Professional Documents
Culture Documents
Osciloskop
Osciloskop
Predrag Pejovi
Beograd, 1999.
PREDGOVOR
Autor
ii
SADRAJ
1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2. PRINCIP RADA OSCILOSKOPA . . . . . . . . . . . . . 3
2.1. KATODNA CEV . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.2. STRUKTURA OSCILOSKOPA . . . . . . . . . . . 9
2.3. POJAAVAI ULAZNIH SIGNALA . . . . . . . . . 10
2.4. SISTEM ZA HORIZONTALNO SKRETANJE . . . . . . . 14
2.5. SISTEM ZA SINHRONIZACIJU . . . . . . . . . . . 19
2.6. OSVRT NA DIGITALNE OSCILOSKOPE . . . . . . . . 25
3. OSCILOSKOPSKE SONDE . . . . . . . . . . . . . . 27
4. MERENJA POMOU OSCILOSKOPA . . . . . . . . . . . 29
4.1. GRADUACIJA EKRANA . . . . . . . . . . . . . 29
4.2. MERENJE NAPONA . . . . . . . . . . . . . . 30
4.3. MERENJE AMPLITUDE . . . . . . . . . . . . . 31
4.4. MERENJE JEDNOSMERNE KOMPONENTE NAIZMENINIH
SIGNALA . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
4.5. MERENJE VREMENSKIH INTERVALA . . . . . . . . 33
4.6. MERENJE PERIODE I FREKVENCIJE . . . . . . . . . 34
4.7. MERENJE TRAJANJA USPONSKE I SILAZNE IVICE DIGITALNIH
SIGNALA . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
4.8. MERENJE FAZNE RAZLIKE . . . . . . . . . . . . 37
4.9. MERENJE FAZNE RAZLIKE PRIMENOM LISAUOVIH FIGURA 39
5. PROBLEM SA MASOM . . . . . . . . . . . . . . . 41
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
iii
1. UVOD
naputaju koncept katodne cevi kao indikatorskog sistema i prelaze na displej na bazi
tenog kristala, ime se bitno smanjuju dimenzije i teina osciloskopa. Oigledno, i kod
osciloskopa sve vie prodire koncepcija raunara kao mernog sistema, svodei merenje
na senzorski deo koji vri konverziju posmatrane fizike veliine u elektrini napon ili
struju, konverziju tog signala u digitalni oblik i njegovu naknadnu digitalnu obradu.
U ovom priruniku e prvo biti obraeni analogni osciloskopi koji su jo uvek
jako zastupljeni u laboratorijama i industriji i ije razumevanje je preduslov za uspenu
primenu osciloskopa. Potom e biti analizirani digitalni osciloskopi sa naznakom
njihovih dodatnih mogunosti u poreenju sa analognim osciloskopima.
Prirunik je baziran na primeru dva osciloskopa firme Tektronix, jednog od
najveih svetskih proizvoaa, na analognom osciloskopu Tektronix 2215A i
digitalnom osciloskopu Tektronix TDS 210. Osciloskop Tektronix 2215A je prikazan
na slici 1, na kojoj se vidi ekran osciloskopa na kome se prikazuju dijagrami
posmatranih signala, komande osciloskopa i prikljuna mesta za osciloskopske sonde.
Osciloskop je dvokanalni, to znai da omoguava istovremeno posmatranje dva
nezavisna signala.
2
2. PRINCIP RADA OSCILOSKOPA
Kod svih analognih i veeg broja digitalnih osciloskopa katodna cev (crt,
cathode ray tube) je jedan od osnovnih elemenata. Namena katodne cevi je da se na
njenom ekranu prikau dijagrami posmatranih signala. Analizu principa rada
osciloskopa prikazanu u ovom priruniku zapoeemo ba od katodne cevi.
Katodna cev se sastoji iz staklene posude (cevi) iz koje je evakuisan vazduh.
