A

1.napon samoindukcije

Indukcija koja nastaje u zavojnici zbog promjene njezinog vlastitog magnetskog polja pri
promjeni jakosti struje kroz zavojnicu zove se samoindukcija.

Kada zavojnicom tee elektrina struja, unutar zavojnice stvara se magnetsko polje koje je
proporcionalno jakosti struje I. Znai, ako se mijenja jakost struje kroz zavojnicu, mijenja se i
magnetsko polje unutar zavojnice, pa se time mijenja i magnetski tok kroz zavojnicu. Ta
promjena magnetskog toka uzrokuje pojavu induciranog napona u zavojnici, iji je smjer
takav da djeluje suprotno promjeni struje koje ga je uzrokovala (Lentzovo pravilo). Budui da
tu indukciju uzrokuje vlastito magnetsko polje same zavojnice, ona se naziva samoindukcija.

Izraz za samoindukciju izgleda ovako:

3. trokut snage

Izraz za srednju snagu P=VI cos navodi na predodbu trokuta s

hipotenuzom VI i katetom VI cos . Druga kateta odgovarala bi umnoku
VI sin . Time su dobivene tri komponente snage koje grafiki tvore trokut.
Za svaki dio strujnog kruga koji se dade predoiti trokutom otpora mogue
je postaviti i trokut snaga. Radnom otporu pri tom odgovara radna ili
srednja snaga, jalovom jalova i prividnom prividna snaga
4. serijska rezonancija

Serijska rezonancija je pojava da kod serijski spojenog induktivnog i kapacitivnog otpora, prema slici
84, u sluaju izjednaenja njihovih otpora (XL = XC), tee maksimalna struja kod rezonantne
frekvencije

Rezonancija je pojava koja se javlja u sluajevima kada se frekvencija prinudnih oscilacija (vanjskog
izvora) poklapa s frekvencijom vlastitih oscilacija. Rezonancija je pojava kada se energija maksimalno
prenosi s jednog titrajnog sustava (predajnik) na drugi titrajni sustav (prijemnik), ako su im frekvencije
titranja bliske.

Na nekoj frekvenciji apsolutni iznosi induktivnog i kapacitivnog otpora su jednaki, a kako su suprotnog
predznaka, meusobno se ponitavaju. Ta se frekvencija naziva rezonantnom frekvencijom. Na
rezonantnoj frekvenciji cijeli krug djeluje kao isto omski otpor. Struja i napon su u fazi, tj. fazni kut je
jednak nuli. Rezonanciju se moe postii promjenom frekvencije, kapaciteta ili induktiviteta. U
rezonanciji je struja maksimalna, jer je reznonanti otpor minimalan!

1
fr
2 L C

5.spoj u zvijezdu
6. sustavi razdiobe elektrine energije

Razvod i razdiobu elektrine energije na brodu omoguuju kabeli. Sustav razdiobe, ovisno u izvoru, moe biti:

za istosmjernu struju (jednovodni s upotrebom brodskog trupa kao povratnog vodia do 50 [V],
dvovodni izolirani, trovodni),
za jednofaznu izmjeninu struju (jednovodni ili dvovodni),

za trofaznu izmjeninu struju (trovodni izoliran u sve tri faze, trovodni uzemljen zvjezditem s tri
izoloirane faze, trovodni s tri izolirane faze i nul vodom i trovodni s tri izolirane faze i uzemljenim nul-
vodom prikljuenim na zvjezdie izvora).

U ovisnosti o osjetljivosti tereta, neki spojevi se ne mogu koristiti na nekim vrstama brodova.

7.Asinkroni i sinkroni strojevi

Asinkroni stroj se pretezno upotrebljava kao motor, a jako rijetko kao generator. Asinkroni
stroj dobio je svoje ime zbog toga, sto brzina rotacionog magnetskog toka i brzina rotora nije
ista, kao sto je slucaj kod sinkronih strojeva. Asinkroni motor se izraduje u serijskoj
proizvodnji kao jednofazni ili trofazni, vrlo je jednostavan za proizvodnju i odrzavanje i
ralativno niske proizvodne cijene. Rad asinkronog stroja temelji se na rotirajucem
magnetskom toku, a velike zasluge za pronalazak ima Hrvat pravoslavne vjere Nikola Tesla.

