Dr. N o r m a n W .

W a l k e r

SOKOVI OD SVJEEG
VOA I POVRA
Napitci bogati ivotnom s n a g o m za zdrav ivot
 Sadraj

Predgovor Manfreda G. Langera 7

Predgovor Dr. med. R. D. Pope 8
Svjei sokovi od voa i povra 9
to nedostaje vaem tijelu? 14
Encimi 15
Zdravlje je pretpostavka zadovoljnog ivota 17
Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre? 20
Kuhana hrana 22
Moj prvi sok od mrkve 25
Sokovi nisu koncentrirane namirnice 27
Zatita od pesticida i sredstava za prskanje 30
Koliko soka moete popiti bez razmiljanja? 32

Sokovi - primjena i korisnost 37

Prehlade 100
Endokrine lijezde 102
Ocat 104
Mlijeko 107
Prirodno raanje 110
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju? 115
Na to trebate paziti 118
Odstranjivanje otrova 121
Sirovi sokovi od voa i povra 125
Terapeutske primjene kod odreenih bolesti 127
Recepti 130

Bolesti i recepti 143

Sadraj vitalnih tvari u vou 181
Sadraj vitalnih tvari u povru 185

5
 Predgovor

Manfred G. Langer

Literatura Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i

191 strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mno
O Autoru
193 gim lijenicima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Marilyn
Stvarno kazalo Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva
195
dr. VValkera u svojim studijama o prehrani.
Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko zna
enje to ga sokovi od voa i povra imaju za ovjekovo zdravlje.
Svojim brojnim publikacijama bitno je pridonio tome da se danas u
svakom amerikom domainstvu piju velike koliine sokova.
Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim tvornikim
sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima iz voa i
povra.
Knjige dr. Walkcra lak*.) su temeljite i sadrajno bogate da bi ih tre
bao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja.
Stoga smo preveli i objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najva
nijih naslova:

"Sjajno zdravlje"
"Voda moe razoriti vae zdravlje "

"Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje "

"Sokovi od sv/eeg voa i povra "

"Zdrava probava bez zatvaranja "

"I vi moete opet biti mladi"

"Povratak prirodi"

Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113. godini ivota. I

poslije stolog roendana obavljao je poslove u kui.i vrtu, te se jo
uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposo
bnosti sve do smrti u 116. godini.
Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce. Danas slovi
kao pretea svih zagovaratelja prirodnog i zdravog naina ivota.

6
7
 Predgovor

Dr. med. R. D. Pope

Ja rado priznajem da me je kod prireivanja ove knjige dr. Norman SVJEI SOKOVI
W. Walker uvelike zaduio svojim neumornim radom.
Dr. Walker dao mije bez ikakvih predrasuda na raspolaganje rezul OD VOA I POVRA
tate svojih istraivanja, svojih pokusa i analiza, te mi na taj nain
omoguio da priredim i objavim temeljit i sveobuhvatan prirunik o
sokovima. Zahvaljujui njegovoj susretljivosti mogao sam napisati
uputstva za terapeutsku primjenu voa, salata i povra, ako se uzi
maju sirovi u obliku svjee pripremljenih sokova.
Nadam se da ova knjiga nee biti samo korisno i praktino poticajno
djelo za sve studente medicine, lijenike i ostale lanove zdravstve
nih ustanova, nego e pomoi svim ljudima da iz prirodnih ivenih
namirnica izvuku najbolju korist.

8
 Ljudi su tek prije dva stoljea doli do spoznaje d a j e stanje
ovjejeg tijela neraskidivo povezano s kvalitetom prehrane i
njenom primjerenoeu potrebama tijela. Tijekom protekla
dvaju stoljea posveuje se postupno sve vie panje
funkcijama ovjejeg tijela, vrsti i nainu na koje tijelo koristi
ivomu energiju - minerale, vitamine i druge stvari iz kojih se
sastoji prehrana.
U cijelom svijetu postiu se - na podruju terapije pomou
sokova - fenomenalni uspjesi te se na taj nain pomae tijelu u
svim nevoljama i bolestima. Meutim, mnogi ljudi j o uvijek
nisu informirani o vanosti prehrane i svjeih sokova od voa
i povra za ovjekovo zdravlje.
Koliku vrijednost kriju u sebi svjei sokovi pokazalo se
ve na prekretnici 19. i 20. stoljea. Njihovu vrijednost pri
znali su brojni lijenici, iscjelitelji i strunjaci za prehranu.
Djelotvornost tih sokova sastoji se u injenici da se odvaja
njem vitalne energije i v o d e od vlaknastih tvari tekua prehra
na brzo probavlja. Probavni procesi potrebni da se hranjiva
tvar odvoji od vlaknastih, otpadnih tvari zahtijevaju odreeno
vremensko trajanje. Probava cjelovitog voa i povra trai
energiju, a izvor energije lei u hranjivim tvarima. Jedan dio
" t e k e " hrane koju ovjek j e d e koristi se kao " p o g o n s k o gori
v o " koje tu energiju stavlja u pogon.
Evo nam o d g o v o r a na esto postavljeno pitanje: zato se
voe, salate i povre ne bi smjelo jesti cijelo, zato se moraju
praviti sokovi? Vlakna nemaju nikakvu hranjivu vrijednost,
ali imaju itekako korisnu i potrebnu svrhu. Ona djeluju poput
" m e t l e " u probavnom kanalu i omoguuju brzu probavu, lako
11
 vlakna u d e b e l o m crijevu izgledaju kao mikrosopski sitni di- kupiti ivene n a m i r n i c e , previe cjepidlaimo. A k o se vae
jclii celuloze, poto su proli kroz eludac, dvanaesterac te osobno poimanje pravilno uzgojene hrane uzdiglo visoko
sedam i pol metara dugo tanko crijevo, t a j e vlaknasta tvar za iznad openitog poimanja, onda je po m o m miljenju najbolje
debelo crijevo j o uvijek balast, ali balast koji mu je potreban. da se preselite na selo i uzgajate vlastitu hranu.
N a i m e , bez te vlaknaste tvari kao balasla debelo crijevo - ali i Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Povratakprirodi".
tijelo kao cjelina - ne bi bilo zdravo. Ukoliko niste uvijek u stanju kupiti o n e ivene n a m i r n i c e
Zato se strogo odmjerena prehrana ne smije sastojati samo koje biste htjeli, kupujte stvari koje su po kvaliteti najbolje.
od svjeeg voa, ili salata od sirova povra raziitih vrsta. O Nastojte kupovati najsvjeiju i najkvalitetniju robu koju
pravilnom izboru i pripremanju salata mogu se nai poblia
moete nai. Bez obzira na to hoete li svoje voe i povre
uputstva i preko 100 recepata u mojoj knjizi "Dnevno svje
koristiti za salate ili s o k o v e .
e salate odravaju vae zdravlje". N o v o izdanje te knjige
sadri u prilogu sastav vitamina kod najvanijih ivenih
namirnica.
Praktiki je g o t o v o n e m o g u e iz bilo kojeg sjemena proi
zvesti savren proizvod, pa ak ni organskom nadogradnjom.
Razlog lei u t o m e to kod uzgoja biljaka igraju presudnu
ulogu m n o g e injenice koje mogu biti vrlo razliite od zemlje
do zemlje.
Danas postoje bezbrojne vrste ivenih namirnica. Razli
ite vrste m r k v e razlikuju se s obzirom na sadraj minerala, a
to vrijedi i za ostale vrste biljnih namirnica.
Moje informacije o vitaminima u ivenim namirnicama
smatrajte openitim smjernicama, j e r tlo, klima, mjesto, kao i
nain uzgoja m o g u biti vrlo razliiti.
Koristimo li kod pripremanja hrane to vie razliitih vrsta
voa, salata i povra, ne m o r a m o se brinuti oko toga j e s m o li
dobili dovoljno minerala i vitamina koji su potrebni naem
tijelu.
A k o m o e m o dobivati organski uzgojene ivene namir
nice, mi s m o u m n o g o povoljnijem i sretnijem poloaju, u
usporedbi s ljudima koji moraju uzimati ono to im se nae
pri ruci, bez obzira na kvalitetu. N o , ne bi bilo u redu da u
supermarketu ili prodavaonici voa i povra, gdje nam valja
12 13
 to nedostaje vaem tijelu? Encimi

Meni je posve j a s n o da moje tijelo ne moe biti u potpu

Kljuna funkcija u djelovanju hrane na vae tijelo je s a m
nosti zadovoljeno encimima, ukoliko ne pijem svjee sirove
ivot sadran u vaoj hrani i vitaminima koje n a z i v a m o enci
sokove u dovoljnim koliinama.
mima.
A k a k o je s v a m a ?
Encim je vitamin koji hrani tijelo i odrava ga na ivotu,
Vi ste sami odgovorni za prehranu s v o g tijela. M o r a t e zna
vitamin skriven u sjemenu, klijanju i rastu biljaka. Taj princip
ti da v a m ivot ovisi o hrani.
ivota poznat je k a o encim.
Vae tijelo sastavljeno je iz milijardi i milijardi mikro
Encimi se opisuju kao kompleksne supstancije koje nam
skopski sitnih stanica. Vaa egzistencija ovisi o njima. Stani
omoguavaju probaviti hranu i odaslati je u krv. M e u t i m ,
c a m a je potrebna hrana, ivotonosna hrana. Iskljuivo o v a m a
encimi nisu nikakve "supstancije", ve je to nedokuiva,
ovisi hoe li vas to to jedete odvesti u prederavanje ili u
magnetska, kozmika energija s a m o g principa ivota, usko
pothranjenost!
povezana sa svim akcijama i aktivnostima svake m o l e k u l e u
ljudskom tijelu, u biljkama i u svim inim ivotnim oblicima.
Kad se j e d n o m d o m o g n e m o te spoznaje, postaje n a m j a
sno zato m o r a m o birati hranu r a z u m o m i umijeem, zato
mora biti sirova, nekuhana i neobraena.
Mi ne m o e m o istovremeno posjedovati ivot i smrt, ni u
svom tijelu, ni u vou. ni u salatama, ni u povru, ni u sjemen
k a m a , ni u sjemenu. Gdje ima ivota, tu su encimi.
Encimi podnose temperature preko 4 5 C . Na temeperaturi
preko 50C postaju neaktivni, ba kao to ljudsko tijelo posta
je neaktivno u vruoj vodi. K o d temperature od 54C gasi se
ivot veine eneima.
U sjemenu se encimi nalaze u nekakvom stanju u s p a v a n o -
sti. Pod odgovarajuim uvjetima ostaju stotinama i tisuama
godina u slanju sanjivog ivota. Najbolji primjer za to su
penina zrna u piramidama koja su j o imala sposobnost
klijanja.
Pa i u leevima prapovijesnih ivotinja, koji su pronaeni
u najsjevernijim podrujima, u Sibiru i ostalim regijama, gdje
su se prije 50.000 godina za vrijeme iznenadnog zaleenja
odjednom smrznuli, utvreno je m n o t v o encima koji su p o -
14
15
 slali aktivni kad se le otopio na normalnu tjelesnu tempera Zdravlje je pretpostavka
turu. To znaci da se encimi mogu bez oteenja konzervirati zadovoljnog ivota
na niskim temperaturama.
ivot sam po sebi nije m o g u e objasniti; i zato opisujem
e n c i m e kao kozmiki princip energije ili kao vibraciju koja u Svaka radost i svaki profesionalni uspjeh zasnivaju se na
m o l e k u l a m a prouzrouje kemijski postupak ili promjenu te blagostanju i vitalnosti tijela.
stvara reakcije, a da se za vrijeme tog procesa sami encimi ne Hrana mora biti ivotonosna (organska). Soli i minerali
mijenjaju, ne razaraju, odnosno ne potroe. Drukije reeno, moraju biti ivi, to znai organski, kako bi ih ljudsko tijelo
encimi su katalizatori, i kao takvi iziskuju procese ili promje m o g l o prihvatiti i primijeniti za okrijepu i obnovu svojih sta
ne, a da pritom njihovo stanje ostaje nepromijenjeno. nica i tkiva.
S tim kratktim pojanjenjem vi ete s i g u r n o uvaiti veliko S u n e v e zrake prenose energiju u biljni svijet i na taj nain
znaenje razuma, logike i inteligencije kod izbora ivenih aktiviraju encime. Pomou te snage anorganski elementi pre
namirnica s kojima prehranjujete svoje tijelo. Ovdje govori tvaraju se u organske, u elemente koji nose u sebi ivot, koji
mo o sirovoj hrani, ali i o njenoj pripremi, ona mora biti tako su poeljni k a o hrana.
pripremljena i pojedena da na najbri i najdjelotvorniji nain Zahvaljujui znanstvenom istraivanju mi smo danas u
prehranjuje stanice i tkivo vaeg tijela. stanju analizirati elemente sadrane u ivenim namirnicama,
O b n o v a (regeneracija) je pravilo ivota. Da ne j e d e m o , mi temeljito ih poznavati te uravnoteeno unositi u svoje tijelo
bismo umrli. A k o ne u z i m a m o hranu koja nae tijelo ispravno prema odgovarajuim potrebama.
prehranjuje, mi ne s a m o to e m o prijevremno umrijeti, mi
e m o na svom ivotnom putu biti nasmrt bolesni.
A k o svoje tijelo d a n o m i c e opskrbljujemo e l e m e n t i m a iz Nae tijelo sastoji se od m n o g o elemenata. Najvaniji su:
kojih je sastavljeno, m o e m o posjedovati dobro zdravlje, pod
uvjetom da i ostalim pretpostavkama svog bia, svoje due i Kisik Kalcij Natrij Klor
svog duha posveujemo odreenu panju i obzirnost. Ugljik Fosfor Magnezij Fluor
M o e m o jesti najbolju hranu na svijetu, ali ona nee spri Voda Kalij eljezo Silicij
jeiti propadanje naeg tijela, ako u sebi b u d e m o stalno nosili Duik Sumpor Jod Mangan
ljutnju, bojazan, brigu, frustracije i negativno raspoloenje.
Svaka "reparatura" i svaka o b n o v a naeg tijela, osim u
sluaju nesrea, mora zapoeti iznutra. A k o krv, stanice i
tkivo, organi, lijezde i svi ostali dijelovi tijela ne sadre te
elemente u ispravnom odnosu, ili a k o neki od tih elemenata
nisu dovoljno zastupljeni, dolazi do neuravnoteenosti tijela
te se razvija stanje poznato kao toksemija, a tokseinija nije
16 17
 Kad ovjek j e d n o m krene prirodnim putem u nastojanju
nita drugo do trovanje (vidi t a k o e r / ) / : John H. Tilden "Mit
da p o n o v n o zadobije i sauva svoje zdravlje, kad se p o n o v n o
Toxamie fangen alle Krankheiten / S tokseinijom poinju sve
d o m o g n e sree koje to ostvarenje nosi sa s o b o m , kad se ta
bolesti").
srea preobraava u s v a k o d n e v n u praksu, b u d e mu esto a o
Da bismo sauvali ispravnu ravnoteu za svoje zdravlje,
to veina ljudi ne razmilja o toj temi, ve svjesno i p o s t u p n o
mora preteni dio hrane koju j e d e m o sadravati ive, vitalne,
tone sve dublje u stanje otrovanosti i dekadencije - p r e m d a bi
organske elemente. Ti elementi nalaze se u svjeem sirovom
im s a m o malo znanja m o g l o p o m o i da izbjegnu prijevremeno
vou, salatama, povru, j e z g r a m a i sjemenkama. Sve poje
i esto puta veoma bolno upropatavanje. Preko 170 godina
dinosti moete nai u mojoj knjizi "Dnevno svjea salata
postoji kod nas "uenje o prirodnom zdravlju" koje je p o m o
odrava vae zdravlje".
glo brojnim ljudima, ali j o uvijek nije raireno u onoj mjeri
Kisik je j e d a n od najvanijih elemenata. Kuhanjem hrane
da bi svi ljudi bili o njemu informirani te bi po njemu i ivjeli.
kisik nestaje. Veina eneima unitava se na temperaturi od
M o j e knjige su u naoj zemlji t o m e uvelike doprinijele, ali je
5 4 C i tako se gubi najvei dio ivotne energije koja nam je
itekako vano da i drugi ljudi ire informacije o prirodnom
potrebna kao hrana.
zdravlju, kao to to npr. s velikim uspjehom diljem svijeta
injenica da su generacijama ivjeli i j o uvijek ive mi
ine Harvey i Marilyn D i a m o n d sa svojim knjigama "Fit za
lijuni ljudi koji j e d v a da su - a k o su uope - jeli neto drugo
ivot I. i II. " te "Nova kultura jedenja suneve hrane ".
do k u h a n u hranu, nije nikakav d o k a z da su egzistirali radi
konzumiranja kuhanih ivenih namirnica. Takvi ljudi nalaze
se zapravo u stanju svojevrsnog d e k a d e n t n o g egzistiranja, to
im njihovo otrovano tijelo dozvoljava. Zar bi nam bolnice u
protivnom bile prepune i preoptereene? Zato se godinje
proda vagone i v a g o n e tableta za ublaavanje bolova? Zato
su bolesti srca, eerna bolest, rak, plune bolesti, prijevreme
na senilnost i prijevremena smrt tako este?
N a Stvoritelj stvorio je ljudsko tijelo s velikom s n a g o m
odolijevanja svim tjelesnim grijesima. Kad j e d e m o neto to
za nas "nije d o b r o " , o d n o s n o to nije u skladu s naom potre
bom za hranom i uravnoteenim uzimanjem hrane, mi pati
m o . Bolovi i grevi nas opominju, a s v r e m e n o m preputaju
bolestima i naposljetku brojnim kroninim oboljenjima koja
su zahvatila preteni dio ovjeanstva.
C e s t o se posljedice ne pojavljuju o d m a h , zahvaljujui
enormnoj snazi odolijevanja naeg tijela traje to danima, mje
secima i godinama, sve dok se ne utvrdi ozbiljno oboljenje.
19
18
Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre? Kad se hrana kuha. vruina unitava u njoj ivot. Vlaknasti
sastojci koji su, zahvaljujui vruini, izgubili svoj magneti-
zam i postali mrtvi, djeluju sada k a o brisai prljavtine koji
Bez poznavanja osnovnog pravila koje se odnosi na pro briu crijeva i esto ostavljaju na stijenkama crijeva trag sluzi
bavu s o k o v a iz svjeeg sirovog voa i povra, vi ete moda (vidi takoer "Die schleimfreie Heilkost / Ljekovita prehrana
postaviti pitanje: Zato ne bismo jeli samo voe i povre, bez osloboena sluzi" od prof. Arnola l-hreta). Tijekom v r e m e
g/ljeenja u SOkovniku i odvajanja vlaknastih tvari? na ta se sluz nagomilava, podlijee gnjilenju i stvara toksemi-
O d g o v o r je vrlo jednostavan. vrsta hrana zahtijeva m n o ju (trovanje krvi). Uslijed toga d e b e l o crijevo postane lijeno,
go dui probavni proces u kojemu se hranjive tvari stavljaju to ima za posljedicu zaepljenje, upalu crijeva, izboinske i
na raspolaganje stanicama i tkivu n a e g tijela. Vlakna u sa ostale smetnje.
moj hrani nemaju zapravo nikakvu hranjivu vrijednost, ali S o k o v i m a koji su dobiveni iz svjeeg sirovog voa i p o
za vrijeme peristaltike (miinog stezanja) crijeva slue kao vra moete svoje stanice i tjelesno tkivo opskrbiti potrebnim
" m e t l a " . Odvajanje vlaknastih tvari kod pripremanja sokova e l e m e n t i m a i hranjivim e n c i m i m a . i to na lako probavljiv i
o m o g u a v a vrlo brzu probavu s o k o v a i preuzimanje njihovih prihvatljiv nain.
hranjivih tvari, najee unutar j e d n e minute. Imajte uvijek na umu da g o v o r i m o " e n c i m i m a h r a n e " .
D o b r o z n a m o da je celer zbog visokog postotka natrijeva Mislim na e n c i m e hrane koju j e d e m o . Stanice i tkiva neeg
klorida j e d n a od ponajboljih ivenih namirnica p o m o u koje tijela imaju vlastite e n c i m e koji p o m a u kod p r o b a v e i prihva
m o e m o odoljeti ekstremnoj vruini. J e d e m o li ga cjelovitog, anja hrane. Uostalom sve molekule iz kojih se sastoji nae
treba n a m dugo vremena za probavu, tako da bi nas vruina tijelo bogate su e n c i m i m a .
svladala prije negoli bi dolo do blagotvornog djelovanja. Ali
ako u z m e m o au ili pola litre soka od svjeeg sirovog celera
i popijemo, blagotvorno djelovanje nastupa m n o g o bre. Na
taj nain postaje npr. nepodnosiva vruina u pustinjskim pre
djelima m n o g o podnosivijom.
itavi plodovi, salata i povre sadre u sebi dosta veliku
koliinu vlaknastih sastojaka. U tim vlaknastim sastojcima
sadrane su vrlo vane hranjive tvari bez kojih naprosto ne
m o e m o . Te molekule i njihovi encimi u svjeim sirovim
sokovima doprinose brzom prehranjivan ju stanica i tkiva,
lijezda, organa i svih dijelova tijela.
Vlaknaste tvari voa, salata i povra istovremeno su i
vrlo dragocjene. A k o je hrana koju j e d e m o sirova, nekuhana
i neobraena, vlaknasti sastojci olakavaju proces probave.
20
 Kuhana hrana
U pravilu ne s m e t a m n o g o a k o se ponekad j e d e kuhana
hrana (ali ne i peena), pod p r e t p o s t a v k o m da se u dovoljnim
koliinama j e d e sirova hrana. Mi d a n a s i v i m o u a t o m s k o
doba, i ako se probavom velikih koliina kuhane hrane sami
" u p r o p a t a v a m o " , time izazivamo u sebi tjelesni i duevni
konflikt koji predstavlja odreenu zapreku i smetnju naem
postojanju.
Sokovi iz svjceg sirovog voa i povra su zapravo sred
stva p o m o u kojih m o g u biti sve stanice u naem tijelu osigu
rane e l e m e n t i m a koji su im potrebni, i to na lako prihvatljiv
nain.
Vi m o r a t e znati da kuhane i preraene ivene namirnice
mogu d o d u e sadravati u sebi ivot, ali o n e ne posjeduju sna
gu kojom bi na ispravan nain o b n o v i l e nae stanice. Stalnim
probavljanjem kuhanih i preraenih ivenih namirnica dola
zi do izrazitog slabljenja naih stanica i naeg tkiva.
Nijedan lijek na svijetu ne donosi u krv neto i m e bi tijelo
m o g l o neprekidno vriti obnovu.
ovjek m o e dnevno pojesti etiri ili pet velikih obroka,
a da tijelo i dalje osjea nedostatak i glad za ivotnom ener
gijom ti hrani, da osjea smetnje u pogledu uravnoteenosti
encima.
Voni sokovi su proistai ovjejeg tijela. N a r a v n o da
voe m o r a biti zrelo. Jedna j a b u k a na dan udaljuje od nas
lijenika, razumije se, pod pretpostavkom da inae j e d e m o
dovoljno "svjee hrane. Voe - uz svega tri ili etiri iznimke
- ne smijete nikada jesli zajedno s proizvodima od kroba i
eera. Voe opskrbljuje tijelo sa s v i m potrebnim ugljinim
hidratima i eerom.
Sokovi od povra su istovremeno hranitelji i obnovitelji
tijela. Oni sadre sve aminokiseline, minerale, soli, encime
22
i vitamine potrebne ljudskom tijelu, pod pretpostavkom da
je rije o svjecm povru, sirovom, pravilno ekstrahiranom
(iscijeenom) i pripremljenom bez konzervansa.
S v e dragocjene stvari u ivotu nisu lako dostupne, pa
tako ni onaj dio povra u kojemu je koncentrirana najvea
vrijednost ivotonosne energije, budui da se krije u vlakna
stim sastojcima. Stoga je nuno sirovo povre i salate d o b i o
savakati.
Na kraju krajeva ovjeku je namijenjena prvenstveno sirova
hrana. Ali nije svatko u stanju preko noi promijeniti ivotnu
naviku te kuhanu, neprirodnu hranu zamijeniti sirovim ive
nim namirnicama. Istini za volju, neoekivano brza promjena
mogla bi izazvati smetnje koje dotini ovjek ne bi razumio,
a mogle bi biti vrlo korisne. U takvim situacijama je mudro
potraiti savjet kod nekoga tko ima iskustva s reakcijama to
ih izaziva nagla promjena u prehrani, npr. kod nekog praktiara
prirodnog zdravlja koji u Njemakoj vode preko 50 kruoka.
U s v a k o m sluaju svjei sokovi od povra korisni su kao
dopuna svakoj prehrani, a osobito a k o se ovjek ne hrani oso
bito z d r a v o m hranom, ako j e d e sve to mu prija.
Ukoliko ste i vi j e d a n od onih koji uzimaju hranu bez
ikakvog plana, znajte da sokovi imaju za vas ivotno pre
sudno znaenje, budui da opskrbljuju vae tijelo potrebnim
ivotnim elementima i vitaminima koji uvelike nedostaju u
k u h a n i m i preraenim ivenim n a m i r n i c a m a .
S druge pak strane, ni stopostotna sirova hrana bez svjeih
sirovih sokova nije dostatna. A nije dostatna zato to se izne
naujue velik dio molekula iz kojih se sastoji hranjiva tvar
u sirovoj hrani za vrijeme probave i primanja hranjivih tvari
primjenjuje kao gorivo, to obino traje dva ili tri sata nakon
obroka. Te molekule dodue posreduju hranu tijelu, ali s a m e
veim dijelom sagoijevaju, tako da samo manji dio ostaje na
raspolaganju za obnovu slanica i tkiva.
23
 A k o pijete svjee sirove sokove, stanje je posve drukije.
Sokovi su za desetak do petnaestak m i n u t a probavljeni i g o
tovo u cijelosti primijenjeni obnovi i prehranjivani u stanica
i tkiva, lijezda i tjelesnih organa. itav postupak p r o b a v e
i prihvaanja hranjivih tvari postie najveu m o g u u brzinu
i odvija se uz minimalni gubitak vrijednosti u p r o b a v n o m
sustavu.
Vano je da svoje sokove pijete d n e v n o svjee, bez obzira
na nain i vrstu postupka p o m o u kojega ih iscijedujete. to
je sok bolje ekstrahiran (iscijeen), to je prirodniji i djelotvor
niji.
24
Moj prvi sok od mrkve
Prvi p o k u s uinio sam ribajui m r k v u na ribeu. Dobivenu
kau od m r k v e procijedio sam p r e k o j e d n e krpe i tako dobio
sok. Uvjerivi se u udesan okus tog soka, pripremljenog na
vrlo j e d n o s t a v a n nain, pokuao sam na drugaiji nain pri
premiti kau od mrkve, ne bih li iz nje dobio to vie soka.
Ustanovio s a m da sokovi fermentiraju i gube svoju vrijednost
a k o se o d m a h ne popiju; u tom pogledu presudan je faktor
vremena.
Naposljetku sam pronaao m e t o d u p o m o u koje sam p o
vre i v o e mehaniki izribao u kau, slinu j a b u n o m k o m u ,
i na taj nain oslobodio unutranjost vlaknastih stanica i sve
molekule. Potom sam tu kau ispreao u hidraulinoj prei.
Sok je bio do kraja iscijeen, a njegova kvaliteta izvanredna.
Sokovnik koji istovremeno riba i hidrauliki prea relati
vno je skup aparat. N o , ne mislite samo na visoki izdatak, ve
ponajprije na investiciju (ulaganje) u svoje zdravlje koja se
itekako isplati!
Sokovnici koji rade p o m o u centrifugalne sile, a takvi se
preteno nalaze na tritu, korisni su prije svega glede s a m o g
ekstrahiranja sokova. Poeljni su za putovanja, ali i za kori
tenje u malim stanovima. S o k o v e koji se m o g u proizvesti
p o m o u tih aparata m o e piti velik broj ljudi, a velika brzina
koju razvijaju oslobaa encime i vitamine iz vlaknastih a
hura. Najbolja kvaliteta postie se p m o u pree za sokovove,
ona je d u g o r o n o gledano najjeftinija i najdjelotvornija to se
tie prehrane. Osobito je dobar i poeljan Champion-sokovnik
p o m o u kojega se mogu proizvoditi maslac od ljenjaka i ra
z n e kreme za sladoled.
Svaki svjei sirovi sok dobiven p o m o u bilo kojeg soko-
vnika svakako je bolji od nikakvog soka.
Sok koji se dobiva centrifugalnom m e t o d o m treba o d m a h
25
 popiti, budui da iscjedenjc soka iz vlaknastih ahura naje Sokovi nisu koncentrirane namirnice
e nije tako savrena kako bi to s tehnike strane mogla biti,
pa bi oksidacija i vruina koje pritom nastaju mogle sok vrlo
N a Stvoritelj dao nam je ivene namirnice kao hranu i
brzo unititi.
k a o lijekove. Stoga je sasvim prirodno da prilikom uzimanja
K o d svojih pokusa ustanovio sam da otrovna sredstva za
hrane i m a m o pred oima i j e d n o i drugo.
prskanje velikim dijelom ostaju u vlaknastim sastojcima voa
Nije ispravna tvrdnja da su sokovi koncentrirane namir
i povra.
nice. Koncentrirana namirnica je proizvod koji se dehidrira,
u kojemu se sadraj vode reducira. Sokovi su tekue ivene
namirnice koje sadre istu, organsku vodu najbolje kvalite
te.
Kod iscjeivanja sokova osobito je vano pravilno razre
zati vlakna, o d n o s n o vlaknaste ahure te iz njih osloboditi
ivotonosnu energiju.
Moja istraivanja pokazala su da se vlakna moraju ispravno
smrviti. Potom se mora sok pomou hidrauline ili neke druge
pree iscijediti iz nastale kae. U protivnom n e e m o u soku
zadrati vitamine, encime i ine ivotno hranjive sastojke.
A k o su sirovi sokovi pravilno iscjeeni, m o e ih ljudsko
tijelo s lakoom i brzo prihvatiti, a budui da su ti sokovi
ujedno organske i vitalne ivene namirnice, oni obnavljaju
itavo tijelo iznenaujue brzim djelovanjem.
I zato nemojte misliti da su svjei sirovi sokovi koncentri
rane namirnice ili lijekovi. Oni su naa najmanje koncentrira
na ivena namirnica, ali zato najhranjivija.
Razmislite malo koliko su od sokova koncentriranije slje
Champion - sokovnik
dee ivene namirnice: sojina zrna i sojino brano su 8 7 0 %
koneenlriraniji od m r k v i n a soka i 9 4 0 % koncentriraniji od
celerova soka. Popcorn (kukuruzne pahuljice) su otprilike
2 1 0 0 % koncentriranije od mrkvina soka i 2 3 0 0 % od celerova
soka. Bijeli eer je 4 2 0 0 % koncentriraniji od mrkvina soka i
4 6 0 0 % od celerova soka.
Kad vidimo kako je veliko koncentriranje tih ivenih na
mirnica u usporedbi sa sokovima, postaje nam j a s n o gdje je
26
27
 uzrok previsokoj kiselini koja nastaje u tijelu kao posljedica
probave proizvoda od soje, kukuruznih pahuljica, eera, i
tarica i drugih proizvoda.
Sok od m r k v e m o e se usporeivati i sa svjeim, nera-
zblaenim kravljim mlijekom. Sadraj vode je u njihovim
prirodnim kemijskim sastavima g o t o v o isti.
N a r a v n o da je paradoksalno usporeivati kravlje mlijeko
sa s o k o m od mrkve. Kravlje mlijeko je ivena namirnica
koja najee stvara sluz. Sadraj kazeina (siriva) u kravljem
mlijeku vrlo je visok i kree se negdje o k o 3 0 0 % iznad ka
zeina u majinom mlijeku. (Kazein je sporedni proizvod iz
mlijeka koji se upotrebljava kao d o b r o ljepilo za drvo). Ka
zein stvara katar kod djece i odraslih koji piju velike koliine
mlijeka. Kravlje mlijeko osim toga povlai za sobom este
prehlade, curenje iz nosa, potekoe s krajnicima, grlom i
bronhijima - dok je sok od mrkve najbolje sredstvo za odstra
njivanje sluzi.
Pretjerano stvaranje sluzi u tijelu kao posljedica probave
velikih koliina mlijeka ne ograniava se s a m o na mlade
ljude, ve se esto javlja i kod odraslih osoba, kod kojih su
posljedice u pravilu j o gore. Naime, to su ljudi stariji, snaga
njihova odolijevanja je slabija u usporedbi s mlaim narata
jem.
elite li piti mlijeko (sto vam ne p r e p o r u a m ) , znajte da
postoji mlijeko koje je za ljudsku p r o b a v u m n o g o lake od
kravljeg mlijeka. To je svjee kozje mlijeko.
Svjee kozje mlijeko ne stvara g o t o v o nikakvu sluz. Doe
li do pojave katara nakon pijenja svjeeg kozjeg mlijeka,
onda je to obino posljedica teko probavljivih prethodno
uzetih velikih koliina slatkia i ivenih namirnica koje u
sebi sadre krob, a nipoto posljedica kozjeg mlijeka. Kozje
mlijeko valja piti neprokuhano, ne smije biti zagrijano preko
4 8 C niti smije biti pasterizirano.
28
N a r a v n o da za djecu ne postoji bolje mlijeko od majinog.
Svjee kozje mlijeko je najbolji nadomjestak majinog mlije
ka. Bilo bi dobro da se tom mlijeku doda malo svjeeg siro
v o g soka od mrkve. Svjee kozje mlijeko m o e se dodavati i
ostalim svjeim sirovim sokovima.
Imajte uvijek na pameti provjerenu istinu da kod pripre
manja svjeeg sirovog soka od voa i povra kvaliteta soka
ima najvei utjecaj na djelovanje.
A k o je sok iz voa ili povra neispravno iscijeen, on d o
due sadri svojstva ivotne, organske vode, i kao takav j o
uvijek je koristan, ali je njegova djelotvornost oslabljena, j e r
mu djelomino nedostaju vitamini i encimi koji su ostali u
vlaknastim ahurama i kai.
Razliiti udovi i organi naeg tijela sastavljeni su od m n o
gih siunih stanica u kojima su sadrani naprijed spomenuti
razliiti elementi. Te stanice se tijekom ovjekova postojanja
troe i zato ih valja stalno obnavljati. Hrana koja je ovjeku
potrebna za obnavljanje tih stanica mora biti ivotonosna,
organska, mora posredovati o g r o m n e koliine ivotonosnih.
organskih minerala, potrebnih za odravanje tijela.
Prehrana koja se uglavnom sastoji od neprirodnih ivenih
namirnica neizbjeno vodi do upropatavanja stanica, to ima
za posljedicu razna oboljenja i kronine tegobe.
Stoga je n u n o potrebno opskrbljivati tijelo hranom koja
je puna ivotonosne (vitalne) energije. A k o je propast stanica
ve zapoela, ili je uvelike na djelu, najbolje je organizam
temeljito proistiti postom i sirovim sokovima.
Postoje oiti dokazi d a j e d o p u n a naih obroka sa sirovim
s o k o v i m a od voa i povra najbolja metoda p o m o u koje se
tijelu vraa ivotna energija koja mu je nedostajala.
29
Zatita od pesticida i sredstava za prskanje
Djelovanju pesticida na nae ivene n a m i r n i c e trebali
b i s m o posveivati m n o g o veu j a v n u pozornost.
Moja iskustva govore da probava voa i povra m o e zbog
pesticida i sredstava za prskanje biti tetna. ilice tih ivenih
namirnica pohranjuju otrove. Encimi i m o l e k u l e alergini su
na otrove.
Poznato je da nedostatak vitamina u prirodnim ivenim
n a m i r n i c a m a , o d n o s n o njihov opstanak ovisi direktno o ne
dostacima tla u kojima se te namirnice uzgajaju.
A k o je tlo u kojemu se uzgajaju salate i p o v r e postalo ne
prirodno zbog nedostatka kompostiranja ili gnojenja, ili zbog
neprimjerene obrade, onda e u toj salati i povru nedostajati
ivotonosna energija, s t o j e izravno p o v e z a n o s nedostatkom
hranjivih tvari u dotinom tlu.
M o r a m o takoer znati da sredstva za prskanje i pesticidi
i uz najbolju obradu tla ipak prodiru u sadnice i korijenje bi
ljaka, njihove ilice pohranjuju ih u sebe. Biljke rastu i napre
duju - ne z b o g pesticida i sredstava za prskanje - ve usprkos
tim otrovima. Zato? Zato to encimi i m o l e k u l e svoju zadau
ispunjavaju, unato otrovanim ilicama.
Postavlja se pitanje kako je m o g u e dobiti e n c i m e i m o l e
kule iz voa i povra bez otrovanih vlaknastih tvari? Na kraju
krajeva encimi i molekule su hranjiva i vitalna materija koja
n a m je itekako potrebna. Vlaknaste tvari nemaju praktiki
nikakvu hranjivu vrijednost.
O d g o v o r je vrlo jednostavan. Za vrijeme ribanja voa i
povra rastvaraju se vlaknaste stanice i oslobaa ivotono
sna energija. Rezultat toga je kaa slina j a b u n o m k o m u . Ta
djelotvorna snaga ponaa se prema otrovima kao ulje prema
vodi. Ne mijea se s usitnjenim ilicama.
Kad se ta naribana kaa procijedi kroz odgovarajue sito,
30
d o b i v a m o sok u kojemu su encimi i molekule posve odvojeni
od vlaknastih tvari i otrova koji te tvari sadre u sebi.
Ja sam dakle pronaao o d g o v o r na pitanje kako se mogu
izbjei otrovi kojima su zagaene nae ivene namirnice.
Primjena C h a m p i o n - s o k o v n i k a ne znai da i m a m o bilo
to protiv primjene centrifugalnih aparata. D o k a z a n o je da se
centrifugalnom s n a g o m ne m o g u u potpunosti iscijediti svi
encimi i m o l e k u l e ; primjena filtera u centrifugalnim sokovni-
cima odstranjuje vlakna tako da se ne mijeaju sa s o k o m . N o ,
p o m o u C h a m p i o n - s o k o v n i k a m o e se pripremiti sok koji je
posve osloboen otrovanih vlaknastih tvari.
Mikser je za iscjeivanje sokova nepoeljan. On ree voe
i povre po ovjekovoj elji, ali kaa sadri m a s u u kojoj su
ostale otrovne vlaknaste tvari. Mikser n a m je u kuhinji potre
ban s a m o za pripremanje u m a k a , deserta i drugih pripravaka.
K a d kupujemo v o e , salatu, povre i ostale ivene na
mirnice, kupujmo ih uvijek u d u a n i m a koji dre najsvjeiju i
najbolju robu, u prodavaonicama prirodne hrane. Uvijek nam
mora na prvom mjestu biti kvaliteta. N e m a nadomjestka za
kvalitetu, ni pod koju cijenu, i a k o su trokovi vei, znajte da
je to dugoronije bolje nego da su jeftini.
31
 Koliko soka moete popiti
bez razmiljanja?
U p r a v o onoliko koliko moete popiti, a da se ne primora
vate na ispijanje! Po svim pravilima struke najmanja koliina
koja pokazuje vidljive rezultate iznosi pola litre; daleko bolje
je popiti j e d n u do dvije litre. M o r a m o znati da brzina djelova
nja soka ovisi o koliini koju s m o popili.
Kad su se sokovi tek poeli piti, preporuivale su se male
koliine. 1 to ponajprije zato to u to vrijeme nije bilo na tri
tu nikakvih aparata p o m o u kojih bi se sokovi mogli pripre
mati u poeljnim koliinama. Pripremiti au soka p o m o u
runog sokovnika bilo je prilino rastrono i naporno. Danas
i m a m o na raspolaganju vrlo dobre s o k o v n i k e s hidraulinim
preama.
M e u t i m , obratite panju na neka vana o s n o v n a naela.
Prvo, minerali i kemijske tvari, vitamini i h o r m o n i , moraju
biti osloboeni iz mikroskopski sitnih vlaknastih stanica u
vou i povru, i drugo, moraju biti pomijeani sa sokom i
odvojeni od vlaknastih tvari.
Nije pronaen nikakav praktini manuelni sokovnik p o
mou kojega bi se moglo ekstrahirati svu ivotnu energiju
iz plodova voa i povra, budui da se vlakna ne ribaju, ve
s a m o usitnjuju. Vano je te vlaknaste stanice izribati, k a k o bi
se iz njih mogla osloboditi ivotonosna energija.
Centrifugalni i ostali slini aparati takoer su vrlo uin
koviti, a k o nam kvaliteta sokova nije na p r v o m mjestu. Ti
aparati nisu ni tako skupi.
Princip pripremanja soka centrifugalnom m e t o d o m bazira
se na brzo rotirajuoj okrugloj ploi s otrim n o e v i m a za
ribanje. Budui da je okretanje i / v a n r e d n o brzo, kaa koja
se dobiva ribanjem, okree se pomou centrifugalne sile na-
32
suprot ploama na posudi s rupicama i na taj nain odvaja se
sok od kae.
Fiziki i mehaniki je nemogue u potpunosti iscijediti
sok p o m o u centrifugalne sile. N o , sok koji se dobiva na taj
nain openito je sasvim dobar. Ali ne smije dugo stajati, ve
ga treba odmah popiti.
Bez obzira na odreene neostatklc te metode pripremanja
sokova, i od tako pripremljenih sokova moete imati korist. U
njima prirodna voda postaje naposljetku o r g a n s k o m v o d o m i
kao takva ima posebnu vrijednost. Vitamini i minerali sadra
ni u takvom soku vrlo su korisni.
Kad g o v o r i m o o voi. naravno da prvo p o m i s l i m o na vodu
iz pipe. nekog izvora, ili na kinicu. Malo ljudi zna da postoji i
ivena, organska voda uz anorgansku vodu. Rijetki su kojima
je to posve j a s n o . Priroda nam je stvorila biljke kao priruni
laboratorij koji kinicu ili vodu s izvora ili potoka pretvara u
ive molekule, u organsku vodu. Voda iz v o d o v o d n e pipe nije
samo anorganska, ona je gotovo u svim g r a d o v i m a kao pitka
voda zatiena klorom i ostalim kemikalijama, i kao takva
vrlo je nepoeljna za ljude i ivotinje. Voda iz potoka, rijeka i
izvora j e d n a k o je anorganska kao i kinica.
Jedini izvor koji nas opskrbljuje ivom, o r g a n s k o m vodom
su biljke - n a e v o e , salata i p o v r e - i sokovi koje od njih
p r i p r e m a m o . Ti sokovi moraju dakako biti sirovi, kako ne bi
izgubili svoja iva, organska svojstva, zato se ne smiju kuhati,
preraivati, dozirati ni pasterizirati.
Kad bi se sokovi kuhali, preraivali, dozirali ili pasterizi
rali, unitili bi se svi encimi, te bi takvi sokovi postali anor
g a n s k i m napitkom. To vrijedi za H , 0 ( v o d a ) , kao i za minera
le i kemikalije iz kojih se sastoji sok. Pretvoriti voe i povre
U tekuu ili polutekuu kau. a ne odstraniti iz njega celulozu,
daleko je od prave vrijednosti sokova. Jedini s m i s a o pijenja
sokova sastoji se u tome da nae tijelo bude u stanju primiti
33
u sebe na najbri mogui nain svu ivotonosnu energiju iz Kod probave voa i povra troi se energija, a ta potroena
voa i povra, a da ne optereuje probavne organe dodatnim energija uzeta je od ivenih namirnica koje se probavljaju.
radom na razraivanju celulozne kae. Jedan dio " v r s t e " hrane, koju ovjek probavlja, na taj nain
Pijete li ispravno pripremljene sokove, v a e tijelo je u gubi svrhu prehranjivanja i troi se kao p o g o n s k o gorivo za
stanju te sokove prihvatiti u svega desetak, petnaestak minu proizvodnju ivotne energije.
ta, dok bi probava kae od voa ili povra potrajala m n o g o Budite paljivi glede uzimanja najsvjeije i najbolje kvali
due. tete voa i povra. Pazite ne to b e z obzira kupujete li povre
Osim toga, pijenje sokova iz kojih nisu odstranjene vla za salatu ili za pripremanje soka.
knaste tvari optereuje znatno vie p r o b a v n e organe, nego
kad j e d e m o itave plodove sirovog voa i povra i dobro ih
s a v a e m o ; nema temeljite probave, a k o su u hrani sadra
na vlakna celuloze. A obino su te vlaknaste tvari sdrane
u pripremljenoj kai. Za razliku od nje, sokovi iz kojih su
odstranjene vlaknaste tvari opskrbljuju nas bez problema i-
v o t o n o s n o m energijom koju sadri voe i p o v r e , a koju nae
tijelo prima u sebe iznenaujue brzo.
Tek u posljednje vrijeme ljudi su doli do spoznaje d a j e
stanje ljudskog tijela neraskidivo p o v e z a n o s kvalitetom pre
hrane. Svakim d a n o m z n a m o sve vie o funkcijama ovjejeg
organizma i kako na organizam primjenjuje minerale i vita
mine iz kojih se sastoji hrana.
Rezultati koji se ostvaruju kod lijeenja raznoraznih
smetnji i bolesti fenomenalni su diljem svijeta, a osobito na
podruju terapije pomou sokova. Uvjerite se stoga i vi u vri
j e d n o s t koju imaju svjei sokovi iz voa i povra za ispravnu
prehranu i dobro zdravlje.
Svjei sokovi od voa i povra pokazali su to kriju u sebi
i zato svu njihovu vrijednost priznaju podjednako lijeici i
obini laici. Djelotvornost tih s o k o v a lei u injenici da se
ta tekua hrana probavi unutar nekoliko minuta, zato to su
minerali i destilirana voda odijeljeni od vlaknastih tvari. Ve
s m o spomenuli da probavili procesi p o m o u kojih se minerali
odvajaju od vlaknastih tvari zahtijevaju puno rada i vremena.
35
34
SOKOVI-PRIMJENA I
KORISNOST
 S o k od l u c e r n e ili vije