Popreni presek cevi je prikazan na slici 2. Princip rada katodne cevi se zasniva na
emisiji svetlosti sa fluorescentnog ekrana kada je pogoen snopom ubrzanih elektrona.
Stoga se u katodnoj cevi nalazi izvor elektrona baziran na termoelektronskoj emisiji.
Katoda, koja je izvor elektrona, zagreva se do usijanja grejnim vlaknom i usled
intenzivnog termikog kretanja neki elektroni je naputaju. Tako se oko katode stvara
oblak elektrona koji se ubrzavaju i fokusiraju sistemom anoda. Funkcija sistema anoda
je da usmeri kretanje elektrona ka ekranu katodne cevi, da ih ubrza i da ih fokusira u
uzak snop. Fokusiranje i ubrzavanje elektrona se vri na elektrostatikom principu.
Regulacijom potencijala pojedinih anoda iz anodnog sistema moe se podeavati
fokusiranost elektronskog mlaza na ekranu, kao i njegov intenzitet.
Formirani elektronski mlaz se na putu ka ekranu kree kroz sistem za skretanje.
Sistem za skretanje elektronskog mlaza je kod osciloskopa baziran na elektrostatikom
principu, ime je omoguena dobra linearnost, mala potronja i veliki propusni opseg.
ploe za ploe za
+
vertikalno horizontalno
skretanje skretanje
VY
katoda sistem VX
anoda ekran
3
Slika 2. Katodna cev.
Sistem za skretanje elektronskog mlaza se sastoji iz dva para ploa, ploa za vertikalno
skretanje mlaza (par od dve horizontalno postavljene ploe) i ploa za horizontalno
skretanje mlaza (par od dve vertikalno postavljene ploe).
Posmatrajmo par ploa za vertikalno skretanje elektronskog mlaza, prikazan na
slici 3. Pretpostaviemo da je na ploe doveden napon VY i da je komponenta brzine
kretanja elektrona usmerena ka ekranu osciloskopa po izlasku iz sistema anoda v Z . Pod
dejstvom primenjenog napona u prostoru izmeu ploa je stvoreno elektrino polje
intenziteta
r V
E = Y , (1)
d
vZ
VY d
r
E
vY = v Y 0 = vY . (6)
Zamenom (5) i (6) u (4) dobija se krajnja vrednost brzine elektrona du y-ose
nakon izlaska iz sistema za skretanje kao
q l VY
vY = . (7)
me d v Z
5
vY
y=L , (8)
vX
ploe
vertikaln
skretanj
vY
y
vZ
ekra
odakle je
2
v Z2 = q VA . (11)
me
6
Analognim postupkom moe se izvesti jednaina za skretanje elektronskog mlaza du x
ose kao
1 l VX
x= L . (13)
2 d VA
8
Osim ekrana, na slici 6 se vide i dugmad za optu kontrolu slike na ociloskopu.
Brojem 2 je oznaeno dugme za ukljuenje i iskljuenje osciloskopa (ON/OFF), a
brojem 3 je oznaena indikatorska svetlea dioda koja oznaava da je osciloskop
ukljuen. Potenciometrom oznaenim brojem 4 (FOCUS) se podeava potencijal
fokusirajue anode u sistemu za fokusiranje i ubrzavanje elektronskog mlaza, ime se
podeava otrina slike na osciloskopu, odnosno fokusira elektronski mlaz. Brojem 5 je
oznaen pristup izvoru signala (PROBE ADJUST) koji se koristi za testianje i
podeavanje sonde (probe) osciloskopa, o emu e biti vie rei kasnije. Veoma korisna
komanda osciloskopa je ostvarena tasterom oznaenim brojem 6, BEAM FIND. Veoma
esto se desi da je zbog promene posmatranog signala ili promene poloaja nekog od
kontrolnih dugmadi dijagram prikazanog signala izvan slike osciloskopa. Pritiskom na
taster BEAM FIND sabija se slika na osciloskopu i moe se utvrditi gde se elektronski
snop kree, levo, desno, iznad ili ispod ekrana. Pogodnim podeavanjem se onda lako
moe elektronski mlaz dovesti na ekran, o emu e biti vie rei kasnije. Trimer
oznaen brojem 7 (TRACE ROTATION) slui za podeavanje nagnutosti traga
elektronskog mlaza. Njegovo podeavanje je potrebno veoma retko. Sutinski, on
regulie "presluavanje" izmeu sistema za vertikalno i horizontalno skretanje
elektronskog mlaza. Veoma esto podeavanje zahteva potenciometar oznaen brojem 8
(INTENSITY) kojim se regulie osvetljenost ekrana. Intenzitet osvetljenosti treba
prilagoditi spoljnjem svetlu tako da se na ekranu vidi jasna slika. Osvetljenost najee
treba poveati prilikom posmatranja signala veoma visokih i veoma niskih uestanosti.
