4
 PREGLED I TUMAenxrp ozNAKA

Ztcp ozNaeuiEMo ARApSKIM BRoJKAMA u KRUZICU I KRUZIcEM

O : prvalica
@ drugalica
@ : tre(aLica
@ : (elvrtaZica
@ petalica
@ : Sesta Zica
slobodna Zica

POLJA NA HVATALJCI GITARE OZNAdUJEMO zuMSKIM BROJKAMA

I prvo polje
II drugo polje
III tre6e polje, itd

PRSTE DESNE RUKE OZNAEUJEMO PRVIM SLOVIMA NJIHOVIH LATINSKIH NAZIVA

p palac (lat. pollex)

i kaZiprst (lat. index)
m srednjak (lat. medius)
a prstenjak (lat. anularius)

PRSTE LUEVE RUKE OZNA.UJEMO ARAPSKIM BROJKAMA

I kaZiprst
2 srednjak
J prstenjak
4 mali prst

DINAMIKU OZNAEUJEMO PRVIM SLOVIMA NJIHOVIH TALIJANSKIH NAZIVA

pp (ral. pianissimo [pianisimo]) veoma tiho

p (tal. piano [pi6no]) tiho
mp (tal. mezzo piano [m6dzo pi6no]) srednje tiho
mf (tal. mezzo forte [m6dzo f6rte]) srednje glasno
f (tal. forte [f6ne]) glasno
sp (ral. subito piano [stibito pi6no]) odrnah tiho
(> dinamidki akcent )
uesc. (tal. crescendo [kre5dndo]) postupno pojadanje intenziteta zvuka

deuesc. ltal. decrescendo[dekre56ndo]) postupno smanjenje intenziteta zvuka

l5

re
 ARTIKULACIJA TONOVA OZNAEUJE SE LUKOM I TOdKICAMA

Luk tznad ili ispod notnog teksta Lrpuiuje na vezanu izvedbu tonova, koju nazivam o legato ([legrito] ral
vezano).
Toikice iznad ili ispod nota upuiuju na odvojenu izvedbu tonova, koju nazivamo staccato (fstakdto] ral.
odvojeno). U toj se izvedbi tonovi skraiuju za vi5e od polovinu.
Luk i toikice iznad ili ispod nota upuiuju na odvojenu izvedbu tonova, koju nazivam o portato ([port6to]
ral. no5eno). U toj se izvedbi tonovi skraiuju za polovinu.

OZNAKE TEMPA

adagio [ad6do] /a/. sporo. riho

andante [and6nte] - tol. hodajuii
andantino fandantino] - obidno oznaduje tempo ne5to brZi od andante
moderato [moderiito] - tal. umjereno
allegrefto [alegr6to] /a/. umjereno brzo
allegro [aldgro] - tal. veselo; brzo
a tempo - oznaka koja upuiuje na prvotnu brzinu izvodenja

ACOGIiKE OZNAKE

rit. (tal. ritardando [ritard6ndo]) - postupno usporavanje tempa uz istovremeno

zadr Zav anj e i I i srnanj ivanj e inte n ziteta zvuka
poco rit. (tal. poco ritardando [p6ko ritard6ndo]) umjereno postupno usporavan_je tempa
senza rit. (tal. senza ritardando [s6nca ritarddndo]) - bez usporavanja
accel. (tal. accelerando fadeler6ndo]) ubrzavajuii
ag. akc. (agogidki akcent) zakasniti na dobu

OZNAKE Z A PED ALIZACI JI J

1. v. (tal. lasciar vibrare [a56r vibr6re]) - pustiti ton da zvudi (po volji)
/ - izdrZati ton do rnjesra gdje pokazuje strijelica
I I - svi tonovi, koji mogu, traju

OZNAKE KOJE SUSRECEMO UZ NOTNI TEKST

sempre [sdmpre] uvijek

ral - dosljedno sprovodenje nekog zahtjeva u izvedbi
simile [simile] tal.sli(no ponavljanje nekog zahtjeva u izvedbi
ossia fosia] tal. drugadije - mogu6nost drLrgadije izvedbe originalnog teksta
ap. apojando fapoj6ndo] ipanj. s naslonom
tir. tirando [tirrindo] |panj. beznaslona
nat. naturale [natur6le] lal. prirodno - ton se proizvodi iznad desne strane zvudnog otvora
pont. ponticello [pontiddlo] tal. kobilica - ron se proizvodi blizu kobilice
tast. tastiera [tastjdra] tal. hvara\ka ton se proizvodi iznad hvataljke (na sredini Zice
izmedu rnjesta pritiska prsta Iijeve ruke i kobitice)
vibr. vibrato [vibr6to] lat. treperavo - vi5ekratno mrjenjanje visine tona njihanjem
lijeve ruke u zglobu zapeica
D. C. al Fine - Da Capo al Fine fda k6po al fine] - tal. od poderka do kraja

t6
 t-- Prst lijeve ruke (najde56e kaZiprst kojem se nasuprot nalazi palac) poloZimo
L_ usporedo s predkom i sti5iemo dvije ili vise zica. Takav se ianvit naziva
na kaju polja
barrd.

t: spuitaiuti barrd - postiZe se npr. pri stiskanju druge Zice u prvom polju prvim prstom
spustimo prst ne prekidaju6i ton i stisnemo prvu Zicu u istom potlu. Na
a zatim
t_ slidan naein se postiZe i
dizuti barrd - nakon stiskanja prvog prsta u prvom polju prve i druge Zice odignemo
tJ/ pist sa
prve Zice ali tako da ne popustimo stisak na drugu Zicu.

@= oznatavatonove melodije (desto ih izvodimo i s naslonom)

Prst se pri promjeni pozicije dotide zice, ali se tonovi preko kojih klizi ne
I

duju.

) : Crtica izmedu dvijenote iste visine upuiuje da odredeni prst lijeve ruke ostaje na Zici,
dok
-) se u meduvremenu izvode drugi tonovi.

o: Notni oblik koji upuiuje na izvedbu flageoletnih lflazol6tnih] tonova (fuaticaJlag.).

Oni nastaju
laganim dodirom npr. prsta lijeve ruke na odredenim dijelovim Zice i (najde5
iel imaapredke,
dok se pritom Licatrme prstom desne ruke.

f :
I
Notni oblik koji upuduje na udarac po instrumentu (npr. po zicamakod kobilice).

ll' 'll = Dio kompozicije omeden ovim znakom se ponavlja.

[lI : Nakon ponavljanja izostavlja se takt oznaden brojkom I Qtrima volta fprimav6lta]) i nastavlja
taktom obiljeZenim brojkom dva (seconda volta
se s
fsekonda v6lta]).
/i = Korona upuduje na produZeno trajanje tona ili pauze iznad(ispod) kojeg se nalazi.

n : Upuduje na sti5avanje prethodnog tona u basu, istovremeno svirajuii oznadeni

ton.

KRATICE ZA HARMONIJSKU ANALIZU

T - tonika SD - subdominanta D - dominanta (vidiKadence, str.24)

DD - dominantina dominanta

I tonidka funkcija (kvintakord prvog stupnja tonidki kvintakord)

-
IV subdominantna funkcija (kvintakord eetwtog stupnja subdominantni kvintakord)
-
v dominantna funkcija (kvintakord petog stupnja dominantni kvintakord)
-
6 sekstakord (prvi obrat kvintakorda)
6/4 kvartsekstakord (drugi obrat kvintakorda)

V7 septakord petog stupnja - dominantni septakord

6/5 kvintsekstakord (prvi obrat septakorda)
413 terckvartakord (drugi obrat septakorda)
2 sekundakord (treii obrat septakorda)

KRATICE ZA OBLIKOVNIU ANALIZU

a prvi dio dvodijelnog ili trodijelnog oblika

b drugi dio dvodijelnog ili trodijelnog oblika
al prvi dio trodijelnog oblika drugi puta
T tema E epizoda

t7
 b tJ A fei.,-, sx+ L_l

BRol PR-sf* .: BP*d P. u,j 4PREGLED OSNOVNTH TONOVA

Lica: @
polje: 0
o0 Im
@
0
_.__c_@
IIIIIOIIO IIII
o_
0 I uI
,-slriYr.
tl) )+/

==?
gah dl el flgla1 hlcZdZe2f292a2

PREGLED TONOVA (NA HVATALJCI GITARE)

VTI
#l"
1. Lica

2. Lica

3, ZICA

4. Lica

5. Lica

6. Lica

F1

l8 Felix Spiller, Skola za klasiinu gitaru - I. stupan;

 dnevni trening

1. VjeZbe na slobodnirr.r Zicama 20

2. YjeLbe za lijeru ruku 22
3. Ljestvice 23
4. Kadence 24
5. Akordna figuracija * Rastavljeni akordi 25
t':
' 'r

*n,,' t. vJEZBE NA sLoBoDNIM Ztceue

6_.

Fnol nsl-r'
nL 11)

y Itll;ir*3
i7(A-f r'.lr s.i:

,ft, ;
t"q 4,crirt

.)

r\,r -1 I i lt"r i

]-.-
A r'4

.il :.1

f 4..,
,a:.

!i6

p p pp p

fq 1

m
\r-
YR

":
m

20 Felix Spiller, Skola ,a klasidnu giraru - 1. stupanj

 - (h'tJf t
p;'-tC l.roS:ni.r'. Ji' :'1 'a hr/Y Li

tl

10

11

' " '" -Ll*

\./'r

} e
p p

o
e o
p p
p
a a a

fl p
e'
I

p p

1Tt m m

*'
r p
I

Felix Spiller, Skola za klasidnu gitaru - I. stupanj tt

7

2. YJEZBE ZA LIJEVU RUKU

llt
m

(VjeZbajte lijevu ruku na pjesmama iz Poietnice za gitaru F. Spillera.)

