Solarni Kolektor PDF

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA
PRIRUNIK
URADI SAM SOLARNI KOLEKTOR
(Preuzeto iz: ENERGETSKA EVOLUCIJA, George Stiff)
Tuzla, novembar/studeni 2006.

SADRAJ 1
1. UVOD 2.
1.1. HODOM DINOSAURUSA SA FOSILNIM GORIVIMA 2.
1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA? 2.
2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI 4.
2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH ENERGETSKIH RESURSA 4.
2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE ENERGIJE 6.
2.3. ZELENIJA BUDUNOST 7.
2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI 7.
3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI 9.
3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA 9.
3.2. HIDROENERGIJA 9.
3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA 10.
3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA 11.
3.5. BIOMASA 11.
3.6. ENERGIJA VJETRA 12.
3.7. SOLARNA ENERGIJA 14.
3.7.1 Pasivna solarna energija 15.
3.7.2. Fotonapon 15.
3.7.3. Solarne elektrane 18.
3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke 19.
4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA 21.
4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH 21.
4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 22.
4.2.1. Kuite panela 22.
4.2.2. Sistem cijevi 24.
4.2.3. Apsorbirajua krila 27.
4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosai 29.
4.2.5. Transparentni prekriva i L-profili 31.
5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 33.
5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI 33.
5.2. SISTEMI ZATVORENE I OTVORENE PETLJE 33.
5.2.1. Instaliranje panela 34.
5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu 35.
5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju 37.
5.2.4. Instaliranje bojlera 38.
5.2.5. Instaliranje termometra//barometra, pumpe i ekspanzione posude 39.
5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju 40.
5.2.7. Izolacija i zavrni radovi 42.
6. ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENRGIJE 44.
6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT 44.
6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu 45.
6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA 46.
6.3. APSORBIRAJUA PLOA 47.
6.4. SOLARNI KOLEKTORI 48.
7. ZAKLJUAK 50.
Alternative i mogunosti solarne energije

UVOD 2
1. UVOD
1.1. HODOM DINOSAURUSA

SA FOSILNIM GORIVIMA
U savremenim drutvima, ovjeanstvo troi

ogromne koliine resursa i energije. A koliko to
troimo? Svake godine potroimo onoliko energije
koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi
tona uglja. Dok naa energija ne potie iskluivo od
uglja, ni stvarnost nije nita bolja: otprilike 40%
ukupne energije se dobija iz nafte, a skoro polovina
potie od uglja i zemnog plina. To ukupno ini
skoro 90% energetske potronje ovjeanstva koja
potie od fosilnih goriva.1
Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla
Zatim, tu su i oni koji ih zaista lino spaljuju u

vlastitim peima za ogrev. U mnogo sluajeva su
one ak gore od ogromnih industrijskih dimnjaka,
jer je malo koja kuna pe opremljena filterima
koje nadgleda drava, pa tako nastaju ekoloki
problemi iz lokalnih izvora.
Slika 1.1. Ilustracija uz naslov 1.1
Pa ta je onda fosilno gorivo? Fosilno gorivo je, u

sutini, energetski izvor koji je nastao od starih,
fosilnih ostataka biljaka i ivotinja. Pod
intenzivnom toplotom i pritiskom koji se nalaze
duboko ispod zemljine povrine, prvobitna
organska materija mijenja svoj sastav, a rezultat
nakon miliona godina jeste smjesa ugljikovodonika
u vidu uglja, nafte ili plina. Sama po sebi, fosilna
goriva su sutinski bezopasna, barem ako ih se ne
dira pod zemljom. Problem, ini se, nastaje iz
opsesije savremenog ovjeka fosilnim gorivima:
ona jednostavno "dobro gore".
1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?
Najkrai odgovor glasi: gotovo svi. Najlake je Slika 1.3. Individualna loita
uperiti prstom na rtvenu jagnjad, a to su naravno
elektodistribucije i fabrike, prosto zbog toga to Pored toga, u svijetu postoje milioni automobila.
isputaju ogromne koliine dima i pare iz svojih Zapravo se 63 miliona novih vozila proizvodi
dimnjaka. Ali, zato to ine? Pa oigledno iz godinje, sa Evropom u vrhu, sa treinom ukupne
razloga to je nama potrebna struja, toplota, te svjetske proizvodnje.2 Dok se nova vozila preteno
fabriki proizvodi. ak i ako lino ne spaljujemo nameu bogatijim nacijama svijeta, automobili u
goriva, to se ini u ime nas i za nau dobrobit. zemljama u razvoju su u najveem broju sluaja
stariji pa time i manje povoljni po sredinu.
UVOD 3
Pogledajmo samo rijeke starih, uvezenih, polovnih i sami vratili starim obiajima iskoritavanja
automobila na putevima u Bosni i Hercegovini. A energije, iako moda blago mijenjajui stare,
ovi podaci se ne odnose na veliki broj transportnih opteprihvaene koncepte savremenim znanjima,
vozila, vozova, brodova i aviona koji se koriste za naukom i tehnologijom.
transprt ekonomskih, vojnih i drugih
infrastrukturnih potreba nae civilizacije. Obnovljivi energetski izvori su konano postali
dostojni panje i potovanja koje zasluuju.
Konano taj koncept uzima maha u drutvu.
Meutim, ne smijemo previdjeti injenicu da
obnovljivo i nije krajnje rjeenje. I tu moe doi do
nestrunog naina upravljanja, loeg naina
regulacije ili loeg kvaliteta samih obnovljivih
energetskih izvora.
Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste

povoljno po okoli ili zeleno. To znai da, ako
Slika 1.4. Izduvni gasovi automobila
zaista elimo da unaprijedimo situaciju na Planeti,
moramo nai energetske zalihe koje su zaista u
Svi istaknuti izvori upotrebe emisija fosilnih goriva
skladu sa naim okoliem, a ne zadovoljavati se
imaju odreene posljedice na nae zdravlje, ivot,
samo onima koje se obnavljaju same od sebe, bez
okoli i na nau planetu.
naeg djelovanja. Naravno, jo uvijek smo u potrazi
za obnovljivim izvorima i to ne treba da nam bude
Samo nakon to nauimo da koristimo energiju na
stalni zadatak.
efikasan nain, moi emo podesiti svoje
energetske zalihe prema potrebi. Drugi dio ove
Namjera ovog seminarskog rada, je da pokae
energetske jednaine jeste da dovedemo svoje
alternative i mogunosti te promovira jednostavne
energetske zalihe u ravnoteu sa okoliem.
sisteme za koritenje suneve energije. Nastao je
ueem autora na nizu seminara u nevladinoj
Stoljeima ranije su nai preci ivjeli u skladu sa
organizaciji Centar za ekologiju i energiju u Tuzli3
prirodom. Nisu troili onoliko koliko to mi danas
i u njemu se eli pokazati da je mogue ne koristei
inimo, a preivljavali su hiljadama godina
nikakvu komplikovanu nauku, uz pomo zdravog
oslanjajui se samo na prirodne energetske izvore,
razum i osnova vodoinstalaterstva i stolarstva,
iji je naziv obnovljivi izvori. Ovaj termin
umanjiti raune za grijanje i uticati na ouvanje
podrazumijeva da postoje energetski izvori koji su
okolia.
dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz
minimalan, ili potpuno bez ljudskog udjela u tome. 1
Bedi, Emil, Myles, Raymond and Olesen, Gunnar,
Renewable Energy Technology CD DIERET (Distant
Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogobrojnih vrsta Internet Education on Renewable Energy Technologies),
energije i nema u potpuno neogranienim INFORSE (International Network For Sustainable
koliinama. Priznaju da rezerve urana, uglja, nafte i Energy) Europe; Hjortshj, Denmark, 2005.
plina nee trajati zauvijek, niti e se vratiti sama od 2
Source of data: International Organization of Motor
sebe (da, ve smo spomenuli da se fosilna goriva Vehicle Manufacturers, World Motor Vehicle
jo uvijek proizvode, ali sjetite se da e se ona Production by Country and Type 2004-2005,
obnoviti tek za nekoliko miliona godina). Stoga su http://www.oica.net/.
3
se mnogi ljudi, posebno strunjaci za okoli, www.ceetz.org
ekonomisti, politiari, naunici, poslovni ljudi, itd.

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI 4
2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI
2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja

