Professional Documents
Culture Documents
Solarniprojekti PDF
Solarniprojekti PDF
0036412407
Saetak
Povoljan geografski poloaj Hrvatske i sustav poticaja za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora poveali su interes za izgradnjom fotonaponskog
sustava snage do 30kW te njegovog prikljuenja na elektroenergetsku mreu.
i
Sadraj
1. Uvod .......................................................................................................... 1
7.2.3. Izmjenjiva.................................................................................. 41
iii
Popis oznaka i kratica
AC izmjenino (engl. alternating current)
Engl. Engleski
EU Evropska Unija
H2O voda
O3 ozon
Opt. optimalan
RH Republika Hrvatska
Si silicij
iv
Popis tablica
Tablica 1. Podaci o Sunevom zraenju............................................................... 23
Tablica 2. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa fiksnim kutom
............................................................................................................................. 28
Tablica 3. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa dvoosnim
sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca .................................................. 29
Tablica 4. etiri poloaja modula.......................................................................... 30
Tablica 5. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa jednoosnim
praenjem, (4 stupnja horizontalnog pomicanja) .................................................. 30
Tablica 6. Karakteristike ugraenog modula [10].................................................. 39
Tabela 7. Karakteristike izmjenjivaa [10]............................................................. 42
Tablica 8. Trokovi materijala fotonaponskog sustava ......................................... 51
Tablica 9. Poticajna cijena elektrine energije ...................................................... 52
v
Popis slika
Slika 1. Ekstraterestiko zraenje (AM 0) i zraenje na povrini Zemlje (AM 1,5)[3]
............................................................................................................................... 3
Slika 2. Visina Sunca, zenitni kut Sunca, Sunev azimut i kut upada..................... 6
Slika 3. Ekvivalentna elektrina shema fotonaponske elije ................................... 7
Slika 4. Utjecaj a) serijskog b) paralelnog otpora na I-U karakteristiku ................... 9
Slika 5. Strujno-naponska (I-U) karakteristika FN elije........................................ 10
Slika 6. Ovisnost I-U karakteristike o jakosti Suneva zraenja............................ 11
Slika 7. Maksimalna snaga idealne i realne FN elije ........................................... 12
Slika 8. Kapsuliranje fotonaponskih elija............................................................. 15
Slika 9. Spajanje fotonaponski modula u polje ..................................................... 17
Slika 10. Samostalni FN sustav za istosmjerna i izmjenina troila...................... 19
Slika 11. Hibridni FN sustav za istosmjerna ili izmjenina troila.......................... 20
Slika 12. Pasivni mreni FN sustav ...................................................................... 20
Slika 13. Aktivni mreni FN sustav ....................................................................... 21
Slika 14. Graf mjesenog optimalnog kuta ........................................................... 24
Slika 15. Graf Sunevog zraenja za razliite plohe............................................. 25
Slika 16. Cilindrini Sunev dijagram [7]............................................................... 25
Slika 17. Godinja ozraenost na horizontalnu plohu za RH [7] ........................... 26
Slika 18. Prikaz proizvodnje za sva tri poloaja modula ....................................... 31
Slika 19. Visina Sunca i minimalni razmak modula............................................... 33
Slika 20. Putanje u mreu samo suvine energije .............................................. 35
Slika 21. Putanje u mreu svu proizvodnu energiju ............................................ 35
Slika 22. Jednopolna shema fotonaponskog sustava........................................... 38
Slika 23. U-I karakteristika solarnog modula BP 4175S........................................ 40
Slika 24. Zatita FN sustava uzemljenjem i odvodnicima prenapona ................... 45
Slika 25. FN sustav na kui sa gromobranskom instalacijom ............................... 46
Slika 26. Nacrt suelja i prikljuka na mreu fotonaponskog sustava................... 56
Slika 27. Povezivanje izmjenjivaa sa raunalom................................................. 60
Slika 28. Tarifa elektrine energije iz FN sustav predane u mreu i potroene
lokalno [18] ........................................................................................................... 62
vi
Slika 29. Optimalno gospodarenje elektrinom energijom u kuanstvu pomou
inteligentnog brojila............................................................................................... 63
Slika 30. Verzije tokova elektrine energije iz mree i FN sustava ....................... 64
vii
Uvod
1. Uvod
U dananje vrijeme obnovljivi izvori energije imaju sve veu vanost u
elektroenergetskom sustavu, a razvijene zemlje u velikoj mjeri potiu njihovu
upotrebu. Razlog tome treba posebno istaknuti u visokoj cijeni fosilnih goriva uz
njihov stalni porast, kao i veliko oneienje okolia koje utjee na klimatske
promjene. U obnovljive izvore energije spadaju energija vode, vjetra, biomase,
Sunevo zraenja i geotermalna energija.
