Phylum Cnidaria (arnjaci)

arnjaci su ivotinje iz tipa Cnidaria i predstavljaju najjednostavnije eumetazoe, radijalno

simetrinog tijela. Postoji oko 10000 vrsta. Zajedno sa tipom rebronoa (Ctenophora)
pripadaju grupi dupljara. Tjelesni zid se sastoji od spoljanjeg ektodermisa i
unutranjeg endodermisa, a izmeu ova dva sloja je neelijska mezogleja. Tjelesni zid obavija
tzv. gastro-vaskularnu duplju u kojoj se pored varenja hrane vri i transport svarene hrane do
svih dijelova tijela [gaster= eludac; vas =krvni sud]. Ova duplja ima samo jedan otvor preko
koga ulaze hranljivi sastojci i izlaze nesvareni sastojci. Hrane se sitnim organizmima koje
hvataju tentakulama (pipcima) i ubacuju kroz usni otvor. Varenje hrane je unutarelijsko i vri
se u elijama sa pseudopodijama, koje se nalaze u endodermisu. arnjaci, (kao i suneri),
nemaju krvni, respiratorni ni ekskretorni sistem. U epidermisu se nalaze epitelomiine elije,
koje uestvuju u pokretanju itavog organizma ili njegovih dijelova (tentakula), zatim se
nalaze arne elije ili knide i nervne elije. arne elije su naroito skoncentrisane na
tentakulama koje slue za hvatanje plena, a mogu imati ulogu i u odbrani. One se sastoje od
kapsule, arne niti i knidocila. U kapsuli se nalazi jedro i nagomilani toksini. arna nit, kada
nije u funkciji nalazi se savijena unutar kapsule. Knidocil je zailjeni izrataj sline grae kao
cilije koji funkcionie kao receptorna organela. Tri su tipa arnih elija: obmotavajue
(volventne), probijajue (penetratne) i ljepljive (glutinantne). Kod arnjaka se prvi put u
ivom svetu javlja nervni sistem i to u najprostijem obliku - difuzan (mreast) nervni sistem.
Nervne elije su razbacane bez nekog naroitog reda po epidermisu i meusobno su povezane
u mreu (difuzum). arnjaci se javljaju u dva oblika kao polip i meduza. Kod arnjaka koji
imaju oba ova oblika, dolazi do smjene generacija. Polip je bespolna generacija koja se
razmnoava pupljenjem (bespolno), a meduze se razmnoavaju polno
obrazovanjem gameta (spermatozoida i jajnih elija). Iz oploene jajne elije razvija
se larva planula. Polipi su sesilni organizmi, dok su meduze slobodnoplivajue. Forma tijela
polipa i meduza je u sutini slina, samo je orijentacija usnog otvora razliita. Polipi su
peharasti, usnim otvorom koji je okruen tentakulama okrenuti nasuprot podlozi za koju se
privruju suprotnim polom. Meduze su oblika kiobrana u ijem se centru nalazi drka sa
usnim otvorom koji je okrenut prema podlozi. Meduze imaju izvanredan nain kretanja iako
ne mogu ba brzo plivati. Svaki put kad stisnu klobuk, iza njega nastane vodeni vrtlog nalik
ispuhnutom kolutu duhanskog dima. Kad ga meduza potisne unatrag, nastane uzgon koji je
tjera naprijed. To je slino kretanju na mlazni pogon, samo to se meduza ne kree
konstantno, nego na mahove. Kod kolonijalnih polipa postoje yooidi koji nastaju njihovim
pupljenjem, u najprostijem obliku javljaju se: hidrozoidi (gastrozoidi koji se specijalizuju za
vegetativnu funkciju, tj uzimanje i varenje hrane za koloniju, naziva se jo i hidrant) i
gonozoidi (gonangije koje se specijalizuju za generativnu funkciju, tj razmnoavanje).
Klasifikacija arnjaka izvrena je prema tome koji morfoloki oblik imaju. Dijele se na tri
klase:
 Hydrozoa, polipi i meduze;
Scyphozoa, meduze
Anthozoa, korali i morske sase.