ENERGETSKIH RESURSA svake godine.1 Zamislimo da je sva ta energija
predstavljena u obliku tamne male lopte. Crna je,
Mogunosti dobivanja eneregije iz obnovljivih jer energija koju trenutno troimo je izuzetno tetna
energetskih izvora jo nisu do kraja ispitane, ali po okoli, prljava, neodriva, neobnovljiva i
pogledajmo koliki je taj potencijala. Na pitanje opasna.
koliko to energije moemo dobiti? Kratak odgovor
glasi: i vie nego to nam je potrebno. Ali, da Zadrimo ovu misao, a umjesto crne, zamislimo
bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije lijepu, plavu loptu koja predstavlja hidroenergiju,
troimo i koliko nam razliitih energetski izvora veliine crne. Plava lopta oznaava da ima
stoji na raspolaganju, kako je pokazano na slici 2.1. dovoljno energetskog potencijala u svim rijekama
svijeta koje bi u potpunosti nadoknadile svu nau
Kao to smo ve ranije spomenuli, ovjeanstvo trenutnu energetsku potronju.
trenutno troi jednake koliine energije kao to bi
Slika 2.1. Energetski izvori koje ovjeanstvu stoje na raspolaganju
Pored plave se dokotrljava tirkizna lopta koja Svijetloplava lopta je dvjesto puta vea od one
simbolizira energetski potencijal okeana. Ali ova prljave male i pokazuje nam ogromni potencijal
lopta je duplo vea od one rune crne, jer su samo vjetra nae Planete.
talasi, te plime i oseke, dovoljne da proizvedu
duplo vie energije nego to sada troimo. Na kraju,, ogromna uta lopta nam otkriva
nevjerovatni potencijal solarne energije na naoj
Narandasta lopta, koja odgovara geotermalnom planeti: 2850 puta vie energije nego to trenutno
potencijalu je pet puta vea, jer su resursi koristimo godinje.
geotermalna energija za toliko puta vea od naih
sadanjih potreba.7 Ove divne sfere ine ogromni potencijal zelene
energije i ukazuju na to da je teoretski potencijal
Smea lopta oznaava svjetski potencijal energije ovih obnovljivih izvora 3078 puta vea koliina
biomase koji je za oko dvadeset puta vei od naih energije nego to je sad koristimo (preko tri hiljade
potreba. puta vie energije nego to e nam ikada biti
potrebno). Sve to bez prljavih i opasnih fosilnih
goriva i nuklearne energije.
9
dananja tehnologija solarne energije, koja
Pravo pitanje je da li zaista moemo dostii tako obeava najvie od svih, na nevjerovatan
visok nivo energetske proizvodnje? Naalost, nain moe proizvesti etiri puta vie
odgovor je ne. Ove brojke su isto teorijske. Da energije za ljudsku civilizaciju nego to joj je
bismo dosegli te nivoe, morali bismo izgraditi trenutno potrebno.
brane na svakoj rijeci i zalivu, spaliti svako drvo,
popuniti svaku planinu vjetrenjaama i zakloniti Vidimo dakle da postoji realna ansa da moemo
nebo solarnim panelima. Ne zvui ba kao proizvesti skoro est puta vie energije nego to
najljepe mjesto za ivljenje, ako je to cijena istije nam je potrebno, koristei se samo sadanjom
energije. tehnologijom i bez potrebe za bilo kakvim
napretkom u nauci ili inenjerstvu. Kada bi sve to
Na sreu, dokle god nemamo potrebe za tolikim primijenili danas, lahko bismo mogli zatvoriti
koliinama energije, ne moramo zaklanjati sunce, svaku termoelektranu koja isputa tetni dim,
ili posjei sve ume. Moderna tehnologija postoji u prestati koristiti svoje automobile koji zagauju
svakoj od ovih industrija obnovljivih materija, zrak, zaustaviti slijedeu generaciju dugotrajnog
kako bi se energetska proizvodnja dovela do radioaktivnog otpada i sprijeiti bezbroj rtava
maksimuma bez negativnog uticaja na okoli. budueg zagaenja i ratova.
Zamislimo jo jednom onu crnu energetsku loptu
koja predstavlja nau trenutanu potronju loe Solarna energija ima tako veliki teoretski i tehniki
energije, ali je umjesto toga spljotimo u oblik potencijal, da nas sama moe spasiti.
pravogaonika kao na slici 2.2.
Slika 2.2. Tehniki potencijal obnovljivih energetskih resursa
Sada uporedimo pravougaonik sa onima koji

predstavljaju tehniki potencijal obnovljive
energije, tj. koliinu energije koju zaista moemo
dobiti modernom tehnologijom, a ne samo ekajui
na budue tehnoloke napretke:
9
sve rijeke svijeta nas savremenim
inenjerstvom brana mogu opskbiti sa 5% Slika 2.3. Energija sunca je besplatna
naih energetskih potreba,
9
dodatnih 15% energetske potronje moe Na primjer, ako bi Sjedinjene Drave prekrile samo
doi iz znanja o nainima isoritavanja 1% svoje teritorije solarnim panelima -
prednosti koje nam pruaju okeani, te plime i fotoelijskim ploama, a da ne zauzimaju slobodnu
oseke, zemljinu povrinu, ve da budu smjetene na
9
u meuvremenu, savremeno geotermalno zidovima i krovovima, sa fotonaponskim panelima
inenjerstvo i tehnologija sami mogu da efikasnosti od 10%, sve bi njene energetske potrebe
zamijene sve moderne energetske izvore, bile zbrinute.1
9
inteligentnim upravljanjem industrije
biomase moe se opskrbiti 40% svih Kao alternativa, povrina od 700x700 km2 u Sahari
svjetskih energetskih potreba, bi bila dovoljna za cjelokupnu energetsku potronju
9
polja vjetrenjaa i pojedinane turbine koje cjelog svijeta, uz koritenje slinih PV-panela nie
se izgrade na pravim lokacijama, same mogu ili srednje efikasnosti.
proizvesti polovinu neophodne energije,
centralizovanih sistema elektrana, a potrebe za

2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE dugim icama za provoenje bi bile umanjene.1
ENERGIJE
Jedan od najuoljivijih pozitivnih uinaka
Ako jo uvijek nismo uvjereni da su energetska obnovljivih izvora je bio i ostae uinak na
efikasnost i obnovljiva energija mogua dopuna zaposlenost. Iz razloga to podstie lokalne
fosilnim gorivima i ozbiljna energetska alternativa, industrije, to se dogaa i sa zaposlenou, te ona
onda obratimo panju na prednosti koje je mogue ostaje dio lokalne ekonomije. Mala trita za
izvui iz ovih industrija. obnovljivu energiju niu svugdje, pa je na primjer,
u Danskoj, tokom 1980.-ih godina, samo nekoliko
Kao prvo, uzmimo u obzir vrijeme vraanja stotina ljudi radilo u industriji vezanoj za
(vremenski period potreban da neka investicija vjetrenjae. Danas, taj broj raste i prevazilazi
povrati svoje prvobitne trokove) obnovljive sadanjih 15 hiljada radnih mjesta. Industrije
energije. U svakom sluaju, investiranje u obnovljivih energetskih resursa irom EU-a,
obnovljivu energiju se isplati kroz energetske ostvarile su porast radne snage, to znai da broj
utede, ili vlastitim provoenjem struje u mreu za zaposlenih sada iznosi oko 110 hiljada.1
samo nekoliko mjeseci, a vratilo bi se za nekoliko
godina.4 Zbog toga banke irom svijeta gledaju na
obnovljive izvore kao na dobru investiciju te za
kratko vrijeme odobre kredit za svrhu instaliranja
ovih tehnologija. Nakon perioda vraanja, sva
proizvedena energija je isti profit.
Investicija u obnovljive energetske izvore se vraa

za:
9 hidroenergija (rijeka ili okeana), oko 1
godinu,
9 geotermalna energija, 7 do 10 mjeseci,
9 energija biomase, 3 do 6 mjeseci,
9 energija vjetra, 4 do 7 mjeseci,
9 solarna energija, 5 mjeseci do 5 godina
Jo jedan bitan aspekat je to, uprkos tome to

centralizirane elektrane uvijek ostaju kao otvorena
opcija, smisao ove vrste energije lei u njenoj
modularnoj prirodi. Ne samo da proizvoa Slika 2.4. Investicija u solarnu energiju je isplativa za 5 godina
obnovljive energije moe funkcionirati sasvim sam,
ne ovisei o vanjskim izvorima goriva, nego moe Meutim, potrebna je i pravilna vrsta potpore
dodavati ili oduzimati i vei broj jedinica, ako je to samoj industriji obnovljivih izvora, kako bi se dalje
neophodno. Sa nizom solarnih panela se uvijek irila. Moglo bi se otvoriti preko dva miliona
moe dodavati jo panela, u sluaju poveanja radnih mjesta do 2025.godine, samo na podruju
energetskih potreba, ili ukloniti panel ako mu je solarne industrije uz odgovarajue investicije,
potrebna popravka. Mogu se konstruisati male istovremeno eliminirajui potrebu za emisijama
brane na mnogobrojnim lokacijama iste rijeke i ako CO2 iz 140 termoelektrana.5
bi greka u nekoj elektrani rezultirala nestankom
struje na podruju cijelog grada, domainstva koja Dok izgleda kao da su potrebne velike investicije, s
imaju vlastite generatore obnovljive energije bi i obzirom na to da nae vlade subvencioniraju
dalje imala struju. prljavu energiju onako kako to ine, zato
jednostavno ne bismo prebacili fond za fosilna
Vlade na cijelom svijetu su sve vie i vie goriva i nuklearno poslovanje na istije i zelenije
zainteresirane za obnovljivu energiju, zbog njenih industrije energije? Naalost je obnovljiva energija
sposobnosti decentralizacije. Bra je i novano je za sada relativno bila na samom dnu spiska za
povoljnije izgraditi ovakve naspram budetiranje ove vrste subvencioniranja, primavi
samo 3,7% iznosa koji odlazi na fosilna goriva i
nuklearni razvoj.7 Kada bi se uzeo iznos samo Pojedine firme ve dosta investiraju u obnovljive
polovine od onoga to EU daje za subvenconiranje izvore. Na primjer, bivi "British Petroleum" je
u toku samo jedne godine, solarna industrija bi bila skratio svoj naziv na BP, a promovirao se kao
skoro samoodriva i otvorilo bi se 58 hiljada novih "Beyond Petroleum", to bi u prijevodu znailo "i
radnih mjesta. Izbacivanjem industrija za fosilna vie od petrola", djelomino da bi kupcima
goriva i nuklearu energiju iz subvencioniranja koje pokazali kako misle o alternativama povoljnim po
vri EU, mogle bi se smanjiti globalne emisije CO2 okolinu. No, ostaje dilema da li je ovo ponovno
za 2-18%,25 idui odlunom putanjom u borbi imenovanje trinog brenda uraeno iz isto
protiv globalnog zagrijavanja. pozitivih namjera ili politikom zelenog pranja7
(ideja da firma ili industrija koja teti okoliu
Eliminairanjem ovog sumnjivog subvencioniranja govori neistine o tome da je zabrinuta za okoli,
bi fosilna goriva i nuklearna energija izgubile svoj dok u stvarnosti nastavlja svoje "prljave" poslove).
takmiarski duh jer bi obnovljiva energija postala
ne samo dostupna, nego i povoljnija u nekim Ali kao kupci i oni koji zaista plaaju raune ovim
sluajevima. Evropska industrija za obnovljivu firmama, mi od njih moramo traiti da promijene
energiju ne vidi nikakve ekonomske ili tehnike svoje naine rada. Odravanjem stanja onakvog
prepreke u ostvarivanju 20%-tnog udjela6 u kakvo jeste nas nee izvesti iz energetskog "blata",
energetskom tritu EU-a za obnovljive izvore, dok ali investiranje u energetsku efikasnost i obnovljivu
Greenpeace tvrdi da je mogue ostvariti i dodatnih energiju sada, hoe. Potedie okoli, a njihove
5% ako se zalihe obnovljive energije ukombinuju trokove e smanjiti.
sa djelotvornim mjerama energetske efikasnosti.7
Pomislimo na mogue efekte, kada bi ove firme
2.3. ZELENIJA BUDUNOST zaista samo investirale u zelenu energiju:
Zato se zaustavljati na samo 20% ili 25%? Nama 1. ako bi svih 533 milijardi "novog kapaciteta"
treba vie nego da samo vlade konano uvide ilo samo na efikasne i obnovljive elektrane..
situaciju. Energetske korporacije irom svijeta 2. onda bi svih 57 milijardi koji idu na
moraju da poveaju svoje investicije za obnovljivu "popravke i usavravanja" ilo samo na
energiju, jer je zaista u njihovom interesu da se elektrane obnovljive elektrine energije, i...
konano udalje od fosilnih goriva i nuklearne 3. 422 milijarde namijenjene "raspodjeli" i 125
energije. Ako pogledamo procjene poslovnih milijardi "prijenosu" bi se zapravo minimalno
planova deset najboljih evropskih energetskih koristile, jer bi se izvori obnovljive energije
firmi, ini se kao da se i nee mogo toga decentralizirali i ne bi bilo potrebno toliko
promijeniti sa njihovog gledita. IEA (International vodova za provoenje struje.
Energy Association Meunarodna Energetska
Zadruga) od njih oekuje da investiraju u, grubo Nakon svega to je ovdje reeno, ostae preko 612
reeno, tri jednake oblasti: elektodistribuciju, milijardi vika u budetu za goriva koja vie nee
ekspanziju mrea i goriva. biti potrebna, jer e sve termoelektrane koje su
radile na pogon fosilnih goriva, ili nuklearne
energije biti zatvorene. To je preko 6.000 hiljada
milijardi koji mogu biti korisni za dalja
investiranja na podruju obnovljivih resursa, mjera
za veu energetsku efikasnost, ili pak, samo kao
isti profit firme. Koja vrsta poslovanja zasluuje
da i dalje radi ako doputa da se treina njenog
budeta tek tako protrai? Nijedna. Prosto reeno,
status quo se mora mijenjati!
2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI
Obnovljivi energetski izvori su konano postali