9
Ch2 B
generator
Pojaava Ch2 vremenske baze
A
Ch1
Pojaava Ch1 blok za
sinhronizaciju
Ch1
Ch2 Ext
Line
10
VOLTS / DIV CAL
AC
na ploe za
zatita pojaava vertikalno
Ch 1,2 DC
skretanje
GND
Rul
position
12
GND. Ovo podeavanje se postie potenciometrom oznaenim brojem 11 (POSITION).
Osim navedenih mogunosti, kod veine osciloskopa je mogue smanjiti propusni
opseg pojaavaa kako bi se smanjio um pri posmatranju niskofrekventnih signala. Na
naem primeru mogue je smanjiti propusni opseg na 10 MHz prekidaem oznaenim
sa BW LIMIT (bandwidth limit), iz grupe komandi oznaenih brojem 14. Takoe,
mogue je invertovati izlaz drugog pojaavaa (dijagram signala se mnoi sa -1)
ukljuenjem prekidaa oznaenog brojem 15 na slici 9 (INVERT CH2).
Ulazni signali se dovode sondama ili preko koaksijalnog kabla na BNC
konektore oznaene brojem 13. Konektori su oznaeni sa Ch1 i Ch2 (od channel 1 i
channel 2). Sonde za osciloskop mogu biti direktne, sa prenosnim odnosom 1:1, ili sa
oslabljivaem, to je mnogo ei sluaj), sa prenosnim odnosom 10:1 ili 100:1. U
praksi se najee sreu sonde 10:1. Prenosni odnos sonde treba uzeti u obzir prilikom
merenja na posmatranim vremenskim dijagramima i zanemarivanje ove injenice je est
izvor greaka.
Pojaanje pojaavaa se oitava na skali dugmeta za podeavanje pojaanja,
oznaenog brojem 9 na slici 9. Veoma je vano naglasiti da skala tog dugmeta vai
samo ako je dugme za kontinualnu promenu pojaanja, oznaeno brojem 10, u krajnjem
desnom poloaju na koji pokazuje strelica pored natpisa CAL (calibrated). Taj poloaj
se jo zove i locked position i prepoznaje se po blagom otporu koji mehanizam
potenciometra prua pri uvoenu i izvoenju iz tog poloaja. Veoma esta greka kod
merenja jeste merenje bez prethodne provere da li je dugme za kontinualnu promenu
pojaanja u poziciji kada podela skale vai. Stoga pre svakog merenja treba proveriti da
li podela skale vai ili je neki prethodni korisnik osciloskopa izveo dugme za
kontinualnu promenu pojaanja iz kalibrisanog poloaja.
Pojaanje pojaavaa se izraava u voltima po podeoku (VOLTS/DIV) i oitava
se na mestu za oitavanje oznaenom sa 1X za sonde bez slabljenja i na mestu za
oitavanje oznaenom sa 10X PROBE za sonde (probe) sa slabljenjem od 10 puta. Za
sonde sa veim slabljenjem potrebno je izvriti preraunavanje.