Klasa Hydrozoa

Hydrozoa je klasa arnjaka kod kojih se javljaju oba morfoloka oblika, polipi i meduze.
Smatraju se najprimitivnijom klasom meu arnjacima. Osim prisutnosti oba morfoloka
oblika u ovoj klasi se mogu javiti i predstavnici koji imaju samo polipoidni (vrste reda
Hydroidea) ili meduzoidni oblik (red Trachylina). Polipi najee obrazuju kolonije na
kojima se razlikuju jedinke specijalizovane za obavljanje odreenih funkcija:

hidranti ishranjuju celu koloniju

jedinke za odbranu i zatitu
gonangije, koje uestvuju u razmnoavanju tako to se unutar njih pupljenjem obrazuju
mlade meduze.
Hidranti su u obliku pehara na ijem se distalnom kraju nalazi usni otvor okruen vijencem
pipaka (tentaculae). Od usnog otvora nastavlja se gastro-vaskularna duplja. Duplje svih
lanova kolonije povezane su meusobno preko endodermskih kanala. Svaki hidrant pokriven
je omotaem nazvanim hidroteka (hydrothaeca).
Gonangije su pokrivene omotaem, gonotekom (gonothaeca), a na njihovom distalnom delu
se nalazi poklopac (operculum). U njihovoj unutranjosti nalazi se drka, blastostyl, na kojoj
se pupljenjem obrazuju mlade meduze. Polipi se, dakle, razmnoavaju bespolno, pupljenjem.
Kod nekih vrsta dolazi do potpune redukcije polipoidnog oblika. Meduze imaju oblik zvona
na kome se razlikuju:

exumbrella, spoljanja ispupena strana

subumbrella, unutranja udubljena strana.
Sa oboda zvona visi tanka miina membrana nazvana velum. Velum je svojstven samo
hidromeduzama, dok ga scifomeduze nemaju.
Iz sredine udubljene strane polazi cjevasto usno stabaoce (manubrium) na ijem se kraju
nalazi usni otvor. Usno stabaoce se produava u gastrovaskularnu duplju koja se sastoji od:

proirenog centralnog dela, eludca;