dostojni panje i potovanja koje zasluuju.
Konano taj koncept uzima maha u drutvu.
Meutim, ne smijemo previdjeti injenicu da
Slika 2.5. Investiranje u energiju 10 najveih energetskih firmi obnovljivo i nije krajnje rjeenje. I tu moe doi do
nestrunog naina upravljanja, loeg naina

regulacije ili loeg kvaliteta samih obnovljivih Potrebno je uvesti i novi termin u debate o energiji:
energetskih izvora. odrivost. To je onaj aspekat obnovljive energije
koji kae koliki je potreban minimalan udio
Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste ljudskog djelovanja da bi se iskoristila energija. U
povoljno po okoli ili zeleno. To znai da, ako sutini, obnovljivi resursi se bave energetskim
zaista elimo da unaprijedimo situaciju na Planeti, izvorima, dok se odrivi bave sredstvima
moramo nai energetske zalihe koje su zaista u iskoritavanja istih za nau dobrobit i time koliko
skladu sa naim okoliem, a ne zadovoljavati se im je potrebno da budu samoodrivi.
samo onima koje se obnavljaju same od sebe, bez
naeg djelovanja. Naravno, jo uvijek smo u potrazi Dakle, prije no to zakljuimo, da je svaka vrsta
za obnovljivim izvorima i to ne treba da nam bude obnovljive energije krajnja solucija kojoj trebamo
stalni zadatak. teiti, najprije moramo procijeniti "istou" i
odrivost, kako bismo znali pravi zeleni potencijal,
Prvo to nam treba kod energetskog resursa je da uticaje na ekologiju i okoli. Samo tada emo biti u
znamo da je zaista ist u cjelovitom, okolinom stanju da nastavimo sa nama neophodnom
smislu. "istoa" energije podrazumijeva energetskom evolucijom.
minimalan negativan uinak na okoli. To je i bit
4
novog pokreta obnovljive energije, distanciranje Teske, Sven, Greenpeace Energy Revolution Ship Tour
drutva od tetne energije. Clean Energy Tour 2005 Exhibition, July-September
2005.
5
Oigledno je da se fosilna goriva ne mogu McDonald, Kate, ed., Solar Generation, 3rd edition,
okarakterizirati istima, s obzirom na njihov Greenpeace and the European Photovoltaic Industry
Association, September 2006.
ogroman potencijal zagaenja, ali bi uprkos tome 6
Green paper on energy efficiency, COM (2005) 265
nuklearna industrija preferirala da se oznae kao final of 22. June 2005. Bruxeles,
takva. Meutim, s obzirom na probleme koje stvara 7
Beder, Sharon, bp: Beyond Petroleum? as found in
nuklearni otpad i tete po okoli, izazavane vojnom Lubbers, Eveline, ed., Battling Big Business: Countering
nuklearnom tehnologijom, znamo da ni ova greenwash, infiltration and other forms of corporate
industrija nikada nee biti istinski ista. bullying, Green Books, Devon, UK, 2002.

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI 9
3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI
3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz

minimalan, ili potpuno bez ljudskog udjela u tome.
Samo nakon to nauimo da koristimo energiju na
efikasan nain, moi emo podesiti svoje Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogobrojnih vrsta
energetske zalihe prema potrebi. Drugi dio ove energije i nema u potpuno neogranienim
energetske jednaine jeste da dovedemo svoje koliinama. Priznaju da rezerve urana, uglja, nafte i
energetske zalihe u ravnoteu sa okoliom. plina nee trajati zauvijek, niti e se vratiti same od
sebe, ve za nekoliko miliona godina. Stoga su se
Stoljeima ranije su nai preci bili usklaeniji sa ljudi, posebno strunjaci za okoli, ekonomisti,
prirodom. Nisu troili onoliko koliko to mi danas politiari, naunici, poslovni ljudi, itd. i sami vratili
inimo, a preivljavali su hiljadama godina starim obiajima iskoritavanja energije, iako
oslanjajui se samo na prirodne energetske izvore,1 moda blago mijenjajui stare, opteprihvaene
iji je naziv obnovljivi izvori. Ovaj termin koncepte savremenim znanjima, naukom i
podrazumijeva da postoje energetski izvori koji su tehnologijom.
Slika 3.1. Upotreba obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa
3.2. HIDROENERGIJA Grci nisu uspjeli saznati je koliko e se, stoljeima

kasnije, vodenice i brane koristiti na najveim
Rije hidroenergija se moe odnositi doslovno na rijekama nae planete.
svaki oblik energije koji potie od vode, ali se u
praksi najee odnosi samo na energiju koju Decenijama se ve izgrauju ogromne brane, a
dobijamo iz rijenih tokova. Ovo je moda trenutno najvea od njih je brana Itaipu, smjetena
najstariji energetski izvor kojeg je ovjek koristio. izmeu Brazila i Paragvaja. Ova elektrana,
Njena prva zabiljeena upotreba datira od prije est zavrena 1991.godine, sama snabdijeva Brazil
hiljada godina u Grkoj, a ogledala se u sistemima etvrtinom ukupne koliine struje, a Paragvaj sa
za navodnjavanje i vodenicama.1 75%.8 Hidroenergija je jedna od najee koritenih
obnovljivih energetskih izvora, a opskrbljuje
zemlju sa zalihama energije u iznosu od oko 3%,1
ali se i ona, naalost, previe koristi, a nestruno se
s njome ophodi.
Brane ne moraju biti velike, kao to je Itaipu, da bi

izazvale znaajnu tetu po okoli i drutvo. Gdje
god postoji brana sa vodenim rezervoarom iza
sebe, tu je nekada bilo zemljite koje je bilo dom
biljkama i ivotinjama, a vjerovatno i ljudima.
Jednom, kada se zemlja prekrije vodom koja slui
Slika 3.2. Prvo smo nauili koristiti vodu za rad brane, ona se vie ne moe upotrijebiti kao
Grci su znali koliki je potencijal u vodi koja se dom bilo kome od nabrojanih ivotnih zajednica.
slivala niz Olimp i druge planine koje su oboavali. Dalje, postoje drugi razni problemi u vezi sa
Mada su bili svjetski poznati putnici, ono to stari velikim branama (zajednice riba, poplave,

smanjene koliine vode u nizvodnim tokovima, "Moni Kit" kapaciteta u iznosu od 120 kW.1 Iako
itd.), te zbog svoje prekomjerne eksploatacije, su prilino stalan izvor morske energije, talasi nisu
velike brane prijete svakoj hidroenergiji loom jedina vrsta energije koja se moe nai u okeanima.
reputacijom.
Ali uei na negativnim uticajima velikih brana,

posljednjih godina je nastalo mnogo projekata u
vezi sa proizvodnjom hidroenergije povoljnije za
okoli.
Male brane uzimaju u obzir uticaj na okoli, koriste

alternativne metode za iskoritavanje ogromnog
potencijala rijeka, bez da unitavaju lokalne
zajednice ili ekologiju. Pored toga, neki ljudi rade
na metodama za koritenje drugih izvora tekuih
voda za energiju, na primjer, mikro-hidro turbine
ugraene na vodovodnim cijevima koje slue za
iskoritavanje pritiska kojeg voda stvara unutar
cijevi pri njenom doticanju u domainstva.
Slika 3.4. Eksperimentalne elektrane uz koritenje talasa
Plime i oseke koje se redovno smjenjuju u toku

dana, mogu se koristiti kao stalan i predvidljiv
izvor energije. Trenutno su jedino Francuska,
Rusija i Kanada izgradile elektrane koje rade na
principu plime i oseke. Funkcioniraju slino
tradicionalnim branama, ali su smjetene na uu
umjesto na samoj rijeci.
Slika 3.3. Primjer mikro-hidro turbine
3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA
Jo jedan potencijalni izvor hidroenergije se nalazi

u prostranim morima i okeanima nae planete.
Koritenje pomenutih vodenih povrina kao
energetskih izvora je vrlo obeavajue.
Ova tehnologija ima komercijalno dobre izglede,

iako je manje-vie u uvodnim fazama svog razvoja.
Dosta se uznapredovalo u tome da okeani postanu
energetskim izvorom.
Talasi su izuzetno efikasni u pogledu energije, jer

jedan olujni talas sa havajske obale bi mogao
"preivjeti" do Kalifornije, uz minimalni gubitak
Slika 3.5. Hidroelektrana na principu plime i oseke
energije.
Naalost i velike morske brane su potencijalno
Velika Britanija je posebno aktivna u razvijanju
ekoloki tetne kao i velike rijene brane, naroito
talasne tehnologije na obalama, a u dravama poput
po opstanak ribe. Ali, slino hidroenergiji rijeka,
Japana se, jo od 1998. godine, radi sa
ve nastaju projekti manjih razmjera za
funkcionalnim priobalnim modelom po imenu
minimiziranje negativnog uticaja na okoli.

