SVEUILITE U

ZAGREBUFakultet organizacije i
informatike S-TG_ZK_JR
Oznaka zadatka 1 : ________

Projektni zadatak iz kolegija

MODELIRANJE PROCESA I APLIKACIJA

Tomislav_ Gec
Proje ktn i tim. 1. _________ Zvonimir_ __
__ _ __ _ __ __ _ __ 2 . ________ Kovai Jasmin
_ __ __ _ __ _ __ _ __ _ 3.______ __ _Rami
__ _ __ _ __ _ __ _

Informacijski
Naslo v zadatk a: __ __ __ __ __"Proizvodnja
__ __ __ __ __sustav i prodaja
__ __ __ __ __ __ tambura"
__ __ __ __ (podsustav
__ __ __ __ __ __ _ __ __skladitenja)
__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ _

Upute za rad:

U okviru seminarskog rada potrebno je:

1. Opisati djelatnost, nain rada, ciljeve i ustroj razmatranog organizacijskog sustava (poduzea, ustanove). Za
sloenije sustava koristiti tehniku rich picture. Prikazati organizaciju kao sustav koji djeluje u irem okruenju i
utvrditi genetiku definiciju njezinog informacijskog sustava.
2. Prepoznati procese u razmatranoj organizaciji, primjenjujui postupak dekompozicije i metodu analize ivotnih
ciklusa osnovnih resursa organizacije.
3. Izraditi matricu poslovne tehnologije, provesti nad njom afinitetnu analizu te odrediti optimalnu arhitekturu
organizacijskog sustava i njegovog budueg informacijskog sustava.
4 Razraditi poslovnu tehnologiju razmatranog organizacijskog sustava metodom dijagrama tokova rada (WFD).
Opisati sve entitete (organizacijske jedinice, procese, odluke, ciljeve, tokove i probleme) i prikazali ih
pregledno u tablinom obliku. Za opis unutarnje logike sloenog procesa koristiti i druge metode (prema
potrebi), kao npr. tablice i stabla odluivanja.
5. Detaljno modelirati jedan proces metodom AFD i to njegovu sadanju i unaprijeenu verziju te prokomentirati
oekivanje uinke preustroja koritenjem suvremenih ICT.
6. Odabrati procese koji e biti podrani suvremenim ICT i oblikovati modele programa tehnikom dijagrama toka
podataka (DFD) ili metodom Use Case,. Opisati sve koritene entitete.
8. Izraditi podatkovni model potreban za planirane aplikacije metodom ERA. Prevesti ERA model u relacijski
model i provesti normalizaciju do 3NF.
9. Shematski prikazati potrebne resurse za uvoenje novog IS-a u razmatrani organizacijski sustav. Dati procjenu
vremena i trokova realizacije novog informacijskog sustava.

U Varadinu, ___________ 2011. godine

Predmetni nastavnik:

Ocjena: ......... ___________________

(Prof. dr. Josip Brumec)

1
Oznaka zadatka ima oblik: C-In1_In2_In3, gdje su:
C Nastavni centar, koji moe biti: K (za Krievce), S (za Sisak), V (za Varadin) i Z (za Zabok).
In_In2_In3 inicijali imena i prezimena lanova tima.
Primjer oznake: S-PH_AM _JK
 SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Tomislav Gec

Zvonimir Kovai

Jasmin Rami

Pristupni rad iz kolegija:

MODELIRANJE PROCESA I APLIKACIJA

Tema:
INFORMACIJSKI SUSTAV "Proizvodnja i prodaja
tambura"

Sisak, 2011.
 SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Tomislav Gec, izvanredni student, Broj indeksa: S-36831/08-I

Zvonimir Kovai, izvanredni student, Broj indeksa: S-36827/08-I

Jasmin Rami, izvanredni student, Broj indeksa: S-37561/08-I

Smjer: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju

Centar: Sisak

Pristupni rad iz kolegija:

MODELIRANJE PROCESA I APLIKACIJA

Tema:
INFORMACIJSKI SUSTAV "Proizvodnja i prodaja
tambura"

Voditelj rada:
Katarina Tomii-Pupek, mag.inf.

Sisak, lipanj 2011.

