POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Poslovodstvo bez naloga obuhvaa 4 situacije:

1.PRAVO POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Situacija u kojoj jedna osoba obavlja posao druge bez namjere da sama zadri postignutu korist i bez zabrane druge
osobe, odnosno bez znanja za tu zabranu, pri emu bi proputanje posla dovelo do tete ili proputanja oite koristi za
drugu osobu

2.NEPRAVO POSLOVODSTVO BEZ NALOGA U IREM SMISLU

a)POSLOVODSTVO U NAMJERI POMAGANJA
Situacija u kojoj jedna osoba obavlja posao druge bez namjere da sama zadri postignutu korist i bez zabrane druge
osobe, odnosno bez znanja za tu zabranu, pri emu proputanje posla nebi dovelo do tete ili proputanja oite koristi
za drugu osobu

b)OBAVLJANJE POSLA PROTIV ZABRANE GOSPODARA

Situacija u kojoj jedna osoba obavlja posao druge osobe protivno zabrani te druge osobe, odnosno uz znanje za tu
zabranu

c)NEPRAVO POSLOVODSTVO U UEM SMISLU

Situacija u kojoj jedna osoba obavlja posao druge osobe s namjerom da sama zadri postignutu korist

PRAVO POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

SUBJEKTI
osoba koja obavlja tui posao= POSLOVOA (NEGOTIORUM GESTOR)
osoba iji se posao obavlja = GOSPODAR POSLA (DOMINUS NEGOTII)

POSLOVNA SPOSOBNOST SUBJEKATA

kada se poslovoa mjea u posao koji nije pravni, nije potrebno da ima poslovnu sposobnost
za poduzimanje tuih pravnih poslova, nuno je da ima onaj stupanj poslovne sposobnosti koji se trai za
konkretan pravni posao
da bi gopsodar posla dao valjanu zabranu ili odobrenje zapoetog posla, mora imati poslovnu sposobnost jer
u suprotnom zabranu ili odobrenje daje njegov zastupnik

PRETPOSTAVKE NASTANKA ODNOSA

1.NEPOSTOJANJE ZABRANE GOSPODARA NITI NAMJERE UZIMANJA KORISTI ZA SEBE
2.TUI DOPUTENI POSAO
3.POSAO SE OBAVLJA U TUEM INTERESU pri emu on ne mora biti iskljuivo u tuem interesu, nuno je da ne
bude iskljuivo u interesu i u korist poslovoe
4.NEPOSTOJANJE NALOGA ILI OVLATENJA
5.PRIJETNJA TETE ILI PROPUTANJE OITE KORISTI ZBOG ODGODE PODUZIMANJA POSLA, razlikujemo:
a) NUNO POSLOVODSTVO
poslovoa obavlja tui posao da bi od gospodara posla otklonio predstojeu tetu
gospodar posla je duan:
1) poslovou osloboditi svih preuzetih obveza
2) naknaditi mu nune i korisne trokove
 3) naknaditi mu (eventualnu) pretrpljenu tetu
4) dati mu naknadu za trud
b) KORISNO POSLOVODSTVO
poslovoa obavlja neodgodivi posao na oitu korist gospodara posla
gospodar posla je duan:
1)-3) kao i kod nunog poslovodstva
4)dati mu naknadu za trud ako je pribavio korist koja u svemu odgovara namjerama i
potrebama gospodara posla

OBVEZE POSLOVOE BEZ NALOGA (prava gospodara posla)

gospodara posla obavijestiti o samom poslu
ono to je zapoeto, ako je to razumno mogue, nastaviti sve dok gospodar posla nije u mogunosti sam
preuzeti brigu o svom poslu
nakon obavijesti, gospodar posla moe:
a) propustiti se izjasniti pri emu se odnos nastavlja kao poslovodstvo bez naloga
b) dati odobrenje ili nalog pri emu se odnos od njegova nastanka prosuuje kao odnos iz ugovora o
nalogu
c) zabraniti pri emu bi se svako daljnje postupanje promatralo kroz odnos poslovodstva protiv zabrane
gospodara
poloiti raun i ustupit sve to je obavljanjem posla pribavio
rukovoditi se stvarnim ili predmnijevanim namjerama i potrebama gospodara posla
postupati s panjom dobrog gospodarstvenika, dobrog domaina odnosno dobrog strunjaka

ako zakonom nije drugaije propisano, poslovoa ima obveze nalogoprimca

PRAVA POSLOVOE BEZ NALOGA (obveze gospodara posla)

osloboditi poslovou obveza preuzetih na sebe
naknada nunih i korisnih trokova
naknada tete koju je u obavljanju posla pretrpio
pravo na naknadu za trud (razuman iznos, koji se uobiajeno plaa u vrijeme i na mjestu intervencije da bi se
pribavila radnja iste vrste)
glede luksuznih izdataka poslovoi bez naloga pripada IUS TOLLEDI (pravo odnoenja) ako se mogu
odvojiti bez oteenja stvari kojoj su dodane

NEPRAVO POSLOVODSTVO BEZ NALOGA U IREM SMISLU

1.POSLOVODSTVO U NAMJERI POMAGANJA
pravo poslovoe bez naloga na naknadu trokova ogranienu visinom koristi ostvarene za gospodara posla
za trokove koji se na naknauju ima pravo odnoenja ukoliko bi odvajanje bilo mogue bez oteenja stvari
kojoj su dodane
nije iskljuena primjena pravila drugih iznaugovornih odnosa (naknada tete, stjecanje bez osnove)

2.OBAVLJANJE POSLOVA PROTIV ZABRANE GOSPODARA

Oitovanje volje o zabrani gospodar posla moe dati u bilo kojem obliku, ali ona prema poslovoi ima uinak samo
ako je za nju znao ili morao znati.

Ako je zabrana protivna zakonu ili moralu, a osobito ona koja se odnosi na ispunjenje neke zakonske obveze
gospodara posla koja ne trpi odgaanje, obavljanje tog posla imati e uinke valjanog poslovodstva unato
zabrani!
 poslovoa bez naloga nema pravo na naknadu i trokove
odgovara za tetu koju je izazvao svojim mjeanjem u tui posao, ak i onu nastalu sluajno

3.NEPRAVO POSLOVODSTVO U UEM SMISLU

gospodar moe zahtijevati predaju postignutih koristi
ili
povrat u prijanje stanje i naknadu tete

ZASTARA ZAHTJEVA
Opi zastarni rok od 5 godina koji poinje tei sa danom kada je poslovoa izvrio radnju (objetivni rok).
Prava gospodara posla zastarijevaju u roku od 3 godine od saznanja za tetu i poslovou (subjektivni rok).

KONVERZIJA (UINCI ODOBRENJA GOSPODARA)

Ako gospodar posla naknadno odobri onio to je izvreno, poslovoa bez naloga smatra se nalogoprimcem od poetka
obavljanja posla!
IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST ZA TETU
lanak 8. ZOO ZABRANA PROUZROENJA TETE

OPE PRETPOSTAVKE
1) SUBJEKTI
2) TETNA RADNJA
3) TETA
4) UZRONA VEZA
5) PROTUPRAVNOST

POSEBNE PRETPOSTAVKE
za pojedine odnose odgovornosti za tetu

PRAVILO ODGOVORNOST NA TEMELJU PREDMNIJEVANE KRIVNJE UZ PREDMNJEVU OBINE NEPANJE

SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST=KULPOZNA ODGOVORNOST
Tko drugome prouzroi tetu, duan je naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje.
Predmnijeva se obina nepanja (oboriva predmnijeva).
Na oteeniku je teret dokazivanja postojanja namjere tetnika, odnosno njegove grube nepanje, osim ako
presumpcija tih oblika krivnje nebi bila izriito propisana nekim drugim propisom ili nedvojbeno proizlazila iz
smisla odredbe tog propisa!
IZNIMKAODGOVORNOST BEZ OBZIRA NA KRIVNJU
OBJEKTIVNA ODGOVORNOST=KAUZALNA ODGOVORNOST
Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za okolinu odgovara se bez obzira na
krivnju.