3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA energiju. Pored toga to je najstariji energetski

izvor, takoe je jedan od najrasprostranjenijih, s
Rije geotermalna potie iz grkog jezika i sadri obzirom na to da skoro ne postoji mjesto na planeti
slijedee rijei: "zemlja" i "toplota". Kao sloenica na kojem nema nekog ivog organizma.
se odnosi na toplotu koja se nalazi unutar zemljine
kore, iste one energije koja potie na rad procese Najstariji, ali jo uvijek i najei oblik upotrebe
koji se odvijaju duboko u zemljinoj kori i omotau, biomase jeste spaljivanje drveta. Tehniki
kao i one koji se deavaju ispod njene kore i koje govorei, spaljivanje drveta se smatra oblikom
su odgovorne za vulkanske erupcije. koritenja biomase, dakle, obnovljivom energijom.
Ali, daleko je od toga da je to jedini ili
Stoljeima je zemljina toplota koritena kao najprofinjeniji nain.
energetski izvor, ali nije bila koritena na
industrijskom nivou do prve polovine 19. stoljea u
Italiji, kada je jedan biznismen iskoristio lokalne
geotermalne izvore u Toskani, kako bi pokrenuo
svoju firmu. U posljednjem stoljeu je geotermalni
potencijal postao sve vie i vie cijenjen u lokalnim
mjestima. Ljudi su prosto uvidjeli da, ako u zemlji
ima dovoljno energije koja moe topiti kamen i
koja izaziva lavu i vulkane, onda zasigurno ima i
dovoljno energije za dovoljnu koliinu pare koja bi
pokretala turbine u elektranama.
Slika 3.7. Ne moemo sa sigurnou rei da li su peinski ljudi

zaista plesali sa mamautima, ali znamo da su koristili biomasu
za vatru
Umjesto da punimo pe za spaljivanje smea

komadima drveta, koje posjeduje energiju
uporedivu sa lignitom, zamislimo elektranu koja
ima veu energetsku gustou, kao to je ima
Slika 3.6. Geotermalni izvori se nedovoljno eksploatiu posebna vrsta repe, koja sadri i dvaput vie
energije nego drvo ili lignit, a skoro isti potencijal
Danas, geotermalna energija ini oko pola procenta kao loivo ulje.
ukupnih globalnih energetskih zaliha. U pojedinim
mjestima je njen udio dosta vei, kao to je sluaj
na Islandu, gdje su geotermalni izvori zasluni za
17% njihove proizvodnje struje i 87% energije
koritene za grijanje. Meutim, geotermalni izvori
takoe utiu i na okoli, a naroito sporedni
proizvodi pri energetskoj proizvodnji (jako
zagrijana voda i teki metali iz dubokog podzemlja
rudnika), ali su sigurnosne mjere ve poduzete i tu
su da bi umanjile njihov negativni uinak.1
3.5. BIOMASA
Biomasa je moderni termin koji oznaava ono to

je moda i najstariji energetski izvor kojeg je
ovjek ikada koristio. U sutini se pod biomasom
podrazumijeva svaka vrsta organske materije, bilo
da potie od biljaka ili od ivotinja, koja proizvodi Slika 3.8. eerna trska ima visoku energetsku gustou

U ostale velike izvore se ubraja kompresovanje Na sreu se velika panja skree na sramote koje se
otpada drvne i zemljoradnike industrije u krune deavaju u jugoistonoj Aziji. Meunarodne
oblike, ili sagorijevanje brzorastuih biljaka visoke organizacije poput Greenpeace i Friends of the
energetske gustoe kao to je eerna trska ili neke Earth su se u prolosti borile protiv sjee prauma,
vrste trave. a sada mogu nastaviti borbu naoruani znanjem o
njihovom znaaju za ekologiju i uticaju na
Upotreba biomase nije ograniena samo na biljnu klimatske promjene.
tvar i moe podrazumijevati i neke ivotinjske
proizvode. ivotinjski izmet se direktno moe 3.6. ENERGIJA VJETRA
spaliti, ili, radi vee efikasnosti, ekati da
fermentira i da se stvori tzv.bioplin. Da bismo Sjetime se uragana Katrina, kao i njegovih
razumjeli potencijal energije o kojoj ovdje posljedica na stanovnitvo Nju Orleansa. Uragani
govorimo, uporedimo koliinu energije 1 l dizela i predstavljaju veoma znaajanu silu prirode.
jedinice bioplina na farmi. Svakog dana se stvara Zamislimo tek, ta bi sve bilo mogue kada bi
jednaka koliina energije od izmeta stotine pilia, ovjek mogao da ukroti tako snane prirodne sile i
triju svinja ili jedne krave kao i od jednog litra da ih upotrijebi u pozitivne svrhe.
dizela!1
U stvarnosti se ne moemo nadati, niti bismo
Jedna od najjaih prednosti biomase je injenica to trebali, kroenju tako enormnih sila. Ali ih ipak
je ona u principu CO2 neutralna, jer se u procesu donekle moemo iskoristiti u pozitivne svrhe.
uzgoja biljke apsorbira CO2, a spaljivanjem se plin Pored koritenja talasne energije koja nastaje
ponovo oslobaa u karbonskom ciklusu da bi kretanjem uragana preko mora, moemo takoe
ponovo bio apsorbiran u toku rasta slijedeih iskoristiti i jake vjetrove.
usjeva. Sada, kada biomasa pridonosi globalnoj
energetskoj potronji sa oko 11%,1 rangirana je kao Snaga vjetra je zapravo jedna od najstarijih
najjaa obnovljiva industrija. Meutim, nije poznatih energetskih izvora koje je koristio ovjek.
najblia tome da bude povoljna po okoli. Egipani su prvi za koje je poznato da su koristili
energiju vjetra za plovidbu ak prije pet hiljada
Iako je CO2 neutralna i bez udjela sumpora koji godina, a to je bilo znanje koje su koristili kako bi
izaziva kisele kie jo uvijek se javlja zagaenje prevezli velike kamene blokove u Gizu i izgradili
zraka u vidu sitnih estica, NOx i drugih plinova. svoje slavne piramide. Nekoliko milenijuma
Iako se ovaj problem moe smanjiti na minimum kasnije, oko 700. god.n.e., Perzijanci su izgradili
pravim peima za spaljivanje smea i filterima, prve vjetrenjae na prostoru dananjeg Afganistana
mali broj domainstava koje koriste drva za kako bi zadrali potencijal vjetra na kopnu.
grijanje upotrebljava filtere ili pei sa istaima.
Francuzi su izgradili prve evropske vjetrenjae, ali
Bez obzira na to, vea neugodnost se javlja u najpoznatiji primjeri na ovom regionu su oni koje
sadanjem nainu uprave industrije biomase. Bez koriste Holanani, jer su oni energiju vjetra stavili
ispravnih globalnih propisa, moe doi do u daleko iru upotrebu, ukljuujui navodnjavanje,
prekomjerne sjee uma kako industrija tei da se mljevenje ita i drenau morske vode. Jednako
opskrbi drvetom. Ili, u pomalo ironinom ishodu, poznate su i visoke vjetrenjae rasporeene diljem
sjea uma se esto vri u ime industrije biomase, Grke i panije. Ali, za razliku od Don Kihotovih
naroito u praumama, gdje se ume potpuno avantura sa vjetrenjaama La Mana, ne bismo se
sravnjavaju sa zemljom ne bi li se napravilo smjeli boriti protiv snage vjetra, nego za koritenje
prostora usjevima bogatim energetskim iste.
potencijalom za etvu. Takav primjer se trenutno
deava u Indoneziji i Maleziji, gdje se drvee Energija vjetra koju promoviramo i koja ima tako
spaljuje, to pogorava globalno zagrijavanje jer veliki potencijal u savremenom dobu jesu velike
drvee ne samo da vie nije u stanju da apsorbira vjetrenjae koje proizvode struju. Ove visoke
CO2 iz atmosfere, ve i kada gori, oslobaaju se maine su zaista poele preovladavati cijelim
ogromne koliine plina. Na njihovom se mjestu energetskim tritem, sa porastom od 30%
sada nalaze plantae za uzgoj palminog ulja koje godinje, a danas je Evropa u vostvu sa devet od
drave, poput Velike Britanije, ele iskoristiti kao deset turbina proizvedenih na cijelom kontinentu.
elektrane za biomasu.9 Ako se postave jedna do druge, vjetrenjae mogu
dovesti do maksimuma proizvodnju energije vjetra,
na podrujima gdje vjetar dostie velike brzine.

Svako ko je prolazio kroz Njemaku zna kakav prikazano na slici 3.11, bila bi skoro iste visine
prizor prua stotina tornjeva u roku od samo sat (oko 50m), a ak i ireg promjera (oko 80m).10
vremena. Iz perspektive ekologa taj pogled zna biti Ovakve utede uglja e imati veoma pozitivan
posebno lijep. uinak na okoli i klimatske promjene, ali je znaaj
ovih uteda jo i vei s obzirom na to da ovi
statistiki podaci vae za samo jednu meu
hiljadama turbina koje ve rade ili e uskoro da
prorade.
Slika 3.9. Don Kihotovska borba "za" vjetrenjae
Zatim, tehnologija se na ovom polju razvila do tog

stepena da smo ponovo u stanju da se vratimo
Slika 3.11. Poreenje spaljenog lignita i vjetrenjae
energiji mora i vjetra. Umjesto da samo plove
okeanima, drave poput Danske i Nizozemske
Poput ostalih oblika obnovljive energije, ni snaga
postavljaju ovakve farme vjetra na priobalnim
vjetra nije stalna. Prvobitne turbine su pravile
podrujima, zakoraivi na podruja izvora
previe buke ili se smatralo da kvare estetski dojam
energije koja su dugo bila ignorirani, a istovremeno
krajolika. Oigledno su obje ove primjedbe prilino
umanjujui ovisnost o stranim energetskim
tvrdokorne, jer bi vlasnik turbina na oba
zalihama i borei se protiv klimatskih promjena.
"problema" gledao kao na dokaz da on ili ona
profitira time to pomae okoliu i to se bori
protiv globalnog zagrijavanja.
Bilo je problema sa tzv. udarima ptica, gdje su

ptice ginule udarajui u turbine ili od njene
lopatice. Dok je to validan argument, strunjaci
udare ptica o turbine smatraju prilino rijetkim
sluajem, a ostale visinske prepreke (strujne ice,
graevine, itd.) predstavljaju ak i veu prijetnju.
Ispitivanja pokazuju da priobalne frame vjetrenjaa
ak i manje utiu na ivote ptica, naroito kada su
smjetene van poznatih putanja selidbe ovih
ivotinja.
Jo jedan problem je ometanje radijskih i