radijalnih kanala koji se pruaju od eludca ka obodu zvona i ima ih 4 ili 4n;
krunog kanala koji se prua obodom zvona i povezuje radijalne kanale.
Meduze su odvojenih polova. Polne elije se izbacuju u vodu gde se vri i oploenje i
kompletno razvie. Kod vrsta koje imaju smjenu polipoidne i meduzoidne generacije iz
oploene jajne elije razvija se larva planula iz koje se obrazuje kolonija polipa, a na njoj u
gonangijama mlade meduze. Kod nekih vrsta dolazi do redukcije meduzoidnog oblika tako
to se obrazuju meduzoidi koji ostaju na koloniji i graa im se uproava. Redukcija moe da
ode jo dalje tako da se od meduza obrazuju organi gonofore, koje predstavljaju mijekove
ispunjene polnim elijama. Redovi: Hidroidea, Trachylina, Hydracorallina, Chondriophora,
Syphonophora.
Red Hydroidea, predstavnici:
1. Gonionemus vertens polipi su pojedinani i u obliku boce, visoki do 0,5 mm,
zatieni sluznim omotaem i imaju 3-5 pipaka koji su dugi do 2 mm. Pupljenjem se
razvijaju u meduze, koje su do 2 cm u preniku, a gonade su na radijalnim kanalima.
Na tentakulama su arne elije, sa veoma jakim otrovom. Nalaze se uz obale
Japanskog mora.
2. Craspedacusta sowerbyi naseljava kopnene vode, polip je bez tentakula, do 2 mm,
privruje se za sedimentne podloge u tekuim vodama bez mulja. Pri odgovarajuoj
temperaturi razvija se meduza, oko 2 cm u preniku.
3. Hydra viridis 1-1.5 cm duga, nalazi se u istim stajaim i sporotekuim kopnenim
vodama. Zelene je boje od simbiotskih algi.
4. Obelia geniculata polipoidna kolonija je simpodijalno razgranata i do 20 cm visoka,
privruje se za alge i morsku travu, esta u Jadranu. Meduza je bez veluma, ima 4
radijalna kanala na kojima su razvijene gonade, tentakule su kratke, meduza je do 6
mm u preniku. Hrane se sitnim organizmima. Meduze nastaju pupljenjem u
gonangijama kolonije i vode slobodno plivajui nain ivota. Razdvojenih su polova,
oploenje je spoljanje. Od zigota nastaje larva koja pliva izvjesno vrijeme, zatim se
privrsti za podlogu u razvija u koloniju polipoidne generacije. Kolonija se sastoji od
korijenskog dijela hidroriza i razgranatog dijela hidrokaulus na kome su nekoliko
hiljada zoida. Endodermis, mezogleja i ektodermis sainjavaju cenosark kolonije, koji
je okruen hitinoznim spoljanjim skeletom perisark. Na distalnom dijelu hidranata
je vei br tentakula na kojima se nalazi veliki br arnih elija. Hitinski perisark oko
gonangije naziva se gonoteka. Iz osnova grana hidranata, izrastaju blastostili na
kojima pupljenjem nastaju meduze. Blastostil je pri osnovi uzan, a na distalnom dijelu
se proiruje obrazujui operkulum kojim se zatvara otvor na gonoteki. Kada su mlade
meduze formirane, gonoteka prska i one izlaze u spoljanju sredinu. Meduza je tipino
graena.
Red Trachylina
Nemaju polipoidni stupanj.
1. Rhopalonema velatum imaju po obodu zvona 8 duih i 8-24 kraih tentakula.
Staklasto su prozrane ili bjeliaste boje, oko 10 cm u preniku. Meduze otvorenog
mora. Mogu se nai u veim dubinama u Jadranu.
2. Liriope tetraphyla ima 4 radijalna kanala sa 4 gonade ruiaste boje. Manubrijum je
jako izduen. U Jadranu se sreu tokom zimskih i proljenih mjeseci.
Red Siphonophora
ive kao pelake kolonije. Kod njih se ispoljava velika raznolikost zoida, koji imaju
specifine funkcije. Zoidi: pneumatofori ispunjeni vazduhom i omoguavaju plivanje po
povrini vode, nektofori zoidi sa dupljom koja se puni i prazni vodom ime se obezbjeuje
kretanje kolonije, daktilozoidi prstoliki zoidi snabdjeveni arnim elijama kojima se hvata
plijen i predaje gastrozoidima, cistozoidi (palponi) sa terminalnim porama i pretpostavlja se
da imaju funkciju u ekskreciji. Tijelo im se uglavnom sastoji od dugog stabla koje pliva i na
kome su privreni lanovi. Na odreenim mjestima javljaju se polipi koji se razlikuju od
tipinih jer nemaju oko usta krug tentakula, ve jednu tentakulu koja je razgranata. Svaki
zooid je pojedinani organizam, ali njegova integracija s drugima je toliko jaka da kolonija
postie funkciju veeg organizma. Zaista, veina zooida su tako specijalizirani da nemaju
mogunost da preive sami.
1. Muggiaea kochii planktonska vrsta, sree se tokom cijele godine
2. Physalia physalis u tropskim i subtropskim morima, imaju dobro razvijen
pneumatofor u kome ljezdane elije lue gas, koji im omoguava pasivno kretanje
pomou vjetra i tada su na povrini vode, smanjenjem koliine gasa cijela kolonija se
sputa dublje ispod povrine vode. Kolonije su hermafroditne. U zoidima se odvojeno
formiraju muke i enske polne elije. Zoidi u kojima se obrazuju spermatozoidi
nikada se ne odvajaju, dok se zoidi sa jajnim elijama odvajaju i izbacuju jajne elije
koje se u spoljanjoj sredini oplouju. Iz zigota se razvija larva planula od koje se
razvija kolonija pupljenjem. Spada u jedne od najotrovnijih ivotinja na svijetu. Sa
svojim "arsenalom" od desetak razliitih otrova lako svlada plijen, ali i sluajne
prolaznike. arne elije koje sadre otrove nalaze se veinom na daktilozoodima. Ovi
pripadnici kolonije mogu svoje lovke ispruiti i vie od 50 metara u duinu kako bi
locirali i uhvatili plijen. Lovke su inae spiralno uvuene i takve dostiu maksimalno
dva metra u duljinu. Nakon to osjete liinke, sitnu ribu, raie ili ak vee ribe i
mekuce, otrovom ih svladaju i uvuku prema gastrozooidima.

