230 Marta Zorko: Granice drava nastalih iz SFRJ: studije sluajeva otvorenih graninih pitanja

Doktorska disertacija

Marta Zorko:
Granice drava nastalih iz SFRJ:
studije sluajeva otvorenih graninih pitanja

Mentor: prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila

Datum obrane: 21. lipnja 2011. na Fakultetu politikih znanosti
Povjerenstvo za obranu: prof. dr. sc. Sinia Tatalovi, predsjednik
prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila
akademik Davorin Rudolf

Doktorski rad mr. sc. Marte Zorko ima 278 stranica, koriteno je 211 izvora iz li-
terature, 156 dokumenata, izvjetaja, prirunika, novinskih lanaka i drugih izvora
te 56 web-stranica. Na kraju rada autorica je priloila 70 razliitih priloga (mape,
tablice, prikazi). Rad se sastoji od Uvoda, osam poglavlja, Zakljuka, popisa lite-
rature i priloga.
U Uvodu autorica obrazlae razloge istraivanja pitanja granica drava nasta-
lih raspadom bive zajednike drave, koji je za posljedicu imao uspostavu novih
drava, novih granica i nove regionalne politike strukture. Raspadom SFRJ i na-
stankom novih drava stvoreno je vie od pet tisua kilometara novih meunarod-
nih granica u regiji. S obzirom na to da su nove granice nastale na linijama starih
unutarnjih granica izmeu republika, koje nisu imale funkciju meunarodnih grani-
ca, pojavila se potreba njihova definiranja te ureivanja bilateralnim sporazumima.
Nove granice otvorile su mnoga nova pitanja koja se prije nisu smatrala vanima.
Od raspada SFRJ do danas vrlo je mali dio granica rijeen na nain da su se dvije
drave uspjele dogovoriti oko zajednike granine crte. Nedefiniranost granica i
otvorena granina pitanja poveavaju mogunost konflikta i naruavaju bilateralne
odnose susjednih zemalja. U posljednjih petnaestak godina otvorena su granina
pitanja izazivala razliite tenzije meu dravama u regiji te su utjecala na stvaranje
specifine geopolitike percepcije, to se najbolje moe vidjeti na primjeru Sloveni-
je i Hrvatske. Promatrajui regionalne probleme vezane uz granice, autorica postav-
lja hipotezu kako otvorena granina pitanja izmeu drava sljednica SFRJ posjedu-
Politika misao, god. 48, br. 2, 2011, str. 230-234 231

ju konfliktni potencijal i naruavaju bilateralne odnose. Autorica je u radu postavila