Luccrna je osobito vrijedna vrsta djeteline. Ne s a m o s t o j e

bogata najvanijim mineralima i kemijskim e l e m e n t i m a , ve
sadri brojne elemnte iz dubine tla, j e r ima snaan vretenast
korijen koji prodire d u b o k o u zemlju. N a d z e m n a je stabljika
razgranata, lie perasto, cvjetovi su joj plave boje i leptiraste
grade.
Minerali koje luccrna sadri u bogatim koliinama i po
eljnom m e u s o b n o m odnosu - kao to su kalcij, m a g n e z i j ,
fosfor, klor, natrij, kalij i silicij - imaju p o s e b n u vrijednost. Ti
elementi potrebni su za besprijekorno funkcioniranje razlii-
titih tjelesnih organa.
lako se luccrna uvelike primjenjuje kao stona hrana ili
krma, ona je i ti obliku soka - pri emu se uzimaju samo
listovi - od velike vanosti, pogotovo ako se pripravlja od
svjeih listova. Nijemci je nazivaju i "alfa-alfom" (biljkom
nad biljkama).
Lucerna se m o e prilagoditi najrazliitijim vrstama tla i
klimatskim uvjetima, m o e rasti ak i na alkalijskom tlu, i
zato nema n i k a k v o g opravdanja da je ne b i s m o posijali i na
svom zemljitu, ako ga posjedujemo, dok se na gradskim tr
nicama rijetko kada moete namjeriti na nju.
A k o ne moete dobiti svjeu lucemu, nabavite sjeme i
ostavite ga da proklija, a onda uzimajte i j e d i t e klice za va
redovni obrok. Sjeme brzo klija, a klice su vrlo dragocjene
kod prirodne prehrane.
Klice pretvaraju neivu materiju u ive stanice i tkivo.
39
 Krava uzima sirove biljke k a o hranu. Uzima neto ivo u
svoje tijelo i pretvara to u jo sloeniji ivi organizam.
Biljke - voe, salate, povre ili trava - uzimaju anorganske
elemente iz zraka, vode ili zemlje i pretvaraju ih u ive. or
g a n s k e elemente. Iz zraka uzimaju duik i ugljini dioksid, iz
zemlje u kojoj rastu uzimaju duik, minerale i mineralne soli.
a iz vode kisik i vodik.
Najvaniji faktori u tom procesu pretvorbe j e s u encimi i
ivotonosno djelovanje sunevih zraka koje proizvode klo-
rofil.
Molekula klorofila sastoji se od itavog niza ukljikovih,
vodikovih, duikovih i kisikovih molekula. Interesantno je taj
uzorak usporediti s h e m o g l o b i n o m naih crvenih krvnih zrna
ca koji je takoer sastavljen od niza molekula, s a m o to nas
umjesto na atom magnezija upuuje na atom eljeza.
Ta nam analogija pomae otkriti tajnu korisnosti klorofila
za ljudsko tijelo. Strogi vegetarijanci, ija hrana iskljuuje
teku hranu i zrnje. a ukljuuje velike koliine svjeih sokova
- s bogatim udjelom zelenih sokova - ive due i nisu skloni
degenerativnim bolestima poput ljudi koji uglavnom uzimaju
kuhane ivene namirnice, a vrlo m a l o ili nikako svjeu hranu
i sokove. Ta analogija najbolji je i kljuni dokaz o tome koja
hrana je za ovjeka ispravna i prirodna.
Lucerna je j e d n a od ivenih namirnica koja u sebi sadri
najvie klorofila. Rije je o ivenoj namirnici koja podjedna
ko p o m a e ivotinjama i ljudima da dozive zdravu, vitalnu
i visoku starost, stvarajui u njima fenomenalnu otpornost
protiv infekcija.
Sok od svjee lucerne je prejak i privie snaan da bi se
m o g a o sam piti. Najbolje ga je pomijeati sa s o k o m od mr
kve. U toj mjeavini umnoavaju se pojedinane prednosti
svakog soka. Taj sok pokazao se osobito blagotvornim kod
potekoa s arterijama i smetnji koje sti povezane sa srcem.
40
Nadimanja i ostale potekoe s crijevima imaju kod veli
kog broja pacijenata za posljedicu srane potekoe, to da
kako nema veze s n e k o m o r g a n s k o m sranom m a n o m , nego
s pretjeranim stvaranjem plinova u debelom crijevu, zbog
ega stijenke debelog crijeva vre pritisak na organe koji su
povezani sa srcem. Takva stanja najee se lijee ispiranjem
crijeva ili uzimanjem klistira. Srane potekoe nestaju, sve
dok nagomilavanje plinova ovjeku opet ne daje upozorava
jui signal d a j e debelom crijevu, a ne srcu, potreban ""Beipas"
ili "premoivanje".
Klorofil nije ljekovit samo za krvne i srane bolesti, ve
je vrlo uinkovit kod ublaavanja problema i potekoa s di
sanjem, osobito u dinim upljinama i pluima. Sluz je jedini
uzrok infekcija i oboljenja dinih puteva, a j e d n a k o tako i
bronhijalnih potekoa i astme, ukljuujui i hunjavicu.
Vegetarijanci koji izbjegavaju kravlje mlijeko, brano, i
tarice i koncentrirane proizvode od eera ne pate od tih pote
koa, pogotovo ne u sluajevima kad su od ranog djetinjstva
bili odgajani da izbjegavaju te ivene namirnice. To nema
ba nikakve veze s fanatizmom, l o j e naprosto zdrav ljudski
razum, to je neto savreno prirodno, i po svim pitanjima
iskustveno dokazano.
Ljudi koji su preuzeli vegetarijanski nain ivota u stanju
su sve naprijed nabrojene potekoe odstraniti bez kirurgije.
Na kraju krajeva upale dinih puteva nisu nita drugo n e g o
tijelo naih prijatelja u obrani od bolesti, djelo bakterija koje
priziva nae oboljelo tijelo da svojom pojavom o n e m o g u i
daljnje nagomilavanje sluzi. Umjesto da bakterijama pruimo
podrku tako da p o m o u ispiranja crijeva i klistiranja tijelo
oslobodimo od otpadnih tvari, mi p o k u a v a m o sluz "isuiti"
primjenom adrenalina, epinefrina ili drugih lijekova i pri
stajemo na to da nam sluznica '"natekne". Ponekad se ak
primijenjuju sulfonamidni lijekovi za koje danas z n a m o da su
41
tetni, ne marei i ne razmiljajui o tetnosti . ne obazirui
se na opasnost koja naposljetku m o e nastati zbog uzimanja
tih lijekova.
Najtetnije posljedice nastaju onda kad se otpadnim tvari
ma, koje uglavnom nastaju zbog primjene tih lijekova i odva
janja bakterijskih kolonija, dozvoli da ostanu u ' i n f i c i r a n i m " i
naetim dijelovima tijela, umjesto da se to prije uklone.
Mi u svom tijelu posjedujemo savrene sustave izluiva
nja, ako ih d o v e d e m o u takav meusobni odnos da djeluju
uinkovito.
Naa plua moraju biti osloboena od loeg zraka, od
dima cigareta itd.; naa koa mora bili aktivna, kako bi pore
mogle izluivali otrove koje primaju od limle; bubrezi moraju
slobodno funkcionirati, ne smije ih se remetiti alkoholom i
proizvodima m o k r a n e kiseline; nae debelo crijevo mora za
dobiti unutarnju istou koja mu je potrebna za odstranjivanje
n a g o m i l a n o g otpada tijekom 30, 4 0 , 50 i vie godina.
To je samo j e d a n dio programa. Stanice i tkiva itavog
tijela moraju dobivati ivtt, organsku hranu. To znai da bi
s m o se barem neko vrijeme trebali odrei hrane u kojoj je
ivotonosna energija - ivotna snaga - unitena vruinom ili
preradom.
Moete se slobodno prepustiti mojoj knjizi " D n e v n o svje
e salate odravaju vae zdravlje". U njoj ete pronai j e d n o
stavna pravila i recepte koji se m o g u s lakoom primijeniti u
praksi.
Soku od mrkve i luzerne moe se dodali i sok od salate
glavatice, kako bi se mjeavina obogatila djelotvornim tva
rima, koje su u p r v o m redu potrebne korijenu kose. D n e v n o
uzimanje te mjeavine - svakog dana pola litre - m o e pojaa
ti rast kose ti zamjetnoj mjeri.
42
Alge
Milijunima godina kia je postojano ispirala tlo i pijesak
naplavina s planina, brda, beuljaka i ostalih nadmorskih
uzvisina. Sve je to dospijevalo na d n o mora, stvorivi od oce
anskih dubina najplodnije tlo na svijetu.
Da sam mesojed, j e o bih ribu. Budui da se ribe hrane
sadrajem mora i rijeka, razumije se da njihovo meso sadri
vie elemenata - minerala i popratnih elemenata - od bilo k o
j e g drugog ivotinjskog proizvoda.
to se biljaka tie, morske alge ubrajaju se u najtraenije
dodatne ivene namirnice. Njihovo korijenje nalazi se katka
da est do devet tisua metara ispod morske povrine, svoje
steljke tjeraju na povrinu gdje se p o m o u sunevih zraka
pretvaraju u pupoljke i listove.
Listovi se nazivaju crvenim algama. Crvene alge su u
kotskoj, Irskoj i m n o g i m drugim zemljama vaan prilog
obrocima. U Americi i Kanadi crvene alge primijenjuju se u
obliku osuenih listova kao zdrav dodatak prehrani.
A l g e s veliki listovima obino se sue, drobe i melju, to
znai da se primijenjuju u obliku praha ili granulata.
M o r s k e alge su izvrstan izvor organskog j o d a i popratnih
elemenata koje ne m o e m o u dovoljnoj mjeri dobiti u z i m a
njem n o r m a l n o g povra i naih salata.
A k o pomislimo d a j e vie od 59 elemenata hrane u razli
itim oblicima sadrano u morskoj vodi, nee n a m biti teko
shvatiti od kakve vrijednosti su m o r s k e ivene namirnice.
 Radi se o sljedeih 59 elemenata:
Sok o d a n a n a s a