1
Sunevo zraenje
2. Sunevo zraenje
Pri proraunavanju i projektiranju sunanih ureaja potrebno je poznavati
Suneva zraenja koje upada na plohu kolektora.
2
Sunevo zraenje
itav spektar Sunevog zraenja koji dolazi do povrine Zemlje obuhvaa valne
duljine od 300 nm do 2500 nm.
3
Sunevo zraenje
Meteonom database,
4
Sunevo zraenje
, ako je
(1)
, ako je
(2)
gdje je:
(3)
5
Sunevo zraenje
(4)
Sunev azimut S je kut izmeu vertikalne ravnine koja sadri smjer Sunca i
vertikalne ravnine koja prolazi smjerom sjever-jug. Sunev azimut se mjeri od juga
na sjevernoj, odnosno od sjevera na junoj polutci. Azimut ima pozitivan predznak
poslijepodne u sunanom vremenu, dok prije sunanog podneva poprima
negativne vrijednosti. Visina Sunca, zenitni kut Sunca, Sunev azimut i kut upada
Sunca prikazani su na slici 2.
Slika 2. Visina Sunca, zenitni kut Sunca, Sunev azimut i kut upada
6
Osnovni parametri fotonaponskih elija
1. Struja kratkog spoja Iks struja koja tee kad je napon na stezaljkama
fotonaponskih elija jednak nuli.
2. Napon otvorenog kruga ( praznog hoda) Uok napon koji postoji na
stezaljkama fotonaponske elije u reimu otvorenog kruga (tj., kad je I=0).
3. Toka maksimalne snage Pm toka u kojoj fotonaponska elija daje
najveu moguu snagu. Maksimalna snaga Pm odgovara najveoj moguoj
povrini pravokutnika koji se moe upisati u I-U karakteristiku. U toki
maksimalne snage vrijednost struje je Im, a napona Um.
Osim ova tri parametra, napon otvorenog kruga elije, struja kratkog spoja,
snaga FN elije, spomenut emo jo i ove parametre: karakteristini otpor FN
elije, stupanj korisnog djelovanja FN elije, ovisnost stupnja korisnog djelovanja
ili spektralni odaziv FN elije, ovisnost stupnja korisnog djelovanja elije o irini
zabranjenog pojasa, te ovisnost navedenih parametara o temperaturi. Zbog
jednostavnijeg razumijevanja parametara FN elija se prikazuje pomou
nadomjesnog strujnog kruga kao strujni izvor, to prikazuje slika 3.
Otpor anta RSH (paralelni otpor) je obrnuto razmjeran rasipnoj struji prema
zemlji. Paralelni otpor posljedica je postojanja lokalnih defekata u pn spoju zbog
ega dolazi do gubitaka zbog otjecanja struja. U idealnoj fotonaponskoj eliji otpor
RSH je beskonaan, ali u realnim su sluajevima struje otjecanja proporcionalne
naponu na eliji. Mala vrijednost paralelnog otpora omoguuje otjecanje dijela
fotostruje, to je posebno znaajno pri manjim vrijednostima zraenja na eliju.
Gubitke zbog paralelnog otpora karakterizira nelinearnost i nestalnost pa se
razlikuju od elije do elije.
8
Osnovni parametri fotonaponskih elija
gdje je:
9
Osnovni parametri fotonaponskih elija
T temperatura u K.
U gore navedenom izrazu posljednji lan izraza ( UPH/ RSH) predstavlja struju
rasipanja u zemlju, koja je znatno manja u odnosu na struje IL i ID, pa se moe
zanemariti. Struja zasienja diode moe se eksperimentalno odrediti primjenjujui
napon UPH u mraku i mjerei struju koja odlazi u elije. Ova struja esto se naziva
struja mraka ili obrnuta struja zasienja diode. Na ovaj se nain dobivaju dvije
granine toke u strujno-naponskoj karakteristici FN elije, a ostale se toke dobiju
mjerenjem (slika 5).