Hrvatsku kao glavnu studiju iz tri razloga: prvo, ima najvie novih graninih dodira
i otvorenih graninih pitanja; drugo, otvorena granina pitanja iskazivala su odre-
eni konfliktni potencijal; tree, njihovo rjeavanje predstavljat e velike izazove za
bilateralne odnose i regionalnu sigurnost. Prvi cilj rada jest pozicioniranje znaaja
granica i graninih linija u suvremenom svijetu s obzirom na prisutne fenomene de-
teritorijalizacije i reteritorijalizacije te izrada modela za uvide u postojanje konflikt-
nog potencijala generiranog otvorenim graninim pitanjima. Drugi je cilj prikazati
nastanak i promjene vanjskih i unutarnjih granica zemalja bive SFRJ u odreenim
povijesnim razdobljima, kao i analiza statusa tih granica s obzirom na zakljuke Ar-
bitrane komisije za bivu Jugoslaviju. Trei je cilj detektiranje otvorenih graninih
pitanja koja ima Republika Hrvatska i njihova analiza prema kljunim kategorijama
iz podruja politike geografije. etvrti je cilj utvrivanje konfliktnog potencijala
definiranih otvorenih graninih pitanja. S obzirom na tako postavljene ciljeve rada
autorica je istraivanje usmjerila prema povezivanju otvorenih graninih pitanja,
konfliktnog potencijala, bilateralnih odnosa i geopolitike percepcije.
U prvom poglavlju, Metodoloki okvir i definiranje pojmova, autorica ob-
razlae istraivaki okvir. Prema Rumleyu i Minghiu, etiri su skupine tema za pro-
uavanje granica: (1) istraivanje drutvene diferencijacije izmeu i unutar drava u
smislu kulture i svijesti; (2) ekonomska diferencijacija u smislu ekonomskih aktiv-
nosti; (3) politika diferencijacija u smislu sustava vlasti, administracije, sigurnosti
i izbora; (4) interakcija drava vezana uz pitanja granica, a odnosi se na politike
ishode meudravnih odnosa, koji mogu gradirati od rata do suradnje. Autorica je
svoje istraivanje smjestila upravo u etvrtu skupinu tema. Rad sadri pet studija
sluaja, od kojih su istraivanje Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Go-
re pomone studije, a istraivanje Republike Hrvatske glavna studija. U pomonim
studijama sluaja analizira razinu definiranosti granica te istrauje njihove vanj-
skopolitike prioritete i prisutnost granica u istima. Cilj je utvrditi u kojoj se mjeri
pitanja granica pojavljuju u vanjskopolitikim agendama pojedine drave. Glavna
studija ima dvije varijable: definiranost granice i konfliktni potencijal. Definiranost
granice istraivana je kroz etiri faze nastanka granica: definicija, delimitacija, de-
markacija i administracija. Promatranje konfliktnog potencijala temelji se na mo-
delu koji su razvili Tuathail, Dalby i Routledge za objanjenje vanjskopolitikih
akcija drava. U toj analizi posebno mjesto zauzima istraivanje geopolitike per-
cepcije koja se odnosi na stvaranje odnosa prema drugima u odreenom geopoliti-
kom kontekstu te promatranje geopolitikih kodova kao stratekih pretpostavki na
kojima se temelji vanjska politika. Takvim promatranjem utvruje se utjecaj pitanja
granica na ukupne odnose meu dravama u regiji. Rad se moe, prema Gerringo-
voj klasifikaciji, smatrati usmjeravajuom studijom sluaja koja istrauje uzrone
mehanizme koji vode do odreenog ishoda. U drugom dijelu poglavlja prikazuje
232 Marta Zorko: Granice drava nastalih iz SFRJ: studije sluajeva otvorenih graninih pitanja

razliite klasifikacije granica u suvremenom svijetu te definiciju granica u klasi-

nim, modernim i postmodernim geopolitikim teorijama. Posebnu pozornost po-
sveuje procesima deteritorijalizacije i reteritorijalizacije s namjerom analize zna-
aja granica u suvremenim globalizacijskim uvjetima. Autorica je pokazala kako
granice, bez obzira na sve izazove s kojima se suoavaju u kontekstu globalizacije,
ne nestaju, ne gube znaaj, te da jo uvijek posjeduju znaajan konfliktni potencijal.
Pri kraju poglavlja razvija model za analizu konfliktnih potencijala koji je nastao
analizom razliitih pristupa u istraivanju teorija sukoba u meunarodnim odnosi-
ma. U modelu se analizira est kategorija: model sukoba, faza konflikta, trajanje
spora, vanost subjekata u sluaju, vanjskopolitike akcije te geopolitika kultura.
U treem poglavlju, Povijesni prikaz promjena granica na Balkanskom polu-
otoku od 1900. godine do danas, autorica analizira iri regionalni kontekst i pro-
mjene granica u posljednjih 110 godina. Povijesna je analiza pokazala kako je regija
doivjela znaajne promjene granica u tom razdoblju, a one su se uvijek dogaale
kao posljedica ratova i sukoba. Posebnu pozornost autorica je posvetila analizi vanj-
skih i unutarnjih granica bive Jugoslavije, iji se nastanak moe podijeliti u etiri
razdoblja: razdoblje prije 20. stoljea, razdoblje nakon balkanskih ratova, razdoblje
nakon Prvog svjetskog rata i razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Pred kraj 20.
stoljea dolazi do posljednje faze formiranja novih granica u procesu raspada SFRJ.
Vanjske granice te drave bile su definirane, dok se o unutarnjim nije previe vodilo
rauna u smislu njihove potpune definiranosti i odreivanja jasnih graninih linija.
Meutim, nakon raspada SFRJ one postaju dravne granice, te se javlja potreba za
njihovim definiranjem i odreivanjem graninih reima. Unutarnjim granicama po-
sebno se bavila Arbitrana komisija mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija
kao Badinterova komisija. Ona je oformljena u svrhu davanja pravnih savjeta na
mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji, te ih je od 1991. do 1993. producirala ukupno
15. Za granice je vano miljenje pod rednim brojem 3, u kojem se objanjava sta-
tus i formiranje granica drava nastalih nakon raspada SFRJ. Arbitrana komisija
zauzela je stav kako se drava nalazi u procesu raspada te kako njezine dotadanje
republike granice postaju meunarodne, a time i zatiene meunarodnim pravom.
Zakljuci Badinterove komisije o nepromjenjivosti republikih granica, u trenutku
kad su dobile status dravnih granica, sprijeili su prekrajanje na etnikoj osnovi
i teritorijalna osvajanja proglasili nitavnima. Preostala otvorena granina pitanja
izmeu zemalja bive SFRJ nisu posljedica teritorijalnih pretenzija, ve neslaganja
oko protezanja graninih linija, principa razgranienja ili naina razgranienja na
mjestima gdje granica ranije nije bila utvrena.
U etvrtom poglavlju, Republika Slovenija, autorica zapoinje analizu slu-
ajeva kao pomonih studija. Na poetku definira granicu Republike Slovenije i
okolnosti nastajanja njezine granice prema Italiji, Austriji i Maarskoj analizirajui
dokumente kojima su te granice odreene. U nastavku poglavlja analizu usmjerava
Politika misao, god. 48, br. 2, 2011, str. 230-234 233