akcinij zlato osmij sumpor

A n a n a s sadri gotovo 9 0 % v o d e i bogat je kalijem, kalci
aluminij indij fosfor duik
j e m i natrijem. Z b o g prilino velikih koliina sumpora i klora
argon iridij platina stroncij
koje takoer sadri u sebi, ananas je vrlo dobar za ienje.
arsen jod plutonij tantal
A n a n a s sadri velike koliine kiselina, kao to su Iimunska,
barij kalij iva talij
maleinska i tarlarinska kiselina, koje su u svojim organskim
olovo kalcij radij lorij
oblicima velika p o m o kod probave i tjeraju na mokrenje.
bor kobalt renij tulij
Iako organski sastojci prilikom konzerviranja i pakiranja
brom ugljik rubidij u ran
gube svoja vitalna svojstva, ipak nam sok od ananasa prua
cezij bakar kisik vodik
neke privremene prednosti, pogotovo ako mu ne dodajemo
cer lantan rutenij vizmut
nimalo eera.
klor litij samarij itrij
krom mangan skandij kositar
Sok od jabuka
eljezo magnezij selen cink
erbij natrij silicij cirkonij
Sokovi od j a b u k a pospjeuju djelovanje donjeg dijela
fluor neptunij srebro
probavnog trakta, p o g o t o v o ako se piju natate. Bogati su m a
gnezijem, eljezom i silicijem, a i sadraj kalija je u njih vrlo
Uzimate li velike koliine algi, moete biti prilino sigurni
visok. Jabuke u svom prirodnom stanju sadre otprilike 8 5 %
u to da ete svoj organizam opskrbiti najmanje s nekoliko
vode i odlino pomau kod probave, k a k o u svom prirodnom
popratnih elemenata koji su nuni za vae dobro osjeanje, a
n e m a ih u povru, salatama i vou. stanju tako i u svjeem soku.
J a b u k e iste naa crijeva, to najbolje o s j e a m o a k o su
K o d m e n e u kui stoji obino na stolu solnica koja je
nam crijeva z a t v o r e n a . U t a k v o m stanju n e k e vrste j a b u k a
napunjena granulatom alga i tanjur crvenih algi koje j e d e m o
m o g u prouzroiti n e l a g o d n o s t i z a vrijeme s a m o g p r o c e s a
zajedno s naim salatama i sokovima.
ienja. A k o se to d o g a a , prije ili kasnije ustanovit ete
Pridodate li "kalijskoj mjeavini s o k a " (sok od mrkve,
da su n e k e sorte j a b u k a u tom p o g l e d u bolje od d r u g i h , da
celera, perina i pinata) malo algi, z n a t n o ste poboljali kori
v a m ispijanje s o k a od tih vrsta ne stvara n i k a k v e n e l a g o
snost koju moete izvui iz te mjeavine, i ustanovit ete d a j e
dnosti.
vrlo korisna za sustav lijezda, a p o g o t o v o za titnjau. A l g e
Sok od svjeih j a b u k a od velike je pomoi kod vruina i
m o e t e kupiti u p r o d a v a o n i c a m a prirodne hrane. Ne primije-
upala, pogotovo ako je sirov. Jabukovaa ili j a b u n o vino ima
njujte u svojim jelima j o d kakav se kupuje u apotekama!
takoer poeljno djelovanje na tijelo.
Svjei sirovi sok od j a b u k a esto se naziva "slatkim j a b u
nim vinom".
44
45
 J a b u k a m a se nikad ne smije dodavati eer u bilo k o m
obliku. A k o ih elite zasladiti, uinite to p o m o u meda.
Sok od narane
Sadri skoro 8 7 % v o d e i b o g a l j e kalijem, kalcijem i magne
zijem. Osim loga u njemu ima i silicija. Organske limunske i
druge vone kiseline pobrinule su se za to d a j e narana j e d n a
od najdragocjenijih vrsta voa. Bogata je vitaminima A, B i C.
N a r a n a je j e d n a od rijetkih vrsta voa ije alkalijsko dje
lovanje neoekivano brzo ublaava pretjeranu kiselinu tijela.
esto je sok od narane najbolji sok koji se m o e piti za vri
j e m e posta; uzimanje obroka od narane i naranina soka bez
ijedne druge ivene namirnice tri do est dana, s v a k o d n e v n o
u bogatim koliinama, pokazalo se izvanredno korisnim.
Od najranijeg djetinjstva do visoke starosti nema voa koje
bi imalo bogatije i ljekovitije djelovanje od narani i njihova
soka. Sve dok su nam dostupne, t r e b a m o ih s v a k o d n e v n o jesti
ili piti njihov sok, bilo za vrijeme o b r o k a ili izmeu obroka.
Sok od narane trebate popiti unutar petnaest minuta od
njegova cijeenja, budui da brzo oksidira.
Pod nikakvim okolnostima ne smijete mu dodavati eer.
A k o ga elite poeeriti, posluite se m e d o m .
S o k o d kajsija
Kajsije pripadaju naem delikatesnom vou. Z b o g brzog
propadanja kajsije nije ba lako transportirati. Tri zrele kajsije
najbolji su izvor organskog eljeza u stvaranju crvenih krvnih
zrnaca. Silicij je drugi vrlo dragocjen element koji se nalazi
u kaj ijama.
Zrele kajsije sadre otrpi like 8 5 % vode, tako da su vrlo
pogodne za pravljenje soka.
46
A k o se to voe kuha, njegova se ivotna snaga upropa
tava. Svjee i zrele kajsije mogu posluiti kao vrlo hranjiv
dodatak salatama od voa i povra.
Sok od j a g o d a
Jagodiaslo voe kao to su kupine, ogrozd, umske j a g o
de, maline, vrtne j a g o d e i druge vrste jestivih j a g o d a vrlo je
vrijedna, hranjiva ivena namirnica s izrazitim svojstvima
ienja. Sve to v o e sadri velik udio v o d e koji se kree
izmeu 8 0 % i 9 0 % .
J a g o d e su bogate kalijem i ostalim mineralima. Kad su
zrele, sadre dragocjen, prirodan eer koji p o m a e kod i
enja tijela.
Sok od j a g o d a je za tijelo osobito koristan ako se pije sirov.
N e m a velike koristi ako se ti sokovi doziraju i konzerviraju; u
t a k v o m stanju njihova je ivotonosna snaga razorena, njihovi
elementi pretvaraju se u anorganske elemente.
Sok od kruaka
Kruke sadre gotovo 8 5 % vode i bogate su alkalijskim sup
stancijama. Tjeraju na mokrenje i pomau kod ienja tijela.
A k o kruke kuhate, dozirate ili preraujete, one gube velik
dio svoje vrijednosti, j e r se pritom organski elementi pretva
raju u anorgansku tvar.
Sok od endivije
E n d i v i j a j e slina salati glavatici; poznata je i kao eskard i
kao cikorija. E n d i v i j a j e vrlo srodna zejoj djetelini i njihovi
kemisjski sastojci su vie ili manje isti. Endivija sadri hranji
ve tvari koje su neprekidno potrebne organima vida.
47
 A k o sokovima mrkve, celera i perina d o d a m o sok endi-
vije, mi opskrbljujemo ivani sustav i miie vidnih organa
hranjivim tvarima koje e zacijelo uroditi neoekivanim re
zultatima kod odstranjivanja onih nedostataka. Od pola do
j e d n e litre te mjeavine odstranjuje ona oboljenja za svega
nekoliko mjeseci do te mjere da se ovjeku u potpunosti vraa
sposobnost vida te mu vie nisu potrebne nikakve naoale.
Jedan od najneobinijih sluajeva koje sam doivio bio
je sluaj j e d n e d a m e kojoj je siva mrena p o s v e oduzela vid.
G o t o v o tri godine nije za nju postojala nikakva nada da e
ikad vie progledati. A onda je ula k a k o svjei sirovi sokovi
od povra djeluju na organe vida i zapoela je terapiju sa s o
kovima.
Striktno je slijedila nunu proceduru ienja, od ispiranja
crijeva i izbacivanja svih otpadnih tvari iz tijela do odstranji
vanja svih smetnji. Jela je samo sirovo povre, salate i voe,
strogo izbjegavajui sve proizvode sa krobom i eerom.
S v a k o g dana pila je
X
A litre soka od mrkve, celera, perina i endivije
72 litre soka od mrkve
72 litre soka od mrkve, celera, perina i pinata
% litre soka od m r k v e i pinata.
Za manje od godine dana mogla je uz p o m o poveala
opet itati novine i asopise! E n d i v i j a j e m e u zelenim povr
em j e d a n od najbogatijih izvora vitamina A.
Mjeavina soka od mrkve, celera i endivije uvelike p o m a
e u lijeenju astme i hunjaviee, pod pretpostavkom da e m o
na j e l o v n i k u zauvijek prekriiti uzroke tih bolesti (mlijeko,
koncentrati i slatkii).
U kombinaciji sa celerom i perinom endivija p o m a e kod
lijeenja aneminosti i funkcionalnih sranih tegoba, a dobra
je i kao sredstvo za jaanje srca. Osim toga vrlo je djelotvorna
u lijeenju slezene.
48
Sok od endivije gotovo u svakoj mjeavini potie izlu
ivanje ui te p o m a e kod odstranjivanja jetrenih i unih
tegoba.
Sok od zelenih mahuna graha
Osobito je koristan za dijabetiare. Dijabetes je bolest
p r o u z r o k o v a n a hranom, bolest koja je nastala zbog pretjera
ne p r o b a v e teke hrane i slatkia, a pogorava se probavom
mesa.
Injekcija inzulina nije nikakav lijek za tu bolest. Dija
betes nije nasljedna bolest. M o e se svoditi j e d i n o na "na
sljedne" n a v i k e , na pretjerano uzimanje ugljinih hidrata.
A k o se djeci daju anorganski, kuhani proizvodi od brana i
itarica te pasterizirano ili kuhano mlijeko, njima se u stvari
daje j e d a n od razloga za nastanak dijabetesa kod djece, ali i
kod odraslih.
Inzulin je supstancija koja se odvaja od guterae i d o v o
di tijelo u slanje da prirodni eer (nikakav tvorniki eer)
ispravno primijenjuje - kao gorivo koje posreduje energiju
tjelesnim aktivnostima.
K a o s t o j e ve reeno, tijelo m o e svrhovito koristiti samo
prirodan, ivi, organski eer kojega mu u bogatim koliina
ma posreduju svjee sirovo povre, salate i voe.
Tijelo ne m o e primati u sebe tvorniki eer kakav mu
se nudi, ve ga mora rastvoriti u " p r i m a r n i " eer. krob je
anorganski proizvod, a vrste eera koje se u tijelu stvaraju
iz takvih proizvoda takoer su anorganske. A z n a m o da anor
ganske tvari ne posjeduju ive e n c i m e . Stoga se guteraa
previe optereuje tim pretvaranjem anorganskih u organske
tvari, tijelo odravaju beivotne m o l e k u l e koje ne posjeduju
obnoviteljska ili korisna svojstva. To dovodi do eerne bole
sti ili dijabetesa.
49
 injenica da se koci dijabetiara razvija pretjerano masno
tkivo posljedica je pogrenog stimuliranja p o m o u anorgan
skog inzulina koji ne samo da ne odstranjuje otpadne tvari,
ve naprosto doprinosi njihovom nagomilavanju.
D o k a z a n o je da sok od zelenih m a h u n a graha i crvenog
kupusa sadri tvari iji sastojci u guterai stvaraju sastojke
prirodnog inzulina.
Kod eerne bolesti postiu se zadovoljavajui rezultati,
ako se bolesnik o d r e k n e svih koncentriranih krobnih i slatkih
p r o i z v o d a te pije mjeavinu sokova od m r k v e , salate glavati
ce, zelenih m a h u n a graha i crvenog kupusa - otprilike j e d n u
litru d n e v n o uz pola litre soka od m r k v e i pinata.
S o k o d p o t o a r k e ili d r a g u c a
Taj je s o k izvanredno bogat s u m p o r o m na kojega u po-
toarki otpada vie od jedne treine s v e u k u p n i h minerala.
G o t o v o 4 5 % elemenata u potoarki tvore kiseline k a o to su
s u m p o r n a , fosforna i k l o m a . Budui da je sok od potoarke
vrlo j a k o istilo crijeva, treba ga uvijek piti zajedno s ostalim
s o k o v i m a ; m o e se npr. mijeati sa s o k o m od m r k v e ili sokom
od celera.
M e u alkaiijskim elementima d o m i n i r a kalij s p r e k o 2 0 % ;
kalcij s otprilike 1 8 % , natrij s 8%, magnezij s 5% i eljezo s
otprilike 0 , 2 5 % .
Mjeavina soka od mrkve i pinata uz mali dodatak soka
od salate glavatice, listova korabe i potoarke sadri tvari
koje su prijeko potrebne za obnovu krvi, a p o s e b n o za pojaa
ni transport kisika u krvi. T a j e mjeavina izvanredno poelja
k o d aneminosti, niskog tlaka i pothranjenosti.
Mjeavina sokova od mrkve, pinata, listova korabe p o
mae kod lijeenja od gruanja krvi u h e m e r o i i m a i mnogim
vrstama tumora. D o k a z a n o je da se takva stanja mogu u po-
50
tpunosti odstraniti prirodnim p u t e m , bez ikakvog kirurkog
zahvata, i to u roku od est mjeseci, a k o se d n e v n o popije litra
te mjeavine i ako ovjek izbaci iz j e l o v n i k a sve poizvode
od brana i eera, a poeljno je izbaciti i sve proizvoide od
mesa.
Sok od potoarke je vrlo vrijedan dodatak soku od mrkve,
soku od perina i soku od krumpira. Radi se o mjeavini koja
p o m a e emfizmatinim pacijentima (koji boluju od napuhline
plua i teko diu). N e o e k i v a n o visoka p o n u d a fosfora i klo
ra pokazuje se pritom vrlo korisnom.
Sok od komoraa
Postoje dvije vrste komoraa - normalni, vrtni, slatki k o
mora koji se najee koristi k a o zain ili aromatska tvar,
i firentinski k o r o m a , poznatiji kao "fmocchio", koji je kao
hrana v e o m a omiljen kod Talijana i ostalih romanskih naro
da.
Prvi se mora zadovoljiti uglavnom svojom zainskom ulo
g o m i nije poeljan za pripremanje soka.
Iz drugog, takozvanog firentinskog k o r o m a a m o e se pri
premiti izvrstan sok. Biljka pripada porodici celera, ali je njen
sok m n o g o slai i aromatiniji od celerova soka. Biljka se p o
nekad pogreno naziva anisov celer, ali je s v a k a k o poznatija
pod talijanskim nazivom "finocchio".
Sok od komoraa je izvanredno dobro sredstvo za jaanje
krvi i stoga vrlo poeljno kod menstrualnih tegoba. U tu svrhu
m o e se vrlo uspjeno primjenjivati sam ili u kombinaciji sa
sokom od m r k v e i s o k o m od cikle.
51
 S o k od g r e j p f r u t a ili a g r u m a
Grejpfrut ili agrum je zacijelo j e d a n od najvrijednijih plo
dova za odstranjivanje ili rastvorim a n o r g a n s k o g kalcija koji
se - kao kod artritisa - nakupio u hrskavici zglobova kao po
sljedica pretjeranog uzimanja hrane od bijelog brana. Svjei
sok od grejpfruta sadri organsku salieilnu kiselinu koja ra
stvara anorganski kalcij u tijelu.
Grejpfrut sadri i druge vone kiseline i eer. Sadri oko
8 7 % vode i bogat je kalijem i drugim alkalijskim elementima.
Soku od grejpfruta nemojte nipoto dodavati eer, budui
da kiselina stvara u tijelu vrenje eera. U tom sluaju voe
reagira u tijelu vie kiselo negoli alkalijski.
A k o grejpfrut ili sok od grejpfruta dozirate ili na bilo koji
nain koncentrirate, gube se vrijednosti organskih elemenata.
Kiseline se pretvaraju u anorganske kiseline koje su od vrlo
male koristi.
Sok od z e l e n o g kupusa
Zeleni kupus ima u biti ista kemijska svojstva kao kelj i
m o e se primjenjivati na isti nain. Proitajte sve o soku od
kelja.
Sok od krastavaca
Krastavac je najbolji prirodni dijuretik kojeg poznajemo;
on pospjeuje izluivanje urina. Posjeduje i mnoga druga
dragocjena svojstva; na primjer, pospjeuje rast kose, budui
da sadri m n o g o silicija i sumpora. U tom pogledu osobito je
djelotvoran ako ga pomijeamo sa s o k o m od m r k v e , salate
glavatice i pinata. Krastavac sadri preko od 4 0 % kalija.
1 0 % natrija. 7 , 5 % kalcija. 2 0 % fosfora i 7% klora.
52
Dodavanjem soka od krastavca soku od inrkvice ima vrlo
povoljan uinak kod reumalskih tekoa koje nastaju zbog
pretjeranog gomilanja mokrane kiseline u tijelu. Kad se tom
soku doda i malo soka od cikle, ubrzava se openito izluiva
nje putem odvodnih kanala.
Visok postotak kalija u krastavcu ini sok vrlo dragocje
nim za reguliranje visokog i niskog tlaka. Blagotvorno djeluje
i kod tegoba sa z u b i m a i zubnim m e s o m , na primjer kod upale
zubnog mesa.
Nai nokti i naa kosa naprosto vape za kombinacijom
elemenata koje sadri svjei sok od krastavca. Zahvaljujui
njemu nema straha zbog pucanja noktiju ili ispadanja kose.
Sva oneienja koe nestaju ako se pije sok od krastavaca
pomijean sa sokom od mrkve i glavnate salate. Dodavanjem
malo soka od lucerne m o e se u nekim sluajevima djelova
nje j o poboljati.
S o k o d ribiza
Najpoznatije vrste su crveni, bijeli i crni ribiz. Sadre
otprilike 8 0 % v o d e i bogate su kalijem. Sadraj ugljinog hi-
drata iznosi oko 1 1 % kod crvenog, 1 3 % kod bijelog i g o t o v o
19% kod crnog ribiza. Crveni ribiz ima veu koliinu kiselina.
N o , sve tri vrste su vrlo korisne, budui da pospjeuju izlui
vanje razliitih lijezda. Svjei sirovi sok od ribiza osobito je
blagotvoran za bubrege i razne upale u tijelu. Sokovi od ribiza
znatno ublauju izluine ili katar probavnog trakta.
A k o se ribiz kuha, a pogotovo a k o mu se dodaje eer,
njegova blagotvornost i korisno djelovanje nestaju. A k o se
primjenjuje kao ele ili marmelada zajedno s koncentriranim
ugljikohidratima ili proizvodima od kroba, stvara veliku
kiselinu.
53
 S o k o d kakija
Kaki sadri vie od 66% vode i m n o g e ugljikohidrate. Plo
dovi se smiju jesti i od njih se m o e praviti sok s a m o kad su
posve zreli; s a m o u tom sluaju sadre u sebi prirodni eer.
Bogati su kalijem i magnezijem, a sadre i odreene koliine
fosfora, d o d u e neto vie, kad nisu p o s v e zreli. Kaki i sok od
kakija pospjeuju ienje.
Kalijeva j u h a
Brojne vrste povra bogate su kalijem. Mjeavinu soka od
tih vrsta povra n a z i v a m o kalijevom j u h o m . Na p r v o m mjestu
nalaze se m r k v a , celer, perin i pinat. elite li sebi priutiti
uitak posvemanje vrijednosti kalijeve j u h e , trebate je piti u
sirovom, nerazblaenom stanju, k a k o b i j e tijelo m o g l o primi
ti u s a v r e n o prirodnom obliku.
Organski minerali i soli u toj kalijevoj j u h i obuhvaaju
praktino sve m i n e r a l e i soli koje su p o t r e b n e n a e m tijelu. Ta
j u h a spreava stvaranje pretjerane kiseline u elucu i openito
je svestrano korisna. Vjerojatno nema ivene namirnice koja
bi bila primjerenija ljudskom organizmu od kalijeve j u h e .
Kad bolesnici nisu vie u stanju uzimati drugu hranu,
sirova kalijeva j u h a opskrbljuje ih dovoljnim koliinama
hranjivih tvari i zahvaljujui njoj oni e se opet oporaviti.
Za rekonvalescente je sirova kalijeva j u h a od neprocjenjive
vrijednosti, i naprosto je neshvatljivo zato klinike i sanatoriji
tu ivenu namirnicu ne prihvaaju k a o sastavni dio njihove
s v a k o d n e v n e njege.
Neki ljudi smatraju da ta j u h a nije tako ukusna k a o isti
sok od m r k v e i kao neka druga mjeavina sokova. N o , morali
b i s m o znati da u sluaju kad tijelo vapi za ivim m o l e k u l a m a
u hrani koje su presudne za obnovu stanica i tkiva, isprobava-
54
nje okusa ne igra vie nikakvu ulogu, jer nam nuna obnova
to naprosto ne doputa.
K a o to je reeno, nijedan lijek ne m o e tijelo opskrbiti
organskim hranjivim molekulama, vitaminima i h o r m o n i m a
prijeko potrebnim za obnovu istroenog tkiva koje povlai
za s o b o m razne bolesti. Takvu hranu dobiva tijelo na najbri
mogui nain j e d i n o ako pijemo svjee sirove sokove.
Budui da molekule iz kojih su sastavljene stanice i tkiva
naeg tijela stvaraju minerale i kemijske elemente, i budui
da lijezde, organi i svi dijelovi tijela predstavljaju zapravo
povezanost tih molekula u odreenim uzorcima, tvrdim da iz
vjesne povezanosti ivih kemijskih i mineralnih elemenata u
naoj prehrani, a naroito u naim s o k o v i m a , mogu prehraniti
odreene dijelove naeg tijela.
Sok od mrkve
Ovisno o ovjekovoj konstituciji sok od m r k v e m o e se
neogranieno piti u razumnim koliinama - od pola do j e d n e
ili dvije litre d n e v n o , pa i vie. On pridonosi normalizaciji
svih funkcija tijela. Sok od mrkve najbolji je izvor vitamina A
kojega tijelo m o e brzo primiti, a bogat je i vitaminima B, C,
D, G i K. Otvara apetit i pomae kod probave.
Od velike je p o m o i kod odravanja zdravih ztibi i vrstih
kostiju.
Novorotkinje bi trebale piti m n o g o ispravno pripremlje
nog sirovog soka od m r k v e kako bi poboljale kvalitetu svog
mlijeka, budui da majino mlijeko pod odreenim uvjetima
Oskudijeva ivim hranjivim tvarima. U posljednjim mjese
cima trudnoe m o e sok od m r k v e nakon roenja znatno
smanjiti opasnost djeje vruice. Pola litre soka od m r k v e
d n e v n o ima veu vrijednost za tijelo od 12 kilograma kalci
je vi h tableta.
55
 Sok od m r k v e je prirodni lijek za irevc i otekline. Znatno
j a a otpornost prema infekcijama. Sprjeava upale oiju i
grla, zatim upale krajnika, dunika i openito dinih organa.
Nadalje, titi ivani sustav i prua tijelu nedokuivu okrijepu
i vitalnost.
Bolesti crijeva i jetre ponekad se s v o d e na nedostatak
odreenih mineralnih tvari koje su sadrane u soku od m r k v e .
Moe doi do u d e s n o g ienja jetre, ovjek j e d n o s t a v n o
osjeti da je osloboen od svih tvari koje su optereivale j e
tru. esto se te tvari oslobaaju takvom brzinom da crijeva
i mokrani kanali nisu dovoljni za odvod svih izluina te se
j e d a n dio odvodi p r e k o limfe i putem pora na naoj koi. Te
odbaene tvari imaju naranastu ili utu boju.
Za vrijeme njihova izluivanja kroz pore koa poprima
njihovu boju. Svaki put kad nakon ispijanja soka od m r k v e ili
drugih sokova koa p o p r i m a ukastu boju, to je oiti znak da
je netom izvreno n u n o ienje jetre.
M e u t i m , ne probija kroz kou sok od m r k v e niti karotin,
jer obojenost nastupa i kad je sok do te mjere filtriran da ne
sadri u sebi nikakve sastojke boje. Prema t o m e , koa ne p o
prima boju po soku od mrkve, kao ni po soku od cikle. Koa
ne m o e nikad iznutra poprimiti boju ni od klorofila zelenog
povra i salate.
U s v a k o m sluaju bolje je imati zdravu, sjajnu kou - pa
ak i ako je za nijansu poprimila ukastu boju - negoli imati
blijedu boju lica koja zajedno s bubuljieama i ostalim nedo
stacima koe ukazuje na nezdravo stanje tijela.
Neka vas ne uznemiruje eventualna blaga obojenost koe
koja e d a k a k o brzo nestati. Budite zahvalni za to s t o j e za
hvaljujui ispijanju tog soka sprijeeno ili zaustavljeno svako
daljnje oteivanje jetre.
Obojenost dolazi daleko manje do izraaja ako se proces
eenja uspori tako da uz sok od m r k v e pijete i druge sokove
56
ili da ih u odreenim koliinama dodajete soku od mrkve.
Obojenost k o e m o e se pojaviti i uslijed velike potrebe za
mirom i vrstim s n o m , kao i uslijed premorenosti od naporna
rada.
Endokrine lijezde, prije svega nadbubrena lijezda i
spolne lijezde, trebaju ba one hranjive tvari koje se nalaze
u sirovom soku od m r k v e . Katkada sok od m r k v e pomae i
kod neplodnosti. Uzrok neplodnosti krije se izmeu ostalog u
stalnom uivanju ivenih namirnica u kojima su ivotonosne
tvari, p o g o t o v o encimi, uniteni kuhanjem ili pasteriziranjem.
Suha koa, dermatitis i ostale bolesti koe, imaju svoj
uzrok takoer u nedostatku hranjivih tvari koje sadri sok od
mrkve. Taj nedostatak igra veliku ulogu i kod problema s oi
ma, kao s t o j e oftalmija (upala oiju), konjunktivitis i dr.
Kad se sok od m r k v e priprema iz svjee m r k v e izvrsne
kvalitete, on je bogat natrijem i kalijem. Nadalje, taj sok
sadri kalcij, magnezij i eljezo. Isto tako sadri elemente
fosfora, sumpora, silicija i klora koji na idealan nain usavr
avaju njegovo djelovanje na nae tijelo. Na udesan nain
pomae sok od m r k v e kod raslvaranja ireva. Pa ak i kod ra-
kastih oboljenja sok od sirove m r k v e d o k a z a o se kao u d e s n o
p o m o n o sredstvo. Pritom je od najvee vanosti ispravno
pripremanje soka od mrkve, njegovo preanje i cijeenje, te
spremnost da se iz prehrane izbace svi proizvodi od eera,
kroba i brana.
Osobito podmukli uzroci ireva, gledano s v r e m e n s k e
udaljenosti, kriju se u pritajenoj mrnji, strahu, ljutnji i stre
su. A k o se ti negativni osjeaji u potpunosti ne iskorijene, ne
mogu vam biti od velike pomoi ni inae najdjelotvornija
sredstva.
Ukoliko ste popili malo vee koliine soka od mrkve,
moe se ponekad dogoditi da vae tijelo na to reagira na ovaj
ili onaj nain, moda ete osjetiti ak i neke nelagodnosti. To
57
je sasvim prirodna posljedica, to je vie nego j a s n a naznaka Terapija p o m o u d e b e l o g crijeva
d a j e vae tijelo zapoelo s '"velikim ienjem", primjenjuju
i sok od m r k v e k a o n u n o potrebno sredstvo.
Nemojte o d m a h donositi zakljuak k a k o ne podnosite taj
sok; sok od m r k v e je najbolja organska voda i najbolja vrsta
hrane za vae tijelo. A k o je sok svje i ispravno pripremljen,
nema nita boljeg glede posredovanja nunih ivotonosnih
tvari i za ivot presudne organske vode za vae stanice i tki
vo.
D o d a v a n j e m m a l o sirovog kozjeg mlijeka ili istog vrhnja
od sirova mlijeka p o p r i m a sok od m r k v e p o m a l o egzotian
okus to za n e k e ljude znai odreenu promjenu.
Pritom elim naglasiti da je vrhnje naprosto neka vrsta
masti, dok je mlijeko koncentrirana bjelanevina. Vrhnje se u
naem tijelu probavlja na posve drugi nain od mlijeka. Iako
je i vrhnje do o d r e e n o g stupnja uzronik sluzi, ono ipak ne
pripada istoj grupi tetnih ivenih namirnica u kojoj se nalazi
ivotinjsko mlijeko. Slika na kojoj je prikazana terapija p o m o u debelog crije
A k o vas mui premorenost, stres ili gubitak volje za rad, va u originalu je veliine 40 x 29,8 cm i bilo bi poeljno da je
trebali biste obratiti panju na debelo crijevo, koje bi moda uramile i objesite na zid u vaem uredu ili stanu.
m o g l o biti o d g o v o r n o za probleme i oteenja u n a e m tijelu. Nikad nemojte smetnuli s uma da sokovi potrebni vaem
Na temelju m o g iskustva gotovo je n e m o g u e da bi debelo tijelu ovise p r v e n s t v e n o o kvaliteti. O b i n o su tijelu p o t r e b n e
crijevo ostalo z d r a v o i moglo ispravno funkcionirati, ako m n o g o vee koliine s o k o v a pripremljenih u s o k o v n i k u koji
ovjek ivi poglavito ili preteno od kuhanih i preraenih radi p o m o u centrifugalne sile. M n o g o bolji su d a k a k o s o k o -
ivenih namirnica. vnici koji rastvaraju vlaknaste ahure i rade p o m o u hidrauli
Prva mjera za saniranje crijeva kod stresa ili pomanjkanja ne pree, kao to su npr. C h a m p i o n - s o k o v n i c i .
volje za rad je ispiranje crijeva ili, u najmanju ruku, pokuaj Imajte uvijek na pameti sljedeu injenicu: sokovi su naj
ispiranja. Najbolja hrana za debelo crijevo jest mjeavina bolja hrana koju moete dobiti, i ako ivite sa sokovima, ako ih
soka od m r k v e i pinata. redovito pijete do kraja ivota, vae su anse glede zdravog i
M n o g i ljudi nemaju ni najmanju predodbu o s v o m de vljenja i visoke starosti daleko vee, nego da ivite bez sokova.
belom crijevu. Ne znaju kako izgleda ili na kojem mjestu se Sok od m r k v e sastoji se od mjeavine ivotonosnih tvari
tono nalazi. Stoga drim umjesnim pokazati to na slici: koje odravaju nae tijelo i pomau mu da odri svoju teinu,
ali i svoju ravnoteu.
58 59
 Sok od m r k v e je istovremeno izvrsna hrana za organe vida.
Za vrijeme redovnih pregleda p o m o r s k i h i zrakoplovnih dje
latnika sa slabijim vidom ustanovljeno je da se s v a k o d n e v n i m
obilnim uivanjem svjeeg soka od m r k v e p o n o v n o zadobiva
savrena sposobnost vida.
Kad bi se radilo s a m o o pojedinanim sluajevima, mogli
bismo to nesumnjivo smatrati f e n o m e n o m . M e u t i m , kad se
to stalno ponavlja, onda zacijelo i m a m o dovoljno razloga za
spoznaju da izmeu neba i zemlje postoje i neke druge stvari
osim onih koje m o e sebi predoiti najobrazovaniji medicin
ski strunjak.
Sok od svjee sirove mrkve vrlo je uinkovit kod lijeenja
ireva i raka. T k i v o koje je naeto tim p o d m u k l i m razaranjem
m o e se ispijanjem velikih koliina soka od m r k v e k a o doda
tka brino izabranoj i pripremljenoj prijesnoj ili sirovoj hrani
dovesti u d a l e k o bolje stanje.
Laik je ve kod s a m e pomisli na tu patnju obino ispunjen
gaenjem i strahom te mu je sve to velika zagonetka; pa ipak,
uzroci i razvitak tih bolesti mogu se lako dokuiti.
Ne smijemo misliti da su irevi i rak iskljuivo posljedice
tjelesnih nedostataka. Kao to sam ve spomenuo, te bolesti
i m n o g e druge m o g u , dapae, imati svoje razloge u j e d n o m
dugoronom negativnom ivotnom usmjerenju, u stresu kao
posljedici osjeajnih stanja ljubomore, straha, mrnje, brige,
frustracije i drugih neodreenih pogrenih stajalita. Ta stanja
m o r a m o nadvladati i ne dozvoliti im da nas ikad vie sputavaju.
No, suuzronik ireva i raka je sasvim sigurno i loa prehrana.
Uslijed nedostatka ivotonosnih hranjivih tvari tijelo gubi
uravnoteenost. Tijelo mora izbaciti iz sebe otpadne tvari,
mora izluiti sve nastale otrove, ne bi li se proces lijeenja
m o g a o to djelotvornije odvijati.
Da b i s m o obnovili svoje stanice, mi m o r a m o svoje tijelo
opskrbiti zadovoljavajuom koliinom ivotonosno hranjivih
60
tvari koje su sadrane u ivoj, organskoj, a ne m r t v o j , anor-
ganoskoj hrani.
to prije se d o m o g n e m o spoznaje da nijedan organ naeg
tijela ne funkcionira bez odnosa prema tijelu kao cjelini, to pri
je e m o biti u stanju shvatiti funkcije svog organizma. Mi ne
znamo kakvu vrstu inteligencije posjeduju razliiti dijelovi o
vjejeg organizma, ili na koji nain funkcioniraju, ali z n a m o da
se neka unutarnja inteligencija stalno brine o tome kako zatiti
svaki ir, svaku kost, svaki ivac i svaki mii, unato svemu
to ovjek poduzima na temelju svog pogrenog znanja, raza
rajui i unitavajui sebe samoga pomou hrane koju j e d e .
Potraga za uzrokom gotovo svake bolesti vodi nas najprije
do polica s p a k i r a n o m hranom u prodavaonicama ivenih
namirnica, do mlinova itarica, do eerana, do tvornica bom
bona i limunade. Tu nalazimo proizvode koji sadre m r t v e
hranjive tvari od kojih se sastoje obroci s u v r e m e n e civiliza
cije. Svaki peeni kruh, odnosno preraeno ito, prolazi kroz
penicu s visokom temperaturom koja unitava u njemu sve
ivotonosne elemente. Ukoliko industrija takav kruh 'obo
gauje" vitaminima, mineralnim tvarima ili neim slinim,
znai da mu dodaje sve vie mrtvih elemenata.
Analiziramo li prehranu s tog vidika, postaje n a m vie
nego j a s n o da je od p r e s u d n o g znaenja uivanje hrane ili
ispijanje sokova od razliitog voa, salata i povra u to
obimnijim koliinama. Imajte stalno na u m u da su sokovi od
povra graditelji tijela, a sokovi od voa idealna sredstva za
ienje tijela. Prvi sadre veu koliinu bjelanevina, a drugi
veu koliinu ugljikohidrata.
Za laika je interesantno, premda za bolnice i sline zdrav
stvene ustanove vjerojatno nije, ponajprije zbog loih poslo
vnih rezultata, da ljudi koji ive iskljuivo od svjeih sirovih
ivenih namirnica, nadopunjenih sokovima od povra i
voa, nikad ne obolijevaju od raka.
61
 To ukazuje na nimalo ortodoksnu, ali itekako obeavajui)
i znatno jeftiniju smjernicu znanstvenog istraivanja. Istraiva
nje u tom smjeru m o g l o bi za neke znanstvenike biti vrlo uzne
mirujue; ali za bolesnike bi nesumnjivo bilo od velike koristi.
Ja sam d u b o k o uvjeren da nas ienje tijela p o m o u ispi
ranja crijeva i klistiranja, blagovanje obilnih obroka sirove
hrane te ispijanje razliitih sokova titi od svake bolesti.
S o k od m r k v e , cikle i k r a s t a v a c a
uni i bubreni k a m e n a c te pijesak u u n o m mjehuru
i bubrezima posljedice su nedovoljnog izluivanja anorgan
skog kalcija koji se stvara i nagomilava nakon probave kon
centriranih proizvoda od kroba i eera.
uni mjehur je p o m o u izlaznog kanala ui i j e t r e n e
vene vratarice n e p o s r e d n o povezan s krvlju. Sva hrana koju
pojedemo "rastvara s e " u p r o b a v n o m traktu, a hranjive tvari
sadrane u njoj krv alje na daljnju obradu i rastvaranje u j e
tru. Jetra obavlja nekoliko razliitih funkcija: ubacuje u crije
vo u. koja aktiviranjem fermenta lipaze sudjeluje u probavi
masti. Uz probavim funkciju jetra isti krv, neutralizira tetne
raspadne produkte i pretvara ih u mokraevinu ili u m o k r a n u
kiselinu, te na kraju slui kao spremnik za ugljikohidrate koje
sprema u obliku glikogena. Koncentrirano ito ili proizvodi
od brana ne m o e jetra pravilno iskoristili za obnovu stanica
i tkiva, p o g o t o v o ako su zbog prevelike vruine izgubili pri
rodna svojstva. M e u t i m , mineralne tvari moraju proi kroz
jetru zato j e r se medu njima nalazi i kalcij. Molekule kalcija
nisu rastopive u vodi.
Kalcij je tijelu n u n o potreban, ali raslopiv, organski kalcij
p r i m a m o s a m o kroz probavu salate, povra i voa, te preko
sokova ako su sirovi. U tom sluaju tijelo prima u sebe kalcij
savreno pogodan za o b n o v u stanica i tkiva.
62
U svim koncentriranim proizvodima od kroba i ee
ra koji se zagrijavaju na visokoj temperaturi kalcij postaje
anorganskom tvari i nije rastopiv u vodi. Postaje strano tijelo
u organizmu i k a o takvog alju ga krvotok i limfni sustav
organima za izluivanje. Prvo "mjesto odlaganja" je izlazni
kanal ui koji odvodi kalcij u uni mjehur. Sljedea mjesta
odlaganja mogu bili "slijepe ulice" krvnih sudova u donjem
dijelu trbuha gdje se stvaraju tumori, ili pak u anusu (maru),
gdje se stvaraju h e m o r o i d i . Anorganska molekula kalcija koja
je uspjela izbjei tu sudbinu zavrava obino u bubrezima.
Nekoliko molekula anorganskog kalcija u u n o m mjehu
ru ili u bubrezima ne mogu prouzroiti veliku tetu. Ali kad
se iz dana u dan j e d e kruh, kolai i ostali proizvodi od brana,
gomilanje otpadnih tvari je sve vee i dovodi do stvaranja
pijeska ili k a m e n a c a u dotinim organima.
Moja dugogodinja iskustva pokazala su d a j e odstranji
vanje tih tvari kirurkim zahvatom nepotrebno i u g l a v n o m
pogreno, osim m o d a u krajnje ekstremnim sluajevima; pa
i tada ostaje otvoreno pitanje, ne bi li se postigli bolji rezultati
da se prirodi, najveoj iscjeliteljici, p o m o g l o primjenom po
sve prirodnih sredstava.
Sok od limuna s aom vrue vode, popijen vie puta na
dan, nadopunjen a o m mijeanog soka od mrkve, cikle i
krastavaca tri do etiri puta na dan, m n o g i m je nevoljnicima
p o m o g a o da za nekoliko dana ili tjedana izbace iz oboljelih
organa sav pijesak i k a m e n c e .
Kao najbolji primjer za to navodim ovdje iskustvo jednog
etrdesetogodinjaka koji je bio vrlo ugledan u p o s l o v n o m
svijetu. Na svom putu do bogatstva osnovao je nekoliko veli
kih trgovakih lanaca diljem Sjedinjenih amerikih drava, a
j e d n o g ili dvaju i u Velikoj Britaniji. Vie od dvadeset godina
patio je od akutnih bolova koje su lijenici i specijalisti na
klinikama dijagnosticirali kao naznake u n o g k a m e n c a , to
63
je potvreno rendgenskim snimcima s idolftalom i bez njega;
idolftal se kao boja koristi za to preciznije odreivanje b o
lesti. Strah i odbojnost prema operaciji pomogli su njegovom
u n o m mjehuru da ostane tamo gdje mu je mjesto.
Kad je uo za terapiju p o m o u sokova i p o s t o j e proitao
ovu knjigu u j e d n o m od ranijih izdanja, povjerio se ovjeku
koji mu je na temelju vlastitog iskustva bio u stanju pomoi.
Dotini mu je objasnio da se prilikom primjene lijeenja po
mou sokova mogu pojaviti m n o g o tei bolovi n e g o to ih je
imao ikad ranije; ali ti e bolovi trajati katkada svega nekoliko
minuta, a u najgorem sluaju nekoliko dana, da bi naposljetku
prestali zajedno s nestajanjem kalcija. Tijekom dana popio
je deset do dvanaest aa vrue vode, ponekad sa s o k o m od
j e d n o g limuna, te litru i pol mijeanog soka od mrkve, cikle
i krastavaca d n e v n o . Drugog dana imao je otprilike deset do
petnaest minuta napad uasnih bolova. Potkraj ijedna dolo je
do krize, oko pola sata valjao se u stranim m u k a m a na podu.
1 gle, odjednom su bolovi popustili. Malo kasnije nestali su
kamenci. Njegov urin bio je slian mulju. Tog je dana postao
novim ovjekom. Sljedeeg dana krenuo je sa m n o m u m o m
autu na d u g o putovanje u New York, Washington i Kanadu.
Osjeao se dvadeset godina mladim, zadivljen spoznajom
kako uda prirode m o g u biti jednostavna.
To nije jedini primjer. Na tisue ljudi diljem svijeta zna
koje prednosti mogu imati sokovi od svjeeg sirovog povra.
Mjeavina soka od mrkve, cikle i krastavaca zacijelo je
najbolje sredstvo za ienje u n o g mjehura, jetre, bubrega,
prostate i spolnih lijezda.
Druga stvar koja v a m mora biti stalno na pameti jest inje
nica da se u tijelu, kad jedete m e s o , stvara prevelika koliina
mokrae koja oito ne moe biti u potpunosti izluena iz bu
brega te predstavlja optereenje za taj organ, to ima odreene
uinke na itavo tijelo. Stoga je kombinacija tih sokova od
64
neprocjenjive vrijednosti zato to p o m a e istiti organizam.
Preporuljivo je da se n e k o vrijeme suzdrite od jedenja
koncentriranih proizvoda od kroba i eera, ali i od m e s a ,
jer ete na taj nain tijelu pruiti priliku da se opet d o m o g n e
normalnog stanja. Kad se j e d n o m d o m o g n e l e zdravog tijela,
morate znati da ukoliko ne elite opet biti bolesni, ne smijete
probavu optereivati neprirodnim ivenim namirnicama. U
svakom sluaju isplati se zadrati zdravlje, snagu, energiju
i vitalnost te izbjegavati ivene namirnice koje su dodue
ukusne, ali nisu hranjive.
Hranjive ivene namirnice mogu takoer biti ukusne,
ili se m o g u uiniti j o ukusnijima, a k o znate kako. Zato
proitajte moju knjigu " D n e v n o svjea salata odrava v a e
zdravlje".
Sok od mrkve, cikle i k o k o s o v a oraha
Dodate li soku od m r k v e , cikle i kokosova oraha malo
istog k o k o s o v a mlijeka, dobit ete mjeavinu koja ne s a m o
da sadri dobra svojstva za tjelesnu grau, ve istovremeno
djeluje kao izvanredno sredstvo za ienje bubrega i u n o g
mjehura.
A k o se ta mjeavina ispravno pripremi, ona e u sebi zadr
ati najprimjereniji o d n o s alkalijskih elemenata kalija, natrija,
kalcija, magnezija i eljeza s j e d n e , te fosfora, sumpora, silici
ja i klora s druge strane.
Sok od krumpira
Sirov krumpir sadri lako probavljiv prirodni eer koji se
kuhanjem pretvara u krob. Krumpir bi trebao biti prekrien
na j e l o v n i c i m a s v a k o g ovjeka koji pati od spolnih bolesti ili
prejako izraenog spolnog nagona.
65
 Kombinacija kuhanog mesa i krumpira pojaava djelo
vanje otrovnog solonina u krumpiru, alkaloidnog otrova koji
je osobito bogat u zelenim dijelovima krumpira, a utjee na
ivani sustav kontrole spolnih organa. Taj otrov zajedno s
kristalima m o k r a n e kiseline, koja se stvara p r o b a v o m mesa,
m o e pretjerano uzbuivati spolne organe.
Meutim, sok od sirova krumpira pokazao se vrlo kori
snim za odstranjivanje konih neistoa. I to zahvaljujui
prije svega visokom postotku kalija, sumpora, fosfora i klora
u krumpiru. Ti elementi imaju svoju vrijednost s a m o ako je
krumpir sirov. A k o ga k u h a m o , pretvaraju se u anorganske
sastojke, a kao takvi su od male ili gotovo nikakve koristi.
Svje, sirov, organski krumpir je vrlo ukusan. Mnogi ljudi
j e d u ga s velikim uitkom, a radi se nesumnjivo o vrlo dobroj
ivenoj namirnici.
Sirova salata od krumpira pokazala se kao dobro sredstvo
za ienje organizma, pogotovo ako je pmijeana sa sokom
od krumpira.
Sok od sirovog krumpira, pomijean sa sokom od m r k v e
i celera, pravi je blagoslov za sve koji pale od eluanih, iv
anih i miinih tegoba, npr. od gihta ili iijasa. U tim slua
j e v i m a dovoljno je d n e v n o piti pola litre te mjeavine uz pola
litre soka od mrkve, repe i krastavaca. Potekoe e nestati u
neoekivano kratkom vremenu, ako pritom izbjegavate svinj
sko meso, te meso od peradi i riba.
Pacijentima koji boluju od emfizma (nadutosti plua z b o g
proirenih mjehuria plua) p o m a e mjeavina soka od sirova
krumpira, perina i mrkve.
eerna repa nije u botanikom pogledu srodna s obinim
"irskim" krumpirom. Ona sadri triput vie ugljikohidrata u
obliku prirodnog eera od obinog krumpira, triput vie kalcija,
dvaput vie natrija, etiri put vie silicija i pet puta vie klora.
Zato je sok od eerne repe daleko vri jedni ji od sirovog
66
krumpirova soka. Odluite li se za eernu repu, morate obra
titi panju na to d a j e ona osjetljivija od obinog krumpira.
A k o je na primjer m a l o naruena ili negdje oteena, propa
danje e brzo zahvatiti itav plod.
Sok o d t r e n j e
Trenje sadre g o t o v o 8 0 % v o d e i bogate su prirodnim
eerom i mineralima.
Crvene i crne trenje korisnije su za ovjeje tijelo od bi
jelih treanja, zato j e r sadre v e e koliine magnezija, eljeza
i silicija. Vrlo su korisne za ienje krvi, ali i za izluivanje
probavnih sokova i urina. Trenje su djelotvorno sredstvo za
ienje jetre i bubrega.
U sezoni treanja m o g u se vrlo jeftino kupiti dobre i zrele
trenje. Sok od treanja ima fantastian okus.
S o k o d zelja
ir na dvanaestercu regaira na sok od zelja na j e d a n g o
tovo udesan nain. Jedina nelagoda najee je pretjerano
stvaranje plinova. isti sok od m r k v e m o e se primjenjivati s
j e d n a k i m uspjehom, ali je m n o g i m ljudima sok od zelja p u n o
ukusniji.
Sok od zelja djeluje udesno kao istilo i sredstvo za m r a
vljenje. Katkada moe prouzroiti neeljene tegobe time to se
- kao s t o j e ve reeno - nakon ispijanja u crijevima stvara plin.
Taj plin je posljedica trulih otpadnih tvari u crijevima koje sok
od zelja oslobaa. Time se uspostavlja odreena kemijska re
akcija. To je prirodna pojava. Sumporovodina tvar, plin koji
mirie po trulei, proizvod je ienja pomou soka koji dje
luje na otpadne tvari. Ispiranje crijeva pomae kod izluivanja
suvinog plina, kao i suvinih tvari koje su taj plin proizvele.
67
 Najvrijednija stvar kod zelja jest to da sadri visok posto
tak sumpora i klora te prilino visok postotak joda. Poveza
nost s u m p o r a i klora omoguuje ienje sluznice u elucu
i cijevima, ali to samo pod uvjetom da pijete sok od zelja u
sirovom stanju bez imalo dodavanja soli.
A k o se nakon ispijanja sirovog soka od zelja stvaraju pre
tjerane koliine plina - bez obzira radi li se o istom soku od
zelja ili o mjeavini s ostalim sirovim s o k o v i m a - m o e to biti
znak za a b n o r m a l n o stanje trovanja u p r o b a v n o m traktu. U
takvom sluaju preporua se - prije nego to ponete piti sok
od zelja - crijeva temeljito oistiti tako da dva do tri tjedna
pijete sok od m r k v e ili mjeavinu soka od m r k v e i pinata, uz
s v a k o d n e v n o klistiranje. Pokazalo se d a j e sok od zelja istilo
od neprocjenjive vrijednosti kod ljudi s pretjeranom teinom i
m a s n o o m , kad se pije na prethodno oiena crijeva.
A k o sirovom soku od m r k v e dodate sirov sok od zelja,
dobili ste mjeavinu izvanredno bogatu v i t a m i n o m C koji se
kao izvrsno sredstvo ienja p o k a z a o od velike pomoi kod
upala z u b n o g mesa koje prouzrouju paradiontozu. Meutim,
a k o zelje k u h a m o , unitavamo u njemu djelovanje encima,
vitamina, minerala i soli. Pola litre ispravno pripremljenog,
istog sirovog soka od zelja sadri u sebi vie hranjive vri
jednosti, n e g o to je m o e posredovati pedeset kilograma
k u h a n o g ili konzerviranog zelja.
Sok od zelja esto se uspjeno primjenjuje za ublaavanje
ireva i zaepljenja. Budui da su zaepljenja najee glavni
uzroci k o n o g osipa, m o e t e sebi uvelike pomoi ako pijete
sok od zelja.
Dodavanje soli zelju ili soku od zelja ne s a m o da umanjuje
njegovu vrijednost, ve je tetno po zdravlje.
68
Sok od salate glavatice
Salata glavatica ima za tijelo viestruku vrijednost. Sadri
velike koliine eljeza i magnezija. eljezo je najaktivniji ele
ment u tijelu, i mora se obnavljati ee od bilo kojeg drugog
elementa. Jetra i slezena pohranjuju u sebi eljezo, da bude
pri ruci kad tijelu iznenada zatreba, na primjer kad nakon veli
kog gubitka krvi treba na brzinu stvoriti nova crvena krvna zr
nca. U jetri je eljezo izmeu ostalog pohranjeno za odreenu
svrhu. eljezo treba u hitnim sluajevima dostaviti minerale
u svaki dio tijela, kao npr. kod hemoragije (krvarenja), ali i u
sluajevima kad probavljena hrana ne sadri potrebne kolii
ne tog elementa u o r g a n s k o m obliku.
Pohranjivanje eljeza u slezeni djeluje poput baterije
koja krv puni potrebnim kapacitetom, kako bi mogla to
bolje ispunjavati svoju zadau. Magnezij u salati glavatici
posjeduje izvanredno ivotonosna svojstva koja daju snagu
ponajprije miinom tkivu, m o z g u i ivanom sustavu. Or
ganske magnezijeve soli tvorci su stanica, osobito u ivanom
sustavu i plunim krilima. Osim toga, pomau kod pravilnog
razrjedivanja krvi i vrenja drugih funkcija bez kojih ne bi
bila mogua izmjena tvari i pravilan rad.
Budui da magnezijeve soli m o g u ispravno djelovati s a m o
ako sadre dovoljno kalcija, povezanost tih elemenata u salati
glavatici ini tu ivenu namirnicu osobito vrijednom.
A k o se sok od salate glavatice mijea sa sokom od mrkve,
njegova e dobra svojstva znatno ojaati dodavanjem vita
mina A iz mrkve, ali i vrlo vrijednog natrija koji p o m a e da
kalcij u salati glavatici b u d e osloboen za potrebe tijela.
Salata glavatica sadri 9% fosfora, j e d n o g od glavnih sa
stojaka mozga, te bogatu koliinu sumpora, sastavnog dijela
hemoglobina u krvi, koji ondje slui k a o sredstvo oksidacije.