 Sadraj

1. UVOD 1

2. OPIS POSLOVNOG SUSTAVA 2

2.1. GENETIKA DEFINICIJA IS-A 2
2.2. PROCESI I IVOTNI CIKLUS OSNOVNIH RESURSA 4

3. DEKOMPOZICIJSKI DIJAGRAM PROCESA

(PROCESS DECOMPOSITION DIAGRAM) - DD PROCESA 5

4. MATRICA POSLOVNE TEHNOLOGIJE (ASSOCIATION MATRIX DIAGRAM) 6

4.1. OPIS PROCESA 8
4.2. OPIS TOKOVA 9

5. DIJAGRAM TOKOVA RADA (WORK FLOW DIAGRAM) - WFD 11

6. DIJAGRAM TIJEKA RADA ORGANIZACIJE

(ORGANIZATIONAL FLOW DIAGRAM)-OFD 13

7. DIJAGRAM TIJEKA AKTIVNOSTI

(ACTIVITY FLOW DIAGRAM) - As Is i To Be 14

8. DIJAGRAM TOKA PODATAKA

(DATA FLOW DIAGRAM) DFD 16

9. ERA MODEL PODATAKA

(ENTITY RELATIONSHIP DIAGRAM) ERA 18

10. RELACIJSKI MODEL 19

11. PLAN PROVEDBE 20

LITERATURA 21

I
 1. Uvod

Jedan od najteih zadataka IT odjela u organizacijama je povezivanje razliitih

segmenata informacijske tehnologije (mree, aplikacija, baza podataka) s poslovnim
ciljevima, procesima i zahtjevima. Dobar alat za modeliranje, koji omoguava
modeliranje poslovnih procesa i podataka i projektiranje odgovarajuih softverskih
sustava uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana (od poslovnih analitiara do
programera) je od nemjerljive koristi. Uteda u vremenu i trokovima je velika.

Modeliranje, bilo podataka, procesa ili aplikacija, jedan je od nepravedno

zapostavljenih segmenata informatike tehnologije. U stvarnim uvjetima, gdje su rokovi
esto iznimno kratki, a pritisci za stavljanjem u produkciju esto i ne sasvim dovrenog
softvera neopravdano veliki, troenje vremena na modeliranje se na prvi pogled ini kao
nepotrebno rasipanje resursa. No, to nije tako. Koristi od koritenja kvalitetnih alata su
velike i dugorone. Procesi postaju transparentni, laki za implementacije i promjene,
timovi imaju vrstu osnovu na kojoj mogu raditi, sustav vie ne ovisi o pojedincima.
Rjeavanje problema postaje metodiko, logino i optimalno.

Sustav mora pratiti proces razvoja od poetnog definiranja zahtjeva do

generiranja aplikativnog kda, kroz tehnike modeliranja: podatkovno modeliranje
(konceptualni, logiki i fiziki modeli), aplikativno modeliranje, modeliranje poslovnih
procesa.

U okviru kolegija Modeliranje procesa i aplikacija promatramo sljedee bitne

cjeline u izgradnji informacijskog sustava. Promatramo poslovni sustav nekog novog ili
ve postojeeg poduzea i njegov informacijski podsustav. Informacijski sustav nikada
nije sam sebi svrha, uvijek je on dio nekog poslovnog sustava. Zatim ivotni i razvojni
ciklus IS-a. Od njegovog planiranja, prikupljanja, koritenja do nestajanja. Planiranje i
oblikovanje osnovne arhitekture IS-a. Tehnike modeliranja procesa. Dijagrame poput
WFD-a ili AFD-a. Tehnike modeliranja podataka, grafiko ERA modeliranje i logiko
relacijsko modeliranje.

U alatu Cool Biz smo modelirali te raznim dijagramima prikazali poetnu ideju i
koncept izrade novog informacijskog sustava za poduzee koje se bavi proizvodnjom i
prodajom hrvatskih tradicijskih instrumenata - tambura.

1
 2. Opis poslovnog sustava

Namjera je izgraditi IS poduzea koje bi uposlovnom prostoruod cca. 500m2

proizvodilo i prodavalo tradicijske instrumente. Za proizvodnju je potreban stroj za
poetno grubo oblikovanje tambure te mnotvo manjih runih alata za precizno i finalno
oblikovanje tambure. Osim kvalitetnih strojeva i materijala potrebno j e i nekoliko
zaposlenika koji imaju iskustva u sviranju i izradi tambura.

Tambura je tradicijski instrument koji je vrlo rairen na podruju sredinje i

istone Hrvatske, a slina poduzea ili obrti polako nestaju. U odreenom vremenskom
periodu bi preuzeli prodajno trite na podruju sredinje Hrvatske i postali
konkurencija ostalim proizvoaima tradicijskih instrumenata.

Prodajno trite za tradicijske instrumente se dijeli na pojedinane kupce koji

sviraju tradicijske instrumente, na kulturno umjetnike udruge i na tamburake sastave.
Od pojedinanih korisnika se moe realno oekivati tek 20% godinje prodaje
instrumenata te oni kao takvi nisu vodea skupina kupaca. Najvei kupci su zasigurno
zajednice kulturno umjetnikih udruga. Osim KUD-ova ija se kupnja procjenjuje na
50% godinje prodaje, kupci tambura su i tamburaki sastavi.

Poduzee je ugovorilo potrebne sirovine od dobavljaa potrebne za proizvodnju

instrumenata. Uspostavljeni su kontakti s najvanijim dobavljaima sirovina, prije svega
to se odnosi na dobavljae kvalitetno osuenog drva.

2.1. Genetika definicija IS-a

Stvarni sustav djelovanja poduzea moemo opisati putem genetike definicije,
dok se objektni sustav promatra kroz razine izvravanja (prikupljanje, proizvodnju i
distribuciju), voenja (menadment) i upravljanja (vlasnik poduzea).