Slika 3.10. Farme vjetrenjaa u Sjevernom moru
televizijskih talasa lopaticama turbina. Ali mogle bi
se postaviti dodatne prijenosne stanice koje bi te
ivotni vijek vjetrenjae, visoke 67 m, kapaciteta
talase usmjeravale oko farmi vjetra i tako izbjegle
1,5 MW, traje dvadesetak godina. U tom
pomenute probleme.
vremenskom periodu jedna turbina moe da
proizvede 76 miliona kWh, to je jednako utedi
U svakom sluaju, svi navedeni elementi (buka,
oko 84.000 tona lignita koji bi bio spaljen. Koliina
krajolik, udari ptica i zrani talasi) su manje-vie
uteenog uglja zbog energije vjetra, kada bi se u
upraviteljski/menaderski poslovi. Potrebno je nai
vidu gomile postavila pored turbine, kao je

odgovarajue lokacije i sprovesti detaljne procjene Oboavano od davnina i injenica da je jedno od

o sveukupnom uticaju prije no to se jedna turbina primarnih pokretakih sila ivota uopte, na sunce
vjetra ili farma vjetra izgradi. Praenjem propisa i se ponovo gleda kao na spasioca ovjeanstva,
uzimanjem u obzir uticaja na lokalno stanovnitvo i ovoga puta ne u religijskom kontekstu, nego u
ekologiju, energija vjetra, narednih godina, moe smislu da nas moe spasiti tako velikog broja
postati jedna od najvanijih industrija u drutvu. posljedica koje su u vezi sa energijom, a koje smo
sebi sami stvorili u skoranje vrijeme.
3.7. SOLARNA ENERGIJA
8
Sampaio, J. And Silva, L., Itaip Dam: The worlds
Bez imalo sumnje, zvijezda u usponu meu largest hydroelectric plant, U.S. Geological Survey,
obnovljivim energetskim izvorima je solarna http://www.usgs.gov/, August 30, 2005.
9
energija, imenovana po latinskoj rijei koja Friends of the Earth UK, Palm oil - rainforest in your
shopping, http://www.foe.co.uk/
oznaava sunce "sol". 10
Witzel, Walter and Seifried, Dieter, Das Solarbuch,
kobuch Verlag GmbH; Staufen, Germany, 2000
Slika 3.12. Oboavanje i kultovi sunca su pratilje ljudske civilizacije
to se tie izvora energije, solarna ima najvie Suneva svjetlost izaziva temperaturne promjene
prednosti iz vie razloga. Iako ima mnogo mjesta koje pokreu vjetrove i okeanske struje, ivot
na kojima nema fosilnih goriva ili urana, nema biljaka i ivotinja koje su neophodne za koritenje
nijedne zemlje na svijetu koja nema suneve biomase, te je neophodna za odravanje vodenog
svjetlosti. Zatim, moe se vidjeti da skoro svaki ciklusa rijeka i mora.
oblik savremene energije potie od suneve.
Slika 3.13. Energetski bilans sunevog zraenja

Bez sunca, naa planeta ne samo da ne bi mogla Zatim, postavljanjem prozora na junu stranu kue,
odravati ivi svijet, ve ne bi ni bila dovoljno za nas koji ivimo na sjevernoj hemisferi,
topla da odrava geotermalne izvore pod zemljom. omoguava se znaajan dotok besplatne toplote i
ak i fosilna goriva, koje ekolozi, nekada zovu jo svjetlosti, ak i zimi. Slino tome bi se mogao
i "starom biomasom", su u posljednje vrijeme ugraditi i prozor na krovu, kako bi posvijetlio inae
mogua samo zahvaljujui suncu. prirodno mranu sobu.
Vanost sunca u naoj svakodnevnici je takoe vrlo A, ako smatramo sebe za izuzetno otvorene osobe,
znaajna. Zbog sunca nam nisu potrebne baterijske mogli bismo sve zidove i krov napraviti od stakla.
lampe po cijeli dan, niti moramo da grijemo svoje Dobili bismo toliko besplatnog grijanja i svjetla uz
domove tokom odreenih godinjih doba. Moemo minimalne trokove struje. Ali onda bismo se
suiti ve napolju i ouvati hranu bez potrebe za takoe morali brinuti o pticama i kamenju koje bi
hemikalijama i moemo ii na godinji odmor na udaralo u nau kuu.
ak toplija odredita, kako bismo lijepo potamnjeli,
mada, ako sumnjamo u prave moi sunca, mogli
bismo "lijepo" izgorjeti.
3.7.1 Pasivna solarna energija
Znanje savremenog doba je uznapredovalo na

mudrostima tradicije, kako bi stvorilo veliki broj
metoda za iskoritavanje solarne energije do
maksimuma. Arhitekte i graevinci koriste pasivni
solarni princip kako bi proizveli najvee koliine
besplatnog osvjetljenja i grijanja uz pomo suneve
svjetlosti. Njihov najjednostavniji oblik se bavi
izborom boja.
U Grkoj se na svakom koraku susreemo sa

pasivnim solarnim principom, a da toga nismo ni
svjesni. Fasade njihovih kua su bijele zbog toga
to bijela boja reflektira svjetlost, to znai da se
moe odravati hladnija temperatura u kuama. Slika 3.15. Solarno osvjetljenje u arhitekturi
Obratni uinak se na slian nain moe postii
farbanjem zidova kua u crno, u svrhu
maksimiziranja grijanja kue sunevom energijom.
Slika 3.16. Solarno grijanje u arhitekturi
3.7.2. Fotonapon
S druge strane tehnolokog spektra, postoje aktivne

metode za koritenje solarne energije, ukljuujui i
fotonaponske elije, koje su nastale iz grkih rijei
za svjetlo "photo" i jedinice za elektrini napon
"volt". Logikim slijedom moemo zakluiti da je
Slika 3.14. Solarni principi u arhitekturi

svrha ove vrste tehnologije dobijanje struje iz solarne enrgije dospije na zemljinu povrinu, onda
svjetlosti. bi se upotrebom tolike koliine energije mogle i
vie nego zadovoljiti sve nae energetske potrebe.
Jo krajem 19. stoljea je fotonaponska (PV)
tehnologija bila dostupna, jer je jedan njujorki PV-elija funkcionira na bazi dva ultra-tanka sloja
elektriar dobio primitivnu PV-eliju iz selena. Tek silicija koja su smjetena izmeu dva sloja
1950.-ih godina je ta industrija zaista procvala i to sainjena od elektroda, kako je prikazano na slici
predstavljanjem silicijske tehnologije i istragama 3.17. Gornji silicijski sloj je napravljen tako da
koje je izvrio ameriki program za izuavanje sadri preveliki broj elektrona, a donji ima premali
svemira.1 broj istih. Suneva svjetlost prodire u silicijske
slojeve i aktivira elektrone koji su skupljeni na
S obzirom na to da je to bila tako aktivna gornjoj katodi. U meuvremenu, privremeni
industrija, njena tehnologija se stalno razvijala i nedostatak elektrona u silicijskim slojevima stvara
usavravala. Prve silicijske PV-elije iz 1950.-ih jednosmjerni elektronski tok, dok se elektroni
godina su bile oko 4% efikasne. Ali, od tada su kreu prema katodi.
istraivanja i razvoj stepen efikasnosti popeli na
skoro 30% uz upotrebu nekih savremenih metoda.11
11
To znai da se preko etvrtine ukupne svjetlosti U.S. Department of Energy, Photovoltaic
koja pogodi odreenu eliju pretvara u elektrinu Milestones, Energy Information Administration,
energiju. Pretvaranje "samo" etvrtine moda i ne http://www.eia.doe.gov/
izgleda mnogo, ali ako znamo da oko 7x1017 kWh
Slika 3.17. Princip rada fotonaponske elije
itav sistem je tzv. poluprovodnik. Proizvedena

energija se prenosi i skladiti u bateriji odakle se
moe koristiti odmah, kao istosmjerna struja (IS),
ili obratno, kao (na)izmjenina struja NS.
Rezultat je iskoristiva, besplatna struja.
Danas, fotonapon podrava industriju koja je jo u

razvoju, za izgradnju precizno izgraenih skupova
fotoelijskih ploa koje se mogu koristiti na
razliitim lokacijama i omoguavaju
mnogobrojnim ureajima funkcioniranje bez
potrebe za zamjenom baterija. Najpoznatije
upotrebe PV-a su u vezi sa programom za
izuavanje svemira interplanetarnim stanicama,
satelitima i planetarnim istraivanjima pomou
robota. Ali naravno, PV-tehnologija se ne mora
samo zadravati iskljuivo na vanzemaljskim
prostranstvima.
Slika 3.18. Interplanetarna svemirska stanica

Slika 3.21. Solarno napajanja jedne kole
Slika 3.18. Robot sa solarnim napajanjem
Postoje mnogi "prizemljeniji" naini upotrebe

fotonapona koji se danas lahko mogu primijeniti.
Jedan od najkorisnijih naina upotrebe ove sjajne
tehnologije je snabdijevanje udaljenih lokacija
strujom. To bi znailo da je nepotrebno ugraditi
dodatne kablove za provoenje struje samo da bi se
vratila elektrina energija nekoj meteorolokoj
stanici, koja se nalazi na vrhu planine, ili da se brod
koji se nalazi na sredini okeana mora oslanjati na Slika 3.22. Solarna energija za pokretanjae automobila
dovoljnu koliinu struje, da bi obavio poziv
upomo putem radija. Zahvaljujui fotonaponu,
strunjaci na Sjevernom i Junom polu su u
mogunosti da izvre svoja ispitivanja sa vie nego
dovoljnom koliinom struje na raspolaganju.
Slika 3.19. Napajanje strujom meteorolokih stanica Slika 3.23. Solarna energija u poljoprivredi
Slika 3.20. Solarno napajanje radio ureaja na brodu