M n o g e ivane smetnje nastaju uglavnom zato to se ta dva
69
elementa, sumpor i fosfor, ne uzimaju i ne probavljaju u svom
o r g a n s k o m obliku, ve u anorganskim oblicima, kakvi su npr.
proizvodi od itarica i mesa.
Z a j e d n o sa silicijem kojega u salati glavatici ima vie od
8% s u m p o r i fosfor nuni su za odravanje zdravog stanja
koe, ila i kose. Razlog zbog kojega korijen kose ne dobiva
ispravnu hranu lei prije svega u tome to tijelo prima pretje
rane koliine sumpora i fosfora u njihovu anorganskom obli
ku, npr. kad se uglavnom jedu proizvodi od itarica i druge
neprirodne ivene namirnice. To je j e d a n od glavnih razloga
ispadanja kose.
Pijete li svakog dana obilne koliine soka od mrkve, salate
glavatice i pinata, vi opskrbljujete ivce i korijen kose hra
n o m koja potie rast kose. a m p o n i za kosu imaju neznatnu
ili gotovo nikakvu vrijednost, o s i m to p o m a u kod masae
glave. Oni ne mogu hraniti kosu, m o g u j e d i n o potaknuti rad
ivaca i krvnih sudova, p o m a u i na taj nain da se korijen pluima. Pomau kod izluivanja otrovnih tvari iz tijela pre
kose lake d o m o g n e ispravne hrane u krvi.
Postoji j o j e d n a mjeavina soka koja potie rast kose i
daje kosi prirodnu boju. To je mjeavina soka od mrkve, sala
te glavatice, zelene paprike i svjee lucerne.
Priprema li se salata glavatica za tcrapeutske svrhe, onda
je najbolje uzimati vanjske, zelenije listove, a valja izbjega
vati listove koji se nalaze u unutranosti glavatice te ostaju
bijeli. Izvansjki listovi su m n o g o bogatiji klorofilom i drugim
ivotonosnim tvarima od unutarnjih.
Sok od listova salate glavatice znai veliko olakanje za
sve koji pate od tuberkoloze i eluanih tegoba. Nadalje, taj
sok je vrlo dobro sredstvo koje tjera na mokrenje.
Z b o g eljeza koje sadri u sebi i ostalih vrijednih, ivoto-
nosnih elemenata sok od salate glavatice pomijean sa sokom
od m r k v e dobro je davati djeci.
70
Sok o d e n j a k a
Metaforiki reeno enjak ve sam po sebi dovoljno smr
di, te e svaki onaj tko pije sok od enjaka navui na sebe po
guban socijalni prezir. Mdutim, enjak je vrlo dobar za vie
ili manje brzo ienje tijela, naravno pod pretpostavkom da
ovjek posjeduje duevnu jakost za prevladavanje socijalnih
problema, te da su mu crijeva dovoljno jaka za podnoenje
svih nelagodnosti.
enjak je bogat eterinim uljima. Kad se tome doda itav
niz proiavajui!! tvari iz kojih je enjak sastavljen, onda
je sasvim razumljivo da ima presudnu ulogu u djelovanju na
itav organizam, od otvaranja apetita i odvajanja probavnih
sokova do zadovoljavanja peristaltike i izluivanja m o k r a e .
Eterina ulja u soku od enjaka neobino su j a k a i pro
dorna te pomau kod uklanjanja sluzi u duniku, bronhijima i
ko pora na koi, tako da se valja zapitati je li bolje podnositi
smrad po enjaku ili zadravati otrove u tijelu.
Sok od enjaka pokazao se vrlo uinkovitim kod odstra
njivanja crijevnih nametnika ili parazita. Dizenterija ili srdo-
bolja moe se p o m o u soka od enjaka znatno poboljati.
To v rijedi i za amebnu srdobolju i sve druge vrste srdobolje.
Paraziti i bakterije - bilo d a j e rije o a m e b a m a ili nekim dru
gim vrstama - ne mogu ivjeti ako nema hranjiva tla za njih
na kojemu se razmnoavaju i ire. Kad su organi izluivanja
napunjeni trulim otpadnim tvarima, u njima ima na milijune
bakterija, i kad se s v a k o d n e v n o m probavom mesa, ostalih
anorganskih ivenih namirnica i lijekova otpadne tvari sve
vie nagomilavaju, bakterije i paraziti nalaze se u s v o m ele
mentu, imaju se gdje razmnoavati i iriti. To je predivno za
bakterije, ali vrlo uznemiravajue za rtvu. Sok od enjaka
pomae tako da odstranjuje velik dio tih smetnji; m e u t i m , da
71
b i s m o odstranili uzroke, m o r a m o krenuti korak dalje. Prijeko
je potrebno ispiranje i klistiranje crijeva da bi se otpadne tvari
m o g l e temeljito odstraniti. Obroci moraju p o t o m biti tako sa
stavljeni da nakon uzimanja hrane otpad u tijelu b u d e sveden
na m i n i m u m . To se m o e vrlo uspjeno postii primjenom v e
likih koliina razliitih sirovih s o k o v a od povra kao d o p u n e
najprimjerenijim sirovim obrocima.
N o , pripremanje soka od enjaka iskljuuje primjenu
sokovnika za druge vrste sokova; n a i m e , sokovnik u kojemu
se p r i p r e m a sok od enjaka imat e nekoliko dana miris po
enjaku, te bi svi sokovi pripremani u tom sokovniku imali
okus po enjaku.
Sok od loike
Iako loika pripada porodici salata, ona je po s v o m k e m i j
s k o m sastavu savim razliita od salate glavatice. Podrijetlom
je s otoka Kosa u g r k o m Arhipelagu te je u Velikoj Britaniji
poznatija kao Kos-salata.
Sok od loike uz mali dodatak morskih algi ima, po m o m
iskustvu, svojstva koja p o m a u bubrenoj kori kod izluiva
nja hormona - adrenalina - p o m o u kojega se odrava r a v n o
tea tijela.
Posebna vrijednost loike sastoji se u t o m e to sadri
6 0 % natrija, daleko vie od kalija. Z a t o je sok od loike vrlo
koristan na primjer kod A d d i s o n o v e bolesti (oboljenje n a d b u
brenih lijezda) gdje je za lijeenje potrebna velika koliina
natrija uz neznatnu koliinu kalija, da bi se n a d o k n a d i o gubi
tak hormona.
K o d lijeenja A d d i s o n o v e bolesti postignuti su znaajni
rezultati u p r a v o zahvaljujui s v a k o d n e v n o m ispijanju svjeih
sirovih sokova u kojima je prevladavao takav omjer natrija i
kalija. Hrana koja se sastojala od koncentriranih proizvoda
72
kroba i eera, svih vrsta mesa i povra, imala je previsok
postotak kalija u usporedbi s natrijem. Suzili s m o je na izbor
povra i sokova od povra, na repu, celer, loiku, pinat i bli
tvu. Osim toga, o b r o c i m a su dodavani svjei ipak, j a g o d e ,
rajice, s m o k v e , med, bademi i orasi.
S v a k o m od neprijed navedenih sokova dodavan je svjei
sirovi sok od mrkve. U ekstremnim sluajevima soku od mr
kve dodali bismo malo svjeeg sirova kozjeg mlijeka.
Na toj osnovi, uz normalan program ienja - ispiranja
crijeva i klistiranja - postignuti su izvrsni rezultati.
Sok od poriluka
Poriluk je blai od luka i enjaka. Informacije o soku od
enjaka vae velikim dijelom i za sok od poriluka.
Sok od maslaka
Sok od maslaka je j e d n o od najvrijednijih sredstava za
nau jakost. Odlian je za suzbijanje pretjeranih kiselina i za
ponovnu uspostavu alkalijskog stanja u tijelu. U sebi sadri
izvanredno m n o g o kalija, kalcija i natrija. To je ivena na
mirnica s najveim udjelom magnezija i eljeza.
Magnezij je vrlo v a a n stoga to daje kostima vrstinu i
ne dozvoljava njihovo mekanje. Velike koliine o r g a n s k o g
magnezija i kalcija u soku od maslaka za vrijeme trudnoe
pomau trudnici da sauva zdrave zube. Kostima djeteta daje
vrstinu i jakost.
Organski magnezij u pravilnom omjeru s kalcijem, elje
zom i s u m p o r o m prijeko je potreban za stvaranje odreenih
sastojaka krvi. Magnezij posjeduje veliku ivotonosnu snagu,
sastavni je dio stanica u tijelu, prije svega u pluima i iva
n o m sustavu.
73
 Organski magnezij m o e se dobiti samo od ivih, svjeih
biljaka, i mora se uzimati svje i sirov. Ne smije se mijeati s
industrijskim preraevinama magnezija koje kao anorganski
minerali samo ometaju funkcije tijela.
Sve kemijske preraevine magnezija, bile o n e u prahu
ili u takozvanim mlijenim proizvodima, nagomilavaju u
organizmu otpadne tvari. Mogu d o d u e biti vie ili manje
djelotvorne, kao to ih se reklamira, ali ta djelotvornost je
privremena.
Posljedice taloenja takvih anorganskih tvari u tijelu mogu
d u g o r o n o biti samo oteavajue. Ja nastojim slijediti istinu
mudraca ije o s n o v n o naelo glasi: Bolje je danas biti sigu
ran, nego sutra za neim aliti.
Organski magnezij, kakav se nalazi u soku od svjeeg i
sirovog maslaka je zacijelo najhranjiviji element te ima ne
procjenjivu vrijednost za ljudsko tijelo.
Sirov sok od maslaka koji se m o e dobiti od listova i
korijena, pomijean sa sokom od m r k v e i repe, p o m a e kod
lijeenja bolova u leima i openito ublaava kostobolju. daje
zubima vrstinu i jakost, te sprjeava upalu z u b n o g mesa i
truljenje zubiju.
Sok od lubenica
Sok od lubenice izvanredno je dobar i koristan, osobito
kad se elite podrediti kuri mravljenja ili posta.
Lubenica sadri u sebi izmeu 90 i 93 posto vode, ovisno
o vrsti. Bogata je kalijem, odnos alkalijskih elemenata prema
kiselinskim elementima je tri prema j e d a n .
Budui da tjera na mokrenje, sok od lubenice osobito je
poeljan za odstranjivanje bubrenih tegoba. U nekim slua
jem ima dobro je dodati malo soka od limuna, ali se ta mjea
vina ne smije ni eeriti ni soliti.
74
Sok o d h r e n a
Sok od hrena se u stvari ne preporuuje, budui da su eteri
ni sastojci hrena dovoljno jaki i djelotvorni, ako se hren fino
nariba ili samelje. Pojede li ovjek pola ajne liice nariba
nog hrena, ostavlja to na njega neizbrisiv utisak - hren slui
kao lijek protiv skorbuta, plunih, konih i drugih bolesti.
Uzima li se kao svjee naribana, nepreana kaa (uz d o
datak soka od limuna), i to pola ajne liice d n e v n o izmeu
obroka, to pomae kod oslobaanja sluzi u duniku i drugim
dijelovima tijela, a da pritom ne oteuje sluznicu. Hren je
sredstvo za ienje i odstranjivanje a b n o r m a l n o g stvaranja
sluzi u tijelu.
Razboritom primjenom - pomijean j e d i n o sa sokom od
limuna, hren prema m o m iskustvu ne nadrauje ni bubrege ni
mjehur ni sluznicu probavnog trakta.
Bez obzira na vrijednost njegovih eterinih sastojaka gle
de odstranjivanja sluzi, hren je izvrsno sredstvo koje tjera na
mokrenje i osobito je koristan kao lijek protiv vodene bolesti
ili vodenice.
Umak od hrena mora biti svjee pripremljen i ne smije
se uzimati ako je stariji od tjedan dana. Valja ga uvati na
hladnom mjestu u zaepljenoj boci ili pokrivenom loniu.
Djelotvornost mu se poveava ako se prije uzimanja zagrije
na sobnu temperaturu.
Kad jedete umak od hrena kako je preporueno - d n e v n o
pola ajne liice, po mogunosti u poslijepodnevnim satima
- moe to izazvati j a e suzenje oiju, ovisno o tome koliko se
sluzi nakupilo u duniku i drugim dijelovima tijela. Hrenu ne
smijete dodavati nita d r u g o osim soka od limuna, a nakon
uzimanja hrena ne smijete nita popiti. inite to tjednima i
mjesecima, sve do trenutka kad ete moi jesti umak od hrena
bez ikakvih popratnih reakcija. To je najbolji d o k a / tla ste se
75
rijeili suvinih izluina u svome tijelu. Taj postupak pokazao
se vrlo korisnim kod odstranjivanja p r o b l e m a s dinim orga
nima.
Najbolji rezultati postiu se u pravilu ako se napravi mje
avina soka od dva do tri limuna i deci i pol naribanog hrena,
tako da se dobije prilino zgusnuti u m a k .
Sok od nektarina
Nektarine sadre oko 8 3 % v o d e kad su zrele. Imaju slina
svojstva kao i breskva, to znai da su bogate kalijem i da
sadre zadovoljavajuu koliinu kalija i natrija. Za razliku od
breskve nektarine sadre malo vie ugljika. Sok od nektarina
je dobro sredstvo za ienje i vrlo je ukusan.
Oksalna kiselina
Jedna od zagonetki ovjejeg tijela je peristaltika. Ta
funkcija dolazi do izraaja u p r o b a v n o m kanalu, krvnim su
dovima, maternici i kanalima za izluivanje, i to uzastopnim
valovitim stezanjem koje pomie naprijed sve to se nalazi
u kanalima. Radi se o seriji izmjeninih ivanih i miinih
stezanja i irenja, o postupku koji se odvija m i m o nae volje i
na prvi pogled djeluje potpuno automatski.
M e u t i m , uinkovitost peristaltike ovisi naravno o tonusu
ili stanju napetosti miia i ostalih organa naeg tijela, o zdra
vim i snanim miiima i ivcima.
Organska oksalna kiselina j e d n a je od najvanijih sasta
vnica potrebnih naem tijelu da odrava i potie pravilan
tonus peristaltike.
Razumije se samo po sebi da svako gibanje u naem tije
lu, koje se " o d v i j a " m i m o nae volje, ovisi o ivotu stanica
i tkiva dotinih organa. ivot je aktivan, za razliku od smrti
76
ili mrtve materije u kojoj nema nikakve aktivnosti; a to oito
vai za stanice i tkivo naeg tijela.
A k o su vani organi ili njihovi dijelovi, koji pripadaju
p r o b a v n o m sustavu i sustavu izluivanja, zahvaeni smru
ili su mrtvi, oni vie ne rade ili rade s vrlo o g r a n i e n o m uin
kovitou, da b u d e m o to precizniji. Uzroci t a k v o g stanja
mogu biti j e d i n o manjak ili nedostatak ivotonosnih tvari
u prehrani koje prehranjuju dotine stanice i tkivo. i v o t o -
nosna hrana je ona hrana koja sadri i v o t o n o s n e , o r g a n s k e
tvari i e n c i m e , kakvi se nalaze s a m o u sirovim i v e n i m
namirnicama.
U prvim poglavljima o v e knjige bavio sam se tim presu
dnim pitanjem - organskim ili a n o r g a n s k i m tvarima u naoj
prehrani. Drim da je vrlo v a n o vratiti se toj temi s vidika
oksalne kiseline. A k o je hrana sirova, bilo u plodovima bilo
u sokovima, svaka molekula te hrane je iva, organska i na-
siena encimima. P r e m a tome i oksalna kiselina je u sirovom
povru i sokovima pripremljenim od takva povra organska,
a kao takva ne samo d a j e korisna, ve je od ivotne vanosti
za fizioloke funkcije tijela.
Naprotiv, oksalna kiselina u kuhanim i preraenim ive
nim namirnicama je mrtva i anorganska, te kao takva m o e
biti opasna i tetna. Oksalana kiselina se lako spaja s kalci
j e m . A k o su oboje organski, dobiva se konstruktivni spoj koji
istovremeno podupire probavni kanal i potie peristaltiku u
naem tijelu.
A k o je oksalna kiselina postala kuhanjem i preradom
ivenih namirnica u tim namirnicama anorganskom tvari,
takva kiselina stvarat e vrste spojeve s kalcijem u drugim
ivenim namirnicama te e i u njima upropastiti hranjivu
vrijednost. To e dovesti do manjka kalcija i prouzroiti
razgradnju kostiju. Zato ja nikad ne j e d e m kuhani pinat ili
pinat iz konzerve.
77
 to se pak lice s a m e oksalne kiseline, ona je esto uzrok
stvaranja anorganskih kristala oksalne kiseline u bubrezima,
kad se kuhanjem i doraivanjem pretvara u anorgansku kiseli
nu. Isplati se razmiljati o tome da minerali u naim ivenim
namirnicama - na primjer eljezo - esto ne mogu biti ispra
vno primani i iskoriteni ako se kuhanjem pretvaraju u anor
gansku tvar. Kao takvi, putem kemijskih i drugih reakcija,
esto unitavaju korisnost ostalih ivotonosnih tvari. eljezo
se u svjeem sirovom pinatu m o e iskoristiti sto posto, dok
je u k u h a n o m pinatu ta koliina pet puta manja.
N e m o j m o zaboraviti: organska oksalna kiselina je za nae
blagostanje od tolike vanosti da bismo d n e v n o trebali piti
sokove od svjeeg sirovog povra koje tu kiselinu sadri.
Najvee koliine organske oksalne kiseline nalaze se u
svjeem sirovom soku od pinata (svih vrsta pinata, a ne
s a m o od novozelandske vrste), u blitvi, u listovima repe, u
listovima korabe i goruice, u z e l e n o m kupusu i kelju, k a o i u
irokolisnatim francuskim kiselicama.
Sok o d p a p a j e
Papaja je zasigurno plod, a nipoto povre.
D o n e d a v n o taj je plod iz porodice tropskog voa bio posve
nepoznat.
Oblik mu je slian lubenici ili bundevi, a kad dozori plo
dovi mogu biti razliite veliine. Teina se kree od pola kilo
grama do deset kilograma.
Nau panju privlai prije svega sok od papaje koji sadri u
sebi papin te ima istu probavim uinkovitost kao i pepsin u na
e m p r o b a v n o m procesu. Sok od papaje sadri nadalje fibrin,
tvar koja se j e d v a m o e pronai izvan ovjejeg i ivotinjskog
tijela. Tu tvar lako probavljaju sokovi eluca i guterae i vrlo
je dragocjena za vanjsko i unutarnje zgunjavanje krvi.
78
Zelena, nezrela papaja sadri mnogo vie papaina nego zrela
(papain se za vrijeme dozrijevanja djelomino gubi). Sok od ze
lene papaje pomae u nevjerojatno karatkom vremenu odstrani
ti probavne smetnje, a dobar je i za ireve i tea oboljenja.
esto sam imao priliku vidjeti kako se na rane stavlja kaa
od papaje i pokriva korom oguljene zelene papaje - sljedeeg
dana od rane bi na tom mjestu ostao s a m o oiljak. J e d n o m mi
je stroj zahvatio prst i j a k o ga nagnjeio. Primjenom obloga
od papaje za dva do tri dana prst je bio izlijeen i m o g a o sam
se njime opet koristiti.
Sokovi od zelene i zrele papaje naprosto su nezaobilazni
kod veine tjelesnih poptekoaa. O v i m plodom priroda nam
je uistinu pruila najbolje sredstvo prve pomoi, kako kod
unutarnjih tako i kod vanjskih oboljenja.
Sok od z e l e n e paprike
Sok od paprike sadri visoki postotak silicija, n u n o p o
trebnog noktima i kosi. Od njega m o g u imati veliku korist
takoer suzne i lojne lijezde.
Pomijean sa sokom od m r k v e - u omjeru j e d n a do dvije
etvrtine soka od paprike i tri etvrtine soka od m r k v e - slui
kao izvrsno sredstvo za ienje k o e , p o g o t o v o kad se o
vjek podvrgne ispiranju i klistiranju crijeva, i to tako temeljito
da su otpadne tvari udaljene iz debelog crijeva prije s a m o g
procesa ienja unutranjosti naeg tijela.
Koga mue plinovi i vjetrovi u probavnim kanalima, tko pati
od greva, nadutosti i ostalih trbunih bolova, osjetit e veliko
olakanje, ako bude dnevno popio najmanje pola litre soka od
zelene paprike pomijeanog s pola litre soka od mrkve i pinata.
N a r a v n o da se li sokovi ne smiju odjednom popiti. A k o se
svaka dva do tri sata popije j e d n a aa takvog soka, rezultati
e biti j o bolji. Preporuivo je laj sok piti izmeu obroka.
79
 Sok od pastrnjaka
Taj sok sadri vrlo niski postotak kalcija, te j o nii
postotak natrija, ali je zato vrlo bogat kalijem, fosforom,
s u m p o r o m , silicijem i klorom. Z b o g malih koliina kalcija
i natrija hranjiva vrijednost tog povra openito je manja od
nekih drugih vrsta iz porodice titarki; m e u t i m , terapeulska
vrijednost soka od listova i korijena pastrnjaka osigurava mu
na listi korisnih sokova mjesto pri s a m o m vrhu.
Visok postotak silicija i s u m p o r a ini ga vrlo korisnim za
lijeenje i jaanje raspucalih noktiju. Elementi fosfor i klor
osobito su korisni za plua i bronhije. Stoga je sok od pastr
njaka odlina ivena namirnica za ljude koji su oboljeli od
tuberkoloze ili upale plua, te za sve koji pate od emfizema ili
plune nabuhline.
Visok postotak kalija od izvanredne je vanosti za mozak.
Sok od pastrnjaka uspjeno se primjenjuje za odstranjivanje
m n o g i h duevnih smetnji.
Napomena: Sve stoje reeno o pastrnjaku vai iskljuivo
za kultiviran, uzgojen pastrnjak. Divlja vrsta pastrnjaka ne
smije se primjenjivati za sokove, jer sadri otrovne sastojke.
Sok od perina
Sirov sok od perina jedan je od najjaih sokova. Ne smi
je se nikad odjednom uzimati u veim koliinama od 30 do
60 g r a m a , pa i kada se mijea s velikim koliinama soka od
m r k v e ili soka od n e k o g drugog povra, k a o s t o j e npr. celer,
salata glavatica ili pinat. Udio soka od perina ne smije nikad
biti prevelik u odnosu na koliinu ostalih sokova.
Sirov sok od perina ima svojstva koja su vrlo vana za
izmjenu kisika u organizmu, te za n o r m a l n o funkcioniranje
80
nadbubrene lijezde i titnjae. ivotonosne tvari u perinu
nalaze se u takvom m e u s o b n o m odnosu da pomau odrava
nje z d r a v o g slanja u krvnim s u d o v i m a , osobito u kapilarama
i arteriolama. Perin je izvrsna hrana za urogenitalne organe.
Od velike je pomoi kao lijek protiv kamenca u bubrezima
i mjehuru, protiv albuminurije (izluivanja bjelanevine u
mokrai), upale bubrega i drugih bubrenih bolesti. S velikim
uspjehom primjenjuje se i kod v o d e n e bolesti.
Osim toga djelotvoran je protiv svih bolova povezanih s
oima i onim ivcima. Slabe oi, ronjaa, siva mrena, upa
la one spojnice, upala oiju u svim stadijima te proirenje
zjenica uinkovito se lijee, a k o se pije sirov sok od perina
pomijean sa sokom od mrkve i kombiniranim sokom od mr
kve, celera i endivije.
Nikad nemojte piti prevelike koliine istog sirovog soka
od perina, jer se radi o tako jakoj koncentraciji koja bi mogla
prouzroiti smetnje ivanog sustava. Ali je zato od velike
koristi, ako se uzima pomijean s drugim sokovima.
Strogo uzevi perin pripada skupini biljaka iz p o r o d i
ce titarki, odatle njegovo j a k o , k o n c e n t r i r a n o djelovanje.
Primjenjuje se s velikim uspjehom kod dobivanja menslru-
acije, pomijean sa s o k o m od cikle ili s mjeavinom soka
od cikle, m r k v e i krastavaca. Grevi k a o posljedica m e n
strualnih tegoba ublauju se pijenjem te mjeavine, a esto
i nestaju, ako su iz j e l o v n i k a izbaeni p r o i z v o d i sa k r o b o m
i eerom.
Sok od breskve
B r e s k v e sadre vie od 8 8 % vode i bogate su kalijem,
kalcijem i natrijem. L a k o su probavljive, imaju j a k o alka lij-
sko djelovanje na tijelo te potiu rad na odvajanju probavnih
sokova.
81
 Plod breskve kao i sok od breskve p o m a u kod izluiva
nja, tjeraju na mokrenje, te openito na ienje tijela koje
ima problema s bubrezima i mjehurom.
A k o se breskve ili sok od bresaka kuhaju ili konzerviraju,
njihova se vitalna mo gubi. A k o im se dodaje eer, pojavit
e se kiselina u tijelu.
S o k o d ljiva
ljive sadre vie od 7 8 % v o d e i b o g a t e su kalijem, kal
cijem, magnezijem i fosforom. Sadre nekoliko vrsta vonih
kiselina, od kojih neke nadrauju bubrege. ljive, a pogotovo
sok od ljiva, j a k o pospjeuju mokrenje. Stoga je poeljno sok
od ljiva piti u malim koliinama.
Sok od rotkve
S o k se m o e p r i p r e m a t i od lia i korijena, ali se ne
smije s a m piti, j e r je n a p r o s t o prejak. P i j e m o li ga zajedno
sa s o k o m od m r k v e , z n a t n o e m o popraviti rad sluznice u
tijelu. Najuinkovitiji je ako se pije o t p r i l i k e jedan sat na
kon p r o b a v e hrena. S o k od r o t k v e o s l o b a a sluznicu i isti
tijelo od sluzi koju je o s l o b o d i o u m a g od hrena. Istovre
m e n o p o t i e o b n o v u i uspostavlja n o r m a l n o funkcioniranje
sluznice.
G o t o v o treina prirodne rotkve sastoji se od kalija, vie od
treine preostalog dijela otpada na natrij, a visok je takoer
postotak eljeza i natrija. Sve to ini rotkvu glede sluznice
ljekovitim i ublaavaj uirn sredstvom.
ovjek nema potrebe za kirurkim odstranjivanjem sluzi
koju izazivaju potekoe s dinim organima. Takve operacije
odstranjuju dodue dio sluzi, ali ne za d u g o . Na due staze
m o g u e je to poslii j e d i n o primjenom umaka od hrena.
82
Sluz je posljedica prevelikog konzumiranja mlijeka i
koncentriranih proizvoda sa k r o b o m , kao to su kruh, ria
i itarice.
Sok od rabarbare
Rabarbara snosi veu odgovornost za vie vrsta bubrenih
oboljenja kod djece od bilo kojeg drugog faktora. Rijetko
koja biljka, ako uope takva postoji, posjeduje tako j a k u kon
centraciju oksalne kiseline k a o rabarbara. A k o se rabarbara
kuha. ta kiselina pretvara se u anorgansku kemikaliju koja za
vrijeme probave stvara u tijelu znatne koliine kristala oksal
ne kiseline.
Bezbrojni sluajevi reume i reumatskih vruica prouzro
eni su probavom k u h a n e rabarbare. Rabarbara se daje djeci
i odraslima n a v o d n o z b o g njezine uinkovitosti glede m o
krenja. Budui d a j e to djelovanje o d m a h vidljivo, najee
ne mislimo na stvaranje kristala oksalne kiseline. Taloenje
tih kristala ne osjea se o d m a h , njihovo djelovanje nastupa
p o d m u k l o i polako.
Stoga se posljedice vrlo rijetko pripisuju pravim uzrocima
- probavi rabarbare.
Tema o oksalnoj kiselini je od tolike vanosti da sam joj
posvetio posebno poglavlje.
iz svjeeg sirovog soka od rabarbare m o e se izvui odre
ena korist jedino pod pretpostavkom da se primjenjuje u ma
lim koliinama, pomijeana s drugim sokovima, npr. sokom
od mrkve i sokom od celera, ili s nekim vonim sokovima,
o d n o s n o mjeavinama vonih sokova. Na taj nain moe sok
od rabarbare pospjeiti peristaltiku crijeva. Rabarbaru n e m o j
te nikada ceriti, umjesto eera koristile radije med.
83
 Sok od crvenog kupusa
Sok od crvenog kupusa, pomijean sa sokom od mrkve,
zelenih m a h u n a graha i salate glavatice, posreduje nam svo
jevrsnu kombinaciju mineralnih tvari koje doprinose jaanju i
obnovi guterae i njene proizvodnje inzulina. Zato se taj sok
p o k a z a o vrlo dragocjenim kod lijeenja eerne bolesti.
Valja izbjegavati sve koncentrirane proizvode sa krobom
i eerom, a ponekad je dobro podvrgnuti se ispiranju crijeva,
ukoliko elimo nataloene otpadne tvari odstraniti iz tijela.
S o k o d cikle
Sok od cikle vrlo je dobar za stvaranje crvenih krvnih
zrnaca, i m e doprinosi openitom jaanju tijela. Posebno se
preporuuje enama da dnevno popiju pola litre mijeanog
soka od m r k v e i cikle. Mjeavina m o e sadravati 100 do 250
grama cikle. Primijeniti se mogu korijen i listovi cikle.
A k o bi ovjek popio veu koliinu tog soka, m o e doi do
tako j a k o g procesa ienja koji bi m o g a o imati za posljedicu
blagu vrtoglavicu ili osjeaj nelagode. Misli se na posljedicu
procesa ienja jetre. Moje iskustvo govori da je najbolje
ispoetka piti manje soka od cikle a vie soka od mrkve, sve
dok se ovjek ne privikne na sok od cikle. Kad se j e d n o m
privikne na njega, moe udio soka od cikle postupno povea
vati. Dvjesto do dvjestopedeset grama dvaput d n e v n o bilo bi
sasvim dovoljno.
Kod menstrualnih smetnji sok od cikle takoer dobro doe,
ako se uzima u malim koliinama - po j e d n u vinsku au (ot
prilike 60 do 100 grama) dva do triput na dan. Za vrijeme me-
nopauze postiu se pomou soka od cikle bolji i dugoroniji
rezultati, nego to se postiu primjenom lijekova i umjetnih
hormona koji djeluju degeneralivno. Naposljetku, svaki lijek
84
i svaki anorganski, sintetski hormon ima samo privremeno
ublaavajue djelovanje. Onoga tko uzima te lijekove ili
umjetne h o r m o n e , na kraju krajeva eka patnja, j e r tijelo mora
iz sebe kadtad odstraniti anorganske tvari. Svaki lijek koji "li
j e i " , o d n o s n o ublauje neko stanje bolesti, povlai za sobom
neko novo, moda m n o g o tee stanje. D u g o r o n o gledano, ne
pati lijenik koji propisuje lijekove, nego vi koji ih uzimate.
Priroda nas je obdarila prirodnim sredstvima p o m o u
kojih m o e m o sebi p o m o i glede odravanja zdravlja, ener
gije, jakosti i vitalnosti. Nadalje, priroda nas je - u v e e m ili
manjem obimu - obdarila n u n o m inteligencijom da tragamo
za znanjem. Oslanjamo li se na vlastitu inteligenciju, priroda
nam u tome moe s a m o pomoi.
Sadraj eljeza u cikli nije visok sam po sebi, ali eljezo je
takve kvalitete da predstavlja izvrsnu hranu za crvena krvna
zrnca. to se tie kemijskih elemenata u cikli, od velikog je
znaenja injenica da natrij ini vie od 5 0 % tih elemenata,
dok je kalcija svega 5 %.
To je vrlo povoljan omjer, topljivost kalcija zadrava se na
zadovoljavajuoj visini, pogotovo ako s e j e anorganski kalcij
kao posljedica probave kuhane hrane ve nagomilao u tijelu
i nataloio u krvnim sudovima, to dovodi do stvrdnjavanja
stijenki u ilama, kao s t o j e to npr. sluaj kod proirenja vena
ili ovapnjenja arterija, ili kod zadebljanja krvnih ila, to sve
skupa prouzrouje visoki tlak i ostale vrste sranih tegoba.
Sadraj kalija iznosi 2 0 % i dovoljan je za sve fizioloke
funkcije tijela, dok 8% klora predstavlja izvanredno organsko
sredstvo za ienje j e t r e , bubrega, une kesice, te za poticaj
limfne aktivnosti u itavom tijelu.
Mjeavina soka od m r k v e i cikle posreduje osim toga fo
sfor i s u m p o r te kalij i ostale alkalijske elemente. Zajedno s
velikom koliinom vitamina A l a j e mjeavina idealan priro
dni proizvoa krvi.
85
 S o k o d k i s e l o g zelja
Kiselo zelje je proizvod ubranog, sitno narezanog zelja
koje se stavlja ti posudu, nalije slanom v o d o m i ukiseli. TO
kiseljenje i fermentiranje vrlo je tetno za sluznicu u proba
vnom kanalu, ali i za kou koja esto postaje gruba. Stimuli
raj uc djelovanje soka od kisela zelja na probavne organe je
vrlo tetno, zato to sadri u sebi m n o g o anorganske soli.
S o k o d kiselica
Sok od irokolisnatih francuskih kiselica izvanredan je
stimulans za troma i lijena crijeva, za uspostavu njihova
n o r m a l n o g funkcioniranja, ukoliko se prethodno p o d v r g n e m o
ispiranju i klistiranju te odstranimo iz crijeva nagomilane
otpadne tvari.
Kiselice su bogate kalijevim oksalatom koji m o e biti
itekako vrijedan sastojak ljudskog tijela s a m o ako ga prima
u o r g a n s k o m , sirovom stanju. Kiselice se nikad ne smiju jesti
kuhane. Te biljke sadre izvanredno veliku koliinu eljeza i
magnezija kojima se hrane krvne stanice, te veliku koliinu
fosfora, s u m p o r a i silicija koje koristi svaki dio naeg organi
zma od glave do peta. Kombinacija tih najvanijih elemenata
ini sok od kiselica izvanredno dragocjenim kao hranu za sve
lijezde u tijelu.
Sok od celera
Najvea vrijednost sirovog celera sastoji se u tome to
u sebi sadri izvanredno veliku koliinu natrija. Jedno od
kemijskih svojstava natrija oituje se u t o m e da dri kalcij u
rastopljenom stanju.
Sirovi sok od celera sadri etiri puta vie natrija od kal-
86
ija. Ta injenica ini ga jednim od najvrijednijih sokova za
ljude koji su se itavog ivota hranili vie-manje koncentrira
nim proizvodima sa krobom i e e r o m . Kruh, keksi, kolai,
proizvodi od itarica, peena jela, pageti, ria - sve ivene
namirnice od brana - pripadaju skupini koncentriranih pro
izvoda sa krobom. Bijeli i smei eer, kao i svaka druga
vrsta eera koji je proizveden ili preraen, i svaka ivena
namirnica koja sadri tvorniki eer (pa i bonboni, limunade,
kreme, sladoled itd.) pripadaju skupini koncentriranih uglji-
kohidrata.
Iskustvo je nedvosmisleno pokazalo da su ti prehrambeni
artikli tetni, da uzimanje takve hrane ima za posljedicu ne
dostatak hranjivih tvari te u konanici alarmantan broj raznih
oboljenja.
Ja sam d u b o k o uvjeren da ti koncentrirani ugljikohidrati
spadaju u najtetnije prehrambene artikle nae "civilizacije".
Priroda nije nikad predvidjela m o g u n o s t da bi ljudski proba-
vni sustav m o g a o te takozvane p r e h r a m b e n e artikle pretvarati
u hranu za stanice i tkivo naeg tijela. Posljedice njihova uzi
manja pokazuju se u degeneraciji ljudskog tijela i njegova ra
zaranja ve u doba mladosti. Kod ivotne starosti od etrdeset
ili ezdeset godina govori se ve o pojavi starenja, s t o j e u biti
velika uvreda za prirodu i naeg Stvoritelja. Prava je sramota
to m o r a m o priznati da ne z n a m o k a k o b i s m o trebali ivjeti,
i da se n i s m o potrudili nauiti najvanija naela koja se tiu
obnove naeg tijela. Morali bismo otvoreno priznati da popu
tajui svom apetitu mi zapravo j e d e m o sebe sve do groba.
Kalcij je nedvojbeno jedan od najvanijih elemenata nae
hrane. Ali u svom organskom sastavu. Kad je neka ivena
namirnica koja sadri u sebi kalcij kuhana ili preraena, kalcij
se automatski pretvara u anorgansku molekulu. Te molekule
nisu vie rastopi vc i ne mogu posredovati hranu koja j e potre
bna naim slanicama za njihovu obnovu. Osim toga, preteni
87
dio encima nestaje kod temperature od 54C. Takva anorgan
ska hrana zatrpava tijelo i povlai za sobom bolesna slanja,
k a o to su artritis, diabetes, koronarne potekoe, proirenje
vena, hemoroidi, uni i bubreni k a m e n a c i dr.
S d r u g e strane, anorganski kalcij se nagomilava u tijelu
a k o ovjek nita ne poduzima u svrhu njegova odstranjivanja.
S organskim natrijem mogue je te anorganske tvari odstraniti
iz tijela.
Natrij igra kod fiziolokih procesa tijela vrlo vanu ulogu.
Jedna od najvanijih je svakako da odrava na visini zadatka
tekuinu krvi i limfe, da krv i limfa ne postaju suvie masne.
Jedini natrij koji u tom pogledu m o e imati pravu vrijednost
je ivi, organski natrij koji se dobiva iz svjeeg povra, iz
salata i raznog voa.
C e l e r je bogat natrijem ili prirodnom soli.
Naa stolna, " n o r m a l n a " sol sastoji se od nerastopivih
anorganskih elemenata. Pretjerano koritenje te soli ima za
posljedicu proirenje vena, ovapnjenje arterija i ostale tego
be.
Sol je potrebna za stvaranje probavnih sokova i njihovu
fukciju u naem tijelu. Bez soli je dobra probava nezamisliva,
ali ta sol mora biti organska, rastopiva u vodi.
Svaka stanica tijela stalno se ispire solju rastopljenom u
vodi. A k o te v o d e nema u dovoljnoj koliini, stanice se ponu
suiti.
U komercijalnoj proizvodnji stolne soli esto se primje
njuju ekstremno visoke temperature (oko 80C) da bi se sol
mogla uvrstiti zajedno sa dodacima i pretvoriti se u sitne kri-
stalie te bi postala prikladna za posipavanje. Ta sol ne moe
se vie u vodi savreno rastopiti.
Da bih izbjegao taj nedostatak, ja koristim istu kamenu
sol, kad m i j e potrebna.
K a m e n a sol nije ispostavljena vruini. Uvjerio sam se da
88
je ta sol rastopiva u vodi te je - naravno u neznalnim kolii
nama - podnosiva.
K a m e n a sol je porirodni katalizator koji omoguuje da se
encimi u tijelu dojelotvorno iskoriste.
K a m e n a sol sadri uobiajeno sljedee elemente:
Natrijcv klorid 90-95%
Kalcijev sulfat 0,5-1%
Magnezijev sulfat 0,5-1%
Magnezijev klorid 0,5-1%
Sadraj vode k r e e se od 2 , 5 % do 6 % .
" N o r m a l n a stolna sol" sadri uz s p o m e n u t e elemente i
sljedee tvari u razliitim udjelima:
kalijev klorid
kalijev sulfat
magnezijev bromid
kalcijev klorid
natrij ev sulfat
barijev sulfat
stroncijev klorid
Veina tih elemenata oteava rastopivost soli u vodi.
Za vrijeme ljetnih vruina i sunih razdoblja preporuu
j e m v a m , na temelju vlastitog iskustva, da popijete jednu
au svjeeg soka od celera ujutro, a drugu au poslije podne
izmeu obroka. To normalizira temperaturu u tijelu, tako da
se ugodno osjeamo, dok se ostali ljudi oko nas kupaju u zno
ju i ne osjeaju se nimalo prijatno.
Natrij je j e d a n od najvanijih elemenata kod izluivanja
ugljinog dioksida iz tijela. Nedostatak organskog natrija d o
vodi do bronhijalnih i plunih tegoba koje se stranim tvarima
u pluima - na primjer d i m o m cigareta - samo pogoravaju.
Takvo j a d n o stanje j e d a n je od suuzronika prijevremenog
starenja. e n e koje pue postaju svakih pet godina starije za
ak punih petnaest godina.
89
 N i k o l i n j e nadraujue srcdslvo za ivce. Svako olakanje
koje se osjea prilikom puenja duhana je zapravo psihiko,
p r i v r e m e n o stanje, koje ovjek uiva na raun s v o g zdravlja.
Puenje duhana kvari osjeaj za d o b a r o k u s , tako da puai
uzimaju hranu sa sve teim zainima, i m e zapravo uvlae
sebe u vrzirio kolo.
Kombinacija soka od celera s drugim s o k o v i m a je vrlo
dobra. O d r e e n e mjeavine poeljenc su za odstranjivanje
tjelesnih smetnji - s fenomenalnim rezultatima. Kad se sokovi
mijeaju s drugim sokovima, mijenja se naravno i udio ele
menata u s v a k o m soku. Te mjeavine pokazale su se itekako
d o b r e u borbi protiv pojedinih bolesti.
Kod ivanih oboljenja pomae ispijanje velikih koliina
soka od m r k v e i celera, njihovim djelovanjem ivani sustav
se p o n o v o dovodi u normalno stanje.
C e l e r sadri vrlo mnogo magnezija i eljeza, dakle jednu
kombinaciju koja je kao hrana za nau krv od neprocjenjive
vrijednosti. M n o g e bolesti ivanog sustava i krvi svode se
poglavito na anorganske minerale i soli koje su dospjele u
tijelo p u t e m neprirodnih prehrambenih artikala i sredstava za
smirenje.
A k o u hrani nema dovoljno s u m p o r a , eljeza i kalcija,
ili ako ih ima u dovoljnim koliinama, ali u neprirodnom i
a n o r g a n s k o m obliku, m o e nas to dovesti do astme, reume,
hemoroida i drugih smetnji. Neuravnoteeni odnos sumpora i
fosfora u hrani m o e imati za posljedicu d u h o v n u poremee-
nost, neurasteniju, pa ak i duevne bolesti. Isto tako m n o g e
bolesti koje s m o dosad pripisivali pretjeranoj mokranoj ki
selini u tijelu m o g u se u biti razviti uslijed probave ivenih
namirnica u kojima ima previe fosforne kiseline, a premalo
sumpora.
Kombinacija soka od mrkve i soka od celera posreduje
nam izvanrednu i uravnoteenu mjeavinu tih organskih mi-
90
nerala p o m o u kojih je ovjek u stanju preduhitriti spomenute
bolesti i pomoi s v o m tijelu da normalno funkcionira.
Sok od listova goruice
Listovi goruice su vrlo dobri ako se pripreme kao salata.
Ali kad se od njih pripremi sok, m o e velika koliina gurui-
ina ulja nadraiti probavili trakt i bubrege. Listovi goruice
sadre m n o g o oksalne kiseline. Zato se ne smiju nikad jesti
kuhani.
lako sok od listova goruice m o e prouzroiti n e k e nela
godnosti, m o e se u malim koliinama, pomijean sa sokom
od m r k v e , pinata i repe s velikim uspjehom primjenjivali za
lijeenje hemoroida.
Kao i kod draguca, postotak sumpora i fosfora u listovi
ma goruice vrlo je visok, zato je djelovanje na organizam
gotovo isto kao u draguca ili potoarke.
Sok od paroge
paroga sadri alkaloid, poznat pod i m e n o m asparagin, i to
u relativno velikoj koliini. (Alkaloide nalazimo u ivim bilj
kama. Alkaloidi sadre aktivnu, ivotonosnu snagu biljke, b e z
koje ne bi mogla rasti i odrati se na ivotu.) Asparagin se sa
stoji iz elemenata ugljika, vodika, duika i kisika. A k o parogu
kuhamo ili konzerviramo, gubi se vrijednost tog alkaloida.
Vodik i kisik se oslobaaju, a prirodna sol koja nastaje povezi
vanjem tog alkaloida s drugim tvarima praktino nestaje.
Sok od paroge je vrlo uspjeno sredstvo koje tjera na
mokrenje, p o g o t o v o a k o je pomijean s malo soka od m r k v e .
A k o ga pijemo s a m o g a , moe njegovo djelovanje biti prejako
za bubrege. Primjena soka od paroge pokazala se vrlo kori
snom kod lijeenja potekoa s bubrezima, te openito kod
91
 regulacije djelovanja pojedinih lijezda. Taj sok sprjeava
stvaranje kristala oksalne kiseline u bubrezima i muskulaturi,
a p o k a z a o se vrlo dobrim u lijeenju r e u m e i neuritisa. Reuma
je posljedica pretjeranog uzimanja mesa. M e s o i proizvodi od
m e s a proizvode pretjerane koliine m o k r a n e kiseline.
Stalno probavljanje mesnih bjelanevina j a k o optereuje
bubrege i ostale organe za izluivanje, tako da se izluuje sve
manja koliina m o k r a n e kiseline, a ostatak apsorbiraju mii
i. Rezultat toga su bolne reumatske tegobe.
To je i j e d a n od glavnih uzroka potekoa vezanih uz
prostatu. Sok od paroge, nadopunjen s o k o m od mrkve, repe
i krastavaca m o e nam u tom pogledu itekako biti od velike
pomoi.
Sok od pinata
pinat je vana ivena namirnica za probavni trakt, kako
za eludac i dvanaesterac, tako za tanko i debelo crijevo.
Priroda je preko sirovog pinata pruila ljudima najbolje
organsko sredstvo za ienje, okrijepu i obnovu probavnog
trakta.
Ispravno pripremljen sirovi pinat, otprilike pola litre na
dan, u stanju je za nekoliko dana ili tjedana odstraniti esto i
najgora zaepljenja.
Na alost sredstva koja slue za ienje p r o b a v n o g trakta
koriste se a da ovjek ne razumije o e m u se zapravo radi.
Svako sredstvo djeluje kao sredstvo nadraivanja koje potie
crijeva na isluivanje. S izluivanjem e iz crijeva biti izba
ene i d r u g e tvari koje se nalaze u njima. Jasno je i u praksi
injenino d o k a z a n o da sredstva koja se u tu svrhu uzimaju u
ljekarni trae svaki put sve jau dozu. Rezultat toga nije od
stranjivanje zaepljenosti, ve kronina neaktivnost lokalnih
tkiva, miia i ivaca.
92
Sredstva koja tjeraju na izluivanje nisu nita drugo do na-
draujua sredstva. Ona dodue odstranju j e d a n dio otpadnih
tvari, ali postojano v o d e u sve veu degeneraciju crijeva.
Osim toga, takve metode ienja crijeva djeluju samo
privremeno. Ta sredstva ne posreduju nikakvu tvar za regene-
raciju ili obnovu oslabljenih tkiva, miia i ivaca.
Primjena sredstava za izluivanje na osnovi soli ima
sasvim drukije djelovanje. Solna rastopina koja protjee
probavnim traktom vue sa sobom velike koliine limfe iz
limfnog toka. etvrt litre slane v o d e m o e na primjer kroz
debelo crijevo odstraniti pune etiri litre otpadnih tvari i
otrovnih tekuina iz limfnog toka, koje su obino vrlo kisele
i pune otrova. Sve dok se ta kisela, otrovna limfa ne nado
mjesti alkalijskom rastopinom kakva je prirodan sirovi sok
od voa, u tijelu e biti velik nedostatak vode. Ukoliko se
ovjek ne pobrine za uravnoteenost, otrovi koji su ostali u
probavnom traktu p o n o v n o e biti apsorbirani i dospjet e u
limfno strujanje, te e se stanje koje je ovjek htio poboljati
samo pogorati.
Sirovi sok od pinata ne samo da djelotvorno isti donji
dio crijeva, nego itav probavili kanal.
pinat djeluje na prirodan nain i najprije reparira najva
nije tete. ovjek ne m o e uvijek ni primijetiti gdje je u tije
lu potrebniji rad na regeneraciji. A k o se taj sok d n e v n o pije,
moe se dogoditi da unutar est tjedana ili dva mjeseca nee
biti nikakvih rezultata.
Uvijek se smatralo prijeko potrebnim najmanje jedanput u
24 sata isprazniti crijeva; premda bi po n o r m a l n o m zdravom
prosuivanju bila d n e v n o potrebna dva ili tri pranjenja.
D r u g o dragocjeno svojstvo sirovog pinata j e s t njegovo
djelovanje na zube i z u b n o meso. On p o m a e pri otklanja
nju parodontitisa. Ta bolest je zapravo blagi oblik skorbuta
i posljedica nedostatka elemenata u tijelu koji se prije svega
93
nalaze n mjeavini soka od mrkve i pinata. Krvarenje zubnog
mesa i kvar zubiju postale su vrlo rairene patnje, to se opet
svodi na probavu neprirodnih proizvoda od itarica, rafini
ranog eera i ostalih manje vrijednih ivenih namirnica.
Uzrok lei u pomanjkanju vitamina C.
Trajnu p o m o u tim potekoama m o e ovjek nai ako
j e d e prirodne, sirove ivene namirnice te pije p u n o soka od
m r k v e i pinata.
Ostale tjelesne smetnje - ir na dvanaestercu i ostali irevi,
p o g u b n a anemija, grevi, degeneracija razliitih ivaca, ne
dovoljno izluivanje nadbubrene lijezde i titnjae, neuritis,
artritis, apscesi i furunkuli (gnojni i potkoni irevi), bolovi
u podruju spolnih lijezda, nateene ruke i noge, sklonost
krvarenju, gubitak energije, reumatski i drugi bolovi, srane
slabosti, nizak i visok tlak, bolovi oiju, glavobolje (uklju
ujui i migrene) - nastaju uglavnom z b o g nagomilavanja
otpadnih tvari u donjem dijelu crijeva te zbog pomanjkanja
ivotonosnih tvari koje kriju u sebi sokovi od m r k v e i pinata.
Popije li ovjek d n e v n o najmanje pola litre svjeeg sirovog
soka Od povra, on e na najbri i najsigurniji nain pribaviti
s v o m e tijelu n u n o potrebne ivotonosne tvari.
pinat, salata glavatica i draguac pripadaju, zajedno s mr
kvom i zelenom paprikom, povru s najveim postotkom vita
mina C i E. Nedostatak vitamina E moe biti uzronikom spon
tanog pobaaja, impotencije i steriliteta. Manjak tog vitamina
vodi nadalje do raznih vrsta uzetosti ili paralize koja takoer
povlai za sobom lou probavu i openito nelagodne osjeaje.
Kad g o v o r i m o o pinatu, prevenstveno mislimo na njega
kao sredstvo za ienje. To djelovanje uvjetovano je visokim
sadrajem oksalne kiseline u pinatu. Oksalna kiselina od pre
sudne je vanosti za funkcioniranje crijeva te u tom pogledu
zavrijeduje posebnu panju, zato sam joj posvetio posebno
poglavlje u ovoj knjizi.
94
pinat ne smijete nikad jesti prokuhan, j e r bi se time izlo
ili opasnosti da se u vaim bubrezima nagomilavaju kristali
oksalne kiseline koji nose sa sobom bolove i bubrene pro
bleme. A k o pinat kuhate ili konzervirate, molekule oksalne
kiseline postaju z b o g previsoke temperature anorganske te
mogu stvarati u bubrezima kristale oksalne kiseline.
Sok od kelerabe
Nijedno povre ne sadri vie kalcija od kelerabe. Koli
ina kalcija u kelerabi iznosi polovicu svih ostalih minerala
i soli zajedno.
Sok od kelerabe je stoga izvanredno dobra ivena namir
nica za djecu u odrastanju i za svakog ovjeka koji pati od
mekanja kostiju u bilo k o m obliku, ukljuujui i z u b e . Kad
se sok od listova kelerabe pomijea s m r k v o m i m a s l a k o m ,
dobiva se najuinkovitije sredstvo za jaanje zubiju i sveuku
pne koane strukture tijela.
Veoma visok postotak magnezija u maslaku, kalcija u li
stovima kelerabe, te itav niz elemenata u mrkvi daju kostima