10
Osnovni parametri fotonaponskih elija
Snaga koju daje idealna fotonaponska elija je razliita u odnosu na snagu koju
moe dati realna. Raunski se moe dobiti traenjem ekstrema funkcije (4)
odnosno odreivanjem povrine pravokutnika na slici 7. koji ima maksimalnu
povrinu.
11
Osnovni parametri fotonaponskih elija
gdje je:
:L 'L
JJ (10)
:56 'M<
12
Osnovni parametri fotonaponskih elija
13
Osnovni parametri fotonaponskih elija
ploice. Takav nain izrade omoguuje relativno visoki stupanj iskoristivosti. Ovaj
tip fotonaponske elije proizvodi vie elektrine energije od polikristalnih Si elija.
14
Fotonaponski moduli
4. Fotonaponski moduli
Fotonaponske elije proizvode mali napon reda veliine 0.5V, uz gustou struje
oko 20mA/cm2 [6]. Da bi se dobila eljena vrna snaga (npr. 170,175 W i viih
itd.) i dani napon (obino 12 ili 24 V) potrebno je FN elije povezivati serijski,
paralelno ili najee kombinacijom oba naina. Ukupni iznos napona na izlazu iz
modula proporcionalan je broju serijskih spojenih elija, dok je izlazna struja
proporcionalna broju paralelno spojenih elije. Tako spojene FN elije ine FN
modul. Pakiranje FN elija u vee fotonaponske module (panele) provodi se za
osiguravanje dugotrajnije i pouzdanje zatite od atmosferskih i fizikih oteenja
(slika 8.).
elije se laminiraju izmeu slojeva kaljenog stakla i bijelog tedlara koji pruaju
idealnu vodootpornu zatitu. Kaljeno staklo visoko je transparentno i optimalno
hvata direktnu i difuznu svjetlost. Tako izraeni modul postavljaju se u aluminijski
okvir, a time se postie potrebnu robusnost te mogunost praktinog i
jednostavnog postavljanja na eljenu povrinu.
15
Fotonaponski moduli
To posebno predstavlja problem kod veih modula, gdje energija koju bi takva
elija pod visokoj temperaturi trebala predavati okolici u jedinici vremena moe
biti vrlo velika. Premosne diode u takvom sluaju predstavljaju premosnicu koja
ograniava snagu modula i preventivno spreava trajno oteenje modula.
Spajanje fotonaponskih modula u polje i koritenje premosne diode prikazano je
na slici 9.
16
Fotonaponski moduli
17
Vrste fotonaponskih sustava
18
Vrste fotonaponskih sustava
19
Vrste fotonaponskih sustava
20
Vrste fotonaponskih sustava
21
Photovoltaic Geographical Information System
22
Photovoltaic Geographical Information System
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
Hopt H(90)
Mjeseci Hh (Wh/m2) Iopt () T24h (C)
(Wh/m2) (Wh/m2)
Sijeanj 1670 2910 2990 65 7.3
Veljaa 2410 3620 3290 57 8.0
Oiljak 3770 4820 3670 45 10.8
Travanj 5020 5560 3360 30 14.3
Svibanj 6050 6040 2940 18 19.3
Lipanj 6640 6310 2710 12 23.2
Srpanj 7090 6910 3010 15 25.7
Kolovoz 6140 6580 3570 26 25.4
Rujan 4790 5960 4200 41 21.1
Listopad 3140 4580 3960 54 17.7
Studeni 1850 3070 3030 62 12.6
Prosinac 1390 2500 2630 66 8.8
Godinji
4170 4910 3280 36 16.2
prosjek
23
Photovoltaic Geographical Information System
Gdje je:
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
90
80
70
60
50
40
Iopt ()
30
20
10
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci
24
Photovoltaic Geographical Information System
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
8000
7000
6000
5000 Hh (Wh/m2)
Wh/m2
25
Photovoltaic Geographical Information System
26
Photovoltaic Geographical Information System
Budui da se radi o istoj lokaciji fotonaponskog sustava u sva tri sluaja, podaci
koji su vezani uz specifinu lokaciju, u ovom sluaju Sunevo zraenje ostaje isto.
Tehniki podaci koji su vezani uz FN sustav (vrsta modula, izmjenjiva) takoer
ostaju isti. Proraun proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskog sustava
izvrit e se za podruje grada Makarske. Fotonaponski sustav je snage 9.9750
kW.