)tt
I

22 Felix Spiller, Skola m klasidnu gitaru - I. stupanj

-.S.il r rt*" 4 2 1 / 6'bc.rv*r{*,ju ;3e_{c f*t}t,
P4 L ,)c ;w . LJESTVICE '/'
G -
3.
vi>r1.
C-dur- "
O- ( '- n "ii';1al--aV /\
O
3 @ B Y z f r is Y
3
o z '^ Z i
I ;3 I I
'4
2
,\ //i\
tJl \, o
t4
())
/
r
3," L
:
I

4g

a-m ol (h armonijski)
t\)
\:_./
o
@
o
o

q -{

G-du r
(}
(6)
3
o 0
@
o
o
@
o

t
2 @ o @
@
3

a-2
S

1 ; i,/
:-mol (ha rmonijski), *: '-/ D' L,t
r--

@ o! @ iJl an
v?'
,1 (1)
o 2302 I Y2 oll o

Felix Spiller, Skol" ra klasidnu gitaru - I. stupanj

 4. KADENCE
TONTKA (r ) SUBDOMTNANTA (rV ) DOMTNANTA (V ) TONTKA ( r )

C-dur

30
C-dur F-dur lc-ar. Gl C-dur

e
lu-,ro1

D-dur

D-dur

E-dur

F-dur

C7

d-mol

lg-mol lA-dur A7

al
aa Felix Spiller, Skol" r" klasidnu gitaru - L stupanj
 5. FIGURACIJA - RASTAVLJENI AKORDI
t}:
I VjeZbe priredio F. Spiller

,r

,r
r
VjeZbajte jo5 na tri nadina:
t) m_g q3g rr lTl I IIlln?\amaalna

r p
r
p
r
p

rI

VjeZbajte jo5 na sljedeie nadine:

rI
p
p
.aa
1mlm1

20.
,l I

Felix Spiller, Skol, ,, klasiinu giraru - I. stupanj

 --f ,r
p

p
*
I
I

p
p rT
p
l- rr
--=\l

r'rrD,

e t-.t
rl I I' I

I
_------

Felix Spiller, Skola zo klasidnu gitaru - i. stupanj

 studije / etide

Aguado, Dionisio STUDIJA 28, A

Aguado, Dionisio STUDIJA 28, A
Aguado, Dionisio STUDIJA 30, B
Aguado, Dionisio VALCER 30, C
Aguado, Dionisio STUDIJA 32,8
Aguado, Dionisio STUDIJA 32,C
Aguado, Dionisio STUDIJA 34.8
Diabelli, Anton ETIDA op.39,br.2 34, A
Sor, Fernando ETIDA op. 60, br. 1 36, A
Sor, Femando ETIDA op. 60, br. 8 36, B
Sor, Fernando ETIDA op. 31, br. I 38, B
Sor, Fernando ETIDA op. 35, br. I 40, C
 STUDTH

9{z

:::-__ 0) __ t-
@

STUDIJA
Adagio,.l=66

-mf

G z? l(^
i(l
! ]l '^-
' rit.
a
28
 Dionisio Aguado: STUDIJA (l)
tonalitet: a-mol; mjera.. dvodetvrtinska; obtik; 4+4

1' Studiju prvo vjeZbaite svirajuii intervale harrnonijski (naudite imena

intervaia ipazljivo ih slusajte)
Pazite da intervali zvude istovremeno.

intervali: 3

2, Zapodinjete li studr.lu svirati prvim i drugim prstom lijeve ruke, pripazite

da ton c na drugoj polovini
druge dobe izdri,ite u todno zapisanom trajanju (osminka)
prsta na sljededi ton (grs), ne biste skratili ton c..
- da zbog preuranjenog pomicanja prvog

(lJpotreba drugog i treieg prsta, osir.n Sto rjesava spomenuti problern,

omogucuJe i drugadiju zvuinost
kompozicije - napetost Sto nastaje na prvoj potovini prve dobe u 2.
taktu, razrjesava se na drugoj
polovini iste dobe. Slidno razrjesenje napetosti postiZe ie i u 4. i 6.
taktu.)
3 Na prijelazu iz3. u 4. takt (takoder i izl. u 8. takt) svirajte ton e u todno
zapisanom trajanju. Takav
se ton nepaznjom desto skaiuje zbog preuranjenog pornicanja
istog prsta na i1.d.ei ton.-
4. U desnoj ruci se preporuduje vjeZbat i i s p_m_p_nr.
5. Na prijelazu iz4. u 5. takr ton c na drugoj polovini druge clobe izdrlite
u todno zapisanorn trajanju
(osminskom). To udinite dizanjern prvog prsta, tek toliko da
se ton prekine a da pritom ostanete u
dodiru sa Zicom
6. Na kraju studije tonove prekinite stavljanjem rijevog ruba parca desne
ruke preko svih zica.

tonalitet; C-dur; mjera dvodetvrtins ka; obtik. dvodrjelan

I Tonoveizvoditepovezano,aposebnupozornostobratitenpr.na prijelaziz2.u3.iizl.ug.takt.
l U I 1' taktu prvi i drugi prst liieve ruke postavite pribliZno na ;ednaku udaljenost
od predke i zaokre-
nite Saku u zglobu dlana i podlaktice. (Ciieli takt detvrti prst stoji uglavnom
iznad note g.).

3' Tonove gornjeg glasa na prijelazu izmealu 13. i 14. takta svakako
svirajte odvojeno (ne zaboravite
istovremeno prekinuti i trajanje treie Zice, npr. treiim prstom
lijeve ruke). Time ie joi vise doii do
izraLaja dinamidki kontrast.fort e- p i an o.

l u trenutku izvedbe tonova na 1' dobi 6. takta prigu5ite rralim prstorn iprstenjakom
lijeve ruke zice
koje ste izvodili u prethodnon.r taktu. U protivnom, dulo bi se,liirovo
(neZeljno) tra.janje.

i Pauze na kraju svake redenice izvedite stavljanjern liievog

ruba palca desne ruke preko svih zica (prs-
ti lijeve ruke ostaju
na Zicama do poietka stjeAeee .ee.nlJ..;.

6' Uparntite zvudnost akorada u kadenci prve redenice (7. i8. takt). Tamo se javlja, redom, k intakorcl
v. stupnja, septakord v. stupnja (dominantni septakord) i kt,intakorcr L sttrpila.

29
 STUDIJA
Andante, )=g2 Dronisio Aguado
tir.--- simile $784. - 1849.)
iirqp'
.^

3tB ---

senza rit.

*- iK VALCER (1
'l/' L q.t
x
(h Dionisio Aguado
.m- - :ip ,m
ttf'
i i )/
)
(1784. - 7849.)
a1- lvf

p
tdst.

'(
\
G\
v I /
1 j){
/-,,
iriI
l{/ b1 LP p

(+'
^\--//
\-- )

\t r
I (-t
li
,- ,

!
j,$
,1'\.

30
Felix Spiller, Skola za klasidnu gitaru - I. stupanj
Diunisio, do: STUDIJA (3)

'::.|tet. C-dur mjera. detverodetvrtinska; oblik: frazaod sedam taktova

vjeZbajte ipedalizirano.5to znadi daprste lijeve ruke ostavljajte naLicamatako datonovi tra-
Sr,.rdi-iu
'u sto je duZe moguie. Na taj nadin oznadite sami drugi takt:
sempre

pedalizirano:

,ra ,r.,alotrrrr.
(Obratite pozornost na harmonijsko kretanje u prva detiri takta. Rljed je o izmjenjivanju kvintakorda
t. stupnja i dominantnog septakorda koji se, svaki zasebno, pedaliziraju.)

I Vje2bajte studiju izvodeci intervale i harmonijski te a p-m-p-n u desnoj ruci.

-1. Pri trzanju palcem upotrebljavajte pokret iz podlaktice.

I Kompozicije motoridkog tipa, poput ove studije, izvodite bez agogidkih nijansiranja.

: Navedite interval od kojegje graclena studija. Poku5ajte raspoznavati taj, kao i dosad uodene interva-
le.

Dionisio Aguado: VALCER (4)

:,1 n a I i t e t ; G -dur ; mj er a: trodetvrtinsk a; o b Iik : dvod ij e lan

i Tonovi izvedeni palcem u 1. i2. taktu ne smi.ju se nagla5avati (u valceru je naglaSena prva doba). U
3. i 4. taktu tonovi izvedeni palcem izvode se istaknuto, poftato - rijed je o stiliziranoj nielodiji.

l. Pokusajte detvrtinku na drugoj dobi u l. i 2. taktu izvoditi staccato iskratiteje palcert desne ruke).
Palcem takoder skratite ietvrlinke u 3. taktu. a osminke u 4. taktu skratite odizanjern prsttju ltjeve
ruke (ostanite u dodiru sa Zicama):

m*
p

rruf .---9-q
Pomno pratite predloZena dinamidka rjeSenja, a posebno ono u 5. taktu, koje je nijansirano izvedbom
tonova iznad tastiere.

-1. U toku valcera na nekoliko se mjesta vrSi promjena pozic4e lijeve ruke. Pri svakoj promjeni prsti os-
taju u dodiru sa Zicarna, ali se ne duju tonovi preko kojih se klizi.

,i. Tonove izvedene na prvoj dobi f . i2.taktaizdrZite do treie dobe. Oznaiite sami slidna mjesta.

6. Posebno posvetite pozornost izvedbi terca u 12. taktu. One moraju biti svirane povezano.

Izvodite li valcer na nekom nastupu. svakako ga svirajte s ponavljanjima.

3l
 STUDIJA
,n, Dionisio Aguado
\ l2)*.. N'\ (1784. - 1849.)
imile
Yrffi
5/B
lll
(L------:) cresc.
(L-----:)
mr)

1-L-

STUDIJA
7l"IFT Dionisio Aguado
Moderato,.l= 1 1O (1781. - 1849.)
AD.-- -/
a i'-'m, aP.-)---
-

1i 1='
,I
pl -
m.f I

),v

2-U.Gtt
1 '--'rvz- - t

)Z Feiix Spilter, Skola ,a klasidnu gitam - I. stupan;

Dionisio A : STUDIJA (5)

r o n a I i t et ; C- dur ; nl er a. dvodetvrlinska; o b Iik : dvodij eian

1. Naudite svirati Aguadovu studiju (2).

) UvjeZbajte harmonijski skelet (.neki su taktovi prilagodeni namjeni. naime, dosljedno je sprovedeno
troglasje u okvirirr.ra na5e v-le5tine):

_1. Tonove donjeg glasa (basa) svirajte uvijek u zapisanotn trajanju.

+ U studijije detaljno oznadena pedalizacija. Posebnu ni-iansiranost susre6emo u 12. taktu. gdje se pre-
dlaZe da ton d ostatre zvudati i na prvoj dobi:

Prva doba 2. i 5. takta svira se na isti nadin. ili pustimo slobodnu Zicu titrati ilije izvedimo todno u
osminskom trajanju (u drugorn sludaju. prstol.n lijeve ruke kojim izvodimo sljedeii ton natrecoj Zici u
istom trenutku dodirnemo i slobodnu drugu Zicu).

U 12. taktu izvr5ena je modulacija u G-dur. Za sada samo pamtite irazlikujte zvudnost novog tor.rali-
teta u odnosu na podetni.

f)ionisio uado: STUDIJA (6)

tonaIitet: a-mol; mjera: troosminska; oblli: dvodijelan

1. Pri izvedbi uzrnaha u 4. i 12. taktu prekinite trajanje basa stavljanjem palca na Zicu. Savjet: uvijek po-
detak neke redenice zapodeti bez tonova koji zvude od prije.

l. U predtaktu devetom taktu stavljanjem lijevog ruba paice desne ruke na petu i Sestu Zicu prekinut iete
joS neke tonove koji nisu ni bili svirani. barern ne na uobidajeni nadin, ve6 su posljedica rezonancije.
Ako to ne uiinite, izvedba piana na podetku redenice posta.ie upitna.