prema granici s Hrvatskom. Istie kako postoji pristup koji razdvaja pitanja kopne-
ne i pomorske granice, to je vidljivo iz posljednjeg potpisanog sporazuma izmeu
dviju drava. Autorica analizira sve sluajeve spornih toaka kako ih vidi slovenska
strana, slubene dokumente, ali i druge izvore u vezi sa pojedinim spornim sluaje-
vima. Prema Bijeloj knjizi, slubenom dokumentu Ministarstva vanjskih poslova,
sporne se toke nalaze juno od rijeke Dragonje, na podruju Snenika, u Beloj kra-
jini-Sekulii te na podruju rijeke Mure. Meutim, slubeni i neslubeni dokumenti
u Sloveniji gotovo se iskljuivo bave pitanjem razgranienja na moru. Autorica ana-
lizira slovenske stavove o svakoj pojedinoj spornoj toki. U drugom dijelu analizu
usmjerava prema vanjskopolitikim prioritetima Republike Slovenije s namjerom
da utvrdi status rjeavanja graninih pitanja. Analiza je pokazala da se pitanje raz-
granienja s Republikom Hrvatskom vrlo esto pojavljuje kao pitanje od velikog
znaaja za dravu, kao jedan od vanijih vanjskopolitikih prioriteta.
U petom poglavlju, Republika Bosna i Hercegovina, autorica analizira na-
stanak granica te drave. Za razliku od drugih drava nastalih raspadom SFRJ Bo-
sna i Hercegovina nije naslijedila nijedan dio bive vanjske granice, ve su njezine
dananje granice nastale na temelju nekadanjih unutarnjih granica SFRJ. Autorica
analizira sve sporne toke granica Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na
tokama koje se nalaze na granici prema Republici Hrvatskoj.
U estom poglavlju, Republika Srbija, autorica analizira granice Srbije te
istie kako postoje odreeni problemi u njihovu definiranju s obzirom na injenicu
da je proglaena neovisnost Kosova, to Republika Srbija ne prihvaa. Navela je
sve probleme oko definiranja tog dijela granice, smatrajui kako on ima izuzetno
velik konfliktni potencijal. U srpskom Ustavu jasno stoji da je pokrajina Kosovo
i Metohija sastavni dio teritorija Srbije. Vanjske granice drave definirane su ra-
nijim sporazumima SFRJ sa susjednim zemljama, dok novonastale jo uvijek nisu
definirane. Srbija ima niz otvorenih graninih pitanja s dravama koje su nastale
nakon raspada SFRJ.
U sedmom poglavlju, Republika Crna Gora, autorica analizira granice te dr-
ave, koja je naslijedila dio bive vanjske granice SFRJ prema Albaniji, a ostale su
joj granice prema novim dravama. Nakon razdruivanja Crne Gore i Srbije pri-
hvaena je meusobna granica prema naelima Badinterove komisije te povijesnoj
osnovi. Crna Gora pokazala se jednom od najaktivnijih drava u definiranju vlastite
granice prema drugih dravama. Otvorena granina pitanja vezana su uz definiciju
granice prema Hrvatskoj, ali je meusobnim dogovorom utvreno da se o granici u
Bokokotorskom zaljevu izjasni Meunarodni sud.
U osmom poglavlju, Republika Hrvatska, autorica fokusira istraivanje na
geopolitiki poloaj, granice i definiranost granica, otvorena granina pitanja te od-
nose sa susjednim dravama koji izmeu ostalog ukljuuju i pitanje granica. Geo-
234 Marta Zorko: Granice drava nastalih iz SFRJ: studije sluajeva otvorenih graninih pitanja

