Professional Documents
Culture Documents
Hrvatski Jezik Skripta PDF
Hrvatski Jezik Skripta PDF
Grada Zagreba
PRVA GIMNAZIJA
Zagreb
Avenija Dubrovnik 36
INSTRUKTIVNI SEMINAR
ZA MATURANTE
FILOZOFSKI FAKULTET
UITELJSKI FAKULTET
FAKULTET POLITIKIH ZNANOSTI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI
FAKULTET LOGOPEDIJA
HRVATSKI JEZIK
HRVATSKI JEZIK
Morfologija ........................................................................................
Sintaksa ..............................................................................................
Leksikologija .....................................................................................
Povijest jezika....................................................................................
KNJIEVNOST
2
FONETIKA I FONOLOGIJA
1. SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)
2. PODJELA GLASOVA
GLASOVI
OTVORNICI ZATVORNICI
ZVONANICI UMNICI
(SONANTI) (KONSONANTI)
tjesnani (frikativi) s, , z, , f, h
dvousneni (bilabijali): b, p, m
usneni (labijali)
usnenozubni (labiodentali): v, f
desnici (alveolari): r, l
3
Podjela glasova prema zvunosti
zvuni: b d g z d -, -, -
bezvuni p t k s f c h
3. FONEM
Fonem je glas u funkciji / najmanja jezina jedinica, manja od rijei, koja sama nema
znaenje, ali ima razlikovnu (distinktivnu) ulogu. Odreujemo ih suprotstavljanjem
rijei: rei pei snimati snivati pad par.
4. PISMO/GRAFIJA I PRAVOPIS/ORTOGRAFIJA
Pisanje glasova , , , d
Glas
4
u rijeima prema osnovnom c:
djeca djeji, djeurlija, micati miem,
pomiui, mjesec mjeseina
Glas
pravilo
5
pridjevski sufiks - ai: crtai, domai Rjei pridjevski sufiks: -ei: srnei
Glasovi d,
GLAS D GLAS
u rijeima kojima postanak nije vidljiv: u rijeima kojima postanak nije vidljiv:
budet, dem, depar, dez, patlidan, akovo, avao, on, urica
5. MORFONOLOGIJA
MORFEM. ALOMORF
Morfem - najmanja jezina jedinica koja ima znaenje. Dijeljenje rijei na morfeme
naziva se morfemskom analizom: boci = boc-i , podstanarski = pod- stan-ar-sk- i.
Nepostojano a je ono a koje se gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei
(uvijek u zadnjem slogu): kobac - kopca, gladak - glatka, hrabar - hrabriji.
U kajkavskim govorima javlja se nepostojano e: akovec akovca, Gubec Gupca
6
Jedan od sluajeva kada se vokalizacija ne provodi jest nominativ jednine i genitiv mnoine imenica
koje zavravaju na lac: (ronilac, donosilac- ronilaca, donosilaca).
Palatalizacija
K prelazi u vue, veliina
G ispred e, i prelazi u plue, mnoina
H prelazi u due, praina
Sibilarizacija
K prelazi u C ruci
Neke iznimke:
osobna imena i prezimena: Dubravki, Bosiljki, Ladiki
imenice odmila (hipokoristici): baki, seki
imenice na -cka: kocki, -ka: praki, -ka: kvoki, -tka: tvrtki, -zga: mazgi
7
Iznimke (u pismu):
- suglasnike skupine dc, d, d, ds, d: predstava, podiati, podcijeniti, oditati
- sloenice s prijedlozima ispod i iznad: ispodprosjean, iznadprosjean
- druge sloenice kada je to potrebno radi poddijalekt, nadtrati, odzdraviti
jasnoe:
Alternacije ije/je/e/i
Imenice
imenice mukoga roda koje dobivaju slog vie Neke imenice mukoga roda ne
(duga mnoina): cvijet-cvjetovi, snijeg-snjegovi, svijet- krate korijenski slog u dugoj
mnoini:
svjetovi lijek- lijekovi, tijek- tijekovi.
U kratkoj mnoini svih imenica ostaje ije: snijeg- snijezi, korijen-
korijeni.
8
nepostojanim a (to su oblici s tri uzastopna duga sloga
pa se prvi dugi slog krati):popijevka - -popjevaka,
pripovijetka-pripovjedaka
Pridjevi
-ast (cijev cjevast), -kast (bijel bjelkast) -ov (pijetao pijetlov), -ev (slijepac
-cat (cijel cjelcat), -it: (rije rjeit) slijepev), -in (zvijezda zvijezdin).
Iznimka: Kada se izvode od imena biljke,
korijenski slog se krati: lijeska ljeskov
9
Glagoli
Kada od svrenoga glagola koji ima u osnovi ije tvorimo nesvreni glagol sufiksima
iva (ti), -ava(ti): dodijeliti- dodjeljivati, ocijeniti- ocjenjivati
Vrste naglasaka
Jednoslone rijei mogu imati samo silazne blag, konj, most, mrav, no, sit, um
naglaske.
Dvoslone i vieslone rijei mogu imati sva 4 bajka, kupac, ljeto, magla, nebo, ptica,
naglaska na prvomu slogu. riba, rijedak, zemlja
Nenaglaene rijei
RIJEI
10
Naglasnu (izgovornu) cjelinu ini jedna naglaena i jedna ili vie nenaglaenih rijei
koje se izgovaraju zajedno s naglaenim rijeima ispred ili iza sebe.
proklitike primjer
prijedlozi: svi jednosloni, neki dvosloni prijedlozi te trosloni Tko je uz tebe bio na
prijedlozi s prefiksom iz: od, do, u, za, s(a), mimo izlobi?
enklitike primjer
glagolske:
zamjenike
nenaglaeni oblici linih zamjenica u genitivu (me, te, ga, je, nas, Nema ih u sobi.
vas, ih)
ini mi se da si blizu.
dativu (mi, ti, mu, joj, nam, vam, im)
elim te pitati o putovanju.
akuzativu (me, te, ga (nj), je (ju), nas, vas, ih)
To se dobro vidi..
nenaglaeni oblici povratne zamjenice (se, si)
estica (rijeca) li eli li to ponoviti?
11
Reenini naglasak (logiki naglasak) pojaani izgovor nekog dijela
reenice koji je najvaniji za razumijevanje poruke.
stanka
intonacija
gesta pokreti tijela (glave, ruke i sl.) kojima govornik prati govor
Stil i stilistika
12
POJMOVI (fonetika i fonologija)
Lingvistika je znanost koja prouava jezik i govor, svaki za sebe i u uzajamnom odnosu.
argon je jezik karakteristian za neku dobnu ili strunu skupinu, na primjer za tinejdere..
Grafemski sustav jest sustav pisanih znakova za foneme (sustav slova kojima se biljee fonemi
hrvatskoga jezika).
Grafematika .je znanstvena disciplina koja prouava prijenos fonema u grafeme (prijenos fonemske
strane jezika u grafemsku).
Pravopis ili ortografija propisuje pravila o pisanju grafema, rijei i skupova rijei.
