Transakciona Analiza, Igre PDF

SVEUILITE SJEVER
SVEUILINI CENTAR VARADIN
DIPLOMSKI RAD br. 57/OJ/2017
IGRE U KOMUNIKACIJI
Dora Lovri
Varadin, veljaa 2017.

SVEUILITE SJEVER
SVEUILINI CENTAR VARADIN
Studij Odnosi s javnostima
DIPLOMSKI RAD br.57/OJ/2017
IGRE U KOMUNIKACIJI
Student: Mentor:
Dora Lovri, mat.br.0224/336D prof.dr.sc. Ljubica Baki-Tomi
Varadin, veljaa 2017.

SADRAJ
SAETAK ................................................................................................................................... 1
SUMMARY ................................................................................................................................ 1
1. UVOD ................................................................................................................................ 3
2. OSNOVI PODACI O KOMUNIKACIJI ................................................................................... 4
2.1. Definicije komunikacije ................................................................................................ 4
2.2. Znaajke komunikacije ................................................................................................. 5
2.3. Verbalna komunikacija ................................................................................................. 7
2.4. Neverbalna komunikacija............................................................................................. 8
2.5. Modeli interpersonalne komunikacije ........................................................................... 9
3. TRANSAKCIJSKA ANALIZA ............................................................................................... 11
3.1. Aspekti transakcijske analize ...................................................................................... 12
3.2. Autonomija u komunikaciji......................................................................................... 14
3.3. Gubitak autonomije u komunikaciji ............................................................................ 15
4. EGO STANJA ................................................................................................................... 17
4.1. Strukturalna analiza ego stanja............................................................................... 20
4.2. Funkcionalna analiza ego stanja............................................................................. 24
5. IGRE U KOMUNIKACIJI.................................................................................................... 28
6. IGRE MODI ...................................................................................................................... 31
7. STRUKTURIRANJE VREMENA.......................................................................................... 35
7.1.Procedure i rituali ......................................................................................................... 36
8. KARPMANOV TROKUT.................................................................................................... 38
9. PODJELA IGARA .............................................................................................................. 40
10. ETIRI IVOTNA STAJALITA....................................................................................... 49
10.1. JA NISAM O.K.-TI SI O.K. .............................................................................. 49
10.2. JA NISAM O.K.-TI NISI O.K. .......................................................................... 50
10.3 JA SAM O.K.-TI NISI O.K. ...................................................................................... 51
10.4. JA SAM O.K.- TI SI O.K. ................................................................................. 52
11.PROVEDENO ISTRAIVANJE O IGRAMA U KOMUNIKACIJI ................................................ 54
11.1. Predmet istraivanja .................................................................................................. 54
11.2. Cilj istraivanja ......................................................................................................... 54
11.3 Metoda i uzorak istraivanja ...................................................................................... 55
11.4 Analiza rezultata istraivanja .................................................................................... 56
11.5. Interpretacija rezultata ............................................................................................... 65
12.ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 68
Popis literature:...................................................................................................................... 70
Popis slika: .............................................................................................................................. 72
Popis tablica: .......................................................................................................................... 72
Prilog 1. Anketni upitnik o igrama u meuljudskoj komunikaciji........................................... 73
SAETAK
Igre u komunikaciji svakodnevno su prisutne u ivotu, koje su u ovom radu pojanjene te su

navedeni primjeri. Ljudi igraju igre kada misle da do cilja ne mogu doi na poten nain. Cilj
im je manipulacijom sugovornika postii eljeni rezultat. Igre se esto igraju kada se osoba
osjea nemono. Postoji mnogo vrsta igara: ivotne, brane, neverbalne, verbalne, lai,
zastraivanja...
Objanjeni su pojmovi kao to su komunikacija, transakcijska analiza, ego stanja, igre moi,
uloge u igri te ivotna stajalita. Ti pojmovi su preduvjet za razumijevanja igara u
komunikaciji.
Pored analize sadraja, provedeno je i istraivanje o osvijetenosti, miljenju, stavovima i

iskustvima pojedinaca u svezi igara u komunikaciji.Veina ljudi ne voli igrati komunikacijske
igre te nisu skloni putem igara rjeavati svoje probleme i postizati ciljeve. Veina igara u
komunikaciji se igra nesvjesno jer ljudi nisu sigurni kada se komunikacijske igre igraju.
Kljune rijei: igre u komunikaciji, transakcijska analiza, ego stanja, uloge u igri, igre moi,
etiri ivotna stajalita.
SUMMARY
Games in communication are present in the every day life, they are explained in this paper
and examples have been provided. People play games when they think they can't get to the
finish line by playing honestly. Their goal is to manipulate the other party so they can
accomplish their final goal. Games are often played when the person who plays it feels lack of
power. There are a lot of types of games: life, marriage, non-verbal, verbal, lies,
intimidation...
The terms communication, transactional analyses, ego states, power games, roles in games
and point of views in life have been explained. These concepts are prerequisite for
understanding of games in communication.
1
Next to the content analysis, a research has been conducted about consciousness, opinions,
attitudes and experience of individuals related to the games in communication. Most people
don't like to play communication games and they don't have the tendency to resolve their
problems and accomplish their goals, by playing games. Most games in communication are
played unconsciously because a lot of people are not sure sure when the communicational
games are being played.
Key words: games in communication, transactional analysis, ego states, roles in games,
power games, four point of views in life.
2
1. UVOD
Ljudi svakodnevno igraju komunikacijske igre, svjesno ili nesvjesno. One su dio
svakodnevice. Kao to postoji verbalna i neverbalna komunikacija, tako postoje i verbalne i
neverbalne igre u komunikaciji. Odabir ivotnog stajalita utjee na samu komunikaciju.
Ovaj rad prikazuje znanstvene sadraje vezane uz igre u komunikaciji te transakcijsku

analizu, orijentirajui se na samu komunikaciju.
Rad je podijeljen u 11 dijelova. Prvi dio je uvod u kojemu se objanjavaju predmet i cilj
istraivanja. Drugi dio odnosi se na pojanjenje pojma komunikacije. Trei dio objanjava
transakcijsku analizu koja je bitan pojam za razumijevanje igara u komunikaciji. etvrti dio
definira ego stanja. Peti dio sadri objanjenje komunikacijskih igara. esti dio objanjava
igre moi (sa primjerima). Sedmi dio odnosi se na ljudsko strukturiranje vremena. Osmi dio
objanjava uloge u komunikacijskoj igri (Karpamov trokut). Deveti dio sadri primjere igara
prema Ericu Berneu. Deseti dio odnosi se na ivotna stajalita koje ljudi tijekom ivota
formiraju i utjecaj odabranog ivotnog stajalita na komunikaciju. Jedanaesti dio obuhvaa
rezultate provedenog istraivanje te nakon toga zakljuak.
3
2. OSNOVI PODACI O KOMUNIKACIJI
2.1. Definicije komunikacije
Komunikacija dolazi od latinske rijei communicatio to znai komunicirati. Prema velikom

rjeniku stranih rijei komunikacija podrazumijeva priopenje, vezu, ophoenje, openje,
dodir, promet, vojno zatien pristup prednjim poloajima, prometnicu.1 Komunikacija see
jo od praovjeka. Najranija zabiljeena informacija o raspravama o komunikaciji nastala je
za vrijeme Platona.
Komunikacija je proces razmjene informacija putem dogovorenog sistema znakova.
Komunikacija predstavlja razmjenu informacija, ideja i osjeaja verbalnim i

neverbalnim sredstvima koja su prilagoena drutvenoj prirodi situacije. Kao i svaki proces,
proces komunikacije ima faze kroz koje prolazi, ali da bi proces uope zapoeo kljuno je
nastajanje same potrebe za komunikacijom. 2
Postoji mnogo definicija o komunikaciji. Autori poput Paula Watzlawicka, Janet H. Beavin i
Don D. Jackson kau da je potpuno razliito govoriti neki jezik i znati neto o tom jeziku. Mi
kao da smo utkani u komunikaciju, a ipak smo ili moda upravo zbog toga gotovo nesposobni
komunicirati o komunikaciji.3
Boban za komunikaciju kae:
U najirem smislu pod drutvenom komunikacijom (lat.communicatio:openje,

promet) podrazumijeva kako materijalna komunikacija (prenoenje materijalnih predmeta od
jednoga lana drutva drugome) tako i duhovna, psihika komunikacija (prenoenje psihikih
sadraja). U psiholokome smislu komunikacija oznaava openje ljudi. Ostvaruje se u
izravnom dodiru verbalnim i drugim simbolima ili putem tehnikih sredstava na udaljenosti.
Moe biti personalna, s konkretnim ljudima ili depersonalna, s ustanovama, ukljuujui i
javne medije bez obzira na konkretno drutvo. U uem smislu, komunikacija je samo
prenoenje, odnosno priopavanje, izraivanje psihikih sadraja. Budui da oni nisu
1
Jurkovid, Z., (2012.) Vanost komunikacije u funkcioniranju organizacije. Econviews: Review of Contemporary
Enterpreneurship, Business, and Economic Issues (online) 25 (2). Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=139713 (16.1.2017.)
2
Ibidem, str. 388.
3
Boban, V. (2007.) Poela govorne komunikacije. 2.izd. Zagreb: Naklada Jurid.
4
materijalni, to se i ne mogu neposredno opaziti, a da bi se mogli priopiti, prenijeti, oni se
moraju na odreeni nain materijalizirati. To znai da se uzima neka materijalna pojava
(predmet, radnja primjerice) i utvruje da ona oznaava odreeni psihiki sadraj. 4
Moe se rei da je komunikacija temelj ovjekova drutvenog ivota. Teko je odgovoriti je li

komunikacija poela pokretom, gestom ili nerazgovijetnim glasanjem. Da bi se komunikacija
ostvarila potrebno je najmanje troje: poiljatelj, primatelj i poruka. Ona mora biti razumljiva
te ju primatelj mora razumjeti na nain kako je to poiljatelj htio.
Drugi autori (npr.Parsons, Luhmann) smatraju komunikaciju funkcionalno nunom

pretpostavkom svakog drutva i temeljnim socijalnim procesom po sebi.
Prema onima koji ograniavaju komunikaciju na transfer informacija, ona je proces kojim se
neka informacija ili obavijest prenosi od poiljatelja do primatelja:5 esto se mijeaju
pojmovi interakcija i komunikacija.
Interakcija, koja je opsenija od obaju pojmova, koristi se kao sinonim za socijalno

djelovanje, a komunikacija se definira kao interakcija (socijalno djelovanje) pomou simbola.
Takvim pojmovnim odreenjem izbjegava se prividni problem o tome je li interakcija
preduvjet komunikacije ili obratno. 6
Harold Lasswell je opisao sastavnice komunikacije: Tko kae, to, Kojim kanalom, Kome i s
Kojim efektom? Ovo je poznato kao Lasswellova formula.
2.2. Znaajke komunikacije
Postoje tri obiljeja komunikacije:
1. Barem jedan pojedinac mora pokuati komunicirati s drugim pojedincem.

2. Intrapersonalna komunikacija nije komunikacija jer tu nema socijalnog djelovanja.
4
Boban, V. (2007.) Poela govorne komunikacije. 2.izd. Zagreb: Naklada Jurid.
5
Kunczik,M.; Zipfel, A. (2006.) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.
Dostupno na: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/04582.pdf (17.1.2017.)
6
Ibidem, str. 11-12.
5
3. Za postojanje komunikacije nije presudno da jedan ili nekoliko recipijenata
korektno prime poruku.7
Reardon kae da postoji est znaajki ljudske komunikacije:
1. Ljudi komuniciraju iz mnotva razliitih razloga. Na primjer, komuniciraju iz zabave,

ali da bismo ostavili dojam, da bismo pokazali prijateljstvo, ali i da bismo dobili
informacije koje nas zanimaju, te da bismo nekoga uvjerili u neto. U komunikaciji s
drugima nas ne zanima samo njihova boja glasa, ve komuniciramo iz mnotva drugih
razloga. Jedan razlog je dobivanje informacija koje nas zanimaju. Drugi je da se
smanji nelagoda izazvana utnjom. Komuniciramo da bi uspostavili i odrali odnose,
da bismo nauili neto novo, da bismo pokazali da smo socijalna bia. 8
2. Komuniciranje rezultira namjeravanim, ali i nenamjeravanim uincima. Primatelj nae
poruke moe ju shvatiti drugaije nego to je mislio. Na primjer, suprug zaboravi
kupiti poklon supruzi za roendan. Nije mislio da e ju time povrijediti, ali ipak jest
jer je svojim postupkom pokazao da mu njen roendan nije dovoljno vaan da ga se
sjeti.
3. Komunikacija je obino obostrana. Kada jedna osoba govori, druga moe pokazivati
da ju to zanima ili ne zanima. S masovnim medijima ili kod pisama i telefonskih
razgovora, komunikacija esto nije obostrana kao to je to licem u lice.
4. Komuniciranje ukljuuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu utjeu u
nejednakoj mjeri. Bitno je naglasiti kako ljudi komuniciraju jedni s drugima, a ne jedni
drugima. Znaenje ne ovisi iskljuivo o tonom izboru rijei i odsutnosti smetnji. On
je proizvod meusobna reagiranja najmanje dviju osoba u povodu verbalnoga i
neverbalnog ponaanja partnera.
5. Komunikacija se dogodila i onda kada nije bila uspjena. Komunikacija se odvija bez
obzira da li je komunikator postigao svoj cilj ili nije. Dakle, iskazujemo svoje misli i
osjeaje drugima verbalnom ili neverbalnom komunikacijom, neovisno o tome jesmo
li u tome uspjeni.
7
Kunczik,M.; Zipfel, A. (2006.) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.
Dostupno na: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/04582.pdf
8
Reardon, K.K. (1998.) Interpersonalna komunikacija: Gdje se misli susredu. Zagreb: Alinea.
6
6. Komuniciranje ukljuuje uporabu simbola. Simboli su sadrani u rijeima i u
mnogim naim gestama. Simboli se odnose na misli i osjeaje. Komuniciranje je tim
lake to su znaenja tih simbola ujednaenija. 9
Ljudi komuniciraju poruke. Od ega se sastoje poruke? Sastoje se od nizova simbola (to su
rijei, geste, slike, zvukovi, pokreti koji su upotrebljivi). One mogu biti informativne i
smislene (mogu za nekoga imati znaajke)
Prema teoriji informacija, teoriji koja kvantificira informaciju, odreujui njezinu

vrijednost na osnovi doprinosa poznavanju situacije poruke moraju smanjivati neizvjesnost
da bismo ih mogli smatrati informacijama. Poruke koje daju informaciju su one koje
omoguuju izbor izmeu alternativnih smjerova djelovanja. 10
Informacije se oblikuju i razmjenjuju u tijeku komunikacije te se na tom putu ona

transformira onako kako to odgovara primateljevim potrebama i eljama. Jedna od osnovnih
problema u razmjeni informacija sastoji se u razlikama u znaenju to ih ljudi pridaju istim
rijeima. Vano je naglasiti da su znaenja u ljudima, a ne u rijeima. Dakle ovjek je taj koji
e dati znaenje nekoj rijei, gesti, pokretu...
Poto se igranje igara moe igrati verbalno i neverbalno, slijedi objanjenje verbalne i
neverbalne komunikacije.
2.3. Verbalna komunikacija
Jezik je vaan sustav znakova u ljudskoj komunikaciji. Prema Charlesu F. Hockettu jezik je
sustav znakova koji omoguuje biu da prenosi i razumije beskonaan broj poruka.
Bit oznaka je da za neto stoji, neto simbolizira, tj.znakovi se temelje na vezi, koja
je postala konvencija, izmeu forme (npr.glas, izraz, pismo) i sadraja. Znak je cjelina koja se
sastoji od signala i informacije vezane za signal, pri emu signale moemo shvatiti kao
sredstvo transporta pomou kojih se informacije prenose od poiljatelja do primatelja.11
9
Reardon, K.K. (1998.) Interpersonalna komunikacija: Gdje se misli susredu. Zagreb: Alinea.
10
Ibidem, str. 15.
11
Kunczik, M.; Zipfel, A. (2006.) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.
7
Verbalna komunikacija je komunikacija koju osoba ostvaruje govorom (i pismom). Kako bi
se komunikatori meusobno sporazumjeli mora postojati zajedniki kod meu njima. Simboli
u obliku znakova moraju se interpretirati na isti nain.
2.4. Neverbalna komunikacija
Komunikacija se ne odvija samo verbalnim putem, ve i neverbalnim:
1. Auditivni ili vokalni kanal (uz govorni jezik tu su ukljueni i neverbalni elementi kao
to je paralingvistika komunikacija, pri emu razumijemo sve ono u jeziku to ne
odreuje gramatika, tj. to se dodue kazuje vokalno, a ne i verbalnom npr.
nakaljavanje, glasnoa tona, tempo, intonacija).12
2. Vizualni kanal (mimika, izraz lica, dranje tijela, gestikulacija, meusobna udaljenost
izmeu komunikatora, odnosno koritenje prostora).
3. Taktilni kanal (doticanje tijela).
4. Olfaktivni kanal (mirisanje tijela).
5. Termalni kanal (osjeaj tjelesne topline).
6. Gustacijski kanal (osjetilo okusa).
Neverbalna komunikacija ima veliku vrijednost kod prenoenja informacija o drugima. Ona
moe upotpuniti i naglasiti verbalnu komunikaciju. U nekim sluajevima moe ak i zavarati
druge. Ipak, vano je naglasiti da ona moe biti kulturno, ali i fiziki predodreena.
12
8
2.5. Modeli interpersonalne komunikacije
Jednostavni komunikacijski model potjee od Claudea E.Shannona i Warrena Weavera.
Slika 1. Shannon i Weaver model interpersonalne komunikacije
Izvor: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/04582.pdf str.20 (pristup ostvaren 23.2.2017.)
Oni su shvaali komunikaciju iskljuivo tehniki te kao linearnu i jednosmjernu.
U sluaju telefonskog razgovora osoba koja upravo govori (komunikator) bila bi