Odludite li se u 7. taktu za lijevi prstored. pripazite da ne skratite ton c iz prethodnog takta kao i drs
na kraju 7. takta. Desni prstoredjest ne5to zahtjevniji, ali rje5ava sve spomenute pote5ko6e.

Oznaka l.v. (lasciar vibrare) u 13. taktu upuiuje na produZeno trajanje tona a po vaSem ukusu.

Slidno kao i u 12. taktu studije (5). udinimo u posljednjem taktu ton e zvudeiim (znadi. ne diZite dlusi
prst na prvu dobu). Poku5ajrno pomalo Lrditi kada Zeiimo a kada ne Zelirlo da neki tonovi traju.

U studiji se desto javlja uzrnah (u predtaktu i u takiu). Vjerojatno je to razlog jambskorn fraziranju na
kaju studije. I jo5 jedna zvukovna zanimljivost. PosluSajte akord u 7. taktu. Za sada toliko.

l)
 i STUDIJA
pryary Dionisio Aguado
plml (7784. - 7849.)

-- r

----.... +

f
ETIDA op. 39, br.
Anton Diabelli
(1787. - 18s8.)
Z;-

8/A

T? ,
--.

-*----l->

poco rit. ;

l:>
l.]

34 Felix Spiller, Skola za klasidnLr gitanr - I. stupanj

 .;. i| ? t a-n1ol ; mj er a. dv oietvrtinska; o b I ik ; r e.*nii,ni niz
Pno svira'jte sarno melodij,u'b?-tr: (MoZeteiu podeti i drugirn
prstom lijeve ruke.) Tonove izvodite
Do\ ezano i s predloZenim dinamidkim zapisom.

Srirajte harmoniiski skelet studije. azatim

i s drugadijorn akordno,r figuracijom (sve
uz metronom):

);i:,'#H?Jili,iT:#i:*':?Ji::::
\rueme ispisivati oznaku. rpak, mistite r;":::.:xode
na to
pedarizirano Sroga nije ni potrebno
d"a'rprsre tijeve ruk. ,",j;k
c,jero
raljci za vrijeme trajanja odredenog
akorda. "ffii],;,llrr,:rffi;:".ffi1:
\e izbjegavajte upotrebljavati detvrti prst lijeve ruke (3
takt). Ako pravirno drZite saku iznad
ke (po pravilu ietiri prsta ietiri potja) hvatalj-
-
mnoge druge situacije postati dosiupnije.
usioro iete postiii ,igr.r"ii, ,.legovoj
prim; eni pa ie vam i
u ovom sludaju, .J*ij."r. izvedbe 2. taktatreii j
dervrti

zapravo ne izvodimo pauzu

_-'"i"[lj:-ru - akord traje do kraja takta. upamrimo: jedno
piSe - dru-

Zbog cjelovitosti hannonijskog doZivljaj

aton hu 3. taktu izvodi se natre.oj
zici.
Podnite pomalo s harmonijskom analizom
- u prvom taktu je u-moi kvinrakorcl (kvintakord I. stupnja
ili tonidki kvintakord), u drugom z-du, *^intlai.ord
(dominantn, r.uinturora ili kvintakord
U I l' taktu nalazi se tonidki kvintakord (c-d;ri, v. stupnja).
a u l2.taktu dorninantni septakord
Dakle, izvrSena je modulacija. u c-duru - G7.

-{nton Diabelli: Etida

:.'nctlitet; C-dur; mjera. alla breve; oblik;

dvodilelan

' Sve dvotakte fraze.z.avrlavajupauzama.

Njih ostvarujemo stavljanjem prstiju lijeve
ruke preko svih
2ica- pritom stavrjajmo i prste desne ruke na one zice koje iemo trzatr.
: Sve dvotaktne fraz',e im1j1 u svom drugom
taktu u gornjern glasu zaostajalicu (u r4. taktu naiazi
*lT:?}itr"Jfi3:[,:jiffi?Jii::
g t!ekom t ta{tatutoa.'.1e zaostalarical zaosta.laircl se
nagrasite

-1 Zbog nepaZnje desto se tony's u 7. taktu

izvodi..kraie. Razlog tome je vjerojatno
pripremiti prsti za akord koji sljedi' Zurba da se stig,u
Na torn prijelazu, nukon-todno izdr.zanogdetvrlinskog
ruke i prstiju mora blti hitra pa ie i trajanja,
vezanosr tona fis i tona g u sljedeiem
H:'" akordu biti prinrf e-

-l Prsti lijeve ruke nadelno se stavljaju na

hvataljku u trenutku kada treba svirati
odrede.i ton. Katkada
Npr' na poeetku etide ili u 6. taktu,
;t :T:''#J-l,unaprijed *0" p.i' prsr sravriam" ,; ;i;, isrovre-

5 op' je kratica od opus (tat. djelo). To je

oznaka ko1om kompozitori ili izdavaiibiljeze djela.

-r5
 XFrisio -{guado: STLTDU-+ t-t !

mdsel,: a-mol.: mjera.. dvodetvrtinska; oblik: redenidni niz

I Prr-o svirajte samo melodiju u basu. (MoZete ju poieti i drugim prstom

lijeve ruke.) Tonove izvodite
porzano i s predloZenim dinamidkim zapisom.

' srirajte harmonijski skelet studije, a zatim i s drugadijom akordnom figuracijom (sve
uz metronom):

vec smo naudili da se akordne figuracije na gitari izvode pedalizirano. Stoga

nije ni potrebno cijelo
r'rijeme ispisiVati oznaku. Ipak, mislite na to da prste lijeve ruke
uvijek ostavljatepritisnutima na hva-
aljci za vrijeme trajanja odreilenog akorda.

\e izbjegavajte upotrebljavati detvrti prst lijeve ruke (3. takt). Ako pravilno
drZite saku iznad hvatalj-
ke (po pravilu ietiri prsta - ietiri polja) uskoro 6ete postidi rigr*ort
u njegovoj primjeni pa ie vam i
mnoge druge situacije postati dostupnije. U ovom sludaju, za vrijeme
izvedbe 2. taktatreii i detvrti
prst se namjestaju iznad Zica i polja na kojima 6e pritiskati. oni iolaze
na svoja mjesta upravo u tre-
nutku kada treba zasvirati 3. takt.

U 8' i l6' taktu zapravo ne izvodimo pauzu

go sviramo.
- akord traje do kraja takta. Upamtimo: jedno pi5e
- dru-

Zbog cjelovitosti harmonijskog doZivljaj aton h u 3. taktu izvodi se na tredoj Zici.

Poinite pomalo s harmonijskom analizom

- u prvom taktu je a-mol kvintakord (kvintakord L stupnja
ili tonidki kvintakord), u drugom E-dur kvintakord (dominantni kvintakord ili kvintakord
V. stupnja).
U ll. taktu nalazi se tonidki kvintakord (C-dur), au 12. taktu dominantni septakord u
Dakle, izvrSena je modulacija.
C-duru - G7.

-{nton Diabelli: Etida 39,br.2

ronolitet: C-dur mjera.. alla breve; oblik: dvodtjelan

l- Sve dvotakte ftaze z.avriavaju pauzama- Njih ostvarujemo stavljanjem prstiju

lijeve ruke preko svih
zica - pritom stavljajmo i prste desne ruke na one Zicekoje eemo triati.

l' Sve dvotaktne fraze imaju u svom drugom taktu u gornjem glasu zaostajalicu (u
14. taktu nalazi se
dvostruka zaosta.ialica izdrzani ton g tijekom l. takta t;kode; je zaostajalic
a). Zaostajalice naglasite
tek neznatno a rjeSenja svirajte ti5e.

-:- Zbog nepaZnje desto se tony's u 7. taktu izvodi kraie. Razlog tome je
vjerojatno Lurbadase stignu
pripremiti prsti za akord koji sljedi. Na tom prijelazu, nakon-todno -izaizanlg
detvrrinskog trajanja,
kretnja ruke iprstiiu mora biti hitra pa 6e i vezanost tonafis i tona g
u sljedeiem akordu bi-ti primje-
rena.

{' Prsti lijeve ruke nadelno se stavljaju na hvataljku u trenutku kada treba
svirati odredeni ton. Katkada
se stavljaju i unaprijed. Npr. na podetku etide ili u 6. taktu, gdje prvi prst stavljamo na Zicu istovre-
meno s drugim.

-i' Op' je kratica od opus (/ar. djelo). To je oznaka kojom kompozitori ili izdavailbiljeZe djela.

35
 Pnbn
-r**

op. 6O,br. 1 l
Fernando Sor
{778._ i939.)
2 -_--rls

o (,2
\\lr
[t i:

y
I q 0p
zi{ Y',\u,-' 5;
\J n'\---l \ rr
r I
l-rd

ETIDA op. 60, br. B

-t t Fernando Sor
AI legro I (1778. - 1839.)
a. ------1--
I
-l

4
,3 ,
pp

lo'l" r,r lsi i 2U

----..---l fg
pont.
z\
tL)
----:-.- l---:-\:/l
. ) vl I )l \ )
-
{o
p p
3
p
3ri
tasl p
Fernando Sor: ETIDA op.60, br. I

tonalitet: C-dur; mjerar detverodetvftinska; oblik: mala dvodijelna pjesma

1. U 4.,6. i 12. taktu uti5ajte ton e dlankom detvrtog prsta lijeve ruke istovremeno svirajudi ton d. U
protivnom, zazvu(ala bi nestilska harmonija e-d-g.

2. Ne zaboravimo: pedalizirana harmonija se svira bez naslona (7. i 8. takt).

Drugi dio pjesme moZete interpretirati na sljedeii nadin (nadopunjujuii glas od 5. do 8. takta izvodite
todno s pripadajudim pauzama):

pedalni ton

Fernando Sor: ETIDA op.60, br.8

tonalitet; C-dur; mjera: detverodetvttinska; oblik: rnala dvodijelna pjesma

l. PaZljivo izvodite akordne figuracije. Npr. da ne biste preglasno odsvirali pratedi ton g u 1. i 2. taktu.

2. Tercu u 1. taktu i smanjenu kvintu u 2. taktu svirajte istovremeno - pazite da su ujednadeni po glasno-
ii.
J Ne zaboravite stiSati ton d iz 7 . takta na prvoj dobi 8. takta. Premda taj ton ulazi u harmoniju koja se
nalazi u 8. taktu, ipak nije uobidajeno na taj nadin imati kvafisekstakord na prvoj dobi.