Razine funkcija organizacijskog sustava sa odreenim ciljem informacijskog

sustava su: Izvoenje (procesi osnovne djelatnosti) sa ciljem poveanja produktivnosti
rada; Upravljanje (organiziranje, praenje uspjenosti, otklanjanje smetnji) sa ciljem
poveanja uinkovitosti sustava i Odluivanje (postavljanje poslovnih ciljeva) koje bi
trebalo osigurati stabilnost rasta i razvoja.

Na slici br.1 koja prikazuje genetiku definiciju je prikazano sljedee: Na razini

odluivanja se nalazi vlasnik poduzea koji na osnovu analize trita predvia ponudu i
potranju za proizvodom. On prima informacije od kupaca i od dobavljaa. Na osnovu
svojih izrauna odluuje o godinjem planu proizvodnje. Godinji plan proizvodnje sa
zadanim profitom alje na niu razinu, razinu upravljanja.

2
 Na razini upravljanja ovoga poduzea se nalazi menader. On prima godinji plan
proizvodnje sa zadanim profitom od vlasnika poduzea. Sada je na njemu da to i
ostvari. Menader ugovara godinje ugovore za otkup sirovina sa dobavljaima.
Mjeseni nalog za proizvodnju alje na niu razinu, na razinu izvoenja od koje takoer
prima informacije o ostvarenju zadanom mjesenog plana proizvodnje. Na osnovu
informacija o otpremljenoj, fakturiranoj i naplaenoj koliini instrumenata dostavlja
vlasniku poduzea ostvareni plan i profit od prodaje.

Najnia razina je razina izvoenja, u kojoj se nalaze radnici u neposrednoj

proizvodnji. Radnici dobivaju mjeseni nalog za proizvodnju od menadera koji im je
temelj za izradu instrumenata. Drvo zaprimaju u skladite od dobavljaa te ga
proizvodnim procesima obliku u tamburaki instrument. Gotovi instrument prodaju
kupcima a menaderu alju ostvarenje mjesenog plana proizvodnje.

Slika 1. Genetika definicija

3
2.2. Procesi i ivotni ciklus osnovnih resursa
Metodom ivotnog ciklusa provjerava se kompletnost popisa procesa, dobivenih
metodom dekompozicije.

Slika 2. Procesi i ivotni ciklus osnovnih resursa

Proizvod se:
Planira - ugovoriti isporuku
Prikuplja - dopremiti sirovine , zaprimiti sirovine
Koristi - izraditi tamburu
Nestaje - prodati proizvod , otpremiti proizvod

Osnovni resurs potreban za obavljanje djelatnosti je drvo. Kvalitetno sueno drvo

koje ide u proizvodnju. Otkup i dostava drva se najprije mora ugovoriti sa dobavljaima.
Nakon toga se sirovine moraju dopremiti i zaprimiti u proizvodni pogon. Proizvodnim
procesima se drvo obrauje i poprima oblik instrumenta. Gotov proizvod se prodaje
kupcima i otprema na njihovu adresu.

4
 3. Dekompozicijski dijagram procesa (Process
Decomposition Diagram)

Dekompozicijski dijagram prikazuje top-down metodu rjeavanja problema,

odnosno problem rjeavamo tako da ga rastavimo na dva ili vie potproblema i zatim
rjeavamo te jednostavnije probleme.

Dekompozicija (ralanjivanje, usitnjavanje, rastavljanje, razluivanje) je osnovna

metoda savladavanja sloenosti sustava, kojom se problem rjeava postupno, od opeg
prema pojedinanom. Ralanjivanjem dobivamo hijerarhijski prikaz strukture objekta
promatranja, a to znai da se strukture vie razine sloenosti ralanjuju na strukture
nie razine sloenosti. (Strahonja, 1992.)

Slika 3. Dekompozicijski dijagram procesa

Nae poduzee sa sastoji od pet organizacijskih jedinica, od kojih svaka ima

nekoliko procesa. Prva je OJ Nabave koja se svojim procesima brine o ugovaranju
isporuke sirovina i dopremanju istih na nae skladite. OJ Proizvodnje i sastavljanja je
na razini izvravanja i u njoj se obrauju sirovine i stvara gotov proizvod. OJ
Skladitenja skladiti sirovine i gotove proizvode spremne za prodaju. OJ Prodaje
zaprima upite i narudbe kupaca i na temelju njih prodaje i izdaje robu. Zadnja je OJ
Raunovodstva koja vodi poslovne knjige i brine o zaposlenicima i njihovim plaama.

5
4. Matrica poslovne tehnologije (Association Matrix Diagram)
Matrica poslovne tehnologije prikazuje odnos procesa i klasa podataka (P/K
matrica) koji se pojavljuju u promatranom sustavu. Proces moe vriti 4 osnovne
operacije na nekoj klasi podataka, a to su: kreiranje (C - create), itanje (R -
read),auriranje (U - update) i brisanje (D - delete).