informacijski izvor od kojega se neka poruka pretvara u signale (elektrini impulsi), te preko
poiljatelja (telefon) i kroz kanal bez smetnji prenosi primatelju (opet telefon) koji signale
iznova pretvara i sugovorniku prosljeuje poruku u razumljivoj formuli (cilj) 13
Bit je u tome da primatelj mora poruku shvatiti na nain kako je to poiljatelj htio i tada je
komunikacija uspjena. Primatelj mora poruku pretvoriti (dekodirati) u oblik razumljiv
sugovorniku, pri emu se pretpostavlja zajedniki kodni sustav informacijskog cilja i izvora.
umovi u komunikaciji jesu buka, amor, smetnja... Podrazumijevaju sve ono to moe
negativno utjecati na prijam signala u komunikacijskom sustavu.
Manjkavost njihova modela je u tome to on podrazumijeva da komunikacija u odreenoj

toki zapoinje te da u odreenoj toki zavrava. No, u interpersonalnoj komunikaciji uloge
poiljatelja i primatelja stalno se izmjenjuju.
13
9
Charles E. Osgood je ubacio mogunost zamjene uloga izmeu komunikatora.
Slika 2. Charles E.Osgood-ov model
Izvor: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/04582.pdf (pristup ostvaren 23.1.2017.)
10
3. TRANSAKCIJSKA ANALIZA
1958. godina se smatra godinom osnivanja transakcijske analize, koja je vrlo vaan pojam za
ovu temu. Te godine je Eric Berne objavio knjigu Transakcijska analiza-nova i djelotvorna
metoda grupne terapije. Berne je zaetnik TA. Transakcija je jedinica drutvenih odnosa.
Kada se dvoje ljudi nau jedno pored drugoga jedan od njih (na bilo koji nain) prije ili
kasnije progovori ili na neki nain pokae nazonost druge osobe. To se naziva transakcijski
podraaj. Kada druga osoba odgovori, to se naziva transakcijski odgovor.14
Slika 3. Eric Berne
Izvor:
https://www.google.hr/search?q=eric+berne&rlz=1C1RNAN_enHR655HR655&espv=2&biw
=1242&bih=602&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjb356ihsfRAhUDJpoKHZ
kmDmoQ_AUIBigB#imgrc=TSp44T2jtHe9HM%3A (pristup ostvaren 23.2.2017.)
Berne smatra da su glad za senzacijama, dodirom i prepoznavanjem (strouk) osnovni i kljuni

elementi u ljudskim odnosima. On smatra da je strouk najvanija odrednica ljudskog bia. Na
poetku ju naziva kontakt (dodir, veza ili povezanost), a kasnije strouk (udarac, ono to nas
dodiruje, pogaa, ini ivima). Teorija strouka ili gladi za prepoznavanjem- potreba u kasnijoj
14
anko, N. (1999.) Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea.
11
dobi jedinke moe biti zadovoljena prepoznavanjem (strouk) pri emu je bitno njihovo
zadovoljenje te nain na koji e biti zadovoljene. Rije je o gladnima jer posljedice njihova
zadovoljena je posljedicama nezadovoljenja potrebe za hranom. 15
Razumijevanje transakcija otkriva to se dogaa u svakoj osobi i izmeu osoba.
Transakcijska analiza obuhvaa cjelovitu teoriju o ljudima i njihovu ponaanju, o odnosima

koje stvaraju unutar sebe i s drugim ljudima. U uem smislu znai analizu jedne transakcije.
3.1. Aspekti transakcijske analize
Transakcijsku analizu moemo promatrati kroz aspekte:
1. Kao filozofski pogled na ljude i njihove odnose

2. Kao teoriju linosti i razvitka
3. Kao psihoterapijski pristup
4. Kao primjenu psihologijske znanosti o razliitim podrujima ljudskog rada i
odnosa.16
Filozofski pogled na ljude i njihove odnose
Temelji se na tri Berneova postulata: svi su ljudi OK, svi ljudi imaju sposobnost miljenja i
osjeanja te da ljudi sami odluuju o svojoj sudbini. Pod pojmom da su svi ljudi ok, Berne
smatra da svi mi koji postojimo na svijetu zasluujemo biti voljeni. Drugi Berneov postulat
kae da svi ljudi imaju sposobnost miljenja i osjeanja (osim ako je osoba u nesvijesti ili ako
ima oteenje mozga). Pod time misli da je svaka osoba odgovorna za sebe i da mora prvo
prihvatiti posljedice svog miljenja i djelovanja. Interpretacija treeg postulata kae da:
Bez obzira na to to je cjelokupni tijek naeg ivota odreen vrlo ranim iskustvima, mi
smo donijeli odluku kako emo izai na kraj sa svijetom i svojim potrebama. Bez odluka nema
15
16
Ibidem
12
ivotnog skripta, a bez novih odluka nema promjene, rasta, razvitka, transformacije. Potpuno
uvaavamo odgovornost svake osobe. 17
Drugim rijeima, svaki pojedinac je odgovoran za sebe i svojim postupcima odluuje o

svojoj sudbini.
Transakcijska analiza kao teorija linosti
U kontekstu teorije linosti, TA (transakcijska analiza) je cjelovita teorija linosti i socijalnog

ponaanja te slui za unapreenje vlastitog funkcioniranja i meuljudskih odnosa. U ovome
kontekstu teorija strouka je dio teorije motivacije i odgovara na to to ljude potie i dri ih u
aktivnostima i u odnosima.
Transakcijska analiza nudi (u smislu teorije linosti) model linosti o ego stanjima i nainom
njihove uporabe. Teorija transakcija (transakcijska analiza) je teorija o komunikaciji i
odnosima koja odgovara na pitanja to prenosimo i poruujemo, zato ba to i na takav nain,
to oekujemo i kako to postiemo uporabom odreenih ego stanja18 Skript ili scenarij
objanjava kako se razvijamo i kako ivimo i zato ivimo ba tako kako ivimo. Teorijom
igara objanjava se kako manipuliramo ljudima i svijetom da postignemo skrivene ciljeve i
da se svijet uklopi u na skript, te kako, na ovaj nain postignuti rezultati, potvruju nae
unaprijed stvorene osjeaje i vjerovanja. 19
Strukturiranje vremena se odnosi na to kako organiziramo i provodimo vrijeme kada smo

sami ili s drugim te tako zadovoljavamo potrebe naih ego stanja.
Postoje tri kole unutar TA: Klasina kola, Cathexis kola i kola novih odluka.
Klasina kola
Osnovao ju je Eric Berne. Sjedite je bilo u San Franciscu sve do njegove smrti. Klasinu
kolu karakterizira uporaba humora, imaginacije, intuicije. Prema ovoj koli za svoje akcije je
odgovoran iskljuivo pacijent (jer njegovi problemi proizlaze iz njegova skripta). Prednost
daje grupnom tretmanu u odnosu na individualni. Claude Steines je slijedio Bernea. Smatrao
je da djeca sama po sebi imaju povjerenja u druge (to opisuje kao ivotnu poziciju), odnosno
Ja sam O.K. Ti si O.K. Ako je odnos uzajamnog povjerenja prekinut, mlada osoba moe
17
18
Ibidem, str. 29
19
Ibidem
13
odluiti da nije OK ili da drugi nisu OK, ili da nitko nije OK. Terapeutski fokus je na
Roditelju u Djetetu (R1), podstrukturi u ego stanju Dijete koju je Berne nazvao Elektroda.20
Prema njemu pacijent je izlijeen kada moe djelotvorno koristiti svoje ego stanje Odrasli
(O2). To postie dekontaminacijom Odraslog od miljenja Roditelja i osjeaja Djeteta.
Cathexis kola
Osnovala ju je Jacqui Lee Schiff. Suprotno Berneovu miljenju (da je ego stanje fiksirano u
osobi). Ona vjeruje da se Roditelj nastavlja razvijati i da ugrauje nove poruke i vrijednosti
kroz cijeli ivot, zbog ega je socijalna promjena i mogua. Schiffova je prodrmala javno i
struno miljenje o izofreniji koje je tvrdilo da je izofrenija beznadna, neizljeiva i moda
potpuno nedostupna psihijatriji. Vaan pojam koji je Cathexis kola pridonijela jest
reroditeljevanje (reparenting). Ono predstavlja potpuno novi odnos s pacijentima. Usvaja ih,
oni postaju njena djeca i ulazi u kontratransfere, uspostavlja zdrave simbiotine odnose te
zapoinje zdravo odvajanje. Drugim rijeima, ona im je majka na 24 sata. Cilj je potpuni
preobraaj djeteta u zdravu osobu.
kola novih odluka
Mary i Robert Goulding osnovali su se 1976.godine. Oni koji su podravali ovu kolu protive
se roditeljskoj dominantnosti. Odnosno dre se toga da pacijent bira svoj vlastiti zakon i da
odluuje sam za sebe.
3.2. Autonomija u komunikaciji
Prema Berneovim rijeima svi ljudi su roeni kao prinevi i princeze. Svako dijete je roeno
s mogunou da komunicira na nain koji on eli, bez utjecaja roditelja i okoline. Ono ima tri
sposobnosti: svjesnost, spontanost i intimnost (spada u nae naslijee).21 Ta tri potencijala
slue za rast i razvitak ovjeka. Njihovo jaanje i iskazivanje je sinonim za zdravu osobu.
Prema Berneu autonomija je zdravlje. Svatko dijete se rodi s mogunou da ostvari
autonomiju. Svatko tko je roen je jedinstven, ali tijekom ivota poinjemo nalikovati na
svoje najblie (poinjemo misliti, osjeati, doivljavati,vrednovati i komunicirati kao drugi
20
21
Ibidem, str. 38.
14
oko nas). Djelujemo poput abica koje skau impulzivno i nagonski uvjetovano, a ne
slobodno i autentino.22 Drugim rijeima, poprimamo obrasce ponaanja i komuniciranja
ovisno o svojoj okolini. Steiner smatra da se autonomija blokira, odnosno ograniava se
djetetova sposobnost da prima i daje ljubav, da ima povjerenja i da s povjerenjem pristupa
ljudima. Posljedica je ivotni plan bez ljubavi, ivot s tugom, depresijama; osamljenost,
izdvojenost; da spoznaje da zna, da ui, da je svjestan i da svoju svjesnost podijeli s drugima.
Posljedica je ivotni plan bez pameti, zbunjenost, nemogunost spoznaje sebe, drugih, ivota,
psihiki poremeaji; da slobodno oituje ono to osjea, a posebice da doivi i oituje uitak i
radost. Posljedica je ivotni plan bez radosti, bez unutarnjih poticaja, bez dodira s tijelom,
tupost, potreba za anestetiziranjem (lijekovi, alkohol, droga).23
3.3. Gubitak autonomije u komunikaciji
Raamo se s mogunou za ostvariti autonomiju, ali isto tako smo nesposobni da sami
preivimo, odrastemo. Roditelji (skrbnici) su prvi komunikatori s kojima se malian susree.
U poetku oni su cijeli taj svijet. Roditelji postaju najvaniji objekt njegovih potreba i elja
jer su oni izvor sigurnosti, ali u isto vrijeme su i izvor straha i tuge, odbacivanja i
nesigurnosti. Svako ivo bie eli biti voljeno i prihvaeno od strane zajednice pa ako ga
roditelji lie toga ono e umrijeti emocionalno i spoznajno.24 Djetetu je bitan kontakt,
komunikacija i potvrda. Maleno dijete se prilagoava vanjskim utjecajima. ini sve kako bi
preivjelo i da njegove elje i potrebe budu zadovoljene. Preko roditelja naui to smije
izraziti, a to ne, to treba osjeati, ega se treba plaiti, kako se treba izraziti, ega se treba
sramiti... Dijete preko roditelja naui kako treba komunicirati. Oni su mu prva dodirna toka
pomou koje oni ue kako komunicirati. U tom procesu dijete razvija brojne kompromise,
odustaje od mnogih svojih elja i potreba kako bi se prilagodilo zajednici. Tako ono rtvuje
dio autonomije, odnosno dolazi do gubitka autonomije. Dijete ui komunikacijske obrasce
koji ga prate itav ivot, po njima komunicira.
Autonomija je zdravlje koje se oituje kroz sposobnost za svjesnost, spontanost i intimnost.

Djelomini gubitak autonomije je cijena odrastanja, a ponovna uspostava autonomije jest
22
23
Ibidem
24
Ibidem, str. 39.
15
uvjet odraslosti i zrelosti. U terminima ego stanja autonomija odrasle osobe znai
uravnoteeni razvitak Roditelja, Odraslog i Djeteta.25 Osoba treba nauiti korisne obrasce
komuniciranja; loe i tetne; zamijeniti kvalitetnima koji donose zadovoljstvo i nama i
ljudima s kojima stupamo u interakciju. Dobar komunikator je onaj koji slua ljude s kojima
je u interakciji, potuje njihova miljenja i emocije te kod sugovornika trai slinosti, a ne
razliitosti. Sugovornika smatra razrjeiteljem problema, te ne komunicira agresivno ili
popustljivo. Za dobru komunikaciju bitno je uvjetno priznati greku, traiti slinosti, a ne
razliitosti kod sugovornika te traiti pozitivno, a ne negativno kod istoga.
Autonomija ne znai da pojedinac slobodno moe kriti zakone i stvarati svoje, nego treba
osvijestiti autonomiju, prihvatiti je i uskladiti sa zakonima oko sebe i potrebama drugih ljudi.
Govorei o autonomiji pojedinca, spomenuta su ego stanja koja su tema sljedeeg poglavlja.
25
16
4. EGO STANJA
Aristotel je konstatirao da postoje tri komunikacijska plana (podijelio je vjetine uvjeravanja u

tri osnovne kategorije): etos, patos i logos.
Etos predstavlja ovjekovo iskustvo, nauene oblike ponaanja, obrasce ponaanja i

komuniciranja koje osoba usvoji od uglavnom od roditelja.26 Aristotel kae da se etos odnosi
na kredibilitet osobe. Drugim rijeima, htio je ukazati kako su ljudi skloni vie vjerovati
osobama koje potuju te da je preduvjet dobrog komunikatora, stvoriti dojam da je osoba
vrijedna sluanja.27 Na primjer, o pitanjima vezano za nuklearnu fiziku, ljudi e vie vjerovati
fiziaru koji je dobio Nobelovu nagradu nego prodavaici u duanu.
Logos je miljenje, koje ovjek ima o nekome ili neemu u datoj situaciji. Proces uvjeravanja
temelji se na argumentima te je logosu Aristotel dao najveu vrijednost.28
Patos predstavlja uvstva, emocije koje su neizostavni dio svakog komunikacijskog procesa
bilo da se primaju ili alju poruke, sve su one uvijek obojene uvstvima ili emocijama.29
Prema miljenju Aristotela, proces uvjeravanja temelji se na emocijama sluatelja.30
Emocije su jedan od najvanijih initelja koji utjeu na cjelokupno funkcioniranje

ovjeka i imaju glavnu ulogu u njegovom interpersonalnom ivotu. Sastoje se od niza
povezanih reakcija na odreeni dogaaj ili situaciju. Ukljuuju odnos pojedinca s nekim
objektom ili dogaajem, prepoznatljivo mentalno stanje i emocionalno izraavanje. Emocije
su uz to i intenzivne, kratkotrajne te praene razliitim fiziolokim promjenama i dovode do
prekida trenutnog ponaanja. Reguliraju intrapersonalna i interpersonalna ponaanja te
utjeu na prilagodbu pojedinca.31
26
Examples of Ethos, Logos and Pathos. Meaning of Ethos, Pathos and Logos [online]. Your dictionary.
Dostupno na: http://examples.yourdictionary.com/examples-of-ethos-logos-and-pathos.html [21.1.2017.]
27
Teorijska pozadina *online+. Zagreb: Tehniko Veleuilite u Zagrebu. Dostupno na:
http://nastava.tvz.hr/komunikacijske-vjestine/index.php/hr/improvizirana-debata/teorijska-pozadina-vj5
[21.1.2017.]
28
Ibidem
29
Ibidem
30
Ibidem
31
Pavlovid, J. (2012.) Emocionalna pedagogija i obrazovanje emocija *online+. Osijek. Ekvilibrij. Dostupno na:
http://www.pedagogija.hr/ekvilibrij/emocionalna-pedagogija-i-obrazovanje-emocija.html [21.1.2017.]
17
Postoji mnogo definicija emocija.
Rije emocija dolazi od glagola movere (lat.) to znai pokrenuti se. Stoga kad
neto doivimo, ponekad upotrebljavamo izraz neto se dogaa u nama. U rijei emocija
nalazimo i rije motion (eng. pokret) koja ima isti korijen kao i rije motor ili stroj. Prema
tome, kako navode Chabot, D. i Chabot M. (2009) emocije su moni strojevi koji nas
pokreu iznutra, ali utjeu i na vanjsko ponaanje. Emocija je obino izazvana svjesnim ili
nesvjesnim vrednovanjem nekog dogaaja bitnog za neki vaan cilj; emocija se osjea kao
pozitivna kad se cilj ostvaruje, a kao negativna kad je ostvarivanje cilja zaprijeeno 32
Govorei o emocijama dolazi se do pojma emocionalna inteligencija.
U osamdesetim godina 20. stoljea Gardner (1983.) poznati psiholog sa Sveuilita