KONSTRUKCIJA ASINKRONOG STROJA

Konstrukcija asinkronog stroja, sto se tice statora, potpuno je jednaka sinkronom stroju, dok
je razlika u rotoru, kao na slici 32

<!--[if !vml]--> <!--[endif]-->

Slika 32
Asinkroni motor

Ako je rotorski namot izveden od stapova bakra, mjedi, bronce ili aluminija, koji su s obje
strane prstenima kratko spojeni i lici na kavez, tada je to kavezni asinkroni motor, kao na
slici 32. Ili, ako je rotorski namot izveden kao istatorski tj. od svitka koji su spojeni na tri
koluta po kojima klize cetkice koje sluze za spajanje na rotorske otpornike, tada je to klizno
kolutni asinkroni motor

Naelo rada asinkronog motora

Prikljucivanjem statorskog primarnog namota na izmjenicnu trofaznu mrezu, potece trofaznim

namotom trofazna izmjenicna struja, koja stvara rotirajuce magnetsko polje koje rotira brzinom ns i
zatvara se kroz stator i rotorski sekundarni namot. Presjecanjem vodica statorskog i rotorskog namota
stvara se inducirana EMS E1 koja drzi ravnotezu prikljucenom naponu mreze,a inducirana EMS E2 u
namotu rotora protjerat ce struju I2 . Ova struja stvara oko vodica magnetsko polje koja s rotacijskim
magnetskim poljem daje rezultirajuce polje, a to stvara mehanicke sile koje na osovini stvaraju
moment vrtnje. Smjer vrtnje rotacijskog magnetskog polja i smjer gibanja rotora su istovjetni. Zelimo
li promjeniti smjer okretanja rotora,trebamo promjeniti smjer okretanja rotacijskog magnetskog toka
zamjenom dviju faza.

Rotor se uvjek okrece asinkrono, po cemu je ovaj stroj i dobio svoje ime.

Sink motor

Obrnuti princip od sinkronog generatora. Uzima napon i struju iz mree i vrti se sinkrono. Kada ga
opteretimo sinkronizacijska sila ne doputa pad brzine vrtnje, stvori se kut izmeu U i E, koji je
nastao zbog pomaka rotora koji je posljedica optereenja. Da bi savladao teret uzet e iz mree
jo vie energije te nastaviti rotirati sinkronom brzinom. Ako je kut nastao pod teretom vei od
90* motor se zaustavi jer ne moe savladati protumoment, a ve se za nestabilno podruje rada
uzima kut od 30*.
B.

1.napon rotacije

Do induciranog napona moe se doi i na nain da svitak rotira u homogenom magnetskom

polju indukcije B. Takav napon naziva se naponom rotacije, a u biti to je naelo rada

generatora izmj enine struje.

e(t ) N B S sin t

2. feromagnetski materijali

Meu feromagnetske materijale pripadaju eljezo (Fe), kobalt (Co), nikal (Ni),
gadolinij (Gd), disprozij (Dy), terbij (Tb), holmij (Ho), erbij (Er) i njihove slitine.
Od nabrojenih elemenata najizrazitija feromagnetska svojstva imaju eljezo (Fe),
kobalt (Co) i nikal (Ni) (osnovni feromagnetski materijali).

Feromagnetski materijali se po obliku petlje histereze dijele na meke i tvrde. Prvi su

uske petlje histereze i male vrijednosti koercitivne jakosti magnetskog polja (Hc<800
A/m). Tvrdi imaju iroku petlju histereze i veliku vrijednost koercitivne jakosti
magnetskog polja. Vrijednost magnetske indukcije zasienja je Bs.

Meki feromagnetski materijali (isto eljezo, meki elik, slitine eljeza i silicija,
eljeza i nikla, eljeza, silicija i aluminija, eljeza i kobalta, eljeza, nikla i kobalta,
eljeza, nikla i molibdena, eljeza, nikla i kroma ... )
Tvrdi feromagnetski materijali (martenzitni elici, slitine eljeza, aluminija i nikla,
eljeza, aluminija, nikla i kobalta, bakra, nikla i kobalta, oerstit 900, slitina metala
rijetkih zemalja,...)

Meki feriti (nikal cink, mangan - cink feriti,...)