1.SUBJEKTI ODGOVORNOSTI ZA TETU

Odgovornost za tetu je obveznopravni odnos dviju suprotstavljenih strana:
OTEENIKA-osobe koja potrauje popravak prouzroene joj tete i
TETNIKA-osobe koja za taj popravak odgovara.
Za oteenika je dovoljno da je pravni subjekt, dok se za tetnika trai i deliktna sposobnost!
U pravilu tetnik odgovara za vlastite radnje (vlastita odgovornost), ali postoje i sluajevi u kojima za tetu
odgovara osoba razliita od osobe tetnika (odgovornost za drugoga)
Kao oteenike razlikujemo osobe ija su imovinska ili neimovinska dobra bila neposrednim objektima
tetne radnje iloi ostvarenja rizika opasne stvari ili djeatnosti (neposredni oteenik) ili osobe ija je teta
posljedica tete koju je pretrpio neposredni oteenik (posredni oteenici)

TETNIK
VLASTITA ODGOVORNOST TETNIKA
DELIKTNA SPOSOBNOST-sposobnost odgovarati za prouzroenu tetu
-dva elementa:
1) IVOTNA DOB
-djeca do 7. godine nemaju deliktnu sposobnost, odnosno apsolutno su deliktno nesposobna
njihova je deliktna nesposobnost neoboriva predmnijeva
-djeca od 7.-14. godine deliktno su nesposobna, no mogue je dokazivati drukije
njihova deliktna nesposobnost oboriva je predmnijeva
-djeca od 14. godina su deliktno sposobna, no mogue je dokazivati drukije
deliktna sposobnost je oboriva predmnijeva

2) DUEVNO ZDRAVLJE
-izostanak duevne bolesti, zaostajanja u umnom razvoju ili nekog drugog razloga koji bi osobu uinio
nesposobnom za rasuivanje
Sposobnost za rasuivanje se predmnijeva i onaj koji tvrdi da je osoba s napunjenih 14 godina, zbog postojanja
nekog od navedenih razloga deliktno nesposobna, to mora i dokazati.
-za neubrojive, zbog duevne bolesti ili zaostalog razvoja, mogue je dokazivati da su tetu prouzroili u tzv.
SVIJETLOM TRENUTKU, tj. da su za tetnu radnju u vrijeme njezina izvrenja bili deliktno sposobni
-tetnici kod kojih ne postoji neka od trajnjih smetnji njihovoj sposobnosti za rasuivanje, tetu mogu prouzroiti u
stanju tzv. PROLAZNE NESPOSOBNOSTI ZA RASUIVANJE- za takvu tetu odgovaraju, osim ako ne dokau da u
takvo stanje nisu dospjeli svojom krivnjom, pri emu e za tetu odgovarati osoba ijom su krivnjom dovedeni u
takvo stanje

DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNIH OSOBA

Deliktnu sposobnost, kao i poslovnu, pravna osoba stjee dobivanjem PRAVNE OSOBNOSTI.
Za tetne radnje TIJELA pravne osobe odgovara prema pravilima VLASTITE ODGOVORNOSTI, dok za tetu koju
prouzroe ZAPOSLENICI, u radu ili u svezi sa radom odgovara prema pravilima ODGOVORNOSTI ZA DRUGOGA!

ODGOVORNOST ZA DRUGOGA
osoba tetnika osoba odgovorna za tetu
-odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju, odgovornost roditelja i drugih osoba za tetu koju
prouzroe maloljetnici, odgovornos poslodavca i odgovornost pravne osobe za tetu koju prouzroe njihovi
zaposlenici

OTEENIK
NEPOSREDNI OTEENIK
Subjekt kojem je tetnom radnjom povrijeeno subjektivno pravo ili interes, to moe biti svaka fizika i prava
osoba.

POSREDNI OTEENIK
teta pretrpljena kao posljedica tete koju je pretrpio neposredni oteenik.
OSOBE KOJE JE POKOJNI UZDRAVAO ILI REDOVITO POMAGAO, OSOBE KOJE SU PO ZAKONU IMALE
PRAVO ZAHTIJEVATI UZDRAVANJE
pravo na popravljanje imovinske tete zbog gubitka uzdravanja i pomaganja
LANOVI UE OBITELJI (roditelji, djeca,brani drug), te
braa i sestre, djedovi i bake, unuad i izvanbrani drug ako je izmeu njih i neposrednog oteenika postojala
TRAJNIJA ZAJEDNICA IVOTA
pravo na popravljanje neimovinske tete zbog tekog invaliditeta i smrti bliske osobe

2.PROUZROENJE TETE (TETNA RADNJA)

tetna radnja (in ili propust, odnosno aktivno ili pasivno protupravno ponaanje tetnika) tetnika koji na
strani oteenika prouzroi tetu
ostvarenje rizika nastanka tete od opasne stvari ili djelatnosti

VRSTE TETNIH RADNJI

1)GRAANSKI DELIKT- tetna radnja koja nastaje neovisno o nekoj ranijoj obvezi tetnika prema oteenome i ve
je sama po sebi sposobna biti samostalan temelj odgovornosti za tetu
-za razliku izmeu graanskog i kaznenog delikta vidi str. 65!
2)POVREDA OBVEZE IZ PRAVNOG POSLA- in ili propust kojim je tetnik povrijedio neki postojei odnos iz
pravnog posla, odnosno preoblikovanje postojeeg pravnog odnosa u odnos odgovornosti za tetu
3.TETA
teta (u pravnoj teoriji) se oituje kao povreda neijeg subjektivnog prava ili pravnog interesa, bez obzira na to na
kojem je objektu tetna radnja neposredno izvrena.
Objekti tetne radnje mogu biti:
1) stvari
2) osobe
3) stanja
4) inidbe
teta (prema ZOO) je:
umanjenje neije imovine (obina teta)
sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist) i
povreda prava osobnosti (neimovinska teta)

VRSTE TETA
IMOVINSKA I NEIMOVINSKA TETA
Imovinska teta je teta koja je nastala kao posljedica tetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oteenika,
zatim tetne radnje poduzete na osobi oteenika koja je kao posljedicu imala gubitak zarade, uzdravanja ili slian
novano izrazivi gubitak, te povredi interesa oteenika koji imaju imovinski karakter.

Neimovinska teta je povreda subjektivnih neimovinskih prava i interesa koji su prvenstveno vezani za osobu.
Sama povreda osobnosti je neimovinska teta, dok su pretrpljene fizike i duevne boli, te strah samo mjerilo stupnja
povrede prava osobnosti!
pr. prava osobnosti fizikih osoba:
pravo na ivot ugled, ast i dostojanstvo
slobodu ime
tjelesno i duevno zdravlje privatnost osobnog i obiteljskog ivota
pr. prava osobnosti pravnih osoba:
ugled,dobar glas i ast poslovna tajna
ime, tvrtka sloboda privreivanja

POZIT IVNA ILI OBINA (STVARNA) TETA (damnum emergens) I NEGATIVNA TETA ILI IZMAKLA KORIST
(lucrum cessans)
Pozitivna teta predstavlja nestanak ili umanjenje koristi koje je neka osoba imala. Postojea se imovina umanjila, a
obujam tete se moe ustanoviti vrijednou imovinske mase oteenika prije i nakon tetne radnje.

Negativna teta neizravna je i naknadno uzrokovana teta koja se oituje u onemoguavanju stjecanja odreene
imovinske koristi koju je oteenik osnovano oekivao prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim
okolnostima sluaja kad nebi bilo tetne radnje ili proputanja tetnika.

POZITIVNA TETA MOE BITI IMOVINSKA I NEIMOVINSKA,NEGATIVNA SAMO IMOVINSKA TETA!!!!

IZGUBLJENA ZARADA JE STVARNA TETA!!!

POSTOJEA I BUDUA TETA

Postojea teta je imovinska i neimovinska teta koja je nastala u vrijeme kada se o njoj odluuje.
Budua imovinska i neimovinska teta je ona iji je uzrok nastao u vrijeme odluivanja, ali njezine tetne posljedice
jo nisu zapoele ili jo nisu prestale.
 a) Samostalna budua teta je ona koja je uzrokovana u sadanjosti, a njezine e posljedice sigurno nastupiti
naknadno u budunosti, ali se ne zna kad i u kojem opsegu, pa se ne moe ocijeniti i dosuditi u sadanjosti,
nego tek kad stvarno i nastupe.
b) Kontinuirana budua teta je ona koja je uzrokovana u sadanjosti i njezine tetne posljedice nastupaju u
sadanjosti, ali je po redovitom tijeku stvari sigurno da e trajati i u budunosti, te se s obzirom na prirodu
neimovinske tete, ve sada moe ocijeniti i dosuditi visina novane satisfakcije (pravine novane naknade).