vrstinu i j a k o s t .
Sadraj kalija takoer je vrlo visok u listovima kelerabe i
zato je njen sok izrazitao alkali jski, p o g o t o v o ako se mijea sa
sokom od celera i m r k v e . Izvanredan je lijek protiv pretjerane
kiseline. Listovi kelerabe sadre osim toga m n o g o natrija i
eljeza.
lako zvui p o m a l o nevjerojatno, do pomanjkanja kalcija
esto dolazi z b o g uzimanja pasteriziranog kravljeg mlijeka.
Razumije se da tome doprinosi i uzimanje koncentriranih
proizvoda od brana, itarica i eera. Iako svi ti proizvodi
imaju izvanredno visok postotak kalcija, ta je vrsta kalcija
anorganska poput vapna iz kojega se pravi cement. Stanice
i tkiva tijela ne mogu tu anorgansku vrstu kalcija primijenili
95
LI nikakve konstruktivne svrhe. To dovodi do toga da ga krv
mora jednostavno odstranili, k a k o bi mogla raditi svoj posao.
K a o to mi stvari guramo u stranu koje n a m smetaju u
izvravanju odreenih radnji, tako i krv gura m n o g e anor
ganske tvari negdje u kut svojih krvnih sudova. Budui da su
krvni sudovi debelog crijeva najprikladniji za to, u njima se
postupno n a g o m i l a v a sve vie otpadnih tvari, to ima za po
sljedicu njihovo proirenje i zadavanje potekoa. Kod tako
promijenjenih krvnih sudova radi se o h e m o r o i d i m a .
B u d u i da se dnevni obroci veine ljudi sastoje od pre
tjerane neprirodne, anorganske hrane, sasvim je n o r m a l n o da
vjerojatno polovica tih ljudi pati od hemoroida, znajui za
njih, a druga polovica moda pati, ne znajui za njih.
Nije mi poznat nijedan jedini sluaj h e m o r o i d a meu
m n o g i m odraslim ljudima koji su itav ivot izbjegavali anor
gansku hranu. S druge strane vidim b e s k o n a a n broj rtava
koji pokuavaju te patnje odstraniti p o m o u injekcija, eletri-
nog paljenja i kirurkim zahvatima - b e z trajnog izljeenja,
j e r se lijee s i m p t o m i , a ne uzroci.
Imao s a m j e d a n vrlo tipian sluaj. ovjek je bio ugledan
odvjetnik kod kojega su izvanjski hemoroidi bili izrazito bol
ni i mukotrpni, tako da se nije m o g a o vie kretati, a da ne bi
svako m a l o v r e m e n a morao potraiti skrivena mjesta i poti
skivati h e m o r o i d e u debelo crijevo.
Taj ovjek pio je mjesecima razliite s o k o v e , a da niko
me nije priao o s v o m velikom problemu. Polako je sasvim
izmijenio svoj nain prehrane, ali je i dalje j e o m e s o , krumpir,
kruh, p e e n e kolae i ostale tetne ivene namirnice. Ispija
nje sokova imalo je vrlo neznatno ili g o t o v o nikakvo poziti
vno djelovanje na njegove patnje.
J e d n o g a dana pred vlasnikom prodavaonice s o k o v a u koju
je r e d o v n o zalazio okladio se da nijedan sok ne m o e izlije
iti h e m o r o i d e . Vlasnik ga je nagovorio da pije d n e v n o litru
96
mijeanog soka od m r k v e , pinata, kelerabe i draguca, da se
striktno hrani hranom od sirova povra, salata i voa, pa e
uskoro vidjeti rezultat.
Za neto manje od mjesec dana doao je gospodin odvje
tnik u prodavaonicu s o k o v a sav sretan. Nakon obavljenih
pretraga kod o s o b n o g lijenika ovaj mu priopi da n e m a vie
nikakvih naznaka o nekadanjim hemoroidima.
To nije j e d a n jedini sluaj. Mjeavina soka od m r k v e , pi
nata, kelerabe i draguca m n o g i m a je pomogla u velikim ne
voljama s h e m o r o i d i m a , naravno uz strogu primjenu prirodne
prehrane i prirodnog naina ivota.
S o k o d rajice
To je vjerojatno sok koji se najvie i najee pije - iz
konzervi. Svjei sirovi sok od rajice vrlo je koristan i djeluje
alkalijski, ako u probavi nema proizvoda od kroba i eera
u koncentriranim oblicima. U protivnom, a k o s m o za vrije
me j e d n o g te istog obroka jeli koncentrirane p r o i z v o d e i pili
svjei sok od rajice, njegovo djelovanje e stvarati suvinu
kiselinu.
Rajica sadri u sebi prilino visok postotak limunske i
maleinske kiseline, a te kiseline sadre neto malo oksalne
kiseline. Sve te kiseline potrebne su i korisne za probavu, pod
pretpostavkom da su ivotonosne i organske. A k o se rajica
kuha ili konzervira, te kiseline postaju anorganske, i tada su
tetne za tijelo, iako je njihovo tetno djelovanje prikriveno
i ne pokazuje se o d m a h na djelu. Neki sluajevi b u b r e n o g
kamenca i pijeska u mjehuru posljedica su probave k u h a n e
ili konzervirane rajice ili soka od rajice, p o g o t o v o ako je u
hrani bilo kroba i eera.
Svjei sirovi sok od rajice bogat je natrijem, kalcijem,
kalijem i magnezijem.
97
 Ima bezbroj vrsta rajice. Od svake vrste mogu se pripre
mili odlini sokovi, ako je rajica svjea i sirova.
S o k o d i o k e ili t o p i n a m b u r a ( s i t n e r e p e )
A k o se to povre pravilno nariba i prea, m o e se dobiti
litra i pol soka iz kile i po ioke ili topinambura. ioke su
bogate alkalijskim mineralima, prije svega kalijem, koji ini
preko 5 0 % svih ostalih minerala zajedno.
Ime tog povra potjee od neke vrste suncokreta koji se
uzgajao u Italiji pod imenom "carcifo" ili "arcmeioffo" (oda
tle hrvatska inaica " i o k e " ) .
U sirovom slanju to povre sadri encim inulas i veliku
koliinu inulina. Inulin je tvar vrlo slina krobu i nju encim
inulas pretvara u voni eer. ioka je povre koje dijabe
tiari smiju nekanjivo jesti. Sok od ioke je vrlo koristan
i ukusan, bilo da se pije sam ili pomijean sa s o k o m od mr
kve.
Sok o d g r o a S o k o d luka
G r o e sadri u prosjeku 8 0 % vode. Sadraj eera je
visok, ali g r o e ne ubrajamo u ugljikohidrate. Bogato je ka
lijem i eljezom. U njemu prevladavaju alkalijske tvari.
Svjee, zrelo groe pripada naim najzdravijim plodovi
ma; groe je j e d n o od najboljih sredstava za izluivanje m o
krane kiseline iz organizma. Korisno je i radi toga to potie
stvaranje probavnih sokova.
G r o e i sok od groa u velikim koliinama koristi se kao
najomiljenija i najuspjenija metoda uspostavljanja ponovne
uravnoteenosti baznih kiselina u naem tijelu. U tu svrhu
mogu se korisno primjenjivati sve vrste groa.
98
Sok o d l i m u n a
Limun je bogat organskom limunskom kiselinom, i prem
da mu je okus kiselkast, on ima j a k o alkalijsko djelovanje u
tijelu, pod p r e t p o s t a v k o m da mu ne dodajemo eer. Limun
sadri gotovo 90 % vode.
A k o se p o r e e m o , sok od limuna djeluje na porezotine kao
udesan antiseptik. Ispoetka dodue malo pee, ali to nije
nita strano.
Sok od limuna bez dodavanja eera j e d n o je od najvrije-
cinijili p o m o n i h sredstava koja su nam na raspolaganju. Ja,
na primjer, poznajem m n o g e ljude koji su j e d a n do dva dana,
dnevno po sat ili dva, pili sok od limuna u ai vrue v o d e i
zato vrijeme nisu uzimali nikakvu drugu hranu. Na taj nain
prevladali su i odstranili svaku prehladu. Na isti nain se sok
od limuna p o k a z a o vrlo uspjenim kao p o m o n o sredstvo kod
mnogih drugih tjelesnih smetnji ili kemijske neuravnoteeno
sti u naem tijelu.
Luk i sok od luka neto su blai od enjaka i nemaju tako
jak miris. Luk p o m a e u izgraivanju naeg tijela na j e d a n
zacijelo vrlo znaajan i udesan nain.
Sve to je r e e n o o enjaku, to vrijedi i za luk i sok od
luka. Razlika je j e d i n o u tome s t o j e miris enjaka i soka od
enjaka po svojoj odbojnosti znatno snaniji od mirisa luka,
pa tako i soka od luka.
99
 Prehlade
Jesu li vai dini putevi zaepljeni? Kiete li? Imate li osje
aj sveope slabosti?
Desetljeima su znanstvenici pokuavali pronai, izolirati
i identificirati teko dokuivu bakteriju koju biste mogli pro
glasiti o d g o v o r n o m za vau hunjavicu!
Sredinom dvadesetih godina prologa stoljea znanost se
napokon d o m o g l a " o t k r i a " j e d n e bakterije koja je oito bila
odgovorna za hunjavicu.
Zahvaljujui razvoju elektronskih mikroskopa m o g u se
nevidljive estice poveati sto, pa i tisuu puta. Znanstvenici
se j o uvijek zabavljaju milju da se "bakterija" m o e uhvatiti;
ali, po m o m miljenju, nakon prouavanja i istraivanja koje
sam vrio, nije takva bakterija nikad viena ni " u h v a e n a " .
Od sredine 2 0 . stoljea " z n a n o s t " traga za bakcilom h u -
njavice, za bakterijom ili virusom kao zlotvorom kojega bi se
moglo optuiti ili uiniti odgovornim za hunjavicu koju oito
izaziva.
Pa ipak, prouzroitelj za kojim se desetljeima traga j o
uvijek nije pronaen. Znanstvenici su sigurno imali m o g u
nost identificirati razne bakterije i viruse; ali nijedna od njih
nije izazivala hunjavicu. Sve su se razvijale u sluzi hunjavice
- to je upravo svrha radi koje su stvorene, n a i m e , da tu sluz
rastvaraju i odstranjuju.
injenica je da ne egzistira nijedna bakterija ili virus ije
bi djelovanje bilo uzrok ovjekovoj prehladi. U tom pogledu
dobro je nainiti usporedbu izmeu elektriciteta i prehlade:
elektrino postrojenje u vaoj kui opremljeno je osigurai
ma. to se dogaa kad se strujni krug previe zagrije zato
to ste snagu preopteretili brojnim aparatima i l a m p a m a ?
Javlja li vam neka "bakterija" d a j e osigura pregorio ili da bi
zbog kratkog spoja m o g l o doi do poara u vaoj kui? N e ,
100
nipoto. A k o osigura nije pregorio, preoptereena elektrina
snaga iri oko sebe toplinu.
Usporedite to s " p r e h l a d o m " .
A k o otpadne tvari nisu odstranjene iz tijela, o n e stvaraju
vrenje i vruinu u tijelu. Kad je to vrenje postiglo odree
ni stupanj otrovanosli, priroda se poela brinuti / b o g nae
nemarnosti da svoje tijelo o d r a v a m o iznutra istim, i zato
nas opominje u obliku sluzave tekuine koja nam najavljuje
"prehladu". Sve je tako j e d n o s t a v n o - a mi smo ipak uvijek
iznova bili svjedoci da se na ta upozorenja ne obraa panja,
zato se razvijaju sve ozbiljnije bolesti, bolesti koje su n a m d o
bro poznate, a popis tih bolesti m o g a o bi ispuniti itav j e d a n
medicinski leksikon.
Kratko reeno - prehlada je posljedica pretjeranog n a g o -
milavanja otpadnih tvari i nedovoljnog izluivanja. Debelo
crijevo je primatelj tih trulih sastojaka. Otrov se iri itavim
tijelom i proizvodi nezdravu sluz u upljinama. Prevelika
koliina otpadnih tvari izaziva stvaranje sluzi. Posljedica je
prehlada (vidi "Die schleimj'reie Heilkost / Ljekovita hrana
osloboena od sluzi" od prof. A m o l d a Ehreta).
Tko je m u d a r razmiljat e o toj injenici i n a r a v n o da e
kod prvih naznaka prehlade poduzeti sve ono to p o d u z i m a
ju brojni pojedinci - klistiranje i ispiranje crijeva - k a k o bi
odstranio uzroke. Voni sokovi i jednodnevni ili dvodnevni
post za vrijeme procesa ienja izvanredno su djelotvorni i
skrauju trajanje prehlade.
Hrana od sirovih ivenih namirnica i sokova pokazala se
najboljim sredstvom za odstranjivanje nagomilanih otpadnih
tvari i sluzi. Tijelo, a prije svega debelo crijevo, morali bi stal
no biti isti i brino odravani.
101
 Endokrine lijezde
ovjeje tijelo je nezamislivo bez sustava endokrinih li
jezda. lijezde su aktivirajui organi u naem tijelu, bilo da
su djelatne u pojedinim funkcijama i postupcima, bilo da su
o d g o v o r n e g o t o v o za svaku funkciju i postupak unutar tijela.
Postoje lijezde s unutarnjim izluivanjem i lijezde s
vanjskim izluivanjem. Sve te lijezde p r o i z v o d e u malim
koliinama tvari koje poznajemo kao h o r m o n e .
Hormoni su proizvodi stvoreni u lijezdama i u veini slu
ajeva posredovani u krv ili u limfu, dok u n e k i m sluajevima
proizvode n a j e d n o m mjestu neku vrstu elektrinog kontakta,
ne bi li potaknuli, pokrenuli ili ublaili djelovanje na nekom
drugom, m o d a udaljenom mjestu.
Endokrin znai da se stvaranje hormona odvija unutar li
j e z d e , bez i k a k v o g tijeka izvoenja. Predaja se vri p o m o u
o s m o z e iz unutranjosti lijezde preko k o e , te se h o r m o n
izvan lijezde skuplja u krvi ili u limfi.
lijezde s vanjskim izluivanjem su o n e s j e d n i m ili vie
strukim izvoenjem koje direktno s mjesta stvaranja h o r m o n a
u lijezdi vodi u krv ili limfu ili u neposrednu okolinu lije
zde. Krajnici i apendiks (crvuljak, nastavak slijepog crijeva)
su lijezde s vanjskim izluivanjem. Krajnici posreduju svoje
h o r m o n e u grlo, a apendiks svoj proizvod u d e b e l o crijevo.
Koliina h o r m o n a koja se oslobaa tako je neznatna, tako
beskonano mala, da bi se na primjer moralo skupiti h o r m o n e
od preko 2 0 . 0 0 0 . 0 0 0 lijezda pa da se dobije s e d a m grama
hormona epifize (lijezda u mozgu).
K a o i svi ostali dijelovi tijela tako i lijezde trebaju stalnu
hranu kako bi m o g l e djelotvorno raditi. Ta hrana m o r a biti
najbolje kvalitete, budui da se od lijezda trai vrlo vaan,
sloen i delikatan posao.
Ja sam nacrtao sustav endokrinih lijezda. Na sredini
102
su prikazane konture ovjeka s endokrinim lijezdama po
brojevima, a sa strana navodim imena razliitih endokrinih
lijezda i objanjavam njihove m e u s o b n e odnose. Slika pri
kazuje njihove funkcije i smetnje, daje uvid u to to lijezde
potiu a to sputavaju, nabraja elemente od kojih se sastoje,
te pokazuje koji sokovi su po m o m iskustvu ljekoviti i korisni
za vae zdravlje.
Endokrine lijezde
Daljnja razgranienja h o r m o n s k o g sustava su upravo fan
tastina. Dovoljno je s a m o letimino prouavanje tog prikaza,
pa da b u d e m o zahvalni Stvoritelju s t o j e n a e tijelo opremlje
no j e d n i m nadasve genijalnim udom.
Najmanja stvar koju m o e m o uiniti da bi sustav lijezda
m o g a o djelotvorno raditi jest da iz svog tijela odstranimo
otpadne tvari i izluine te ga uredno o d r a v a m o istim, da
svoje tijelo hranimo najboljim prirodnim, sirovim ivenim
namirnicama i da se u i m o ovladavanju svoje due i svojih
osjeaja.
B u d e m o li tom programu posvetili odgovarajuu brigu i
pozornost, d o m o i e m o se energije koja n a m je potrebna da
vodimo sretan, koristan i poboan ivot.
103
 Ocat
Sve n a p o m e n e u mojim knjigama i publikacijama o te
tnosti octa odnose se na bijeli, destilirani ocat i vinski ocat u
kojima prevladava acetonska kiselina.
isti j a b u n i ocat proizveden iz cijelih j a b u k a i niim ra-
zblaen sadri vrlo korisnu maleinsku kiselinu koja je itekako
potrebna kod probave.
Postoje tri vrste octa koje se mogu opoenito primjenji
vati: j a b u n i ocat, bijeli, destilirani ocat, te vinski ocat koji
se najee primjenjuje kao zain i koji ba kao i destilirani
bijeli ocat sadri u sebi acetonsku kiselinu.
Bijeli, destilirani ocat teti organizmu. On vrlo brzo razara
crvena krvna tjeleca i time dovodi do anemije. Nadalje, on je
tetan za s a m proces probave, zato to o n e m o g u a v a pravilnu
asimilaciju hrane. Ta vrsta octa ( C H 0 ) je proizvod vrenja
4 6 5 neiste koe p o m o g l o je ve samo nanoenje j a b u n o g octa
kiselih alkoholnih tekuina kao to su kupljena vina i napitci
od slada, poznatiji kao vinski ocat i sladorni ocat. Bijeli, de
stilirani ocat s visokim postotkom acelonske kiseline se u biti
najee primjenjuje.
Ocat proizveden od jabuka poznat je kao j a b u n i ocat. On
sadri maleinsku kiselinu ( C H 0 ) koja je prirodni, organski
4 6 5 pilo dvije do tri ae v o d e pomijeane s dvije ajne liice
sastojak od j a b u k a i kao tkva vrlo poeljan u procesu proba
ve.
Ocat koji se dobiva vrenjem vina sadri u prosjeku 3 do
9% acetonske kiseline, a obino i neto malo tartarinske kise
line. Z n a m o d a j e acetonska kiselina u octu j e d a n od uzroka
stvrdnjavanja jetre (ciroze), dvanaeslerca i ostalih ireva.
S druge strane, jabuni sok sadri melainsku kiselinu, ko
risnu kiselinu koja se u tijelu povezuje s alkalijskim elementi
ma i mineralima te na taj nain proizvodi energiju ili je pak u
tijelu pohranjena kao glikogen za kasniju uporabu. Pokazala
104
se vrlo dragocjenom, ako je ovjek umije mudro primjenjiva
ti. M n o g e pozitivne uinke koji se na taj nain m o g u postii,
n e m o g u e j e pojedinano nabrajati, j e r naprosto n e m a m o
mjesta za to - s p o m e n i m o samo da ta kiselina p o m a e k o d
zgruavanja krvi i o m o g u a v a normalnu menstruaciju; ona
doprinosi zdravlju krvnih sudova, vena i arterija; a nadasve
pomae kod stvaranja crvenih krvnih zrnaca.
Jedna od velikih prednosti j a b u n o g octa sastoji se u n e
obino visokom postotku kalija. Kalij je nuan element za
stvaranje rezervne krvi i njeno pohranjivanje, da bi se tijelo
U miru i harmoniji m o g l o njome opskrbljivati. Kalij se vrlo
dobro povezuje s najvanijim elementima u tijelu, kao to su
npr. kalcij, natrij, eljezo, magnezij, klor i silicij.
A k o se jabuni sok uzima umjereno i razborito, on je n e
izostavan zain u kuhinjskom regalu. Njegova antiseptika
svojstva su nevjerojatna. Mnogim ljudima koji su patili od
na zahvaene dijelove koe.
U kotskoj je bila - a moda je i danas - vrlo rairena
praksa da se protiv proirenja ila i "prijeteeg" ovapnjenja
vena tijekom j e d n o g mjeseca ujutro i naveer nanosio po svoj
duini koe iznad ile jabuni ocat te se istovremeno d n e v n o
j a b u n o g octa. I to je p o m o g l o !
Va ivot oituje se u stanju vae krvi koja se stvara u sri
vaih kostiju, aktivira se kroz slezenu i preko krvnih sudova
odlazi u krvotok. To je prirodni, sustavni tijek u kojemu se krv
unutar 28 dana posve obnavlja, i ako nema ravnotee izmeu
stvaranja novih krvnih zrnaca i ciklinog odumiranja starih
krvnih zrnaca, ovjek ne m o e biti zdrav i njegovo je blago
stanje narueno.
to se pak tie ispravnog funkcioniranja tjelesnih sposo
bnosti, nijedna skupina ivenih namirnica nije se pokazala
105
tako djelotvornom kao to su sokovi od svjeeg sirovog po
vra i voa. A nema takoer nijednog j e d i n o g sredstva koje bi
bilo djelotvornije kod brzog uspostavljanja ravnotee u tijelu
od j a b u n o g octa.
Jako menstrualno krvarenje, krvavi hemoroidi, krvarenje
iz nosa, porezotine itd. mogu se na udesan nain izlijeiti ,
ako ovjek d n e v n o - pa ak i dvaput i triput na dan - popije
au vode s dvije ajne liice j a b u n o g octa.
Ukoliko nema u probavnom sustavu dovoljno solne kise
line, te se bjelanevine ne mogu ispravno probavljati, zbog
ega dolazi do visokog krvnog tlaka, preporua se za vrijeme
dnevnih obroka popiti au vode s j e d n o m do tri ajne liice
j a b u n o g octa te potom pratiti kako se krvni tlak sniava.
106
Mlijeko
A k o n e k o m e treba umjesto majina mlijeka n e k o drugo
mlijeko, onda je sirovo kozje mlijeko najprimjerenije i najko
risnije za ljude svih starosnih doba.
Mlijeko ne smijemo nikad zagrijavati na t e m e r a t u r a m a
viim od 4 8 C , budui da kod temperature od 5 4 C veina
encima ugiba. Iz istih razloga ne bismo smjeli nikada piti pa
sterizirano mlijeko. Najbolje je piti kozje mlijeko n e t o m to
je podojeno, ako je ikako mogue, prije nego to se ohladi.
A k o se pak uva u hladnjaku, dobro zatvoreno, m o e izdrati
u vrlo d o b r o m stanju j e d a n do dva dana.
No, nikad nije dovoljno naglaena injenica da za djecu
nema boljeg mlijeka od majina mlijeka. Svjee sirovo kozje
mlijeko slijedi po svojoj kvaliteti odmah iza majina mlijeka.
Moju panju nakratko je privukla 22 mjeseca stara kerki-
ca j e d n o g d o b r o g prijatelja. Majka ju je dojila godinu dana i
sve dok ju je dojila, pa i nekoliko mjeseci kasnije, djetetu nije
"curilo iz nosa", niti je imalo tjelesnih i duevnih smetnji - sve
dok joj se j e d n o g a dana nije dalo pasterizirano kozje mlijeko.
Otac djeteta drao je dvije koze koje su j e d n o g a dana ostale
bez mlijeka. P o k u a o je kupiti kozje mlijeko od p r o d a v a a ,
ali mu taj ree k a k o ne smije prodavati sirovo mlijeko, k a k o
je to z a k o n o m zabranjeno, mlijeko mora biti pasterizirano.
Moj prijatelj kupio je litru pasteriziranog kozjeg mlijeka i d a o
svom djetetu da pije.
Dva dana kasnije djetetu je poeo "curiti n o s " i bilo je sla
be volje. Otac je kupio dvije " s v j e e " koze i dao djetetu opet
sirovo mlijeko.
Unutar dva dana nestale su sve tegobe djeteta!
To nipoto nije rijedak dogaaj. Naprotiv - sirovo kozje
mlijeko je vrlo dobra ivena namirnica, dok kravlje mlijeko
stvara preveliku sluz.
107
 Razlog zato se danas kozje mlijeko vie ne primjenjuje itekako podlone. Kvaliteta kozjeg mlijeka je daleko bolja od
u tolikoj mjeri je prije svega e k o n o m s k e prirode. Krava daje kravljeg. O n a je po svojoj prirodi h o m o g e n a i sadri vie du
m n o g o vee koliine mlijeka od koze. Opskrbljivanje sve v e ika, bjelanevina najbolje kvalitete i velike koliine nijacina
eg mnotva ljudi u gradovima ini primjenu kozjeg mlijeka i tijamina od svih ostalih ivenih namirnica.
n e m o g u o m . Trebalo bi daleko vie ruku u seoskom dvoritu Z n a m o d a j e kozje mlijeko korisno i djelotvorno kod djece
da bi se podojilo npr. 500 koza te bi se dobila ona koliina koja imaju proljev. Razlog tome je ekstremno visok postato-
mlijeka koja se dobiva od 100 krava. tak nijacina.
Po m o m shvaanju bilo bi idealno kad bi j e d n a ili dvije Tijamin je j e d a n od najvanijih vitamina u B-vitamin-
obitelji posjedovale 1500 ili 2000 nr raspoloive zemlje koja skom kompleksu i sudjeluje u s v a k o m ivotnom procesu od
2
bi bila dobro navodnjavana, i kad bi oko 4 0 0 m ili neto vie kolijevke do groba. Kozje mlijeko sadri veliku koliinu tog
bilo obraslo drveem. Tu bi se mogle hraniti dvije do tri koze, vitamina.
nekoliko kokoi koje bi svoju hranu nale na otvorenom, vrt s Dopustite mi da j o j e d n o m upozorim na to da se kozje
organskim povrem, salatama i plodovima, te j e d a n cvjetnjak mlijeko ne smije zagrijavati na temperaturi vioj od 4 8 C .
s dvije ili tri konice za pele. Kuhano ili pasterizirano kozje mlijeko izlijte radije u odvodni
Na takvom domainstvu m o g a o bi ovjek ivjeti neovi kanal, n e g o da ga dajete djeci. Kad bi se djeca hranila pasteri
sno, p o g o t o v o kad bi imao dovoljno sredstava da zemlju kupi ziranim kozjim mlijekom, umrla bi unutar est mjeseci.
bez zaduenja. Tada mu ne bi trebalo p u n o novaca pa da ivi
ugodno, da vodi dugovjean, zdrav, sretan i koristan ivot.
Taj san moete i vi doivjeti kao stvarnost. Nemojte se
plaiti eventualnih potekoa. Drugi su to ostvarili - moete
i vi. Sjetite se stare poslovice: Cezni za n e b o m i vinut e se
nebu pod oblake. Ja sam o tome opirno pisao u svojoj knjizi
"Povratak zemlji".
N o , vratimo se problemu s mlijekom. Z n a d e t e li d a j e koza
moda najia ivotinja koju imamo. Njeni organi izluiva
nja su g o t o v o savreni. Zato je ona po svojoj prirodi - prija
teljski raspoloena. Njeno mlijeko ima m n o g o viu vibraciju
od krvaljeg mlijeka, a zacijelo i od mlijeka majke koja pui,
pije kokakolu, i iji temperament bi se m o g a o oznaiti kao
suzdrano "razdraujui", ukoliko ima vie djece koja vladaju
k u o m i svojim roditeljima.
Koze ne s a m o da su najie ivotinje, o n e su praktiki
osloboene od tuberkoloze i ostalih bolesti kojima su krave
108 109
 Prirodno raanje
O v o je izvjee o s v e m u s t o j e uiteljica D i a n e Vallaster
Folton za vrijeme trudnoe inila i kako je njezin prvoroe-
nac Eric odrastao na sirovoj hrani. Nikakav "recept za b e b e " .
Proitajte, a zatim "idite i tako inite!"
O v o su Dianine vlastite rijei:
"Bio je lipanj kad sam primijetila da sam trudna. U svojoj
iriesetitreoj godini trebala sam roditi prvo dijete. Koje li
iznenadne i potresne spoznaje! Jo mjesec dana kole, trideset
prvaia i beskonani formulari na zavretku kolske godine
kojima se moram posvetiti - sve me to prilino optereivalo.
Odjednom mi je salata koju sam toliko voljela poprimila
u ustima okus piljevine - moja prehrana poela je dobivati
posve nove crte. Izgledala je otprilike ovako:
1., 2. i 3. mjesec trudnoe nita mi nije prijalo osim grejp
frula i svjee oienih oraha, triput na dan.
4.,5. i 6. mjesec grejpfrut je i dalje bio glavni prehrambeni
artikl, ali istovremeno mi je poelo odlino prijati i ostalo
voe. Bio je mjesec rujan, najbolje vrijeme za kupine. Osim
toga, uspjelo nanije pronai vrlo ukusne ljive, suene ljive,
kruke i jabuke, koje nisu bile prskane. Proitali smo daje
aj od listova ma/ina vrlo dobro piti u trudnoi, zato smo po
etkom rujna posjetili livadu s malinama kod svojih susjeda i
nabrati punu vreicu listova koje smo osuili na ploi. Od ruj
na do l. oujka pila sam najmanje pola litre aja dnevno. Bilo
je teko pronai dobru mrkvu, ali us/ jelo nanije, dobili smo je
u dovoljnim koliinama da smo mogli svakog dana pripremiti
pola litre soka od mrkve. Budui da me naporan rad tijekom
kolske godine prilino isrepio, smatrala sam da bih trebala
uzimati neke dodatne tvari koje bi me inile krepkijom. zato
sam dnevno uzimala 6 tableta algi. 6 tableta prirodnog kalci
ja, vitamin li. 2 ajne liice jetrenog ulja od baka/ara. budui
110
da kod nas u Kanadi to godinje doba ne obiluje sunanim
danima te nije ba bogato prirodnim vitaminom C.
Svaki put kad bi se otpadne tvari zadrale u mom tijelu,
pobrinula sam se za svjei ananas. Ukoliko ga ne bih mogla
dobiti, zadovoljila bih se neeerenim sokom od ananasa koji
je takoer vrlo djelotvoran.
Osjeala sa/u se iako udesno da do estog mjeseca tru
dnoe nisam otila k lijeniku. No, moji prijatelji bili su do te
mjere uznemireni da sam napokon bila primorana potraiti
lijenika.
Lijenik nije mogao shvatiti da dijete ima tako snane
otkucaje srca, da nisam za vrijeme trudnoe dobila na te
ini, te da u mom tijelu nema ni kakovih naznaka trovanja.
Vjerovao je u prirodno raanje i bio je prezadovoljan mojom
jednostavnom, prirodnom hranom.
Dnevno sam pjeaila nekoliko kilometara. Imali smo dva
mala psa, tako da sam uvijek imala razloga da krenem s njima
u etnju.
A onda. I. oujka, doao je napokon na svijet Eric, plaui
naravno, ali s bujnom kosom na glavi. Kosa je bila utoliko
divnija zato to veina novoroenadi dolazi na svijet golo-
glava ili s vrlo malo kose na glavi. Sjajna boja njegove kose
bila je glavna tema razgovora medicinskih sestara i lijenika
- dijete uope nije imalo mlijeno-bijelu kou!
Svatko se udio kako sam uope bila u stanju Erica dojiti,
pa iako je mlijeko polako nadolazilo, izdrala sam i uskoro je
naola bogata koliina punog, kremaslog mlijeka, mada su
mi uvijek govorili kako je majino mlijeko obino plavkasto
i vodenasto.
Hrana na klinici bila je gotovo mrtva, ali ja sam bira/a
samo ivotonosne namirnice koje su bile na jelovniku. Sestre
su se pribojavale da uzimam premalo bjelanevina, zato su
me svaka tri sata bomardirale s velikim aama pasterizira-
111
nog mlijeka. Izljevala sam ga u ispust i nadomjetala vodom.
Moj suprug i moja sestra donosi/i su mi svakog dana litru
svjeeg soka od mrkve i svjee oienih oraha, kako bih na dicinska sestra. Otvorila sam joj vrata sa suzama u oima i
dopunila svoju oskudnu hranu. Voe na tanjuru, koje se suilo
na suncu, a koje sam dobi/a na poklon, bilo je oznaeno kao
"opasno ", budui da dijete - tako su mi govorili - moe od
njega dobiti proljev. Meni se uope nije inilo da bi ti plodovi
mogli nakoditi malome ili meni; jer ja sam te plodove jela
deset godina, a dijete je ve punih devet mjeseci zajedno s
njima sjajno odrastalo.
Bilo je predivno vratiti se kui gdje je bilo puno ivenih
namirnica na koje sam se tijekom godina navikla. Nisam
mogla odoljeti velikim koliinama suhog voa, i kao to smo
oekivali, bez ikakvih posljedica.
Uza svu tu sirovu hranu koju sam jela (najmanje 60% od
toga bilo je voe) bila sam nakon Ericova roenja zaprepa
tena nad injenicom da bi prolo po nekoliko dana, a da
dijete nije imalo stolicu. Napokon, petog dana uspostavila se
posve normalna, primjerena stolica - bez ikakvog zaepljenja,
bez ikalivog proljeva!
to je bilo sa stolicom tako dugo? udili smo se, ali to
se pokazalo kao pravilo. esto se pitam da li sam ga trebala
ispirati. Bila je to zagonetka sve dok nisam sluajno naila na
staru knjigu o dojenju djeteta u kojoj jasno stoji da mlijeko
moe katkada biti tako kvalitetno da nije nita neobino ako
novoroene nema po sedam dana stolice.
Po tom uzorku dijete se razvijalo sve dok nije poelo uzi
mati vrstu hranu. U starosti od est mjeseci Eric je okusio
malo soka od mrkve, ali tek kad mu je bilo devet mjeseci dobio
je vrstu hranu. Zrelu bananu i mali komadiak avokada, obo
je ispasirano kroz fino sito. Bio je to njegov prvi rvsti obrok.
Nakon toga nije trebalo pet dana ekati na stolicu. Svega
nekoliko sati nakon jela dijete je ve imalo stolicu koja je bila
112
puna sitnih crnih vlakana. Bila sam zaprepatena! Evo ga na
- pomislila sam - dobio je gliste! Tog me dana posjetila me
pokazala joj sumnjivu stolicu. Odmah me pitala stoje pojeo, i
kad sam joj rekla daje pojeo tek mrvicu banane, nasmijala se
i odgovorila mi: 'Evo vam vaih glista: celuloza od banana!'
Ni danas ne mogu vjerovati da bi mekana banana mogla imati
tako puno celuloze u sebi!
Eric je odonda dobivao obje ivene namirnice - banane i
avokado - i malo soka od mrkve, sve dok nije navrio godinu
dana. Tada smo njegovoj hrani poeli polako dodavati kau
od sirovih suenih ljiva, badema i marelica, obino s doda
tkom avokada. Malo kasnije poeo je dobivati svjee voe. u
sezoni njegova dozrijevanja.
Eric je sam birao svoje jelo, to smo vrlo brzo ustanovili.
Ponekad bi danima jeo samo jabuke, zatim bi ih zamijenio
s avokadom, i tako redom. Volio je i jo uvijek voli vakati
suho lie algi. Jedino mlijeko to gaje dobivao pune dvije i
pol godine bilo je majino mlijeko. Sada pije sok od mrkve i
mlijeko od kokosa, i nadamo se da emo ga uskoro nagovoriti
na to da tu i tamo popije i koju au kozjeg mlijeka.
Nikad nije imao vrtoglavicu, nikakvu sluz, nikakvih oiekli-
na. nikakvih napuklina i nikakvih upala lijezda.
Veina mojih prijateljica hrane svoje bebe s "hranom za
bebe" i pomou boice. S odreenom hranom za bebe mogle
su mimo spavati svu no. Budui da su njihova djeca bila ne
sposobna za probavu kroba, dolazilo je stalno do prehlada,
gripe, upala plua, mokrenja u pelene i alergija. Od svega
toga mi smo sreom bili poteeni, zato jer smo se pokoravali
jednostavnim zakonima prirode.
Jedino to mije smetalo kod dojenja jest injenica da mije
trebalo znatno vie sna,da mije nodostajala moja normalna,
uzavrela energija - ali zato imam sretno, zadovoljno dijete.
113
 Sada je Eric star tri godine. Njegova hrana sastoji se iz
sirova isuenog voa, od svjeeg sirovog povra, salata i nji
hovih sokova, oraha, sjemenki i meda. On je duevno uravno
teen, tjelesno dobro razvijen, te pun energije i znatielje. "
114
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?
O v o p i s m o primio sam od Adelle Vallaster, nastavnice
prirode i domainstva u Kanadi:
"Nakon dugogodinjih priprema mama i tata otputovali
Su " Europu, a mi smo se za to vrijeme brinuli o njihovoj
vikendici. Potari su bili u trajku, io je na poloaj jako
oteavalo. Sve veze bile su prekinute, dok nije stigao sudbo
nosni telegram, desetak dana prije nego to su se mama i tata
treba/i vratiti. Molili su nas da im poaljemo dodatnu svotu
novca, da im na aerodrom dostavimo "bob" (saonice) i da
presadimo penine klice u veu posudu.
Oito je neto krenulo naopako! Ali to se konkretno dogodi
lo mi zaista nismo mogli provjeriti - sve dok se nisu vratili kui.
Deset dana posvemanjeg straha. Naposljetku smo saznali da
je na mamu naletio motorkota, kad je u Austriji prelazila ce
stu, te joj zamalo nisu odrezali nogu. Na udesan nain uspjela
je vodeem specijalistu za kosti u toj pokrajini poi za rukom
operacija pomou koje su sve polomljene kosti stavljene u pra
vilan poloaj te su tako stvorene sve anse da brzo zacijele.
Mamina jedina pomisao bijae da se to je prije mogue
vrati kui svojim sirovim sokovima i sirovoj hrani; poznavala
je naime mnoge sluajeve u kojima je lijeenje pomou soko
va i sirove hrane imalo naprosto nevjerojatne uspjehe.
Dva tjedna nakon te nesree bili su opet doekani u Ka
nadi. Lijenik u Austriji mislio je kako je ve sama pomisao
na putovanje prava ludost. Bio je uvjeren da mama naprosto
nee biti u stanju podnijeti bolove prilikom estog presjeda-
nja. Meutim, tata je naprotiv bio vrsto uvjeren u to da mora
mamu to prije odvesti kui. Napokon je lijenik pristao.
Mama je podnijela putovanje vrlo dobro, zahvaljujui njenom
udesnom zdravlju na temelju programa sirove hrane kojega
se pridravala punih deset godina.
115
 Sada je Eric star tri godine. Njegova hrana sastoji se i
snova i suenog voa. od svjeeg sirovog povra, salata i uji
hovih sokova, oraha, sjemenki i meda. On je duevno uravno
tezen. tjelesno dobro razvijen, te pun energije i znatielje "
114
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?
O v o p i s m o primio sam od Adellc Vallaster, nastavnice
prirode i domainstva u Kanadi:
"Nakon dugogodinjih priprema mama i tata otputovali
su u Europu, a mi smo se za to vrijeme brinuli o njihovoj
vikendici. Potari su bili u trajku, to je na poloaj jako
oteavalo. Sve veze bile su prekinute, dok nije stigao sudbo
nosni telegram, desetak dana prije nego to su se mama i tata
trebali vratiti. Molili su nas da im poaljemo dodatnu svotu
novca, da im na aerodrom dostavimo "bob" (saonice) i da
presadimo penine klice u veu posudu.
Oito je neto krenulo naopako! Ali to se konkretno dogodi
lo mi zaista nismo mogli provjeriti - sve dok se nisu vratili kui.
Deset dana posvemanjeg straha. Naposljetku smo saznali da
je na mamu naletio motorkota, kad je u Austriji prelazila ce
stu, te joj zamalo nisu odrezali nogu. Na udesan nain uspjela
je vodeem specijalistu za kosti u toj pokrajini poi za rukom
operacija pomou koje su sve polomljene kosti stavljene u pra
vilan poloaj te su tako stvorene sve anse da brzo zacijele.
Mamina jedina pomisao bijae da se sto je prije mogue
vrati kui svojim sirovim sokovima i sirovoj hrani; poznavala
je naime mnoge sluajeve u kojima je lijeenje pomou soko
va i sirove hrane imalo naprosto nevjerojatne uspjehe.
Dva tjedna nakon te nesree bili su opet doekani u Ka
nadi. Lijenik u Austriji mislio je kako je ve sama pomisao
na putovanje prava ludost. Bio je uvjeren da mama naprosto
nee biti u stanju podnijeti bolove prilikom estog presjeda-
nja. Meutim, tata je naprotiv bio vrsto uvjeren u to da mora
mamu to prije odvesti kui. Napokon je lijenik pristao.
Mama je podnijela putovanje vrlo dobro, zahvaljujui njenom
udesnom zdravlju na temelju programa sirove hrane kojega
se pridravala punih deset godina.
115
 im se vratila kui poeli smo sa sokovima - 120 grama /////. da se predugo lijeila povrinska rana, te da je izgubljeno
soka od peninih klica triput na dan, sok od mrkve i bezbroj previe kotane sri.
ne alice aja iz korijena i listova comfreva. Dodatno je do Lijenik je u ali rekao sestrama kako je rije o dami koja
bivala prirodni vitamin C, prirodni kalcij i prirodni vitamin vjeruje da e je izlijeiti Bog i povre. Ali kad je dva mjeseca
E. Imali smo mnogo organski uzgojenih bresaka. kruaka, kasnije gips bio skinut i vidjelo se da su obje kosti odlino
vinove loze i jabuka, dok smo domau sida tu te jeseni i zime zarasle, bio je lijenik najzaprepateniji svjedok!
nadopunjavali sidaiama iz supermarketa. Svako popodne Danas, 21 mjesec nakon nesree, rana je posve srasla s
dobila je mjeavinu suncokretovih i sezamovih sjemenki, fino tkivom. Najprije je doslovce bila samo koa na kostima. Sada
samljevenih, pomijeanih s malo meda, kao ijednu au aja se mama kree bez tapa naokolo, svakog dana odlazi u vi
od comfreya. kendicu i sama odlazi u kupovinu. "
Kuni lijenik htio je mamu odmah poslati u bolnicu, po
lo se u rani stvarala gangrena. Nakon silnog nagovaranja
pristao je da ostane kod kue, dok joj se stanje nije pogoralo
te smo je uredno otpremili na kliniku da joj zamijene zavoje.
To je predstavljalo odreeni problem, ali rjeenje je brzo pro
naeno.
Mi bismo rado poloili na ranu obloge od comfreva i pe
ninih klica, ali to nije bilo mogue, jer je na gipsu bio malen
razrez kao rupa za zrak i stavljanje zavoja.
Takvo stanje potrajalo je otprilike tri tjedna. Tada je oi
gledno uslijedilo lijeenje iznutra prema vani. Bio je to neu
veni postupak, bez ikakave primjene lijekova za rane. Jedino
svjei sokovi i ivene namirnice posredova/i su elemente koji
su bili nuni za izlijeenje. Stanje je iz dana u dan bivalo sve
bolje, sve rjee se odlazilo na kliniku.
est mjeseci kasnije, kad je gips bio skinut, bile su medi
cinske sestre iznenaene kad su ustanovile da nema nikakvog
uobiajenog mirisa kakav se osjea kad se skine gips nakon
dugog noenja. Kad je nainjen rendgenski snimak, pokazalo
se da je mala kost zarasla, ali nije velika, zato je jo jednom
noga stavljena u gips. Lijenik je bio sasvim siguran da kost
ne moe zarasli i da nuno predstoji itav niz transplantacija
- kako kostiju tao i mesa - budui da se radi o tekom prijelo-
116 117
 Na to trebate paziti
/. Budite strpljivi
Kad se tijelo prirodnim nainom izgradnje i obnavlja, vrlo
je v a n o imati na pameti da prirodne ivene namirnice mogu
u itavom organizmu izazvati normalni proees ienja. Taj
proces ienja moe biti praen p o v r e m e n i m potekoama svoj put kroz pore na koi, stoje sasvim normalno. A k o Unato
u dijelovima tijela u kojima se odvija i p o n e k a d je to doista
tako. P o n e k a d se ovjek m o e osjeati ak dobrano bolesnim.
Mi ne s m i j e m o ni u snu povjerovati da nas bolesnima ine
sirova hrana ili sokovi, pogotovo kada je rije o svjeoj hrani
koja se pojede ili popije istog dana kad je pripremljena. Na
protiv - m o r a m o biti svjesni injenice d a j e za proces ienja
i lijeenja potrebno odreeno vrijeme.
Sto prije ovjek osjeti tegobe, p o s t o j e popio velike kolii
ne sokova, to bolje za njega. to vie sokova pijemo, to prije
e m o se oporaviti. Postoji li u nama sumnja, najbolje je da
se posavjetujcmo s lijenikom koji ima iskustva s terapijom
p o m o u sokova, odnosno s uenjem o prirodnom zdravlju.
Lijenik koji ne primjenjuje redovno i postojano sokove, ne
m o e nam jamiti neko dublje znanje o njihovu djelovanju.
Proglasiti svjee sirove sokove, a p o s e b n o sok od mrkve,
tetnima te ih kao takve odbaciti, oiti je znak pomanjkanja
znanja o njima.
Mi ne oekujemo da e otrovi koji se tijekom ivota nago
milavaju u naem tijelu biti nekim u d o m preko noi izbaeni
iz njega. Sve ima svoje vrijeme.
2. Budite tolerantni i puni suosjeanju!
Ljudi koji piu o zabavnim novostima tvrdili su da sok od
mrkve ini kou utom. Rije je o tipinom nepoznavanju
118
tjelesnih funkcija koje nekome m o e dopustiti da povjeruje u
takav besmisao. Jednako je tako apsurdno povjerovati da moe
uta boja mrkve probiti kroz kou, ili crvena boja cikle, ili ze
lena boja klorofila u pinatu. A k o se nakon ispijanja sokova
pojavi na koi uta ili smea boja, to je naznaka da jetra staru
u i ostale otpadne tvari stvara u veim koliinama koje orga
ni izluivanja ne mogu savladati, tako da dio izluina pronalazi
tome nastavite piti sokove, ta e obojenost vrlo brzo nestati.
Ponekad se obojenost koe m o e pojaviti uslijed pretje
ranog rada ili pretjerivanja u sportskim aktivnostima, uslijed
nedostatka spavanja, iako mislite da vam je tijelo u dobroj
kondiciji. A k o ste se dobro odmorili, obojenost koe e prije
ili kasnije nestati.
Kad se vae tijelo j e d n o m , nakon stalnog uzimanja pri
rodne sirove hrane i svjeih sirovih sokova od povra i voa
obnovilo i oistilo od svih otpadnih tvari i zaepljenja, na-
stojte u s v a k o m sluaju potivati svoje zdravlje, energiju i
vitalnost do te mjere da ih nikakva kritika neukih zanovijetala
ne m o e pogaati.
3. Higijenu
Od veoma velike vanosti je ispravno ienje i dezinfe
kcija aparata u kojima se pripremaju sokovi, kao i svih ostalih
aparata i prostorija. Sirovi sokovi su lako kvarljivi, zato svaki
od njih zavrijeduje vau pozornost i spremnost da ga pripre
mite na najbolji higijenski nain.
A k o se koristite nekim aparatom, npr. C h a m p i o n - s o k o -
vnikom, ne smijete nikad u istom stroju pripremati sokove,
ako aparat niste prethodno oprali hladnom v o d o m , a potom
ga oistili i isprali p r o k u h a n o m v o d o m , i to o d m a h nakon
njegove posljednje uporabe.
119
 Ponekad se sokovi unitavaju unato najveoj panji pri
ienju i stavljanju u funkciju. Razlog tome m o e biti d a j e
j e d n a ili vie vrsta povra ili plodova p o k v a r e n a te je zaraza
zahvatila i preostali dio. Stoga je od velike vanosti p l o d o v e i
p o v r e d o b r o oistiti i odbaciti sve s t o j e uvelo ili gnjilo.
120
Odstranjivanje otrova
Izvanredna istoa je prvi k o r a k prema zdravom tijelu.
S v a k o nagomilavanje ili zadravanje bolesnih tvari ili otpa
dnih proizvoda u naem tijelu oteava napredovanje u smjeru
ozdravljenja.
Prirodni kanali izluivanja su plua, pore na koi, bubrezi
i crijeva.
Znojenje nastaje djelovanjem znojnih lijezda. Te lijezde
izluuju otrove koji bi za nas bili tetni ukoliko bi se zadrali
u tijelu. Bubrezi izluuju konane p r o i z v o d e hrane i tjelesnu
izmjenu tvari koje su primili od jetre. Crijeva ne izluuju
s a m o otpadnu hranu, n e g o sve otpadne tvari koje n a z i v a m o
tjelesnim otpadom, naime, istroene stanice i tkiva - rezultat
nae tjelesne i d u h o v n e aktivnosti - koje bi u sluaju da nisu
odstranjene izazvale truljenje bjelanevina, to dovodi do tro
vanja ili stvaranja suvine kiseline.
Sadraj eera u tom tjelesnom otpadu ima m n o g o p o -
dmuklije djelovanje nego to obino mislimo; njegovo od
stranjivanje znai j e d a n od prvih koraka u smjeru oiglednog
napredovanja.
Djelotvorna metoda p o m o u koje se to odstranjivanje d o
sta brzo postie - osobito kod odraslih - jest sljedea (Napo
mena: Ne primjenjujte taj postupak odstranjivanja otrova kod
cipendicitisa Hiti upale slijepog crijeva te slinih stanja):
K a o prvo, popijte ujutro o d m a h nakon ustajanja !4 litre
solne rastopine ili pomijeajte jednu licu trpke soli (natrijcva
sulfata) u etvrt litre tople ili hladne vode. Svrha te rastopine
nije da isprazni crijeva - to ona bez daljnjega ini - ve da
leko vie, njena svrha je da otrovne tvari ili tjelesne otrove,
l Proitajte lukoder ilustrirano poglavlje o kiisiiraitju u mojoj knjizi "l vi moete ponovno biii
ukoliko ih ima, privue u crijeva i izlui.
Ta solna otopina djeluje na otrovani limfni i tjelesni otpad
slino k a o to magnet djeluje na avao ili metalne strugotine.
Tjelesni otpad se tako prikuplja u crijevima te se u jednoj se
riji pranjenja crijeva, koja moe ukupno iznositi etiri litre ili
vie, odstranjuje iz tijela.
Kad se nita ne bi poduzimalo da se na taj nain iscijeene
tvari nadomjeste neim to bi bilo istog volumena, tijelo bi
naravno bilo za tu koliinu osiromaeno tekuinom. Stoga
nadomjetamo odstranjene otrovne ili kisele tvari time to po
pijemo dvije litre svjee pripremljenog soka od limuna, kojeg
zbog bre apsorpcije u tijelu razblaimo s j o dvije litre vode.
To dovodi do alkalijske reakcije u n a e m organizmu. Sok od
limuna priprema se od sljedeih svjeih plodova:
4 velika ili 6 srednjih grejpruta
2 velika ili 3 srednja limuna i
dosta narani da bi se pripremila
mjeavina od ukupno dvije litre.
T o m e d o d a m o dvije litre vode.
klizanje. Izbjegavajte sredstva za klizanje na bazi mineralnih
ulja, k a o s t o j e npr. vazelin.
Svrha tog klistiranja je ta da se iz nabora debelog crijeva
i ostalih crijeva odstrane sve otpadne tvari koje su se ondje
eventualno zadrale ili su na neki drugi nain za vrijeme spa
vanja dospjele u organizam.
Ponovite to odstranjivanje otrova tri puta zaredom. Na taj
nain odstranit ete iz tijela oko 12 litara otrovne limfe, n a d o -
mjestivi je sa 12 litara alkalijskih sokova. To znatno ubrzava
realkalizaciju organizma.
etvrtog dana i u d a n i m a koji slijede iza toga ponite piti
sokove od povra te katkada jesti sirovo voe i povre.
Ne morate se plaiti, a k o se za vrijeme odstranjivanja otro
va osjeate donekle slabanima. Priroda koristi nau energiju
za ienje nae unutranjosti, a vi ete se uskoro domoi da
leko vee energije i vitalnosti - kao posljedice istog i zdravog
tijela.