U grupi komandi oznaenoj brojem 14 na slici 9 nalazi se i preklopnik za izbor
kanala iji e signal biti prikazan na ekranu osciloskopa. Mogui poloaji ovog
preklopnika su Ch1, kada se prikazuje signal doveden na prvi kanal, Ch2, kada se
prikazuje signal doveden na drugi kanal i BOTH kada se prikazuju oba signala. Nain
13
na koji e biti prikazani signali ako je preklopnik za izbor signala u poloaju BOTH
zavisi od poloaja desnog preklopnika iz ove grupe, koji ima mogue poloaje ALT,
CHOP i ADD. U poloaju ALT (alternate) se naizmenino iscrtavaju dijagrami signala
dovedenih na ulaze osciloskopa. U jednom horizontalnom skretanju mlaza sa leva na
desno iscrtava se signal sa Ch1, a u sledeem prolazu signal sa Ch2. U poloaju CHOP
(chop) tokom jednog prelaska sa leva na desno elektronski mlaz naizmenino "skae"
sa crtanja signala sa Ch1 na signal sa Ch2. Uestanost prebacivanja sa iscrtavanja
signala po Ch1 na iscrtavanje po Ch2 je oko 500 kHz. Poloaj CHOP je izuzetno
povoljno reenje kod prikazivanja signala niskih uestanosti, kad relativno mala
perzistencija ekrana dovodi do treperenja slike (blinking). Signale visokih uestanosti,
kada se primeuje diskontinuitet u iscrtavanju signala ako je preklopnik u poloaju
CHOP, prijatnije je posmatrati u poloaju ALT. U poloaju preklopnika ADD na
ekranu se prikazuje samo jedan signal koji odgovara zbiru signala dovedenih na Ch1 i
Ch2.
x(t ) = k I t (14)
14
vX
v X (t ) = V +
I
t. (15)
C
S C
na ploe za
pojaava horizontalno
skretanje
S C
position
V
ose u irokim granicama, kako u diskretnim koracima tako i kontinualno izmeu njih,
nalik podeavanju pojaanja pojaavaa ulaznih signala. Osim toga, potrebno je
omoguiti i horizontalno pozicioniranje slike ne osciloskopu.
Promena podele vremenske ose se postie promenom struje punjenja
kondenzatora, bilo u diskretnim koracima, bilo kontinualno izmeu njih. Horizontalno
pozicioniranje slike na ekranu osciloskopa se postie podeavanjem napona V
(slike 11 i 12) koji definie poziciju krajnjeg levog poloaja elektronskog mlaza.
Komande sistema za horizontalno skretanje (horizontal controls) kod
osciloskopa Tektronix 2215A su prikazane na slici 13. Brojem 21 je oznaen
17
Slika 14. Posmatranje detalja vremenskog dijagrama primenom pomonog sistema za
horizontalno skretanje mlaza.
18
merenja frekvencije i faznog stava primenom Lisauovih figura, kod snimanja
prenosnih karakteristika nelinearnih kola i kod snimanja karakteristike magneenja
feromagnetskih materijala.
19
~220V / k
Ch1
Ch1 LINE
na sistem za
VERT A INT B
sinhronizaciju
MODE slike
Ch2
Ch2 EXT
DC
EXT AC C
DC/10
20
Na slici 16 je prikazana blok ema sistema za sinhronizaciju. Na ulaz sistema za
sinhronizaciju u vor oznaen slovom A je doveden signal sa sistema preklopnika za
izbor sinhronizacionog signala. U prvoj obradi se od sinhronizacionog signala pravi
povorka pravougaonih digitalnih impulsa. To se postie primenom mitovog okidnog
kola. Na slici 17 su prikazani signali u sistemu sa sinhronizaciju slike. Na prvom
dijagramu je predstavljen pretpostavljeni sinhronizacioni signal i nivo signala na
osnovu koga okidno kolo formira pravougaone impulse (trigger level). Signal u voru
oznaenom slovom B na emi sa slike 16 je prikazan na drugom dijagramu na slici 17.