4. UZRONA VEZA
Uzrona veza je veza izmeu tetne radnje (kod odgovornosti na temelju krivnje) ili ostvarenog rizika opasne stvari
ili djelatnosti (kod objektivne odgovornosti) kao uzroka i tete na strani oteenika kao posljedice.
prihvaena je ADVEKACIJSKA TEORIJA-meu razliitim dogaajima koji se mogu smatrati uzrokom nastale
posljedice kao uzrok se uzima samo onaj koji je tipian, odnosno onaj koji redovito dovodi do odreene tetne
posljedice
-u konkurencije ljudske radnje i prirodnog dogaaja, kao uzrok se uzima ljudska radnja
-kod vie ljudskih radnji, uzrokom se uzima ona koja je tetnom uspjehu najblia i za njega tipina
-uzrona veza mora biti NEPREKINUTA!
-oteenik dokazuje postojanje uzrone veze izmeu tetne radnje i tete koju je pretrpio
-za tete koje su nastale od opasne stvari ili djelatnosti uzrona veza se predmnijeva (iznimka: odgovornost za
neispravan proizvod!)

5.PROTUPRAVNOST
PROTUPRAVNOST U OBJEKTIVNOM SMISLU
protupravnost u najorem smislu predstavlja povredu pravne norme, ponaanje i/ili stanje koje je suprotno pravnom
poretku.

Svatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugome prouzroiti teta.

Teorija PROTUPRAVNOSTI PONAANJA vezuje protupravnost uz tetnu radnju, dok teorija PROTUPRAVNOSTI
REZULTATA protupravnost vezuje uz tetu.

ISKLJUENJE PROTUPRAVNOSTI
1.NANOENJE TETE PO SLUBENOJ DUNOSTI
Iskljuena je proptupravnost radnji izvrenih u obavljanju slubenih dunosti za radnje za koje je tetnik imao ovlast i
dunost izvrenja i kojima nije prekoraio granice propisanih ovlatenja.
2.NUNA OBRANA
Nuna obrana je odbijanje od sebe ili drugog NAPADA koji je protupravan i koji je istodoban u odnosu na radnju
koja predstavlja nunu obranu, a radnja kojom se odbija protupravan napad mora biti razmjerna.
-prekoraenje nune obrane nije razlog iskljuenja protupravnosti !
3.STANJE NUDE
Stanje nude postoji kada je tetna radnja poduzeta radi otklanjanja od sebe ili drugog istodobne ili izravno
predstojee neskrivljene OPASNOSTI koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, pri emu je poinjena tea manja ili
jednaka teti koja je prijetila.
Kad je tetnik oteeniku poinio tetu u stanju nude, umjesto od tetnika, oteenik e naknadu tete moi
zahtijevati :
a) od osobe krive za nastanak opasnosti tete
b) od osobe od koje je teta otklonjena u visini njezine koristi koju je imala zato to je teta od nje otklonjena
4. DOPUTENA SAMOPOMO
Doputena samopomo podrazumijeva pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti
opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje
opasnost.
5.PRISTANAK OTEENIKA (volenti non fit iniuria)
Pristanak odnosno doputenje UNAPRIJED dano drugome da poduzme neku radnju na tetu osobe koja je dala
doputenje iskljuuje pravo zahtijevati od drugoga naknadu tete prouzroene tom radnjom.
-nitetan bi bio pristanak kojim oteenik pristaje da mu se uini radnja koja je zabranjena zakonom!
6.VIA SILA
Ako se nastanak tete moe pripisati vioj sili, bez obzira na to da li je djelovala kao prekid uzrone veze ili razlog
iskluenja protupravnosti, nema odgovornosti tetnika.

PROTUPRAVNOST U SUBJEKTIVNOM SMISLU (KRIVNJA TETNIKA)

Razlikujemo:
a) NAMJERU (dolus)- tetnik postupa s voljom i svjeu da e tetnom radnjom poiniti ili moe poiniti tetu.
-namjera odreena subjektivno- prema stanju svijesti tetnika
izravna i uvjetna namjera
b) NEPANJA- podrazuumijeva postupanje bez minimuma panje koji se zahtijeva od svake osobe
-odreuje se objektivno
gruba nepanja (culpa lata)- tetnik pri postupanju nije primjenio ni panju koju bi u istovjetnoj
sitiaciji primijenio prosjean ovjek
obina nepanja (culpa levis)- tetna radnja posljedica tetnikova propusta da u postupanju
primijeni panju koju bi u istovjetnoj situaciji primijenio osobito paljiv ovjek
culpa levis in abstracto i culpa levis in concreto (pogledaj pr. kod ugovora o ostavi!

Protupravnost, kao opa pretpostavka odgovornosti u naem pravu kod odgovornosti na temelju krivnje, oituje se
kroz protupravnost ponaanja tetnika (uz kumulativno ispunjenje objektivnog i subjektivnog elementa), a kod
objektivne odgovornosti za tetu kroz samo postojanje tete (ostvarenje rizika koji je bio razlog propisivanju
objektivne odgovornosti u pojedinom sluaju odgovornosti).

SLUAJEVI ODGOVORNOSTI ZA TETU BEZ KRIVNJE

ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI I OPASNE DJELATNOSTI

TEORIJA STVORENOG RIZIKA=onaj tko obavljanjem djelatnosti ili samim dranjem neke stvari stvara poveanu
opasnost (rizik) od nastanka tete mor odgovarati za tete koje mogu nastati iz takve opasnosti

OBJEKTIVNA ODGOVORNOST
*PREDMNIJEVANA UZRONOST*
Oteenik ne dokazuje da teta potjee od opasne stvari i opasne djelatnosti.
Dokazuje:
1)postojanje tete
2)tetnu radnju
3)da su opasne stvari, odnosno djelatnosti sudjelovale u tetnom dogaaju

ODREENJE OPASNE STVARI ILI DJELATNOSTI

-ZOO (motorno vozilo u prometu, neispravan proizvod stavljen u promet)
-drugi propisi (pr. Zakon od odgovornosti za nuklearnu tetu- nuklearno postrojenje)
-sudska praksa (pokretna ili nepokretna stvar koja prema svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu
upotrebe, predstavlja poveanu opasnost od prouzroenja tete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati
poveanom pozornou)
-pravna teorija

KRITERIJI PO KOJIMA SE PROSUUJE OPASNOST STVARI

1.KRITERIJ POSTOJANJA I SVOJSTAVA STVARI
-stvari koje samom injenicom postojanja, zbog svojih prirodnih svojstava stvaraju poveanu opasnost za okolinu
kemijske supstancije (spojevi) koji mogu imati burne reakcije
lako zapaljive tvari
divlje ivotinje kao i opasne domae ivotinje (pr. pas)
prirodni i umjetni izvori energije koji su u vlasti ovjeka i on se njima slui,...
2.KRITERIJ POLOAJA STVARI
-stvari koje se smatraju opasnima zbog poloaja koji zauzimaju u prostoru
star, dotrajao i oteen zid od kojeg postoji opasnost da e se uruiti
terasa na visini bez ograde
sklizak pod
stube koje nemaju rukohvat
motorno vozilo koje nije u pogonu parkirano na nizbrdici zbog opasnosti da mu otkau konice,...
3.KRITERIJ UPORABE STVARI
-stvari koje manifestiraju svoja opasna svojstva tek kada ih se pone koristiti
uporaba stvari u prometu (automobili, zrakoplovi,...)
uporaba pri radu (razni elektrini ili mehaniki strojevi, medicinski instrumenti,...)
4.KRITERIJ NEDOSTATKA STVARI
-stvari s nedostatkom, odnosno proizvod stavljen u promet koji nije ispravan
STVARI KOJE SE NE SMATRAJU OPASNIMA
odgovornost tetnika e se prosuivati prema subjektivnoj odgovornosti
5.OPASNA DJELATNOST
a) ona koja ima poveanu opasnost u svom redovitom tijeku zbog svoje tehnike prirode ili naina obavljanja
b) obavljanje djelatnosti moe ugroziti zdravlje ljudi ili imovinu
c) ugroavanje zahtijeva poveanu panju u oabvljanju djelatnosti
komplicirani porod
lov
vatromet organiziran na nogometnoj utakmici
radovi pod zemljom
obavljanje patrolne slube deurstva u nonim satima,...
DJELATNOSTI KOJE SE NE SMATRAJU OPASNIMA
sportske aktivnosti!
odnoenje smea
obavljanje ugostiteljske djelatnosti,...
-za vie primjera za svaki pojedini kriterij vidi knjigu str. 110.-121.