Fonetika je znanstvena disciplina koja prouava artikulacijska (mjesto i nain tvorbe) i akustika
(zvunost) svojstva glasova.
Fonologija je znanstvena disciplina koja prouava funkcionalna svojstva glasova, tj. foneme (funkciju
glasa u jeziku).
Prozodija znanstvena disciplina unutar fonologije koja se bavi prouavanjem prozodijskih jedinica.
Naglasna cjelina cjelina koju ini naglaena rije i nenaglaena rije ispred ili iza nje koja se uz
naglaenu rije vee u izgovoru.
Proklitike (prednaglasnice ili prislonjenice) rijei koje se nalaze ispred naglaene rijei s kojom
ine naglasnu cjelinu
Enklitike (naslonjenice ili zanaglasnice) rijei koje se nalaze iza naglaene rijei i zajedno s njom
ine naglasnu cjelinu
13
1. UVOD U MORFOLOGIJU
PODJELA MORFEMA
OSNOVA RIJEI
Osnova rijei dio rijei koji nosi njezino leksiko znaenje (zajedniki niz glasova
upuuje na ono to je rijeima zajedniko u znaenju)
Vrste osnove:
Rjeotvorna (tvorbena) osnova jest ona osnova na koju dodajemo sufiks ili
prefiks i tako tvorimo novu rije.
14
BROJEVI (broje) oznauju koliinu ili poredak.
prilau se (najee) glagolima i oznauju uvjete vrenja
PRILOZI glagolske radnje
pokazuju razliite odnose izmeu onoga to imenuju
PRIJEDLOZI imenice ili na to upuuju zamjenice
povezuju dvije rijei, skupine rijei ili
VEZNICI reenice.
same nemaju znaenja, ali slue za oblikovanje ili
ESTICE (RIJECE, preoblikovanje reenice.
PARTIKULE)
rijei kojima izraavamo neki osjeaj, oponaamo zvuk u
USKLICI prirodi, dozivamo nekog i sl.
Glagoli
15
IMENICE
Ope imenice ime zajedniko svim biima, stvarima i pojavama iste vrste.
Zbirna (kolektivna) imenica imenuje skup primjeraka iste vrste shvaenih kao
cjelina (granje, lie, momad). Gramatiki je u jednini (jer imenuje jedan skup) iako
znai mnoinu.
Gradivna imenica imenuje tvar (grau, materijal) u bilo kojoj koliini (sol, voda).
imenice koje zavravaju na -a enskoga su roda (osim onih koje znae muko
bie): stolica, poruka, vonja, karta, ljepota
Kategorija broja
Neke imenice imaju samo jedninu: zovu se singularia tantum. To su vlastita imena,
zbirne imenice te neke gradivne imenice (npr. Ivo, momad, sol).
Kategorija padea
Nominativ i vokativ nazivaju se nezavisnim (samostalnim) padeima, a genitiv, dativ,
akuzativ, lokativ i instrumental zavisnim (kosim, nesamostalnim) padeima.
16
LOKATIV (o) komu, (o) emu? Majka razmilja o djetetu.
Uvijek dolazi s prijedlozima (na, o, po, prema, pri, u). Pas grebe po lopti.
17
genitiv Imenice kojima osnova zavrava na dva zemlja/zemalja,
mnoine suglasnika esto dobivaju nepostojano a. pjesma/pjesama
enskog
a roda Nastavak -i est je kod imenica koje nemaju sekundi, himni, pravdi
nepostojano a.
imena boanstava i mitolokih bia: Isus Krist, imena razliitih objekata: Dom
Atena, Neptun sportova, Kineski zid
poosobljeni misleni pojmovi (pojam koji je dobio jasno odreen povijesni dogaaj:
znaenje osobe): Rije, Svjetlo, Ljubav Bitka kod Siska, Prvi svjetski rat,
Domovinski rat
posvojni pridjevi izvedeni iz vlastitih imena sufiksima - pridjevi izvedeni od imena blagdana:
ki,-ki, -ki, -ski: makedonski, paki, zagrebaki. boini, prvosvibanjski, novogodinji
18
ZAMJENICE
Vrste zamjenica
line (osobne) zamjenice ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, one, ona
Tako su sa sobom nosili sve svoje stvari. (Stvari koje su nosili bile su njihove.)
Ja drim svoju torbu, a ti svoju. (Prva torba je moja, a druga tvoja.)
19
7. Neodreene zamjenice upuuju na neto neodreeno, neto openito i na
neto nijeno. Tvore se od upitnih i odnosnih zamjenica na dva naina:
- mogu im se dodati prefiksi: ne-, ni-, i-, sva-, po-, to- ili rije god
- mogu im se dodati estice ma, makar, bilo ili se iza upitne ili odnosne
zamjenice moe staviti estica god.
PRIDJEVI
Tvorba komparativa
1. Samo ovi pridjevi imaju nepravilnu komparaciju: dobar bolji, zao gori,
malen manjj, velik vei, *dug dulji . *Pridjev dug moe imati dva oblika: dulji i dui.
20
veina jednoslonih pridjevi s dugim naglaskom: jak jai, lud lui, gust
gui, bijel bjelji, crn crnji
Dvosloni pridjevi na -ak, -ek, -ok, -eo (-el) - gube ove nastavke: blizak bliz
+ -ji = blii, dalek dal + -ji = dalji, dubok dub + -ji = dublji, visok vii
Tvorba superlativa
Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj komparativu: najmlai, najslabiji,
najuspjeniji, najhladniji, najzdraviji, najjasniji.
BROJEVI
Podjela brojeva
Brojevne imenice
Neke su rijei po obliku imenice, a zapravo oznauju brojeve: na primjer, dvoje, troje,
etvero imenuju bia, ali istovremeno oznauje njihovu koliinu. Takve se rijei
zovu brojevne imenice . One imenuju:
a) pripadnike mukog spola: dvojica, obojica, trojica, etvorica,
b) pripadnike razliitog spola: dvoje, oboje, obadvoje, troje,
21
GLAGOLI
Gramatike kategorije
kategorija lica kategorija broja
Kategorija naina obavjeuje o nainu vrenja radnje: indikativ je izjavni nain, imperativ
zapovjedni nainu, kondicional pogodbeni nainu, a optativ eljni nain.
22
Glagolska stanja - glagolskim stanjem izrie se odnos izmeu subjekta u reenici i glagolske
radnje. Reenica moe biti izreena aktivom (radnim stanjem subjekt vri radnju)
ili pasivom (trpnim stanjem subjekt trpi radnju pa subjekt zapravo postaje objekt).
23
GLAGOLSKI OBLICI
24
JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI
Infinitiv je neodreeni glagolski oblik nema oznaku lica, broja, vremena ni naina
radnje. Zavrava ili na -ti (gledati, ivjeti) ili na -i ( ii, pei).
Aorist je prolo svreno vrijeme. Njime se izrie ona radnja koja se zbila neposredno
prije trenutka kada se o njoj govori. Tvori se uglavnom od svrenih glagola tako da se
na infinitivnu osnovu dodaju nastavci.