Vidi se da je logika vrednost signala u taki B jednaka 1 kada je sinhronizacioni signal
vei od zadatog nivoa, dok je jednaka 0 kada je sinhronizacioni signal manji od zadatog
nivoa.
A B C D F
Schmitt diferencijator ispravlja
trigge +/
na prekida
leve enable za pranjenje
E kondenzatora
slop
21
na 1 pojavi sinhronizacioni impuls, on uzrokuje vraanje elektronskog mlaza u krajnji
levi poloaj, poetak novog iscrtavanja slike i obaranje enable signala na 0, dok
elektronski snop ponovo ne pree ceo ekran.
Trenutak povratka na poetak novog iscrtavanja slike je odreen ukljuivanjem
prekidaa koji prazni kondenzator u generatoru linearne vremenske baze. Signal za
ukljuivanje prekidaa se dobija na izlazu kola za sinhronizaciju slike, ime se ceo krug
stvaranja slike na osciloskopu zatvara.
Komande za kontrolu sistema za sinhronizaciju slike kod osciloskopa Tektronix
2215A su prikazane na slici 18. Brojem 25 su oznaeni prekidai za osnovnu kontrolu
trigger
vA level
vA
vB
vC
vD
vE
vF
time
24
smeru kazaljke na satu), pomoni sistem za horizontalno skretanje poinje sa
iscrtavanjem slike nakon kanjenja koje je specificirano potenciometrom za kontrolu
kanjenja pomonog sistema za horizontalno skretanje, oznaenog brojem 24 na
slici 13.
Potenciometar oznaen brojem 34 na slici 18 (VAR HOLDOFF) slui sa
podeavanje vremena koje protekne izmeu dva iscrtavanja slike na ekranu
osciloskopa, a tokom koga se iscrtavanje slike ne vri (holdoff time). Normalan poloaj
je krajnji levi. Poveavanje ovog vremena ponekad olakava sinhronizaciju kod
posmatranja sloenih digitalnih signala.
25
Savremeni digitalni osciloskopi sve vie naputaju koncept katodne cevi i sliku
prikazuju na displeju baziranom na tenom kristalu. To omoguava bitno smanjenje
dimenzija i teine osiloskopa.
Bez obzira na dodatne mogunosti, osnovni koncepti su kod digitalnih
osciloskopa identini kao i kod analognih osciloskopa. Rukovanje digitalnim
osciloskopima je gotovo identino rukovanju analognim. Nove mogunosti su obino
jako dobro dokumentovane i lako se koriste.
26
3. OSCILOSKOPSKE SONDE
CX
R2
R1 Rul Cul
Zul
28
4. MERENJA POMOU OSCILOSKOPA
31
Slika 23. Merenje amplitude.
32
5. Preklopnik za nain prikazivanja signala kanala 2 se prebaci u poloaj GND.
Rastojanje od nivoa nultog potencijala kanala 1 do linije koju pokazuje kanal 2 u
poloaju GND odgovara jednosmernoj komponenti posmatranog signala.
33
Slika 24. Merenje intervala vremena.
34
Slika 25. Merenje periode.
Trajanje usponske ivice digitalnih impulsa se definie kao vreme koje protekne
dok signal promeni nivo sa 10% na 90% krajnje vrednosti. Analogno se definie
trajanje silazne ivice.