OSOBE ODGOVORNE ZA TETU OD OPASNE STVARI I OPASNE DJELATNOSTI

1) VLASNIK OPASNE STVARI
2) OSOBA KOJOJ JE VLASNIK SVOJU OPASNU STVAR POVJERIO
3) OSOBA KOJA JE PROTUPRAVNO ODUZELA VLASNIKOVU OPASNU STVAR
4) OSOBA KOJA SE BAVI OPASNOM DJELATNOU (ZA TETE OD OPASNIH DJELATNOSTI)

VLASNIK OPASNE STVARi

Za tetu koja potjee od opasne stvari odgovara njezin vlasnik:
a) uvijek kad opasnu stvar osobno koristi, upotrebljava, raspolae njome
b) ako je tetu njegovom stvari prouzroila osoba koja je kod njega na radu i koja je bila ovlatena sluiti se
tom stvari (odgovornost za drugoga)
c) ako je tetu njegovom stvari prouzroila osoba koja je kod njega na radu i koja nije bila ovlatena sluiti se
tom stvari, ve je samo nadgledati (uvati, odravati)
d) ako je stvar povjerio drugoj osobi koja nije kod njega na radu, a radi se o stvari s opasnim svojstvom ili
skrivenom manom na koju joj vlasnik nije skrenuo pozornost (solidarna odgovornost)
e) ako je stvar povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlatena njome rukovati (po ZOO iskljuiva
odgovornost vlasnika, prema sudskoj praksi solidarna odgovornost)
Ako je opasna stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, odgovornost suvlasnika, odnosno zajednikih vlasnika
je solidarna.
Ako vlasnik svoja vlasnika ovlatenja u potpunosti prenese na drugu osobu (proda stvar) nee odgovarati za tetu
koja od nje potjee.
Osoba kojoj je vlasnik povjerio dio svojih vlasnikih ovlatenja (posjed, uporaba, koritenje) odgovarati e umjesto
vlasnika i isto kao on.
Vlasnik ne odgovara za tetu od opasne stvari:
a) kad je druga osoba protuporavno oduzela opasnu stvar vlasniku
-iznimno e odgovornost biti solidarna kada je vlasnik opasne stvari svojim ponaanjem pridonio tome da
mu stvar bude protupravno oduzeta (imati e pravo regresa prema osobi koja mu je stvar oduzela)
b) kad je stvar povjerio drugoj osobi koja se ne nalazi kod njega na radu
c) kad je stvar kod osobe koja ju je inae duna nadgledati, a nije kod vlasnika na radu
-pretpostavke za b) i c):
posjed opasne stvari
dranje stvari voljom vlasnika
osoba nije kod vlasnika na radu

OSLOBOENJE OD ODGOVORNOSTI ZA TETU OD OPASNE STVARI I OPASNE DJELATNOSTI (egzoneracijski

razlozi)

POTPUNO OSLOBOENJE OD ODGOVORNOSTI

1)via sila
2)iskljuiva radnja oteenika
3)iskljuiva radnja tree osobe

DJELOMINO OSLOBOENJE OD ODGOVORNOSTI

1.djelomian doprinos oteenika- djelomino osloboenje od odgovornosti
2.djelomian doprinos tree osobe-solidarna odgovornost

VIA SILA
Vlasnik se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potjee od:
1 vanjskog dogaaja
2 objektivno nepredvidivog dogaaja
3 izvanrednog dogaaja
4 dogaaja koji se nije mogao sprjeiti, otkloniti ili izbjei (nasavladiv dogaaj)
5 via sila nuno mora biti tetan dogaaj
ISKLJUIVA RADNJA OTEENIKA
Vlasnik se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potjee od radnje oteenika koja je:
1 iskljuiva
2 subjektivno nepredvidiva
3 izazvala je posljedice koje se nisu mogle otkloniti ili izbjei
pri emu se ne trai krivnja oteenika, ak nije potrebno niti da oteenik ima poslovnu ili deliktnu sposobnost.

DJELOMIAN DOPRINOS OTEENIKA NASTANKU TETE

tetnikova odgovornost se smanjuje razmjerno doprinosu oteenika.

ISKLJUIVA RADNJA TREE OSOBE

Vlasnik se oslobaa odgovornosti pod istim pretpostavkama kao i kod iskljuive radnje oteenika.

DJELOMIAN DOPRINOS TREE OSOBE NASTANKU TETE

Solidarna odgovornost tree osobe i vlasnika stvari.

SLUAJ
Sluaj nije razlog za osloboenje od odgovornosti za tete za koje se odgovara po naelu objektivne odgovornosti!
Sluaj je redovit, tipian dogaaj koji se relativno esto dogaa u ivotu, ima svoj unutarnji karakter i nastaje
djelovanjem odgovorne osobe (npr. teta do koje je dolo puknuem gume na vozilu).
Za sluajne tete nee odgovarati jedino tetnik koji odgovara prema naelima subjektivne odgovornosti.

ODGOVORNOST ZA TETU IZAZVANU MOTORNIM VOZILOM U POGONU

Uz ope, potrebno je i kumulativno ispunjenje posebnih pretpostavki odnosa odgovornosti za tetu:
prometna nesrea kao tetna radnja
motorno vozilo (vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kree po povrini zemlje, na
tranicama ili bez njih+prikljuna vozila)
pogon motornog vozila
1 kretanje vozila
2 koritenje vozila u skladu sa njegovom namjenom (situacije u kojima se vozilo ne kree, ali se smatra da je
u pogonu)
-za tete nastale od vozila izvan pogona odgovara se prema kriteriju pretpostavljene krivnje!

PRAVILA ODGOVORNOSTI
1)ODGOVORNOST ZA TETU TREIMA
Za tetu koja je prouzroena treim osobama izazvana motornim vozilom u pogonu odgovara vlasnik
motornog vozila po naelu objektivne odgovornosti.
Ako je teta prouzroena vozilom koje je u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, odgovarati e suvlasnici,
odnosno zajedniki vlasnici solidarno.
Ako je teta prouzroena pogonom dvaju ili vie vozila, njihovi e vlasnici objektivno i solidarno odgovarati
treim osobama.
Vlasnik odgovara prema pravilima o odgovornosti za drugoga ako je tetu prouzrokovala osoba koja je kod
njega na radu i zaduena u vezi sa motornim vozilom.
Ako se radi o neovlatenom koritenju motornog vozila, onda e umjesto vlasnika i jednako kao on,
odgovarati neovlateni korisnik motornog vozila.
o alternativno postavljeni uvjeti:
u vrijeme tetnog dogaaja koristi motorno vozilo bez suglasnosti vlasnika vozila
nije zaposlena kod vlasnika u vezi sa pogonom motornog vozila
 nije lan obiteljskog kuanstva vlasnika motornog vozila
nije joj vlasnik predao motorno vozilo u posjed
o ako je vlasnik svojom krivnjom pridonio da vozilo bude neovlateno koriteno, odgovarati e
solidarno sa neovlatenim korisnikom vozila

2)MEUSOBNI ODTETNI ZAHTJEVI VLASNIKA MOTORNIH VOZILA U SLUAJU SUDARA

-subjektivna odgovornost!
Kad je teta prouzroena pogonom dvaju ili vie vozila, svu tetu snosi vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za
tetni dogaaj.
Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje
krivnje.
-iznimka od subjektivne odgovornosti:
Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravinost ne zahtijeva to drugo.

SUBJEKTI U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI ZA TETU

TETNIK
vlasnik vozila
solidarna odgovornost suvlasnika, odnosno zajednikih vlasnika (svaki od njih odgovara za cijeli iznos tete)
odgovornost za drugoga, odnosno vlasnika, suvlasnika i zajednikih vlasnika za zaposlenika koje je kod njih
zaposlen u vezi sa pogonom motornog vozila (npr. profesionalni voza)
umjesto vlasnika i isto kao on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio vozilo (npr. kod najma)
isto vrijedi i za osobe koje su dune nadgledati vozilo, a nisu zaposlene kod vlasnika (npr. serviser vozila)
neovlateni korisnik motornog vozila (solidarna odgovornost sa vlasnikom iskljuivo kada je vlasnik svojim
ponaanjem pridonio da vozilo bude neovlateno upotrebljeno)
VOZA MOTORNOG VOZILA (osim kandidata za vozaa u autokoli kada se vozaem smatra instruktor)

Pojmom treih osoba oznauju se oteenici u prometnim nezgodama.

ZOO negativnom enumeracijom odreuje koje se osobe ne smatraju treima-oteenik koji ujedno nije i vlasnik
vozila, neovlateni korisnik, te osoba zaduena za pogon motornog vozila.
Vlasnika motornog vozila moemo promatrati kroz 3 statusa: kao vlasnika motornog vozila u pogledu tete na
vozilu, kao vozaa vozila i kao putnika u vozilu.
vlasnik vozila smatrati e se treom osobom samo ako se vozilom prevozi u poloaju putnika!

PUTNIK KAO TREA OSOBA

Putnik je osoba koja se prevozi motornim vozilom (ukljuujui i slijepog putnika).
Vlasnik odgovara za tetu koju pretrpi putnik, a glede stvari samo one koje ima na sebi ili sa sobom (odjea i osobna
prtljaga).
Svaka ugovorna odredba kojom bi se unaprijed ograniila ili iskljuila odgovornost vlasnika prema treim osobama
je nitetna!