Imperfekt je prolo nesvreno vrijeme. Njime se izrie ona radnja koja je trajala u
prolosti. Moe se tvoriti samo od nesvrenih glagola tako da se na prezentsku ili
infinitivnu osnovu dodaju nastavaci:
1. padah 1. padasmo
2. padae 2. padaste
3. padae 3. padahu
1. pecijah 1. pecijasmo
2. pecijae 2. pecijaste
3. pecijae 3. pecijahu
25
Glagolski pridjev radni ima osobine i glagola i pridjeva.Tvori se od infinitivne
osnove i nastavaka: o/ao, la, lo, li, le, la.
1. radio, plovio, mislio, uo, ivio, 1. radili, plovili, mislili, uli, ivjeli
2. radila, plovila, mislila, ula, ivjela 2. radile, plovile, mislile, ule, ivjele
3. radilo plovilo, mislilo, ulo, ivjelo, 3. radila, plovila, mislila, ula, ivjela
Glagolskim prilogom sadanjim izrie se radnja koja prati radnju izreenu glavnim
glagolom: Prolazio je ulicom gledajui ravno ispred sebe.)
Tvori se preteno od nesvrenih glagola (itati itajui, misliti mislei) tako da se
3.l. mnoine prezenta doda nastavak -i (trei).
26
Futur drugi (futur egzaktni) predbudue je vrijeme koje se tvori
od svrenoga prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog:
1. budem pjevao 1. budemo pjevali
2. bude pjevao 2. budete pjevali
3. bude pjevao 3. budu pjevali
mjesni gdje? kamo? kuda? odakle? tu, ovdje, gore, ovuda, tamo
dokle?
27
PRIJEDLOZI
Prijedlozi su rijei koje pokazuju razliite odnose izmeu onoga to znae imenice ili
izmeu onoga na to upuuju zamjenice.
Prijedlozi uz padee
VEZNICI
Veznici su rijei koje povezuju dvije rijei, skupine rijei ili reenice.
sastavni i, pa, te, ni, niti ekali smo pa smo onda otili.
rastavni ili, ili-ili
Ili doi ili nemoj doi.
ESTICE
estice, rijece ili partikule same nemaju znaenja, ali mogu promijeniti znaenje
reenice. To su rijei koje slue za oblikovanje reeninog ustrojstva.
upitne: li, zar eli li to? Zar si opet tu?
potvrdne, nijene: da, ne Da, ima pravo. Ne elim to.
zapovjedne: neka Neka svi krenu!
ostale: evo, eto, eno, ak, ak si i ti tu. Koliko ti puta moram to
god, put, puta i dr. ponoviti?
USKLICI
Usklicima izraavamo neki osjeaj i raspoloenje, dozivamo ili potiemo nekoga,
oponaamo zvuk u prirodi.
28
SINTAKSA
1. UVOD U SINTAKSU
2. SINTAGMA
29
zavisna sastavnica dopunjuje znaenje glavne, a glavna sastavnica
zavisnoj odreuje pade (odnos izmeu glagola i objekta): jede
okoladu
rezultat upravljanja
Predikat je temelj reeninog ustrojstva. Sam sebi otvara mjesto u reenici, a otvara
mjesto ostalim lanovima reeninog ustrojstva.
2. Imenski predikat sastoji se od nekog oblika pomonog glagola biti (to je njegov
glagolski dio i zove se spona ili kopula) i neke imenske rijei: imenice, pridjeva,
zamjenice ili broja i priloga (predikatno ime): Tolkien je pisac. On je bio omiljen. Djelo
je njegovo. Prstenova druina bit e prva. Takvih je malo.
Predikatni proirak je zraz koji upotpunjuje znaenje glagola kao predikata: Pravio
se junakom.
SUBJEKT
30
Subjekt se esto isputa (jer je ve poznat iz predikata.. Takav se subjekt zove
neizreeni ili skriveni subjekt: Danas je najomiljenija svjetska poslastica.(ona)
Besubjektna reenica
Ako predikat ne otvara mjesto subjektu, tj. ako uz njega ne moemo postaviti pitanje
u nominativu, onda je reenica bez subjekta. Takva se reenica zove besubjektna
reenica: Po svijetu se pria o tome.
OBJEKT
Mjesto u reenici otvara mu glagol: Posudi mi film. (komu? meni (mi), to? film).
Izrie se imenskom rijei (imenica, zamjenica, poimenieni pridjev ili broj): Mariji e
sutra ispriaj sadraj. Hoe li ga i nama ispriati?
U reenici ga prepoznajemo po znaenju (predmet radnje) i po pitanju za kosi pade.
Vrste objekta
Uvijek je bez prijedloga: Dobili smo Sjetili smo se poetka. Ani se to nee
novine. Proitaj program. svidjeti. Pitaju za tebe. Dobro smo
razmislili o svemu.
Izravni objekt moe se izrei i genitivom,
ali se taj genitiv moe zamijeniti
akuzativom: Neizravni objekt moe biti:
- dijelni (partitivni) genitiv: Kupio - besprijedloni: Proitaj nam
sam jabuka. Ima li pameti? ulomak.
- slavenski genitiv: Ne vidim kraja. - prijedloni (prijedlog + imenska
Ne zna ni rijei. rije): Priaju o tebi. Znamo za
izlet.
31
PRILONA (ADVERBNA) OZNAKA
Prilona oznaka je rije ili sintagma kojom se izriu okolnosti vrenja glagolske
radnje.
Objekt je reenini dio u kosom padeu Prilona oznaka izrie popratne okolnosti
kojem mjesto u reenici otvara glagol (u glagolske radnje. Mjesto joj otvara predikat
predikatu) svojom rekcijom. (pridruivanje).
32
Izgubio je itav dan. Spavao je itav dan.
Atribut je dodatak imenici ili imenikoj zamjenici koji poblie odreuju njezino
znaenje. Odgovara na pitanja koji? iji? kakav? kolik?
Vrste atributa
Apozicija je imenica koja se dodaje drugoj imenici ili osobnoj zamjenici i slae se s
njom u padeu: knjievnik August enae, grad Zagreb, biskup J.J.Strossmajer.
Budui da se izrie imenicom, apozicija moe imati svoje atribute (npr. poznati
knjievnik A. enoa). Takav skup rijei zove se apozicijski skup.
sronost? da ne da
4. SLOENA REENICA
PODJELA REENICA PO SASTAVU
33
nezavisno sloena (Stojim i ekam.)
zavisno sloena (Dok ekam, stojim.)
reenini niz (Stojim, ekam, vrijeme prolazi.)
izuzetne ili iskljune Svi su jadranski otoci kameni, samo je Susak od pijeska.
(ekskluzivne)
samo, samo to, jedino, Iz sadraja jedne reenice izuzima se dio sadraja druge
jedino to, tek, tek to reenice.