grafska posebnost hrvatskog teritorija vezana je uz oblik te dugu graninu liniju na

kopnu i na moru. Zbog izduenosti i nepravilnog oblika Republika Hrvatska ima
2374,9 kilometara kopnene granice. Pored toga, susjedna drava Bosna i Herce-
govina u jednom dijelu prekida njezin kopneni spoj s podrujem Dubrovnika. Od
svih drava nastalih na podruju bive SFRJ Republika Hrvatska danas ima najvie
otvorenih graninih pitanja. Naslijedila je dvije vanjske granice bive SFRJ te do-
bila etiri nove. Prihvatila je meunarodne sporazume kojima su definirane grani-
ce prema Italiji i Maarskoj. Granica izmeu Hrvatske i Slovenije nije definirana i
godinama je optereivala odnose izmeu dviju drava. S Bosnom i Hercegovinom
potpisan je sporazum o granici 1999. godine, definirani su svi sporni dijelovi i do-
govoreni reimi prelaska granice. Meutim, sporazum nije ratificiran, pa su sve
sporne toke i dalje na dnevnom radu. Granica s Crnom Gorom rijeena je privre-
menim reimom, te se eka presuda Meunarodnog suda. Slina je situacija i sa
Srbijom. Autorica zakljuuje kako je samo granica prema Italiji odreena u svim
fazama njezina definiranja. Prema Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sr-
biji trenutno su na snazi privremeni reimi ili ugovori kojima se rjeavaju neki od
reima prelaska i upravljanja graninom crtom. Meutim, tehniki dogovori prela-
ska granica i slini reimi nisu doveli do ubrzavanja rjeenja otvorenih graninih pi-
tanja. Autorica analizira sve sporne toke na granicama prema susjednim dravama
te navodi hrvatske stavove i rjeenja. Takoer analizira ugovore i sporazume koje
je Republika Hrvatska potpisala sa susjednim zemljama u svim podrujima surad-
nje, te posebno izdvaja one koji se tiu granica. U drugom dijelu poglavlja autorica
istrauje konfliktni potencijal otvorenih graninih pitanja izmeu Republike Hrvat-
ske i susjednih drava koje su nastale raspadom bive SFRJ.
U Zakljuku autorica navodi kako je potvrena glavna teza o postojanju kon-
fliktnog potencijala i naruenim bilateralnim odnosima kao posljedici nerijeenih
graninih pitanja u sva etiri sluaja granica sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovi-
nom, Crnom Gorom i Srbijom.
Rad mr. sc. Marte Zorko Granice drava nastalih iz SFRJ: studije sluajeva
otvorenih graninih pitanja sustavno je i sveobuhvatno istraivanje otvorenih gra-
ninih pitanja koja su nastala kao posljedica raspada bive SFRJ. Postavljeni meto-
doloki okvir omoguio je uvide u svu sloenost pitanja granica te u trenutni status
svake pojedine granine crte Republike Hrvatske prema susjednim dravama. Au-
torica je konstruirala vlastiti model za istraivanje konfliktnog potencijala u koji je
ukljuila est kategorija iju je prisutnost analizirala u posebnim studijama slua-
ja susjednih drava. Zakljuci su jasni i koncizni te utemeljeni na sveobuhvatnom
istraivanju. Stoga zakljuujemo da se radi o vrlo uspjenoj obradi izabrane teme.