Harvard, raspravlja o pojmu viestruke inteligencije i on je u to vrijeme meu najutjecajnijim
autorima koji uoavaju komplementarnost intelektualnih i emocionalnih kapaciteta. Pored
kognitivne inteligencije (koja po njemu ukljuuje matematiku, verbalnu, spacijalnu i sl.), on
prepoznaje i vanost socijalne inteligencije, koju dijeli na interpersonalnu i intrapersonalnu.
Bit je interpersonalne inteligencije prema Gardneru u sposobnosti uoavanja razliitosti kod
drugih osoba: njihovog temperamenta, raspoloenja, motivacije i namjera, a intrapersonalnu
inteligenciju definira kao sposobnost stvaranja tonog i vjernog modela vlastite osobnosti i
sposobnost da se taj model upotrijebi za uspjeno funkcioniranje u ivotu33
Emocionalna inteligencija ukljuuje znanje o onome to ovjek osjea i koritenje vlastitih

osjeaja za donoenje dobrih odluka u ivotu. Goleman istie da emocionalna inteligencija
34
ne jami sama po sebi uspjeh u ivotu. Ona je preduvjet uspjene komunikacije, ali nije
jedini imbenik.
U komunikaciji je bitno sluati sugovornika, uskladiti verbalnu i neverbalnu komunikaciju,

preuzeti odgovornost za vlastite emocije, pokazati empatiju prema sugovorniku. Empatija je
vjetina osobe da razumije tue emocije i da uskladi svoje ponaanje s emocijama. Ono je
sposobnost da osoba zna postaviti jasna pravila tako da ih svi razumiju i da ih se
pridravaju.To je vjetina da se ujemo druge
32
Pavlovid, J. (2012.) Emocionalna pedagogija i obrazovanje emocija [online]. Osijek. Ekvilibrij. Dostupno na:
http://www.pedagogija.hr/ekvilibrij/emocionalna-pedagogija-i-obrazovanje-emocija.html [21.1.2017.]
33
Ilid, E. (2008.). Emocionalna inteligencija i uspjeno voenje. Ekonomski pregled *online+, 59 (9-10). Dostupno
na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=45002 [21.1.2017.]
34
Ibidem
18
ljude, pratimo to govore, potiemo ih da kau to osjeaju, ali ne pametujemo i ne dijelimo
savjete. Empatija znai priznati pogrjeku te ne nametati silom svoju volju u komunikaciji.
Vjetina da prihvaamo ljude osloboeni predrasuda i elje da ih procjenjujemo. To je
vjetina da komuniciramo s drugima lieni predrasuda i subjektivnih stavova... Empatija je
temelj kvalitetne komunikacije.
Postoji nekoliko stilova komuniciranja: popustljivi, agresivni i asertivni. 35
Popustljivi stil komuniciranja. elje i potrebe drugih stavljamo ispred svojih.
Agresivni stil komuniciranja. Najbitniji su vlastiti ciljevi i elje.
Asertivni stil komuniciranja. Najpoeljniji stil jer postoji balans izmeu vlastitih i tuih
potreba, ciljeva i osjeaja. Komunicirati asertivno znai izboriti se za svoja prava, miljenja i
osjeaje, a da pritom ne ugrozimo prava i osjeaje sugovornika i ne izazovemo sukob.
Odnosno, to je nain na koji branimo svoj osobni prostor, a da pritom ne ugroavamo druge.
U konfliktu usredotoujemo se na problem (i kako ga rijeiti), a ne na subjektivna miljenja
o sugovorniku.36
Suvremena znanost (najvie psihologija) govori o tri segmenta ovjekove linosti, a to su

ponaanje, miljenje i emocije.
Na to se nadovezuje Eric Bern koji je stvorio cijelu psihoterapijsku kolu, ali teorija koju rabe
i komunikologija i menadment kako bi pojasnili ponaanje, stavove, stilove i obrasce kojima
ljudi komuniciraju.Svi se obrasci trebaju preispitati jer se loi mogu svjesnom aktivnosti
zamijeniti onim, boljima. Usvajajui korisne metode, tehnike i strategije komuniciranja,
ovjek mijenja sebe i usklauje se sa svojom radnom i privatnom okolinom.
Temeljna koncepcija transakcijske analize su ego stanja, koju je postavio Eric Berne tako to
je utvrdio postojanje ego stanja u realnosti.
Ego stanja su dosljedni i cjeloviti sustavi misli i osjeaja koji se oituju kroz
odreene oblike ponaanja. To znai da svako ego stanje sadri misli i osjeaje, na osnovi
35
Daferovid, M. (2012.). Nenasilna komunikacija, empatija i asertivnost kao savremene strategije pouavanja
prevazilaenja konflikta. Metodiki obzori: asopis za odgojno obrazovnu teoriju i praksu [online], 7 (14).
Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=117129 [21.1.2017.]
36
Ibidem
19
kojih se odreuju akcije, djelovanja i ponaanja, ali su osjeaji, miljenja i djelovanja
potpuno razliiti i razliite kvalitete. 37
Postoje tri linosti ego stanja. Roditelj (R), Dijete (D) i Odrasli (O). Svako navedeno ego
stanje ima svoju odgovornu strukturu. Odgovorna struktura (psihiki organ kao dio ivanog
sustava i mozga) za funkcioniranje i oitavanje ego stanja Roditelj je eksteropsiha, Odrasli je
neopsiha, a ego stanje Dijete je arheopsiha.38 to one znae? Eksteropsihe nismo svjesni (ona
je automatska). Ono to je u njoj pohranjeno je preslikano, zato taj dio ivimo automatski,
nesvjesno i neispitano. Ono to je pritom neobino jest to da ono to smo preslikali, presnimili
ne odvajamo kao tue, nego to to osjeamo i doivljavamo kao svoje iskustvo.39 Arheopsiha
je odgovorna za ego stanje Dijete te se ona sastoji od naeg tumaenja i razumijevanja onoga
to drugi rade, misle i osjeaju. Dakle, odnosi se na moju reakciju na sve to. Neopsiha je
odgovorna struktura u kojoj imamo uvid u svoj unutarnji svijet i svijet izvan sebe.
Drugim rijeima, u komunikaciji ego stanje Dijete progovara kada smo pod utjecajem
osjeaja (kako sam se osjeao kada sam bio malen); ego stanje Roditelji progovara kada
sugovorniku odgovorimo na nain kako bi to odgovorio jedan od naih roditelja (skrbnika); te
ego stanje Odrasli je kada komuniciramo racionalno, lieni djejih emocija i roditeljskog
utjecaja, komuniciramo objektivno, sada i ovdje.
U ostatku e biti pojanjena sva tri ego stanja.
4.1.Strukturalna analiza ego stanja
Ego stanja su direktno povezana s odreenim sklopovima ponaanja te kao takve utjeu na
pojedinca, a samim time i na njegovu komunikaciju. 40
Strukturalna analiza prvoga reda pokazuje da se linost sastoji od tri ego stanja:
Roditelj, Odrasli i Dijete, omeena referentnim okvirom, to znai da je rije o jedinstvenoj
konstelaciji. Ona analizira to je pohranjeno u svakom od ova tri ego stanja. Analizom i
37
38
Ibidem
39
Ibidem, str. 68.
40
Car Brajovid, K.( 2011.) Razlike u zadovoljstvu brakom ovisno o profilu egograma i stilu interpersonalne
razmjene partnera. Ljetopis socijalnog rada [online], 18(1). Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102558 [17.1.2017.]
20
promatranjem ponaanja stvarnih osoba dolo se do zakljuka da svako ego stanje ima
pohranjena pamenja i strategije koje mu omoguuju i jesu prednosti (pozitivne kvalitete ili
potencijal za stvaranje zadovoljstva) i one koje onemoguuju ili jesu ogranienja ili
manjkavosti (negativne kvalitete ili potencijal za izazivanje bola ili neugode). 41
Berne kae za strukturalnu analizu:
Strunim se jezikom stanje ega moe fenomenoloki opisati kao dosljedan sustav
osjeaja, a operativno kao skup dosljednih oblika ponaanja. Praktinije reeno, rije je o
sustavu osjeaja praenim odgovarajuim skupom uzoraka ponaanja. Svaka osoba, ini se,
posjeduje ogranien spektar takvih stanja ega-koja nisu uloge nego psiholoka stvarnost.
Moemo ga podijeliti u sljedee kategorije: 1. Stanja ega koja nalikuju na stanja roditeljskih
figura, 2. Stanja ega koja su neovisno usmjerena prema objektivnoj procjeni stvarnosti i 3.
Stanja ega koja obuhvaaju zastarjele ostatke, odnosno jo aktivna stanja vrsto uobliena u
ranom djetinjstvu. Struno ih nazivamo eksteropsihikim, neopsihikim i arheopsihikim
stanjem ega. 42
Jednostavnije reeno, strukturalni model jest skup uspomena; kako je strukturiran na

Roditelj, Dijete i Odrasli.
Ego stanje Roditelj (R)
Ovo ego stanje odraava ono to su nas uili nai roditelji (skrbnici) te sadri vrijednosne
sudove koje su zajednike drutvu i kulturi kojoj pripadamo. Svako ego stanje ima svoje
prednosti i nedostatke. Pozitivno je to sadri pohranjene korisne podatke kako se skrbiti o
djeci, sebi i drugima. Daje automatsku reakciju (bez preispitivanja) kako to uiniti.
Primarna funkcija je da zatiti i podri ego stanje Dijete, tj. potrebe i uvstva same osobe, a
zatim odnos i ureenje odnosa s drugima.43 Zapisi Roditelja koji mogu biti neprimjereni ili
pogreni koje Roditelj alje Djetetu u obliku destruktivnih ili iskrivljenih poruka bili bi
negativna strana.
41
42
Berne, E (2010.) Koju igru igra?: Psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: Mozaik knjiga.
43
21
Sve to je dijete vidjelo da roditelji ine i sve to je ulo da govore snimljeno je u
Roditelju. Svatko ima Roditelja jer je svatko doivio vanjske podraaje u prvih pet godina
ivota. Roditelj je specifian za svaku osobu jer predstavlja jedinstvene snimke toga skupa
ranih doivljaja. Podaci su u Roditelju prikupljeni i snimljeni izravno bez ureivanja. Zbog
svoje situacije, svoje ovisnosti i nesposobnosti da rijeima pridaje znaenja, malo dijete nije
ih u mogunosti mijenjati, ispravljati ili objasniti 44
U ovome stanju zabiljeene su sve opomene, pravila i zakoni koje je dijete ulo i vidjelo od
svojih roditelja. Ove snimke su trajne i osoba ih ne moe izbrisati. Dostupne su osobi za
vrijeme cijelog ivota. O Roditelju se preteno razmilja kao o snimkama transakcija izmeu
djetetovih roditelja. U Roditelju su snimljeni podaci kao to su: nain kako jesti juhu, kako
ispuhati nos, kako se zahvaliti domaici, kako okititi boino drvce, kako komunicirati...
Prema miljenju Thomasa Harrisa izvori podataka u Roditelju ne dolaze samo od fizikih
roditelja. Na primjer, trogodinjak koji puno vremena u danu provodi pred televizorom snima
ono to vidi. Programi koje gleda ine naueni model ivota. Ako gleda da programe koji
ukljuuju nasilje, Harris vjeruje kako se to nasilje pohranjuje u ego stanju Roditelj. Dijete
dobiva dvostruku potvrdu ako i njegovi roditelji gledaju programe koji sadre nasilje. Dakle,
vanjski dogaaji se pohranjuju u ego stanje Roditelj.
Ego stanje Roditelj su oblici ponaanja i komuniciranja koje smo stekli od naih roditelja
(skrbnika). Kada progovaramo iz tog ego stanja, progovaramo onako kako bi progovarali nai
roditelji.
Ego stanje Odrasli
Odrasli sadri informacije, on je na kompjutor. On sakuplja, uva, organizira i analizira

informacije. Njegova je uloga da rasuuje i da zna, pa je on nepristrani sudac u sukobima i
raspravama.45 Drugim rijeima, ono prikuplja informacije, testira realnost i donosi odluke u
sadanjem trenutku. Odrasli znai kada na stvarnost reagiramo i komuniciramo koristei sve
resurse koji su odraslima na raspolaganju. Prednosti bi bile to to on misli, analizira,
44
Harris, T.A. (2016.) Ja sam O.K., ti si O.K. Zagreb: Mozaik knjiga.
45
22
komunicira i donosi racionalne odluke i kompleksne ideje. S otprilike deset mjeseci dijete
otkriva da moe hodati, sjesti, piti... Kada otkrije da je sposobno uiniti neto to proizlazi iz
njegove svijesti i misli. To samoostvarenje je poetak Odraslog. Postupno pojavljivanje
Odraslog poinje s deset mjeseci. Odrasli razvija misaoni koncept ivota na temelju
prikupljanja i obraivanja podataka. Preko Odraslog malian moe poeti razlikovati ivot
kakav je nauio i kakav mu je pokazan (Roditelji), ivot kakav je osjetio, prieljkivao ili o
kakvom je matao (Dijete) te ivot koji sam otkriva (Odrasli).46
Jedna je od vanijih funkcija Odraslog istraiti podatke u Roditelju, kako bi se

vidjelo jesu li istiniti i primjenjivi jo danas, a zatim ih prihvatiti ili odbaciti; te istraiti Dijete
kako bi se vidjelo jesu li osjeaji u njemu prikladni i danas ili su zastarjeli i usklaeni sa
zastarjelim podacima u Roditelju. Cilj nije ukloniti Roditelja i Dijete, nego imati slobodu
prouiti taj skup podataka. Prema rijeima Emersona, Odrasli ne smije biti ometan u ime
dobrote, nego mora istraiti radi li se o dobroti ili se moda, pak, radi o nevaljalosti kao u
ranoj odluci: Ja nisam O.K. 47
Iz ego stanja Odrasli progovaramo kada smo u komunikaciji osloboeni roditeljskog i djejeg
utjecaja. Komuniciramo objektivno, imamo balans izmeu racionalnoga i emocionalnoga. U
ovom ego stanju mi skupljamo, analiziramo informacije i na temelju toga komuniciramo.
Ego stanje Dijete
Odnosi se na to kako smo se ponaali, osjeali i razmiljali dok sam bili djeca. S ovime se
raamo. Prednosti su to stvara bliskost, intimnost i ljubav te je spontano i slui se
metaforama, slikama... Manjkavost bi bile to to Dijete takoer osjea tugu i strah te se osjea
malenim, nemonim i slabim. Prevladavajua potreba Djeteta je potreba za sigurnou i
stroukom te ona esto vodi u nesretne prilagodbe i odluke koje ograniavaju ili ugroavaju
osobu.
Maleno dijete ima nagone (genetske snimke) spontano istraivati, znati, razbijati,
udarati... S druge strane, okolina neprestano trai, osobito roditelji, da se odrekne tih
46
47
Ibidem, str. 64.
23
osnovnih zadovoljstava radi nagrade u obliku roditeljskog odobravanja. To odobravanje,
koje moe jednakom brzinom nestati kao to se i pojavilo, za dijete, koje jo nije stvorilo
nikakvu konkretnu vezu izmeu uzroka i posljedica, nedokuiva je tajna. Prevladavajui
nusproizvod frustrirajueg, civilizirajueg procesa su negativni osjeaji. Na temelju njih
malian rano zakljuuje: Ja nisam O.K. To nazivamo sveobuhvatnom procjenom nisam O.K.,
ili Djetetom koje nije O.K.48
Kada moemo rei da u osobi zavlada Dijete? Kada osobu obuzmu osjeaji, ili kada na
primjer, ljutnja nadvlada razum. U tom sluaju se kae da je Dijete preuzelo vodstvo. U
Djetetu su pohranjene i brojne pozitivne stvari. Na primjer, kreativnost, znatielja, elja za
istraivanjem i znanjem...Harris vjeruje da svatko ima Dijete koje nije O.K.
U komunikaciji prevladava ego stanje Dijete kada na situaciju reagiramo onako kako smo
reagirali kada smo bili maleno dijete.
4.2.Funkcionalna analiza ego stanja
Model se odnosi na to kako osoba primjenjuje svoja ego stanja u odnosu prema sebi i
drugima. Dijeli ego stanja s obzirom na to kako ih primjenjujemo i klasificira opaeno
ponaanje.49
Odnosno funkcionalni model linosti predstavlja deskriptivni model cjelokupne

linosti koji korisno opisuje razliite uloge koje osoba bira kako bi izrazila vlastitu osobnost i
svoje potrebe te slui za klasifikaciju uoljivih fenomena i identifikaciju strukturnih dijelova
linosti koji su aktivni u interpersonalnom polju. Za razliku od strukturalnog modela koji ima
za cilj analizu sadraja ego stanja Roditelj, Odrasli i Dijete, funkcionalni model prua
informacije o procesu, odnosno o nainu koritenja sadraja odreenih ego stanja, kao i
koliini energije uloene u svako pojedinano ego stanje.50
48
49
50
Ibidem, str. 64.
24
Funkcionalni model jest kako koristimo ego stanja (ponaanje).
Postoje dva tipa Roditelja: Njegujui i Kontrolirajui (Kritiki); te dva tipa Djeteta:
Adaptirano i Slobodno Dijete.
Njegujui Roditelj
Osnovna funkcija Njegujueg Roditelja je da pomae, njeguje i podrava, da se skrbi i

oprata. Podravati, njegovati i podravati moemo primjereno i korisno ili neprimjereno i
tetno. Moemo podravati, doputati i njegovati ono to omoguuje rast i razvitak i
sposobnost neke osobe (autonomija) ili pak ono to ograniava, teti ili onesposobljava rast i
razvitak osobe.51 Prema tome postoje Pozitivni i Negativni Njegujui Roditelj.
a. Pozitivni Njegujui Roditelj
titi i brani primjereno ponaanje i komunikaciju, dok Negativni Njegujui Roditelj

neprimjereno ponaanje i komunikaciju. Prua pomo kada je potrebna ili kada dijete ili drugi
to trae. Stvara kontekst u kojemu dijete samo uini ono to treba i tako ga osposobljava.
Pozitivni Njegujui Roditelj prua nadu, vjerovanje i optimizam.
b. Negativni Njegujui Roditelj
Djeluje iz prezatitnike pozicije s pretjeranom skrbi. Tako gui razvitak djeteta. Negativni
Njegujui Roditelj onesposobljava jer je u osnovi njegova poruka: Jadno moje malo
(nesposobno), ja u to za tebe uiniti. On ini slino i za druge ak i kada nije zamoljen i
kada to nije potrebno.
Kritiki (Kontrolirajui) Roditelj
Osnovna funkcija Kritikog Roditelja je upuivanje, ograniavanje i spreavanje. Kada osoba

djeluje iz Kritikog Roditelja onda je nepopustljiva, stroga, tvrdoglava, uporna... Kritizira i
51
25
dobra i loa ponaanja. Kritian Roditelj jedan je od naina funkcioniranja ego stanja
Roditelj koji se ogleda u ponaanju motiviranom roditeljskim direktivama, a koje je esto
usmjereno prema netolerantnoj kontroli uz istovremeno podcjenjivanje mogunosti drugih
ljudi.52 Kritiki Roditelj sklon je kontroli, pesimizmu i davanju kritika u komunikaciji.
Poto mu je osnovna funkcija upuivanje, ograniavanje i spreavanje to moe biti

primjereno i korisno ili neprimjereno ili tetno.
a. Pozitivan Kritiki Roditelj
Rei e Stani ovo nije u redu. Odnosno, snaan je i kritizira ponaanja koja su
neprimjerena. On je snaan, naelno uporan u zahtjevu za ostvarenjem svojih i tuih prava, ne
ostavljajui nikoga u niu poziciju, ne podcjenjujui nikoga u odnosu.
b. Negativni Kritiki Roditelj
Pokuava oduzeti i umanjiti samopotovanje i sposobnosti drugih osoba. On daje poruku tipa:
ne treba biti sebian-to je kasnije izvor depresije; nemoj se veseliti-to je kasnije izvor ivota
bez radosti i uivanja. Njegova pozicija je da on zna sve a da drugi ne znaju nita i bit e po
njegovom. Njegova komunikacija je agresivna i nepopustljiva.
Negativni Kritiki Roditelj e graditi i podravati negativno Adaptirano Dijete, tj.