Pisanje zareza
34
ZAVISNO SLOENA REENICA
mjesna Nedavno smo susreli prijatelje gdje ih nismo mjesni prilozi (gdje, kamo i sl.)
oekivali.
vremenski prilozi,
vremenska Prijatelje smo susreli kada je pao mrak. vezniki izrazi (tek to, prije
nego to i sl.)
nainska
Druge ljude procjenjujem kako najbolje nainski prilozi
znam.
uzrona Neke ljude volim vie od ostalih jer se dobro uzroni veznici, izraz budui
razumijemo. da
mogua (potencijalna)
ako, kad(a)
Kada bi se svatko od nas neeg odrekao,
svima bi bilo lake.
nestvarna (irealna)
Da smo na vrijeme krenuli, moda bismo i da, kada
stigli.
35
REENICA (podsjetnik)
Reenica je dio diskurza koji i sam moe biti diskurz. Donja granica sintakse je rije,
a gornja granica diskurz. (Svatko od nas grijei.)
o Izjavne reenice kazuju da neto jest ili nije: Doli su nam gosti.
o Upitnim reenicama neto pitamo: Jesu li stigli gosti?
o Uskline reenice izraavaju elju, zabranu i sl.: Uite!
36
IV. LEKSIKOLOGIJA
SINONIMIJA
= znaenjski odnos dva ili vie leksema koji pripadaju istoj vrsti rijei
sinonimi - razliit izraz, a slian sadraj (narataj, pokoljenje, generacija)
a) bliskoznanice - djelomini sinonimi (mu - suprug)
- standardnojezini (luk) i nestandardnojezini (kapula) sinonimi
- stilski neobiljeeni (izvor) i obiljeeni (vrutak) sinonimi
b) istoznanice - potpuni sininimi (sustav - sistem)
- opejezini i kontekstualni sinonimi
ANTONIMIJA
37
HOMONIMIJA
= izjednaenje izraza dvaju leksema razliitih znaenja
homonimi - leksemi jednakih izraza:
a) OBLINI ili morfoloki (unuka) i b) LEKSIKI (kosa)
1. homografi ili istopisnice (grad - grad)
2. homofoni ili istozvunice (vinja - Vinja)
- naini nastanka homonima: a) posuivanje (bor)
b) tvorba rijei (istupiti)
c) glasovne promjene u prolosti (zreti)
d) udaljavanjem znaenja leksema (list)
38
4. NOVINSKO-PUBLICISTIKI STIL
hibridni stilovi - esejistiki, feljtonistiki
5. RAZGOVORNI STIL - svakodnevni leksik:
a) kolokvijalizmi, b) argonizmi c) vulgarizmi (zezati)
LEKSIKO POSUIVANJE
a) unutarnjojezini (politika) izvanjezini razlozi - sociolingvistika
1. IZRAVNO POSUIVANJE - lector, lat.
2. POSREDNO POSUIVANJE - ikebana, jap.
3. KRUNO POSUIVANJE - cravatte, fran. - kravata
vrste posuenica: 1. internacionalizmi - demokracija
2. prevedenice - neboder (skyscreper, engl.)
3. znaenjske posuenice - mi (raunalni naziv)
4. egzotizmi - pono, iglu, rupija, avokado
5. eponimi - sendvi
6. tuice ou
PRILAGODBA POSUENICA
1. GRAFIJSKA I PRAVOPISNA prilagodba - transkripcija i transliteracija
2. FONOLOKA prilagodba - kauboj, engl. cowboy
3. MORFOLOKA prilagodba - trajkati, engl. to strike, njem. streiken
4. ZNAENJSKA prilagodba - bluz, engl. blues - melankolija/vrsta glazbe
IMENA
a) ope imenice (grad) i b) imena (Ivan)
ONOMASTIKA ili imenoslovlje - objanjava podrijetlo i znaenje imena
vrste imena: 1. antroponimi
- osobna imena, nadimci, prezimena, etnonimi (Nijemac)
- podrijetlo hrvatskih osobnih imena: slavensko, kransko
- najei izvori hrvatskih prezimena: osobna imena,
(PATRONIMI i MATRONIMI), zanimanja, nadimci
2. toponimi: ojkonimi - imena naseljenih mjesta (Zagreb)
39
oronimi - imena gora (Medvednica)
hidronimi - imena voda (Sava)
egzonimi (Be), ktetici (splitski) i etnici (Dubrovkinja)
TVORBA RIJEI
= oblikovanje novih izraza: a) tvorbeno motivirani leksemi (hrvatski)
b) tvorbeno nemotivirani leksemi (Hrvat)
TVORBENA VEZA - istovremeno postojanje izrazne i sadrajne veze
izmeu osnovnog leksema (Hrvat) i tvorenice (hrvatski)
a) izravna ili blia (uiti - uitelj)
b) posredna ili daljnja (uiti - uiteljica)
TVORBENI AV - granica izmeu tvorbenih sastavnica:
a) tvorbena osnova (hrvat+ski)
b) tvorbeni predmetak - prefiks (pra+star)
c) tvorbeni nastavak - sufiks (hrvat+ski)
d) spojnik - interfiks (roman-o-pisac)
tvorbeni naini: 1. sufiksalna tvorba (hrvat+stvo)
2. prefiksalna tvorba (ne+pismen)
3. prefiksalno-sufiksalna tvorba (pod+vod+an)
4. slaganje - jedan naglasak (rov-o-kopa)
5. sloeno-sufiksalna tvorba (srednj-o-kol-ac)
6. srastanje (dan+gubiti)
PREOBRAZBA (konverzija) - prelazak rijei iz jedne vrste u drugu
hrvatska, pridjev . r. - Hrvatska, im. . r.
40
FRAZEOLOGIJA
= lingvistika disciplina - prouava ukupnost frazema jednog jezika
FRAZEM - vielana jezina jedinica koja se u komunikaciji uvijek
reproducira kao cjelina (trn u oku) - etiri uvjeta postanka frazema:
1. postojanost veze leksema
2. najmanje dva punoznana leksema
3. barem kod jednog leksema dolazi do znaenjske pretvorbe
4. frazemi mogu biti u svim sintaktikim funkcijama
a) frazemi inaice (varijante) - hladan kao kamen / hladan kao led
b) frazemi vieznanice - tvrd orah
Frazeoloka sinonimija - kost i koa / suh kao bakalar
Frazeoloka antonimija - ivjeti na kruhu i vodi / kao bubreg u loju
- jezini purizam ne zahvaa frazeme (gutati knedle)
- vrste frazema: 1. imeniki (bi boji), 2. glagolski (kupiti prnje)
3. pridjevski (mrtav pijan), 4. priloni (mirne due)
frazemske sraslice - barem jedna sastavnica nema svog leksikog znaenja
a) FRAZEMI SINTAGME - najbrojnija skupina (ni za ivu glavu)
b) FRAZEMI REENICE - poslovice i krilatice (Sit gladnu ne vjeruje.)
Podrijetlo hrvatskih frazema:
a) nacionalni frazemi - ispraviti krivu Drinu
b) posueni frazemi - Sturm und Drang / Veni, vidi, vici.