.1. Ton a u 13. taktu sti5ajte palcem istovremeno sa sviranjem tona d. U protivnom, zazvu(ala bi neZelj-
na disonantna harmonija, odnosno kvartsekstakord. Takva je situacija tipidna na prijelazima iz A-ak-
orda u D-akord ili iz E-akorda u A-akord. lzvjeLbajte te prijelaze s dur kvintakordima:

14. i 15. takt vjeZbajte na dva nadina: s po5tivanjem pauzai s izdrZanim tonovima (kod utiSavania
tonova stavite odgovarajude prste desne ruke na Zice a istovremeno svirajte bas paicem). Nikako nije
dobar onaj nadin izvedbe u kojem neki tonovi traju a neki ne.

6. SluSajte akorde u 2. i 9 . taktu - radi se o dominantnom terckvaftakordu, odnosno dominantnom kvint-

sekstakordu (oba se rje5avaju u tonidki kvintakord).

Etida ima tipidan oblik male dvodijelne pjesme - prvi dio (a) je maii period (rnodulira u dominantni
tonalitet) a drugi dio (6) sastoji se od dvije male redenice.

37
r
ETIDA op. 31, br. 1
I
Fernando Sor
Allegro (t778. - 1839.)
.mi
m'lrti mimi

nw
I'r
I

?' I I
l-. __ 1

nwi4 -1 /-l

poco rit.

a m
ia bi

i
f
pont.

-_-------------

38 Felix Spiller, Skola ra klasidnu gitaru - I. stupanj

 Fernando Sor: ETIDA op.31, br. 1

tonalitet: C-dur; mjera: trodetvftinska oblik; prijelazni oblik izmedu dvodijelne i trodijelne pjesme

1. Svirajte prvo samo gornji glas, zatim samo donji, a tek onda zajedno.

2. Odmah na podetku, istowemeno s tredim prstom, postavite prvi i drugi prst na Zice i polja gdje iete
svirati ton c i e (tim zahvatom izvodi se kvintakord C-dura). Pritom postavite detvrti prst todno iznad
Zice i polja gdje 6ete svirati ton g u 3. taktu.

3. Pri izvedbi tona d u 3. taktu. postupno pomidite tre6i prst prema mjestu gdje 6ete stiskati ton f u 4.
taktu. Ni prebrzo ni presporo. Na slidan nadin izvedite npr. prijelaz izmedu 11. i 12. takta.

4. U 6. taktu ton dutiSajte dlankom tredeg prsta lijeve ruke, istovremeno s odsviranim tonom c. MoZemo
to reii i ovako: ako ste dovoljno nemarno stisnuli petu Zicu vjerojatno 6ete korektno izvesti utisavanje
detvrte Zice.

5. Prijelaz izmedu 6. i 1 . takta svirajte povezano. VjeZbajte ga uzastopno nekoliko puta.

6. Ne nagla5avajte uzmah - tek je prva doba narednog takta nagla5ena. U trenutku sviranja uzmaha treba
sti5ati sve tonove (u8. i24. taktu dignite prste lijeve ruke na tre6u dobu, a u 16. taktu poloZite lijevi
rub palca i dlana preko svih Zi6*'{m drugu dobu).

7. Svirajte 15. i 16. takt i na sljedeii nadin:

8. Akord u 16. taktu sti5ajte malim prstom lijeve ruke (ispruZite ga i poloZite preko svih Zica). Tako 6e
za pomak desne ruke do kobilice ostati dovoljno vremena.
*r
9. Frazu izmedu 17 . i 23. takta moZete izvoditi i s prstoredom desne ruke po nadelu ietiri prsta - ietiri
iice. Uz to, vjeZbajte ju ina prilagodeni harmonijski nadin. Tako vi5estruko poveiavate djelotvornost
vjeZbanja:

10. u 23' taktu postupno podnite pomicati desnu ruku prema otvoru
gitare. upravo toliko da se ruka, u
trenutku sviranja uzmaha,nalazinasvom uobidajenom
mjestu * i"iuJa.rn" sffane z\udnog otvora.

I l. Naudite prepoznavati durski kvintakord (r. rakt) i njegov prvi

obrat - sekstakord (2. takt).
l]. Prijelazni oblik izmedu dvodijelne i trodijelne pjesme
ima dva dijela kao i dvodijelna pjesma, a zbog
nove grade na podetku dtYggg dijela (6) i djelomidnog
ponuuqurju f*og aij"lu (a) ima elemente tro-
dijelne pjesme. Novu gradu (b) mozemo istaknuti svirajuii
ro.t. itoo toiiti"..

39
 ETIDA op. 35, br. 1
Fernando Sor
(1778. - 1839.)

1,ZIC

p\--l

r,v ) f'- ^-
&.;-
q- / - \m
"\ . \--._
m

2J rU
I
p
p
f
m

;';r r l,t1r
\"/l I (-a l-l- I -'f
lr I I I

-
r
<T
"l
| --___-: p

}
- P1 p
I

p
p mf
poco rit.

a
mma m

40 Felix Spiller, Skola r^ klasidnu giraru - I. stupanj

Fernando Sor: ETIDA .35, br. I

tonalitet: C-dur; mjera. detverodetvrlinsk4' oblik: redenidni niz

Isto kao i kod prethodne etide, postavite prste lijeve ruke u zahvat za kvintakord C-dura. Takoder, po-
stavite detvrti prst iznad tona g.

') Ton/u 4. taktu svirajte s okomito postavljenim zadnjim dlankom tredeg prsta. Inade, moglo bi se do-
goditi da nepotrebno prekinete zvudanje tona g.

J Ton d u 7. taktu svirajte neznatno glasnije od ostalih. Radi se o sinkopiranom meiodijskom tonu.

+. Ustrajte na velikom dinamidkom kontrastu izmedu taktova 9/10 i 1ll12te 17-20 i21-24.

Uodimo razliku izmedu zapisanog teksta i onoga Sto Zelimo duti, npr. u 9. i i0 taktu (na isti se nadin,
kao i9. takt, moZe tumaditi 13.i14. takt). Drugi prst lijeve ruke, pa idetvrti, ne diZite jer ih ponovno
upotrebljavate na prvoj dobi sljedeieg takta. Medutim, na prijelazu u 11. takt drugi i detvrti prst dig-
nite bez obzira Sto bi istim prstima trebalo nastaviti sviranje. Razlog je non legato izvedba, dime od-
vajamo dvije jednake fraze ali dinamidki kontrastne (imajte na umu da takve kontraste moZete uvijek
izvesti promjenom boje - prelaskom na sviranje kod kobilice, odnosno kod hvataljke):

piSe

svlra se

6. Nadalje, pogledajmo zapis pedaliziranog 17., 18., 19. i 20. takta. Vidi se trajanje tonova u sve tri ra-
zine - u gornjern i donjem glasu te srednjem prateiem glasu. Svira.jte svaki glas posebno.

t1

B
-T
I
l'Fi
i
I'rl rl Ir I
I

A]
pedalizi rani zapis:
T

A I l,'---.1

(Zapis pedalizirane izvedbe se ne upotrebljava zbog svoje sloZenosti i nepreglednosti. Stoga se od

svirada odekuje pomna analiza, na temelju koje 6e moci ispravno tumaditi odredeni tekst.)

U 30. taktu ton eje zaostajalica koja

se rje3ava na d. U skladu s tim, svirajte rie5enie zaostajaiice ti5e
od njezinog nastupa. Pritom moZete malo i zakasnlli na dobu.

I U 20. taktu nalazi se kvartsekstakord, drugi obrat kvintakorda.

Ova etida ima i elernente redenidnog niza. Naime, drugi dio prvog dijela kod prijelaznog oblika izme-
du dvodijelne itrodrjelne pjesme obidno je period, Sto ovdje nrle sludaj.

41
 renesansa

Bossinensis, Franciscus RICERCAR 44, A

Bossinensis, Franciscus RICERCAR 44,8
Le Roy, Adrian BRANLE DE POITOU 46,8
anoniman autor PLES 46, A

t
 RICERCAR
Franciscus Bossinensis
(kraj 15. sr. - prva pol. 16. st.)

13tA

>
F!

RICERCAR

Franciscus Bossinensis
(krai 15. st. - prva pol. 16. st.)

(.:"
,*l ,

4e20o
i_\l\-l

'lr
3e
i

Ir I r> ,v i

poco rit.

44 Felix Spiller, Skola za klasiinr-r grtaru - I. stupanj

l_
=
=
tt
t
Franciscus Bossinensis: RICERCAR ( 13)

rnj er a : (elv erodetvrtinska; obllk: pro5irena redenlca

l. Prile svega, usredotodite se na koordinirani rad prstiju obiju ruku. Znadi, ni ranije ni kasnije
i
.

I 2. U 4. taktu sti5ajte ton e dlankom detvrlog prsta lijeve ruke u trenutku sviranja lona d.
I

3. Istaknite bas u 5. i 6. taktu (trzajte izzgloba palca i dlana).

I
II
4. U 9. taktu izdrLite ton gls todno dvije dobe - ne Zurite s prvim prstom na ton c.

5. U posljednjem taktu svakako sti5ajte ton e svirajudi a. To moZete udiniti na dva nadina: lijevim rubom
palca desne ruke ili vrhomjagodice prvog prsta lijeve ruke.

6. Zavr5noj oktavi moZete pridodati Ion el iz prethodnog takta, ostavijajuii drugi prst na detvrtoj Zici.
Tako smo dobili zavr5ni akord s kvintom a bez terce, Sto je bilo uobidajeno sve do podetka XVI. sto-
ljeia:

7. Pamtite karakteristidnu zvudnost nekih taktova ricercara. Npr.3. takta. Uopie, oba ricercara imaju
poseban zradal, i ne samo zato 5to su najranije datirane kompozicije u ovoj zbirci.

Franciscus Bossinensis: RICERCAR (14)

mj er a ; detv erodetvrtinska; o b I ik : pr oYirena redenica

1 . U 2. taktu ton e u gornjem glasu uti5ajte dlankom malog prsta lijeve ruke istovremeno sviraju6i ton d
(pronadite slidno mjesto).

2. Zavrijeme izvedbe treie idetvrte dobe 7. takta postavite drugi i ietvrti prst lijeve ruke iznad mjesta
gdje 6e stiskati u sljedeiem taktu. Na slidan nadin postupite s drugim prstom u drugoj polovini pred-
zadnjeg takta.

3. Prisjetite se: ton g u 7. taktu je zaostajalica. Njezino rje5enje svira se tiSe, a Zelite li postici i joS veiu
izraZainost, svira.jte ton g na detvrtoj Zici i upotrijebite vibrato:

(Vibrato izvodimo na prvoj dobi a ne na detvno.; prethodnog takta. Razlog tome je karakter tona na
gitari diji intenzitet slabi, pa ga u trenutku nastupa zaostajalice vibratom "oZivimo".)