Popijte etvrt litre pola sata n a k o to ste uzeli solnu

otopinu. Nakon toga popijte au razrijeenog soka svakih
dvadeset ili trideset minuta, dok ne popijete dvije litre soka,
razblaenog sa dvije litre vode.
Cijeli dan nemojte nita jesti. Kad naveer osjetite veliku
glad, moete pojesti naranu ili grejpfrut ili popiti njihov sok,
o d n o s n o popiti malo soka od celera.
Prije n e g o to naveer legnete u krevet nainite u klee-
em poloaju neke vrste klistiranje tako to ete popiti dvije
litre vie hladne negoli mlake v o d e u koju ste iscijedili jedan
1
ili dva limuna .
Ja najradije preporuujem 75 centimetara dugo crijevo.
Premaite ga vodorastopivim biljnim p r e m a z o m za lake
122 123
 SIROVI SOKOVI
OD VOA I POVRA

124 125
 Terapeutske primjene
kod odreenih bolesti

Brojke koje se navode kod bolesti odnose se na broj rece

pta na popisu mjeavina sokova. Djeca i mlade trebaju piti
sokove u manjim koliinama.

Odrasli piju d n e v n o najmanje pola litre, a mogu i neto

vie, mjeavina koje propisuju recepti, i to nekoliko tjedana
uzastopce, dok se ne postignu vidljivi rezultati.
Sokovi za svaku bolest nabrajaju se redoslijedom njihove
najvee djelotvornosti. Sokove koje s m a t r a m prijeko p o
trebnim, otisnuti su m a s n i m p i s m o m , to ne znai da ostali
nemaju pozitivno djelovanje. A k o je ikako m o g u e , d n e v n o
treba popiti najmanje pola litre svake mjeavine iji broj rece
pta je otisnut masnim p i s m o m .
Na primjer, kod artritisa (kostobolja, ulozi, giht, upala
zglobova) pije se najmanje pola litre mjeavine prema receptu
br. 22 (grejpfrut), zatim pola litre mjeavine prema receptu
br. 61 (sok od m r k v e i pinata, pomijeani) i najmanje pola
litre mjeavine prema receptu br. 37 (sok od m r k v e i celera,
pomijean). To znai ukupno dvije litre dnevno, to obino
unutar r a z u m n o g v r e m e n s k o g razdoblja dovodi do vidljivih
rezultata. O s i m toga, p o k a z a l o se vrlo korisnim dodati tome
pola litre mjeavine prema receptu br. 30 (mjeavina soka od
mrkve, repe i krastavaca). Ti sokovi piju se tijekom itavog
dana u r a z m a c i m a od dva sata izmeu pojedinih mjeavina.
Imajte na pameti da mijeanjem razliitih vrsta sokova
mijenjate kemijski sastav svakog pojedinog soka, tako da se
127
djelotvornost s v e u k u p n e mjeavine u s v a k o m soku razlikuje
kad se pojedinano pije. Postignete li rezultate koji se ine
nevjerojatnima, znajte da se to dogodilo zahvaljujui m o m
znanju o pravilnim mjeavinama.
Kod izbora sokova i njihovih mjeavina, koji se kod p o
jedinih tegoba ili stanja pokazuju najkorisnijima, v a n o je
pronai vlastiste uzroke, kako bi ih mogli svladati, a ne da
odstranjujemo samo njihove simptome.
Artritis, na primjer, za kojega sam napisao razliite rece
pte, koji su se pokazali najdjelotvornijima, je na temelju m o g
iskustva posljedica d u g o potiskivane ljutnje i nagomilavanja
anorganskog kalcija u hrskavici zglobova.
Budui da dotina hrskavica magnetski privlai anorgan
sku molekulu kalcija, krv tu molekulu ostavlja ondje a ne u
n e k o m d r u g o m dijelu tijela, kao to je na primjer sluaj sa
hemoroidima.
K o d artritisa ovapnjenjuje kalcij hrskavicu i vezivna tkiva,
dok kod h e m o r o i d a zgruava krvni fibrin (vlakanca). U oba
sluaja radi se o probavi ivenih namirnica koje su u sebi
sadravale anorganske molekule kalcija, a da pritom n i s m o ni
slutili to se naposljetku moe dogoditi.
Kad se artritis j e d n o m pojavi, on e sve j a e prijetiti svo
j o m pojavom, sve d o k ne prouzroi pravu kostobolju. Nate-
kline zglobova obino su prvi simptomi, nakon e g a obino
slijede probadajui bolovi. Kad se poinje stvarati ovapnjenje
hrskavice, bolest nezaustavljivo napreduje, nagomilavanje se
nastavlja.
Jedna od najuinkovitijih tvari koja p o m a e kod rastapa
nja tog n a g o m i l a n o g anorganskog vapna, nalazi se u grejpfru
tu, i to u organskoj salieilskoj kiselini koju to voe sadri u
sebi. Pola litre ili malo vie soka od grejpfruta na dan znatno
doprinosi rastapanju te nataloene i tijelu n e p o u d n e materije.
Sok iz konzervi je u tu svrhu nepoeljan.
128
Z e l e n o z i m s k o povre sadri veoma prodorni eter i velike
koliine salicilske kiseline. esto se primjenjuje za ublaa
vanje bolova koji obino najavljuju potrebu za ienjem i
regeneracijom hrskavice i zglobova.
Uklanjanje anorganskog kalcija tek je prvi korak z a p o e t e
regeneracije. N e m a nita tee n e g o ljutnju ograniiti i p r e
vladati, ali to je najvaniji preduvjet za poboljanje situacije.
Kalcij se mora odstranili iz tijela, zato pijte d n e v n o pola litre
istog soka od celera, koji ima visok postotak kalija. Kalij
pomae da kalcij ostaje u vie ili manje rastopljenom stanju.
Krv i limfa tjeraju taj otpad u crijeva. Da biste olakali p o s a o
tom organu, popijte pola litre soka od m r k v e i pinata. Ta mje
avina slui kao hrana ivcima i miiima debelog i tankog
crijeva.
Pola litre soka od m r k v e i pinata d n e v n o ide u prilog p o
novnoj uspostavi i obnovi hrskavice i zglobova, p o m a e im
da se p o n o v n o vrate u n o r m a l n o stanje.
Proces je o b i n o vrlo bolan - nekad vie, nekad manje. Ja
sam vidio m n o g e bolesnike koji su izdrali te su nakon toga
postali aktivniji negoli su bili ikad ranije. To podrazumijeva
jaku volju i suradnju svih koji su zainteresirani za b o l e s n i k o
vo ozdravljenje.
Injekcije, lijekovi, temperatura, elektricitet i itav niz u o
biajenih patentnih recepata smatram bezvrijednima, to s a m
i dokazao. Ublaavanje bolova ne lijei uzroke.
Kad tijelo pati, j e r se ne potuju osnovne zakonitosti nje
gove prehrane, tada mora ienje organizma od nalaloenih
otrovnih tvari i prehranjivanje ivotonosnom hranom iz svje
eg povra i voa barem djelomino nadoknaditi izgubljenu
energiju i vitalnost.
A k o se ta hrana pije u obliku svjeih, sirovih, pravilno pri
premljenih sokova, rezultati se pokazuju bre i jasnije, im su
ljutnja i frustracije odstranjene iz nae svijesti.
129
 Recepti 27. Mrkva, j a b u k a i cikla
28. Mrkva, cikla i celer
Ovdje ne navodim recepte za sokove od voa. Ti sokovi 29. Mrkva, cikla i k o k o s o v orah
imaju svi redom izvrsnu mo ienja, bez obzira piju li se 30. M r k v a , cikla i krastavci
sami ili pomijeani. Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Dne 31. Mrkva, cikla i salata glavatica
vno svjee salate odravaju vae zdravlje ". 32. Mrkva, cikla, salata glavatica i keleraba
33. Mrkva, cikla i pinat
1. Mrkva 34. Mrkva i kupus
2. Kalij (mrkva, celer, perin i pinat) 35. M r k v a , k u p u s i celer
3. Cikla i njeni listovi 36. M r k v a , k u p u s i salata glavatica
4. Crveni k u p u s 37. Mrkva i celer
5. Zelje 38. Mrkva, celer i endivija
6. Celer 39. Mrkva, celer i salata glavatica
7. Krastavci 40. Mrkva, celer i perin
8. Maslaak 41. M r k v a , celer i rotkva
9. Endivija 42. M r k v a , celer i pinat
10. Zelena paprika 43. M r k v a , celer i keleraba
11. Hren i limun 44. Mrkva i krastavci
12. Salata glavatica 45. Mrkva i maslaak
13. Perin 46. M r k v a , maslaak i salata glavatica
14. Rotkva i listovi rotkve 47. M r k v a , maslaak i pinat
15. pinat 48. M r k v a , maslaak i keleraba
16. Zelene mahune 49. Mrkva i endivija
17. Keleraba i listovi kelerabe 50. Mrkva, celer, endivija i perin
18. Potoarka ili draguac 51. Mrkva i zelena paprika
19. Lucerna 52. Mrkva i salata glavatica
20. Jabuke 53. Mrkva, salata glavatica i lucerna
21. K o k o s o v orah 54. M r k v a , salata glavatica i krastavci
22. Grejpfrut 55. Mrkva, salata glavatica i pinat
23. Limun 56. M r k v a , salata glavatica i zelene m a h u n e
24. Narane 57. Mrkva, salata glavatica, zelene mahune i crveni kupus
25. Mogranj, ipak, nar 58. M r k v a , salata glavatica i keleraba
26. Mrkva i cikla 59. Mrkva i perin
130 131
 60. Mrkva i rotkva iscijeduje iz povra i voa te da encimi primjenom te metode
61. Mrkva i pinat ostaju savreno zadrani u sokovima.
62. M r k v a , pinat, keleraba i draguac Koristite li neki drugi sokovnik nuno je n a v e d e n e kolii
63. Mrkva i keleraba ne malko poveati. Svaki sok, dok je svje i sirov, d a k a k o da
64. Mrkva, keleraba i draguac je bolji od nikakvog soka.
65. Mrkva i draguac Kad se pripremaju pojedinani sokovi bez mijeanja, ra
66. Mrkva i lucerna zumije se da nam ne treba recept o omjeru sastojaka. A k o se
67. Mrkva i j a b u k e u nabrajanju receptura koje slijede ne n a v o d e nikakvi brojevi
68. Mrkva i k o m o r a recepata, znai da se radi o istom pojedinanom, nemijea-
69. Mrkva i kokosov orah n o m soku.
70. Grejpfrut, limun i narana Sljedea lista ukazuje na odnose sastojaka u pojedinim
71. Mrkva i narana mjeavinama koji su se u navedenim kombinacijama o p e t o
72. Mrkva i mogranj ili ipak vano pokazali vrlo korisnima. Brojevi pojedinanih sokova
73. M r k v a , salata glavatica i mogranj navedeni su na prethodnim stranicama. N a v e d e n e koliine u
74. Kupus i celer pravilu vrijede za pola litre (500 grama) soka.
75. Celer, krastavci, perin i pinat
76. Celer, krastavci i keleraba Br. 2: Mrkva 320 g
77. Celer, maslaak i pinat Celer 20 g
78. Celer, endivija i perin Perin 60 g
79. Celer, salata glavatica i pinat pinat lOOg
80. Celer, pinat i perin
81. Celer i zelene m a h u n e Br. 11: Sok od j e d n o g itavog limuna na 100 grama naribanog,
82. Crveni kupus i zelene m a h u n e neprotisnutog, o d n o s n o nepreanog hrena.
83. Mrkva, crveni k u p u s i zelene m a h u n e
84. Mrkva, paroge i salata glavatica Br. 2 6 : M r k v a 400 g
85. M r k v a , hren i draguac Cikla 100g
86. M r k v a , pastrnjak, krumpir i draguac Napomena: primjenjujte listove i korijen.

Br. 2 7 : Mrkva 220 g

Vano je znati da se zadovoljavajui rezultati mogu postii Jabuke 180 g
samo kad se sokovi pripremaju u najprimjerenijem sokovni- Cikla 100g
ku kao to je npr. C h a m p i o n - s o k o v n i k . Pokazalo se da taj
aparat vitamine, minerale i ostale ivolonosne tvari najbolje
132 133
 Br. 36: Mrkva 250 g
Br. 2 8 : Mrkva 250 g
Zelje 125 g
Cikla 100 g
Salata glavatica 125 g
Celer 150 g

Br. 37: Mrkva 300 g

Br. 29: Mrkva 350 g
Celer 200 g
Cikla 100 g
Napomena: Ako prirnijenjujete listove celera, neka
K o k o s o v orah 50 g
omjer sastojaka bade 350 g mrkve i 150g celera.

Br. 30: Mrkva 300 g

Br. 38: Mrkva 250 g
Cikla lOOg
Celer 150 g
Krastavci 100 g
Endivija 50 g

Br. 3 1 : Mrkva 300 g

Br. 39: Mrkva 250 g
Cikla 100 g
Celer 150 g
Salata 100 g
Salata glavatica 100 g

Br. 32: Mrkva 250 g

Br. 40: Mrkva 300 g
Cikla 100 g
Celer 150 g
Salata glavatica 100 g
Perin 50 g
Keleraba 50 g

Br. 4 1 : Mrkva 250 g

Br. 3 3 : Mrkva 300 g
Celer 150 g
Cikla 100 g
Rotkva 100 g
pinat 100 g

Br. 4 2 : Mrkva 225 g

Br. 34: Mrkva 350 g
Celer 150 g
Zelje 150 g
pinat 125 g

Br. 3 5 : Mrkva 250 g

Br. 4 3 : Mrkva 250 g
Zelje 125 g
Celer 200 g
Celer 125 g
Keleraba 50 g

134
Br. 4 4 : Mrkva 350 g Br. 5 3 : Mrkva 300 g
Krastavci 150 g Salata glavatica 125 g
Lucerna 100 g
Br. 4 5 : Mrkva 400 g
Maslaak 100g Br. 54: Mrkva 250 g
Salata glavatica 150 g
Br. 4 6 : Mrkva 300 g Krastavci 100 g
Maslaak 100 g
Salata glavatica 100 g Br. 5 5 : Mrkva 250 g
Salata glavatica 125 g
Br. 4 7 : M r k v a 300 g pinat 100 g
Maslaak 100 g
pinat 100g Br. 56: Mrkva 300 g
Salata glavatica 125 g
Br. 4 8 : Mrkva 350 g Zelene m a h u n e 75 g
Maslaak 100 g
Keleraba 50 g Br. 57: Mrkva 200 g
Salata glavatica 100 g
Br. 4 9 : Mrkva 400 g Zelene m a h u n e 100g
Endivija (eskarol) 100 g Crveni kupus 100 g

Br. 50: M r k v a 250 g Br. 58: Mrkva 300 g

Celer 150g Salata glavatica 125 g
Endivija (eskarol) 50 g Keleraba 75 g
Perin 50 g
Br. 59: Mrkva 400 g
Br. 5 1 : Mrkva 400 g Perin 100g
Zelena paprika 100 g
Br. 60: Mrkva 350 g
Br. 52: Mrkva 350 g Rotkva 150 g
Salata glavatica 150 g
Br. 6 1 : Mrkva 300 g
pinat 200 g
136 137
Br. 6 2 : Mrkva 2 5
8 0
Br. 7 2 : Mrkva 350 g
pinat 1 2 5
g Mogranj ili ipak 150 g
7 5
Kcleraba g
Draguac 50 g Br. 7 3 : Mrkva 300 g
Cikla 75 g
Br. 6 3 : Mrkva 4 0 0
8 Mogranj ili ipak 125 g
, ( ) ( )
Keleraba g
Br. 74: Mrkva 225 g
Br. 64: M r k v a 3 0
g 0
Salata glavatica 150 g
Keleraba 1
g 0 0
Mogranj ili ipak 125 g
Draguac 100 g
Br. 75: Zelje 175 g
Br. 6 5 : Mrkva 400 g Celer 325 g
Draguac 100g
Br. 76: Celer 250 g
Br. 6 6 : Mrkva 4 0
g 0
Krastavci 100 g
Lucema 100 g Perin 50 g
pinat lOOg
3 0 0
Br. 67: Mrkva g
Jabuke 200 g Br. 77: Celer 300 g
Krastavci 150 g
Br. 68: Mrkva 3
g 0 0
Keleraba 50 g
Komora 200 g
Br. 78: Celer 250 g
Br. 69: M r k v a 3 0
g 0
Maslaak 125 g
K o k o s o v orah 1 Q
0 g pinat 125 g

Br. 70: Grejpfrut 2

g0 0
Br. 79: Celer 350 g
Limun 100g Endivija (eskarol) 100 g
Narana 2
00 g Perin 50 g

3 5 0
Br. 7 1 : Mrkva g
l 5
Narana g
138 139
Br. 80: Celer 225 g Kad pripremate mrkvu, odreite listove centimetar nie od
Salata glavatica 150 g prstena gdje poinju listovi i odsijecite vrak korijena.
pinat 125 g Da biste odstranili sredstvo za ienje, temeljito operite
povre s mnogo hladne tekue vode i ako je potrebno poslui
Br. 8 1 : Celer 300 g te se u tu svrhu nekom otrom etkom.
pinat 150 g
Perin 50 g
Zakoni koji su na snazi propisuju da zaraze i injekcije
Br. 82: Celer 375 g moraju biti pod kontrolom lijenika. Potraite po mogunosti
Zelene mahune 125 g lijenika koji se razumije u uenje o prirodnom zdravlju, koji
poznaje metodu ispiranja crijeva i terapeutsko djelovanje
Br. 8 3 : Crveni kupus 225 g svjeih, sirovih sokova od povra i voa, a poznata mu je i
Zelene m a h u n e 275 g odgovarajua prirodna, ekoloki zdrava hrana.

Br. 84: Mrkva 200 g

Crveni kupus 150 g
Zelene m a h u n e 150 g

Br. 8 5 : M r k v a 250 g
paroge 125 g
Salata glavatica 125 g

Br. 8 6 : Mrkva 250 g

Rotkva 125 g
Draguac 125 g

Br. 87: Mrkva 200 g

Pastrnjak 125 g
Krumpir 125 g
Draguac 50 g
Napomena: Uzimajte listove i korijen od cikle,
maslaka, rotkve i kelerabe.

140 141
BOLESTI I RECEPTI
 Lista rcccpata nalazi se na prethodnim stranicama.

Napomena: Nitko nema zakonsko pravo uspostavljati di

jagnozu bolesti ili bilo to propisivati osim za to nadlenog li
jenika. Bolesti koje ovdje navodim i njima primjereni recepti
slue kao uvod u zdravstvena zanimanja i mogu vam posluiti
kao ope informacije. Baziraju se dodue na iskustvima u pro
losti, ali nikad nisam pomiljao da bi ih trebalo propisivati.
Ovi recepti su jednostavno rezultat intenzivnog istraivanja
autora u suradnji s dr. medicine R. D. Pope.

A d d i s o n o v a bolest: 3, 6, 12 (Ioika), 2 5 , 74, 80

Posljedica pomanjkanja vitalnog, organskog natrija ope
nito i pretjeranog gomilanja otpadnih tvari u tijelu openito,
to izravno pogaa polububrege. Novonastalo stanje ne m o e
se izlijeiti injekcijom ekstrakta lijezda ubijenih ivotinja.
Osvjedoili s m o se d a j e najvea p o m o kod lijeenja te bole
sti strogo uzimanje sirove hrane, bogate natrijem a siromane
kalijem. Loika je osobito djelotvorna. Proitajte odlomak o
tom povru.

Afonija: 6 1 , 1 , 4 8 , 5 3
Gubljenje glasa zbog bolesti miia i ivaca koji pokreu
i zateu glasnice.

Akne: 6 1 , 1 , 55
Neistoe u tijelu koje tijelo nastoji izluiti kroz pore na
koi. Jedan od simptoma prevelike kiseline. Ne preporuam
nikakve masti, ni bilo kakve umjetne lijekove, a j o manje