LEKSIKOGRAFIJA
= umijee sastavljanja i pisanja rjenika: GLOSARI i ANEKSNI RJENICI
rjenik - samostalni popis leksema nekog jezika s objanjenjem njihova
znaenja (u obliku knjige) - vrste rjenika:
1. enciklopedijski: a) enciklopedija i leksikon (prirunik)
b) opi i posebni (specijalni)
2. jezini (lingvistiki ili filoloki): a) mali (depni), srednji i veliki
b) opejezini i posebni (specijalni)
c) jednojezini, dvojezini, viejezini
LEKSIKOGRAFSKA JEDINICA:
1. natuknica ili lema - kanonski oblik (N jd. i infinitiv) - barjak
2. odrednica - kratice: a) gramatika - im. m. r.
b) etimoloka - tur.
c) stilistika - stil. obilj.
d) normativna - arh.
3. leksikografska definicija
Vrste leksikografskih poredaka natuknica: 1. abecedni poredak
2. odostrani rjenik
3. estotni rjenik
4. slikovni rjenik
41
HRVATSKA LEKSIKOGRAFIJA
a) Najstariji hrvatski rjenici: glosari i aneksni rjenici
Faust Vrani: "Rjenik pet najuglednijih europskih jezika", Mleci, 1595.
b) Vaniji hrvatski rjenici od XVII. do XIX. st.:
Jakov Mikalja: "Blago jezika slovinskoga", 1650. (tokavica)
Juraj Habdeli: "Dikcionar", Graz, 1670. (kajkavski estotnik)
Ivan Belostenec: "Gazophylacium", Zagreb, 1740. (hibridni jezik)
Sunik i Jambrei: "Lexicon latinum", Zagreb, 1742.
Joakim Stulli: "Trojezini rjenik" (tokavica)
Bogoslav ulek - dvojezini i trojezini rjenici, Zagreb, 1860., 1875.
Dragutin Pari - dvojezini rjenici (purizam)
POVIJEST JEZIKA
HRVATSKI JEZIK DO KRAJA 15. STOLJEA
Staroslavenski jezik jezik je prvih pisanih slavenskih spomenika. Ovaj su jezik u 9. st.
Konstantin i Metod zabiljeili u svojim prijevodima Biblije koji su nainjeni za misionarske
pohode meu Slavenima.
Kasnije je staroslavenski jezik doivio mnoge redakcija u slavenskim zemljama i utjecao na
formiranje nacionalnih knjievnih jezika. Tako su i Hrvati naslijedili staroslavensku knjievnu
batinu i onda su je dalje razvijali.
Jezik prvih hrvatskih glagoljskih spomenika u osnovi je staroslavenski, ali ve od poetka
gube se neke tipine osobine staroslavenskog jezika. Tako se, primjerice, nazalni glasovi e,
o i y zamjenjuju glasovima e, u i i. Osim toga, sve se vie zamjenjuju i neki drugi stari
glasovi, oblici i rijei osobinama narodnoga (hrvatskog) jezika te se tako stvara norma
hrvatske redakcije staroslavenskog jezika.
Kratki pregled
esnaesto stoljee
Za Hrvatsku su to izrazito nepovoljne politike prilike jer je razbijena na nekoliko dijelova
kojima vladaju razliiti gospodari: veliki dio hrvatske obale u rukama je Mleana, Turci su
42
zauzeli neka podruja (Slavonija), a banska Hrvatska nalazi se u sastavu Habsburke
Monarhije. Jedino je Dubrovnik slobodan.
Krajem 16. stoljea nastaje prvi hrvatski rjenik. To je rjenik koji je sastavio Faust Vrani:
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae,
Dalmaticae et Ungaricae. Objavljen je u Veneciji 1595.g.
Sedamnaesto stoljee
Odmah na poetku stoljea objavljena je prva hrvatska gramatika. Bartol Kai pisac je
prve hrvatske gramatike Institutionem linguae illyricae libri duo (Dvije knjige temelja *ilirskoga
jezika). Gramatika je objavljena u Rimu 1604.g.
Zbog tekih politikih prilika zamire bogata knjievna djelatnost prethodnog razdoblja na
akavskome narjeju, a cvate barokna dubrovaka knjievnost u djelima Ivana Gundulia,
Ivana Bunia Vuia, Junija Palmotia i drugih autora.
Kajkavski pisci nastavljaju tradiciju pisaca 16. stoljea. Najznaajniji je Juraj Habdeli koji je
sastavio prvi kajkavski rjenik, Dikcionar (Graz, 1670.) te Zrcalo Marijansko (1662.), prirunik
namijenjen vjerskome odgoju.
Osamnaesto stoljee
Pod europskim utjecajem razvijaju se prosvjetiteljske ideje. Nakon povoljnijih politikih prilika
(odlazak Turaka i sl.) dolazi do obnove kulturnog ivota, a djela su uglavnom pounog
karaktera. Istie se racionalizam i ukazuje na praznovjerje, neukost i sl. Kako bi se pribliili
neukom itatelju, autori se sve vie slue oblicima narodne knjievnosti.
43
HRVATSKI JEZIK U 19. STOLJEU
1830. Ljudevit Gaj (Krapina,1809.- Zagreb, 1872.) objavljuje
Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja.
Gajeva reforma
Gaj je u Kratkoj osnovi predloio kajkavcima reformu latininog pisma. Uzor mu je bio
Pavao Riter Vitezovi koji je jo poetkom 18. stoljea predlagao slina rjeenja za
palatale (sa znacima iznad slova). Njegovo naelo bilo je jedno slovo = jedan
fonem.
Predlae drukije pisanje palatala iznad svakog slova postavlja dijakritiki znak za
palatalnost tildu: c, z, s, d, g, l, n
1847. zakljueno da se u hrvatski javni ivot kao slubeni jezik uvede hrvatski jezik.
Filoloke kole
Zagrebaka filoloka kola nastavlja ilirsku koncepciju knjievnoga jezika i cilj joj je dovriti
proces standardizacije. Najvei procvat doivljava kada joj na elo dolaze Adolf Veber
Tkalevi (gramatike) i Bogoslav ulek (rjenici).
44
1859. Antun Maurani: Slovnica Hervatska
1859. Adolfo Veber Tkalevi: Skladnja ilirskoga jezika
1871. Adolfo Veber Tkalevi: Slovnica hervatska
Zbog pisanja -ah u genitivu mnoine njihovi ih protivnici pogrdno zovu ahavcima.
45
umjesto dvoslova dj, gj, lj, nj uvode znakove , g, l, n da bi se znalo to se ita
kao jedan glas (roen), a to kao nesliven glas (djevojka).
a) 1901. - 1918.
- hrvatski vukovci - fonoloki pravopis, gramatika i rjenik
(BROZ, MARETI, IVEKOVI, BORANI)
- hrvatski puristi - jezini savjetnici(V. ROI i N. ANDRI)
b) 1918. - 1941.
- srpski jezini unitarizam - jedan jezik (srpskohrvatskoslovenaki)
- prvi razlikovni rjenik hrvatskog i srpskog - GUBERINA i KRSTI
- prvi slikovni rjenik - ANDRI i VELIKANOVI, 1940.
- prvi svezak Hrvatske enciklopedije - Mate UJEVI, 1941.
c) 10. travnja 1941. - 1945.