Tvrdi feriti (barij ferit stalni magnet, kobalt ferit)

3. skin efekt

Skin-efekt je pojava kod izmjenine struje, da u presjeku vodia vrtlone struje koe prolaz osnovnoj
struji i to najjae u sredini vodica, a prema povrini sve slabije. Tako je gustoa osnovne struje na
povrini vodia najvea, a u sredini sve manja.

Jedinini djelatni otpor voda R1 se definira kao pad napona U ili gubitak snage P po

jedinici duljine voda ako vodiem tee istosmjerna struja od 1A.

Otpor se poveava prolaskom izmjenine struje. Osnovna razlika istosmjerne i

izmjenine struje je skin efekt. On se javlja kod izmjenine struje jer ona tee uz rub

vodia. Skin efekt je izraeniji kod masivnih vodia u odnosu na vieine, a ovisi takoer o broju ica i njihovim
promjerima

4. spoj u trokut

5.podjela troila na brodu

Troila na brodu mogu se podijeliti na:

elektromotorni pogon,
topilinska,

rasvjetna,
 navigacijska i komunikacijska, itd.

6.transformatori

Transformatori mogu biti energetski, regulacijski, mjerni, laboratorijski, autotransformatori i specijalni.

Energetski transformator statika je elektromagnetska naprava koji poviava ili sniava izmjenini
napon prema naelu elektromagnetske indukcije. Ne mijenja frekvenciju.

Energija je u idealnom sluaju ouvana, a snaga je nepromijenjena.

Primjena transformatora je velika na kopnu i na brodovima.

Transformator se sastoji od dvije zavojnice koje su elektriki izolirane, a povezane su magnetnim

tokom. Transformatori mogu biti bez i sa eljeznom jezgrom. Za transformatore bez eljezne jezgre
kae se da su zrani transformatori i takvi se obino koriste u elektronici, a sa eljeznom jezgrom u
energetici. Zavojnice se nazivaju primarna i sekundarna. Na primarnu se narine napon koji se eli
transformirati. Vrijede transformatorske jednadbe:
C

1. Napon pomicanja

2.kompenzacija faktora snage

Kao to je ve navedeno asinkroni motori, transformatori i ostali potroai jalovu energiju

potrebnu za
stvaranje magnetskog polja uzimaju iz mree. Vei dio jalove energije moe se dobiti
ekonominije
upotrebom kondenzatorskih baterija. Pri tome kondenzatorske baterije treba ugraditi
neposredno uz
velika troila jalove energije ili to blie mjestu potronje (slika 4). Na taj nain rastereuju se
generatori,
transformatori i vodovi od proizvodnje odnosno prijenosa jalove snage, a industrija znatno
smanjuje

trokove za potroenu elektrinu energiju jer su potrebnu jalovu snagu proizveli u vlastitom
postrojenju.
Da bi se poboljao faktor snage elektroenergetskog postrojenja, provodi se kompenzacija
jalove snage
do iznosa cos = 0,9...0,95. Prekomjerna kompenzacija poveava trokove i investicije,
uzrokuje dodatno

optereenje vodova kapacitivnom jalovom snagom i neeljene poraste napona na induktivnim

otporima

6. izvori elek energ na brodu

Izvori energije na brodu mogu biti: generatori, akumulatorske baterije, solarne elije, elektrini pretvarai i
prikljuak na kopno

7.okretno mag polje

Ako se tri namotaja prostorno razmaknu, svaki e od namotaja stvarati svoje magnetsko polje, to znai da u
svakoj toki prostora postoji rezultantno magnetsko polje dobiveno vektorskim zbrajanjem polja pojedinih
namotaja.

Os rezultantnog polja pomie se du namotaja tako da se uvijek nalazi iznad onog faznog namotaja u kojem je
struja maksimalna. Kako su namotaji postavljeni u cilindrinu povrinu rezultantno se polje okree, pa se naziva
okretnim ili rotacijskim magnetskim poljem. Dakle, s pomou trofazne struje dobiva se u namotajima koji miruju
magnetski tok koji rotira. Promjena smjera okretnog polja postie se promjenom redosljeda faza trofaznog
sustava. Okretno magnetsko polje je temelj rada elektrinih strojeva.