Professional Documents
Culture Documents
Planinic FILOZ PRIST B Za Tisak 3.2 PDF
Planinic FILOZ PRIST B Za Tisak 3.2 PDF
Josip Planini
profesor emeritus, Sveuilite u Osijeku
planinic@ffos.hr
Osijek, 2014.
Nakladnik
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za fiziku
Za nakladnika
Izv. prof. dr. sc. Branko Vukovi
Recenzenti
Akademik Vladimir Paar
Prof. dr. sc. Hrvoje Lasi
Lektor
Prof. dr. sc. Ivan Jurevi
ISBN 978-953-6931-62-0
Tisak
Gradska tiskara Osijek, 2014.
Naklada
200 primjeraka
dr. sc. Josip Planini
profesor emeritus, Sveuilite u Osijeku
planinic@ffos.hr
Sveuilite u Osijeku
Odjel za fiziku
Josip Planini
Professor Emeritus
University of Osijek
Department of Physics
Sadraj
Predgovor ........................................................... 9
Haiku................................................................... 11
Saetak ............................................................... 13
Filozofski i znanstveni pristup Bogu/
Apsolutu u povijesti filozofije 23
Zakljune misli .................................................. 87
Literatura .......................................................... 91
Biljeka o autoru................................................. 93
Kazalo imena .................................................... 95
Josip Planini
8
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Predgovor
Bradley transformira ideju Apsoluta u ideju
osobnog Boga. Apsolut moe znaiti svijet u
smislu svemira. Za Hegela Apsolut je kao
Duh ili samomislea Misao.
9
Josip Planini
J. P.
10
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Haiku
* *
* *
Mjeseina Moonlight
utapa nadjaava of the wane overpowers
svjetla ulice lights of the street
* *
* *
* *
11
Josip Planini
* *
* *
* *
* *
* *
12
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Saetak
13
Josip Planini
14
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
15
Josip Planini
16
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
17
Josip Planini
18
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
19
Josip Planini
20
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
21
Josip Planini
22
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Starogrka mudrost kae, prema Talesu (7./6. st. pr. Kr.), sve
su stvari pune bogova, magnet pomie eljezne predmete, on
ima duu, svijet ima duu, prema tome, postoji svijet-dua, a to
je Bog.
Po Heraklitu (6./5. st. pr. Kr.), u Jednome su sve napetosti
izbrisane, sve razlike harmonizirane; on govori o Jednome, kao
Bogu, i kao Mudracu, koji je samo jedan, i naziva se Zeus. Bog
je univerzalni Razum, Logos, univerzalni zakon sadran u svim
stvarima, povezujui sve stvari u Jedno; u svemiru je stalna
izmjena po univerzalnom zakonu. Za Heraklita se uzima da je
bio panteist.
Ispravno je rane grke filozofe nazivati kozmolozima, jer su
se bavili prirodom svemira, a ovjeka promatrali kao dio
svemira; u tome nisu doli do konanog zakljuka.
Sofistika, prosvjetiteljski pokret u ranome razdoblju grke
filozofije, druga polovica 5. st. pr. Kr. ; najpoznatiji sofisti
Protagora, Hipija i Gorgija, kao putujui uitelji pouavali za
dobru plau. Sokrat (5/4. st. pr. Kr.), kritizirao sofiste, da oni
kao vrsni govornici nauavaju govornu vjetinu, koja slui
iskljuivo pojedinanim interesima. Po Protagori ovjek je
mjera svih stvari; interpretacije te izjave su razliite. U djelu
O bogovima (Peri teon) Protagora kae: O bogovima ne mogu
znati ni da jesu ni da nisu, niti kakvog su oblija, jer mnogo toga
sprjeava pouzdano znanje, nejasnoa (stvari) i kratkoa
ljudskog ivota.