Za merenje trajanja usponske i silazne ivice digitalnih signala pogodno je
koristiti pomone (takaste) linije graduacije ekrana. Pre svega, na ekranu treba
obezbediti stabilno prikazivanje signala na kome se merenje vri (sinhronizovati sliku) i
postaviti nivo logike nule na donju pomonu liniju graduacije (takasta linija sa
oznakom 0%), a nivo logike jedinice na gornju pomonu liniju (takasta linija sa
oznakom 100%). Kako bi se ovo postiglo potrebno je podeavati vertikalnu poziciju
35
Slika 26. Merenje trajanja usponske ivice.
slike i koristiti kontinualnu podelu naponske ose (apsolutni nivoi napona nisu bitni,
nego njihovi odnosi). Izborom sinhronizacije na usponsku ili na silaznu ivicu,
podeavanjem nivoa praga za sinhronizaciju (trigger level) i izborom pogodne podele
vremenske ose treba obezbediti sliku na ekranu osciloskopa sa koje je mogue izvriti
precizno oitavanje trajanja ivice. Primer ispravno pozicionirane slike i dobro odreene
podele vremenske ose je prikazan na slici 26.
Poetak trajanja usponske ivice je oznaen trenutkom kada signal dostigne 10%
svoje krajnje vrednosti, odnosno presekom dijagrama posmatranog signala sa drugom
horizontalnom linijom graduacije ispod centralne horizontalne linije. Radi lakeg
oitavanja, horizontalnim pozicioniranjem slike treba obezbediti da ova taka lei na
nekoj od vertikalnih linija graduacije ekrana, kako je to prikazano na slici 26, gde je
takom A oznaen poetak trajanja usponske ivice.
Kraj trajanja usponske ivice je definisan trenutkom kada signal dostigne 90%
svoje krajnje vrednosti, odnosno presekom dijagrama posmatranog signala sa drugom
horizontalnom linijom graduacije iznad centralne horizontalne linije, to je oznaeno
takom B na dijagramu sa slike 26. Kako bi se odredilo trajanje usponske ivice treba
odrediti horizontalno rastojanje izmeu taaka A i B, koje u primeru sa slike 26 iznosi 5
podeoka. Na kraju treba u skladu sa podelom vremenske ose preraunati rastojanje
36
izmeu taaka A i B u vreme. U sluaju da je podela vremenske ose u analiziranom
primeru 0. 5 s / div , trajanje usponske ivice iznosi 2. 5 s .
Potpuno analogno merenju trajanja usponske ivice meri se trajanje silazne ivice.
Najee je potrebno samo promeniti ivicu signala na koju se sinhronizacija vri,
izvriti podeavanje horizontalne pozicije slike i oitati trajanje silazne ivice.
y (t ) = Y0 sin ( 0 t + ) . (18)
y (t k ) = ( 1) Y0 sin ( ) .
k
(19)
x(t n ) = ( 1) X 0 sin ( ) .
n +1
(20)
y x y =0
= arcsin x=0
= arcsin . (21)
Y0 X0
39
presene take Lisauove figure sa osom i maksimalnog skretanja mlaza du te ose
predstavlja sinus merenog ugla fazne razlike.
40
5. PROBLEM SA UZEMLJENJEM
41
A D
B E
C F
Neka za primer poslui jednostavno kolo prikazano emom A na slici 30. Pod
pretpostavkom da su svi otpornici jednake otpornosti R = 10 k i da je generator
ulaznog napona v IN = 3 V sin (t ) , naponi na otpornicima e biti v R = 1 V sin (t ) .
nee biti.
Prikljuivanje sonde na nain prikazan na slici C e dovesti do promene
raspodele napona i struja u kolu. Poslednji otpornik u nizu e biti kratko spojen i na
osiloskopu e se videti napon oblika 1.5 V sin (t ) .
42
Isti poremeaj u radu kola e se dogoditi i u sluaju prikljuivanja sonde na
nain prikazan na slici E, samo e sada na osciloskopu biti prikazan dijagram napona
3 V sin (t ) .
43
LITERATURA
[1] Tektronix 2215A Oscilloscope Operators Instruction Manual, Tektronix, Inc., 1984.
[3] Tektronix TDS 210 and TDS 220 Digital Real-Time Oscilloscopes User Manual,
Tektronix, Inc., 1997.
[4] TDS 520 and TDS 540 Digitizing Oscilloscopes Tutorial/User Manual, Tektronix,
Inc., 1991.
44