OSTALE TREE OSOBE

Ostalim treim osobama obuhavene su osobe koje se nalaze izvan vozila.
npr. biciklisti, osobe koje izvode radove na cesti, osobe koje se u trenutku nastanka tete nisu na neki nain
sluile motornim vozilom kao opasnom stvari
vlasnici stvari koje se nalaze izvan vozila, a koje su unitene ili oteene prilikom prometne nesree poput:
vlasnika parkiranih vozila, vlasnika graevinskih objekata u blizini prometnica i sl.

OSTALI OTEENICI KOJI SE PREMA ZOO-u NE SMATRAJU TREIM OSOBAMA (mogu ostvarivati pravo na
naknadu tete prema pravilima o subjektivnoj odgovornosti)
 vlasnik vozila (osim kada se vozilom prevozi kao putnik)
voza kao osoba zaduena u vezi sa pogonom motornog vozila (neovisno o tome je li vlasnik motornog
vozila ili nije)

ODGOVORNOST ZA TETU OD NEISPRAVNOG PROIZVODA

Odgovornost za tetu od neispravnog proizvoda posebna je podvrsta izvanugovorne odgovornosti za tetu
prouzroenu neispravnou proizvoda.
Proizvoa koji je stavio proizvod u promet odgovara za tetu prouzroenu njegovom neispravnou bez obzira na
svoju krivnju.

Za razliku od ostalih vrsta odgovornosti prema objektivnom kriteriju, UZRONA VEZA IZMEU TETE OD
NEISPRAVNOG PROIZVODA I TETNE RADNJE SE NE PREDMNIJEVA!
Teret dokazivanja uzrone veze je na oteenome (tzv. dokazana uzronost).

POJAM PROIZVODA
bilo koja pokretna stvar
samostalni dio ugraen u neku pokretnu ili nepokretnu stvar
prirodne silepodlone ljudskoj vlasti
poljoprivredni proizvodi
ljudska krv, tkiva i organi namijenjeni transfuziji, transplantaciji ili obradi u medicini, te proteze, implantati i
slino
raunalni programi, itd.

POJAM NEISPRAVAN PROIZVOD

Neispravan proizvod je takav proizvod koji ne prua sigurnost koja se od njega opravdano oekuje.
Odluku o neispravnosti proizvoda, sud donosi na temelju objektivnih kriterija (test potroakih oekivanja), a ne
prema subjektivnom kriteriju, odnosno stupnju sigurnosti koji je oekivao konkretni oteenik.
Okvirni kriteriji prema kojima se procjenjuje da li je konkretan proizvod ispravan ili nije:
opi: okolnosti konkretnog sluaja
posebni:
1. nain na koji je proizvod predstavljen javnosti
2. svrha u koju proizvod moe biti uporabljen prema razumnom oekivanju
3. vrijeme stavljanja proizvoda u promet

PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA NEISPRAVAN PROIZVOD

1)SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI ZA TETU

TETNIK
proizvoa koji je u promet stavio neki proizvod, beuz obzira na svoju krivnju
osoba koja je izradila gotov proizvod
osoba koja je proizvela sirovinu
osoba koja je proizvela samostalan ili nesamostalan dio ugraen u gotov proizvod
osoba koja se obiljevanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom
raspoznavanja predstavlja kao proizvoa
osobe koje sudjeluju u distribucijskom lancu od proizvoaa do potroaa:
uvoznik (osoba koja je proizvod uvezla radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojeg drugog
oblika stavljanja u promet)
 svaka ostala osoba koja je proizvod stavila u promet ako nije mogue utvrditi tko je
proizvoa, odnosno ako nije mogue utvrditi tko je uvezao proizvod, pa ak i onda ako su
ime, tvrtka ili naziv proizvoaa navedeni na proizvodu (odgovara supsidijarno ukoliko u
razumnom roku ne obavijesti oteenika o osobi od koje je proizvod nabavila)
ukoliko je vie osoba sudjelovalo u stavljanju proizvoda u promet, njihova je odgovornost solidarna

OTEENIK
-fizika osoba kao neposredni i posredni oteenik
-pravna osoba kao posredni oteenik

2)TETNA RADNJA
tetna radnja je stavljanje neispravnog proizvoda u promet. Proizvoa ne odgovara zbog toga to proizvod ima
nedostatak, ve zbog toga to je proizvod prouzroio tetu.
Pretpostavke:
1. proizvod uinjen dostupnim vanjskom svijetu
2. cilj dostupnosti vanjskom svijetu je otuenje ili neki drugi oblik pravnog raspolaganja proizvoda ili koritenje
tog proizvoda radi pruanja odreene usluge
3. proizvod se stavlja u promet u poslovne svrhe, odnosno unutar poslovne djelatnosti proizvoaa

3)TETA
pravo na naknadu imovinske tete prouzroene smru ili tjelesnom ozljedom

pravo na naknadu imovinske tete zbog unitenja ili oteenja svoje stvari
uvjeti:
1. stvar razliita od neispravnog proizvoda (refleksna teta)
2. stvar namijenjena osobnoj uporabi (ne odnosi se na tetu na profesionalnim dobrima)
3. oteenik stvar rabi u svrhu osobne upotrebe
odgovornost je kvantitativno ograniena samo na dio tete koji prelazi iznos od 500 eura u
kunskoj protuvrijednosti!

4)UZRONA VEZA
Oteenik je duan dokazivati:
1. neispravnost proizvoda
2. tetu
3. uzronu vezu izmeu neispravnosti proizvoda i tete

5)PROTUPRAVNOST U OBJEKTIVNOM SMISLU

Stavljanje neispravnog proizvoda u promet jer postoji zakonska obveza proizvoaa da u promet stavlja samo
ispravne proizvode.

OSLOBOENJE OD ODGOVORNOSTI PROIZVOAA

Oslobaa se odgovornosti ako dokae:
1) da nije stavio proizvod u promet,
2) da iz okolnosti sluaja proizlazi da neispravnost, a ni njezin uzrok, nisu postojali u vrijeme kada je proizvod
stavio u promet,
3) da proizvod nije proizveden za poslovnu svrhu, niti da je proizveden ili stavljen u promet unutar njegova
poslovanja,
 4) da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kada je stavio
proizvod u promet,
5) da stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otkrivanje
neispravnosti (tzv. razvojni rizik),
6) da je teta prouzroena iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju on odgovara, tree osobe koju on nije
mogao predvidjeti niti izbjei ili otkloniti njezine posljedice
7) proizvoa dijela proizvoda i ako dokae da je neispravnost prouzroena konstrukcijom glavnog proizvoda
ili upitama dobivenim od proizvoaa glavnog proizvoda.

U sluaju da se proizvoa pozove na egzoneracijske razloge, oteeniku e uz ispunjenje pretpostavke, preostati

traenje naknade tete:
1. od vlasnika neispravnog proizvoda (stvari),
2. s naslova odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja
3. u skladu s pravilima o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti za tetu
*ostvarivanje prva na naknadu tete po nekoj od tih osnova, ne iskljuuje primjenu pravila o odgovornosti za
neispravan proizvod!

ROKOVI OSTVARIVANJA PRAVA PREMA PROIZVOAU

ZASTARNI ROK PREKLUZIVAN ROK
3 GODINE od saznanja za tetu, neispravan proizvod i 10 godina od stavljanja proizvoda u promet
osobu proizvoaa

ODGOVORNOST ZA TETU ORGANIZATORA PRIREDBI

Organizator priredbe objektivno odgovara , ukoliko se uz ope pretpostavke izvanugovorne odgovornosti za tetu,
ispune i posebne:

1. postojanje izvanrednih okolnosti

2. prostor u kojem se priredba odrava je po nadzorom organizatora
3. SAMO teta koja nastane SMRU ILI TJELESNOM OZLJEDOM

ODGOVORNOST ZA TETU ZBOG USKRATE NUNE POMOI

Predmnijevani pomagatelj odgovarati e zbog uskrate nune pomoi ukoliko se uz ope ispune i posebne
pretpostavke izvanugovorne odgovornosti za tetu:

1. oita ugroenost ivota i zdravlja

2. predvidivost tete
3. pruanje pomoi bez opasnosti za sebe

ODGOVORNOST ZA TETU ZBOG POVREDE ZAKONSKE OBVEZE SKLAPANJA UGOVORA

Predmnijevani ugovaratelj odgovarati e za povredu zakonske obveze sklapanja ugovora, ako je:

1. bio obvezan sklopiti ugovor na temelju posebnog zakona ili samim ZOO-om,
2. nije sklopio ugovor ili ga je sklopi uz odgaanje
ODGOVORNOST ZA TETU U VEZI S OBAVLJANJEM POSLOVA OD OPEG INTERESA
Posebne pretpostavke:

1. dunost odreene osobe da obavlja odreenu djelatnost od javnog interesa,

2. djelatnost je obustavila ili neredovito obavljala,
3. do obustave ili neredovitog obavljanja je dolo bez opravdanog razloga,
4. korisnik je pretrpio tetu,
5. postoji uzrona veza.

knjiga 202.-250. iz gornje kopirnice knjiga izala bez nekoliko stranica, pa ako elite biti sigurni da niste neto
ispustili, proitajte!