Sustav praenja kretanja Sunca (engl. tracking system) je ponuen kao opcija.
U sluaju odabira takovog sustava potrebno je izmeu ponuenih opcija naznaiti
kakvu vrstu praenja Sunevog kretanja elimo koristiti. Kut nagiba PV modula
(engl. slope) je zakrenutost modula naspram horizontale. Moe se osobno upisati
fiksni kut ili odabrati opciju da sam PVGIS postavi optimalni fiksni kut tijekom
cijele godine. Azimut slui kao pokazatelj zakrenutosti PV sustava. Da bi se dobio
maksimum iz PV sustava koji je postavljen pod fiksnim kutom on mora biti
orijentiran prema jugu. Za sjevernu zemljinu polutku azimut je najee 0.
28
Photovoltaic Geographical Information System
29
Photovoltaic Geographical Information System
30
Photovoltaic Geographical Information System
2500
500
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci
31
Photovoltaic Geographical Information System
koji mogu rotirati FN module omoguuju im da prate (engl. track) kretanje sunca
na nebu. Na taj nain moemo poveati koliinu suevog zraenja na FN modul, a
time se poveava proizvodnja FN sustava. Ta kretanja mogu biti izvedena na
nekoliko razliitih naina. Ovdje emo pojasniti tri mogua naina:
32
Photovoltaic Geographical Information System
Gdje je:
a duina modula,
kut nagiba modula,
- kut upada Sunevog zraenja.
33
Fotonaponski sustav spojen na mreu
Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje, potpisnica Kyoto protokola ime se
obvezala smanjiti emisiju CO2 koji uzrokuje efekt staklenika i dovodi do globalnog
zatopljenja [9]. Nakon to se u Republici Hrvatskoj uveo poticaj u sklopu donesene
zakonske regulative u 2007. godini, te stalnog pada cijene opreme interes za
izgradnjom mrenih FN sustava stalno raste. Integracija FN sustava na
elektrinu mreu pokriva se standardima o sigurnost i kvaliteta napona, o kojima
e biti govora u daljnjem testu. Sigurnost osoblja i zatita opreme najvanija su
pitanja FN sustava.
34
Fotonaponski sustav spojen na mreu
37
Fotonaponski sustav spojen na mreu
Prikljuno 2 2 2
Mreni izmjenjivai
SMA Sunny Boy
SB 4200TL HC
Snage 4.2kW
Kuna elektrina instalacija
3L,N,PE
3x230/400V
2
16A 16A
2
16A
2
50Hz
Sabirniko spojno 4
polje
obraunsko obraunsko
3L,N,PE interno brojilo
interno brojilo brojilo brojilo
3x230/400V 4
primljene el.
50Hz 25A proizvedene el. proizvedene el. primljene el.
energije energije energije energije
35A 3
Prekida za 4
odvajanje mE 50A
3L,N,PE
3x230/400V interno brojilo
50Hz predane
elektrine
kWh
kWh energije nakon
podmirenja
vlastitih potreba
50A Kuni
prikljuak
39
Fotonaponski sustav spojen na mreu
40
Fotonaponski sustav spojen na mreu
7.2.3. Izmjenjiva
Vrijeme odziva
Faktor snage
Frekvencijska regulacija
Harmonine karakteristike
Sinkronizacija
Doprinos struji kratkog spoja
Injekcija DC snage
Zatita.