Dravni ured za jezik u NDH - purizam
(krugoval=radio, munjovoz=tramvaj, hrvatka=kravata)
- morfoloki pravopis "KORIENSKO PISANJE", 1942.
- gramatika "HRVATSKA SLOVNICA", 1943. (Bla JURII)
d) 1945. 1990.
1954. NOVOSADSKI DOGOVOR - ideja jezinog ujedinjenja
17. oujka 1967. "DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOAJU
HRVATSKOG JEZIKA" (proglaeno hrvat. nacionalizmom)
1971. "hrvatsko proljee" - fonoloki pravopis ("londonac")
BABI - FINKA - MOGU : "HRVATSKI PRAVOPIS" (zabrana tiska)
Hrvatsko filoloko drutvo - asopis "Jezik", 1952.
- povjesniari jezika - Ljudevit JONKE i Zlatko VINCE
Enciklopedija Leksikografskog zavoda "Miroslav Krlea"
e) 1990. - danas
Vladimir BRODNJAK: "RAZLIKOVNI RJENIK SRPSKOG I
HRVATSKOG JEZIKA"
Vladimir ANI: "RJENIK HRVATSKOG JEZIKA", 1991.
- prvi priruni jednojezini rjenik hrvatskoga jezika
46
PREGLED RJENIKA OD 16. DO 20. STOLJEA
17. stoljee
- latinski rjenik; isusovac
Jakov Mikalja: Blago jezika slovinskoga Mikalja pie dubrovakom
(trojezini hrvatsko-talijansko-latinski rjenik), tokavtinom
Loreto-Ancona, 1649.-1651.
18. stoljee
19. stoljee
Prije preporoda
- najopsenije djelo starije
hrvatske leksikografije;
Joakim Stulli: Hrvatsko-talijansko-latinski rjenik, - jezik: tokavska jekavica;
Budimpeta, Dubrovnik, po. 19. st utjee na preporodnu
knjievnost
47
- prvi hrvatski rjenik izraen
Preporod
po suvremenim kriterijima
20. stoljee
- prvi dovreni jednojezini
rjenik (nedostatak mu je to
Ivan Broz, Franjo Ivekovi: Rjenik hrvatskoga jezika je gotovo sva graa na
(1901.) primjerima iz usmene
knjievnosti)
48
PRISTUP KNJIEVNOSTI
a) ZNANOST O KNJIEVNOSTI:
b) RAZDIOBA KNJIEVNOSTI
- usmena i pisana knjievnost
- po stilskim epohama
- knjievni rodovi i vrste
I. LIRIKA
PJESNIKE FIGURE:
I. FIGURE DIKCIJE (glasovne ili zvune figure):
1. asonanca /"Olovne i teke snove snivaju"/
2. aliteracija /I cvri, cvri cvrak na voru crne smre/
3. onomatopeja /"utanjem lia i apatom kie"/
4. lirski paralelizmi: a) anafora / "I nema sestre ni brata
I nema oca ni majke"/
b) epifora / "ujem u snu
Sanjam u snu"/
49
c) simploka /"Donijet u ti cvijee nae krvi
Donijet u ti nebo nae krvi"/
d) anadiploza /"Vrati mi moje krpice
Moje krpice od istoga sna"/
II. FIGURE KONSTRUKCIJE (sintaktike figure):
1. inverzija /"Niz zapadno nebo i iz rasprsnutih ipaka u vrtu krv se cijedi"/
2. retoriko pitanje /"Tko me ponizio k rijeci, mene, koja sam voda?"/
3. elipsa /" Gori! Gori!"/
4. asindeton /"Plemii lani - carski svodnici, Mranjaci tusti..."/
5. polisindeton /I nema ga sutra, ni prekosutra ne"/
III. FIGURE RIJEI (tropi):
1. simbol (emblem)
2. metafora /"Suton je danas crveni akvarel"/
3. metonimija /"Sto puaka, sijeda kosa"/
4. personifikacija /"Livade su me voljele"/
5. sinegdoha /"Dolo je nekoliko glava"/
6. eufemizam
7. epitet /"Oni imaju visoka ela, vijorne kose, iroke grudi"/
8. alegorija
IV. FIGURE MISLI:
1. poredba /"A tada je plamen liznuo, Ko da stenje, ko da gine"/
2. antiteza (slavenska a.) /"Tijesan mi bijae vijek, a velebna bjee dua"/
3. hiperbola /"Imao je glas kao vjetar, ruke kao hridine"/
4. litota /"Biti e redovno sutra, kao jue to nije bilo sveto"/
5. gradacija /"Naite me, veite me, spalite moje sjeanje"/
6. ironija /"Sad si sretan..."/
7. paradoks /"Znam da nita ne znam"/
8. oksimoron /"Zimsko ljetovanje"/
KVANTITATIVNA VERSIFIKACIJA
- mjerna jedinica je MORA: a) ARZA (dvije more) - dugi slog
b) TEZA (jedna mora) - kratki slog
- osnovna ritmiko-melodijska jedinica je STOPA:
a) dvoslone stope (pirihij, spondej, trohej, jamb)
b) troslone stope (daktil, anapest, tribrah)
- vrste stihova: trimetar, tetrametar, pentametar, heksametar
HEKSAMETAR je stih od est stopa po etiri more.
50
SILABIKO-AKCENATSKA VERSIFIKACIJA
- vrste stihova: esterac, osmerac, deseterac, jedanaesterac,
dvostruko rimovani dvanaesterac
- RIMA (slik ili srok) - raspored rima:
1. PARNA RIMA (aa bb)
2. UNAKRSNA RIMA (abab)
3. OBGRLJENA RIMA (abba)
4. NAGOMILANA RIMA (aaaa)
5. ISPREKIDANA RIMA (abcb)
- vrste strofa (kitica):
distih, tercet (tercina), katren, sestina, septima, oktava, stanca; sonet
II. EPIKA
51
III. DRAMA
- knjievni rod i knjievna vrsta
Dramske vrste: 1. TRAGEDIJA
2. KOMEDIJA
3. DRAMA U UEM SMISLU RIJEI
Kompozicija drame: 1. uvod ili ekspozicija
2. zaplet
3. vrhunac ili kulminacija
4. preokret ili peripetija
5. rasplet
POVIJEST KNJIEVNOSTI
52
NOVI ZAVJET: Evanelja (Matej, Marko, Ivan i Luka)
Djela apostolska
Poslanice apostola Pavla
Katolike poslanice
Otkrivenje ili Apokalipsa
- najstariji prijevodi : a) SEPTUAGINTA - gr., 3.-2. st. pr. Kr.
b) VULGATA - lat., 4. st. n. e.
TALMUD , KURAN
HOMER - VIII. st. pr. Kr. - tzv. homersko pitanje, ILIJADA, ODISEJA
ALKEJ - Lezbos, VI. st. pr. Kr. - monodijska lirika, "LAI"
SAPFA - Lezbos, VI. st. pr. Kr. - monodijska lirika - epitalamij
"MOLITVA AFRODITI" i "LJUBAVNA STRAST"
ANAKREONT VI. st. pr. Kr. PIJUCKAJMO, ISKREN SAM
PINDAR - V./IV. st. pr. Kr. - epinikiji - PJESNIK O RATU
1. UVODNO RAZDOBLJE
2. ARHAJSKO RAZDOBLJE - Nevije i Enije (epovi)
3. ZLATNI VIJEK: a) Ciceronovo doba - od 80. do 30. god. pr. Kr.
b) Augustovo doba - od 30. do 14. god. pr. Kr.