Postoje tri vrste rasporeivanja i grupiranja procesa u matrici:

Empirijska metoda
Pomou afinitetne analize
Pomou genetikih algoritama

Matrica se mora sastojati od klasa podataka i procesa. Svaki proces ima jedan ili
vie ulaznih tokova, i generira jedan ili vie izlaznih tokova. Klase podataka povezuju
procese, a odnose se na poslovne tokove, formalne ili neformalne, smjetene na raznim
medijima, koji sadre razliite podatke potrebne za procese.

Postoji vie tipova klasa podataka. Svaki tip mora biti prepoznatljiv, to znai da
se mora omoguiti prepoznavanje pojedinih lanova u njihovom skupu, koji pripadaju
istom tipu. Neki od tipova klasa podataka su (Brumec):
inventarni odnosi se na resurse (npr. Proizvod, Sastavnice, Strojevi, Kupac)
transakcijski veza izmeu dva resursa (npr. Ugovor)
planski sadri vie inventarnih klasa (npr. Plan prodaje)
statistiki koriste se za kontrolu poslovanja (npr. Bilanca)

Slika 4. Matrica poslovne tehnologije (p/k matrica) 1.dio

6
 Slika 5. Matrica poslovne tehnologije (p/k matrica) 2.dio

Pravila koja je potrebno potivati, prilikom izrade matrice:

Jedna se klasa podataka generira samo u jednom procesu,
Jedna se klasa podataka moe koristiti u vie procesa,
U jednom retku moe biti vie oznaka C - proces moe kreirati vie klasa,
Ako klasa nema oznaku C, onda je granini entitet,
Proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu podataka je "parazitski" ili
radi za okruenje,
Proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno
analizirati,
Ne moe postojati proces, niti klasa podataka bez ijedne oznake C,R,U ili D.

Procese smo grupirali prema empirijskoj metodi rasporeivanja. Tako smo dobili
dijagonaliziranu matricu. Iz slike 4. je vidljivo da se jedna od grupa sastoji od procesa
Skladititi, Izdavati sa skladita i Zatititi te time tvori jedan informacijski
podsustav. U naem sluaju, to je podsustav Skladitenje.

7
4.1. Opis procesa
Odabrati dobavljaa
Ugovoriti isporuku
Dopremiti sirovine
Kontrolirati
Proizvodnja i sastavljanje
Zaprimiti sirovine
Izraditi predloak
Izraditi tamburu
Ugraditi dijelove u proizvod
Pakirati
Skladititi
Izdavati sa skladita
Zatititi
Primati upite kupaca
Kreirati ponude
Prodati proizvod
Primiti robu sa skladita
Otpremiti proizvod
Primati povratne informacije
Nabava
Analizirati ponudu sirovina na tritu kako bi se odabrao
dobavlja koji nudi najbolje uvijete. Selektirati odabrane
dobavljae sirovina. Pregovarati sa selektiranim
dobavljaima. Evidentirati dobavljae.
Ugovoriti poslovnu suradnju. Ugovoriti isporuku sa
dobavljaima sirovina. Naruiti sirovine od dobavljaa
kada se za to ukae potreba.
Dopremiti naruene koliine sirovina na nae skladite.
Transportirati sirovine vlastitim prijevoznim sredstvima ili
koristei outsourcing.
Kontrolirati kvalitetu isporuke. Kontrolirati kvalitetu drva,
vrstu, starost, vlagu. Provjeriti kvalitetu ostalih dijelova
za ugradnju.
Zaprimiti gotove dijelove za ugradnju na skladite.
Zaprimiti sirovine od dobavljaa i spremiti ih u skladite.
Kreirati predloke za izradu tambura. Na osnovu
narudbe kupca, kreirati predloak za proizvodnju po
kojemu radnici obrauju drvo i izrauju gotovi
instrument.
Strojno obraditi drvo kako bi ugrubo dobilo oblik
tambure. Runo obraditi grubi oblik kako bi poprimio
pravi izgled tambure. Izvriti finalnu obradu drva
lakiranjem.
Ugraditi kupljene proizvode od dobavljaa u tamburu.
Ugoditi tamburu.
Pakirati tamburu. Spremiti tamburu u kofer kupljen od
dobavljaa.
Skladitenje
Skladititi gotove dijelove za ugradnju, kupljene i
dopremljene od dobavljaa. Skladititi sirovine, kupljene i
dopremljene od dobavljaa. Skladititi finalne gotove
proizvode, tambure, proizvedene kod nas.
Izdavati sa skladite sirovine potrebne za proizvodnju.
Izdavati gotove proizvode tambure u prodaju.
Zatititi sirovine (sueno drvo), dijelove za ugradnju
(ice), i finalne,gotove proizvode od raznih fizikih i
kemijskih utjecaja. Kontrolirati temperaturu i vlagu
prostora radi osjetljivih dijelova proizvoda.
Prodaja
Primati i analizirati narudbe / upite kupaca.
Kreirati ponude na temelju upita i slati ih potencijalnim
kupcima.
Ugovarati prodaju sa naruiteljima. Prodati proizvode na
temelju narudbe.
Primiti robu sa skladita.
Otpremiti, transportirati prodani proizvod kupcu.
Primati povratne informacije od kupaca. Dojmovi,
zadovoljstvo, primjedbe, prijedlozi.
8
 Raunovodstvo
Platiti i naplatiti Platiti dobavljaima za isporuku sirovina i naplatiti
kupcima prodane instrumente.
Evidentirati zaposlene Evidentirati broj zaposlenika. Evidentirati broj radnih sati
pojedinog zaposlenika. Eventualne ostale podatke, kao
npr. produktivnost.
Obraunavati plau Obraunavati i isplatiti zaposlenicima plae.
Voditi poslovne knjige Voditi poslovne knjige prema svim poslovnim i zakonskim
regulativama.