4. Slidno kao i u posljednjem taktu prethodnog ricercara i o.rdje ostavljamo zvudati kvintu kvintakorda
(ton d). Razlika je samo u tome Sto ovdje ne moramo udiniti ni5ta posebno. Naime, radi se o slobod-
noj detvrtoj Zici, koja ionako zvudi. Ipak, budimo svjesni.

5. Zbog sinkopirane detvftinke u predzadnjem taktu moZe se govoriti o ritamskom akcentu. Da bismo ga
viSe istaknuli, predlaZem da drugu polovinu tog takta svirate poco ritardando.

A<

=\
F

BRANLE DE POITOT]
Adrian Le Roy
(oko 1520. - 1598.)

PLES
noniman autor
tir. i- - -
t.,
L'

,Lf =
I
l'
I
'r'
I r {u>
 -

Adrian Le Roy: BRANLE DE POITOU

mj er a : tro5etvrtinska; oblik: re&niini niz

l. U toku kompozicije ne utiSavajte pojedine tonove. Zvudnost koja se time postiZe pro5irena je tonom d
u basu (pedalni ton). Pedalni ton je, naravno, pisan u trodetvrtinskoj mjeri ali, mole se reii, pomak-
nut je za jednu dobu. Drugim rijedima, shvatite njegolu drugu dobu kao prr.r, pa ju i naglasite.

2. U toku drugog dijela kompozicije drLite drugi prst cijelo vrijeme na treioj Zici u drugom polju (osim
naravno pri sviranju treie slobodne Zice).

Probajte postiii M.M. J : 170.

4. Na kraju kompozicije svakako sti5ajte ton d.

5. Ako Zelite svirati s dinamidkim kontrastom pri ponavljanju, dakle prvi put forte a drugi puta piano,
promijenite prstored pri ponavljanju drugog dijela (cijelu melodiju svirajte na treioj Zici):

anoniman autor: PLES

s
mj e r a : Sester oosminska ; o b Iik : v ellka redenica

l. Pred podetak sviranja zaokrenite Saku u zgiobu dlana i podlaktice lijeve ruke tako da vam prvi prst
stoji iznad detvfte Zice i drugog polja. Njime 6ete prekinuti zvudanje detwte Zice u drugom taktu i
stisnuti petu Zicu u treiem taktu.

2. Prisjetimo se: detvrtinka u osminskoj mjeri traje dvije dobe, a s todkom tri; osminka traje jednu dobu,
a s todkom dobu i pol.

3. Na podetku 2. takta sti5ajte ton a iz L takta lijevim rubom palca desne ruke, istowemeno svirajuii ton
d, koji sti5ajte na detvrtu dobu 2. takta vrhom jagodice prvog prsta lijeve ruke. Na slidne nadine
uti5avajte basove od 5. do 8. takta.

4. Literatura za lutnju desto se svira na gitari s r"lgodbom tre6e Zice natonfisl . Jedan od razloga takvog
postupka je i olakSana izvedba pojedinih dijelova kompozicije:

47
I'-

barok

anoniman autor GO FROM MY WINDOW 50, A

Calvi, Carlo PAVANiGLIA 50, B
Calvi, Carlo CANARIO 52,8
Logy, Johann Anton SARABANDE 52,8
Sanz, Gaspar VILLANO 52, A
GO FROM MY \TINDO\r

PAVANIGLIA

r-----/-
II

Felix Spiller, Skola za klasidnr.r gitarLr

anoniman autor: GO FROM MY WINDOW

t on a I it et : D-dur; mj er a : (,etv erodetvrtinska; o b Iik : r e(eni(ni niz

1 . Tonovefs i e u 2. taktu svirajte legato.

2. Na podetku druge redenice (5. takt) sti5ajte ton d u basu dodirom wha jagodice drugog prsta lijeve
ruke (imajte na umu da se istim prstom uskoro izvodi ton e na istoj Zici).

3. Ne diZite tre6i prst nakon odsviranog tonafs u 5. taktu. Taj 6ete prst opet upotrijebiti u sljedeiem
taktu.

4. Ton d na drugoj dobi I 1. takta stiSajte dizanjem tredeg prsta, ali tako da ostanete u dodiru sa Zicom.
Naime, na detvrtoj dobi istog takta ponovno 6ete upotrijebiti isti prst za isti ton.

5. Ton d na detvrtoj dobi 1 1. takta moZete shvatiti kao pripravu za zaostalalicu. Da bi kadenca zazvu(ala
u potpunosti, svirajte pedalizirano ozna(ena mjesta:

----

6. Uti5avajte basove u drugom (tre6em) taktu te od 1 1. do 15. takta,

Carlo Calvi: PAVANIGLIA

tonalitet: d-mol; mjera: allabreve; oblik: redenidni niz

l. Uti5avajte basove u 2., 10., 13. i 14. taktu.

2. Na zadnju dobu 4. takta poloZite prvi prst na prvu Zicu tako da ne stisate ton c.

3. Lasciar vibrare u 8. taktu moZete shvatiti i tako da ton a izdrZite sve do 1 0. takta.

4. U trenutku izvedbe akorda u 10. taktu dignite detvrti prst lijeve ruke i drZite ga neposredno iznad Lice
koju je stiskao.

5. Pri izvedbi portata u zadnja dva takta kompozicije stavljajte jagodice onih prstiju desne ruke kojima
ste trzali Zice. Pritom istovremeno stavljajte i prvi prst lijeve ruke preko svih Zica kako biste sti5ali
neke alikvotne tonove.

5l
'l{

CANARIO
,h r
Carlo Calvi
q

4a
t9lB

tt
f =--

tt
f P ,rr_ .,r_
^- r ,
(diugi putap)

SARABANDE
Johann Anton Logy
(oko 1645. - 1721.)
?=56

20lB

VILLANO
Gaspar Sanz
(1640. - 1710.)

rTJ
Felix Spiller, Skolr ra klasidnr.r gitaru - I. stupanj
Carlo Calvi: CANARIO

tonalitet: D-dur; mjera: alla breve; oblik: redenl(niniz

l. Uodimo da u neposrednom ponavljanju odredene f'raze desto upotrebljavamo dinamidki kontrast,

forte zaprvu, piano za drugu izvedbu te fraze -,takvu dinamiku nazivamo terasnom dinamikom.
Pritom se moZe upotrebljavati i kontrast boje tona Sto se postiZe kad se forte izvodi kod kobilice i kad
se piano izvodi iznad hvataljke.

2. Jasno je da se u prvoj frazi prstored lijeve ruke temelji na nadelu ietiri prsta - ietiri polja Pazite da
se tokom sviranja odredeni prsti zaista inalaze todno iznad njihovih Licaipolja.

3. zelimo li da ton aiz5"taktatraje i u 6. taktu, upotrijebimo drugadiji prstored:

.fohann Anton Losv: SARABANDE

t o n al i t et : C -dur ; mj er a: trodetvrtinsk a; o b Iik : redenica

1. Dinamidki akcent iznad pojedinih nota samo podsje6a da se u sarabandi desto neznatno naglaSava
druga doba.

2. U 1. taktu poloZite prvi prst na ton/tako da ne uti5ate ton c.

r Sanz: VILLANO

t o n al i t e t : D - dur ; mj er a: detverodetvrt inska o b Iik : redenic a

1. Nakon sviranog tona d ne diZite drugi prst - upotrijebit iete ga na drugoj dobi 1. takta.

Z. prru fiazu vjeZbajte i ovakvim prstoredom (drugi prst je cijelo vrijeme na drugoj Zici i ton d nu(,i i

akordu na 3. dobi u 1. taktu):

53
 E_

klasicrzam

Carcassi, Matteo VALCER 56,C

Carcassi, Matteo ALLEGRETTO 58, B
Carcassi, Matteo VALCER 60, C
Carulli, Ferdinando ANDANTE 62, C
Carulli, Ferdinando ANGLAISE 64, C
r.

VALCER
Matteo Carcassi
(1,792. - 18s3.)

]= 1O6 tir. - --
Al
22lC
't ffi) -. i ,?.,n,.----, 'lt> 1
ply \f I " p
::/ Pont" t'-b '' ) p
p
pont.
l---:j'.
'a: fra ,'{',.-
- lfe
- "- t,.,}
I

u-
tp.
fl i..',,
?
tast.a
nat. 'e ,,., *'

+'

h
I

f
nat.

a a
m m
i i

rPr

=rll
I

D. C. al Fine
\( Nt '('*-
\r.t c(b"
56 Felix Spiller, Skoln za klasidnu gitarr-r - I. str-rpanl \ ,l {? jr \1
r\
' rL " "'fi--o $v !-'-"
YsLr"r'
 .I-!

Matteo Carcassi: VALCER

tonalitet: C-dur; mjera: troosminska; oblik: trodijelan (vidi str. 63)

l. Portato na podetku kompozicije izvedite dizanjem prstiju lijeve ruke, ali tako da ostanete u dodiru s
qiima. Uzmah s tonom g trebalo bi sti5ati,drugim prstom, kojim.izvodimo ton e.

2, Naudili smo da se u desnoj ruci upotrebljavatrzarje kaZiprstom i srednjakom naizmjenidno. Gdjekad

se moZe nekoliko uzastopnih tonova izvoditi trzajuii istim prstom - npr. u I . taktu.

J. Naudimo ne5to i o pisanju nota. Tredi takt je u pr. 1a pogre5no ispisan. Naime, moglo bi se pomisliti
da i gornji glas ima za podetnu vrijednost detvrtinku s todkom. Stoga upotrebljavajmo zapis naveden
u kompoziciji ili onaj iz primjera lb:

r
4. Na podetku druge redenice notni yrat za uzmah g bilo bi bolje napisati prema dolje. Tako je sasvirr
jasno kojem glasu pripada. Naredni ispis i prstored jasno upu6uju na izraZajno melodijsko izvodenje
tona gj

5. Prijelaz s I I . na 12. takt jedino je mjesto u kompoziciji gdje treba pedalizirati gornji sloj - na ostalim
harmonijskim promjenama uvijek prekinite trajanje nekog prethodnog akordnog tona (tako npr. ne
ostavite ton/u 4. taktu da zludi na prvu dobu 5. takta).

6. U 4. taktu trede redenice izvedite bas a kao detvrtinku.

7. Kod Da capo al Fine izvodenja ne uobidava se svirati s ponavljanjima. Prije toga, ponovite samo mo-
lski dio (treia redenica).

Predzadnji takt pred D. C. al Fine moiete izvoditi pone5to promijenjeno. iini se da je tako melodija
uobidajenija:

57
r
ALLEGRETTO
Matteo Carcassi
(1792. - 18s3.)