Klasa Scyphozoa
Scifomeduze (Scyphozoa) su klasa dupljara (arnjaka) kod kojih je dominantan oblik meduze,
dok je polipoidna forma svedena na siunu larvu. Tijelo im je bledunjavo ili prozrano pa se
kroz tjelesni zid mogu uoiti jako obojeni (uto, crveno, narandasto) unutranji organi.
Srodne su sa hidromeduzama (meduze iz klase Hydrozoa) i sline su sa njima po grai mada
ima i razlika:
 scifomeduze su krupnije pa tako mogu dostii impozantnih 2 m u preniku sa 10-15 m
dugakim pipcima;
po obodu zvona nemaju velum;
posjeduju usne ruice koje im pomau u hvatanju plijena; ove ruice su renjeviti nastavci
krajeva usta snabdjeveni arnim i ljezdanim elijama; ako plijen nije umrtvljen onda ga
arne elije ubijaju, a zatim ljezdane izluuju enzime za varenje;
od eludca polazi sistem radijalnih kanala koji moe biti veoma sloen;
na obodu zvona nalaze se specijalni organi ropalije kojih ima 4-16, to su ulni organi
vida, mirisa i ravnotee (graeno od statocista);
gonade im postaju od endoderma za razliku od hidromeduza kod kojih nastaju
od ektoderma;
mlade meduze (efire) nastaju strobilacijom polipa (scyphostom).

Redovi: Stauromedusae, Cubomedusae, Coronatae, Semastomae, Rhizostomae.

Red Stauromedusae

Vode sesilni nain ivota. Drkom su privrene za podvodne predmete.

1. Haliclystus octoradialis do 8 cm u preniku, naseljava priobalni pojas hladnih mora.

2. Lucernaria quadricornis do 6 cm u preniku, takoe u priobalnom pojasu hladnih
mora.

Red Cubomedusae

U tropskim i subtropskim morima, etvrtastog kuboidnog izgleda.

1. Charybdea alata
2. Chiropsalmus sp Australija i Indonezija

Red Coronatae

Meduze veih dubina, imaju prstenastu brazdu na zvonu.

1. Nausithoe punctata

Red Semastomae

Diskoidalne, sa spljotenim zvonom.

1. Pelagia noctiluca nou svjetluca ruiastoljubiastom svjetlou

2. Aurelia aurita iroko rasprostranjena u svim morima. Hrani se planktonskim
organizmima. Spermatozoidi po izbacivanju iz mukih jedinki dospijevaju vodom u
enske gdje se vri oploenje, poslije zavrenog embrionalnog razvia, larva planula
naputa meduzu, pliva, sputa se na podvodno stijenje i biljke gdje se razviju lrvalni
oblik polipa scifostom, od kojeg strobilacijom nastaju meduze efire.
Red Rhizostomae

1. Rhizostoma pulmo umbrela zvonoliko uzdignuta, vee visine nego irine. Prozrana
je, a ivice zvona plaviastoljubiaste boje.
2. Cotylorhiza tuberculata spljoteno zvono je sa kupastim ispupenjem u centru.

Klasa Anthozoa korali

Korali (Anthozoa) su arnjaci koji imaju samo oblik polipa, solitarnih ili kolonijalnih, ali
uvijek sesilnih (privrenih za podlogu). Tijelo im je cilindrinog oblika sa usnim otvorom
u obliku pukotine oko koga je vijenac pipaka. Usni otvor se nalazi na slobodnom kraju i
nastavlja se na gastrovaskularnu duplju. Oblikom najee podsjeaju na razgranato drvo
zahvaljujui emu su jo u antikom dobu bili poznati kao morsko drvee. Osim toga i kod
njih se kao i kod drvea prilikom rasta obrazuju godovi. Stari narodi, Grci i Egipani, su im
pripisivali magijske moi pa ih posveivali boginjama ljubavi i ljepote, a darivali
mladencima. Arapska i indijska narodna medicina im daje jo vei znaaj smatrajui ih
izuzetno ljekovitim. U savremenoj medicini se koriste prilikom presaivanja kostiju. Kao prva
asocijacija na ove ivotinje svakako je nakit koji se od njih pravi nevjerovatno dugo, smatra
se 20 000 godina. Jedno more je po njima dobilo naziv. Najsrodniji su morskim
sasama (anemonama) i meduzama. Za razliku od njih, imaju dobro razvijen skelet i sastoje se
od ogromnog broja jedinki (polipa) koje ive zajedno udruene u kolonije. Tijelo
pojedinanih jedinki je sline grae kao meduze, to znai da:

sadri arne elije

telesni zid je dvoslojan i dr.
Prisustvo skeleta im je glavni znak raspoznavanja, odnosno, ono to se u svakodnevnom
ivotu naziva koralom. Skelet je kod najveeg broja vrsta izgraen od kalcijum-karbonata,
poznatijeg kao krenjak, mada postoje i malobrojne vrste sa ronim skleletom kakva su,
recimo, tanana, fina morska pera (Pennatula). Njihov skelet ima simetrinu grau, sastoji se
iz jednog stabla sa koga polaze perasto rasporeene grane ivo obojene crveno ili ljubiasto.
Neki korali, kao npr. gorgonije sadre u skeletu popriline koliine joda pa su se u srednjem
vijeku primenjivali u medicini. Boja skeleta zavisi od uslova ivota i organskog sastava
(hrane) i moe veoma da varira od plave do crne, ute ili crvene.
Prema mestu gde se stvara skelet moe biti:

spoljanji ili
unutranji.
U spoljanjem kao u siunoj aici ive pojedinani polipi, da bi se hiljade i hiljade tih aica
povezalo i nagradilo razgranatu koloniju. Unutranji se obrazuje u samom tijelu polipa pa
izgleda kao da je ivo tijelo kolonije navueno na njega (kao rukavica na ruku). Koralni polipi
se razmnoavaju pupljenjem pri emu se novonastale jedinke ne odvajaju ve ostaju zajedno
gradei koloniju. Stalnim pupljenjem, koje se uvek odvija na vrhovima grana, kolonija raste.
Svaki pojedinani polip, mekog elatinoznog tijela, lui skelet koji ga titi. Kada polipi uginu
ostaje skelet koji se moe nagomilavati i dostizati ogromne dimenzije. Treba napomenuti da u
obrazovanju sprudova, pored skeleta korala, uestvuju i skeleti drugih ivotinja koje ive sa
koralima.
Topla mora, gde najmanja zimska temperatura varira oko 20C, pogoduju ovim ivotinjama
tako da mogu dostii dimenzije koje zadivljuju. Tako grane jednog tropskog korala mogu da
budu vie od 4m sa prenikom veim od 2m. Nagomilavanjem skeleta obrazuju se podvodne
stijene, sprudovi i atoli kao njihova posebna vrsta. Atoli imaju oblik prstena izgraenog od
korala, a u sredinjem dijelu je morska voda. Rast skeleta ovih ivotinjica je jako spor, smatra
se da grana prenika 1 cm raste godinje 2-10 cm. Neobino je vano da odreeni uslovi
sredine, pogotovo temperatura morske vode, budu optimalni da bi i sam rast to bio. U
morima, gde su takvi uslovi obezbijeeni, obrazuju se sprudovi zaista impozantnih
razmjera. Veliki koralni greben na obali Australije, inae i najvei koralni greben na svetu,
dugaak je 2000 km i predstavlja pravo udo prirode, jer je tih 2000 km nagradilo mnotvo
siunih polipa (radi se o milionima i milionima) udruenih u kolonije.