4. SREBRNI VIJEK - do 117. god. n. e.
5. STOLJEA PROPADANJA - do 476. / do 524.
53
PLAUT, III./II. st. pr. Kr. - "KRTAC" i "HVALISAVI VOJNIK"
komedije intrige - nastavak novogrke komedije (Menandar)
KATUL, I. st. pr. Kr. neoterik - lirski uzor Sapfo - "LEZBIJIN CIKLUS"
("Jadni Katule!")
VERGILIJE, 1. st. pr. Kr. "ENEIDA" - ep u 12 knjiga - uzor: Ilijada i Odiseja
BUKOLIKE utemeljitelj ekloge
OVIDIJE, I. st. pr. Kr. - "METAMORFOZE", EX PONTO
HORACIJE, I. st. pr. Kr. - "POSLANICE" ili "EPISTULE"
("Poslanica Pizonima" ili "ARS POETICA"), Lidiji
TIBUL, I. st. pr. Kr. DELIJI
MARCIJAL, I. st. n. e. EPIGRAMI
Srednjovjekovni epovi
BEOWULF - staroengleski ep, VIII. st.
PJESAN O ROLANDU - starofrancuska epopeja, XII. st.
PJESAN O CIDU - panjolski ep, XII. st.
KALEVALA - zbornik finskih narodnih pjesama, XII. st.
SLOVO O PUKU IGOREVU - staroruski ep, XII. st.
PJESAN O NIBELUNZIMA - njemaki ep, XIII. st. (tzv. nibelunka strofa)
Viteki romani
ROMAN O TRISTANU I IZOLDI - ljubavni roman, XII. st.
ROMAN O ALEKSANDRU, ROMAN O TROJI
Srednjovjekovna poezija od XI. do XIII. st.
1. TRUBADURI - GUILHEM, XI. st. i VENTADORN, XII. st.
2. MINNESANG njem. dvorska ljubavna lirika - VOGELWEIDE, XIII. st.
IRILOMETODSKA TRADICIJA
- Slavenska misija u Moravsku, 863. g.
- traktat rnorisca Hrabra: "O PISMENIMA", 9./10. st.
Najstariji hrvatski pisani spomenici: ROKI ABECEDARIJ, IX. st.
PLOMINSKI NATPIS, VALUNSKA PLOA, XI. st., Cres
"BAANSKA PLOA"
prvi hrvatski knjievni spomenik - izmeu 1077. i 1100. god.
crkva sv. Lucije u Jurandvoru kraj Bake, Krk - darovnica kralja Zvonimira
a) POVIJESNI I PRAVNI TEKSTOVI
"VINODOLSKI ZAKON", 1288., "ISTARSKI RAZVOD", 1325. i
"POLJIKI STATUT", 1444., "LUCIDAR", "ZAPIS POPA
MARTINCA", 1493., "LJETOPIS POPA DUKLJANINA", XII./XIV. st.
54
b) BIBLIJSKI I LITURGIJSKI TEKSTOVI
MISAL KNEZA NOVAKA, 1368., "HRVOJEV MISAL", 1404.
"MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA", 22. II. 1483.
c) PROZA
moralnodidaktina i legendarna proza (apokrifi, pasije, mirakuli, vizije)
romani - prijevodi: "ALEKSANDRIDA" I "RUMANAC TROJSKI"
d) POEZIJA - zainjavci
"VA SE VRIME GODIA", "SVIT SE KONA"
"IBENSKA MOLITVA" - najstarija hrvatska pjesma na latinici, 14. st.
e) DRAMA
dijaloke pjesme - RAZGOVOR BOGORODICE S KRIEM
crkvena prikazanja - "MUKA SV. MARGARITE"
V. HUMANIZAM I PREDRENESANSA
HUMANIZAM I LATINIZAM
55
ANTUN VRANI (Antonius Verantius) - ibenik
"Epistolae" - 400 pisama - dva nedovrena putopisa iz Turske:
1. "Razgovor s bratom Mihovilom o Carigradu"
2. "Putovanje iz Budima u Drinopolje"
VI. RENESANSA
56
2. Splitski i ibenski krug - MARULI, IGORI, VRANI 2.
3. Hvarski krug - Hvarsko kazalite, 1612. (javno) - LUCI,
HEKTOROVI, PELEGRINOVI, BENETOVI
4. Zadarski krug - ZORANI, KARNARUTI, BARAKOVI
5. Sjeverna Hrvatska - latinizam - ESMIKI
6. Istra - protestantizam - VLAI-ILIRIK
DORE DRI
utjecaji zainjavaca - "DRAA JE OD ZLATA", GREM SI GREM
RADMIO I LJUBMIR
IKO MENETI
"PRVI POGLED", "BLAENI AS I HIP..." petrarkistiki i narodni motivi
HANIBAL LUCI
kanconijer "SKLADANJA IZVARSNIH PISAN RAZLICIH" (Venecija, 1556.)
("JUR NIJEDNA NA SVIT VILA")
"ROBINJA" - prva hrvatska drama
MAVRO VETRANOVI
1. poezija ("Pjesanca Marinu Driu u pomo", Pjesanca turku)
2. drama "POSVETILITE ABRAMOVO", ORFEO
3. epika ("Piligrin")
BRNE KARNARUTI
- povijesni ep "VAZETJE SIGETA GRADA", 1568.-72.
PETAR ZORANI
"PLANINE", 1536. - prvi izvorni hrvatski roman (Perivoj od slave)
PETAR HEKTOROVI
"RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE", 1568.
prvi zapisiva hrvatskih narodnih pjesama: Na gospodin poljem jizdi
"Marko kraljevi i brat mu Andrija", "I klie djevojka" balada
57
MIKA PELEGRINOVI
"JEUPKA", 1525. - izvorna maskerata - vesela pokladna igra (cingareska)
VII. BAROK
58
"SUZE SINA RAZMETNOGA" - poema u tri plaa:
1. sagrjeenje, 2. spoznanje, 3. skruenje
strofa: sestina - stih: osmerac
"DUBRAVKA" alegorija - "Himna slobodi"
"OSMAN" - ep u 20 pjevanja - uzor: Tasso
izgubljeno je 14. i 15. pjevanje - dopunio Ivan Maurani
solilokvij - "kolo od sree"
VIII. KLASICIZAM
59
PIERRE CORNEILLE (1606.-1684.)
Aristotelova poetika - naela klasicistike tragedije: mjesto, vrijeme, radnja
"CYD", 1636. - tragikomedija - sukob ljubavi i asti
aristokratsko-herojski moral
MOLIERE (1622.-1673.)