4.2. Opis tokova

Poslovni partner Generira proces Odabrati dobavljaa.

Dokument u kojem su pohranjene sve analize
potencijalnih poslovnih partnera.
Ugovor Generira proces Ugovoriti isporuku.
Definira sve potrebne uvjete u ugovoru.
Dostavnica Generira proces Dopremiti sirovine.
Dostavnicaje javna isprava koja slui kao dokaz o
izvrenoj dostavi.
Kontrolni zapisnik Generira proces Kontrolirati.
Kontrola svih potrebnih parametara koji zadovoljavaju
proizvodnju.
Primka Generira proces Zaprimiti sirovine.
Primke su dokumenti kojima od dobavljaa zaprimamo
robu na skladite. Na primkama se definira datum
prijema robe, skladite na koje se roba prima, dobavlja
te vrsta robe kao i pripadajua koliina kojom
zaduujemo skladite.
Predloak Generira proces Izraditi predloak.
Dokument koji opisuje nain izrade tambure sa svim
potrebnim normama.
Radni nalog za proizvodnju Generira proces Izraditi tamburu.
Radni nalog za proizvodnju instrumenta.
Radni nalog za ugradnju Generira proces Ugraditi dijelove u proizvod.
Radni nalog koji rezultira ugradnjom kupljenih dijelova u
na proizvod.
Predatnica Generira proces Pakirati.
Dokument kojim proizvodna jedinica predaje zavrene
proizvode u skladite.
Plan skladitenja Generira proces Skladititi.
Raspored zauzetih skladinih mjesta i raspoloivi
kapacitet.
Izdatnica Generira proces Izdavati sa skladita.
Izdatnica je dokument namijenjen otpisu robe iz
skladita.
Skladini uvjeti Generira proces Zatititi.

9
 Definirani su svi potrebni skladini uvjeti kako bi se
proizvod kvalitetno zatitio od vanjskih utjecaja.
Upit kupca Generira proces Primati upite kupaca.
Neobavezan dokument. Slui praenju svih podataka
artikla, koje kupci potrauju.
Ponuda Generira proces Kreirati ponude.
Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen
odreenoj osobi, koji sadri sve bitne sastojke ugovora
tako da bi se njegovim prihvaanjem mogao sklopiti
ugovor.
Raun Generira proces Prodati proizvod.
Dokument temeljem kojeg potraujemo sredstva od
kupca za izdani proizvod.
Potvrda o preuzimanju Generira proces Primiti robu sa skladita.
Roba je osigurana od gubitka u dostavi. Primatelj je
obavezan prilikom preuzimanja robe potpisati
otpremnicu te je dostavlja uzima kao potvrdu o
preuzimanju.
Otpremnica Generira proces Otpremiti proizvod.
Otpremnica je dokument koji nastaje u procesu
fakturiranja i materijalnog poslovanja. Na osnovi
otpremnice primatelj robe potvruje prijem robe.
Podloga je za fakturiranje i izdavanje rauna.Sadri
razliite podatke koji su potrebni za daljnje obrade i
uvanje poslovnih podataka.

Primjedbe i prijedlozi Generira proces Primati povratne informacije.

Dokument u kojem su pohranjene sve povratne
informacije od kupaca. Njihovi dojmovi o prodanom
proizvodu, kao i primjedbe i prijedlozi.
Nalog za plaanjem Generira proces Platiti i naplatiti.
Nalozi za plaanje su: nalog za uplatu, nalog za isplatu i
nalog za prijenos. Nalog za uplatu jest nalog za
plaanje kojim se trai izvrenje platne transakcije
polaganja (uplate) gotovog novca.
Evidencija zaposlenika Generira proces Evidentirati zaposlene.
Dokument koji sadri sve potrebne podatke o
zaposlenicima i njihovim radnim satima.
Obraun plae Generira proces Obraunavati plau.
Dokument sa podacima o plaama zaposlenika.
Proknjiene stavke Generira proces Voditi poslovne knjige.
Evidentiraju se sve proknjiene stavke kako bi se
poslovne knjige mogle voditi u skladu sa svim zakonskim
regulativama.
Narudba kupca Svaka narudba robe predstavlja in zakljuenja
kupoprodajnog ugovora te podrazumijeva da je kupac-
naruitelj upoznat sa svim uvjetima prodaje.
Otpremnica dobavljaa Otpremnica je dokument koji nastaje u procesu
fakturiranja i materijalnog poslovanja. Na osnovi
otpremnice primatelj robe potvruje prijem robe.
Ispis sa iro rauna Ispis sa iro rauna je dokument sa evidencijom prometa
po iro raunu, koji je potreban raunovodstvu.