sve one osjeaje, miljenja i ponaanja koja nas ograniavaju i spreavaju da na svoje i tue
zahtjeve odgovorimo primjereno i zadovoljavajue, tako da zadovoljimo sebe i druge. Jo
preciznije reeno: to su oni osjeaji, miljenja i ponaanja koji vode u loe rezultate, tetne
posljedice i nove loe osjeaje za sebe i druge. 53
Adaptirano Dijete
Karakterizira ga svojevoljno ponaanje, tj. ono koje mu se najvie isplati jer su ga u tome
roditelji podravali i za to nagraivali (bilo da se radi o pozitivnom ili negativnom ponaanju).
52
53
anko, N. (1999.) Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea
26
Ono moe biti popustljivo, marljivo, buntovno, neposluno, tetno ili se moe ponaati na bilo
koji nain koji mu se isplati jer su ga u tome podravali roditelji.
a. Pozitivno Adaptirano Dijete
Dobiva ono to eli. Pristojno je, srdano i ispunjava elje i oekivanja odraslih osoba. Ono se
prilagodilo na zahtjeve svijeta tako da ih zadovoljava a da je pritom i samo zadovoljno i
nezakinuto.
b. Negativno Adaptirano Dijete
Ponaa se na samodestruktivan nain kako bi zadobilo pozornost drugih.
Ono se prilagodilo zahtjevima svijeta tako da ih loe zadovoljava, izbjegava, protivi

im se ili ih zadovoljava na svoju tetu. Buntovnost kao i pretjerana poslunost su tetna,
ograniavajua i samodestruktivna ponaanja.54
Slobodno Dijete
Dio linosti koji elje i potrebe komunicira slobodno, spontano, bez zabrinutosti i bez
cenzure. Moe biti pozitivno i negativno.
a. Pozitivno Slobodno Dijete
Izraava se slobodno i kae ono to mu je na pameti. Zabavno je, voli zabavu, prihvaa
bliskost i ne povreuje niti sebe niti druge.
b. Negativno Slobodno Dijete
Povreuje druge ili sebe. Kada neto hoe ne razmilja o drugima. Oekuje da drugi toleriraju
njegovu slobodu i potrebe i da ga pritom trpe.55 Komunicira tako da ne razmilja o moguim
tetnim posljedicama.
54
anko, N. (1999.) Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea
55
Ibidem, str. 80.
27
5. IGRE U KOMUNIKACIJI
Caillois kae da Huizing definira igru kao:
Ukratko, u pogledu forme, igra se moe definisati kao slobodna akcija koju
prihvatamo kao fiktivnu i izdvojenu od svakodnevnog ivota, sposobnu, meutim, da potpuno
obuzme igraa; aktivnost bez ikakvog materijalnog interesa i koristi; koja se odvija u
namerno ogranienom vremenu i prostoru, po redu predvienom datim pravilima, podstiui
u ivotu odnose izmeu grupa koje se namerno okruuju misterijom ili preruavanjem
naglaavaju svoju izuzetnost u odnosu naostali svet. 56
Prema miljenju Cailloisa, ova definicija je previe opirna ali ujedno i previe suena. Dio iz
njegove definicije, koji opisuje igru kao radnju osloboenu svakog materijalnog interesa,
iskljuuje klaenja, igre na sreu, kockanje, konjske utrke, lutrije... Igra se razlikuje od rada i
umjetnosti zato to ne stvara bogatstvo niti neko djelo. Caillois kae da je igra prilika za
troenje: vremena, energije, domiljatosti, novaca, vjetina... Igru treba definirati kao
slobodnu i dobrovoljnu aktivnost. Igra treba biti izvor razonode.
U stvari, igra je po svojoj sutini posebno zanimanje, briljivo izdvojeno od ostalog

ivota, i uglavnom se odvija u tano odreenim granicama vremena i prostora. Postoji
poseban prostor za igru, zavisno od sluaja: kolica, ahovska tabla ili tabla za igru dame,
stadion, pista, borilite, ring, scena, arena itd. Ne uzima se u obzir nita to se deava izvan
idealne granice. Izlazak grekom iz kruga, sluajan ili neopdhodan, uvek povlai bilo
diskvalifikaciju bilo kaznu. 57
Trajanje igre je esto unaprijed odreeno. Caillois kae da igramo jedino ako elimo i kad
elimo u vremenu koje nam odgovara. Karakteristika igre je neizvjesnost. Do samoga kraja
se ne zna ishod igre. Najee ima unaprijed poznati tijek.
Caillois svrstava igre u etiri glavne kategorije: Agon, Alea, Mimicry i Ilinx. U nastavku e se
pojasniti svaka igra.
1. AGON. Odnosi se na takmienje, natjecanje, borbu...
56
Caillois, R. (1979.) Igre i ljudi: Maska i zanos. 2 izd. Beograd: Nolit.
57
Ibidem, str. 34.
28
Radi se dakle o rivalstvu koje se odnosi na jednu osobinu (brzina,
izdrljivost,snaga, pamenje, vetina, domiljatost itd.), koja se ispoljava u odreenim
granicama i bez ikakve pomoi spolja, tako da se u odreenoj kategoriji podviga onaj
ko dobije javlja kao bolji. 58
Pretpostavka igre je da svaki protivnik ima jednake anse za pobjedu (iako to moda u
stvarnom ivotu i nije realno). Ovdje spadaju i sportski susreti i intelektualni susreti,
kao na primjer partije aha. Ono to svakog igraa vue u igru jest elja da se u tom
trenutku pokae bolji igra. Ovdje spadaju polo, golf, streljatvo, nogomet, boks,
maevanje, tenis, atletika, ah...
2. ALEA. Na latinskom znai kockanje. Caillois je ovaj pojam uzeo kako bi oznaio sve
igre koje su suprotnost agonu. Sve one koje je ne ovise o igraima. U ovoj igri se
manje radi o dobitku u odnosu na nekog protivnika, a vie o igri sa sudbinom.
Pobjednik je onaj koji je imao najvie sree. Igra je posve pasivan. Njegove odluke,
sposobnosti, vjetine, snaga, miii ili inteligencija nemaju nikakvog uinka na ishod
igre. Neke igre, poput domina i igre kartama, su kombinacija agona i alea. Sluajnost
odluuje kakve e karte dobiti, a kako e odigrati potez ovisi o njegovim
sposobnostima.59
3. MIMICRY. Igrau ove igre je cilj da se preruava, privremeno odbacuje svoju linost
kako bi oponaao nekog drugog. Da bih oznaio te manifestacije, izabrao sam termin
mimicry, koji na engleskom oznaava upravo mimikriju insekata, da bih podvukao
osnovnu i elementarnu, skoro organsku prirodu nagona koji ih podstie.60 Krajnji
ishod ove igre jest da se promijeni izgled osobe koja nosi masku i da zaplai druge.
Kod djece, primjerice, esto se radi o imitiranju odraslih. Djevojica se igra majke,
kuharice, domaice, dok se djeak igra vojnika, policajca i gusara.
4. ILINIX.
U ovu kategoriju igara uvrtene su one koje poivaju na izazivanju
vrtoglavice i sastoje se u pokuaju da se za trenutak poljulja stabilnost percepcije i
jasnom razumu nametne neka vrsta sladostrasne pometnje. U svim sluajevima radi se
o dospevanju u neku vrstu gra, zanosa ili vrtoglavice koji na preac briu
stvarnost.61
58
Caillois, R. (1979.) Igre i ljudi: Maska i zanos. 2 izd. Beograd: Nolit.
59
Ibidem, str. 47.
60
Ibidem, str. 48.
61
Ibidem, str. 51.
29
Na primjer, dijete koje se ubrzano vrti u krug, privremeno izgubi ravnoteu i izazove
vrtoglavicu. Caillois je upotrijebio rije ilinx, grki izraz za vodeni vrtlog, iz kojega proizlazi
termin za vrtoglavicu. Ova vrsta igre se moe primijetiti i kod nekih ivotinja. Primjerice, psi
se vrte u krug kako bi uhvatili rep sve dok ne padnu.
U sljedeoj tablici, navedeni su primjeri za pojedinu igru.
Tabela 1. Primjeri za igre Agon, Alea, Mimicry i Ilinix (autorsko djelo)
Agon Alea Mimicry Ilinx
(takmienje) (srea) (preruavanje) (zanos)
Utrke Klaenje Makare Ringipil
Borbe Rulet Djete koje se prerui Ljuljake

u policajca, vojnika,
Atletika Kockanje
majku,domaicu,
ah Lutrije doktora... Alpinizam
Nogomet Igre na sreu Kazalite Hodanje po konopcu
Biljar Scenske umjetnosti

openito
30
6. IGRE MOI
Mo je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Osjeaj moi podrava vjerovanje da smo mi u

redu i da smo u pravu. Njome se eli nadoknaditi subjektivni osjeaj nemoi i manje
vrijednosti. Postoji unutarnja i vanjska mo.
Unutarnja mo predstavlja koliko postiemo ono to smo naumili u ivotu, odnosno koliko
imamo povjerenja i sigurnosti u vlastite potrebe.
Vanjska mo predstavlja titule, novac, automobile, garderobu... Potreba za vanjskom moi

najee proizlazi iz subjektivne nemoi, nerazvijene unutarnje moi. Nemona osoba ne
osjea se autonomno i nije sposobna za ono to je sposobna autonomna osoba.62 Osobe koje
nemaju unutarnju mo, a ele ju stei, najee igraju igre moi. Igre moi su sredstva
kompeticije i kontrole. To su blefirajui manevri da bi se dobilo od drugih ono to se eli, a
pretpostavlja se da to ne bismo dobili izravno traei.63 Drugim rijeima, osobe koje nisu
autonomne i nemaju unutarnju mo sklone su igrama u komunikaciji. Igre moi su svjesne
transakcije u kojima jedna osoba ili vie njih pokuava kontrolirati ponaanje drugih osoba da
bi stekle za sebe dobit ili mo.64 Drugim rijeima, igraju igre u komunikaciji.
Prema Steineru postoji nekoliko igra moi:
1. Sve ili nita.
Igre se ovdje temelje na manipulaciji strahom od nestaice ili na strahu od gubitka.
a. Vrati mi moje krpice! esta je igra djece, ali ne samo njihova. Naelo igre je ako ne
bude po mome, uzet u ti ono to ti treba.
b. Ne miem se odavde (ne jedem, ne sluam, ne govorim...) sve dok mi ne kae to
elim uti.
c. Nevjerojatni durko. Naelo je ove igre uporno i tvrdoglavo uskraivanje nekog vanog
oblika davanja sve dok ucijenjena osoba ne uini ono to ocjenjiva oekuje.
62
63
Ibidem
64
Ibidem
31
d. Jesi li sad zadovoljan? Ovo je osvetnika reakcija na tue zahtjeve s ciljem da se
kontroliraju zahtjevi drugih. Osoba, izvravajui zahtjeve, pogreno uini ili uniti
neto i izvue se bez osjeaja krivnje ili odgovornosti.65
2. Zastraivanje
Osnova ove igre temelji se na izazivanju straha i osjeaja krivnje. 66
a. aka u nos. Najgrublja je varijanta prijetnje ili tjelesnog obrauna.

b. Metafora. Na skriven i neizravan nain zastrauje se osoba zbog navodnih posljedica
koje e snai ucjenjivaa ako druga osoba postigne neto to ucjenjiva eli zadrati za
sebe ili barem onemoguiti. Npr. Umrijet u od straha ako otputuje, ili Slomit e
mi srce ako se uda, Poludjet u ako ne zavri posao. Protuteza je shvatiti
metafora doslovce, uiniti po svome i ustvrditi da se prijetnja nije obistinila. Npr.
Sada odlazim na put i ne vidim da umire.67
c. Mono mjesto. Osoba zauzimanjem najboljeg mjesta u prostoru osigurava pregled i
kontrolu nad drugim ljudima ili da bude viena. Protuteza je zauzeti prvi to mjesto.
d. Logika. Ova se igra temelji na zamisli da ako neto nije logino, nije istinito ni
dopustivo, ili pak na stavu da nae logino izvoenje zakljuaka obvezuje druge da ih
se pridravaju. Manipulira se strahom da smo moda glupi. Protuteza je: Tako mislim
i ne elim diskutirati o ispravnosti svoga miljenja. elim ii na more, iako je to
moda u planinama zdravije.
3. Lai
Ova vrsta igre temelji se na lakovjernosti, odnosno na naem strahu od konfrontiranja s

drugima i na naoj pasivnosti da neemo provjeravati iskaze.
a. elava la. Rije je o drskom laganju da bi se zbunio protivnik. Zlorabi se povjerenje

i nedostatak informacija.
65
66
Ibidem
67
Ibidem
32
b. Velika la. Da bismo opravdali svoj postupak izmislimo veliku la, jer bi u malu la
mogli posumnjati. Npr Oprostite, ali ne mogu pristupiti ispitu. Upravo sam doznao da
mi je baka umrla
c. Poluistine, izmotavanje, tajne. Ova se igra sastoji u tome da osoba glumi rastresenost,
bijes, umor, humor, kako bi izbjegla odgovore, istinu, konfrontacije. Npr. osoba
zakasni, a mi pitamo gdje je do sada. Umjesto da izravno odgovori, ona kae: Ah,
pusti me. Poludio sam od bijesa. Moja ena sve pokvari. Protuteza: provjeriti, traiti
izravan odgovor, postavljati pitanja sve dok se stvari ne razjasne.
d. Ogovaranje. U ovoj igri manipulira se interpretacijom ili laima koje kao informaciju
pruamo drugoj osobi s tajnom namjerom da ona kazni ili nateti treoj osobi jer se mi
to ne usuujemo. Na primjer, kaemo Ivani da je Marija o njoj priala neke neugodne
stvari. Oekujemo da se Ivana obrauna s Marijom. Protuteza je provjeriti informaciju,
postaviti pitanja manipulatoru da doznamo njegove namjere ili zanemariti informaciju.
Moemo pitati osobu: Kako to da si pristala sluati takve stvari o meni? Ili Zato
me nisi branila?68
4. Pasivne igre moi
Koriste se defenzivni manevri. Najee ih igraju pasivne i pasivno agresivne osobe.69
a. Nisam znala. Osoba odbija prihvatiti oekivanja i nepisana pravila. Kri ih, a pritom se
pravi naivna. Na primjer, osoba glanca cipele hotelskim runikom i kae da nije znala
da to nije doputeno. Protuteza je strpljenje i upornost. 70
b. Duna si mi. U ovoj igri zlorabi se ast, dunost i dogovornost drugih ljudi. Na
primjer, Ja sam za tebe uinila x, oekujem da ti za mene uini y. Primjerice u
zamjeni stanova dogovoreno je da za razliku kvadrata se treba isplatiti dio novca.
Meutim, osoba koja treba primiti novac pristane i na manju koliinu novaca ukoliko
bude isplaen odmah. I tako uini. Jednog dana, osoba koja je primila manje novaca
dolazi kupcu svoga prijanjeg stana i zahtijeva da joj sada isplati ostatak novaca, jer da
je to jedino poteno i da je to njegova dunost. Protuteza je postaviti granice iz
vrstog pozitivnog Roditelja. Na primjer, Tono je da sam vam isplatio manje novca
68
69
Ibidem, str. 114-115.
70
Ibidem
33
nego to smo se prethodno dogovorili. Ali vi ste na to pristali i imali ste koristi od toga.
Ne osjeam se nepoteno i ne mislim da je moja dunost misliti o vaim odlukama.71
5. Neverbalne igre moi
Neverbalnom komunikacijom se takoer mogu igrati igre moi. Tjelesnim dranjem,