Klasa antozoa (Anthozoa) dijeli se na dve potklase:

1. oktokoralije (Octocorallia ili Alcyonaria) koje su uvijek kolonijalne i imaju
osmozranu simetriju i osam perastih tentakula (pipaka); ova potklasa se dijeli na redove:

Stolonifera
Telestacea
Alcyonacea
Coenothecalia
Gorgonacea
Pennatulacea
2. heksakoralije (Hexacorallia ili Zoantharia) su organizmi sa estozranom simetrijom,
mogu biti pojedinani ili kolonijalni i tentakule su jednostavne (nisu peraste), poreane u
jedan ili vei broj nizova oko usnog otvora tako da grade krunu pipaka; pripadaju im kako
korali (kameni, odnosno, oni koji obrazuju sprudove) tako i morske sase koje se
svrstavaju u redove:

Actinaria (morske sase)

Madreporaria
Zoanthidea
Antipatharia
Ceriantharia
Corallimorpharia
Octocorallia:
Red Stolonifera
Skelet je CaCO3, nemaju masivne kolonije, ve su polipi povezani pljosnatim osnovama.
1. Cornularia cornucopiae privruje se za stijene i biljke u plitkim vodama.
2. Tubipora sp
3. Clavularia sp
Red Telestacea
Obrazuju uspravne kolonije sa bonim polipima.
1. Telesto sp
Red Alcyonacea
Polipi su spojeni i obrazuju zajedniku masu cenenhim.
1. Alcyonium palmatum masivna kolonija, sa prstolikim izratajima, polipi su
bjeliasti i do 1 cm dugi, a masa kolonije je do 30 cm visoka. Kolonije odvojenih
polova. Oploenje u vodi.
2. Parerythropodium coralloides masa kolonije purpurnocrvena, a polipi bijele boje,
jako sitni.
Red Gorgonacea
Naroito rasprostranjeni u tropskim morima.
1. Corallium rubrum crveni koral, slabije razgranata kolonija.
2. Eunicella cavolinii jako razgranata kolonija
Red Pennatulacea
Kolonije pljosnate, perasto razgranate.
1. Pennatula phosphorea morsko pero; polipi bjeliasti, a kolonija je duga do 20 cm.
Na dubini je od 20 m do preko 100 m.
2. Veretillum cynomorium kolonije su narandzasto zute boje, do 30 cm visine.
Hexacorallia (Zoantharia)

Red Actinaria

Solitarni korali, bez skeleta, to su morske sase, jer lie na cvjetove. Imaju
oblik polipa estozrane simetrije cilindrino tijelo sa esto velikim brojem (i po nekoliko
stotina) vrlo pokretljivih pipaka oko usnog otvora. Za razliku od korala, sa kojima su
najsrodnije, nemaju skelet. Za podlogu su privrene pedalnim diskom i sekretom koji je
ljepljiv. Morske sase se razmnoavaju uglavnom polno, dok neke usamljene jedinke mogu da
se razmnoavaju i bespolno, deobom i pupljenjem. Najee su odvojenih su polova
sa gonadama koje se obrazuju na pregradama, mada ima i hermafroditnih vrsta. Kada polne
elije sazru dolazi do prskanja gonada i oslobaanja gameta u gastro-vaskularnu duplju.
Oploenje se vri u toj duplji, a zatim se obrazuje larva planula koja kroz usni otvor izlazi
napolje. Larva jedno vreme pliva pa se sputa na dno i izraste u polipa.

1. Peachia hastata obino su privreni u mekim podlogama.

2. Anemonia sulcata imaju dugake tentakule sa mnogo arnih elija, do 20 cm visine,
a na dubini do 6 m.
3. Actinia equina esto je sa purpurnocrvenim kratkim tentakulama i plaviastim
tijelom do 7 cm. esta u Jadranu, u plitkim dijelovima mora.
Red Madreporaria
Kolonijalni oblici sa masivnim spoljanjim skeletom, korali toplih mora, obrazuju koralne
sprudove i ostrva.
1. Astroides calycularis masivan skelet, polipi svjetlucavo narandzasti, moe se nau u
Sredozemnom moru.
2. Madrepora oculata snijenobijeli skelet je sa polipima bjeliaste do narandaste
boje, kolonija pravilno i jako razgranata, do 40 cm visoka, na dubini 200 300 m.
Red Zoanthidea
Solitarni ili kolonijalni korali, sitni, bez skeleta.
1. Epizoanthos arenaceus
2. Parazoanthos axinellae