10
 5. Dijagram tokova rada (Work Flow Diagram)

Work Flow dijagram prikazuje tokove poslova odnosno zadataka izmeu

pojedinih procesa i organizacijskih jedinica kojima pojedini procesi pripadaju. Svrha
Work Flow dijagrama je da prikae poslovnu tehnologiju i na taj nain pomae pri
identificiranju onih dijelova organizacije u kojima se mogu uiniti poboljanja. Tokovi
koji idu od jednog do drugog procesa prikazuju kretanje outputa tj. rezultata rada koji
je nastao u procesu iz kojeg izlazi, a kojeg koristi proces u koji taj output ulazi.

Kreiranje Work Flow dijagrama zapoinjemo tako to sastavljamo organizacijske

jedinice (Organizational unit) koje se nalaze unutar promatranog sustava i izvan njega,
odnosno s kojima sustav posluje. Nakon toga svakoj organizacijskoj jedinici
pridruujemo procese (Process) za koje je ta organizacijska jedinica zaduena. I u ovom
dijagramu moemo prikazati odreene ciljeve (Goal) i probleme (Problem) do kojih se
dolazi.

Procesi u Work Flow dijagramu mogu biti procesi odluivanja (Decision

Processes), procesi rada (Operation Processes) i skupni procesi (Committee Processes).
Procese odluivanja karakterizira velik broj moguih izlaza ovisno o vrijednostima ulaza
(inputa). Procesi rada sastoje se od niza akcija koje se izvravaju jedna za drugom i na
izlazu (output) daju odreeni rezultat rada. Skupni procesi su oni procesi za koje su
istovremeno odgovorne jedna ili vie organizacijskih jedinica.

Tok zadataka moe biti materijalni (Material) ili podatkovni (Data). Materijalni tok
ilustrira kretanje stvarnih, materijalnih outputa, dok podatkovni tok predstavlja kretanje
podataka tj. informacija izmeu pojedinih procesa. Materijalni tok je na dijagramu
prikazan punom linijom, dok je podatkovni tok prikazan crtkanom linijom.

U nastavku je prikazan dijagram tokova rada za poduzee koje se bavi

proizvodnjom i prodajom tambura.

11
Slika 6. Dijagram tokova rada

12
 6. Dijagram tijeka rada organizacije (Organizational Flow
Diagram)
Organizational Flow dijagram prikazuje dvije vrste veza tj. odnosa izmeu
organizacijskih jedinica (Organizational unit):
1. hijerarhijski tj. dekompozicijski odnos meu organizacijskim jedinicama, i
2. veze tj. tokove zadataka izmeu organizacijskih jedinica.

Pojedine organizacijske jedinice mogu se sastojati od drugih org. jedinica, pri

emu se svaka od tih podjedinica moe opet sastojati od svojih org. podjedinica itd. Ti
odnosi (tzv. ugnjeivanje) slikovito se prikazuju u ovom dijagramu na nain da se
organizacijske jedinice prikazuju jedna unutar druge. Organizational Flow dijagram ne
prikazuje procese unutar pojedinih org. jedinica, ve prikazuje samo org. jedinice i
tokove izmeu njih. Organizational Flow dijagram zapravo je poopeni tj. apstrahirani
Work Flow dijagram. Veze izmeu procesa razliitih organizacijskih jedinica, koje su
utemeljene u Work Flow dijagramu, na ovom su dijagramu sauvane. One se
automatski dodaju, kako se organizacijske jedinice kombiniraju.

Slika 7. Dijagram tijeka rada organizacije

13
 7. Dijagram tijeka aktivnosti (Activity Flow Diagram)
Dijagram tijeka aktivnosti (AFD) je alat za analizu na detaljnoj razini, prikazuje
detaljnu logiku procesa/aplikacije. Sam dijagram toka aktivnosti koristi razliite
elemente: radna mjesta, aktivnosti (operacijski i aktivnosti odluke), tokove, ciljeve i
probleme.

Prilikom izrade dijagrama, najprije odabiremo za koji proces izraujemo dijagram

i koja je organizacijska jedinica odgovorna za taj proces. U alatu Cool Biz osnovni
objekt u dijagramu akcija je Job, odnosno posao. Job predstavlja ulogu koju pojedinac
ili skupina ima u poslovnom sustavu i koje aktivnosti oni obavljaju. Nakon definiranja
job-ova, slijedi definiranje aktivnosti (Activity) koje ine detaljizirani proces. Svaki
proces sastoji se od odreenog broja meusobno povezanih aktivnosti. Aktivnosti mogu
na ulazu primati jedan ili vie inputa, a na izlazu daju samo jedan output. Postoje dva
tipa aktivnosti: Operation Activities (aktivnosti izvrenja) i Decision Activities (aktivnosti
odluivanja).