poloajem tijela, izrazom lica, gestama, tonom i visinom glasa...
Tu pripadaju pretjerano armiranje, seksizam, bolje izgledati ili biti bolje obuen od drugih.
Igrai moi vie i ee dodiruju druge ljude, glasnije govore, osvajaju prostor, preuzimaju
inicijativu u zapoinjanju i prekidu kontakata.72 To se, na primjer, odnosi na to da se
postavimo tako da drugi misle kako radimo ba ono to se oekuje u odreenoj sredini (zato
da ugrabimo mo ili potovanje). Primjerice, biti dulje u molitvi od drugih u crkvi, a da to nije
unutarnja potreba osobe.
71
72
Ibidem, str. 115.
34
7. STRUKTURIRANJE VREMENA
Svakom ivom biu je potreban kontakt (milovanje) i potvrda. Ljudi su gladni za

podraajima.
Spitz je utvrdio da dojenad koja je dugo bila liena njege esto na posljetku utone u
nepovratno propadanje i sklona je podlei bolestima koje se istodobno jave. Emocionalna
deprivacija, kako je naziva, moe imati kobne posljedice.73
Slina stvar se pojavljuje i kod odraslih, ali u drugaijem obliku.
Svaki ovjek udi za tjelesnim dodirom. Roditelji/skrbnici milovanjem (stroking) djetetu

dokazuju potvrdu postojanja. Berne kae da je upravo potvrda osnova jedinica drutvenog
djelovanja. Razmjena potvrdi tvori transakciju, jedinicu drutvenih odnosa.
Berne smatra da poslije gladi za podraajima i gladi za priznanjem slijedi glad za strukturom.
Strukturiranje vremena naziva se programiranje. Vrste programiranja su: materijalno,
drutveno (znati kako prikladno pozdraviti, kako alovati, kako se udvarati- ovise o kulturi) i
osobno (prisnost nastupi kada osobno programiranje postane snano).74
Harris tvrdi da postoji est vrsta iskustava na koje se mogu svesti sve transakcije: povlaenje,
rituali, aktivnosti, razonode, igre i prisnost. Veina igara uzrokuje probleme. U ovome smislu
rije igra ne mora nuno znaiti uivanje ili zabavu. Ima mnogo iru definiciju. Slijedi
definicija igara Erica Bernea :
Igra je tekui slijed usporedno skrivenih transakcija koji vodi prema jasno
odreenom, predvidivom rezultatu. Drugim rijeima, rije je naizgled o vjerodostojnom skupu
transakcija koji se ponavlja, esto u posve istom obliku, ali zapravo ima skrivene motive. Ili,
jednostavnije, to je slijed poteza sa skrivenim mamcem, podvalom. Od procedura, rituala i
razonoda igre se jasno razlikuju dvama glavnim obiljejima: 1. Skrivenim pobudama i 2.
Dobitkom. Procedure mogu biti uspjene, rituali uinkoviti a razonode korisne, ali sve su te
razmjene transakcija po definiciji potene. One mogu sadravati nadmetanje, ali ne i sukob,
73
74
Ibidem, str. 21.
35
mogu zavriti uzbudljivo, ali ne i dramatino. Nasuprot tomu, svaka je igra u temelju
nepotena, a njezin rezultat ne samo uzbudljiv, nego i dramatian. 75
Za razumijevanje igara potrebno je objasniti pojmove procedura, rituala i razonoda, koje

svakako treba razlikovati od igara.
7.1.Procedure i rituali
Transakcije se obino dogaaju u sljedovima. One su programirane. Najjednostavniji oblici

drutvene aktivnosti su procedure i rituali. Procedura je slijed jednostavnih usporednih
transakcija izmeu Odraslih radi manipuliranja stvarnou.76
Ritual je prema trenutanom shvaanju, abloniziran slijed usporednih transakcija koji su

programirali vanjski drutveni imbenici.77 Postoje neformalni i formalni rituali. Primjer
neformalnog rituala je opratanje pri odlasku. Mogu se mijenjati ovisno o kulturi, ali im se
osnovni oblik ne mijenja. Formalni ritual je katolika misa. Oni su mnogo odreeniji.
Razonode. Moemo je definirati kao slijed poluritualnih, jednostavnih i usporednih

transakcija o odreenoj temu kojem je glavna svrha strukturiranje nekog razdoblja.78
Razonodu susreemo na zabavama (drutvenim okupljanjima), na koktelima i domjencima...
Njima se (uz rituale i procedure) strukturira vrijeme. Prilikom trajanja razonode, ego stanje
Dijete svake osobe procjenjuje mogunosti drugih. U primjeru zabave, svaka osoba e na
kraju izabrati sudionike s kojima bi se rado vie druila i komunicirala, dok e ostale odbiti.
Taj proces je intuitivan i podsvjestan. Eric Berne smatra da su razonode temelj za izbor
znanaca i da mogu pridonijeti stvaranju prijateljstava.
Igra. Ona je slijed poteza sa skrivenom podvalom, mamcem. Vano je rei da se ona razlikuje
od procedura, rituala i razonoda zbog skrivene pobude i dobitka. Ona je u pravilu nepotena, a
njezin rezultat moe biti dramatian. Bitno je shvatiti da rije igra ne znai nuno zabavu ili
uitak. Rat je takoer igra, koji se smatra najokrutnijom.
75
76
Berne, E. (2010.) Koju igru igra?: Psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: Mozaik knjiga.
77
Ibidem, str. 38.
78
Ibidem, str. 43.
36
Primjer 1. Kako bi se to bolje pojasnio pojam igre, naveden je primjer. Da nije bilo tebe
je najea igra u komunikaciji izmeu suprunika u braku.79 Gospoa Bijela se tuila kako
joj je suprug ograniio mnoge drutvene aktivnosti, ukljuujui i teaj plesanja na koji je silno
htjela ii. Nakon psihijatrijske terapije mu je popustio te je gospoa Bijela upisala plesni
teaj. Nedugo nakon otkrila je da ju je strah plesnih podija te je odustala od plesa. Tijekom
ivota imala je mnoge udvarae, ali je za mua odabrala dominantnog mukarca. Zbog
njegovih zabrana, njezine pritube bi izazvale svau te im je odnos bio znatno naruen. Zbog
grinje savjesti esto joj je donosio darove kako bi sebi olakao duu. Osim djece i brige u
kuanstvu nisu imali zajednikih tema za razgovor. Brak joj je potvrdio ono to je oduvijek
mislila: svi su mukarci loi i okrutni. Gospoa Bijela igra igru Da nije bilo tebe.
Primjer 2. Sljedea zgoda se desila u prisustvu transakcijskog analitiara. Sedmogodinjeg

Marka je prilikom veere zabolio trbuh te je zamolio da ode od stola zbog bolova. Roditelji su
mu dozvolili. Potom je njegov mlai trogodinji brat Mike rekao: I mene boli trbuh. Otac
mu je odgovorio: Neemo se tako igrati, jel' da? Mike je na to prasnuo i smijeh i rekao:
Neemo! Da se ta scena odigrala kod roditelja koji su opsjednuti zdravljem i brigom za
dijete, zabrinuti bi roditelji i mlaeg sina poslali da legne u krevet, te da se to ponovilo jo
nekoliko puta ta igra bi postala dio Mikeove osobnosti. Drugim rijeima, pravio bi se bolestan
kada god bi bio ljubomoran na nekog suparnika. Skrivena bi transakcija u tom sluaju bila :
Ne osjeam se dobro (drutvena razina) i I meni morate izai ususret. (psiholoka
razina). U ovom sluaju, Mikea su roditelji spasili karijere umiljenog bolesnika. Primjer
pokazuje da mala djeca igre poinju igrati posve svjesno. 80
Svrha igara. Poto svakodnevica nudi malo situacija za prisnost i budui da su neki oblici
prisnosti za veinu ljudi psiholoki neizdrive, veina vremena u komunikaciji zauzimaju
igre. Iz tog razloga igre su potrebne, jedino je pitanje nude li igre koje osoba igra najveu
korist za nju. Bit igre je njezin vrhunac, dobitak. U eprtlji (stvaranje nereda pa ispriavanje)
svrha igre je dobivanje oprosta koji se dobiva isprikama.
79
80
Ibidem, str. 63.
37
8. KARPMANOV TROKUT
Poznat je pod nazivom the drama triangle. Predstavlja drutveni i psiholoki model ljudske
interakcije. Kreirao ga je 1968. godine Stephen Karpman.81
8.1.Uloge u igri
Trokut se sastoji od tri uloge:
P progonitelj (kontrolirajui Roditelj)
S spasitelj (njegujui Roditelj)
rtva (adaptirano Dijete)
rtva je osoba koju se napada i koja se brani. Iz perspektive komunikacije i ego stanja to je
adaptirano Dijete.
Progonitelj je osoba koja je agresivna i ima agresivan nastup u komunikaciji. U to spada

kontrolirajui Roditelj.
Spasitelj je osoba koja nastoji smiriti situaciju i pronai rjeenje. Ta osoba esto radi u svom
egoistinom interesu i sukladno istom eli rjeenje od koje sama ima koristi ili se samo pravi
da eli rjeenje a zapravo podrava "igru". 82 Ovdje najee spada njegujui Roditelj.
Unutar tog trokuta dolazi do zamjene uloga u komunikaciji (zato se i zove trokut). Na primjer,
Progonitelj se ispuca te potom rtva osjea potrebu vratiti istom mjerom te rtva prelazi u
ulogu Progonitelja, a Progonitelj u ulogu rtve.
81
Odnosi (autorski): Rjeavanje konflikata, scenario bijeg u konflikt kako bi pobjegli od sebe [online].
Dinamika. Dostupno na: http://dinamika-coaching.wixsite.com/home/single-post/2014/06/05/Odnosi-
autorski-Rje%C5%A1avanje-konflikta-scenario-bijeg-u-konflikt-kako-bi-pobjegli-od-sebe [23.1.2017.]
82
Ibidem
38
8.2.etiri mogua rjeenja igre
Postoji etiri mogua rjeenja igre:83
1. Prilagodba. Prihvaanje igre koju drugi nameu. Ovo je karakteristino za adaptirano

Dijete.
2. Neutralizacija. Taktian potez kojim se neutralizira igra, a karakteristina je za
njegujueg Roditelja.
3. Eskalacija. Nastaje kada se osoba ne ponaa prema oekivanjima igraa i povlai
kontrapotez. Ovaj potez obino nastavlja rat, pojaava igru i izaziva manipulatora.
Karakteristian je za kontrolirajueg Roditelja.
4. Antiteza. Moe se nazvati i suradnja. Idealan nain razrjeavanja igara moi.
Ukljuuje strpljivost, nenasilje. Takav pristup vodi rauna o manipulatoru i situaciji.84
Karakteristino je za slobodno Dijete.
83
84
Ibidem, str. 116.
39
9. PODJELA IGARA
Eric Berne dijeli igre prema:
1. Broju igraa: igre za dva (Frigidna ena), tri (Borite vas dvojica), pet (Alkoholiar) i
vie igraa (Da, ali)
2. Valuti: rijei (Psihijatrija), novac (Dunik), dijelovi tijela (Pod no)
3. Klinikim tipovima: histerine (Prevrtljivica), opsesivno-kompulzivne (eprtlja),
paranoine (Zato se uvijek meni dogaa), depresivne (Opet ista pria)
4. Zoni: oralne (Alkoholiar), analne (eprtlja), falusne (Borite se vas dvojica)
5. Psihodinamici: protufobijske (Da nije bilo tebe), projektivne (Roditeljski sastanak),
introjektivne (Psihijatrija)
6. Poremeajima nagona: mazohistike (Da nije bilo tebe), sadistike (eprtlja) i
fetiistike (Frigidni mukarac).85
Uzimaju se u obzir jo tri varijable:
1. Prilagodljivost : neke se igre poput Dunika ili Pod no, pravilno mogu igrati samo
jednom vrstom valute, a druge su primjerice ekshibicionistike, prilagodljivije;
2. Postojanost: nekih se igara lako odrei, druge su postojane
3. Jainu: neki ljudi svoje igre igraju oputeno, a drugi su pri igranju napeti i agresivni. S
obzirom na to, igre dijelimo na lagodne i estoke.
Igre se mogu dijeliti po stupnjevima:
Igra prvog stupnja jest prihvatljiva u igraevu drutvenom krugu;
Igra drugog stupnja ne izaziva trajnu i nepopravljivu tetu, ali je igrai nastoje skriti od
oiju javnosti;
Igra treeg stupnja igra se do kraja, a zavrava u bolnici, sudnici ili mrtvanici.86
85
86
Ibidem
40
ivotne igre
Prema Berneu postoje ivotne igre, Brane igre, Drutvene igre, Seksualne igre, Igre iz
podzemlja, Igre iz ordinacije i Dobre igre.
U ivotne igre spadaju: Alkoholiar, Dunik, utni me, Doao si mi na zicer gade, Vidi to
sam uinio zbog tebe i njihove inaice. 87
Alkoholiar
To je igra za pet igraa (ako je u svom punom obliku), ali esto bude igra za dva igraa.
Glavnu ulogu ima Alkoholiar, recimo da ga igra Bijeli. Glavnu sporednu ulogu ima
Progonitelj, koji esto bude brani partner. Ulogu Izbavitelja obino igra obiteljski lijenik
koji se zanima za pacijenta. Englez ili Naivina najee ima ulogu majke Bijelog koja mu
daje novac i suosjea s njim zbog supruge koja ga ne razumije. Naivina moe prijei u ulogu
Poticatelja. Rije je o dobriini koji nudi robu i kad ga nitko nita ne pita: Hajde, popij
pie sa mnom (i propast e bre). 88 Pipniar ili prodava u trgovini igra sporednu ulogu. U
alkoholiaru igra petu ulogu, a to je Posrednik, odnosno izravni opskrbljiva alkoholnim
piem. Uloga branog partnera moe imati sve tri uloge: u pono je Englez, presvlai ga, kuha
mu kavu i doputa mu da se iskali na njoj, koristi popustljivi stil komuniciranja, ujutro je
Progonitelj koji ga grdi zbog nedolina ponaanja, koristi agresivni stil komuniciranja, a
89
uveer Izbavitelj koji ga uvjerava da moraju promijeniti svoj ivot. U kasnijim fazama
Bijeli ponekad izbaci iz igre ulogu Progonitelja i Izbavitelja, izbaci one koji s njim agresivno
ili popustljivo komuniciraju ali ih tolerira ako ele biti opskrbljivai. Iskustvo je pokazalo da
dobitak u igri Alkoholiar nije u samom opijanju ve u danu nakon opijanja- mamurnosti.
Teki sluajevi alkoholizma u kojima osoba ne osjeti mamurnost se ne ubrajaju. Za
Alkoholiara je mamurnost psiholoki muna. esto se nazivaju pogrdnim rijeima
vrijeajui sami sebe. Berne navodi primjer u kojoj je jedna osoba na psihoterapiji svaki puta
nakon opijanja sama sebe vrijeala, dok je psihoterapeut sluao i utio. Kasnije je ta ista osoba
koja se je vrijeala, a na grupnom terapiji rekla kako ga je psihoterapeut nazivao takvim
rijeima. Cilj igre alkoholiara je u pogrdnim rijeima i vrijeanju samih sebe dan nakon.
87
88
Ibidem, str. 75.
89
Ibidem
41
Transakcijska je svrha opijanja, osim osobnih zadovoljstava koje donosi, da stvori
situaciju u kojoj e Dijete otro prekoriti ne samo unutarnji Roditelj nego sve roditeljske
figure u Alkoholiarevoj okolini kojima je dovoljno stalo da pomognu. 90
Ukratko: Cilj igre Alkoholiar je samokanjavanje i vrijeanje samih sebe. Uloge su:
Alkoholiar, Progonitelj, Izbavitelj, Naivina (Englez), Posrednik. Najuinkovitiji nain jest
potpuno izlazak iz igre, koja e se zamijeniti nekom drugom igrom.
Brane igre
Berne nabraja neke od Branih igara: U kripcu, Sudnica, Frigidna ena, Frigidni mukarac,
Vjeito uurbana, Da nije bilo tebe, Vidi koliko sa se trudio i Draga moja.
Da nije bilo tebe
Kada je otkrivena ova igra postalo je jasno da postoji cijelo jedno podruje drutvenog
djelovanja koja poiva na skrivenim transakcijama. Radnja se sastoji od toga da se ena uda
za dominantnog mukarca kako bi on ograniio njezine aktivnosti i tako je sprijeio da upada
u situacije kojih se plai. U ovoj igri ona njemu predbacuje to ju on ograniava. Zbog toga on
joj na razne naine udovoljava. Suprug, eni brani ii na plesni teaj, te kako joj je popustio
ona upisuje plesni teaj i shvati da se opsesivno boji plesnog podija.91
Vidi koliko sam se trudio
Igra za tri igraa. Najee sudjeluju brani par i psihijatar. Mu eli razvod, iako to ne eli
iskomunicirati sa enom. ena ne eli razvod i ne krije to. Zajedno otiu psihijatru. Suprug na
terapiji sudjeluje isto toliko samo da pokae eni da se trudi. Kako vrijeme odmie on
postaje svadljiviji s terapeutom. U poetku je kui suzdraniji, ali nakon nekog vremena
njegovo ponaanje postane loije nego prije. Nakon, otprilike pet do deset puta, on odbija
nastaviti ii na terapije te supruga nastavi odlaziti sama. Umjesto na terapije mu odlazi u
ribolov ili na utakmice. ena je tada prisiljena sama podnijeti zahtjev za razvod. Mu ispada
nevin te izigrava rtvu u komunikaciji, poto je razvod pokrenula ona, a postigao je to je htio.
90
91
Ibidem, str. 108.
42
Upravo ovakav slijed dogaaja je i bio cilj igre koju je mu igrao. Naao se u dobrom
poloaju jer svakom odvjetniku moe rei Vidi koliko sam se trudio! 92
Postoji inaica ove igre, koja moe biti kobna. U najgorem sluaju moe zavriti
samoubojstvom. Berne ju je opisao primjerom veoma zaposlenog mukarca s irom na
elucu. Ima onih koje ovakve situacije iskoritavaju za skrivene ciljeve. Navodi tri stupnja
ove igre.93
Prvi stupanj. Mukarac objavi supruzi i prijateljima da ima ir na elucu, ali da e nastaviti
normalno raditi. Time eli izazvati njihovo divljenje. eli pokazati kako se rtvuje.
Drugi stupanj. Mukarac sazna da ima ir, ali to odlui tajiti od svojih prijatelja i supruge.
Nastaviti raditi sve dok se jednog dana ne onesvijesti na poslu. im su je o tome obavijestili
prava poruka je bila jasna Vidi koliko sam se rtvovao!94 Odsada bi ona trebala njega
potovati i aliti zbog svih runih rijei koje mu je izgovorila. Odsada bi ga trebala voljeti,
nakon to su mu propali svi pokuaji da zadobije njezinu ljubav. Iznenadno suoena s
ozbiljnom boleu svojega mua, osjea se kao da je uhvaena u klopku.
Trei stupanj. Niim najavljeno mu poini samoubojstvo zbog svoje bolesti. ir mu preraste
u rak i jednog dana, ena pronae mua mrtvog na podu. Poruka je jasna: Vidi koliko sam se
rtvovao!
Drutvene igre
Pod drutvene igre spadaju: Nije li to strano, Slaba toka, eprtlja i Zato ne-Da, ali.
eprtlja
Berne navodi sljedei primjer. Bijeli je doao u goste kod Crnog. Prvo je prolio viski po
veernjoj haljini ene Crnoga. Crni osjeti navalu bijesa, ali zatim nasluti da bi Bijeli mogao
pobijediti ako se razbjesni i time pokae da je dobio to je htio. Bijeli se ispria, a Crni na to
promrmlja da mu oprata. Nastavlja unitavati imovinu Crnog, razbija stvari, prolijeva, radi
92
93
Ibidem, str. 109.
94
Ibidem, str. 110.
43
nered. Dijete Bijelog je ushieno jer je moglo uivati u svim tim inovima i da su mu pritom
oproteni, a Crni je zadovoljan jer je pokazao veliku samokontrolu. Od ove neugodne situacije
profitiraju obojica, pa zbog toga Crni Bijelog ne izbaci iz drutva.
Bijeli koji vue prvi potez, izai e kao pobjednik u svakom sluaju. Pravi dobitak za Bijelog
nije stvaranju nereda, to je samo usputna korist. Pravi dobitak za njega je dobivanje oprosta.
Antiteza: u takvoj situaciji, kada Bijeli zatrai oprost, rjeenje nije da mu Crni oprosti ve bi
trebao odgovoriti: Danas mi moe osramotiti enu, unititi pokustvo i upropastiti sag, ali
molim te da mi se ne ispriava.95 Tako Bijeli ne bi dobio oprost, koji mu je bio krajnji cilj
igre.
Seksualne igre
Ovdje spadaju Borite se vas dvojica, Perverzija, Prevrtljivica, Oica, Kr i lom.
Prevrtljivica
Berne navodi da se moe igrati na nekoliko stupnjeva ozbiljnosti.96
Prvi stupanj. Naziva se jo Skini mi se. Popularna je na drutvenim okupljanjima i u biti se