Sokrat, openito govori o bogovima u mnoini, to se odnosi
na grka boanstva; povremeno se pojavljuje i vjerovanje u
23
Josip Planini
24
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
25
Josip Planini
26
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
27
Josip Planini
28
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
29
Josip Planini
30
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
31
Josip Planini
32
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
33
Josip Planini
34
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
35
Josip Planini
36
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
37
Josip Planini
38
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
39
Josip Planini
40
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
41
Josip Planini
42
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
43
Josip Planini
44
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
45
Josip Planini
46
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
47
Josip Planini
48
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
49
Josip Planini
50
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
51
Josip Planini
52
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
53
Josip Planini
54
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
55
Josip Planini
56
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
57
Josip Planini
58
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
59
Josip Planini
60
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
61
Josip Planini
62
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
63
Josip Planini
64
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
65
Josip Planini
66
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
67
Josip Planini
68
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
69
Josip Planini
70
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
71
Josip Planini
72
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
73
Josip Planini
74
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
75
Josip Planini
76
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
77
Josip Planini
78
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
79
Josip Planini
80
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
81
Josip Planini
82
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
83
Josip Planini
84
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Joseph Tim:
86
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Zakljune misli
87
Josip Planini
88
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
89
Josip Planini
vodi. Bog ne moe poiniti zla radi zla. Aristotel govori o Bogu
kao vrhovnom biu vrhovnog savrenstva, iji ivot je najbolji
koji moemo uivati. Bog je racionalan i vrhunski dobar, tako
od Boga ne moe doi nikakva neracionalna i nemoralna
sugestija. Bog je objavio duhovnu istinu preko proroka, ije
umove Bog blisko sjedinjuje s boanskim umom. Objava je vrlo
vjerojatno posljedica postojanja vrhunski dobrog Boga. ivota
ima i nakon ove smrti te e biti suda i opratanja, to je glavni
dokaz za Boga, Kantu. Zato gotovo sigurno ima Boga i zato
nam Bog nije progovorio razvidno u kvantnoj fizici? Postoji
istina u fizikalnom svijetu, a koju je teko ustanoviti. Molitva i
kontemplacija pomae da budemo svjesni duhovne prisutnosti
Boje. Tako jaka vjera kae, kako je teko razumjeti da netko ne
eli vjeru. Stvarnost je lijepa i dobra koju teisti nazivaju Bog.
90
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Literatura
Abbagnano, N., Storia della filosofia, UTET, Torino, 1979.
Aristotel, Metafizika, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1985.
Augustin, A., Ispovijesti, Kranska sadanjost, Zagreb, 1973.
Bonjak, B., Povijest filozofije, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.
Copleston, F., A History of Philosophy, Doubleday, New York, 1994.
Crane, T., Farkas, K., Metaphysics, Oxford University Press, Oxford,
2006.
Crvenka, M., Prirodne znanosti i religija, Kranska sadanjost,
Zagreb, 2010.
Davies, B., Philosophy of Religion, Oxford University Press, Oxford,
2000.
Flashar, H., Die Philosophie der Antike, Band 3, Schwabe
Verlag,Basel,2004.
Hegel, G., Vorlesungen ueber die Geschichte der Philosophie,
SUHRKAMP, Frankfurt, 1971.
Heidegger, M., Kraj filozofije i zadaa miljenja, Naprijed, Zagreb,
1996.
Kant, I., Kritika istog uma, Matica Hrvatska, Zagreb, 1984.
MacInture, A., God, Philosophy, Universities, Contnuum, London,
2009.
Planini, J., Kaos i kozmos, Algoritam, Zagreb, 2001.
Planini, J., Kozmologija, Sveuilite u Osijeku, 2007.
Planini, J., Metafizike teme, Sveuilite u Osijeku, 2012.
Planini, J., to je metafizika, Sveuilite u Osijeku, 2010.
Ward, K., Zato gotovo sigurno ima Boga, Kranska sadanjost,
Zagreb, 2010.
Zeli, I., Vodi kroz filozofiju, Verbum, Split, 2007.
Zovko, J., Klasici metafizike, Hegelovo drutvo, Zadar, 2008.
91
Josip Planini
92
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
Biljeka o autoru
93
Josip Planini
94
Filozofski i znanstveni pristup Bogu
KAZALO IMENA
Akvinski, 87 Hipija, 23
Alexander, 78 Hocking, 77
Anselmo, 87 Hoyle, 10, 88
Aristotel, 13, 26, 38, 90 Hume, 54, 89
Augustin, 30 Huxley, 73
Bergson, 81 James, 21, 83
Berkley, 54, 76 Jaspers, 83
Blondel, 81 Kant, 17, 56, 89
Boetije, 13, 30 Kierkegaard, 71
Bosanquet, 74 Leibniz, 16, 38, 48
Bokovi, 16, 55 Locke, 52, 54
Bowne, 77 Mach, 82
Bradley, 20, 73 Marcel, 21, 82, 83
Chardin, 21, 82 Marx, 19, 71
Clarke, 53 McTaggart, 73, 75
Comte, 80 Mill, 20, 72
Creighton, 77 Montesquieu, 55
Darwin, 73 Moore, 78, 79
Descartes, 15, 42 Newman, 80
Dewey, 78 Newton, 16, 52
Dostojevski, 83 Nietzsche, 20, 71
Duhem, 82 Ockham, 41
Durkheim, 81 Pascal, 15, 43
Edwards, 76 Pattison, 75
Emerson, 76 Peirce, 77
Feuerbach, 19, 71 Platon, 13, 24
Fichte, 17, 61 Plotin, 13, 29
Fileb, 24 Poincare, 82
Galileo, 61 Protagora, 13, 23
Gaunilo, 34 Rees, 88
Gorgija, 23 Royce, 76
Hawison, 77 Russell, 20, 78, 79
Hegel, 18, 19, 64, 68, 89 Sarter, 21, 83
Heidegger, 83 Schelling, 18, 62
Heraklit, 13, 23 Skot, 31, 39
95
Josip Planini
96