?
p

r
ly

Felix Spiller, Skola za klasidnu gitaru - L stupanj

\Iatteo Carcassi: ALLEGRETTO

, t t Iit et ; C-dur'. mj er a. dvodetvrtinska; ctbl i k : trodij elan

pogledajmo kako bismo mogli vjeZbati podetak Allegretta. Prvo ponavljajte i. takt dok ne postignete
je i za-
Iegito iivedbu tonova i njihovu ujednadenost po glasnodi i boji (ton/u 1. taktu svirajte kako
pilano - osminski - naime. mogli biste ga produZiti ako ne dignete prvi prst) - pr' la' Zatim slidne

)ahtjeve posrignite ponavijajuii 2. takt - pr. I b. Na kraju, ponavljajte prva dva takta - pr' I c. zatim 2

i 3. takt a na kraju i cijelu redenicu.

) Od 2. do 4. takta prste desne ruke namjestite prema na(elu ietiri prsta - ietiri iice'

Naiin zapisivanja nota desto je drugadiji od naiina njihove izvedbe. To rnolerno na.ibolje pokazati
anatizirajn1+. ig. tatt. U 4. iaktu prva mala redenica zavrlava na prvoj polovini druge dobe. Da bi
to bilojisnije zapisano, tonove e-e ne spajamo spojnicom (to je nadasve vaZno
jer redaktori desto ne
za fraziranje). Ako Zelimo drugu malu redenicu svirati piano (od uzrnaha). rno-
upotrebljavaju lukove
ramo bas c izvoditi kao detvrlinku s todkom:

,-----------__

Zapis 9. takta upu6uje na dva glasa od kojih se gornji sastoji od osminki, a donji od detvrtinki.
S

je
obiirom da dio d ovog trodijelnog oblika u gornjem glasu graden od osminki i Sesnaestinki, pret-
postavimo da Zelimo u dijelu b imati rnirnrji ritam, sastavljen od duZih trajanja. Znail, po zapisu na
prethodnoj stranici gornjiglas je figura u kojoj ujednadeno izvodimo tonove h-g' c-g itd. a po slje-
deie* ,apig istidemo gornju detvrtinsku melodiju, a figuru u donjem glasu shvacamo kao plateiu'
pa.ju izvodimo ti5e:

(do-
Svirajte harmonijski skelet od 8. do 13. takta. Pritom paZljivo slu5ajte iraspoznajte akorde V2-16
minantni sekundakord - tonidki sekstakord), V6-l (dominantni sekstakord - tonidki kvintakord). U 12.

taktu nalazi se DD (dominantina dominanta) u C-duru, koja postaje D (dominanta) u G-duru. Znadi,
pripremljena je modulacija u G-dur.

) Trodijelan oblik irna tri dijela: a (prvi dio), b (drugi/srednji dio) i a1 (ponovljeni prvi dio)'

59
ll'

VALCER
Matteo Carcassi
t1792. - 18s3.)
m
I uf-
4+)
24tC

.-=-
l.
I

l.l

a mt
rT

--
T,
I cresc.
17
pi
I

ima

mmm
/--\

f Fine *f '1

- pont.

mmm

D. C. aI Fine

Felix Spiller, Skola za klasiinti girarLr - I. snrpan;

Matteo Carcassi: VALCER

tonalitet: A-dur; mjera: troosminska; oblik: vidi komentar br. 11

l. PrijenegoStopodnetesvirati.staviteprvi idrugiprst naLiceipoljagdjeieteihupotrebljavati.

2. Uti5ajte palcem desne ruke ton ana prvu dobu u 2. taktu.

3. Ton d u 3. i 7. taktu je septima koju rje5avamo na prvu dobu sljede6eg takta tonom crs.

4. Ton a u basu u 4. i 20. taktu svirajte kao detvrtinku:

(ton du basu u 28. taktu takoder svirajte kao detvrlinku)

5. Stavite prvi prst na drugu Zicu u drugom polju na prvu dobu u 7. taktu.

6. Pauza u 9. taktu (i slidnim taktovima) zapravo se ne izvodi - tonovi iz prethodnog akorda zvude i
dalje. Izuzetakje u 13. taktu, gdje piano izvedba zahtjeva uti5avanje svih tonova iz prethodnog tak-
ta. Tonove utiSajte stavljanjem prstlju i-m-a na prvu, drugu i treiu Zicu.

7. Akordu u 16. taktu dodajte ton ft (druga slobodna Zica).

8. Portato u 25. taktu izvedite dizanjem drugog i tre6eg prsta (prsti pritom ostaju u dodiru sa Zicama) ili
stavljanjem palca i srednjaka na zvudeie Zice. Sljedeia mogudnost uti5avanja Zica ukljuduje isto-
vremenu upotrebu obaju opisanih naiina.

9. U izvedbi valcera malo naglasite prve dobe. lzuzelak dini prva doba u 4. i 8. taktu, gdje rje5avamo
zaostajalicu, pa rje5enja sviramo i tiSe.

10. Kod Do Capo al Fine izvodenja ne uobidava se svirati s ponavljanjima.

11. lJ Da Capo izvedbi preporuduje se zavriiti nakon osam taktova. Na taj smo nadin dobili rondo s jed-
nom temom (T-E1 -T-82-T).

61
 ANDANTE
Ferdinando Carulli
(1,770. - 1841.)

mm

25IC
,1

nry
1't Icresc.
pP
p

1
Pp nat-

m
^l
l2) o

!---.--- o
tast., vibr,

1
f
m

-Jl
l)
(t,
ln I

D. C. al Fine

62 Felix Spiller, Skol" ze klasidnu gitaru - I. stupanj

i Ferdinando Carulli: ANDANTE

ro n oIite t : C- dur ; mj er a: 5e steroosmi nska; o bI ik. trodij elan

l. Prije nego Sto podnete svirati Andante stavite prvi i drugi prst na Zice gdje izvodite ton q odnosno e.

2. U 2. taktu dlankom tredeg prsta istovremeno sti5ajte ton e i svirajte ton d.

3. Iznimno u 8. taktu poloZite prvi i drugi prst na tonove c i e za vrijeme druge i/ili trede dobe - time ste
olak5ali prijelaz na sljedeii akord.

4. Zavrijeme izvedbe I l. takta neka ietvrti prst stoji todno iznad prve Zice i treieg polja.

5. Ne zaboravite uti5ati slobodne Zice u 12. taktu na tre6u dobu.

6. Harmonijski kontrast se postiZe u treioj redenici - ona je u a-molu.

1 . U 11. taktu uti5ajte na detvrtu dobu ton a u basu palcem tiskajudi Sestu Zicu do pete Zice. Nakon Sto
dodirnete petu Zicu, trznite Sestu (bez naslona).

8. 17. takt moZete svirati i ovako:

1f ?
I
I
I

9. Melodijsko-ritamska grada l. takta upotrebljava se tokom cijeie kompozicije.

10. Zbog odredene proporcije trodijelnog oblika predlaLem da prvi dio (a) izvedete bez ponavljanja (ta-
koder i prilikom Da Capo izvedbe) a drugi dio (D) s ponavljanjem.

63
r

ANGLAISE

3l-u
I t Fine
I

--,t'1
=ln 2/
lml

T
ll-ln
-J
-/> fl pont. -r
il I

miam vib. &

28

-
\_
Spp
poco rfi.
I
,rtrf
I]}? f't
I D. C. al Fine
il
I

nat Fl

64 Felix Spiller, Skola ,a klasidnu gitarLr - L str-rpanj

Ferdinando Carulli: ANGLAISE

to n aI it et : C- dur ; mj er a: dvodetvrtinska; o b I ik : trodij e lan

1. Prvo odsvirajte samo melodiju u gornjem glasu. Bez obzirana zapis, prvih dvanaest taktova svirajte
ju u detvrtinskim vrijednostima.

2. Prate6i ton g u prvoj redenici (i slidnim mjestima) svirajte ti5e od melodije.

3. Podetna tri takta kompozicije izvjeLbajte na dva nadina: prvi i drugi prst iz 1. takta nemojte dizati do
3. takta; dignite prvi i drugi prst u 2. taktu (prsti ostaju u neposrednoj blizini mjesta gdje 6e stiskati
Zice u 3. taktu.

4. Ton g u basu u 7. taktu izdrzite todno u zapisanom trajanju.

5. Melodiju u gornjem glasu od 13. do 15. takta moZete svirati na dva nadina: kao sinkopiranu detvrtin-
sku melodiju i kao melodiiu osminskog karaktera:

6. Od 17. takta nadalje poku5ajte drZatr treii i detvrti prst iznad mjesta gdje ie stiskati Zice u 19. taktu.

'7 . U 25. taktu bas a i u 27 . taktu bas g moZete izvoditi i kao polovinke.

8. Bas a u 23. 131. taktu sti5ajte potiskuju6i palcem Sestu Zicu do pete Zice, koju dodirnete i zatim trzne-
te Sestu Zicu.

9. U toku 28. takta postupno pomidite desnu ruku prema zvudnom otvoru.

65
 muzika hrvatskih gitarista

dagalj, Ante TUZNA DJEVOJKA 68, A

iagalj, Ante SAMO MIRNO (CMROK) 68, B
dagalj, Ante {_rNA COSA COSI TRISTE (FORSE NO) 68, C
Spiller, Felix TRE,NUTAK RASPOLOZN,NTA 7O,B
Spiller, Felix SVE,CANOST 70, C
r

TUZNA DJEVOJKA
,r- ,. rli rl,iJ a ,tl{--,
) ,J_) I I {
ZTIA

? ?
I
n ln
nry
---

SAMO MrRNO (CMROT()

Ante iagalj
ap.

28lB

?
lsinile

UNA COSA COSr TRTSTE, (FORSE NO)

i Ante eagalj
m
v I
-.
l

VIr|
1+ ,rJ
29lC

f =\
tn
V
r I

2 ttr.--- a
m 1Tl
I-l

e
f I

).'
T

Felix Spiller, Skola za klasiinu gitaru - I. stupanj

Ante : TUZNA DJEVOJKA

ton a Iite t : a-mol nl e r a.' dvodetvrtinska; o b Iik : redenica

l. Kod svake promjene basa sti5ajte prethodni ton. U 2. taktu udinite to lijevim rubom palca desne ruke,
u 3. taktu vrhom jagodice treceg prsta lijeve ruke. U 4. taktu opet palcem i u 5. taktu tredim prstom.