sastoji od blagog oijukanja. Na primjer, Bijela obznani mukarcu da je slobodna i pone
uivati u njegovom udvaranju. Kada on izjavi svoje namjere ona odlazi u nova osvajanja.
Drugi stupanj. Drugi naziv je Gaenje. U ovom stupnju Prevrtljivice, udvaranje od strane
Crnog samo je sporedno zadovoljstvo. Glavno zadovoljstvo dobiva odbijanjem Crnog. Za
razliku od Prevrtljivice prvog stupnja, Bijela ovdje Crnom pobudi mnogo vee nade. Kada on
zagrize ona ga s gaenjem odbije i uiva u njegovoj ponienosti.
Trei stupanj. Opasna je igra jer zavrava, ubojstvom, samoubojstvom ili u sudnici. Radi se o
tome da Bijela namami Crnog na tjelesni dodir, a zatim ustvrdi da ju je napao ili joj nanio
neponovljivu tetu. U najgorem obliku ove igre, Bijela dozvoli Crnom da dovri spolni in
prije negoli zapone s optubama. Optube mogu zapoeti odmah (na primjer s povikom da je
silovana), ili mnogo kasnije. Odlui li se na kartu silovanja, vjerojatno e oko sebe skupiti
95
96
Ibidem, str. 132.
44
vanjske suradnike, nekog lanog svjedoka ili radoznale saveznike, kao na primjer medije,
policiju, terapeute ili roake... esti primjeri znaju biti kod maloljetnih djevojaka kada se
otkrije da imaju vezu sa starijom ovjekom. Osjeaju se da su prisiljene ljubavni odnos
pretvoriti u trei stupanja Prevrtljivice, iako bi najee nastavile odnos.
Antiteza: Mukarac treba paziti i naslutiti kada se uvlai u igru Prevrtljivice, a kada netko ima
iskrene namjere. Jedini siguran izlaz je pobjei glavom bez obzira prije zavretka igre.
Igre iz podzemlja
Berne navodi sljedee igre iz podzemlja: Lopovi i panduri, Kako izii odavde i Smotajmo ga
na brzinu.
Kako izii odavde
Zatvor najbolje podnose zatvorenici koji vrijeme provedeno tamo strukturiraju kakvom
aktivnou, razonodom ili igrom.97 Omiljena aktivnost im je pisanje i itanje, a omiljena
razonoda bijeg. Omiljena igra, u zatvorima i bolnicama, jest Kako izii odavde. Naziva se jo
Hou van. Treba je razlikovati od Dobrog vladanja. Igru Hou van igraju osobe ije unutarnje
Dijete zapravo ne eli izii van. ine Dobro vladanje, ali u kljunom trenutku sabotiraju sami
sebe pa ne budu puteni na slobodu. Razlika izmeu Kako izii odavde i Dobrog vladanja je u
tome to u Dobrom vladanju Roditelj, Odrasli i Dijete surauju s ciljem otputanja, dok u
Kako izii odavde Roditelj i Odrasli vuku propisane poteze do kritinog trenutka kad Dijete,
koje zapravo strepi od izlaska u neizvjesnost vanjskog svijeta, preuzme glavnu rije i pokvari
sve dotad uinjeno.
Antiteza. Bolniko i zatvorsko osoblje moe prepoznati kada je rije o Hou van, a kada je
rije o Dobrom vladanju. Dobro vladanje je potena radnja pa joj se i treba na poten nain
pristupiti i otvoreno razgovarati. Ovoj skupini pripadaju igre Mora me sasluati i Pogreno
osuen. Mora me sasluati je kada tienik neke ustanove zahtijeva mogunost da iznese
pritube. U ovoj igri sadraj je nebitan. Glavni mu je cilj uvjeriti sebe da e ga oni na visokim
poloajima sasluati. Ako se popusti ovakvom igrau, moe se oekivati da e uskoro doi s
novim i veim zahtjevima. Ako se saslua igraa i da mu se na znanje da je sasluan, on e
97
45
biti zadovoljen i nee raditi probleme jer je postigao ono to je htio- Biti sasluan od strane
osoba na visokim poloajima.
Pogreno osuen takoer pripada toj skupini igara. Pravi e kriminalac ulagati
albe da je pogreno osuen u iskrenoj tenji da se domogne slobode. U tom je sluaju to dio
procedure. No kanjeniku, kojem je Pogreno osuen igra, nije cilj izii na slobodu- ako ga
puste, vie se nee imati na to aliti. 98
Igre iz ordinacije
Dijelimo ih na tri vrste, prema ulozi zaetnika:
1. Igre koje igraju terapeuti i socijalni radnici: Samo ti elim pomoi i Psihijatrija.
2. Igre koje igraju struno potkovani pacijenti u terapijskim skupinama, primjerice
Staklenik.
3. Igre koje igraju neupueni pacijenti i klijenti: Socijalni sluaj, Seljanka, Glupan i
Drvena noga.99
Seljanka
Prototip seljanke je siromana seljanka koja je prodala kravu kako bi mogla otii lijeiti se u
sveuilinu kliniku u velikom gradu.100 Tamo ju je osobno pregledao profesor i zainteresirao
se toliko da je odluio predstaviti je studentima medicine na sveuilitu. Iznio je patologiju,
simptome i lijeenje. Cijela situacija ju je ispunila strahopotovanjem. Divila se njegovu
znanju: Oh profesore, ba ste krasni! Dao joj je recept kako bi se izlijeila. Nikad nije
podignula lijek iz vie razloga.Prvo zato to u njezinu selu nema ljekarne, a drugo zato to joj
je taj papir previe ostao vrijedan. Nikada se nije oporavila. I dalje je epala, ali zato je svima
u selu priala kako ju je divan doktor izlijeio. Nekoliko godina poslije, taj isti profesor je
sasvim sluajno prolazio njezinim selom i ona ga je zaustavila i toliko pohvalila da nije ni
primijetio da ona i dalje epa.
98
99
Ibidem, str. 148.
100
Ibidem, str. 159.
46
U drutvenom ivotu Seljanku igraju ljudi u bezazlenoj inaici Ba te divni g. Uspjeni!. U
takvoj bezazlenoj inaici on je divan, poznati pjesnik, slikar, znanstvenik... Mlade ene dolaze
izdaleka kako bi mogle idealizirati njegove nesavrenosti.
U prepredenoj inaici, g. Uspjeni moe i ne mora biti divan, ali naie na enu koja
ne zna cijeniti njegove najbolje strane. Moda je poput prostitutke visoke klase. Igra Malecka
i ja rabi geslo ba ste divni kao isto laskanje da bi ostvarila svoje ciljeve. U sebi mu se
podsmjehuje ili ga nije u stanju shvatiti. U svakom sluaju, ne mari za njega, zanimaju je
samo pogodnosti koje s njim dobiva.101
U ordinaciji Seljanka se igra pod geslom Ba ste divni doktore u inaici koja je bezazlena
pacijentica e biti dobro sve dok moe vjerovati u geslo, to znai da terapeut mora paziti na
ponaanje u privatnom i javnom ivotu. U prepredenoj inaici pacijentica se nada da e
terapeut nasjest na njezino laskanje i pomisliti Neobino dobro zapaate. Ako ga navede na
takvo miljenje, otvoren joj je put da napravi od njega budalu. Pacijentica u ovom sluaju e
pobijediti i nee joj biti bolje. Berne navodi primjer kako je jedna ena dugo igrala Ba ste
divni sa svojim psihijatrom bez ikakva poboljanja. Na kraju ga je napustila uz mnogo isprika
i naklona. Nakon psihijatra posjetila je sveenika. Zavodila ga je i igrala Prevrtljivicu drugog
stupnja. Potom je susjedi rekla kako ne moe vjerovati da joj se takva osoba, koja je uz to jo i
u braku, mogla upucavati. Sasvim sluajno je susjeda kojoj je to ispriala aktivna u crkvi.
Dobre igre
Dobru bismo igru mogli opisati kao onu iji drutveni doprinos nadmauje sloenost
motiva koji su joj u podlozi, posebice ako ih je igra prihvatio bez cinizma ili osjeaja
uzaludnosti. Drugim rijeima, dobra bi igra bila ona koja pridonosi dobrobiti ostalih igraa i
samospoznaju zaetnika.102
Berne u dobre igre ubraja Radni odmor, Kavalir, Dobroinitelj, Lokalni mudrac, Bit e im
drago to su me poznavali.103
101
102
Ibidem, 171.
103
Ibidem
47
Dobroinitelj
Bijeli je stalno na usluzi drugima, ali ima skriveni motiv. Skriveni motiv moe biti iskupljenje
za neka nedjela koje je uinio u prolosti ili sadanjosti. Nastoji si podii drutveni ugled tako
to, na primjer, kupuje prijatelje. Takva osoba moe pokloniti siromanima veliku svotu
novca, ali iako ima skriveni motiv, treba mu se odati priznanje jer je uinio dobro djelo.
Osobe koje igraju Dobroinitelja najee imaju i prijatelje i neprijatelje. Neprijatelji ih
kritiziraju zbog njihovih motiva, a prijatelji su zahvalni na pomoi i umanjuju njihove motive.
Berne navodi da u obiteljskom kontekstu postoje inaice koje su za svaku osudu.104 Radi se o
inaici s tri igraa, u kojemu se otac i majka natjeu za naklonost djeteta.
Jedan od razloga zato igramo igre jest stvaranje ivotnih stajalita, kojih ima etiri. Biramo
igre koje e potvrditi nae ivotno stajalite.
104
48
10.ETIRI IVOTNA STAJALITA
Prvo ivotno stajalite koje dijete zakljui jest da Ja nisam O.K., a o svojim roditeljima Vi
ste O.K.. Taj stav, Ja nisam O.K.-Ti si O.K.e ga najvie odreivati u njegovu ivotu. Iako
neki kau da su imali sretno djetinjstvo i da nikada nisu doli do toga zakljuka, Harris
smatra da to nije istina te da svaka osoba, odnosno svako dijete to zakljui.105 U najranijim
mjesecima u ivotu uspostavlja se sredinje osjeajno stajalite.
Harris vjeruje da se ta stajalita ne mogu izbrisati, ali se mogu promijeniti.
Transakcijska analiza tvori sljedeu klasifikaciju etiriju ivotnih stajalita koje moemo
imati prema sebi i prema drugima:
1. Ja nisam O.K.- Ti si O.K.

2. Ja nisam O.K.- Ti nisi O.K.
3. Ja sam O.K.-Ti nisi O.K.
4. Ja sam O.K.- Ti si O.K.106
Ja nisam O.K.- Ti si O.K. je prva privremena odluka koja je utemeljena na doivljajima u

prvoj godini ivota. Dijete do kraja druge godine svojega ivota ustupa mjesto drugom ili
treem ivotnom stajalitu: Ja nisam O.K.-Ti nisi O.K.; Ja sam O.K.-Ti nisi O.K. Prve tri
odluke su neverbalne i odnose se na milovanje ili ne milovanje. Dodir je djetetu jako bitan u
njegovom razvoju. Npr., dijete kada se rodi, za njega to moe biti veliki ok i milovanje od
strane osobe koja ga primi mu moe ublaiti taj ok i pomoi da doivi ljude kao dobre i
bezopasne. One su zakljuci, a ne objanjenja.
10.1. JA NISAM O.K.-TI SI O.K.
U ovoj poziciji osoba vidi sebe kao slabu ili lou osobu, a druge vidi kao bolje od sebe. U
ovom stajalitu postoji osjeaj koji je O.K. jer postoji i milovanje. Svako dijete je milovano u
prvoj godini ivota upravo samim time jer ga netko mora uzeti u ruke kako bi se pobrinuo za
njega. Javlja se i osjeaj koji nije O.K. To je zakljuak o sebi samome.
105
106
Ibidem, str. 82.
49
Osoba koja usvoji prvo stajalite osjea se preputenom na milost i nemilost drugih.
Ima veliku potrebu za milovanjem (potvrdom), ili priznanjem, a to je psiholoka verzija ranog
tjelesnog milovanja. U ovom stajalitu ima nade zato to postoji izvor milovanja (potvrde)- TI
SI O.K.-ak i ako milovanje nije stalno.107
Najbolji primjer za objasniti stajalite Ja nisam O.K. jest primjer zloestog djeaka. Kae da
sam zloest pa u i biti zloest! On se kroza ivot moe probijati udarajui rukama i nogama,
te tako postii varljivu cjelovitost linosti s barem jednom konstantom na koju moe raunati:
JA NISAM O.K.-TI SI O.K.108
Osoba koja prihvaa ovo ivotno stajalite najee komunicira nesigurno i bojaljivo. U
komunikaciji djeluje povueno, pasivno i nezainteresirano. Najee primjenjuje popustljivi
stil komuniciranja jer tue potrebe i elje stavlja ispred svojih. Zauzima depresivnu poziciju
u komunikaciji. Iz konflikta najee izlazi prilagodbom ili povlaenjem upravo zato to sebe
stavlja u podreenu poziciju. Takva osoba bjei od konflikta ili ih negira. Osoba koja prihvati
ovo ivotno stajalite ne dri do zadovoljenja svojih, ve tuih potreba.
10.2. JA NISAM O.K.-TI NISI O.K.
Zato se javlja TI NISI O.K.? Na primjer, do prve godine ivota majka je dijete stalno primala
u ruke jer je morala, djete je bilo nesposobno samo hodati. S vremenom dijete naui hodati
(prva godina ivota) te ga majka sve manje prima u naruje, odnosno sve ga manje miluje.
Ako je majka nosila dijete u rukama samo zato to je morala te kada dijete pone samo hodati
sve ga manje prima u naruje, sve ga manje miluje. Dijete pone dobivati sve vee kazne jer
stalno izlazi iz krevetia i ne eli biti na mjestu. Ozlijede za koje je samo krivo postaju sve
uestalije jer se pri kretanje spotie o prepreke. Milovanje koje je dobivao nestaje. Nastavi li
se ovakvo stanje lienosti milovanja, dijete dolazi do zakljuka i ivotnog stajalita Ja nisam
O.K.- Ti nisi O.K.109 Do ovog ivotnog stajalita dolazi kada djeja potreba za dodirom od
strane roditelja nije zadovoljena.
107
108
Ibidem, str. 85.
109
Ibidem, str. 90.
50
Osoba koja prihvati ovo ivotno stajalite ne dri do svojih, ali ni do tuih elja i potreba.
Smatra da s njom neto nije u redu te da se drugima ne moe vjerovati. Miljenja je da za nju
nema nade i da njezine potrebe i elje nikada nee biti ispunjene. Nesretna je osoba i ne uiva
u drutvu drugih ljudi. Komunicira suzdrano i nezainteresirano. Odbija druge ljude od sebe
upravo zbog svoje nepovjerljivosti prema drugima. Izbjegava konflikte. Zauzima ivotnu
poziciju da su drugi, ali i ona sama besmisleni. Stil komuniciranja kojim se slui jest
popustljivi stil. Ovo je nesigurna osoba koja to pokazuje svojom verbalnom i neverbalnom
komunikacijom.
10.3 JA SAM O.K.-TI NISI O.K.
Harris vjeruje da samopotvrivanje javlja kada se malian oporavlja od ozbiljnih, bolnih