Slika 3.24. Solarna energija u graevinarstvu

U urbanoj sredini su bezbrojni naini primjene ove katastrofe, itd... Njeni principi se, takoe, mogu
tehnologije. Zamislimo da sva vozila vie nisu primijeniti na konceptu centralizovane
ovisna o gorivu i da se oslanjaju iskljuivo na elektrane.Ve nekoliko takvih instalacija
solarnu energiju. funkcionira, te nas snabdijevaju strujom koja ne
zagauje i koja ne koristi nikakva goriva.
Dok bi se itavo polje PV-ploa moglo koristiti i

odravati za proizvodnju centralizovane solarne
struje, neki od najee implementiranih modela
solarnih elektrana koriste, radi maksimalnog
uinka, ogledala za skupljanje svjetlosti.
Najkompaktnija od njih funkcioniu u vidu

solarnih antena, gdje se suneva svjetlost reflektira
do take kada je u stanju da direktno proizvede
struju, radei na principu slinom televizijskoj
satelitskoj anteni.
Slika 3.25. "Ukljucimo" se na sunce
Najvei problem za modernu PV-industriju jeste

cijena. Jednostavno reeno, fotonaponske ploe su
skupe da bi ih se nabavilo a i proizvelo. Silicij
mora biti izuzetno istog kvaliteta, a koliina
potrebna za jednu PV-plou od 50 W bi bila
dovoljna za oko dvije hiljade raunara. Iako je
silicij jedan od najzastupljenijih elemenata na
svijetu,1 dobijanje njegovih najiih oblika
zahtijeva ne samo novac, nego i specijalne ureaje.
Solarna industrija ulae velike napore da svoje

proizvode uini pristupanima. S obzirom na to da
su cijene obrade silicija osnovna barijera koju bi
trebalo prevazii, naunici i ininjeri rade na Slika 3.26. Solarna elektrana na principu solarnih antena
smanjivanju potrebnih koliina silicija a da time ne
tete PV-kvalitetu. Napravljeni su sistemi koji Nadovezujui se na ovaj sistem, velika polja
koriste ogledala i/ili soiva kako bi skupili sunevu rotirajuih ogledala usmjeravaju sunevu svjetlost
svjetlost na minimalan broj PV-elija, ali, poto na centralni strujni toranj, gdje zagrijane tenosti
zahtijevaju vie prostora za ogledala i soiva, esto koje se unutra nalaze doseu temperature skoro do
znaju biti i nezgrapni pod odreenim okolnostima. 1500C.
Stoga je najsavremenije polje idustrije rad sa
hologramima koji preusmjeravaju sunevu
svjetlost, a tvrdi se da bi bi takvi modeli bili do
75% povoljniji od tradicionalne PV-ploe.12
Sa tako niskom cijenom nema prepreka, pa zato

onda i mi ne bismo koristili fotonaponske sisteme i
zapoeli graditi "PV-bate" u svom domu, krovu ili
zidu.
3.7.3. Solarne elektrane
Solarna energija je poeljna zbog svoje sposobnosti

da ostane decentralizovani izvor energije i da time
izbjegne brojne zamke koje prijete centralizovanim
Slika 3.27. Solarna elektrana sa rotirajuim ogledalima
energetskim izvorima; nestanci struje, kvarovi
mree, nestaice goriva, agresije, prirodne

Trea vrsta modela, sistem korita, koristi polje kunog budeta kada bi sva, ili dio energije koja
rotirajuih parabolinih ogledala, da bi sabrala otpada na grijanje, dolazila besplatno od sunca.
sunevu svjetlost sa prolaza izlijevanja tenosti na Dalje utede su mogue ako se kombinira sa
centralizovanu lokaciju u svrhu proizvodnje struje mjerama efikasnosti o kojima smo neto ve
ili centalnog grijanja.1 govorili, a tvrdi se da bi se solarnim grijanjem
moglo opskrbiti i do 90% potreba domainstava za
toplom vodom u Evropi.1
Najjednostavniji sistemi podrazumijevaju da

nabavimo stari bojler ili neki slini rezervoar, da ga
prikljuimo na vodovodne cijevi i postavimo na
suncem osvijetljen prostor. Ali tu dolazi do velikih
gubitaka toplote i obino se dobivena topla voda
izgubi do jutra.
Slika 3.28. Solarna elektrana sa parabolinim ogledalima
Solarne antene imaju prednost to su modularne,

kao kune fotoelijske PV-ploe, to znai da, ako
je potrebna vea koliina energije, dovoljno je
samo konstruisati i spojiti jo antena.
Strujni toranj, s druge strane, ima drugu vrstu

prednosti, a to je to je u stanju da odrava energiju
satima, to znai da se malo energije gubi. Slika 3.29. Najjednostavniji solarni kolektor
Sistemi korita za sada ostaju najpouzdaniji i Da bi se sistem poboljao, dobivanjem

cijenom najpovoljniji za iru upotrebu.1 tzv.kolektora sa rezervoarom, dodatno se izoliraju
cijevi, a bojler se moe ak i ofarbati u crno,
3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke oslanjajui se na prosti podatak o bojama koji smo
ranije spomenuli osvrui se na pasivni solarni
Ne moramo ekati da neka firma odlui da sagradi princip, kako je prikazano na slici 3.29
solarnu elektranu u naoj zemlji, ili da cijene
fotovoltanih sistema opadnu. Postoji jedna vrsta Jo bolji efekat se postie postavljanjem bojlera u
energije, pored struje koju proizvodi PV ili veliku kutiju koja bi se pokrila nekim providnim
elektrana, a koja nam je dostupna. To je tehnologija prekrivaem a, za jo vei uinak, bi se mogao
primjene solarne energijeza zagrijavanje. koristiti sistem malih cijevi umjesto jednog velikog
bojlera, te poveati povrinski dio kojeg suneva
Pravilnim koritenjem solarna energija moe se svjetlost direktno pogaa.
vriti zagrijavanja kao i strujom iz PV ili elektrana.
U veini sluajeva se te mogunosti prenose na Na ovaj nain, jedini strah koji preostaje je da u
zagrijavanje vode koja se opet dalje koristi za bilo hladnijim regionima tokom zime nisu efikasni ni
koju svrhu. Na primjer, prvi solarni kolektor je ovi tzv.pljosnati kolektori niti prosti kolektori sa
konstruisan u vicarskoj prije otprilike dvjesto spremnikom.13 Meutim, uz dodatak pumpe,
etrdeset godina, i od tada se koncept koristio u elektronike, ventila, specijalne tenosti za
narednom stoljeu u sklopu evropskih ekspedicija u zagrijavanje i specijalnog vodenog rezervoara,
Africi. sistem bi bio potpun za skoro sve mogue vanjske
uslove, i omoguio bi da besplatna topla voda
Sjetimo se da i kod kue preko polovine uvijek bude dostupna. Rezultat je modernizirani
energetskih potreba domainstava otpada na ekvivalent vicarskom solarnom kolektoru
grijanje, a onda zamislimo mogunost utede izgraenom 1767.godine.1

Za koji god sistem se odluimo, moemo ga

koristiti za bilo koju svrhu za koju nam je potrebna
topla voda, bilo za kuu ili zgradu. Svaki od njih
ima irok dijapazon upotrebe, kao to je
zagrijavanje prostorija, vode (npr.za tuiranje ili
sudoper), ili ak kako bismo zagrijali vodu u
bazenu.
Meu ova tri glavna oblika solarnih kolektora

(kolektor sa rezervoarom, pljosnati ili vakuumski)
moe se ispostaviti da je jedan od ovih modela
nedoslijedan, a drugi je moda efikasniji nego to
je ba i neophodno. Izbor pravog kolektora ne
zavisi samo o naem budetu, nego i o planovima
sa besplatnom toplom vodom koju mo dobiti.
Primjene solarnih kolektora je ograniena na

prostor oko kua i zgrada pa su trokovi za
Slika 3.30. Montirani solarni paneli
kompletan sistem, u poreenju sa fotonaponskim
Pored toga, savremeno ininjerstvo je ostvarilo jo elijama dosta nii. Drugi od razloga je i postojea
efikasnije sisteme od gore pomenutih, sa (ne)efikasnost takve tehnologije.
uobiajenom stopom efikasnosti od oko 50%.
Takvi visokotehnoloki sistemi, tzv.vakuumski U zavisnosti od lokalnog trita, potpuni,
kolektori, mogu biti i do 75% efikasniji14 jer su profesionalni vakuumski sistemi bi za poetak
gubici toplote svedeni na minimum, a prikazani su kotali oko nekoliko hiljada US$, i to za najbolje
na slici 3.31. primjerke to je jo uvijek upola manje nego PV-
sistemi. Meutim, kako je svakim danom
Sistem radi na takvom principu da se cijev dostupniji veliki broj povoljnih modela otvaraju se
ispunjena zagrijanom tenou nalazi u sklopu vee bezbrojne mogunosti kombiniranja upotrebe.
staklene cijevi iz koje se sav zrak iscrpio. Sada,
kada je vakuum unutar vee cijevi, nema Ne samo da sebi moemo priutiti ovakvu solarnu
"vazdunog mosta" preko kojeg bi toplota mogla da tehnologiju ve danas, nego neke od njih moemo i
pobjegne putem otvora u cijevi. Stoga skoro sva sami izgraditi, npr. kolektore na principu tzv. "do it
toplota ostaje unutar sistema i pretvara se u korisnu yourself" ("uradi sam").
energiju za zagrijavanje vode. Jedini problem sa
ovakvim vakuumskim sistemima jeste to oni Ne samo da su cijene relativno niske, nego i da
kotaju barem duplo vie od standardnih pljosnatih emo, poto sami moemo izgraditi sistem, biti u
kolektora, ali ako je unutar granica naega budeta, stanju da ga odravamo sa veom brigom i
onda bi vei troak u narednih nekoliko godina bio razumijevanjem, u sluaju kvarova. Tu smo i
nadoknaen. znaemo tano ta i kako to popraviti.
Ovo je upravo ona vrsta genijalnosti koju elimo

promovirati. Ona ne samo da podrava lokalnu
ekonomiju, nego se i ljudi lijepo osjeaju, dok
prstom pokazuju na svoj krov i vide da takvim
radom doprinose i okoliu.
12
Patel-Predd, Prachi, Holographic Solar, Technology
Review, http://www.technologyreview.com/, April 25,
2006
13
Marken, Chuck, Simple Hot Water: Solar Batch
Heaters, Home Power, Issue 108, August-September
2005.
14
Navitron, Evacuated Tube Solar Hot Water Panel (20
Slika 3.31. Vakuumski suncani kolektori tube), http://www.navitron.org.uk/

ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA 21
4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA

Sistemi koje promoviramo su jednostavni. Ne radi Mada bazirani na prosjenim vrijednostima, ovi
se ni o kakvoj komplikovanoj nauci. Sve ime se podaci mogu biti jako korisni za nae svrhe.
treba sluiti jesu zdrav razum i osnove Moemo vriti procjene o tome koliko je solarna
vodoinstalaterstva i stolarstva, pa emo biti na energija primjenjljiva u odreenim okolnostima.
dobrom putu ka manjim raunima za grijanje, i Dok injenica stoji da svako moe iskoristiti
ouvanju okolia od energije iz fosilnih goriva. potencijal solarne energije, geografske odlike
okoline i meteoroloke eme naeg grada mogu
4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH imati uticaja na cjelokupnu uninkovitost s
obzirom na cijene.
Naravno da je lahko primijetiti injenicu da je
solarna energija intenzivnija na nekim mjestima Suneva svjetlost se probija u bilo kakvim
nego to je na drugima. Ljeto u Egiptu je savren vremenskim okolnostima, ali njena snaga slabi
period za iskoritavanje suneve energije, dok zima prolaskom kroz oblake, tzv. difuzna svjetlost ili
u Norvekoj ba i nije najpovoljnije vrijeme da bi indirektno zraenje. Mnogo snanije je, dakako,
se oslanjalo na nju. direktno zraenje suneve svjetlosti koje dopire do
zemljine povrine bez opstrukcija u vidu oblaka.
Kako bismo imali predstavu o tome koliko tano Ali, ak i na maglom obavijenom mjestu poput
potencijala imamo, saznajmo koliko je priblino Londona, dovoljne koliine svjetlosti jo uvijek
solarna zraenje u naoj okolini. Takve podatke dopiru do povrine i mogu se koristiti kao izvor
obino moemo dobiti kontaktirajui oblinju solarne energije.
meteoroloku stanicu. Na primjer, juni dijelovi
15
Bosne i Hercegovine imaju klimu slinu Popovi, Dragan and Elena Bokov, Potentials of
mediteranskoj, dok na sjeveru preovladava Renewable Energy, as found in Golob, Robert, Andrej
kontinentalna klima. Ovo, oigledno, ima veze i sa Gubina, Erich Podesser and Suad Halilevi, eds.,
solarnim zraenjem, jer je na junim dijelovima Balkan Power Center Report: Guidelines for
Renewable Energy Sources Technologies, March 10-
ono oko 1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240
11, 2005.
kWh/m2,15 to je otprilike prosjek za ovaj region 16
Hystad, Dag, seminar about solar energy in Bitola,
(1300 kWh/m2).16 Macedonia, November 13, 2005.
Slijedei vaan statistiki podatak je broj sunanih

dana u godini, u sluaju Bosne i Hercegovine je to
oko 270 dana godinje.17
Slika 4.1. Prosjek godinje solarne radijacije na svjetskom nivou

4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG Na lijepom, sunanom, ljetnom danu, tenost koja

PANELA se zagrijala u cijevima obino dosee temperature u
iznosu od oko 60-80 C ili vie, dok jedan takav
Kljuni dio sistema solarnog kolektora jeste panel. dan zimi dozvoljava temperaturne vrijednosti od
To je dio kroz koji suneva svjetlost ulazi u cijeli oko 50-65 C.19 Ovi statistiki podaci ukazuju na to
sistem i proizvodi besplatno grijanje. Radi na da, za razliku od miljenja mnogih, solarni
principu minijaturnog staklenika smjetenog na kolektori rade jednako dobro i tokom zime.
krovu kue. Najvanija je prisutnost suneve svjetlosti, a ne i
visokih vanjskih temperatura. Zapravo, kada su
Panel pretvara onaj isti problematini efekat vanjske temperature previsoke, to moe blago da
staklenika, odgovoran za klimatske promjene koje umanji efikasnost solarnih kolektora,20 to je
trenutno prijete naoj planeti, u pozitivne svrhe. injenica koja se esto zanemaruje, a koja je veoma
Ali, umjesto zagaene atmosfere, postavljen je vana i na polju fotonaponskih panela.21
transparentni prekriva koji sprijeava izlazak
suneve svjetlosti, dok apsorbirajua ploa i 4.2.1. Kuite panela
izolacija slue kao primaoci te solarne energije,
slino kao to to ini zemljina povrina kod Koristimo drvo kao gradivni materijal za nae
globalnog zagrijavanja. kuite panela jer je jako, obino je povoljno i ima
sposobnost izolacije koja je potrebna kako bismo
minimizirali gubitke toplote.
Slika 4.2. Princip funkcioniranja solarnog panela
Prekriva omoguava da najvei dio suneve

svjetlosti ue u panel, mada jo uvijek apsorbuje i
reflektira jedan mali dio iste,18 te, iako odreene
koliine ipak mogu proi kroz transparentni
prekriva, sa pravim materijalima je taj nedostatak 18
mogue minimizirati. Slino tomu, mnogo energije Streib, Jrgen, Hot Water From the Sun, English ed.
se moe izgubiti u vidu toplote koja izlazi bono ili George McNamara, Verlag Josef Margraf, Frankfurt,
Germany, 1992.
sa donjih strana panela, ali izolacijom i upotrebom 19
Rodik, Daniel, Do-It-Yourself Hot Water, Zelena
materijala sa izolacionim osobinama (kao to je Akcija Zagreb, http://www.zelena-akcija.hr/, 2005.
drvo), takvi gubici se mogu takoe umanjiti. 20
Keller, Klaus, discussion about solar energy in Tuzla,
Rezultat je maksimalna koliina energije dobivena Bosnia and Herzegovina, October 18, 2006.
i apsorbirana u sistemu, a koja nakon toga prelazi u 21
Drschner, Christian, Das Missverstndnis von den
tenost unutar cijevi i zagrijava vodu. Minderertrgen von PV-Anlagen im Sommer, solid
gGmBH, http://www.solid.de/, August 2, 2006.

9 Nakon to izmjerimo (dva puta!) i isijeemo koji e kasnije initi pozadinu panela. Uinimo
daske na eljene dimenzije (imajui u vidu da isto sa sa drugom, duom daskom, te konano
kuite mora biti oko 5 cm krae od privrstimo popreni dio na sredinu kuita.
transparentnog prekrivaa), drvo treba isjei po
potrebi (ako ve isjeeno drvo nije dostupno ili
ako je preskupo, onda fino imirglamo daske i
nanesemo dva sloja laka otpornog na
vremenske prilike).
9 Kada su sve daske spremne i osuene,

poredamo ih tako da se uklope. Potom ih
moemo sastaviti. Ne zaboravimo nanijeti
lijepak za drvo na sva mjesta gdje se daske
spajaju.
Slika 4.5. Praktino je koristiti L-uvrivae
Slika 4.3. Lijepljenje bonih strana
Slika 4.6. Provjeriti razmak bonih strana
9 Na dio koji e initi pozadinu panela treba

privrstiti arafima aluminijsku plou u
prilino ravnomjernim razmacima, a ne
zaboraviti je privrstiti i za srednji popreni
dio.
Slika 4.4. Uvrivanja bonih strana kuita 9 Uspravimo panel i nanesemo silikon na svaki
oak, kako sa unutranje tako i sa spoljanje
9 Ponimo tako to emo krajeve kraih daski strane, na mjesta gdje se sastavljaju
spojiti na jednu duu. Spojimo ih koristei se aluminijska ploa i daske.
arafima na krajevima, a koristimo male L-
uvrivae za potporu, postavljajui ih na dio

Slika 4.7. Donja ploa je od aluminijuma Slika 4.8. Nanoenje silikona na kuite
Ne treba nanositi silikon na dio koji e sainjavati

donji kraj panela, kada je postavljen koso na krovu
Na ovaj nain sva vlaga i/ili kondenzacija stvorena
unutar panela moe da izae (iskapa) na tu stranu.
9 Kada smo nanijeli silikon, kuite panela se

smatra zavrenim i moemo ga ostaviti po
strani tokom slijedeih koraka.
Slika 4.9. Zavreno kuite panela
Slika 4.10. Drveno kuite i aluminijski lim sainjavaju kuita panela
4.2.2. Sistem cijevi
Prvi dio apsorbirajue ploe jeste mrea cijevi kroz

koju e tei voda, odnosno zagrijana tenost.

vanjsku povrinu svih fitinga, zavisno od toga

na kojem e se mjestu spajati.
Slika 4.11. Smijer protoka vode kroz mreu cijevi Slika 4.13. ienje fitinga ianom vunom
Radi daljeg razumijevanja teksta, nazvaemo
horizontalno postavljene cijevi presjeka 22mm 9 Prije no to nastavimo, nakratko skupimo sve
"cijevi koje provode vruu izlaznu vodu" ili "cijevi cijevi i fitinge kako bismo ih uporedili sa
kroz koje ulazi hladna voda", dok emo uspravne, gotovim kuitem panela i vidjeli da li sve ide
vertikalne cijevi presjeka 15mm nazvati po planu. Bolje je ovo sada uiniti, tj. prije no
"paralelnim cijevima". Vano je napomenuti da to je izgradnja cijevnog sistema zavrena
paralelne cijevi uvijek moraju biti manjeg presjeka inae emo se ili vie namuiti oko
od onih koje se koriste za dotok ili isputanje, jer se prilagoavanja cijevnog sisitema kuitu ili
inae umanjuje efikasnost. kuita cijevima.
9 Treba izrezati sve cijevi na odgovarajuu 9 Sada kada smo sigurni da e cijevni sistem
duinu kako bi se uklopile u kuite panela odgovarati kuitu panela, moemo poeti sa
koje smo ve izgradili. Dok to radimo obratimo spajanjem cijevi i fitinga. Ako nemamo
panju da duine odgovaraju nama potrebnima. iskustva sa lemljenjem, naemo nekoga ko je
Plastini nosai i svaki fiting utie na duinu iskusan da nam pomogne, ali nevjerovatno je
cijevnog sisitema. jednostavno nauiti kako se to radi.
Slika 4.12. Rezanje cijevi je prosto i brzo