Jean Baptiste Poquelin - najvei francuski komediograf (tri tipa komedija)
33 komedije: "TARTUFFE", "DON JUAN", "MIZANTROP", "KRTAC"
- uvodi jedinstvo vremena - etika mjere
PROSVJETITELJSTVO
VOLTAIRE (1694.-1778.)
Francois-Marie Arouet - "Voltaireov vijek" - XVIII. st.
"CANDIDE" ili Optimizam - filozofski roman (zabranjen)
60
ANDRIJA KAI MIOI (1704.-1760.)
"RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA", 1756., 1759.
stih: narodni deseterac - prozni dijelovi
61
WILLIAM WORDSWORTH (1770.-1850.)
tzv. "jezerska kola" engleskih pjesnika
"LIRSKE BALADE", 1798. s pjesnikom Coleridgeom - po. engl. Romantizma
62
ILIRSKI POKRET - idejni nositelj je Ljudevit GAJ- program "Iliria Magna"
dva paralelna programa: a) politiki (hrvatski)
b) kulturni (junoslavenski)
1835. NOVINE HORVATSKE (kajkavski)
"Danica horvatska, slavonska i dalmatinska"
1836. ILIRSKE NARODNE NOVINE (tokavski)
"Danica ilirska"
1842. KOLO (Vraz, Rakovac, Vukotinovi) - prve hrvatske knjievne novine
1843. NARODNE NOVINE
"Danica horvatska, slavonska i dalmatinska"
BUDNICE I DAVORIJE - buenje nacionalne svijesti (rodoljublje)
Gaj: "Horvatov sloga in zjedinjenje" ("Jo Hrvatska nij' propala")
Preradovi: "Zora puca, bit e dana"
Mihanovi: "Horvatska domovina" (hrvatska himna "Lijepa naa")
Demeter: Pjesma Hrvata ("Prosto zrakom ptica leti")
Livadi - Gaj: "Nek se hrusti aka mala"
63
MATIJA MAURANI (1817.-1881.)
putopis "POGLED U BOSNU", 1844.
1. enoino stvaralatvo:
"NAA KNJIEVNOST", 1865. - rani manifest realizma
"ZAGREBULJE", 1866.-80. - feljtoni
"DOPISI IZ PRAGA", 1860.-63. - novinarski lanci
POVJESTICE: "Propast Venecije", "Kugina kua", "Smrt Petra Svaia"
pripovijetke: "UVAJ SE SENJSKE RUKE", "PRIJAN LOVRO",
"PROSJAK LUKA", "KARANFIL S PJESNIKOVA GROBA"
povijesni romani: "ZLATAROVO ZLATO", 1871., "DIOGENE"
"SELJAKA BUNA", "KLETVA" (nedovrena)
64
NIKOLAJ V. GOGOLJ (1809.-1852.)
djela: a) pripovijetke - "TARAS BULJBA", "KABANICA"
b) komedije - "REVIZOR", "ENIDBA"
c) roman "MRTVE DUE" - kritiki realizam
"KABANICA", 1835. - anegdotalna novela - naelo tipinosti
XIII. NATURALIZAM
65
problemski krugovi: 1. nacionalna problematika
2. odnos selo - grad
3. propadanje plemstva
dvije faze hrvatskog realizma: 1. kritiki realizam 2. psiholoki realizam
regionalizam u hrvatskoj knjievnosti
Zagorje - alski, Kovai i Leskovar
Slavonija - Kozarac
Primorje i Istra - Kumii, Novak i Kranjevi
Hrvatski naturalizam
Eugen Kumii: "O ROMANU", 1883. kopija Zolina "Eksperimentalnog
romana" - kritiarska napetost - za i protiv naturalizma
66
SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI (1865.-1908.)
motivi: a) nacionalni (domoljubni) - "MOJ DOM"
b) intimni - "IZA SPUTENIJEH TREPAVICA"
c) socijalni - "RADNIKU", "GOSPODSKOM KASTORU"
d) univerzalni - "MOJSIJE", "ELI! ELI! LAMA AZAVTANI"
HENRYK IBSEN
ibsenizam - reforma drame: suen prostor i broj protagonista, lajtmotiv
- obiteljske tragedije: "NORA ILI LUTKINA KUA", 1879.
ANTON P. EHOV
"GALEB", "UJAK VANJA", "VINJIK" i "TRI SESTRE", 1901.
znaajke tzv. lirskih drama: nema gl. junaka, radnje i dramskog sukoba
lirski ugoaji - krajolik - eznutljivo raspoloenje
67
ANTUN GUSTAV MATO (1873.-1914.)
kritike i putopisi: "OGLEDI", "VIDICI I PUTOVI", NAI LJUDI I KRAJEVI
pripovijetke: "IVERJE", "NOVO IVERJE", "UMORNE PRIE"
a) anegdota: "Pereci, friki pereci", b) intima: "Balkon", "Cvijet sa raskra"
c) kozmopolitizam (simbolizam i impresionizam): "Mi","Camao"
poezija: 1. faza (1906.-08.) "Notturno", "Srodnost", "Utjeha kose", "Jesenje vee"
2. faza (1908.-1914.) - rodoljublje - "1909.", "Stara pjesma"
68
XVII. AVANGARDA I MODERNISTIKI POKRETI (I. razdoblje)
69
FRANZ KAFKA (1883.-1924.)
njemaki idov iz Praga - prvak moderne knjievnosti
tzv. magijski realizam - efekt odbojnosti (sablasna kafkijanska atmosfera)
stil: ekspresionizam, nadrealizam, alegorija, groteska, drutvena kritika
"PREOBRAAJ", 1912. i "PROCES" - nema radnje; vremenski vakuum
70
"KNJIGA PJESAMA", 1931. - "PJESME U TMINI", 1938.
"BALADE PETRICE KEREMPUHA", 1936. (kajkavtina)
/"Ni med cvetjem ni pravice", "Na mukah", "Khevenhiller"/
3. proza: a) novele: "HRVATSKI BOG MARS", 1922. (antiratna tema)
/"Baraka 5B", "Bitka kod Bistrice Lesne"/
"NOVELE", 1924. (malograanska tematika)
b) romani: "POVRATAK FILIPA LATINOVICZA", 1932.
"NA RUBU PAMETI", 1932.
"BANKET U BLITVI", 1938., 39., 63.
"ZASTAVE", 1967. (roman-rijeka)
71
IVAN GORAN KOVAI (1913.-1943.)
"OGNJI I ROE" - poezija gorskokotarske kajkavtine
"DANI GNJEVA" - socijalna tematika (defabularizacija proze)
"JAMA" - poema u 10 pjevanja (monoloki oblik, stih: jedanaesterac)
72
PUPAI, SLAMNIG, MIHALI, KRMPOTI, VRKLJAN
2. "razlogovci" (1961.-1969.) - asopis "Razlog" (DRAGOJEVI, STAMA)
tzv. pojmovno pjesnitvo
afirmacija Zagrebake stilistike kole - asopis "Umjetnost rijei", 1957.
73
ANTUN OLJAN (1932.-1993.)
refleksivnost - egzistencijalna pitanja: "IZDAJICE", "LUKA",
"KRATKI IZLET" - parabola - arkadijski ugoaji (uloga klape)
74