144 145
rendgensko zraenje. Umjesto toga valja primijenili prirodnu
metodu i odstraniti same uzroke.
Albumifturija: 6 1 , 3 0 , 2 9 , 1 , 4 0 . 5 9
Albumin u urinu. Izluivanje bjelanevine m o k r a o m .
Znak eerne bolesti.
Alergija: 6 1 , 3 0 , 1
Tjelesna nelagodnost ili stanje nadraenosti koje se svodi
na pretjerano gomilanje otpadnih tvari u tijelu, zato to se
j e d e " z d r a v a " hrana koja potie nagomilavanje otrova u tijelu.
Alergija na u m s k e j a g o d e znai primjerice da taj plod moe
razgrnuli otrove koji se katkada oituju kao arni osip.
Kod alergije na j a g o d e toksemija je izmjenjivanje tvari i
miie u tijelu do te mjere otetila da se tijelo doista brani od
j a g o d a stvaranjem antitijela protiv sastojaka j a g o d a , i to tako
estoko da dolazi do arnog osipa. Pa ipak, toksemiju moe
odstraniti prirodno zdrava hrana, a osobito post koji o m o
guuje tijelu da se temeljito oisti; kad je toksemija j e d n o m
odstranjena, nee vie biti ni alergine reakcije na j a g o d e (ili
neto drugo).
A n e m i n o s t : 6 1 , 68, 2 , 28, 3 0 , 2 5 , 2 9 , 3 1 , 4 6 , 5 5 , 4 8 , 8 5
Nedostatak crvenih krvnih zrnaca ili c r v e n o g bojila krvi.
Razlog t o m e je loa navika da se g o d i n a m a hranimo uglavnom
ivenim namirnicama koje sadre u sebi molekule kalcija i
oslale molekule u neprirodnom stanju, npr. hrana iz konzerve,
proizvodi od kroba i pasterizirano mlijeko. Uzimanje jetre
nog ekstrakta - oralno ili putem injekcije - smatralo se ranije
lijekom. Z b o g tete koju ti ekstrakti n a n o s e bubrezima, ra
zvija se kod nekih bolesnika prije ili kasnije Brighlova bolest
(akutna i kronina upala bubrega s izluivanjem bjelanevine
u mokrai, nefritis).
146
A n g i n a pectoris: 6 1 , 2, 30
Stezanje i jaki bolovi u predjelu srca kao posljedica nei
stoe u krvi, a esto i kao posljedica opasnih plinova u debe
lom crijevu.
Apendieit: 1, 2, 30, 61
Upala crvolikog produetka na donjem dijelu slijepog cri
j e v a , prouzroena pretjeranim nagomilavanjem otpadnih tvari
u d e b e l o m crijevu koje se ne izluuju. Apendieit je lijezda
ija izluina bi trebala neutralizirati prekomjerno truljenje i
bolesno irenje bakterija u debelom crijevu, to m o e imati
tetne posljedice na debelo crjevo.
Apopleksija: 6 1 , 62, 2, 28, 39
Iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (plua,
srca ili m o z g a ) , redovito praen onesvjeivanjem. Svodi se
na neistou u krvnim sudovima, npr. na anorganski kalcij,
ako g o d i n a m a k o n z u m i r a m o proizvode od kroba i m a s n e
prehrambene artikle. Kao suuzronici javljaju se zaepljenja
u donjem dijelu crijeva i upijanje otrova k a o posljedice za
epljenja. Dnevno ponavljana klistiranja i stroga prehrana iz
svjeih, sirovih ivenih namirnica s najmanje dvije litre soka
na dan zacijelo su najbolji lijek protiv apopleksije.
Artritis: 2 2 , 6 1 , 6, 37, 30
Kostobolja, ulozi, giht, upala zglobova koja nastaje uslijed
odlaganja anorganskog kalcija u hrskavici zglobova, to je
pak posljedica pretjeranog uzimanja koncentriranih ugljiko-
hidrata. Proitajte poseban odlomak o toj temi.
A s t i g m a t i z a m : 1, 6 1 , 30, 50
Nepravilnost one ronice i lee z b o g ega u oku nastaje
nejasna slika. T a j e bolest prouzroena pomanjkanjem ivoto-
147
n o s n e , organske molekule u hrani kojom se hrani organ vida.
O t p a d n e tvari u organima i lijezdama koje imaju neposredan
utjecaj na oi samo pojaavaju te smetnje. Jetra, uni mje
hur, guteraa, titnjaa i debelo crijevo - sve su to lijezde i
organi ije loe funkcioniranje n e p o s r e d n o i direktno dopri
nosi svakoj smetnji organa vida.
Astma: 61, 1 1 , 3 7 , 6 0 . 4 1
Nestaica daha, napadi tekog i kratkog disanja, ekstremne
p o t e k o e s disanjem uslijed skupljanja sluzi u bronhijima.
Bolesnici koji slijede zakon prirode nemaju nikakvih pote
koa s oslobaanjem od te kazne koja ih je snala zbog uzi
manja prehrambenih artikala to stvaraju suvinu sluz. Kad je
ovjek j e d n o m izlijeen od astme, m o e opet zadobiti tu bo
lest, a k o j e d e prevelike koliine bijelog kruha i proizvode od
mlijeka, te ako pije puno kravljeg mlijeka. G o t o v o sve vrste
koncentriranih ugljikohidrata i svi mlijeni proizvodi, sirevi
itd. d o v o d e nas u napast da ponovno p r i z o v e m o tu opaku
bolest. Alcrgijski testovi, medikamenti poput "lijeka za sve",
pretrage krvi i pljuvake u pravilu s a m o pogoravaju tu stvar.
Uzrok astme je sluz. Proitajte odlomak o hrenu.
Bjelotok (leukoreja): 61, 11, 30, 2, 40, 4 1 , 60, 59
Prekomjerno stvaranje sluzi ili skupljanje sluzi u enskim
spolnim organima.
Bolest jetre: 3 0 , 6 1 , 1, 29, 40, 46
Posljedica pretjeranog konzumiranja neprirodnih i kon
centriranih proizvoda sa krobom i eerom, masti i mesnih
proizvoda. Pivo, vino i likeri takoer su uzronici bolesti
jetre.
148
Bolest ui: 6 1 , 3 0 , 4 0
Posljedica nedostatne probave masnoa i pretjeranog vre
nja u tijelu zbog nedovoljnog izluivanja ui i posredovanja
izluevina jetri. Alkoholna pia, ukljuivo i pivo, prouzrouju
degenraciju jetre i esto kronine p r o b a v n e smetnje. Peene i
m a s n e ivene namirnice su najei uzroci bolesti ui.
Bolovi u kriima: 6 1 , 30, 1, 2
Postoje brojni uzroci tih bolova. Najbolje se u tom pogle
du posavjetovati s nekim dobrim kiropraktiarem koji primje
njuje prirodne metode uglavljivanja i namjetanja kime. On
mora biti u stanju procijenili radi li se o bolovima kriobolje
koje je prouzroilo zaepljenje ili o kriobolji prouzroenoj
pomicanjem kraljeaka u kimi ili na vratu.
Bronhitis: 6 1 , 4 5 , 1 1 , 3 0 , l , 37, 6 0 , 4 1
Upala bronhija uslijed prevelike sluzi u tijelu. Priroda nas
preko bronhitisa upozorava na pretjerano skupljanje otpadnih
tvari u tijelu.
Ukoliko ne o b r a a m o panju na to upozorenje, priroda
e temperaturu moda podii do vruine, ne bi li spalila to
s m e e . Ukoliko ne o b r a a m o panju ni na to upozorenje i ne
m a m o pravog interesa za svoje stanje, priroda nas snabdjeva
bakterijama kao strvinarima, to m o e dovesti do prehlada,
gripe ili upale plua. Interesantno je i zanimljivo promatrati
kako brzo se rtva moe oporaviti od takvih stanja, ako pri
mjenjuje ispiranje crijeva i klistiranje. Proitajte lanak o
odstranjenju otrova.
B r u h , kila: 6 1 , 1 , 2 , 1 5 . 3 0
Ispadanje pojedinih dijelova trbunih organa iz trbune
upljine - posvema ili djelomino. Uzrok t o m e je nedovoljna
rvslina okolnog vezivnog tkiva i miia.
149
 B u b r e n i k a m e n c i : 2 3 , 3 0 , 6 1 , 4 0 , 2 9 , 2 8 , 59 (u ai vrue
vode)
A n o r g a n s k a supstancija, uglavnom kalcij iz koncentrirane
hrane bogate krobom, koja se u b u b r e z i m a pretvara u ka
mence.
Bubuljice: 6 1 , 6 , 30, 1,47
Toksina talona tvar koja p o k u a v a kroz kou napustiti
tijelo. Jedna od prirodnih metoda jest temeljito ienje orga
nizma, po mogunosti ve u djetinjstvu.
Ciroza jetre: 1,61,30
Neposredna posljedica preoptereenja jetre uslijed proba
ve prevelikih koliina proizvoda od kroba, prije svega bije
log brana, koji dovode do otvrdnua tkiva jetre.
C i s t i t i s (katar m o k r a n o g mjehura): 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 51
Upala m o k r a n o g mjehura. Proitaj o d l o m a k o potekoa
ma s mjehurom.
i r e v i (osobito irevi eluca): 6 1 , 1 , 3 0 , 5, 3 7 , 6
Bolest uslijed nedovoljne ishrane, prouzroena bolesnim
tkivom. irevi su posljedica probave pogreno sastavljenih
ivenih namirnica koje podlijeu stanju vrenja i truljenja.
Bolest se m o e svoditi i na pretjerane brige te na ostale nega
tivne suuzronike o kojima opirnije g o v o r i m u o d l o m c i m a o
"raku" i "tumorima".
Difterija: 6 1 , 2 , 4 0 , 3 0 , 4 7
Bolest koju karakterizira upala sluznica drijela, stvaranje
i irenje diflerijskih bakterija, ponekad nakon odstranjenja
nepanih krajnika. Povoljno tlo za irenje bakterija ini g o m i
lanje otpadnih tvari kao posljedica nedovoljnog izluivanja iz
150
tijela te kao posljedica hrane koja se zbog svoje neprirodnosti
ne m o e apsorbirati - prije svega proizvodi sa krobom - koji
oteavaju kolanje krvi. Uredno tijelo i ista krv ne moraju se
pribojavati difterijskih bakterija.
A k o se u tijelo, pod sumnjom d a j e zagaeno difterijskim
bakterijama, ubrizgava protuotrov ili antitoksin, a da se
prethodno nisu poduzele mjere prirodnog ienja i zatite u
obliku ispravne organske hrane, onda je to oiti znak p o m a n j
kanja znanja o bakterijama i njihovoj ulozi u prirodi.
Dijabetes (eerna bolest): 6 1 , 2, 57, 50, 4 0 , 84, 85
Bolest kod koje je p r i m a m o poremeena mijena (pretvor
ba) ugljikohirata, a sekundarno i mijena masti i bjelanevina
uslijed nezadovoljavajueg funkcioniranja guterae. Uzrok
lei u pretjeranom uzimanju koncentriranih ivenih namirni
ca sa krobom i eerom. Proitajte o d l o m a k o s o k o v i m a od
zelenih m a h u n a gdje se govori i o inzulinskim injekcijama.
Dispepsija: 6 1 , 1 , 2 , 3 0 , 15
Probavna smetnja kao posljedica prevelike kiseline u pro-
bavnom traktu.
Disurija:30, 1,40, 59
Smetnje pri mokrenju, bolno izluivanje m o k r a e .
Dizenterija (srdobolja): 6, 6 1 , 3 0 , 1
Proljev kao posljedica nagomilavanja sluzi i drugih otpa
dnih tvari. Ispiranje crijeva, a katkada i odstranjivanje otrova
(kao s t o j e opisano) od velike su p o m o i , ako se pritom pije
dvije do tri litre svjeih sokova na dan.
Djeja paraliza: 6 1 , 4 0 , 32, 1, 2
Poznata i kao djeja uzetost ili poliomyelitis.Upala sivoga
151
tkiva lene m o d i n e . Nipoto ozbiljna i esta bolest, kao to
nam se ini sudei po strci koja se stvara oko nje. Virtis koji
prouzrouje tu bolest ne moe egzistirati u z d r a v o m tkivu.
Kad se ta bolest j e d n o m ustanovi, prvi korak u lijeenju je
gladovanje, kako bi se otpadne tvari odstranile iz tijela.
Oprez se sastoji u ispravnoj prehrani, dakle u t o m e da
u z i m a m o ivotonosnu, organsku hranu koja nije kuhana ili
preraivana. To se p o k a z a l o prijeko potrebnim za vraanje
tijela u n o r m a l n o stanje. Primjena lijekova, putem injekcija
ili na neki drugi nain, m o e napredovanje osujetiti, j e r u tom
sluaju ne mogu se stanice i tkivo domoi svog zdravlja. Vje
rojatno se mnogi sluajevi djeje paralize mogu prije svesti
na probavu mlijeka, eera, kroba, itarica i limunade koja u
sebi sadri ugljinu kiselinu, nego na bilo koji drugi uzrok.
D u h o v n a bolest: 6 1 , 3 7 , 3 0 , 1 , 15, 2, 4 0 , 59
Poremeaj i v a n o g sustava prouzroen prevelikim ko
liinama otrova u tijelu i pomanjkanja organskih hranjivih
tvari. Suuzronici te bolesti najee su duhovni pritisci na
temelju straha, ljutnje i slinih preuzetnosti.
Ekcem: 6 1 , 2 , 3 0 , 1 5
Kono oboljenje popraeno svrbeom i pojavama voria,
gnojavica i ljuskica. Posljedice prevelike kiseline u limfnoj
lijezdi. Ali i posljedica odstranjivanja otpadnih tvari kroz
pore na koi umjesto kroz bubrege i crijeva. Proitajte odlo
mak o furunkulima (potkonjacima).
Elefantijaza: 6 1 , 3 0 , 3 2 , 4 0
Bolest odebljanja koe i potkonog tkiva (slonovska
koa), osobito na glavi, rukama i nogama, koja se javlja usli
jed upale i sputanosti limfne lijezde, najee prouzroene
otpadnim tvarima u tijelu.
152
Emfizem: 87
( Rije u prijevodu znai napuhlinu). Pretjerano proirenje
plua nagomilavanjem zraka ili plina u njima.
Encefalitis: 6 1 , 3 0 , 4 0 , 3 7
Upala mozga kao posljedica p o r e m e e n o g ili bolesnog
ivanog sustava. 60 grama soka od perina triput na dan
- ujutro, o podne i naveer - te nekoliko puta ponovljeno kli-
stiranje pokazalo se najuinkovitijim u lijeenju.
Enureza: 30, 40, 29
Nehotino mokrenje (u snu), nemogunost zadravanja
mokrae, najee prouzroeno anorganskim kristalima
oksalne kiseline u bubrezima ili mjehuru. Proitajte o d l o m a k
o oksalnoj kiselini.
Epilepsija (padavica): 6 1 , 15, 2, 3 0 , 40
Bolest koja se oituje u iznenadnim napadajima greva i
gubitka svijesti. Uzrok joj je preveliko trovanje i gladovanje
ivanog sustava. Ponekad su joj uzronici gliste u d e b e l o m
crijevu. Primjer za to bila je dvadesetiest godinja ena.
Poslije d v a d e s e t i o s m o g uzastopnog dnevnog ispiranja cri
j e v a izala je iz debelog crijeva masa glista veliine m u k e
ake. Nekoliko daljnjih ispiranja dovelo je do iste stolice te
se epileptiki napadaji nisu nikad vie ponovili. To bi mogla
biti puka sluajnost, ali su mnogi slini sluajevi nesumnjivo
pouni.
Furunkul: 6 1 , 3 0 , 5 5
Jajoliki ir (poganac, potkonjak) prouzroen neistoom
u krvi. Neistoa dovodi do bakterijskih infekcija preko z n o j
nih lijezda ili donjih dijelova dlaka. Primjena sulfamida i
ostalih lijekova m o e imati vrlo tetne posljedice.
153
 Furunkul nije nikakva infekcija koe. ve j e d n o s t a v n o
otpad kojeg tijelo nije m o g l o izbaciti kroz ostale kanale za
izluivanje, bilo zato to su zaepljeni otpadom, bilo zato to
su zbog pomanjkanja ispravne hrane i njege degenerirani i ne
moni. Kad tijelo ne uspijeva otpadne tvari odstraniti putem
glavnih organa za izluivanje, tada priziva u p o m o sveuku
pan sustav izluivanja. A taj sustav sastoji se izmeu ostalog i
od koe i pora na koi.
Gastritis: 6 1 , 1 5 , 3 0
Upala eluane sluznice. Bolest koja nastaje uslijed pre
tjeranog stvaranja plinova u tijelu. Uzrok tome su pogrene
kombinacije ivenih namirnica. Svi proizvodi od brana,
itarica i eera mogu izazvati gastritis, a uivanje alkohola
stvar s a m o pogorava. Jaki zaini od paprike, senfa, octa.
duhana ild, takoer su odgovorni za te patnje. Sirove ivene
namirnice zacijelo su najkorisnije.
Giht (ulozi, kostobolja, upala zglobova): 6 1 , 2, 3 0 , 2 9 , 15,
40, 59
Upala zglobnih ahura, ili kostiju, ili hrskavice. Uzrok
bolesti je prekomjerno konzumiranje alkohola i drugih nadra-
ajnih sredstvava, kao i preteka hrana.
Glavobolje: 6 1 , 2 , 3 0 , 55, 15
Glavobolja je s a m o j e d a n od preko 200 s i m p t o m a koji
ukazuju na to d a j e tijelo preoptereeno otpadnim tvarima. To
je upozorenje prirode da treba tijelo temeljilo oistiti, kako bi
se ponovno uspostavila ravnotea i kako b i s m o se oslobodili
previsokog pritiska krvi u glavi.
Gluhoa: 6 1 , 1 1 , 4 0 , 4 1
Najee se svodi na sluz u slunim kanalima. Moe biti
154
prouzroena i pritiskom lubanje na ivce i krvne s u d o v e koji
su povezani sa slunim kanalima. Kiropraktika lubanje (kra-
niopatija) m o e katkada pronai izlaz iz takvog stanja.
Gljivina oboljenja: 6 1 , 30, 1
None gljivice, koje se stvaraju izmeu i ispod nonih pr
stiju, kad nam noge ne diu kako bi trebale, prava su gozba za
sve kone gljivice, a kruna svega je stvaranje prevelike kise
line koja se skuplja u donjim ekstremitetima. K o n e gljivice
su izvanredni ugostitelji; o n e skupljaju goste gdje god je to
m o g u e , sve dok kiselinu u nogama uvaju vrsto zatvorene
kone cipele i tako onemoguavaju rastvaranje otrova.
Klju za odstranjivanje nonih gljivica lei u s t o j e m o g u
e veem zraenju stopala. Sandale se zbog s v o g povoljnog
djelovanja ne s a m o za noge, nego za itavo tijelo, d a n a s sve
vie cijene i vrednuju. Kia i snijeg manje su tetni, ako o
vjek nosi sandale umjesto cipela i glenjaa.
Gonoreja (triper, kapavac): 6 1 , 15, 3 0 , 4 0 , 76, 59
Posljedica razmnoavanja g o n o k o k n e bakterije. Uzroci
bolesti su neista krv i raspadljivi proizvodi - obino kon
centrirani u podruju spolnih organa - kao p o g o d n o tlo za
razmnoavanje s p o m e n u t i h bakterija. Lijenici u Francuskoj
otkrili su da je za lijeenje ove bolesti vrlo korisno ulje od
sandalovine u rastopivim tabletama.
Gnojaviea: 6 1 , 2 , 3 0 , 4 0
Ekcem koji je praen vruicom. Uzrok je isti kod o b i n o g
ekcema i gnojavice.
Grevi: 6 1 , 3 0
Kod greva u crijevima na djelu je stvaranje plinova do
kojega dolazi zbog pogrene kombinacije ivenih namirni-
155
ca. Greve u miiima obino prouzrouje m o k r a n a kiselina
koja se nakupila u prevelikim koliinama.
Gripa: 6 1 , 1 1 , 2 , 3 0 , 4 1 , 5 5
Prouzroena pretjeranim pohranjivanjem otpadnih tvari
iz tijela i hrane. Taj otpad plodno je tlo za razmnoavanje
bakterija i nastajanje bolesti koja pogaa prije svega dine
puteve. Gripa je praena vruinom i nervnom iserpljenou,
te openitim osjeajem slabosti.
G u a : 6 1 , 5 9 , 2 (uz dodatak etvrt liice praka od algi,
morske salate ili crvenih algi)
Poveanje titnjae uslijed nedostatka organskog j o d a u
prehrani. Uzimanje kemijskog joda i kemijski proizvedenog
kalijskog j o d a teti tijelu, budui da su to anorganske tvari
koje se s v r e m e n o m nagomilavaju na tetu tjelesnog tkiva.
Najbolji organski j o d sadran je u crvenim i ostalim algama
(proitaj o d l o m a k o m o r s k i m algama).
Hemoroidi: 62, 61, 2
Zgunjavanje krvnih fibrina ili vlakanaca u krvi i krvnim
sudovima donjeg dijela debelog crijeva kao posljedica pre
tjeranog konzumiranja kruha i ostalih proizvoda od itarica
i kroba. Odstranjivanje hemoroida p o m o u noa ili p o m o u
elektrine igle nema velikog smisla. P o n o v n o pojavljivanje
hemoroida prije ili kasnije gotovo je neizbjeno, a k o ih se
odstranjuje na taj nain, a da se ovjek ne pita o s a m i m uzro
cima, da ne vodi brigu o zdravlju i otpadnim tvarima u krvi.
H o d k i n o v a bolest: 6 1 , 27, 29, 46
Natcklina limfnih lijezda i krajnika u neposrednoj vezi s
poremeajem slezene. Posljedica nedostatne, neuravnoteene
prehrane. Jedva da postoji nada nakon primjene rendgenskog
156
zraenja ili radija, budui da je ovjeku n e m o g u e postii
konaan rezultat. To vrijedi i za radioaktivne tvari. Po m o m
iskustvu do umirujuih rezultata, to znai do djelomino du
gotrajnog poboljanja, ali nipoto do konanog izlijeenja,
m o e m o doi j e d i n o tako da odstranimo otrove iz tijela i
pridravamo se stroge, uravnoteene i ispravno p r i p r e m a n e
sirove hrane i svjeih sokova.
Hunjavica: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 0 , 15, 50, 41
A b n o r m a l n o stvaranje sluzi u oima, nosu i dinim p u -
tevima uslijed pretjeranog uzimanja mlijenih proizvoda te
proizvoda od itarica i kroba. Po m o m iskustvu treba izbje
gavati injekcije. Proitajte odlomak o astmi koji se odnosi i
na hunjavicu.
Impotencija: 15, 1 , 3 0 , 2 7 , 4 0 , 3 1 , 5 9
Spolna n e m o , smetnja kod obavljanja spolnog ina.
Iscrpljenost: 1, 6 1 , 30
Znak da stanice u tijelu ne sadre dovoljno hrane za i v o -
tonosne molekule, k a k o bi mogle posredovati svjeu energiju
koja nam je potrebna. Iscrpljenost je pretea mnogih bolesti.
Kumulativno djelovanje iscrpljenosti sastoji se u razaranju
stanica tkiva i n a k n a d n o m nagomilavanju otpada u tijelu.
Ukoliko se taj otpad ne odstrani, on slui kao hrana bakterija
ma. Mir, spavanje, ienje debelog crijeva i sokovi dokazali
su se kao najbolja metoda za prevladavanje iscrpljenosti.
Iijas: 30, 6 1 , 4 0 , 2 8 , 2 9 , 59
Upala ivca koji se nalazi kod kria pa ide stranjom
stranom noge, prouzroena pretjeranim koliinama taloga u
tijelu.
157
 Karijes (truljenje) z u b a : 61, 4 8 , 55, 46, 1
Raspadanje uslijed pomanjkanja organskih, ivotonosnih
molekula u hrani. Pretjerano troenje mlijeka, kroba i eera
u hrani glavni su razlozi karijesa.
Kaalj, 1 1 , 6 1 , 3 0
Nastaje onda kad tijelo pokuava izbaciti sluz iz dinih pu
teva. Lijekovi protiv kalja esto su izvanredna sredstva za to
da e nas kaalj muiti i ubudue; ta sredstva pripadaju kana
lizaciji. Proitajte o d l o m k e o prehladama. Krastavci s istim
ili razblaenim sokom limuna ublaavaju kaalj.
Katalepsija: 6 1 , 2 , 4 0 , 3 0
Ukoenost miia k a o znak d u e v n o g poremeaja, prou
zroena pogreno hranjenim ivcima.
Katar: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 1 , 6 0
Upala sluzne o p n e nekih organa k a o posljedica nesposo
bnosti tijela da prihvati u sebe mlijeko i koncentrirane proi
zvode sa k r o b o m .
Kolika: 6 1 , 3 0
Bolni gr crijeva uslijed plinova, do kojeg dolazi najee
uslijed pogrenih kombinacija ivenih namirnica i n a g o m i -
lavanja otpadnih tvari u tijelu. Djeca koja odrastaju na sirovoj
hrani i sirovim sokovima nemaju straha od kolika. Po m o m
iskustvu najbru p o m o prua ispiranje i klistiranje crijeva.
Konjunktivitis: 6 1 , 5 0 , 1, 59
Upala one spojnice, kapaka.
Koprivu jaa (urlikanja): 61, 2 , 3 0 , 15, 1
Svrbljivi koni osip. Prevelika kiselina ti tijelu koju or-
158
ganizam pokuava izluiti kroz pore na koi. (Usporedite s
o d l o m k o m o alergijama).
K o r e j a (plesanje u kolu): 61, 2, 3 0 , 40
Stanje psihike egzaltacije s grenjem miia i neobinim
pokretima udova, glave i lica. Rjeenje valja potraiti u od
stranjenju otrova iz tijela, a to se m o e postii ako se ovjek
podvrgne totalno sirovoj prehrani iz svjeeg povra, salata,
voa i oraha.
K o s a : 5 3 , 66
Proitajte o d l o m a k o lucemi.
Kozice (boginje): 6 1 , 3 0 , 1, 2, 37, 40, 5 3 , 55
O g r o m n e koliine gnojnih otpadnih tvari dovode do toga
da se u njima razmnoavaju bakterije o d g o v o r n e za tu bolest.
Nakon prvog razmnoavanja bakterije naputaju tijelo kroz
pore na koi. D o b r o informirana osoba zna da injekcija protiv
te bolesti ne s a m o da nita ne vrijedi, ve je vrlo opasna u po
gledu posljedinog djelovanja. Govorilo se d a j e m n o g o vie
ljudi koji su primali injekcije s gnojnim infuzijskim tvarima
uzetim iz krava postalo zakrljalo ili na neki drugi nain osa
kaeno, nego to je bilo smrtnih sluajeva prouzroenih tom
boleu. Tijelo koje je isto iznutra i izvana, koje je ispravno
hranjeno i v o t o n o s n o m hranom i obilnim koliinama razlii
tih svjeih sokova, ne m o e biti rasadnikom bakterija te ostaje
imuno protiv te bolesti.
K r v n i tlak, v i s o k i : 6 1 , 2, 30, 15
Posljedica zagaenosti krvnih sudova. Glede zagaenja
krvnih sudova postoji nekoliko moguih uzroka: 1. injekcije i
lijekovi koji se uzimaju iz zdravstvenih ili nekih drugih razlo
ga; 2. taloenje anorganskih molekula u krvi koje se dobivaju
159
putem kuhanih ili preraivanih ivenih namirnica, prije sve
ga koncentriranih krobnih i eernih proizvoda; 3. otpadne
tvari koje su ostale u organima za izluivanje i kanalima.
esta pojava visokog krvnog tlaka u obiteljima ne m o e
se tumaiti kao nasljedna bolest, k a k o to neki ljudi pogreno
shvaaju, kao da se radi o poklonu koje dijete dobiva zahva
ljujui degeneriranom stanju majine krvi (kao posljedice
uzimanja anorganskih ivenih namirnica). Jedina nasljedna
osobina je nain i kvaliteta prehrane koje obitelj u cijelosti
podrava. A k o ta prehrana sadri previe kuhanih ivenih
namirnica i koncentriranih ugljikohidrata, sasvim je razumlji
vo da e veina, ako ne ba svi lanovi obitelji imati problema
s visokim krvnim tlakom.
Krvni tlak, niski: 6 1 , 2, 30, 1, 2 9 , 15
Svodi se poglavito na pomanjkanje ivotonosnih tvari.
A do pomanjkanja dolazi kad se j e d e iskljuivo ili preteno
kuhana i preraena hrana, kad u prehrani nema svjeih siro
vih sokova od povra koji mogu brzo i djelotvorno obnoviti
crvena krvna zrnca. Vrlo ozbiljan suuzronik niskog krvnog
tlaka je takoer nedostatak primjerenog i zadovoljavajueg
mira. Svaki sat spavanja prije 22 sata vrijedi vie od dva sata
spavanja ujutro.
Postoje tri tipa spavaa, od kojih je prvi najei:
1. Spava d u b o k o g sna prije ponoi
2. Spava d u b o k o g sna oko ponoi
3. Spava d u b o k o g sna u ranim jutarnjim satima. O v o
me ne znai nita spavanje oko ponoi, njemu treba spavanje
na prijelazu izmeu noi u novi dan.
Puenje i alkoholna pia glavni su uzroci visokog i niskog
krvnog tlaka.
160
L e u k e m i j a : 1, 2 6 , 4 8 , 53
E k s t r e m n o brzo irenje bijelih krvnih zrnaca koje dovodi
do unitavanja crvenih krvnih zrnaca. Uzrok je nedostatak
organskih molekula u hrani - previe k u h a n e hrane, previe
kroba i eera, previe mesa, a nedovoljno svjeih sokova,
sirovog povra i voa.
Malarija: 6 1 , 1 1 , 1 , 3 0 , 4 1 . 1 5
Posljedica neistoe u krvi i pretjeranog skupljanja otpa
dnih tvari u tijelu, a k o se ovjek z a d r a v a ili kree u z a g a e
n o m , nezdravom ozraju, tako da ivotinjski paraziti i b a k t e
rije mogu prijei u njegovo tijelo i iriti se u njemu.
Dok neki ljudi, p o g o e n i malarijom, svoje tijelo obino
nasiuju kininom, a t a b r i n o m i ostalim lijekovima, mi e m o
radije izvriti n u n o p o t r e b n o odstranjivanje otrova iz tijela
(proitaj o d l o m a k o odstranjivanju otrova), kako b i s m o tijelo
oslobodili od s p o m e n u t i h otrova.
Malteka groznica: 6 1 , 30, 2 0 , 22, 2 3
Jedna od metoda koju primijenjuje priroda za spaljivanje
otpadnih tvari u tijelu. U tom sluaju bakterije koje aktiviraju
raspadanje otpadnih tvari, slikovito reeno, vre ulogu " p o
tpaljivaa" koji podie temperaturu u intervalima, a p o n e k a d
i kontinuirano. A k o nema otpadnih tvari, nema ni groznice!
Bakterije malteke groznice razmnoavaju se u pasterizira
n o m mlijeku.
Mastoiditis: 6 1 , 32, 2
Posljedica gomilanja sluzi u podruju sljepoone kosti
lubanje iza uha koja izaziva upalu. Mastoiditis se javlja
ve u djetinjstvu ako se hranimo s m n o g o kravljeg mlijeka
- p o g o t o v o pasteriziranog - i ako j e d e m o puno bijelog kruha,
itarica, kolae i ostale p r o i z v o d e od brana. Najbolja metoda
161
da se zatitimo od mastoiditisa jc po m o m iskustvu izbjega
vanje spomenutih ivenih namirnica. Priitajte o d l o m a k o
prehladama.
Melankolija: 6 1 , 7, 2, 30, 15, 37
Stanje zalrovanosti u dijelovima tijela te u neishranjenom
ivanom sustavu koje dovodi do s u m o r n o g snatrcnja. Nedo
statak samopouzdanja.
Meningitis: 6 1 , 3 0 , 2, 1
Upala m o z g o v n i h opna. Prisutnost m e n i n g o k o k a u orga
nizmu kao posljedica nagomilavanja otpadnih tvari u kojima
se te bakterije razmnoavaju. Ako je tijelo zdravo, bakterije
ugibaju zbog nedostatka hrane ili naputaju organizam bez
ikakvog nanoenja tete.
M e n o p a u z a : 6 1 , 32, 7 3 , 30, 2
Kazna koju ene plaaju zato to su polovicu ivotnog
vijeka (40 do 50 godina) j e l e tetne ivene namirnice koje
ne mogu prehraniti krv i ostale dijelove tijela, tako da je ne
mogua bilo kakva brza i postojana regeneracija.
Menstruacija: 6 1 , 5 9 , 3 0 , 68, 2
Prouavanje slikovitog "Prikaza endokrinih lijezda", o
emu je ve bilo rijei, otkriva nam nekoliko glavnih uzroka
menstrualnih smetnji (proitaj odlomak o lijezdama).
M i g r e n a : 6 1 , 2 , 30, 1 5 , 4 7 , 3 7
Neista krv i pothranjenost ivanih centara d o v o d e do
intenzivnih bolova - obino samo na jednoj strani glave - koji
dotinog ovjeka ine bezvoljnim i deprimiranim.
162
Mokrenje u krevetu: 30
Ta bi navika m a l e djece trebala nestati u prvoj ili drugoj
godini ivota. Ukoliko nije nestala, nemojte djetetu davati ni
kakve napitke poslije 16 sati, ali mu dozvolite preko dana da
pije do mile volje. Pratite zbivanja i utvrdite kad se otprilike
djetetu dogaa mokrenje, probudite ga sljedee noi deset do
20 minuta prije log v r e m e n a , i nastavite s buenjima sve dotle
dok se dijete s a m o ne probudi u odreeno vrijeme. Kuhani
pinat i rabarbara produuju trajanje te loe navike, budui da
anorganski kristali oksalne kiseline nadrauju bubrege.
Mrena na oku: 1, 6 1 , 50
Proitajte o d l o m a k o soku od endivije i mreni na oku.
Multipla skleroza: 6 1 , 40, 59, 2 , 1
Degenerativno stanje ivanog sustava prouzroeno izgla
dnjelim stanicama i v a n o g sustava, mozga i lene m o d i n e .
Ta bolest je kljuni d o k a z razaralakog djelovanja proizvoda
od kroba i itarica na ljude. N a k o n pedesetogodinjeg opa
anja moram ustvrditi da se nikad nije postiglo dugotrajno
poboljanje, ako su pacijenti i dalje jeli kruh, itarice i ostale
proizvode sa k r o b o m . A l i j e zato m n o g i m ljudima p o m o g l o
kod oporavka, ako su izbjegavali s p o m e n u t e ivene namir
nice, ukljuujui i m e s o , te su umjesto njih jeli sirovo v o e i
povre, te pili dvije do tri litre svjeeg soka i podvrgavali se
estom ispiranju crijeva.
Najvea opasnost kod te bolesti lei u tome to se taj
program ne m o e dosljedno provoditi te zbog toga dolazi do
sekundarnih infekcija.
Nedostatak kisika: 6 1 , 30, 3 7 , 4 6 , 5 5
Nedovoljna asimilacija kisika zbog pomanjkanja organ
skog eljeza u organizmu.
163
 Netritis: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 5 9
Upala bubrega do koje obino dolazi z b o g pretjeranog
stvaranja kiseline.
Nervoza eluca: 23 (u ai vrue vode), 6 1 , 1, 30, 15
Posljedica neispravne probave zbog pogrenog sastava i
venih namirnica. M o e nastati i kao posljedica stresa, briga
i straha.
N e r v o z a : 6 1 , 3 7 , 3 0 , 4 0 , 15
Razdraljivost odreenih ivanih centara prouzroena
pomanjkanjem organskih, alkalijskih ivenih namirnica.
Nesanica: 6 1 , 3 7 , 2 2 , 3 0
Stanje u kojem ovjek ne moe zaspati. Uzrok je u ivanoj
napetosti ili u prevelikim koliinama kiseline u organizmu.
Neuralgija: 6 1 , 37, 30. 4 0
Jaki bolovi n e k o g ivca kojemu nedostaju hranjive tvari.
Neurastenija: 6 1 , 3 7 , 2, 30, 40, 55
Funkcionalna iscrpljenost i v a n o g sustava uslijed ne
dovoljnog opskrbljivanja o r g a n s k o m hranom. Simptomi se
pokazuju u trajnoj ivanoj napetosti, brigama, strahu ili
pretjeranom radu.
Neuritis: 2 3 , 3 0 , 6 1 , 4 0
O b i n o posljedica natalocnih tvari koje potiskuju ivce
i miie, izazivajui j a k e bolove. Glavni uzrok te patnje jest
probava mesa. M e s o proizvodi tolike koliine mokrane kise
line da su miii prezasieni njome te se naposljetku poinju
stvarati kristali.
164
Nimfomanija: 6 1 , 2, 3 0 , 15, 2 9 , 40
Spolna nezasitnost kod ena uslijed pretjeranog k o n z u m i
ranja zaina, alkohola, duhana ili pak uslijed pogrene k o m
binacije ivenih namirnica. Ponekad prouzroena funkcio
nalnim smetnjama i tjelesnim anomalijama organa; i j e d n o i
drugo m o e se s lakoom korigirati.
Orhitis: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 2 9 , 3 7 , 5 9
Upala monji ( m u d a ) pruzroena pretjeranim pohranji
vanjem otpadnih tvari u organizmu, a katkada i njihovom
zlouporabom.
Ospice: 6 1 , 3 0 , 1 , 2
Virus ospica r a z m n o a v a se u sluzi, pogotovo u sluzi koja
nastaje iz otpadnih tvari probave mlijeka te koncentriranih
proizvoda sa krobom i eerom. Ukoliko ne bi bilo tog
rasadnika, virus ne bi m o g a o egzistirati. Kad se neko dijete
hrani kravljim mlijekom, itaricama, kruhom i p u d i n g o m , ne
m o e se oekivati nita drugo do razmnoavanja tog nezna
tnog virusa. Teka hrana, itarice i mlijeko najbolje su tlo za
razmnoavanje bakterija. Masti tjeraju otrov u kou i preko
nje natrag u tijelo te e se prije ili kasnije ponovno pojaviti u
o v o m ili o n o m obliku neke bolesti.
Dijagnoza odoka bolje je to dokazala od svih laborato
rijskih metoda do kojih s m o doprli. Ista obrada koja se vrlo
uspjeno primjenjuje kod prehlada j e d n a k o je djelotvorna i
kod ospica.
O v a p n j e n j e arterija itd.: 6 1 , 2, 8 0 , 2 8 , 55
Posljedica nedostatka ivotonosnog, organskog kalcija, a
istovremeno prevelike koliine anorganskog kalcija u hrani.;
krvni sudovi gube elastinost i u ilama se zgruava krv. Ta
loenje anorganskog kalcija pretvara elastine stijenke krvnih
165
sudova u ovapnjene cijevi. Jedino priroda moe takvo stanje uz
suradnju bolesnika izlijeiti na najprimjereniji i najbolji nain.
Paradontitis: 6 1 , 1, 2, 30
Upala z u b n o g mesa i klimanje zubiju. Uzrok je preveliko
gomilanje otpadnih tvari u itavom tijelu te nedostatak ivo-
tonosne, organske hrane.
P a r e z a : 6 1 , 2, 4 0 , 3 0 , 6, 47
Utrnue, neosjetljivost dijelova tijela, djelomina uzetost,
kljenut. Funkcionalna nesposobnost modanih ivaca da ko
ordiniraju rad svih dijelova tijela. Uzrok je nedostatak ispra
vne organske hrane.
Pijesak (krupica): 3 0 , 4 0 , 59, 23 (u ai s vruom vo
dom)
Anorganska tvar - prije svega anorganski kalcij iz kruha i
drugih koncentriranih proizvoda sa krobom - koja stvara u
bubrezima zrnatu izluinu.
Polipi: 6 1 , 1
Petljasta izraslina sluznice ili k o e , najee u nosu, cri
j e v u i maternici. Upala ili nateklina krajnika drijela, nepca
ili s a m o g tkiva krajnika drijela. Uzroci su preobilna sluz u
tijelu i otpadne tvari u donjem dijelu crijeva koje nastaju kad
se pije puno mlijeka i j e d e hrana koja sadri previe kroba i
eera.
Potekoe s b u b r e z i m a (prevelika koliina m o k r a n e
kiseline): 3 0 , 6 1 , 1 , 4 0 , 2 9 , 2 8 , 5 9
Posljedica nedovoljnog izluivanja otpadnih tvari koje
nastaju pretjeranom p r o b a v o m mesa. Pivo, vino i liker glavni
su uzronici potekoa s bubrezima.
166
Potekoe s g r l o m : 6 1 , 1 L 30, 1
O b i n o se svode na pretjeranu sluz u grlu koja je najee
prouzroena pretjeranim konzumiranjem mlijeka, kroba i
eera.
Potekoe s m j e h u r o m : 30, 61
Stanja razdraenosli u tom organu obino su posljedice
prevelike kiseline koja se nagomilava kroz probavu prehram
benih artikala koji ostavljaju za s o b o m kisele, nedovoljno
probavljene ili nerastopljene proizvode - na primjer kristale
m o k r a n e kiseline uslijed probave m e s a i kristale oksalne ki
seline uslijed probave kuhanog pinata ili rabarbare. Pustimo
li te kristale rasti, mogu prerasti u k a m e n c e .
Odstranjivanje tih kamenaca spaljivanjem, operacijom,
rendgenskim i radijskim zraenjem te raznim lijekovima
j o uvijek ne znai da s m o odstranili uzroke. Ba naprotiv
- vjerojatno e se nakon toga stanje pogorati. Pretjerano kon
zumiranje kroba takoer je j e d a n od uzroka. Upala mjehura
m o e zadavati bolove kod mokrenja, to dovodi do oteenja
stijenki mjehura. Takvo stanje naziva se cistitis.
Kamenci mjehura mogu se stvarati unutar s a m o g mjehura
ili mogu dospjeti u njega iz bubrega. Proitajte odlomak o bu
brenim k a m e n c i m a . Potekoe s mjehurom kod m u k a r a c a
su najee p o v e z a n e s problemima prostate.
Potekoe s prostatom: 23, 3 0 , 6 1 , 1, 85
M o g u nastati kao posljedica ekscesa ili nedostatka ivoto-
nosne hrane tijekom proteklih godina.
Prehlade: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 1 , 6 0 , 2 3
Isto to i katar ili upala sluzne o p n e nekog organa (nosa,
eluca, grla itd.), samo u neto blaem i podnosivijem obli
ku. Ispiranje crijeva ili klistiranje pokazali su se osobito
167
uinkovitim u oslobaanju tijela od prehlada. A k o je m o g u
e, dobro je poduzeti trodnevnu kuru odstranjivanja otrova
- njena uinkovitost je naprosto nevjerojatna. Uostalom, to
se tie prehlada, oprez je bez daljnjega najjednostavnija stvar
na svijetu. Kad se j e d n o m latimo m u k o t r p n o g i m r s k o g ie
nja tijela od sluzi i otpadnih tvari tako to se priviknemo na
hranu od sirova povra, salata i voa, nadopunivi je svjeim
sokovima, znajmo da je uzrok prehlada otklonjen. Lijekovi
i razne injekcije profitabilne su za o n e koji ih pruaju, a ak
je i m o g u e , da neki od tih ljudi zapravo i ne znaju da su ta
sredstva posve suvina i nekorisna.
P r e k o m j e r n o debljanje: 6 1 , 15, 3 0 , 42
Pretjerano stvaranje masnih stanica i tkiva oko n e k o g
organa.
Pretilost: 6 1 , 1 , 3 0 , 1 5 , 3 4
Pretjerana m a s n o a tkiva, prouzroena n e p o d n o s i v i m
kombinacijama ivenih namirnica i p r o b a v o m velikih ko
liina proizvoda sa k r o b o m i e e r o m . Ponekad se svodi na
smetnje u radu lijezda. Proitajte o d l o m a k o lijezdama.
U vezi s pretilou objavljujem vrlo zanimljo izvjee o
gospodinu Bantingu:
"Poto je godinu dana izbjegavao sve ivene namirnice
bogate krobom i mastima, te sva alkoholna pia. ukljuivo
i pivo, gospodin Banting je izgubio 17 kilograma i 30 cen
timetara u struku. Nakon sedam godina napisao je: 'Dajem
vam asnu rije da nisam nikad ranije tako dobro ivio kao
to ivim otkad se pridravam novog plana prehrane, plana
kojeg sam ranije smatrao po zdravlje nepromiljenim i opa
snim pothvatom. Sada mije mnogo bolje, tjelesno i duevno,
i raduje me injenica da klju zdravlja i blagostanja drim u
svojim rukama '. "
168
P r o l a p s : 6 1 , 2 , 3 0 , 4 0 , 15
Nepravilan poloaj nekog organa zbog pomaka ili spu
tanja miia, o d n o s n o poputanja veza koje ga dre. Uzrok
bolesti je gubitak tonusa ili n o r m a l n o g stanja napetosti miia
i i v a n o g sustava uslijed loe prehrane.
Proljev: 1, 2
Kad ovjek nita ne p o d u z i m a glede pravovremenog ie
nja debelog crijeva, o n o je preputeno prirodnom ienju.
Proirenje vena: 6 1 , 2, 30, 62, 15
Posljedica prehrane bogate koncetriranim proizvodima sa
krobom i eerom koja dovodi do slabljenja stijenki vena.
Psorijaza (svrab, uga): 6 1 , 3 0 , 15, 1,2
Najee su to kolonije bakterija koje se hrane raspadlji-
vim, otpadnim tvarima te pokuavaju napustiti tijelo preko
pora na koi to povlai za sobom razdraivo stanje.
R a h i t i s : 6 1 , 1 , 4 8 , 3 7 , 6, 30, 46
Nedostatak vitamina D a po svoj prilici i nedostatak anor
g a n s k o g kalcija i drugih elemenata. Posljedice su poremeaji
izmjene kalcija i fosfora koji d o v o d e do slabljenja i izoblia-
vanja kostiju.
Rak: 1,61
Skupine ili gnijezda epitelnih stanica koje su napola
izgladnjele zbog nedovoljnih koliina organske hrane. Pro
bava koncentriranih proizvoda od kroba te mesnih proizvoda
samo pospjeuje njihovo irenje. Proitajte odlomak o soku
od mrkve, gdje se temeljito govori o raku.
Uspostavilo se da je j e d a n od suuzronika rakastih obolje
nja i dugotrajna ljutnja.
169
 R e u m a : 23, 3 0 , 61
M e s o i proizvodi od mesa svih vrsta ne mogu se probaviti,
a da pritom ne skupljaju prevelike koliine mokrane kiseli
ne u tijelu. (Proitajte o d l o m k e o s o k o v i m a od mrkve, repe i
krastavaca). A k o je ta mokrana kiselina pohranjena u tijelu,
preuzimaju je miii i prije ili kasnije ona se kristalizira. Otri
kristali mokrane kiseline esto su uzrok reumatskih bolova.
Meutim, m n o g a reumatska oboljenja nemaju uzrok u sku
pljanju mokrane kiseline, nego u skupljanju ostalih talonih
tvari.
Sifilis: 6 1 , 3 0 , 66, 62, 5 1 , 4 6
Oznaka kojom se oznaava prisutnost spirohetnih bakterija
u tijelu, kad se ondje nade dovoljno otpadnih tvari potrebnih
za njihovo razmnoavanje. Te otpadne tvari obino potjeu od
ivenih namirnica koje sadre u sebi krob, zatim od mesa i
pasteriziranog mlijeka.
Siva m r e n a : 6 1 , 5 0 , 1 , 4 0 , 30
alosni veo preko onih lea do kojega je dolo zato
to organi vida, ivci i tkivo, ne dobivaju dovoljnu koliinu
hranjive tvari. Kirurki zahvat m o e dodue u nekim sluaje
vima p r i v r e m e n o biti od koristi, ali je doista posve neupitna
spoznaja da priroda m o e bolje i temeljitije obaviti taj posao
od najstrunijeg ovjeka, pod pretpostavkom da bolesnik u
potpunosti surauje s prirodom. Proitajte odlomak o soku
od endivije.
Skleroza: 6 1 , 6 2 , 3 2 , 3 0
O t v r d n u e tjelesnog tkiva (usporedi: Multipla skleroza)
Skorbut: 61, 1 5 , 2 , 3 0 , 29
Bolest koja se razvija uslijed uzimanja hrane siromane
170
vitaminima, osobito uslijed pomanjkanja svjeeg povra.
Skroiuloza:: 6 1 , 2 , 1 5 , 4 0 , 3 0
Stvaranje gnoja u vratnim lijezdama. Uzroci su anorgan
ske tvari u hrani.
Sljepoa:
Vidi odlomak Mrena na oku. Proitaj odlomak o soku od
endivije.
S p o l n e bolesti: 6 1 , 3 0 , 2, 15, 4 0 , 2 9 , 28
Svode se na neobuzdanost koja prouzrouje upalu te na
oslabljene organe koji nemaju dovoljno organske hrane, to
dovodi do poremeaja u funkciniranju. O s i m toga raspadljivi
proizvodi omoguavaju razmnoavanje bakterija.
Srane tegobe: 6 1 , 2, 30
Nastaju najee uslijed neistoa koje zaepljuju krvne
s u d o v e te oni vre prevelik pritisak na srce. M o r a m o znati
da srce nije vee od ake, teko je otprilike 280 grama, ali
o n o kod svakog stezanja ispumpava 170 grama krvi. To na
prvi pogled nije p u n o , ali pod n o r m a l n i m okolnostima je to
otprilike 20.000 litara svakih 24 sata. Pod stresom ta se koli
ina m o e popeti i do 100.000 litara u j e d n o m danu. Tijekom
n o r m a l n o g ivotnog vijeka od 70 godina koji se uglavnom
provodi na sjedeem radnom mjestu srce otkucava oko tri mi
lijarde puta, emu valja dodati j o 3 0 % za takozvana stresna i
druga optereenja. Nijedan ljudski mehanizam ne m o e d a n o
n o n o raditi, a da se unutar vrlo kratkog vremena ne raspadne,
ukoliko se na njega ne pazi m n o g o bolje nego to mi p a z i m o
na svoje srce i ostale dijelove tijela.
Sve s t o j e tijelu potrebno prima krv preko srca. Molekule
kroba u kruhu, branu i ostalim proizvodima od itarica esto
171
zaepljuju na krvotok, budui da nisu rastopive. U takvom
stanju predstavlja krv ogromno optereenje za srce i njegov
m e h a n i z a m ispumpavanja, zbog ega nastaju srane tegobe.
Poznato je takoer da j e d a n od suuzronika sranih tegoba
m o e biti i pritisak plina u podruju zakrivljenosti debelog
crijeva. Moj "Prikaz terapije p o m o u nonih refleksivnih
z o n a " p o m o g a o je u otklanjanju m n o g i h sranih tegoba.
Sterilnost: 6 1 , 30, 1, 2 , 2 9 , 4 0 , 48
Stanje koje se tu i tamo svodi na funkcionalne smetnje
u tijelu. Openito je prouzroeno nedostatkom ivotonosnih
molekula u prehrani tijekom proteklih godina i nagomilava
njem otpadnih tvari u organizmu.
Suenje kostiju: 6 1 , 4 8 , 55, 4 6 , 1
Razgradnja kotanog tkiva kao posljedica pretjerane proba
ve mlijeka i koncentriranih proizvoda sa krobom i eerom.
S v r b e : 6 1 , 3 0 , 15, 1
N e l a g o d n o stanje, najee izazvano odreenim bakteri
j a m a koje pokuavaju napustiti tijelo kroz pore na koi. To
dovodi do stvaranja bubuljica i intenzivnog svrbea.
a r l a h : 3 0 , 6 1 , 68, 47, 6 6
Osveivanje tijela zbog nagomilanih otpadnih tvari iz hra
ne i s a m o g tijela, zato to se previe j e d e kuhana hrana, a pre
malo se koriste sirove ivene n a m i r n i c e i piju svjei sokovi.
Tifoidnost (zaraza tifusnim klicama): 6 1 , 3 0 , 2 8 , 1, 37, 6
Bolest koja nastaje zbog pomanjkanja odreenih organ
skih elemenata u tijelu, tako da se tifuzne bakterije mogu
razmnoavati te izazvati mezenterijalnu groznicu, odnosno
groznicu trbune crijevne opne.
172
Tonzilitis (upala krajnika): 6 1 , 3 0 , 1, 2
Posljedica preoptereenja krajnika koja dovodi do upale.
Krajnici ine prvu o b r a m b e n u crtu i njihova zadaa sastoji
se u tome da sprijee navalu prevelikih koliina bakterija
u tijelo, kad se otpadne tvari u njemu brzo nagomilavaju.
Vaenje krajnika isto je to i kastracija. Taj in utjee na
osobnost, tako da djeaci ili odrasli mukarci esto postaju
slini eunusima, a ene se esto pretvaraju u neuredne, fri
gidne karaktere. Ta brza degeneracija tjelesne strukture bila
je esto p r e d m e t opaanja i istraivanja, (izvjea potjeu od
dr. I. Calderonija i dr. G. Calderonija iz Bergama, Italija: II
sottosesso nei popoli senza tonsille", poto su prikupili vie
od 30.000 sluajeva na sveuilitima u Berlinu i Beu. Ja sam
o s o b n o razgovarao s dr. Calderoni i m o g u jamiti za tonost
njegova izvjea. Njihovi suradnici bili su izmeu ostalih dr.
Passow, Killian, Halle, Jansen, Albrecht, G u t z m a n n , Hofer,
Piehler, Marschik).
Toksemija: 6 1 , 3 0 , 3 7 , 15, 4 0
Trovanje uslijed pretjeranog nagomilavanju otpadnih tvari
s a m o g tijela ili nagomilavanja suvinih tvari nakon izmjene i
p r o b a v e zbog ega se stvara viak kiseline (vidi takoer Dr.
John H. Ti klen "Mit T o x a m i e fangen alle Krankheiten an / Sa
toksemijom zapoinju sve bolesti").
T r o m b o z a : 62, 2, 6 1 , 30
Posljedica gruanja krvi koje zaepljuje krvne sudove, j e r
se u krvi nalaze sudovi zatopani talogom koji potjee od pre
teke hrane (kruha, itarica i kroba).
Trovanje ivenim n a m i r n i c a m a (botulizam): 15, 66
Posljedica s m r t o n o s n o g otrova kojega prenosi bakterija
botulis kad uslijed vruine lagano oivi, slino kao to to ini
173
tvor koji isputa smrdljivu tekuinu kad se nae u opasnosti.
Radi se o s m r t o n o s n o m otrovu koji se esto nalazi u konzervi
ranoj hrani, u kojoj bakterije nisu posve unitene zbog nedo
voljno visoke temperature. M o e se nai u kobasicama, mesu
i ribama. A k o obolite od botulizma, pozovite hitno lijenika.
Svjei sirovi sokovi od povra najbolje su ivene namirnice
za ive ljude.
T r u d n o a : 1, 30, 6 1 , 2, 4 8 , 3 2 , 53
Bez izuzetka najvanije razdoblje u ivotu neroena djete
ta. Loe navike, puenje, konzumiranje alkoholnih pia i limu
nade, k a o i kravljeg mlijeka (pogotovo a k o je pasterizirano),
te uzimanje prevelikih koliina koncentriranih proizvoda koji
sadre krob, itarice i eer - sve to m o e u trudnice izazvati
degeneraciju ili manjak minerala kod djeteta. Sirovo povre,
salate i voe, s v a k o d n e v n o nadopunjavani obilnim koliina
ma svjeih siorvih sokova, zacijelo su kao svakodnevna hrana
najbolje j a m s t v o i doprinos sjajnom, z d r a v o m izgledu djeteta
i majke. Pokuajte se toga pridravati! Proitajte odlomak o
soku od m r k v e .
T u b e r k u l o z a (suica): 6 1 , 45, 1 , 3 0 , 2, 11, 3 7 , 40, 41
Posljedica pretjeranog stvaranja sluzi u tijelu koja dovodi
do razmnoavanja tuberkoloznih bakterja. Te bakterije ote
uju tkivo u svojoj okolini. Kravlje mlijeko - bilo sirovo, bilo
pasterizirano - zacijelo je od svih ivenih namirnica kojima
se ovjek hrani vjerojatno najdjelotvornija u stvaranju sluzi.
Ta sluz je za spomenute bakterije prirodni rasadnik. Vjeroja
tno je pasterizirano mlijeko ei uzrok tuberkoloze od svih
ostalih imbenika.
174
Tumori: 62,61,30, 40
u mozgu
u kostima
u jetri
na maternici
Izrasline prouzroene nedostatkom organskih elemenata i
pretjeranom probavom koncentriranih, anorganskih ivenih
namirnica - najee proizvoda od brana. Suuzronici su de
struktivno, negativno osjeajno stanje, kao s t o j e dugovjena
ljutnja, frustracije itd.
T u m o r n a m o z g u : 6 3 , 61, 3 0 , 4 0
Posljedica neistoe u krvi koja se ukruuje u k i v n i m su
dovima mozga. T u m o r vri pritisak u unutranjosti lubanje i
dovodi do smetnji u govoru, miljenju i kretanju, ve prema
tome gdje je sjedite tumora. Kirurki zahvati spaavaju sve
ga 50 posto bolesnika.
U p a l a b u b r e n e zdjelice (pijelitis): 3 0 , 6 1 , 1 , 40, 2 9 , 2 8 ,
59
Upala u podruju lea ili bubrega najee izazvana pre
tjeranim skupljanjem mokrane kiseline u organizmu.
U p a l a d e b e l o g c r i j e v a (kolitis): 6 1 , 3 0 , 1
Upala debelog crijeva uslijed zaepljenja i duevne ili organ
ske nervoze koja dakako naruava proces probave. Obino se
glavni uzrok pripisuje pomanjkanju ivotonosne, organske hra
ne za besprijekoran rad crijeva. Kuhana hrana sastoji se od mr
tvih molekula, koje nisu u stanju odravati ili obnavljati stanice
i tkivo. Da bi se upaljeno tkivo debelog crijeva smirilo, ovjek bi
trebao piti mlaenicu (tekuinu koja se dobiva kad se tepe vrhnje
u stapu i izrauje maslac), pod pretpostavkom da se posve opre
dijelio za ispravno pripremanu sirovu hranu. Pritom se ne smije
175
zaboraviti na injenicu da mlijeko stvara sluz. S mlijekom valja
paljivo postupati. Pokazalo se da kuhane ivene namirnice ne
pridonose uspostavi normalnog stanja u debelom crijevu, ve
imaju suprotan uinak. Fino naribana mrkva i ostalo, na slian
nain pripremljeno povre i voe - katkada sirovo - mogu biti od
velike pomoi, ako se od njih pripremaju svjei i sirovi sokovi
te piju u velikim koliinama. Mineralna ulja su anorganska i
osujeuju svaki pokuaj u svrhu poboljanja stanja, a lijekovi
su tetni za organizam. KJistiranje se pokazalo vrlo korisnim.
Prigovori protiv klistiranja dolaze obino od onih pojedinaca
kojima bi bilo najpotrebnije, samo to nisu dovoljno informirani
o fiziologiji prehranjivanja i izluivanja. Bojazan da im to nee
prei u naviku temelji se na pogrenim informacijama. istoa
- kako unutarnja tako i vanjska - nikad ne moe biti tetna.
Upala grkljana: 6 1 , 1 , 3 0 , 15
Upala grkljana izazvana je nagomilavanjem otpadnih tvari
u tijelu.
Upala kotane m o d i n e (osteomyelitis): 1, 6 1 , 48, 30,
43
Raspadanje strukture kostiju, najee praeno izluiva
njem gnoja. Kostima je kao i drugim dijelovima tijela potre
bna ivotonosna hrana. Bez nje stanice gladuju, otpadne tvari
se nagomilavaju i struktura se raspada.
Upala krajnika: 6 1 , 3 0 , 2, 1
Upala drijela kao posljedica prevelikih nakupina otpa
dnih tvari tijela i hrane u organizmu. Kad se stvori apsces
(gnojni ir), to je znak da se radi o o t p a d n i m tvarima koje se
skupljaju u podruju krajnika (vidi "tonzilitis").
Upala krajnika ukazuje na potrebu odstranjivanja otrova iz
tijela (vidi "odstranjivanje otrova").
176
Upala potrb usnice ili trbune opne: 6 1 , 30, 40, 15
Upala kao posljedica prevelikih koliina kroba, kalcija i
raspadnutih proizvoda u organizmu.
Upala porebrice, p l u n e maramice (pleuritis): 30, 6 1 , 40
Posljedica nedovoljnog izluivanja raspadljivih tvari iz
tijela, obino praena vruinom i bolovima kod disanja.
Upala plua: 6 1 , 3 0 , 1 1 , 4 1
Upala plunog tkiva k a o posljedica prevelike koliine
sluzi i ostalih otpadnih tvari u tijelu. Uzroci lee u pretjera
n o m konzumiranju koncentriranih prehrambenih artikala koji
sadre u sebi puno kroba i eera.
Upala s l u z n i c e : 86, 3 0 , 61
Posljedica isuivanja zglobne ahure. A k o se d n e v n o po
j e d e malo avokada, s v r e m e n o m e se ponovno uspostaviti
n o r m a l n o stanje.
U p a l a v e n a (flebitis): 6 1 , 30, 40, 15
Upala uslijed prevelikih koliina kroba, kalcija i otpadnih
tvari u organizmu.
U r e m i j a (mokrano otrovanje): 3 0 , 6 1 , 2 9 , 4 0 , 5 9
Nastaje kao posljedica mokranih sastojaka u krvi, te kao
posljedica bubrenih bolesti.
Uzetost: 6 1 , 4 0 , 3 0 , 6
Gubitak sposobnosti da se kontroliraju ili koordiniraju
svjesni i nesvjesni pokreti miia. Uzrok tome je izgladnjelost
centara ivanog sustava.
Uzetost kod djece: Oboljenje sivog tkiva lene modine.
Uzrok valja traiti u poremeenoj mijeni tvari, u prevelikim
177
koliinama neprirodnih proizvoda sa krobom i eerom, u
nedostatku organskih elemenata u hrani. Proitajte odlomak
o djejoj paralizi.
V i a k kiseline: 6 1 , 3 0
Stanje otrovanosti tijela, najee posljedica zaostalih
otpadnih tvari u debelom crijevu; prirodna posljedica uobia
j e n e prehrane koja se poglavito sastoji iz koncentrirane teke
hrane, eera i mesa. Kratkovidno je i nije ba mudro primje
njivati natron ili tablete protiv stvaranja kiseline, ne bi li se
to stanje popravilo, budui da se te anorganske tvari mogu s
v r e m e n o m nagomilavati u mozgu i prouzroiti velike tete.
Tada ete u gornjem dijelu arcnice ugledati srebrnosivi
polumjesec. elite li otkloniti viak kiseline, proitajte odlo
mak o soku od pinata. Uzrok pojavi vika kiseline mogu
biti i d u e v n e smetnje kao to su buka, brige, srdba, strah,
ljubomora, frustracije itd. Da bi se p o m o g l o u prevladavanju
takvog stanja, potrebno je ponajprije razvijati miran, spoko
jan i oputen duevni ivot.
V o d e n a b o l e s t (vodenica); 6 1 , 3 0 , 11, 2 9 , 4 0 , 59
Prekomjerno skupljanje vode u tijelu uslijed nedovoljnog
izluivanja bubrega.
V r t o g l a v i c a : 30, 6 1 , 2, 1
Nastaje ako je tijelo uslijed skupljanja otpadnih tvari izgu
bilo ravnoteu. Proitajte odlomak o odstranjivanju otrova;
m n o g i m a je p o m o g a o u svladavanju vrtoglavice.
V r u i c a : 22, 2 3 , 2 4
N a z n a k a koja u najgorem sluaju ukazuje na temperaturu
tijela koja se podigla iznad normale, zato to priroda poku
ava spaliti s m e e koje se nakupilo u tijelu. Gdje nema suvi-
178
nih otpadnih tvari, gdje tjelesne stanice dobivaju kvalitetnu
hranu, nema potrebe za vruicom, groznicom ili povienom
temperaturom. Bezbroj puta je d o k a z a n o da su odstranjivanje
otrova (proitaj odlomak o tome) i primjena klistiranja naj
bolja metoda za ublaavanje groznice u najkraem m o g u e m
roku.
Zaepljenost (zatvor): 6 1 , 15, 3 0 , 1
O t r o v o m napunjeno debelo crijevo kao posljedica p o g r e
ne koordinacije miia i ivaca. Uzrok je pretjerana probava
neprirodnih ivenih namirnica koja dovodi do tromosti cri
jeva.
Z a d a h iz usta: 61
Prouzroen vrenjem i truljenjem otpadnih tvari iz hrane
koje su ostale u tijelu. uplji zubi i takozvane infekcije tkiva
s a m o su sluajne popratne pojave, prouzroene takoer n a g o
milavanjem otpadnih tvari. Odstranjivanje otrova odstranjuje
i te otpadne tvari.
garavica (Ijutina): 3 0 , 6 1 , 2 9 , 4 0 , 59
Intenzivni osjeaj Ijutine uslijed prevelike koliine elua
ne kiseline (solne kiseline) ili drugih otpadnih tvari, prouzro
en vrenjem i truljenjem pogreno odabrane hrane.
lijezde:
Svaka lijezda u tijelu ima strogo odreen odnos prema
drugim lijezdama p o m o u kojega ih stimulira, sputava ili
na bilo koji drugi nain vri utjecaj na njih. Proitajte j o
j e d a n p u t odlomak o endokrinim lijezdama. Upoznajte se
temeljito s razliitim utjecajima j e d n i h lijezda na druge. Bilo
bi glupo kad bi se netko " p o d v r g n u o operaciji lijezda", a da
179
nije svjestan kakvo djelovanje bi dotina lijezda mogla imati
na ostali dio tijela. Osim toga, vano je znati kako se lijezde
hrane, k a k o se uspostavlja ravnotea m e d u njima. Upoznajte
se takoer s mineralnim i kemisjskim sastavom elemenata od
kojih su sainjene lijezde i koji sokovi su najhranjiviji za
lijezde.
SADRAJ VITALNIH TVARI
U VOU I POVRU
Z u c n e tegobe i uni k a m e n a c : 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 23 (u ai
s vruom vodom)
K u h a n e i peene m a s n e ivene n a m i r n i c e najei su
uzroci p o r e m e e n e funkcije u n o g mjehura. uni kamenci
i pijesak nisu nita drugo do taloenje anorganskog kalcija i
drugih anorganskih tvari koje se skupljaju u u n o m mjehuru,
budui da ih tijelo ne moe primiti. Svi proizvodi od kroba
i itarica, sve vrste kruha p u n e su anorganskog kalcija. A k o
se obilno hranimo tim proizvodima, m o g u u nama prouzroiti
une k a m e n c e i pijesak.
Sok od j e d n o g limuna, neeeren, u ai vrue vode, popiti
vie puta na dan u trajanju od tri do etiri tjedna, p o m a e kod
rastvaranja u n o g kamenca, iako se uz taj sok mogu piti i
drugi navedeni sokovi.
Priroda nije predvidjela odstranjivanje ovjekovih unih
k a m e n a c a p o m o u operacijskih zahvata.
uni mjehur prijeko je potreban za ispravno funkcioni
ranje jetre. Nae tijelo pripada naposljetku nama samima, i
ako se mi u svom nepoznavanju tjelesnih funkcija svjesno i
hotimice o d l u i m o za kirurki zahvat, onda ne m o e m o optu
ivati nikoga drugog do nas same.