Na slici 8. je prikazan na podsustav nabave proizvoda (as is) - odnosno trenutno

stanje. Opisano je trenutno stanje procesa Ugovoriti isporuku.

Slika 8. Dijagram tijeka aktivnosti As Is

14
 Na slici 9. je prikazano budue stanje procesa (to be), kojega smo informatizirali i
unaprijedili na sljedei nain:

1. Kako su se do sada dobavljai birali po njihovim ponudama, sada smo teponude

odluili bolje proanalizirati. Uveli smo analiziranje Web oglasapotencijalnih dobavljaa
kroz analitike Web alate za poslovnuinteligenciju i analitiku.
2. Uveli bi "Just in Time" model kako bi se prilikom narudbe kupcaautomatski
naruivale koliine od dobavljaa( to bi bilo dogovorenougovorom) kako bi se to vie
ubrzao proces proizvodnje i smanjio praznihod od narudbe do isporuke proizvoda.
3. Vezano za isporuku bi uveli modul koji bi rasporeivao isporuku sirovinaod
dobavljaa na najoptimalniji nain koristei nae ispostave, odnosnodecentralizirane
jedinice prihvata robe od stranih dobavljaa.

Slika 9. Dijagram tijeka aktivnosti To Be

15
 8. Dijagram toka podataka (Data Flow Diagram)
Dijagram toka podataka (DFD) je grafiko sredstvo za prikazivanje tokova
podataka kroz sustav, njihovih izvorita i odredita, te procesa koji te tokove podataka
transformiraju.

Na slici 10. je prikazan dijagram toka podataka kontekstne razine, koji se

odnosi na na podsustav skladitenja. Da bi detaljnije definirali tokove podataka unutar
samog skladitenja, napravili smo dijagram detaljne razine, koji je prikazan na slici 11.

Slika 20. Dijagram toka podataka kontekstna razina

U dijagramu toka podatakarazlikujemo sljedee elemente:

process (proces),
external agent (granini entitet)
data store (spremite podataka)

16
 Slika 31. Dijagram toka podataka detaljna razina

U programskom alatu Cool Biz za odreeni podsustav skladitenja se najprije

izrauje dijagram konteksta. Prije samog poetka dobivamo upit da li za zadani proces
koji detaljiziramo postoji neki proces roditelj. Ova opcija omoguava primjenjivanje
pravila o ouvanju tokova i entiteta sa n-te razine na (n+1)-razinu. Na taj je nain
olakan rad i izrada dijagrama toka podataka za procese niih razina. Dijagram
konteksta za podsustav nabave i dijagram toka podataka 1. razine izraivali smo uz
pomo veza i odnosa objekata u sustavu prikazanih na matrici procesi klase podataka.
Primjenjivanjem pravila o izradi dijagrama toka podataka dobili smo elemente
dijagrama konteksta. U alatu Cool Biz to su process (proces), external agent (granini
entitet) i data store (spremite podataka). Tokovi koji su prikazani na dijagramu
konteksta ouvani su i na dijagramu toka podataka 1. razine. Ti su tokovi posebno
oznaeni, a izmeu njih razlikuju se i ulazni i izlazni tokovi iz procesa.

17
 9. ERA model podataka (Entity Relationship Diagram)
ERA model dolazi od engleske skraenice Entity Relationship Diagram, to bi
hrvatskome mogli prevesti kao EVA (entiteti, veze, atributi). Kako se ovdje radi o
logikome modeliranju (apstraktna reprezentacija podataka), ono je neovisno o
hardveru i softveru (sustavu za upravljanje relacijskom bazom podataka - RDMBS), a
koristi se za izradu baze podataka.

Ono to moramo razmotriti prije izrade ERA modela je:

Vrsta objekta:
Jaki (postoji nezavisno od drugih objekata)
Slabi (egzistencijalno i/ili identifikacijski zavisi o jakom objektu)
Veza
Red veze (unarna i binarna)
Tip povezanosti (1:1, 1:M, M:N)
Svojstvo atributa
Deskriptor
Identifikator (oznaen kao id1 na slici 12.)

Slika 42. ERA model podataka

18
 10. Relacijski model

Relacijski model podataka predstavlja drugu fazu u logikom modeliranju

podataka. On se obino radi na temelju prije oblikovanog ERA modela. Temeljni
element relacijskog modela je relacija. Relacija ima dva aspekta: znaenje i sadraj.
Znaenje se iskazuje relacijskom shemom, a sadraj skupom vrijednosti tj. slogovima
relacije. Shema relacije ima statian karakter, dok se sadraj relacije mijenja u ovisnosti
o promjenama u sustavu koji ta relacija logiki prikazuje. Relacija u relacijskom modelu
zapravo ogovara dvodimenzionalnoj tablici svaki red relacije sadri jednu n-torku tj.
slog, a svaki stupac relacije odgovara jednom elementu domene. Domena je skup
vrijednosti koje moe poprimiti pojedini atribut. Svaki tip entiteta iz ERA modela
pretvara se u relaciju relacijskog modela i to tako da atributi entiteta postaju atributi
relacije, a primarni klju entiteta postaje primarni klju relacije.