ozljeda, kao na primjer kod zlostavljane djece. Radi se o djetetu koje je toliko jako bilo
pretueno da mu je pukla kost i da je krvario.
Dok se ovako maleno bie oporavlja tako to lei i lie vlastite rane, vjerujem da
pritom osjea stanovitu ugodu onako samo i preputeno samome sebi, ako ni zbog ega
drugog a onda zato to se njegovo oporavljanje tako silno razlikuje od velike boli koju je
upravo doivjelo. Kao da osjea:Bit e mi dobro ako me ostavite na miru. O.K. sam
nasamo.110
Kad se nasilni roditelji ponovno pojave, dijete bi se moglo stisnuti od uasa da e se batine
ponoviti. Vi ste me ozlijedili! Vi niste O.K. Ja sam O.K.-Ti nisi O.K.111 Takvo bie je
steklo iskustvo preivljavanja. Postepeno kako odrasta tako uzvraa udarac. Mrnja je ono to
ga odraava. Ovako ivotno stajalite za njega je odluka koja mu spaava ivot. Ovakva djeca
odrastaju u osobe koje smatraju da su za sve oni sami krivi. Na primjer, okorjeli kriminalci
zauzimaju to stajalite. To su osobe bez savjesti. Bez obzira na njihove postupke uvjereni su
da su O.K. i da e uvijek biti za sve krivi. Harris navodi pojam moralna imbecilnost. 112
Osoba za sebe smatra da je O.K. te je iskljuila bilo kakvu mogunost primanja ulaznih
podataka da je netko drugi O.K.
110
111
Ibidem, str. 90-91.
112
Ibidem, str. 92.
51
Osoba u ovoj poziciji stavlja svoje potrebe i elje ispred potreba i elja drugih ljudi. Zauzima
arogantnu poziciju. Komunicira agresivno i nepopustljivo. Upravo zbog trauma iz djetinjstva
smatra da je najbolje da se otarasi drugih kako bi sama sa sobom bila O.K. Ovakvo ivotno
stajalite je nastalo jer za njezine elje i potrebe u djetinjstvu nitko nije mario. To je osoba
koja je pretrpjela neku teku traumu. Nanosi tetu drugima bez grinje savjesti. Nije joj
problem agresivno se boriti za svoje potrebe i elje. U konfliktu se ponaa poput morskog
psa koji grize i ne puta; sve dok ne postigne svoj cilj.
Prema rijeima Harrisa rano djetinjstvo mnogo osuivanih psihopata koji zauzimaju to
stajalite otkriva upravo ovakav oblik izrazitog tjelesnog zlostavljanja.
10.4. JA SAM O.K.- TI SI O.K.
Prva tri stajalita temelje se na osjeajima. etvrto stajalite je odluka koju donosimo. Temelji
se na misli, vjeri i procjeni djelovanja. O etvrtom stajalitu ne moemo donijeti odluku bez
znatno vie informacija no to je veini osoba dostupno, a tiu se okolnosti u kojima je ve
zarana u ivotu donesena odluka o poetnim stajalitima.113
Ona djeca kojima je rano u ivotu pomognuto da otkriju da su O.K. su sretna djeca. Pomoglo
im se tako da ih se vie puta izloilo situacijama u kojima su sami sebi mogli dokazati vlastitu
vrijednost i vrijednost drugih.
Ono to razlikuje uspjene osobe od neuspjenih jest Ja nisam O.K.-Ti si O.K. Najei nain
na koji se ljudi odnose s ovim stajalitem je igranje igara. 114 Harris vjeruje kako sve igre
proizlaze iz jednostavnih igara iz djetinjstva. Na primjer, igra Moje je bolje od tvojeg.
Ova se igra igra da bi se postiglo malo, trenutano olakanje od stranog tereta

NISAM O.K. Vano je imati na umu to stajalite JA NISAM O.K.-TI SI O.K. znai
trogodinjaku. JA NISAM O.K. znai: malen sam, bespomoan, nezatien, prljav, sve to
inim nije dobro, nespretan sam i ne znam se sluiti rijeima kako bih ti pokuao objasniti
kakav je to osjeaj. TI SI O.K. znai: trostruko si vii od mene, moan si, uvijek ima pravo,
113
114
Ibidem, str. 94.
52
ima sve dogovore, pametan si, ima kontrolu nad mojim ivotom i mojom smrti, moe me
udariti i ozlijediti i to je jo TI SI O.K.115
Svako rastereenje od toga izaziva djetetu olakanje. Kao na primjer utanje make,
posjedovanje vie igraaka, udaranje mlaeg brata... Odrasli igraju drugaiju varijaciju ove
igre. Kod nekih ljudi privremeno olakanje znai nagomilavati svoju imovinu, ivjeti u boljoj
kui od susjeda... Cilj je barem na kratko olakati stajalite NISAM O.K.
Sve igre potjeu od jednostavne djeje igre Moje je bolje od tvojeg te joj je cilj barem malo
i na kratko olakati breme stajalita NISAM O.K. Ono to uistinu znai izjava Moje je bolje
od tvojeg je zapravo Nisam tako dobar kao ti. Ovdje je rije o napadu obranom. Ako igra
krene u krivom smjeru moe zavriti naglim ogurivanjem, amarom ili izjavom poput To
nije istina: moje je bolje! Zbog toga, malian se vraa ondje gdje mu je mjesto i opet je
dokazano da NISAM O.K. ouvanje ovakvog stajalita prua neku bijednu sigurnost.
U tome je bit svih igara. Igre su nain na koji vrijeme upotrebljavaju oni ljudi koji ne
mogu podnijeti manjak potvrde uzorkovan povlaenjem, no ije stajalite NISAM O.K.
svejedno onemoguuje krajnji oblik povezanosti (prisnosti).116
Najbolja ivotna pozicija. Osoba dri do svojih elja i potreba, ali i do tuih. Dolazi do cilja
bez da nanese tetu sebi ili drugima. Pokazuje empatiju. U konfliktu djeluje kao sova te
pristaje na suradnju (integraciju). U komunikaciji se slae s drugima te ih slua. To su osobe
koje smatraju da s drugima u suradnji se moe postii zadovoljenje svojih i tuih potreba i
elja. Komuniciraju iskreno, otvoreno i spremni su na suradnju.
Stajalite JA SAM O.K.-TI SI O.K. poiva na ljubavi koja sve prihvaa i zahvaljujui kojoj je
obrambeno strukturiranje vremena nepotrebno.117 Davanje i dijeljenje s drugim su spontani
izvori radosti. Prisnost podrazumijeva odnos lien igara jer ciljevi nisu skriveni. U ovome
sluaju Odrasli u komunikaciji vodi glavnu rije. Za igre se moe rei da su gotovo uvijek
razorne s obzirom na to da je njihov cilj skriven, a skrivenost je suprotnost prisnosti.
Najpovoljniji uvjeti za prisnost su: odnos lien igara, prisutnost Odraslog i kada je osoba
posveena stajalitu JA SAM O.K.- TI SI O.K.
115
116
Ibidem, str. 189.
117
Ibidem, str. 196.
53
11.PROVEDENO ISTRAIVANJE O IGRAMA U KOMUNIKACIJI
Igre u komunikaciji su skriveni potezi, manevri kojima ljudi strukturiraju svoje vrijeme. Na
primjer, ena na zabavi zavede mukarca, te kada joj on uputi kompliment ona se okrene i
ode. ena je u ovom sluaju odigrala igru jer je lano zavela mukarca te ga potom odbila. Svi
mi igramo igre, svjesno ili nesvjesno.
Istraivanjem se eli dokazati vole li ljudi komunikacijske igre; zbog ega iz igraju; jesu li ih
svjesni; koje igre najee igraju.
11.1. Predmet istraivanja
Predmet istraivanja su komunikacijske igre i manipulacije koje ljudi koriste u komunikaciji

s drugima kako bi ostvarili neke svoje elje, potrebe ili interese
11.2. Cilj istraivanja
Istraivanjem se eli doznati kojim i kakvim komunikacijskim igrama se ljudi slue u kojim
situacijama ih koriste, te na koji nain i zato.
ISTRAIVAKA PITANJA
Imaju li ljudi neke svoje omiljene igre i koje?

Kada ih koriste i u koju svrhu?
U kojim situacijama su ljudi skloni zaigrati komunikacijsku igru?
Jesu li svjesni kada ih drugi uvuku u igru?
Kako reagiraju kada osvijeste da su uvueni u igru?
Hipoteze
H1-Ljudi vole igrati komunikacijske igre.
H2-Ljudi igraju komunikacijske igre radi postizanja osobne koristi ili dobiti.
54
H3-Ljudi nisu svjesni kada su prevareni u komunikaciji.
H4-Ljudi misle da igre nisu nuni alat za ostvarivanje svojih ciljeva.
H5-Ljudi koji ive u manjim mjestima rjee svjesno igraju komunikacijske igre.
H6-Ljudi iznad 28 godina ee igraju komunikacijske igre.
11.3 Metoda i uzorak istraivanja
Za ovu tematiku koristila se metoda anketiranja, koja moe pruiti informacije o

osvijetenosti, miljenju i stavovima te iskustvima pojedinaca u svezi s igrama u
komunikaciji. Upitnik je izraen samostalno za potrebe ovog diplomskog rada i postavljen.
Sudjelovalo je 98 ispitanika, prigodni uzorak.
55
11.4 Analiza rezultata istraivanja
Anketu je ispunilo 98 ispitanika.
1) Kojoj dobnoj skupini pripadate?
4,10%
Dobna skupina
1,00%
5,20%
18-27
13,40% 28-37
38-47
48-57
76,30%
57 +
Najvei broj ispitanika pripada skupini od 18-27 godina (76,30%). 13,40% ispitanika je u
skupini 28-37 godina; 48-57 (4,10%); 38-47 (5,20%) i jedan ispitanik iznad 58 godina (1%).
56
2) Kojem rodu pripadate?
Kojem rodu pripadate?
20,40%
ene
Mukarci
79,60%
79,60% ispitanika su ene, a 20,40% mukarci.
3) Gdje ivite?
Gdje ivite?
19,40%
14,30% Veliki grad

66,30% Manji grad
Manji gradid
Veina ispitanika dolazi iz veih gradova (66,30%), zatim slijede mali gradii (19,40%) te
manji grad (14,30%).
57
4) Osjeate li se u komunikaciji prevareni?
Osjedate li se u komunikaciji prevareni?
1,00%
18,40%
25,50%
Ne ba
Da ponekad
Da, samo od nekih ljudi
55,10% Vrlo esto
55,10% ispitanika se ponekad osjea prevarenima u komunikaciji. 25,50% se osjea

prevarenima samo od nekih ljudi. 18,40% se ne osjea prevarenima. Samo jedan ispitanik
(1,00%) se vrlo esto osjea prevarenim u komunikaciji.
58
5) Jeste li spremni osobi vratiti na isti nain?
Jeste li spremni osobi vratiti na isti nain?
Ne, ne bavim se time
Da ako mi se prui prilika
32,70% 30,60%
Planiram osvetu
11,20%
24,50%
Porazgovaram s osobom i traim
objanjenje
1,00%
Izbjegavam takve osobe od kojih

sam doivio/la povredu ili
predpostavljam da je osobe tome
sklona
32,70% ispitanika izbjegava osobe od kojih su doivjeli povredu ili pretpostavljaju da je

osoba tome sklona. 30,60% ispitanika nisu spremni vratiti osobi na isti nain, tj. ne bave se
time. 24,50% su spremni vratiti osobi na isti nain ako im se za to prui prilika. 11,20%
ispitanika porazgovara s osobom i trae objanjenje. 1,00% planira osvetu.
59
6) Prema Vaem iskustvu koliko esto se ljudi u komunikaciji slue igrama kako bi neto
dobili ili ostvarili svoj cilj?
Prema Vaem iskustvu koliko esto se ljudi

slue igrama kako bi neto dobili ili ostvarili
svoj cilj?
1,00% 4,00%
15,50%
36,60% Nikad
Rijetko
Ponekad
42,90 esto
Vrlo esto
42,90% smatraju da se ljudi esto slue komunikacijskim igrama. 36,60% misle da se ljudi
ponekad slue igrama. 15,50% ih smatra da se drugi vrlo esto slue komunikacijskim
igrama; 4,00% smatra da se igre rijetko igraju te samo 1,00% da se komunikacijske igre nikad
ne igraju.
60
7) Koji su razlozi da ljudi igraju komunikacijske igre?
Koji su razlozi da ljudi igraju komunikacijske igre?
11.20% Jer su nesposobni dodi do cilja

22,40% poteno
13,30%
Jer ne znaju drugaije
20,40% Jer su sebini i misle samo na sebe
32,70%
Jer su nepoteni i nemoralni
Nita od navedenog
32,70% ispitanika smatra da ih ljudi igraju jer su sebini i misle samo na sebe. 22,40% jer ne
znaju ili su nesposobni postii eljeno na razuman i poten nain. 20,40% misle da to rade jer
ne znaju drugaije. 13,30% smatra da zato to su nepoteni i nemoralni. 11,20% misli da
razlog nije nita od navedenoga.
61
8) Prema Vaem miljenju postoje li drugi naini da se ostvari cilj?
Prema Vaem miljenju postoje li drugi

naini da se ostvari cilj?
3,00%
16,20% 17,20% Igrati igru je ponekad jedini

nain da se neto dobije
Nisam sklon/na tako rjeavati
probleme i postizati ciljeve
S nekim ljudima se drugaije
63,60% ne moe
Ostalo
Najvei broj ispitanika 63,60% nisu skloni tako rjeavati probleme i postizati ciljeve. 17,20%
misle da je igrati komunikacijsku igru ponekad jedini nain da se neto dobije. 16,20% su
miljenja da se s nekim ljudima drugaije ne moe. Preostali ispitanici (3,00%) su oznaili
ostalo; jedan ispitanik nije sklon tako rjeavati probleme, ali radi iznimke u nudi; jedan
ispitanik objasni i prui dostatne informacije te jedan ispitanik iskrenou.
62
9) Koliko ste svjesni kada se igraju igre u komunikaciji?
Koliko ste svjesni kada se igraju igre u

komunikaciji?
4,00%
39,40%
Nisam svjestan/na
56,60%
Potpuno sam svjestan/na
Ne znam, nisam siguran/na
56,60% ljudi nisu sigurni da znaju kada se igraju komunikacijske igre. 39,40% su potpuno
svjesni komunikacijskih igara, te 4,00% nisu svjesni igara.
63
10) Jeste li ikada svjesno odigrali igru u komunikaciji?
Jeste li ikada svjesno odigrali igru u

komunikaciji s nekim?
25,30%
44,40%
Da
Ne
30,30% Nisam siguran/na
44,40% ljudi nisu sigurni jesu li ikada odigrali komunikacijsku igru. 30,30% nisu nikada
svjesno odigrali te 25,30% su odigrali svjesno.
11) Ako jeste, opiite dogaaj: koji je bio Va cilj, to ste uinili i kako je igra zavrila za
Vas, a kako za Vaeg sugovornika?
Oni koji su svjesni igara u komunikaciji veinom igraju igre zbog osobne koristi. Neki ele od
sugovornika saznati istinu pa se koriste igrama. Ako odigraju igru rade to iz osobne koristi
kako bi doli do istine ili zadovoljili neke svoje osobne potrebe.
64
11.5. Interpretacija rezultata
Istraivanje je provedeno na uzorku od 98 ispitanika, od kojih su 78 ene (79,60%), a 20

(20,40%) mukarci.
Ispitanici su razliite ivotne dobi, od kojih je najvie onih koji spadaju u dobnu skupinu 18-
27 godina (74 ispitanika, odnosno 76,30%). Zatim slijedi dobna skupina 28-37 (13 ispitanika,
odnosno 13,40%); 48-57 (pet ispitanika, odnosno 5,20%); 38-47 (etiri ispitanika, odnosno
4,10%) te jedan ispitanik iznad 58 godina.
H1- Ljudi vole igrati komunikacijske igre.
Za analizu ove hipoteze koritena su sljedea anketa pitanja:
1. Jeste li spremni osobi vratiti na isti nain?