OPENITO

DOSPIJEE OBVEZE POPRAVLJANJA TETE KOD IZVANUGOVORNE ODGOVORNOSTI ZA TETU

Obveza naknade imovinske tete dospijeva im je ona nastala.
Neprenosivost prava
lanak 1097.
(1) Pravo na naknadu tete u obliku novane rente zbog smrti bliske osobe ili zbog ozljede tijela ili naruenja
zdravlja ne moe se prenijeti na drugu osobu.
(2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti na drugoga ako je visina naknade odreena pisanim sporazumom
strana ili pravomonom sudskom odlukom.
Obveza pravine novane naknade dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je
teta nastala nakon toga.
Nasljeivanje i ustup trabine naknade neimovinske tete
lanak 1105.
(1) Trabina naknade neimovinske tete prelazi na nasljednika samo ako je oteenik podnio pisani zahtjev ili
tubu.
(2) Uz iste pretpostavke ta trabina moe biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe.
Obveza neimovinske naknade neimovinske tete dospijeva im je ona nastala.

ZASTARA OBVEZE
Objektivni rok- 5 godina
Subjektivni rok- 3 godine od saznanja za tetu i identitet tetnika

PRAVO OTEENIKA NAKON ZASTARE ODTETNOG ZAHTJEVA

lanak 1110.
Nakon nastupa zastare odtetnog zahtjeva oteenik moe zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima stjecanja
bez osnove, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzroena teta.

POPRAVLJANJE TETE
3 su osnovna oblika popravljanja tete:
1. uspostava prijanjeg stanja (naturalna restitucija)
individualna restitucija-vraanje iste stvari
generina restitucija- davanje drugih zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oteenih
restitucija u obliku trokova-naknauju se trokovi popravka stvari
2. naknada tete u novcu
 3. zadovoljenje (satisfakcija)
moralno zadovoljenje (nenovano popravljanje tete)
novano zadovoljenje (pravina novana naknada)

VJEROVNIK I DUNIK OBVEZE POPRAVLJANJA TETE

VJEROVNIK
Vjerovnik obveze popravljanja je OTEENIK, tj. osoba koja je pretrpjela tetu, odnosno osoba ija je imovina
tetnom radnjom smanjena ili je tetnom radnjom sprjeeno njeno poveanje i/ili osoba ije je pravo osobnosti
pobvrijeeno.
Ako je tetnom radnjom tetnika nanesena teta veem broju osoba, svaka od njih je vjerovnik i ima pojedinani
zahtjev za popravljanje tete koju je pretrpjela (prema svakoj od njih tetnik ima samostalnu obvezu popravljanja
tete).

1)NEPOSREDNI OTEENIK
Oteenici, ija su imovinska ili neimovinska dobra bila neposrednim objektima tetne radnje ili ostvarenja rizika
opasne stvari ili djelatnosti.
Krug moguih neposrednih oteenika naelno je neogranien-svi neposredni oteenici, ako su u konkretnom
sluaju ispunjene pretpostavke, imati e pravo na popravljanje pretrpljene tete.

2)POSREDNI OTEENICI
teta koju trpe posredni oteenici posljedica je tete koju je pretrpio neposredni oteenik.
Posrednim oteenicima priznato je pravo na:
naknadu imovinske tete zbog gubitka uzdravanja i redovitog pomaganja
u obliku novane rente ograniene do visine iznosa koji bi oteenik dobivao od neposrednog
oteenika da je ostao iv
svim osobama koje je pokojni redovito uzdravao ili pomagao
osobama koje su po zakonu od pokojnog imale pravo traiti uzdravanje
naknadu neimovinske tete zbog tekog invaliditeta ili smrti bliske osobe
pravina novana naknada
ua obitelj (brani drug, djeca i roditelji)
braa i sestre, djedovi i bake, unuad te izvanbrani drug ako je izmeu njih i ozljeenog ili
umrlog postojala trajnija zajednica ivota

DUNIK

DUNIK KOJI JE TETNIK (VLASTITA ODGOVORNOST)

Ubrojiva fizika osoba odgovara za tetu koju je svojom radnjom prouzroila i takva je osoba istodobno i
tetnik i dunik obveze popravljanja tete jer odgovara za sebe, odnosno za svoje radnje.
Kao tetnik se moe pojaviti pojedinac, ali i vie osoba.
U sluaju kada na strani tetnika vie osoba djeluje meusobno neovisnokatkad e biti mogue odrediti njihove
udjele u teti koju je oteenik pretrpio, te e tada odgovarati razmjerno njihovim udjelima u prouzroenoj teti.
Ukoliko se mjihovi udjeli ne budu mogli odrediti, bez obzira to su djelovali meusobno neovisno, odgovarati e
solidarno oteeniku.
Ako je vie tetnika tetu prouzroilo zajednikim djelovanjem, njihova je odgovornost solidarna, neovisno o tome
mogu li se odrediti ili ne njihovi udjeli u teti.
Solidarna je odgovornost i u situaciji kada je nedvojbeno da je tetu prouzroila neka od dviju ili vie osoba koje su
na neki nain meusobno povezane, a ne moe se utvrditi koja je od njih prouzroila tetu.
Solidarno sa tetnikom odgovaraju i poticatelj, pomagatelj, osoba koja je pomogla da se odgovorne osobe ne
otkriju.
Posebno predvieni sluajevi solidarne odgovornosti

1. za tetu koju tree osobe pretrpe u vezi s izvoenjem radova na nekretnini-naruitelj i izvoa radova
2. za tetu koju poini dijete, odnosno maloljetnik-roditelj i djete, odnosno skrbnik, kola i druga ustanova pod
ijim je nadzorom maloljetnik i maloljetnik
3. za tetu od opasne stvari, odnosno opasne djelatnosti- vlasnik opasne stvari ili osoba koja obavlja opasnu
djelatnost i trea osoba koja je pridonjela nastanku tete
4. za tetu koju tree osobe pretrpe od motornih vozila u pogonu: suvlasnici, zajedniki vlasnici i svi vlasnici
motornih vozila, neovlateni korisnik i vlasnik motornog vozila koji je svojom krivnjom ili krivnjom osoba
koje su trebale brinuti o vozilu omoguio neovlateno koritenje vozila
5. za tete koje tree osobe pretrpe od neispravnog proizvoda-uvoznik i proizvoa, vie osoba koje
odgovaraju za tetu, proizvoa i trea osoba koja je pridonjela nastanku tete

MEUSOBNI ODNOS VIE TETNIKA

Regres isplatitelja
lanak 1109.
(1) Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti moe zahtijevati od svakog od ostalih
dunika da mu naknadi ono to je platio za njega.
(2) Koliko iznosi udio svakoga pojedinog dunika, sud odreuje s obzirom na teinu njegove krivnje i teinu
posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja, odnosno proputanja.
(3) Ako se udjeli dunika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim ako pravinost zahtijeva da se u
konkretnom sluaju drukije odlui.

DUNIK KOJI NIJE TETNIK (ODGOVORNOST ZA DRUGOGA)

ODGOVORNOST ZA DUEVNO BOLESNE I ZAOSTALE U UMNOM RAZVOJU

Za tetu koju prouzroi osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije
sposobna za rasuivanje odgovara onaj koji je na temelju zakona ili odluke nadlenog tijela ili ugovora duan voditi
nadzor nad njom.
On se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je obavljao nadzor na koji je obvezan ili da bi teta nastala i pri
briljivom obavljanju nadzora.

ODGOVORNOST RODITELJA ILI DRUGIH OSOBA ZA TETU KOJU PROUZROE MALOLJETNICI

Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzroi drugom njihovo dijete do navrene sedme godine ivota, bez obzira
na svoju krivnju (objektivna odgovornost).
Oni se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje odgovornosti prema pravilima o odgovornosti
bez obzira na krivnju.