Relacijska shema (RSh) je model zasnovan na teoriji skupova, sastoji se od

imena relacije i skupa atributa. Vano je da relacija bude najmanje u treoj
normalizacijskoj formi (3NF), ime sprjeavamo kasniji nastanak anomalija u bazi
podataka.

U nastavku je prikazan na model podataka:

Id_primarni_kljuc atribut/atributi koji tvore primarni klju su podcrtani

Vanjski_kljuc- atribut koji je vanjski kljuc je obojan u crvenu boju

Predatnica ( Broj predatnice , ifra artikla , Naziv artikla , Koliina , Datum )

Polje skladita ( Oznaka polja , Raspoloivi kapacitet )
Stavke predatnice ( Broj predatnice , Oznaka proizvoda, Predana koliina , Datum )
Primka ( Broj primke , Datum , Skladite , ifra artikla , Naziv artikla )
Plan skladitenja (Oznaka polja , Oznaka proizvoda, datum od , datum do )
Izdatnica ( Broj izdatnice , Datum , ifra artikla , Naziv artikla , Koliina , Cijena , Preozeo(*) )
Stavke izdatnice ( Broj izdatnice , Oznaka proizvoda, Izdata koliina , Datum )
Skladini uvijeti ( Oznaka specifikacije , Naziv artikla , Temperatura , Vlaga )
Parametar ( Oznaka specifikacije , Oznaka proizvoda, Vrsta, Mjerna jedinica )
Proizvodi ( Oznaka proizvoda , Naziv , Cijena , Opis)
Stavke primke ( Broj primke , Oznaka proizvoda, Koliina )

19
 11. Plan provedbe
Konani cilj je uvoenje informacijskog sustava u poduzee koje proizvodi i
prodaje tradicijske instrumente tambure. Uvoenje bi se provodilo kroz standardne
faze koje su prikazane u sljedeoj tablici:

Redni Faze razvoja informacijskog sustava Trajanje Cijena

br. (tjedana) (kn)
1. Planiranje / strategija informacijskog sustava 5 4500
2. Analiza poslovnog sustava 6 6000
3. Oblikovanje / dizajn informacijskog sustava 7 12000
4. Izrada informacijskog sustava 10 22000
5. Odravanje informacijskog sustava konstantno ?
Ukupno: 28 44.500

Na poetku moramo identificirati korisnike informacijskog sustava i ustanoviti

njegov opseg, ustanoviti ciljeve novog informacijskog sustava i ustanoviti je li mogue
automatizirati informacijski sustav. Ciljem informacijskog sustava treba jasno odrediti
to je to informacijski sustav, koje su njegove funkcije i koji e se problemi rijeiti
njegovim razvojem. Cilj informacijskog sustava sukladan je cilju poslovnog sustava.
Stoga ciljeve informacijskog sustava treba ustanoviti analizom poslovnog sustava.

Nakon toga se pristupa analizi problema poslovnog informacijskog sustava. Poslovni

model odgovara na pitanje to sustav radi ali ne i kako radi. Poslovni model je
predstavljen konceptualnim modelom informacijskog sustava koji prikazuje sustav
pomou osnovnih koncepata neovisnih o kasnijoj implementaciji.

Konceptualni model sainjen u fazi analize razrauje se u implementacijski model

informacijskog sustava koji opisuje kako e informacijski sustav raditi. Razrada modela
podataka poinje pretvorbom konceptualnog modela podataka, obino modela entiteta i
veza, u jedan od implementacijskih modela podataka (najee relacijski model
podataka).

Zatim se programiraju prethodno definirani programski moduli. Prije samog

programiranja razrauje se programska logika do najsitnijih detalja. Programske
module treba temeljito i paljivo provjeriti a programsko rjeenje dokumentirati. Sve
zajedno predstavlja tehnoloki opis informacijskog sustava.

Informacijski se sustav prije konanog uvoenja u rad mora temeljito provjeriti. U

provjeri informacijskog sustava sudjeluju projektanti i korisnici. Programska rjeenja
provjeravaju se u stvarnim uvjetima i sa stvarnim podacima. Nakon temeljite provjere
informacijski je sustav spreman za koritenje.

Potrebno je redovito dotjerivanje informacijskog sustava radi ispravljanja greaka

uoenih tijekom rada ili prilagoavanje sustava novonastalim promjenama poslovnog
sustava.

20
 Literatura
1. Recro-net.hr , lanak: Alati za modeliranje i upravljanje softverskim projektima.
Dostupno na: http://www.recro-
net.hr/Hrvatski/Rjesenja/Aplikativna_rjesenja/Pages/ModeliranjeProcesa.aspx

2. Prof. dr. sc. Josip Brumec - Modeliranje procesa i aplikacija (saetak predavanja)

21