2. Prije nego Sto se upustite u promjene pozicija, proditajte danak Promjena pozicije

J. Oznaku tonaliteta shvatite uvjetno pratite samo ugodaj melodije.

Ante Cagali: SAMO MIRNO (CMROK)

tonalitet; a-mol; mjera.' trodetvftinska; oblik: velika redenica

L UvjeZbajte prvo harmonijski skelet. Pritom pazite da treii prst stisne, odnosno napusti prlu Zicu uvi-
jek u todno vrijeme. Ne5to slidno imamo i na prijelazu iz 4. u 5. takt izdrlile akord iz 4. takta u tod-
no zami5ljenom trajanju.

2. Da biste ostvarili kampanelasti zvuk ove kompozicije, potrebno je paziti da svi tonovi akordne figu-
racije traju. Znai,i, dlLite prste lijeve ruke samo kad je nuZno i pustite slobodne Zice da traju Sto je
moguie duZe.

3. Oznaka dinamidkog akcenta samo je naznaka da se odrecleni tonovi izvode istaknutije od ostalih. To
6ete postidi svirajudi te tonove s naslonom.

4. Tri tona u gornjim glasovima u zadnjem taktu izvodite samo prvitn prstom. PoloZite ga usporedo s
petom predkom i stisnite prvu, drugu i treiu Zicu. Palac lijeve ruke nalazi se nasuprot prvom prstu.
Takav zahvat naziva'no barud.

Ante Cagali: UNA COSA COSI TRISTE (FORSE NO)

tonalitet; a-mol; mjera. trodetvrtinska; ob\ik: velika redenica

l. Ugodaj kompozicije moZemo shvatiti iz naslova. U slobodnijem prijevodu on glasi: Neito tuino
@o2da ne).

2. Kod promjene pozicije u 3. taktu prvim prstom kliznimo do devetog polja. Prsti se tada nalaze u redu
tipa ietiri prsta - ietiri polja, pa ce(no detvrtim prstom stiskati na dvanaestoln polju.

J. U predzadnjem i u zadnjem taktu unutarnji glas (dis-d-c) svirajte istaknutije, rj. pazite da ga ne pokri-
jez'uudanje prve, slobodne Lice. Uz to, ton e na prvoj dobi predzadnjeg takta moZemo shvatiti kao
polovinku, a osminke c-a kao prate6e tonove - i tako smo dobili neprekinutu polustepensku iiniju
podevSi jo5 od 5. takta. Udinite joS nekoliko nijansiranja (moLdane?) ievo rezuhata:

mfo
VII rit.
flas.

69
$

TRENUTAK RASPOLOZENJA
Felix Spiller

,/ llt v

pp

----_.-
L\7
ossia
trF--
d:
(,
ViI
flag.
SVECANOST
)=74

fre
rl

1F 7+=e
tlrt lt)1 ' | / '
11 ?= lt 11*lt=a-.1
)'? Ll rtfr}
/l--_.-
'

f ;
70 Felix Spiller, Skol" ," klasiinr-r gitam - L str,rpanj $
h

t t
Felix S r: TRENUTAK RASPOLOZENJA

t o n a l i t et : C- dur'. mj er a. trodetvrtinsk a; o b lik : niz fr aza

1. 1. i 2. takt prvi prst ne popu5ta stisak na drugu Zicu. UvjeZbajte to svirajuii pr. a. Drugi prst se na dru-
gu dobu sasvim odigne ili odigne toliko da ostane u dodiru sa Zicom (pazite da pritom prvi prst ne
popuSta stisak) - izvleLbajte oba nadina u pr. b:

2. Promjenu pozicrje u 3. taktu udinite klizeii prvim prstom po drugoj Zici.

J. PoloZaj oznake vibr. u 5. i 8. taktu upuiuje na neSto kasniji podetak vibriranja tonova na koji se odno-
si ta oznaka. VjeZbajte te taktove svirajuii samo gornji glas.

4. Tonove f i e u 5. i 8. taktu nazivamo homolognim tonovima. To su tonovi slobodnih Zica koji se

izvode u pozicijama. Takvom izvedbom, u ovom sludaju, Zelimo postidi njihovu veiu izraZajnost.
Gdjekad ih upotrebljavamo da bismo uopie mogli svirati zadane tonove. Npr. u 9. taktu na treioj
dobi ton e ne moZe biti izveden na prvoj Zici jer se tamo izvodi ton a.

5. Ton g u 5. i 8. taktu mora biti sviran vrlo tiho. U protivnom se ne6e duti vibrato gornjeg glasa.

6. Zapo(nete li naizmjenidnost prstiju s I (kaZiprst) u 3. taktu, imat 6ete pomalo nespretan odnos prstiju i
Zica naprijelazu iz 4. u 5. takt (i dalje).

7. PoloZaj prstrju lijeve ruke u taktovinia gdje se izvode dva tona u istom polju pone5to je drugadli od
nadela detiri prsta detiri polja. Postavite oba prsta na pribliZno jednaku udaljenost od predke. pri
demu se prsti nalazejedan ispod, odnosno iznad drugoga. To iete posti6i zaokretanjem Sake iz zgloba
dlana i podlaktice.

Felix Sniller: SvEaANoST

tona|itet: D-dur; nlera: ietverodetvrlinska; oblik: recentcnt ntz

1. Mjestimidne pauze ne morate shvatiti doslovno - pustite da tonovi traju i dalie.

2. 3. takt moZete izvoditi ibeztonafis.

3. Ton a u basu od 8. takta pa do kraja kompozicije je pedalni ton.

4. Oznaka crescenda u 8. i9. taktu odnosi se samo na gomjiglas. Znadi, pokuSajte pedalni ton izvoditi u
istoj dinamidkoj razini tj. bez pojadavanja glasnode.

5. Izrnjenjivanjem dviju ili vi5e razliditih mjera unutar iste kompozicije postiZe se polimetrija.

6. U 7. taktu javlja se meiodija istovjetna onoj iz 3. takta, ali u dvostruko kradim notnim vrijecinostima

1l
muzika etnidko odriietla

Skotska NARODNA PJESMA 74, A

Iapan SAKURA 74,C
r-
SrorsKA NARoDNA PJESMA

32tA

r'( am 1ry1

SAKURA

33tC

a;\ .1
a, t-J-
7?-f
l
I ll/"
p imi p p'

T-J
?
vi \
/l I

mi

rp

74 Felix Spiller, Skol" ,, klasidnr"r gitaru - I. stupanj

Sxorscl r.{nourA ?Jf,srf{
ronalitet: G{ur: m-iera: detveroe*rrtinslm- oal*- proSirena l"elika recenica

I Tokom cijele kompozicije treii prst stiSie iestu Zicu.

l. Prije nego Sto podnete svirati namjestite detvrti i drugi prst neposredno iznad mjesta gdje ie izvoditi
pripadne im tonove (takoder pokuSajte oviadati i prvim prstom, te ga drZite iznad druge Zice i prvog
polja). Zapravo drZite prste kao da iete svirati sljededi akord:

3. Tokom 5. takta pomidite detvrti prst prema drugoj Zici itredem polju (provjerite nalazi li se prvi prst
iznad druge Zice i prvog polja).

,1. lnterval kvinte koji zvudi skoro tokom cijele kompozicije naziva se burdonska kvinta

SAKURA:

mj e r a : ( etv erodetvrtinska ; o b Iik : r e&nl(ni niz

1. Nakon treie dobe u f . i2. taktu podnite brZe vibrirati.

2. Pri promjeni pozicije nakon prve dobe u 5. taktu moZete malo ranije prekinuti ton e. Naime, te5ko je
postiii povezanost tonova pri tako velikoj promjeni, ali ton e u baso pokriva tu prazninu. Dakle, svi-
rajte ovako:

3. Posvetite posebnu paZnju isticanju melodije svirane palcem (npr. 1 1. takt)

'75
 PREPORUCENA LITERATURA 20. stoljeia

Etida br. t2
Tranquillo - Moderato

En gang i bredd med mig

Per-Olof Johnson

Bicinia
Zoltdn Koddly

Valsette
Tempo di Walz
Patachich Iv6n

7
I
I

Starobyl6
Andantino Step6n Rak

-6 Felix Spiller, Skola za klasidnu gitam - I. stupanj

 komornamuztka

Kiiffner, Joseph ANDANTINO 78, C

Mozafi , Wo lfgang Amadeus MENUET (K 6) 80. ts
Svedska KAD SI SRETAN 82, B
 ANDANTINO
Joseph Ktiffner
(1111 . - 1856.)

lmlm
I. GITARA

f drogiputap)

Pimia-imi
II. GITARA

=l

br
qnt
/
-r drugr pula pp)
t 1- -..-

@ rust., ap. c rirl

t21 t3 3l 44

f oonr., tir. .-.

drugi puiap

tl t
mf arugi puta pp)

=
l

ctw
Felix Spiller, Skoln m klasiinu gitanr - I. snrpanl
 Kiiffner: ANDANTINO

tonalitet: a-mol; mjera: dvodetvrtinska; oblik: prijelazni oblik izrnedu dvodijelne itrodijelne pjesme

I. GITARA
1. Ponavljanje drugog dijela (b) izvodite piano i s vibratom na drugoj i treioj Zici.

2. Drugi dio drugog dijela svirajte uvijek na isti nadin - mezzo forte i naturale.

II. GITARA
1. Dionica ll. gitare uvijek se izvodi s istom bojom.

2. ietvrtinka u basu u taktu koji ispunjava isti akord moZe se izvoditi i kao polovinka (npr. u 1. taktu).

3. Sesnaestinske pauze gdjekad ne izvodimo. Npr. na podetku 2. takta. S obzirom da je u tom taktu isti
akord kao iu 1. taktu, moZemo (ali i ne moramo) oba takta svirati pod jednim pedalom.2.takt se des-
to zapisuje i na sljedeii nadin (pedalizacija akordnih tonovaje i ovd.je stvar izbora):

4. Na podetku 3. takta moZemo neke akordne tonove (e) takoder izvoditi pedalizirano. Ako ne Zelimo,
stavimo prste i-m-a na drugu, treiu i detvftu Zicu u trenutku nastupa prve dobe. Ono Sto svakako mo-
ramo udiniti, jest utiSati bas a (detwtim prstom).

5. Ton a na drugoj dobi u 8. i 16. taktu moZete svirati i skraieno. Npr. kao osminku.

79
w'

MENUET (K. 6)
Wolfgang Amadeus Mozart
(11s6. - r791.)

I. GITARA

II. GITARA

mf
ap.---

80
-f Felix Spiller, Skol" r" --_
I. stupanj
klasrdnLr gitaru -
\l olfr Amadeus Mozart: MENUET (K.6)

.,' -:.' ; t e { C -dur ; mj er a. trodetvrtinska'. o bI ik: dvodij elan

?:rsr irajte obje dionice. Ta-ko iete lak5e uoditi Sto svira drugi gitarist u trenutku vaSe izvedbe te lakSe
kako treba svirati glavnu melodiju (istaknutije) a kako prateii glas.
':',atiii
I. GITARA
. Ton fi u 7. taktu stiSajte dlankorn drugog prsta toano u trenutku kada izvodite ton a. Na slidan nadin
stisajre i ton g ietvrtirn prstom.