2. Prema Vaem iskustvu koliko esto se ljudi u komunikaciji slue igrama kako bi neto
dobili ili ostvarili svoj cilj?
3. Prema Vaem miljenju postoje li drugi naini da se ostvari cilj?
4. Jeste li ikada svjesno odigrali igru u komunikaciji s nekim?
Rezultati su pokazali kako ljudi 32,70% ljudi izbjegavaju osobe od kojih su doivjeli povredu
ili mogu pretpostaviti da je osoba tome sklona; 42,90% smatraju da se ljudi esto slue
komunikacijskim igrama; najvei broj ispitanika (63,60%) nisu skloni putem komunikacijskih
igara rjeavati svoje probleme ili postizati ciljeve; 44,40% ispitanika nisu sigurni jesu li ikada
svjesno odigrali komunikacijsku igru. Vidljivo je da ljudi u veini sluajeva nisu svjesni
igraju li komunikacijske igre, izbjegavaju ljude koji bi mogli ih igrati te nisu skloni putem
takvih igara postizati svoje ciljeve i rjeavati probleme. Hipoteza nije potvrena.
H2- Ljudi igraju komunikacijske igre radi postizanja osobne koristi ili dobiti.
Za analizu ove hipoteze koritena su sljedea pitanja iz anketnog upitnika:
1. Koji su razlozi da ljudi igraju komunikacijske igre?
65
2. Ako jeste, opiite dogaaj; koji je bio Va cilj, to ste uinili i kako je igra zavrila za
32,70% ispitanika smatra da ljudi igraju komunikacijske igre jer su sebini i misle samo na
sebe. Oni koji su svjesni komunikacijskih igara veinom ih igraju radi postizanja neke osobne
koristi. Veliki broj ispitanika koristi se komunikacijskim igrama kako bi saznali istinu od
sugovornika. Hipoteza potvrena.
H3- Ljudi nisu svjesni kada su prevareni u komunikaciji.
Za analizu su koritena ova pitanja iz anketnog upitnika:
1. Koliko ste svjesni kada se igraju komunikacijske igre?

3. Osjeate li se ponekad u komunikaciji prevareni?
Veina ispitanika (56,60%) nisu svjesni kada se igraju komunikacijske igre. Nisu sigurni jesu
li ikada svjesno odigrali komunikacijsku igru (44,40%), ali njih 55,10% se ponekad osjea
prevarenima u komunikaciji. Iako esto nisu svjesni komunikacijskih igara, ponekad se
osjeaju prevareni u komunikaciji. Dakle, nisu svjesni kada sugovornik u tom trenutku s
njima igra komunikacijsku igru, ali na kraju igre se osjeaju prevarenima. Hipoteza
potvrena.
H4- Ljudi misle da komunikacijske igre nisu nuni alat za ostvarivanje ciljeva.
Analizirana su sljedea pitanja za ovu hipotezu:
1. Po Vaem miljenju, postoje li i neki drugi naini da se ostvari cilj?

2. Ako jeste, opiite dogaaj: koji je bio Va cilj, to ste uinili, kako je igra zavrila za
Veina ispitanika nije sklona putem komunikacijskih igara doi do cilja; tj nisu skloni tako
rjeavati probleme (63,60%). Ako odigraju igru to rade iz osobne koristi kako bi saznali istinu
od sugovornika. Iako veina kae da nije sklona komunikacijskim igrama rjeavati probleme i
66
postizati ciljeve, koristit e se igrama (ako je to jedini nain) kako bi doli do osobne koristi.
Hipoteza potvrena.
H5- Ljudi koji ive u manjim mjestima rjee svjesno igraju komunikacijske igre.
Za analizu hipoteze analiziran je individualno svaki odgovor. Koritena su sljedea pitanja:
1. Gdje ivite?
2. Jeste li ikada svjesno odigrali komunikacijsku igru?
Rezultati su pokazali da ljudi koji ive u gradu (veim mjestima) ee svjesno igraju
komunikacijske igre (26,15%), dok ljudi iz manjih mjesta (manji gradi, prigradsko naselje,
selo...) rjee svjesno igraju igre (21,21%). Hipoteza potvrena.
H6- Ljudi iznad 28 godina ee svjesno igraju komunikacijske igre.
Koritena su sljedea pitanja za analizu rezultata:
1. Kojoj dobnoj skupini pripadate?

Rezultati su pokazali da ispitanici ispod 28 godina rjee svjesno igraju komunikacijske igre,
19,73% ih svjesno igra. Ispitanici iznad 28 godina ee svjesno igraju komunikacijske igre.
42,86% ispitanika iznad 28 godina svjesno igraju igre u komunikaciji s nekim. Hipoteza
potvrena.
67
12.ZAKLJUAK
Komunikacija je neizbjena i susreemo ju svakodnevno. Samim time se nadovezuje da su i

igre u komunikaciji dio nae svakodnevice. Igre, razonode, rituali i procedure su segmenti
kojima strukturiramo svoje vrijeme.
Igre u komunikaciji ljudi esto smatraju neim zabavnim i pozitivnim, ali u ovom kontekstu
one to najee nisu. Rekla bih da su one skrivena i proraunata podvala kojima se eli
okrenuti situaciju u svoju korist. Mislim da kada bi ih ljudi vie razumjeli, i osvijestili ih,
bolje bi se nosili s igraima. Postoje tri uloge u komunikaciji, a to su rtva, progonitelj i
spasitelj, a one se mogu tijekom komunikacije izmjenjivati.
Igre poinjemo igrati od malih nogu te ih nastavljamo igrati do kraja ivota. Komuniciramo
ovisno o tome koje ego stanje iz nas progovara. ovjek je racionalno i emocionalno bie pa
samim time su i emocije ukljuene u njegovu komunikaciju. Ako progovaramo iz ego stanja
Djeteta, komunikacija e nam biti prepuna emocija. Progovaramo li iz ego stanja Roditelj,
komunicirat emo na nain kako bi komunicirao jedan od naih roditelja (skrbnika). Ego
stanje Odrasli je progovorio ako komuniciramo racionalno, objektivno, lieni djejih emocija
ili nauenih roditeljskih obrazaca komunikacije. Zakljuila bih kako sva tri ego stanja utjeu
na same igre u komunikaciji, ovisno iz kojeg ego stanja progovaramo u toj situaciji.
Eric Berne navodi mnotvo primjera igara te kako s igraima izii na kraj. Ako osvijestimo
kada ljudi igraju igre s nama lake i uspjenije emo komunicirati, u poslovnom i privatnom
ivotu.
Veina ispitanika (55,10%) se ponekad osjea prevarenima u komunikaciji te 63,60%

ispitanika nisu skloni putem komunikacijskih igara ili manipulacija rjeavati svoje probleme
ili postizati ciljeve. 56,60% ispitanika nisu svjesni kada se igraju igre u komunikaciji.
Istraivanje je pokazalo da ljudi ne vole igrati komunikacijske igre, ali ako ih igraju rade to iz
osobne koristi. Ljudi u gradovima ee svjesno igraju komunikacijske igre od ljudi koji ive
u selu ili manjem mjestu.
U Varadinu, 21.oujka 2017.
68
69
Popis literature:
1. Berne, E. (2010.) Koju igru igra?: Psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: Mozaik
knjiga.
2. Boban, V. (2007.) Poela govorne komunikacije. 2. izd. Zagreb: Naklada Juri.
3. Caillois, R. (1979.) Igre i ljudi: Maska i zanos. 2 izd. Beograd: Nolit.
4. Harris, T.A. (2016.) Ja sam O.K., ti si O.K. Zagreb: Mozaik knjiga.
5. Reardon, K.K. (1998.) Interpersonalna komunikacija: Gdje se misli susreu. Zagreb:

Alinea.
6. anko, N. (1999.) Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea.
7. Kunczik, M.; Zipfel, A. (2006.) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.

Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert. Dostupno na: http://library.fes.de/pdf-
files/bueros/kroatien/04582.pdf (17.1.2017.)
8. Car, Brajovi, K.( 2011.) Razlike u zadovoljstvu brakom ovisno o profilu egograma i
stilu interpersonalne razmjene partnera. Ljetopis socijalnog rada [online], 18(1).
Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102558
[17.1.2017.]
9. Daferovi, M. (2012.). Nenasilna komunikacija, empatija i asertivnost kao savremene

strategije pouavanja prevazilaenja konflikta. Metodiki obzori: asopis za odgojno
obrazovnu teoriju i praksu [online], 7 (14). Dostupno na:
10. Ili, E. (2008.). Emocionalna inteligencija i uspjeno voenje. Ekonomski pregled

[online], 59 (9-10). Dostupno na:
70
11. Jurkovi, Z., (2012.) Vanost komunikacije u funkcioniranju organizacije. Econviews:
Review of Contemporary Enterpreneurship, Business, and Economic Issues (online)
25 (2). Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=139713 (16.1.2017.)
12. Pavlovi, J. (2012.) Emocionalna pedagogija i obrazovanje emocija [online]. Osijek.

Ekvilibrij. Dostupno na: http://www.pedagogija.hr/ekvilibrij/emocionalna-pedagogija-
i-obrazovanje-emocija.html [21.1.2017.]
13. Examples of Ethos, Logos and Pathos. Meaning of Ethos, Pathos and Logos [online].
Your dictionary. Dostupno na: http://examples.yourdictionary.com/examples-of-ethos-
logos-and-pathos.html [21.1.2017.]
14. Odnosi (autorski): Rjeavanje konflikta, scenario bijeg u konflikt kako bi pobjegli od
sebe [online]. Dinamika. Dostupno na: http://dinamika-
coaching.wixsite.com/home/single-post/2014/06/05/Odnosi-autorski-
Rje%C5%A1avanje-konflikta-scenario-bijeg-u-konflikt-kako-bi-pobjegli-od-sebe
[23.1.2017.]
15. Teorijska pozadina [online]. Zagreb: Tehniko Veleuilite u Zagrebu. Dostupno na:
http://nastava.tvz.hr/komunikacijske-vjestine/index.php/hr/improvizirana-
debata/teorijska-pozadina-vj5 [21.1.2017.]
71
Popis slika:
Slika1.Komunikacijski model Shannon i Weaver. Izvor: http://library.fes.de/pdf-

files/bueros/kroatien/04582.pdf str.20 (pristup ostvaren 23.2.2017.)
Slika2.Komunikacijski model Charles E. Osgood. Izvor: http://library.fes.de/pdf-

files/bueros/kroatien/04582.pdf (pristup ostvaren 23.1.2017.)
Slika3.EricBerne.Izvor:
https://www.google.hr/search?q=eric+berne&rlz=1C1RNAN_enHR655HR655&espv=2&biw=
1242&bih=602&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjb356ihsfRAhUDJpoKHZkmDm
oQ_AUIBigB#imgrc=TSp44T2jtHe9HM%3A (pristup ostvaren 23.2.2017.)
Popis tablica:
Tablica 1. Primjeri za igre Agon, Alea, Mimicry i Ilinix. Autorsko djelo.
72
Prilog 1. Anketni upitnik o igrama u meuljudskoj komunikaciji
1. Kojoj dobnoj skupini pripadate?

a. 18-27
b. 28-37
c. 38-47
d. 48-57
e. 57 +
2. Kojem rodu pripadate?
a. M
b.
3. Gdje ivite?
a. U velikom gradu (Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci...)
b. U manjem gradu (Zaprei, Samobor, Velika Gorica, Vukovar...)
c. U malom gradiu, prigradskom naselju ili selu (Sesvete, Dugo Selo, Liki
Osik,Nova Gradika...)
4. Osjeate li se u komunikaciji prevareni?
a. Ne ba
b. Da ponekad
c. Da, samo od nekih ljudi
d. Vrlo esto
5. Jeste li spremni osobi vratiti na isti nain?
a. Ne, ne bavim se time
b. Da, ako mi se prui prilika
c. Planiram osvetu
d. Porazgovaram s osobom i traim objanjenje
e. Izbjegavam takve osobe od kojih sam doivio/la povredu ili pretpostavljam da
je osoba tome sklona
6. Prema Vaem iskustvu, koliko esto se ljudi u komunikaciji slue igrama kako bi
neto dobili ili ostvarili neki cilj?
a. Nikad
b. Rijetko
c. Ponekad
73
d. esto
e. Vrlo esto
7. Koji su razlozi da ljudi igraju komunikacijske igre (prevare i manipulacije)?
a. Jer su nesposobni do cilja doi poteno
b. Jer ne znaju drugaije
c. Jer su sebini i misle samo na sebe
d. Jer su nepoteni i nemoralni
e. Nita od navedenog
8. Po Vaem miljenju, postoji li neki drugi naini da se ostvari cilj ili rijei problem?
a. Igrati igru ponekad je jedini nain da se neto dobije
b. Nisam sklon/na tako rjeavati probleme i postizati ciljeve
c. S nekim ljudima se ne moe drugaije
d. Ostalo
9. Koliko ste svjesni kada se igraju igre u komunikaciji?
a. Nisam svjestan/na
b. Potpuno sam svjestan/na
c. Ne znam, nisam siguran/na
10. Jeste li ikada svjesno odigrali komunikacijsku igru s nekim?
a. Da
b. Ne
c. Nisam siguran/na
11. Ako jeste, opiite dogaaj: koji je bio Va cilj; to ste uinili i kako je zavrila za Vas,
a kako za Vaeg sugovornika?
____________________________________________________________
74

Transakciona Analiza, Igre PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Transakciona Analiza, Igre PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE SJEVER

SVEUILINI CENTAR VARADIN

DIPLOMSKI RAD br. 57/OJ/2017

Varadin, veljaa 2017.

DIPLOMSKI RAD br.57/OJ/2017

Varadin, veljaa 2017.

Igre u komunikaciji svakodnevno su prisutne u ivotu, koje su u ovom radu pojanjene te su

Pored analize sadraja, provedeno je i istraivanje o osvijetenosti, miljenju, stavovima i

Ovaj rad prikazuje znanstvene sadraje vezane uz igre u komunikaciji te transakcijsku

2.1. Definicije komunikacije

Komunikacija dolazi od latinske rijei communicatio to znai komunicirati. Prema velikom

Komunikacija je proces razmjene informacija putem dogovorenog sistema znakova.

Komunikacija predstavlja razmjenu informacija, ideja i osjeaja verbalnim i

Boban za komunikaciju kae:

U najirem smislu pod drutvenom komunikacijom (lat.communicatio:openje,

Moe se rei da je komunikacija temelj ovjekova drutvenog ivota. Teko je odgovoriti je li

Drugi autori (npr.Parsons, Luhmann) smatraju komunikaciju funkcionalno nunom

Interakcija, koja je opsenija od obaju pojmova, koristi se kao sinonim za socijalno

2.2. Znaajke komunikacije

Postoje tri obiljeja komunikacije:

1. Barem jedan pojedinac mora pokuati komunicirati s drugim pojedincem.

Reardon kae da postoji est znaajki ljudske komunikacije:

1. Ljudi komuniciraju iz mnotva razliitih razloga. Na primjer, komuniciraju iz zabave,

Prema teoriji informacija, teoriji koja kvantificira informaciju, odreujui njezinu

Informacije se oblikuju i razmjenjuju u tijeku komunikacije te se na tom putu ona

2.3. Verbalna komunikacija

2.4. Neverbalna komunikacija

Komunikacija se ne odvija samo verbalnim putem, ve i neverbalnim:

Jednostavni komunikacijski model potjee od Claudea E.Shannona i Warrena Weavera.

Slika 1. Shannon i Weaver model interpersonalne komunikacije

Izvor: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/04582.pdf str.20 (pristup ostvaren 23.2.2017.)

Oni su shvaali komunikaciju iskljuivo tehniki te kao linearnu i jednosmjernu.

U sluaju telefonskog razgovora osoba koja upravo govori (komunikator) bila bi

Manjkavost njihova modela je u tome to on podrazumijeva da komunikacija u odreenoj

Slika 2. Charles E.Osgood-ov model

Izvor: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/04582.pdf (pristup ostvaren 23.1.2017.)

Slika 3. Eric Berne

Berne smatra da su glad za senzacijama, dodirom i prepoznavanjem (strouk) osnovni i kljuni

Razumijevanje transakcija otkriva to se dogaa u svakoj osobi i izmeu osoba.

Transakcijska analiza obuhvaa cjelovitu teoriju o ljudima i njihovu ponaanju, o odnosima

3.1. Aspekti transakcijske analize

Transakcijsku analizu moemo promatrati kroz aspekte:

1. Kao filozofski pogled na ljude i njihove odnose

Filozofski pogled na ljude i njihove odnose

Drugim rijeima, svaki pojedinac je odgovoran za sebe i svojim postupcima odluuje o

Transakcijska analiza kao teorija linosti

U kontekstu teorije linosti, TA (transakcijska analiza) je cjelovita teorija linosti i socijalnog

Strukturiranje vremena se odnosi na to kako organiziramo i provodimo vrijeme kada smo

kola novih odluka

3.2. Autonomija u komunikaciji

3.3. Gubitak autonomije u komunikaciji

Autonomija je zdravlje koje se oituje kroz sposobnost za svjesnost, spontanost i intimnost.

Aristotel je konstatirao da postoje tri komunikacijska plana (podijelio je vjetine uvjeravanja u

Etos predstavlja ovjekovo iskustvo, nauene oblike ponaanja, obrasce ponaanja i

Emocije su jedan od najvanijih initelja koji utjeu na cjelokupno funkcioniranje

Govorei o emocijama dolazi se do pojma emocionalna inteligencija.

U osamdesetim godina 20. stoljea Gardner (1983.) poznati psiholog sa Sveuilita

Emocionalna inteligencija ukljuuje znanje o onome to ovjek osjea i koritenje vlastitih

U komunikaciji je bitno sluati sugovornika, uskladiti verbalnu i neverbalnu komunikaciju,

Postoji nekoliko stilova komuniciranja: popustljivi, agresivni i asertivni. 35

Popustljivi stil komuniciranja. elje i potrebe drugih stavljamo ispred svojih.

Agresivni stil komuniciranja. Najbitniji su vlastiti ciljevi i elje.

Suvremena znanost (najvie psihologija) govori o tri segmenta ovjekove linosti, a to su