utica: 6 1 , 3 0 , 2 9 , 4 0 , 1
Posljedica preoptereene jetre koja u opskrbljuje p o m o
u limfnog strujanja preko pora na koi.

180
184 185
188 189
 LITERATURA

Harvey i Marilyn Diamond: "Fit fiirs L e b c n " - Fitnes za

ivot, I. dio

Harvey i Marilyn Diamond: "Fit furs L e b e n " - Fitnes za

ivot, II. dio

Marilyn Diamond: " N e u e EBkultur mit S o n n e n k o s t "

- N o v a kulura jedenja s obrocima sunca

Prof. Arnold Ehret: " D i e schleimfreie Heilkost" - Ljeko

viti obroci bez sluzi

Dr. John H. Tilden: "Mit T o x a m i e fangen alle Krankhei-

ten a n " - S toksemijom zapoinju sve bolesti

Dr. Norman W. Walker: "Taglich frische Salate erhal-

ten Ihre G e s u n d h e i t " - D n e v n o svjea salata odrava vae
zdravlje

Dr. Norman W. Walker: " D i c k d a r m t h e r a p i e " - Terapija

d e b e l o g crijeva (slikovni prikaz) " E n d o k r i n e D r u s e n " - En
dokrine lijezde (slikovni prikaz) "FuBreflexzonentherapie"
- Terapija p o m o u n o n o g refleksa (slikovni prikaz)

Dr. Norman W. Walker: " A u c h Sie konnen wieder j linger

w e r d e n " -1 vi m o e t e opet postati mladi

Dr. Norman W. Walker: "Zuriick aufs L a n d " - Povratak

prirodi

191
 OAUTORU

D o b r o zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. N o r m a n W. Wal

ker bavio se preko sedamdeset godina zdravljem i p r e h r a n o m
te je svojim istraivakim radom i ivotom najbolje d o k a z a o
da zdravlje i dugi ivot m o g u ii ruku pod ruku.
Tek d a n a s otkrivaju neki napredni medicinari i strunja
ci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota
p o z n a v a o i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim
d o k a z o m da se ispravnom prehranom, d u e v n o m uravnnote-
enou i higijenom m o e postii znatno dui, zdraviji ivot.
P r o g r a m prehrane i zdravlja dr. Walkera j e d n o s t a v a n je i lako
provediv. Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revoluci
o n a r n i m " pronalascima!
Dr. Walker poeo se zanimati za zdraviji nain ivota ve
na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe preopte
retio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve lijenike
"vjetine" nisu p o m o g l e , krenuo je dr. Walker novim putem i
postao p o n o v n o zdrav. Od tog vremena bavi se istraivanjem
uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da
ive urednije i due.
G o d i n e 1910. utemeljio je dr. Walker u N e w Yorku N o r w -
alk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je pod njegovim
v o d s t v o m dao vane doprinose za dui, aktivan ivot. Njegov
najvei doprinos bio je otkrie terapeutske vrijednosti sokova
od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sjedinjenim ameri
kim d r a v a m a , i m n o g i m drugim zemljama, gotovo su neza
misliva domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa
i povra. (Na alost, d a n a s se piju iskljuivo tvorniki sokovi,
koji ovjeku nanose vie tete nego koristi).
193
 Dr. Walker je svoja istraivanja vodio i bavio se pisanjem S t v a r n o kazalo
o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota. Zadnju knjigu
"Jednostavna kontrola teine" napisao je u svojoj 113. godi
ni.
Dr. Walker je nesumnjivo jedan od najiskusnijih i najpro
duktivnijih prehrambenih znanstvenika na svijetu. Objavio je A c e t o n s k a kiselina 41 Apetit 56
bezbroj priloga u novinama i asopisima, te napisao itav niz A d d i n s o n o v a bolest 72, 145 Apopleksija 147
knjiga. Adrenalin 41 Apoteka 45
U visokoj starosti dr. Walker je j e d n o m rekao: "Ja mogu Afonija 145 Argon 44
uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od A k n e 145 A r o m a 52
svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam Aktinij 44 Arsen 44
stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam A l b u m i n 146 Artritis 147
ivahnije nego kad mije bilo 30 godina. Ja ne mislim na ro A l b u m i n u r i a 146 Artikulacija 146
endane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu s najdubljim Alge 43 Asparagin 91
uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se Alge-granulat 4 3 Astma 148
ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za Alge-listovi 43 Astigmatizam 147
starost!" Alge-tablete 43 Atabrin 161
Alkaloid 91 A t o m s k o doba 22
Alkohol 4 3 , 160 Autoliza 63
Alergije 146 Avokado 113
Aluminij 44 Bakar 44
A m e b n a dizenterija 71 Bakterije 42
A m i n o k i s e l i n e 23 Balast 42
Aneminost 49 B a n a n e 113
Ananas 45 Barij 44
A n g i n a pectoris 147 Bolovi u trbuhu 70
A n i o v celer 86 Barijev sulfat 89
Antitijela 146 Bijelo brano 49
Antiseptik 99 Bijeli kruh 148
Antitoksin 165 Bjelanevina mesa 63
A n u s (mar, upak) 63 Bjelanevine 61
A p e n d i k s 147 Bjclotok 148
Apendicitis 147 Boja lica 56
194
Bojila 56 Crijevna oboljenja 56 Dubok san 160 (jnjiloa bjelanevina 112
Bolesti 143 Crijevni nametnici 56 Duhan 165 Grevi u elucu 158
Bolesti j e t r e 148 Crveni kupus 84 Duevna bolest 90 Grejpfrut 52
Bolesti srca 18 enjak 71 E k c e m 152 Gripa 156
Bolnica 18 ioke Ekstrakt lijezda 145 Groznica 4 5
Bor 44 (Archiciffo girasole) 98 Elefantijaza 152 Gruanje krvi 84
Bradavica 145 irevi 150 Emfizam 52 Gubitak energije 93
Breskva 81 ir na dvanaestercu 150 Encefalitis 153 Gubitak krvi 76
Brige 17 ir u elucu 150 Encimi 15 Guteraa 4 9 , 151
Brightova bolest 146 istila (Abfuhrmittel) 92 Encimi hrane 16 Hemoglobin 40
Brom 44 istilo crijeva 50 Endivija 47 Hemoglobin u krvi 40
Bronhij i 80 istilo krvi 67 Endokrine lijezde 57 Hemorhagija 70
Bronhitis 149 ienje 118 Energija 11 Hemoroidi 156
Bubrezi 150 Enureza 153 Higijena 119
Debelo crijevo 5 9 , 0 1 7 5 , 179
Bubreni k a m e n a c 150 Epilepsija 153 Hodgkinsonova bolest 156
Degeneracija 87
Celuloza 34 Epinefrin 41 H o r m o n i 32
Degeneracija jetre 180
Celulozna kaa 34 Epitelne stanice 169 Hranjiva vrijednost 11
Dekadencija 17
Celulozna vlakna 34 Erbij 44 Hranjivo tlo 68
Dermatitits 57
Celuloza od banana 34 Eskarol 47 Hren 75
Desert 31
Centrifugalni aparati 31 Fanatizam 41 Hrskavica 52
Dezinfekcija 118
Centrifugalna m e t o d a 31 Fermentiranje 86 Hunjavica 157
Difterija 150, 165
Centrifugalna snaga 31 Fibrin 79 Impotencija 157
Difterijski otrov 150
Cezij 44 Fibrin u krvi 79 Indij 44
Dijeta za izluivanje 99
Fluor 4 4 Infarkt 171
C h a m p i o n - s o k o v n i k 31 Dijeta za odstranjivanje
Frustracija 17 Infekcije 39
Cikla 62 otrova 99
Furunkul 94 Insulin 49
Cikorija 47 Dijabetes 151
Gastritis 154 Inulin 98
Cijepljenje 159 Dijabetiar 49
Glavobolja 94 Irdij 44
Cink 44 Dim cigareta 42
Glikogen 104 Iscjeliteljska m o 11
Cirkonij 44 Dispepsija 151
Gliste 153 Iscrpljenost 157
Ciroza j e t r e 150 Disurija 151
Civilizirana hrana 61 Dizenterija 151 G o n o k o k n e bakterije 155 Ispadanje kose 42
Cjepivo 159 Draguac (poloarka) 50 Gonoreja 155 Ispiranje crijeva 41
Comfreyev aj 116 Dvanaesterac 12 Gnojenje 112 Iijas 157

196 1S
Izluivanje 42
Izluivanje m o k r a e 42 Klor 44
Izrasline na koi 69
Jabuka 112
Jabuni ocat 104
Jagode 47
Jetra 56
Jetreni ekstrakt 146, 150
Jod 44
Kajsije 46
Kaki 54
Kalij 1 7 , 4 4
Kalijeva j u h a 54
Kalijev klorid 89
Kalijev oksalat 86
Kalijev sulfat 89
Kalcij 44
Kalcijev klorid 89
Kalcijev sulfat 89
Kalcij u tabletama 56
K a m e n a c u mjehuru 81
Kaalj 158
Katalepsija 16
Katalizator 16
Katar 158
Katar mjehura 158, 167
Keleraba 95
K i l a ( b r u h ) 149
Kiropraktiar 149
Kirurgija 41
Kinica 33
Klima 12
Klimatski uvjeti 12
Klistiranjc 39 Krvna zrnca bijela 161 Mangan 44
Kivna zrnca crvena 41 Mast 57
Klorofil 40 Kvni tlak 159, 160 Mastoiditis 161
Kobalt 4 4 Krvni tlak niski 160 M a s n o tkivo 49
Kokos 65 Krvni tak visoki 159 M e d 45
Kokosovo mlijeko 65 Krvotok 171 Medicina 27
Kokakola 108 K r u m p i r 65 Medikamenti 41
Kolai 62 Kuhano mlijeko 28 Melankolija 162
Kolitis 175 Kuhanje 56 Meningitis 162
Kompostiranje 30 Kuhinjska sol 17 M e n i n g o k o k n e bakterije 162
Konjunktivitis 158 Kultura jedenja 23 M e n o p a u z a 162
Konzerviranje 23 Kupine 47 Menstruacija 162
Konzervirana hrana 23 Lan lan 4 4 Menstruacijsko krvarenje 105
Koreja 159 Leukemija 161 Menstruacijske smetnje 82
Korijen kose 70 Lijekovi protiv kalja 158 Menstruacijske tegobe 52
Koronarna t r o m b o z a 173 Limfa 42 Metla za crijeva 20
Kosa 159 Limfne lijezde 152 M e s o 64
Kosti 154 Limfni sustav 63 Mesoder 43
Kostobolja 154 Limun 63 Migrena 162
Kozje mlijeko 28 Limunada 73 Mikser 31
Koa 42 Limunska kiselina 45 Minerali 11
Litij 44 Mineralna tvar 56
Kona infekcija 152, 154
Lucerna 39 Mineralno ulje 122
Kone bolesti 60
Luk 99 Miii crijeva 92
Kone gljivice 169
Magnezij 44 Miina kontrakcija 76
Kraniopatija 154
Magnezijev bromid 89 Miina koordinacija 179
Krastavci 57
Magnezijev klorid 89 Mlijeko 28
Krom 44
Magnezijev preparat 73 Mlijeni preparati 73
Kruh 61
Magnezijev sulfat 89 Mlijeni proizvodi 148
Kruke 47
Magnetizam 20 Mlijeko pasterizirano 107
Krv 18
Majino mlijeko 28 Mokrana kiselina 64
Krvarenja 94
Malarija 161 M o k r a n e tvari 145
Krvarenje iz nosa 94
Maline 47 Mokrenje u krevetu 163
Krvna zrnca 40

198 199
More 43 Organi izluivanja 18 Pothranjenost 14 Problemi sa lijezdama 90
M o r s k e alge 43 Orhitis 165 Potronja mesa 49 Problemi s disanjem 148
Morska v o d a 44 Osjeaj 57 Povrede 49 Problemi s mjehurom 82
M o z a k 70 Osmij 44 Pranjenje crijeva 122 Program ienja 42
Mrkva 25 Otekline 56 Prehlada 1 6 7 ' Prolaps 169
Multipla skleroza 163 Otpadne tvari 42 Prehrambeni artikli Proljev 169
Naoale 48 Otpornost 18 kombinirani 60 Prostata 65
Narana 76 Otvrdnue arterija 85 Prehrambeni artikli Proteini 91
Natrij 44 Ovapnjenje arterija 165 kuhani 60 Psoriaza 169
N atrij ev klorid 20 Papain 78 Prehrambeni artikli Penine klice 28
Neista koa 52 Papaja 78 neprirodni 60 Penino zmje 28
Neistoa u krvi 147 Paradontoza 166 Premorenost radom 157 Pucanje noktiju 53
Nedostatak sna 119 Paraziti 71 Preokret u prehrani 23 Pua 90
Nedostatak v o d e 93 Pareza 166 Prea hidraulika 25 Puenje 149
Nefritis 164 Parodontitis 93 Pretilost 168 Radij 44
Nektarine 76 Pasterizacija 57 Princip energije 16 Raanje 56
Nepani krajnici 173 Pepsin 78 Princip ivota 16 Rahitis 169
Neplodnost 57 Peristaltika 20 Pripremanje soka 27 Rajica 97
Ncptunij 4 4 Pesticid 30 Pritisak plina 147 Rast kose 70
Nervoza 164 Pijesak 166 Proces ienja 19 Recepti 127
Nespavanje 164 Pitka voda 33 Proces lijeenja 118 Regencracija 16
Neurastenija 164 Platina 44 Probava 12 Rendgenska snimka 64
Neuritis 164 Plua 42 Probava m a s n o e 149 Renij 44
Niacin 109 Plutonij 44 Probava mesa 69 Reuma 170
Nikotin 90 Poliomijelitis 151 Probavni organi 33 Rezerve krvi 105
Nimfomanija 165 Polipi 166 Probavni proces 11 Riba 43
O b n o v a 16 Pore na koi 56 Probavili sokovi 67 Ribiz bijeli 53
Obojenost koe 57 Poremeaj oka 48 Probavni sustav 76 Ribiz crni 53
Ocat 104 Poremeaj koe 57 Probavni trakt 100 Ribiz crveni 53
Odstranjivanje gnoja 158 Poremeaj lijezda 179 Problemi sa sranim Ria 83
Odstranjivanje otrova 121 Post kao kura 28 miiem 171 Rotkva 82
Of ta linija 58 Potekoe sa zubima 53 Problemi sa sranim Rubidij 44
Operacija lijezda 179 Potekoe sa zubnim mesom 93 zaliscima 171 Rutenij 44
200 201
Sadraj eljeza 17 Sok od grejpfruta 52 Solna kiselina 105 Suncokret 98
Salata glavatica 69 Sok od hrena 75 Solna otopina 93 Suosjeaj 119
Salicijska kiselina 52 Sok od j a b u k a 45 Solonin 65 Sustav izluivanja 76
Samarij 44 Sok od j a g o d a 47 Spavanje 57 krob 23
Saniranje crijeva 92 Sok od kakija 54 Spolne bolesti 155 ljive 82
Senilnost 18 Sok od k o m o r a a 51 Spolni nagon 165 mrkanje 111
Seksualnost 165 Sok od krastavaca 52 Spolni organi 66 pageti 87
Silicij 44 Sok od krumpira 65 Spolne lijezde 65 paroge 91
Skandij 44 Sok od kruaka 47 Srana mana 40 port 119
Skelet 72 Sok od kiselica 86 Srane tegobe 41 pinat 92
Skorbut 170 Sok od limuna 99 Srebro 44 titnjaa 102, 156
Sifilis 170 Sok od lucerne 39 Sredstvo za jaanje srca 48 Talij 44
Sir 148 Sok od kika 99 Sredstvo za jaanje ivaca 90 Tanko crijevo 12
Sirova hrana 22 Sok od m a h u n a 49 Sredstvo za smirenje 90 Tantal 44
Sirovo mlijeko 60 Sok od kajsija 46 Stanice 22 Tegobe s bronhijima 149
Siva mrena 170 Sok od maslaka 73 Stanice krvi 22 Tegobe s bubrezima 150
Sjemenke 15 Sok od m r k v e 55 Starost 90 Tegobe s crijevima 151
Sjeme od lucerne 39 Sok od narane 46 Strah 57 Tegobe s disanjem 148
Slabost srca 94 Sok od nektarina 76 Stres 57 Tegobe s grlom 167, 176
Slatki krumpir 66 Sok od pastrnjaka 80 Strpljivost 118 Tegobe s j e t r o m 180
Slezena 52 Sok od perina 80 Stroncij 44 Tegobe s mjehurom 167
Sluz 20 Sok od rotkve 82 Stroncijev klorid 44 Tegobe s oima 170, 171
Sljepoa 171 Sok od rajice 97 Stvaranje gnoja 171 Tegobe s pluima 177
Snaga 65 Sok od ribiza 53 Stvaranje h o r m o n a 102 Tekua voda 17
Sok od ananasa 45 Sok od paroga 91 Stvaranje kiseline 54 Temperatura 16
Sok od breskve 81 Sok od ljiva 82 Stvaranje krvi 85 Terapija debelog crijeva 59
Sok od celera 86 Sok od pinata 92 Stvaranje plinova 41 Terapija pomou sokova 11
Sok od cikle 84 Sok od treanja 67 Stvaranje stanica 67 Tjelesna temperatura 89
Sok od c r v e n o g kupusa 84 Sok od zelene paprike 79 Stvaranje sluzi 28 Tkivo 17
Sok od zelenog kupusa 52 Sulfonamid 44 Tlo 12
Sok od enjaka 71
Sok od zelja 67 S u m p o r 44
Sok od draguca 50 Toksemija 18
Sokovnik 26 Sumporovodik 44
Sok od endivije 47 Tolerancija 119
Sol 17 Sunane zrake 17
Sok od goruice 91 Tonsilitis 173
202 203
Torij 44 Vapnena kora 128 Zadah iz usta 179 uni kamenac 62
Trenje 67 Vapneni talog 128 Zdravlje 16 uni mjehur 62
Triper 171 Vegetarijanac 40 Zelene m a h u n e 4 9 uni pijesak 180
T r o m b o z a 173 Vid 58 * Zeleni kupus 52 utica 180
Trovanje p r e h r a m b e n i m Virus 100 Zglob 52 vakanje 34
artiklima 19 Vitalnost 17 Zglobna hrskavica 147
Trule 101 Vitamin A 46 Zglobna tekuina 177
Tuberkuloza 70 Vitamin B 46 Zgusnutost krvi 79
Tumor 63 Vitamin C 55 zfato 44
Tulij 44 Vitamin D 55 Znoj 89
T u m o r na m o z g u 63 Vitamin E 94 Znojne lijezde 180
Tvar 70 Vitamin G 55 Zubi 56
Tvorniki sokovi 7 Vitamin K 55 Z u b n o meso 93
Tvorniki eer 48 Vitamin B - k o m p l e k s 109 eludac 92
Ugljik 44 Vitamin C-pomanjkanje 94 eluana kiselina 70
Ugljina kiselina 152 Vitamin E-pomanjkanje 94 eluane tegobe 70
Ugljini dioksid 4 4 Vitamini 11 eljezo 44
Ugljikohidrati 22 Vitalne tvari 11 itarice 16
Ulozi (giht) 154 Vlakno 12 iva 44
Umor 59 Vlaknaste tvari 20 ivci 66
Upale 4 5 Vona kiselina 45 ivane smetnje 69
Upala debelog crijeva 175 Voni eer 67 ivani sustav 90
Upala grla 176 Voda 33 i v e n e namirnice
Upala m o z g a 153 Voda anorganska 33 koncentrirane 27
Upala oiju 56 Voda organska 33 ivene namirnice u
Upala plua 42 Vodena bolest (vodenica) 75 kombinaciji 158
Upala slijepog crijeva 147 Vino 148 ivotonosna energija 42
Upala trbune o p n e 177 Vinski ocat 104 ivotonosna tvar 23
Upala z u b n o g mesa 53 Vizmut 44 lijezde 18
Uran 44 Vrenje 101 u 180
Uremija 177 Vruina 20 u n a izluevina 180
Urin 60 Zaini 51 u n e smetnje 180
Urtikarija 158 Zaepljenje 21 u n e tegobe 180
204
 O v o je prva u nizu knjiga od ovog i drugih autora koje
obraduju problematiku zdrave prehrane ovjeanstva. To je
najbolja preventiva protiv svih bolesti i jamstvo za zdrav i
vot ovjeka.

ISBN 978-953-208-300-2

206