41
Fotonaponski sustav spojen na mreu
Izlazne veliine
Maksimalna AC snaga PAC, max 4200 W
AC nazivna snaga PAC, nom 4000 W
Ukupno harmonijsko izoblienje struje <4 %
Radno podruje, Napon mree UAC 198-260 V
Mogue podruje, Napon mree 180-265 V
Frekvencija mree fAC 49,8-50,2 Hz
Mogua frekvencija mree 45,5-54,5 Hz
Fazni pomak cos 1
Otporan na kratki spoj Da
Mreni prikljuak utini spoj
Vlastita potronja
Potrebna snaga pri pogonu < 10 W
Snaga kod nonog pogona < 0,25 W
Vrsta zatite
Prema DIN EN 60529 IP65
Mehanike veliine
Dimenzije 470x460 Mm
x225
Teina 31 Kg
42
Fotonaponski sustav spojen na mreu
43
Fotonaponski sustav spojen na mreu
44
Fotonaponski sustav spojen na mreu
45
Fotonaponski sustav spojen na mreu
47
Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
48
Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
gdje je:
I - investicijski trokovi
Tp - razdoblje povrata
Vt isti novani tok po godinama t
49
Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
50
Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
FN moduli
1. Kom 57 7.189,00 409.773,00 77.30
BP 4175S snage 175W
51
Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
52
Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
- c ,a
ab
Gdje je:
- fgfhi*j
de *gnifopq r *iopq
,a ggg*kjCl m
53
Distribuirana proizvodnja
9. Distribuirana proizvodnja
Distribuirana proizvodnja elektrine energije (eng. DG distributed generation ili
DP distributed power) je proizvodnja elektrine energije unutar distribucijske
mree blizu mjestu potronje. Sukladno tome je distribuirani izvor svaki onaj koji je
prikljuen na distribucijsku mreu [15].
odstupanje frekvencije
odstupanje napona
valni oblik napona
nesimetriju napona
pogonsko i zatitno uzemljenje
razinu kratkog spoja
razinu izolacije
zatitu od kvarova i smetnji
faktor snage.
54
Distribuirana proizvodnja
55
Distribuirana proizvodnja
56
Distribuirana proizvodnja
58
Distribuirana proizvodnja
Ove navedene institucije dobrim djelom nisu u suglasju, preklapaju svoja prava i
obveze te trae veliki broj nepotrebnih dokumenata [1].
60
Osvrt na iskustva u prikljuku FN sustava u Njemakoj
61
Osvrt na iskustva u prikljuku FN sustava u Njemakoj
Pametno brojilo alje izmjerene podatke preko interneta u bazu podataka radi
obrauna, to je potrebno radi novog tarifnog sustava koji mijenja cijenu elektrine
energije u intervalima od 15min (poglavlje 10.1.).
Slika 30. prikazuje sve mogue tokove izmeu mree, fotonaponskog sustava i
kuanstava.
64
Zakljuak
11. Zakljuak
U diplomskom radu cilj je bio opisati fotonaponski sustav do 30 kW spojen na
elektroenergetsku mreu, te odrediti procjenu proizvodnje elektrine energije i
isplativost.
65
Literatura
12. Literatura
[1] Solarna tehnologija, asopis broj 8, Urednik dr.sc.Ljubomir Majdandi,
dipl.ing
[2] Kulii, P., Sunane elije, kolska knjiga, Zagreb 1994
[3] Nacionalni energetski program koritenja Suneve energije SUNEN: "Atlas
Sunevog zraenja na podruju Republike Hrvatske", Energetski institut
Hrvoje Poar, Zagreb, 2004.
[4] Hrvatski klimatski motriteljski sustav, Dravni hidrometeoroloki zavod,
Zagreb, 2005.
[5] K. Scharmer, J. Greif: The European Solar Radiation Atlas, Vol. 2:
Database and exploitation software, Les Presses de lcole des Mines
2000.
[6] Luka Lugari, Mreni fotonaponski sustavi za kuanstva ,diplomski rad,
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2007.
[7] Boris Labudovi i suradnici: Obnovljivi izvori energije, Energetika
marketing, 2002.
[8] Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS),
http://re.jrc.cec.eu.int/pvgis/, kolovoz 2009
[9] N. Dizdarevi, M. Majstorovi, S. utobradi, Distribuirana proizvodnja
elektrine energije,Energija, 52, str. 321-339, listopad 2003.
[10] Majdandi, Lj. Pilot projekt Solarni krov pansko Zagreb, prosinac
2008.
[11] Installation Guide, SBTLHCMS-11:SE2406, IME-SB42-50tlhc, kolovoz
2009.
[12] Photovoltaic system protection, www.saltek.eu/ , kolovoz 2009.
[13] R. Orlovac, A. Tunji, Tehniki uvjeti za prikljuak mikro sunanih elektrana
na niskonaponsku mrei Hrvatski ogranak meunarodne
elektrodistribucijska konferencija, HO CIRED, ibenik, svibanj 2008.
[14] I. Pipini, Solarni fotonaponski sustav za proizvodnju elektrine energije:
Solarni krov Juni Jadran, svibanj 2008
[15] Razdjelne mree i distribuirana proizvodnja, predavanja, Fakultet
elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2008.
66
Literatura
67