Uskladite trajanje tona g u 8. taktu s trajanjem tona g na treioj dobi u drugoj dionici.

Ako u 9. taktu izvodite ton h s naslonom, pripazite da udinite isti smjer trzanja izvodeii ton g na
Sestoj Zici (u tom smislu, uvijek posebno kontrolirajte smjer trzanja kod Seste Zice).

Ponavljajte 16. takt dok niste sasvim sigurni da su vam svi tonovi ujednadeni (portato).

II. GITARA
I Ponavljajte 8. takt dok niste sasvim sigurni da su vam svi tonovi ujednadeni (poftato).

t. Ton g u 10. taktu sti5ajte dlankom detvrtog prsta todno u trenutku kada izvodite ton/s. Na slidan na-
e in sti5ajte i ton d u 15. taktu treiim prstom.

Uskladite trajanje tona c u 16. taktu s trajanjem tona c na treioj dobi u drugo.j dionici.

8t
r

KAD SI SRETAN
Allegro
36tB ?H i

I- GITARA

II. GITARA
IL4"D SI SRETAN:

ryatlitet: C-dur; mjera: detverodetvrtinska; oblik: redenidni niz

I. CITARA
1. Sve pauze ostvarite stavljanjem ispruZenih prstiju lijeve ruke preko svih Zica.

Staccato u 9. taktu izvedite stayljanjem, odnosno brzimvra(anjem palca naZicu koju je upravo trz-
nuo.

Sve detvrtinke, osim u 7. taktu, moZete izvoditi i kao osminke.

II. GITARA
I. Udarac izvedite tako da ispruZite i stavite detvrti prst (i ostale prste lijeve ruke) preko svih Zica a za-
tim lijevim rubom palca lagano udarite petu i detvrtu Zicu kod kobilice.

eewrtinke u 3., 5., 9. i 10. taktu moZete izvoditi i kao osminke.

6J
 PREGLED OBLIKA I PLESOVA
Anglaise (fangl6zl, frarc. engleski), Zivahanengleski
ples koji se izvodio u Francuskoj kajem 17.
stoljeia.
Branfe ([branl] f ), skupina francuskih plesova u 16. stoljeiu.
Branle cle poitou fbranl de poatri] je brz
ples iz historijske pokrajine u zapadnoj Francuskoj.

Canario ([kan6rio] ipanj.), brz Spanjolski ples.

Dvodijelna p.iesma (a b), oblik dijije prvi dio najdeSie period.
Drugi dio je razlidit od prvog, pre,rda iz-
medu njih rroZe postojati slidnost.

Etida, kompoziciia narnijenjena svladavanju odredenog zahtjevavezanog

uz vlestinu sviranja.
(CO FROM MY WINDOW ftom rrdivindoul)
[g6u
Menuet, od 17. stoljeia ples umjereno brzog tempa, u trodobnoj mjeri.
Pavaniglia ([pavanilia] tal.), vjerojatno deminutiv od plesa zvanog pavana,
sporog talijanskog plesa iz
16. stoljeia.

Period, sastoji se od dvije sadrzajno srodne i harmonijski medusobno

ovisne redenice.
Prijelazni oblik izmedu dvodijelne i trodijelne pjesme (a a b a), oblik
u kojem je prvi dio isti kao i kod
dvodijelne pjesme' U drugom dijelu prva redenlia donosi izvjestan
kontrast prema prvom dijetu dok
druga redenica donosi gradu iz prvog dijela pjesme.

Ricercar ([riderk6r] ral.), instrumentalna kompozicija s podetka 16.

st., kada jetal izrazznadio opienito
uvodni instrumentalni stavak.

sarabande ([sarabrind] franc.), sredinom 17. st. postaje stalni stavak insrrumentalne
suite, gdje je spor i
dostojanstven ples u trodobnoj mjeri s destim agogidkim nagraskorn
na drugoj dobi.
Studija, vidiEtida.
Valcer, ples u trodobnoj mjeri s nagla5enom prvom dobom.
Villano ([vilirino] ipanj.), Spanjolski ples u 16. i 17. stolleiu.

S+

i\"
:L--
 PREGLED KOMPOZITORA
renesansa
Bossinensis, Franciscus [bosin6nzis, fianciskus], Bosna?, kraj 15. st. - prva pol. 16. st
Le Roy, Adrian [e ru6, adrij6n], Francuska, oko 1520. - 1598.

barok
Calvi, Carlo [krilvi, k6rlo],Italija, 17. st.
Sanz, Gaspar [sanz, g6spar], Spanjolska , 1640. - 17 10.
Logy, Johann Anton [6gi, j6han 6nton], Austrija, oko 1645. - 1721.

klasicizam
Aguado, Dionisio [aguiido, dionisio], Spanjolska, 1784. - 1849.
Carcassi, Matteo [kark6si, matdo], Italija, 1792. * 1853.
Carulli, Ferdinando [karfli, ferdin5ndo], ltali1a,1770. - 1841.
Diabelli, Anton [diabdli, iinton], Austrija, 1781. - 1858.
Sor, Fernando [sor, femiindo], Spanjolska, 1718. - 1839.

muzika hrvatskih gitarista

iagalj, Ante (Hrvatska)
Spiller, Felix [spiler, f6liks], Hrvatska
muzika etnidkog podrijetla
(Skotska, Japan)

(preporudena literatura 20. stoljeia)

(Leo Brouwer, Per-OIof Johnson, Zolt6n Kodrity, Patachich lv6n, Stepiin Rak)

komorna muzika - duo

Kiiffner, Joseph [kifner, j6zef), N.iemadka, 1177. - 1856.
Mozart, Wolfgang Amadeus [m6cart, v6lfgang amad6us], Austrija, 1756. - 1791.
(Svedska)

85
KAZALO POJMOVA
a 15, 17, 59, 63 harmonijski skelet -i3 pp vidi pianissimo
atempo l6 homologni ton 7/ prijelazni oblik izmedu
accel., accelerando l6 dvodijelne i trodijelne
adagio 16 i 15 pjesme 39
ag. akc. vidi agogldki akcent primavolta 17
agogidki akcent 16, 52 kadenca 24
akordna liguracija I l. 25 kapodaster 7 rastavljeni akor di v i di akordna
allegretto /6 korona l7 figuraciia
allegro 16 kvartsekstakord 17 releniini niz 4l
andante 16 kvintakord 17 ricercar 84
andantino 16 kvintsekstakord 17 rit., ritardando /6
anglaise 84 rondo 61
ap.,apojando 10, l6 lasciar vibrare 16, 33
legato 16 sarabande 84
b 17,59,63 l.v. vidi lasciar vibrare SD vidi subdominanta
barr6 17,69 seconda volta l7
branle 84 ljestvice 23 sekstakord 1Z -?9
hurdonska kvinta 75 sekundakord 17
m15 sempre 16
canario 84 menuet 87 senzartt. l6
cresc., crescendo 15 mezzo forle I5 septakord 17
mezzo piano l5 simile 16
detiri prsta - detiri polja 13 mf vidi mezzo forte sp vidi subito piano
detiri prsta - detiri Lice 10, I I moderato 16 staccato 16
mp vidi mezzo piano struktura 7
D vidl dominanta studija 84
D. C. al Fine 16, 57 nat., naturale 16 subdominanta 17, 24
DD vidi dominantina subito piano 15
dominanta op., opus 35
decresc., decrescendo ^i 5 ossia 16 T 17,61viditonlka
dijelovi gitare 8 tast., tastiera 16
dominanta 17,24 p 15 terasna dinamika 5-l
dominantina dominanta 1 7 p vidi piano terckvartakord 1 7
dvodijelna pjesma j7, 84 pavaniglia 84 tir.,tirando I l, 16
pedalizacija I 6 tonika 17,24
E 17,6t pedalni ton 47, 7 I trodijelan oblik 59, 63
etida 84 period 37, 84
pianissimo 15 yalcer 84
piano 15 vlbr., vrbrato 6, 4 5
fvidi forte 1

flag., flageoletni ton l7 poco l6 villano 84

forte /5 polimetrija 71

funkcija 17 pont., ponticello 16 zaostajalica 35, 5l

portamento 13 znakzaponavljanje 17
glissando 13 portato 16

Uz pojmove navedene u kazalu obradite i sljede6e pojmove iz knjiga Osnove glazbenog izraza ilili
Muziikog sustdvd:

- crtovlje, G-kljud na drugoj crti, takt, note, pauze, ritam, predznaci

- doba, mjera
- stupanj, stepen; ljestvica, intervali
- tonalitet,modulacija
- uzmah
- motiv, fraza, redenica (mala i velika)
- varijacija

9t
B) SVIRAdEV STAV I DRZANJE GITARE
1. Sjednite na (prednji) rub stolice.
2' Tijelo blago nagnite naprijed. Ne okreiire ga i ne sjedite ukoseni.
3' Glava ie biti blago okrenuta prema mjestu gledanja (uglavnom prema prstima lijeve
ruke na hvataljci
gitare i/ili prema stalku sa notarna).
4' Udubljeni dio oboda stavite na natkoljenicu lijeve noge, blizu tijela. LUeva noga je
uzdignuta pomocu
stoldi6a na koji se polegne stopalo cijelom povrsinom. Nutto1ini.ul[
ugluilm, posivqena ravno
naprijed, a potkoljenica stoji okomito u odnosu na tlo.
5' visinom stoldiia regulirajte visinu lijeve noge i to tako da vam hvataljka gitare stoji u radnorn prosto-
ru lijeve ruke (koljeno stoji nesto viSe od zgloba noge i trupa.). Ujedno, takvirn
uzdignuiem onemogu-
iujete da vam gitara klizi niz nogu.
6 Desnu noqu razmaknimo od hjeve totiko da izmedu stane Siri dio zvudne
kutije. Stopalo se moZe
polegnuti na tlo cijelom povr5inom ili samo prednjim dijelom. Zr,udnu
kutr;u blago prisloni,ro s
unutarnje strane natkoljenice ina grudi. Glasnjada stoji uglavnorr okomito
u odnosu,ra tlo.
7' Nagib hvataljke postavite tako da valn se okornita sredi5nja os glave, okrenute prerna zvudnom otvo-
ru, nalazi izmedu njega i dvanaesto_q polja gitare.

8. Budite opuSteni u cijelom tijelu.

9' stalak s notama postavite sa svoje lijeve strane. Uz to. prilagodite i visinu stalka, odnosno
nota. Na-
kon svega, trebali biste istovremeno vicljeti prste obiju ruku i-note uglavnoln
bez pon-ricanja glave.