Roditelji odgovaraju za tetu to je prouzroi drugom njihovo maloljetno dijete koje je navrilo sedam godina
ivota, osim ako dokau da je teta nastala bez njihove krivnje (subjektivna odgovornost).
Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna.
 Ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugoj osobi i ako je ta osoba odgovorna za tetu.
Za tetu koju drugome prouzroi maloljetnik dok je pod nadzorom skrbnika, kole ili druge ustanove odgovara
skrbnik, kola, odnosno druga ustanova, osim ako dokau da su nadzor obavljali na nain na koji su obvezani ili
da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora.
Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna.
Ako dunost nadzora nad maloljetnom osobom nije na roditeljima ve na nekoj drugoj osobi, oteenik ima
pravo zahtijevati naknadu od roditelja kad je teta nastala zbog loeg odgoja maloljetnika, loih primjera ili
poronih navika koje su mu roditelji dali ili se i inae teta moe pripisati krivnji roditelja.
Osoba na kojoj je u ovom sluaju dunost nadzora ima pravo zahtijevati od roditelja da joj naknade isplaeni
iznos ako je ona isplatila naknadu oteeniku.

Ako je tetu prouzroio maloljetnik sposoban za rasuivanje koji je ne moe nadoknaditi, sud moe, kad to
pravinost zahtijeva, a osobito s obzirom na materijalno stanje roditelja i oteenika, obvezati roditelje da
naknade tetu, potpuno ili djelomino, iako za nju nisu krivi.

ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA TETU KOJU PROUZROI ZAPOSLENIK

Za tetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroi treoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik
radio u trenutku prouzroenja tete, osim ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika.

Oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od zaposlenika ako je tetu prouzroio namjerno.

Poslodavac koji je oteeniku popravio tetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu trokova popravljanja
tete, ako je ovaj tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje u roku od est mjeseci od dana kad je teta
popravljena.

ODGOVORNOST PRAVNE OSOBE ZA TETU KOJU PROUZROI NJEZINO TIJELO

Pravna osoba odgovara za tetu koju njezino tijelo prouzroi treoj osobi u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih
funkcija.

Ako za odreeni sluaj nije to drugo u zakonu odreeno, pravna osoba ima pravo na naknadu od osobe koja je
tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom u roku od est mjeseci od dana kad je teta popravljena.

ZAHTJEV PRAVINOSTI KAO TEMELJ ZA OBVEZU NAKNADE TETE BEZ ODGOVOROSTI

1) vidi gore spomenuto za maloljetnika

2) druga situacija je kad je tetu prouzroila osoba koja za nju nije bila odgovorna, a naknada se ne moe dobiti od
osobe koja je bila duna voditi nadzor nad njom, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a osobito s obzirom na
materijalno stanje tetnika i oteenika, osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino.

OBVEZA POPRAVLJANJA IMOVINSKE TETE

Odgovorna osoba duna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala.
Ako uspostava prijanjeg stanja ne otklanja tetu potpuno, odgovorna osoba duna je za ostatak tete dati naknadu
u novcu.
Kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua, odgovorna je osoba duna isplatiti oteeniku odgovarajui iznos
novca na ime naknade tete.
Naknada u novcu dosudit e se oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog sluaja ne opravdavaju uspostavu
prijanjeg stanja.

OBUJAM I VISINA NAKNADE IMOVINSKE TETE

NAELO POTPUNE NAKNADE
Oteenik ima pravo kako na naknadu obine tete, tako i na naknadu izmakle koristi.
Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, osim sluaja kad zakon
odreuje to drugo.
Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzroenja tete, dosuditi naknadu u iznosu koji je
potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne
radnje ili proputanja.

OPI IZUZECI OD NAELA POTPUNE NAKNADE

1. AFEKCIJSKA CIJENA
Kad je stvar unitena ili oteena kaznenim djelom uinjenim namjerno, sud moe odrediti visinu naknade
prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenika.
2. SNIENJE NAKNADE
a) Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovornu osobu na isplatu nie
naknade nego to iznosi teta, ako ona nije prouzroena ni namjerno ni krajnjom nepanjom, a
odgovorna osoba je slaboga imovnog stanja te bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu.
b) Ako je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenika, sud moe odrediti niu naknadu,
vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u vlastitim poslovima.
3. DOPRINOS OTEENIKA
Oteenik koji je pridonio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila ima pravo samo na
razmjerno snienu naknadu.
Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potjee od oteenikove radnje ili propusta, sud e dosuditi naknadu
vodei rauna o okolnostima sluaja.

POSEBNI IZUZECI PRIMJENE NAELA POTPUNE NAKNDE

1. TETE NASTALE U OBAVLJANJU OPEKORISNE DJELATNOSTI
-moe zahtijevati samo naknada prekomjerne tete i poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se
sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji
2. OGRANIENJE MAKSIMALNIH IZNOSA NAKNADE
-odgovornost na naelima drutvene solidarnosti i pravednosti
3. OGRANIENJE MINIMALNOG IZNOSA NAKNADE (ISKLJUENJE MALIH TETA)
-nije ope pravilo, propisano kod npr. odgovornosti za neispravan proizvod (tete iznad 500 eura)

POSEBNE ODREDBE O NAKNADI IMOVINSKE TETE U SLUAJU SMRTI, TJELESNE OZLJEDE I OTEENJA
ZDRAVLJA
Ne naknauju se svi trokovi koji su posljedica tetne radnje, ve samo oni koji su opravdani, a opravdanost
procjenjuje sudska praksa ovisno o okolnostima konkretnog sluaja.
novanom rentom, doivotno ili za odreeno vrijeme, mjeseno unaprijed plaaju se:
o gubitak uzdravanja ili pomaganja
o trokovi zbog trajno poveanih potreba
o trokovi zbog unitenih ili umanjenih mogunosti daljnjeg razvijanja i napredovanja
iskljuivo jednokratnom novanom naknadom naknauju se:
o trokovi lijeenja
o trokovi pogreba
novanom rentom i jednokratnom novanom naknadom moe se naknaivati:
 o izgubljena zarada

POSEBNE ODREDBE O NAKNADI IMOVINSKE TETE U SLUAJU POVREDE ASTI I IRENJA NEISTINITIH
NAVODA
Tko drugom povrijedi ast, iznosi ili prenosi neistinite navode o njegovoj prolosti, znanju, sposobnosti, ili o
emu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzroi imovinsku tetu, duan je naknaditi
je.
Ne odgovara za prouzroenu tetu onaj tko uini neistinito priopenje o drugome ne znajui da je ono
neistinito, ako je on ili onaj komu je priopenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa.

OBVEZA POPRAVLJANJA NEIMOVINSKE TETE

ZADOVLJENJE (SATISFAKCIJA)

neimovinski oblik-
imovinski oblik-
moralno zadovoljenje
novano zadovoljenje
objava presude
u pravilu jednokratna
objava ispravka
PRAVINA NOVANA NAKNADA
povlaenje izjave

KRITERIJI ZA ODREIVANJE PRAVINE NOVANE NAKNADE

Za povredu prava osobnosti (koja ne smije biti neznatna) sud e dosuditi pravinu novanu naknadu ukoliko to
opravdavaju teina same povrede i okolnosti sluaja.
Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o:
jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli,
duevnih boli i
straha,
cilju kojemu slui ta naknada, ali i o tome
da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom.

PRAVINA NOVANA NAKNADA U POSEBNIM SLUAJEVIMA

Pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete ima osoba prema kojoj je prijevarom, prisilom ili
zlouporabom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti poinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i
spolnog udorea bez potrebe da sud u konkretnom sluaju utvruje opravdanost dosuivanja novane naknade (gore
navedeni kriteriji)=sud u ovom sluaju nebi mogao odbiti oteenikov zahtjev na temelju ocjene da se radi o
neznatnoj povredi prava osobnosti.
Kriterijima e se sud voditi samo pri utvrivanju visine novane naknade koju e priznati oteeniku.

*pogledati u skripti-pravo na pravinu novanu naknadu u sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta posrednih
oteenika!
STJECANJE BEZ OSNOVE (neopravdano, neosnovano ili bezrazlono obogaenje)
Stjecanje bez osnove je izvanugovorni obveznopravni odnos nastao bez pravne osnove, po pravnoj osnovi koja se,
iako se to oekivalo, nije ostvarila ili je, nakon to se bila ostvarila, prestala postojati, a zbog kojeg se imovina nekog
subjekta (STJECATELJA) poveala, odnosno stekao je nakakvu korist, a imovina drugog subjekta
(OSIROMAENOG) smanjila.

Pravna osnova moe biti:

pravni posao
odluka suda ili druge nadlene vlasti
zakon

PRETPOSTAVKE NASTANKA STJECANJA BEZ OSNOVE

OPE PRAVILO
lanak 1111.
(1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji nain prijee u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u
nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadlene vlasti ili zakonu, stjecatelj je duan vratiti ga,
odnosno, ako to nije mogue, naknaditi vrijednost postignute koristi.
(2) Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvrenom radnjom.
(3) Obveza vraanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnovu koja se nije
ostvarila ili koja je kasnije otpala.

1 poveanje imovine jedne i umanjenje imovine druge osobe

2 veza izmeu poveanja imovine jedne i umanjenja imovine druge osobe
3 ne postojanje odgovarajue pravne osnove za navedno umanjenje i poveanje imovine
posebni sluajevi:
1. naturalna obveza (dobrovoljno ispunjenje takve obveze, ispunjenje je postojeeg duga- ne moe
se zahtijevati povrat onoga to je dano ili uinjeno na ime neke naravne obveze)
2. bezuvjetna obveza ispunjena prije njezina dospijea
3. ispunjenje obveze koja ima dvije pravne osnove, po jednoj od njih (npr. obveza iz pravnog posla
koja nije ispunjena, pa je vjerovnik ishodio odluku suda kojom se duniku nalae ispunjenje-
odluka suda postaje druga pravna osnova dunikove obveze)
4 poveanje i umanjenje imovine nije posljedica tetne radnje
5 postojanje ispriive zablude ili neznanja u trenutku izvrenja zbog kojeg osiromaeni vjeruje da ispunjava svoju
obvezu, ako je osiromaenje posljedica izvrenja njegove inidbe

TIPINI SLUAJEVI STJECANJA BEZ OSNOVE

1. PLATE NEDUGA (CONDICTIO INDEBITI)

Netko u zabludi isplati drugome odreeni iznos novca na ime duga koji uope nije postojao ili vie nepostoji.
Osiromaeni tubu podie protiv onoga tko je primio isplatu ili njegovog univerzalnog sljednika.
Mora dokazati da je izvrio plaanje, da dug nije postojao i da je bio u zabludi!

2. STJECANJE S OBZIROM NA OSNOVU KOJA SE NIJE OSTVARILA ( CONDICTIO CAUSA DATA, CAUSA
NON SECUTA)
Osiromaeni u oekivanju da doe do valjane pravne osnove, koja e to opravdati, izvrio neku inidbu
prema stjecatelju, a to se njegovo oekivanje nije ostvarilo.
izvrenje inidbe iz nitetnog ugovora
 3. STJECANJE NA OSNOVI KOJA JE KASNIJE OTPALA (CONDICTIO OB CAUSAM FINITAM)
Stjecanje bez osnove kod kojeg je u vrijeme ispunjenja inidba osiromaenog imala osnovu, ali je ona poslije
otpala.
ponitenje pobojnog ugovora
jednostrani, sporazumni, ex lege raskid ugovora
drugi razlozi- primjerice smrt stranke ako je obveza bila vezana uz njezina osobna svojstva
kasnija preinaka i prestanak ovrnih isprava

4. UPORABA STVARI NA TUU KORIST

Ako je netko svoju ili tuu stvar uporabio na korist treega, a ne postoje pretpostavke za primjenu pravila o
poslovodstvu bez naloga, trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako to nije mogue, naknaditi njezinu vrijednost.
razlikovanje od poslovodstva bez naloga: onaj koji je djelovao nije imao namjeru djelovati u korist
osobe u iju je korist djelovao!

5. UPORABA TUE STVARI U SVOJU KORIST

Kad je netko tuu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik moe zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu tete,
ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

6. IZDATAK ZA DRUGOGA
Tko za drugog uini kakav izdatak ili to drugo to je ovaj po zakonu bio duan uiniti, ima pravo zahtijevati
naknadu od njega.
* ako bi obveza koju je izvrio bila zastarjela, nee moi ostvariti pravo na naknadu pravo na naknadu ima
samo onaj koji izvri tuu utuivu obvezu!

KAD SE NE MOE ZAHTIJEVATI VRAANJE

1)ISPUNJENJE MORALNE OBVEZE
Moralne obveze nisu uvretene u osnove valjanog prijenosa imovine, ali se unato tome dano ili uinjeno na ime
moralne obveze ne moe zahtijevati nazad.

2)OSIROMAENI JE ZNAO DA NIJE DUAN

Ope je pravilo da onaj tko je izvrio isplatu, znajui da nije duan, nema pravo zahtijevati vraanje.
Iznimke:
a) plaeno da bi se izbjegla prisila
b) plaeno uz pridraj prava na povrat, odnosno da zahtijeva vraanje
c) neispunjenje odgodnog uvjeta

3)NAKNADA TETE ZBOG OZLJEDE TIJELA, NARUENJA ZDRAVLJA ILI SMRTI

Ne moe se zahtijevati povrat neosnovano plaenih iznosa na ime naknade zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili
smrti, ako je isplata izvrena savjesnom stjecatelju.
Oteenik bi postao nesavjestan ako bi nakon prihvaanja izvanrednog pravnog lijeka (kojim je dosuena nia
naknada od one temeljem pravomone odluke protiv koje vie nije bilo redivitog pravnog lijeka ) primio isplatu- u
tom bi sluaju bio duan vratiti sve to je vie primljeno uz kamate.

STJECATELJEVA/OBOGAENIKOVA OBVEZA VRAANJA

Osnovno pravilo je da je stjecatelj duan vratiti steeno, a ako to nije mogue, naknaditi vrijednost postignute
koristi.
Stjecatelj je duan steeno vratiti bez obzira je li pri stjecanju bio poten ili nepoten.
 Stjecatelj mora vratiti glavni predmet obogaenja (stvar), ako je to mogue. Poteni je stjecatelj duan vratiti
stvar u stanju u kojem je ona bila u trenutku podnoenja zahtjeva, a nepoteni u trenutku stjecanja (odgovara za
sva pogoranja i oteenja).

Kad vraanje nije mogue stjecatelj je, bez obzira na potenje, duan naknaditi vrjednost ostvarene koristi ako se
vrijednost steenog jo uvijek nalazi u njegovoj imovini u bilo kojem obliku.
Ako se steeno vie ne nalazi u imovini stjecatelja, poteni je stjecatelj osloboen obveze naknaivanja, dok
nepoteni ima obvezu naknaditi vrijednost ostvarene koristi.
-predmet se vie ne nalazi u imovini stjecatelja ako ga je on na treu osobu prenio besplatnim pravni poslom ili je
propao zbog sluaja ili vie sile

Kad se priroda steenog protivi vraanju (npr. korist steena izvrenjem neke radnje) uvijek se naknauje
vrijednost steenog.

Poteni stjecatelj mora vratiti plodove i platiti zatezne kamate od dana podnoenja zahtjeva, a nepoteni od dana
neosnovanog stjecanja.

STJECATELJEVO/OBOGAENIKOVO PRAVO NA NAKNADU TROKOVA

Stjecatelj ima pravo na naknadu trokova koje je imao glede stvari ili prava koje je stekao bez osnove. Ako je pri
stjecanju bio poten, ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, a ako je bio nepoten- samo nunih.

POSEBNA PRAVILA O VRAANJU STEENOG BEZ OSNOVE

Posebna pravila ZOO-a o vraanju steenog na temelju nevaljanih pravnih poslova
Posljedice nitetnosti
U sluaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana duna je vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju
takva ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati
odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne
odreuje.
Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje nitetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za tetu koju trpi
zbog nitetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka
nitetnosti.
Posljedice ponitaja (pobojnost)
Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije mogue, ili ako se
narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u
vrijeme donoenja sudske odluke.
Ugovaratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za tetu koju trpi zbog
ponitaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora.

Posebna pravila drugih propisa o vraanju steenog bez osnove

Pravila ZOO-a primijenjuju se kao opa pravila, dakle supsidijarno (na ono to posebnim pravilom nije regulirano,
odnosno pod pretpostavkom da nije drukije regulirano).

TUBA ZA POVRAT (Condictio sine causa)

Ako stjecatelj ne vrati neosnovano steeni dio imovine ili ne naknadi vrijednost postignute koristi, osiuromaeni ima
pravo na tubu za povrat.
Tuba za povrat (kondikcija) je obveznopravni zahtjev za povrat steenog bez osnove.
Zastarijeva u opem zastarnom roku od 5 godina koji poinje tei danom stjecanja bez osnove.
Posebni propisi predviaju i neke druge rokove zastare kondikcijskih zahtjeva iz odnosa koje ureuju, npr. Zakon o
mjenici i Zakon o eku- 3 godine, Zakon o sudskim pristrojbama i Zakon o javnobiljenikim pristrojbama- 1 godina.