Slika 4.14. Lemljenje sa plamenikom
9 Nakon mjerenja i odgovarajueg sjeenja 9 Nanesemo pastu za lemljenje na cijevi i fitinge
cijevi, oistimo krajeve svake cijevi na svim kontaktnim mjestima. Previe je i u
komadiima iane vune, kao i unutranjost i ovom sluaju bolje nego premalo! Ovaj prvi
korak u procesu lemljenja je apsolutno

neophodan, jer pasta dozvoljava otopljenom

lemu (kalaju) da utie u fitinge gdje je potrebno
da se stvori vrsta veza poput iga.
Slika 4.17. Lemljenje radi produavanja cijevi
Slika 4.15. Nanoenje paste na cijevi i fitinge
9 Nosei zatitne rukavice, sada zagrijavamo

cijev i fitinge koristei se plamenikom, a
plamen lagano pomjerajui sa jedne na drugu
stranu, kako bi se izbjeglo paljenje metala.
Temperatura je dovoljno visoka za nanoenje
lema kada se lem u dodiru sa cijevi odmah
pone topiti, te izazvati ulivanje lema u cijevi i
fiting. Slino kao to je sluaj sa pastom, Slika 4.18. Lemljenje T-fitinga
previe lema je bolje nego premalo.
Slika 4.19. Lemljenje bakarne redukcije 22/15 mm
9 Nakon to su sva spojita dobro zalemljena,

provjerimo da li su vam cijevi negdje uplje.
Za to je potrebno jedan otvor cijevi zaepiti, te
cijev ispunite vodom. Provjeriti svaki fiting da
li curi ili ne. Ako bismo vidjeli da ipak negdje
postoji upljina, jo uvijek je moemo
Slika 4.16. Kalaj za lemljenje se dodaje popraviti. Ispraznimo vodu iz sistema i ponovo
samo sa gornje strane i sam razliva zagrijemo spojite gdje je proputalo vodu.
Paljivo ga odvojimo ekiima i klijetima (ali
9 Ponovimo ovu radnju na svakom spojitu sa nositi rukavice!). Ponovo isturpijamo i
bilo kojom vrstom fitinga. Vjerovatno e biti oistimo sva spojita (veina upljih mjesta su
male stvrdnutih kapi lema na donjem dijelu posljedica loeg lemovanja sa premalo paste ili
spojita. Moemo ih otkloniti turpijom za lema nanesenog prvi put).
metal, ali to nije neophodno.

4.2.3. Apsorbirajua krila
Slijedei koraci su u vezi sa izgradnjom

apsorbirajuih krila potrebnih za izradu
apsorbirajue ploe. Ova krila se prave na taj nain 9 Postavimo sistem cijevi unutar kuita panela
to se bakarne ploe djelimino saviju oko cijevi, kako bismo izmjerili irine i duine potrebne za
to omoguava odgovarajui kontakt i dozvoljava bakarna krila. Ova krila mogu ii od fitinga do
dovoljan dotok toplote tenosti unutar cijevi. fitinga, ali ne bi trebala biti postavljena na
nekom od njih, jer se time smanjuje broj
pravilnih spojita izmeu cijevi i krila.
9 Primijetiemo da su vanjskim paralelnim

cijevima potrebna neto kraa krila, jer su
redukcije na L-fitinzima due od obinih T-
fitinga.
9 Krila mogu biti i dovoljno iroka tako da se

donekle poklapaju, ali to nije neophodno.
Vanije je izmjeriti razdaljinu izmeu vanjskih
paralelnih cijevi i unutranjih zidova kuita
panela.
Slika 4.20. Sastavljanje kuita i cijevovoda u cjelinu
9 Treba se uzeti u obzir i obim cijevi u 9 Oznaimo i izreemo bakarnu plou prema
odreivanju prave irine ploe koja e da ini dimenzijama koje smo izraunali. Obavezno
budue krilo. Ali to se moe jednostavno nositi rukavice radi otrih likenih ivice. Ne
izraunati odreivanjem polovine obima cijevi treba zaboraviti isturpijate ivice nakon rezanja,
(O) i oduzimanjem presjeka cijevi (p). Zatim, kako bistmo sprijeili daljnje povrede.
to dodajemo navodnoj irini krila koju ste
ranije izraunali () da bismo dobili pravu
irinu krila potrebnu za bakarne ploe. U
sluaju cijevi prosjeka 15 mm, znai da je
prava irina krila zapravo za 8,55 mm vea od
navodne irine.
Slika 4.21. Raunanje irine bakarnih krila
Slika 4.22. Rezanje bakarnog lima prema mjerama

9 Kao i ranije sa lemljenjem, obavezno

nanesemo dovoljno paste za lemljenje na donji
dio cijevi i na udubljenje krila. Ne moramo
lemovati cijelu duinu krila, nego samo na
nekoliko mjesta da bismo zatitili cijev i krilo i
spojili ih zajedno. Sada smo spremni za
lemljenje krila sa sistemom cijevi.
Slika 4.23. Turpijanjem ivica se stitimo od moguih povreda
9 Postavimo izrezane ploe na donji dio kalupa

za lim. Postavimo ploe u sredinu i oznaimo
liniju po sredini ploe ako je to neophodno.
Paljivo postavimo gornji dio alata za
kalupljenje lima uz sredinju liniju i gumenim
ekiem dva dijela ovog alata spojimo. Ovo
zna biti prilino glasno.
Slika 4.26. Priprema lemljenja bakarnih krila za cijevi
Slika 4.24. Pravljenje utora na limenim kricima
9 Sada moemo poeti sa sklapanjem

apsorbirajuih krila i cijevnog sistema. Prvo Slika 4.27. Lemljenje bakarnih krila za cijevi
oistimo sva spojita izmeu cijevi i krila (oko
paralelnih cijevi i u udubljenom dijelu 9 Posljednji korak u izradi apsorbirajue ploe
bakarnog krila). jeste njeno farbanje crnom mat farbom, na
onim dijelovima cijevi koji su izloeni, tj. gdje
suneva svjetlost direktno pada na cijevi. Prije
no to to uinimo, teba obavezno obrisati svu
prainu koja se skupila na njoj i onda je
temeljito oistiti nitro-razreivaem. Zatim
nanesemo crnu mat farbu na cijelu plou,
ukljuujui cijevi, fitinge i bakarna krila. To
teba uraditi to je mogue ravnomjernije, jer bi
se prekomjernim nanoenjem farbe na
odreenim mjestima smanjila efikasnost samog
kolektora, i jer bi previe farbe moglo zapravo
da izolira apsorbirajuu plou od dolazee
Slika 4.25. Izgled bakarnog krila sa udubljenjem suneve svjetlosti.

Slika 4.29. ienje nitro-razreivaem prije farbanja
4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosai
Slika 4.28. Zalemljena krila i cijevi spremni za farbanje
Slika 4.30. Principska ema kompletiranja solarnog panela
Naredni koraci su u vezi sa dijelovima koji e aluminijske folije, koja joj umanjuje sposobnost
sainjavati panel. Izolacija se ugrauje kako bi se zadravanja toplote i umanjuje efikasnost za oko
minimizirao gubitak toplote, dok bi se ista ta 2,5%. Plastini nosai apsorbirajuu plou ine
izolacija mogla istopiti u direktnom dodiru sa stabilnijom unutar kuita panela, dok drveni
vrelom apsorbirajuom ploom kada ne bi bilo nosai isto ine sa transparentnim prekrivaem.

9 Izmjerimo i izreemo izolacioni plou od

staklene vune, koja treba da se uklopi u kuite
panela. Ne zaboravimo da ona mora biti iste Slika 4.33. Izlaz/ulaz za cijevi izvan solarnog panela
visine, tako da emo morati izrezati staklenu
vunu u sredini kako bi se uklopila u sredinji 9 Prije ugradnje apsorbirajue ploe, pripremimo
popreni dio. Zatim, samo jednostavno plastine nosae tako to emo isjei njihov
postavimo aluminijsku foliju na drveno kuite gornji dio i privrstiti ih donjim dijelom u
tako da je njome pokriven izolacioni dio. kuite.
Slika 4.34. Sjeenje dijela plastinih nosaa

Slika 4.31. Postavljanjeizolacione ploe od staklene vune
9 Sada teba postaviti zavrenu apsorbirajuu

plou unutar kuita panela kako bismo
odredili gdje e striti uvodne i odvodne cijevi
iz kuita te gdje emo uvrstiti plastine
nosae.
Slika 4.35. Lijepljenje oko ulazno/izlaznih cijevi

Slika 4.32. Montiranje plastinih nosaa
9 Ugradimo apsorbirajuu plou, uklapajui
9 Kada smo oznaili, sklonimo apsorbirajuu jednu cijev u netaknutu rupu, a postavljajui
plou i izbuimo rupe na kuitu. Na jednoj drugu na mjesto gdje je isjeen komad drveta.
strani trebamo izrezati komad drveta, da bi se Nanesemo lijepak za drvo na odstranjeni
apsorbirajua ploa mogla potpuno uklopiti u komad drveta, te ga vratimo na isto mjesto sa
kuite. kojeg je bio otklonjen. Kada se lijepak osui,

obavezno nanesemo dovoljno silikona na dvije preferiramo polikarbonatne ploe, jer su odline za
cijevi koje stre iz kuita panela, da bi se zadravanje suneve svjetlosti unutar panela i lake
zaepile izbuene rupe i zatitile od vlage. su, ali i dovoljno jake da se nee lahko polomiti. L-
9 Izreemo dva komada drveta i provuemo profili jednostavno zapeate cijeli panel sa gornje
jedan dugi araf kroz oba. Potom ih zavrnemo strane, kako u panel na bi ulazila vlaga.
za drveni popreni dio koji je u sredini, ali
oprezno, da ne probijemo kroz aluminijsku
plou na dnu. Ova dva komada moraju biti u
istoj ravni sa drvenim kuitem.
9 Najprije poloimo polikarbonatnu plou (ili

kakvu god providnu plou ve koristimo) na
vrh kuita panela. Odsijeemo krajeve po
potrebi ako se negdje ne uklapaju duine, sa
Slika 4.36. Drveni drai za providni prekriva panela izuzetkom to donji dio mora da bude za oko
5cm dui od donje ivice. Zatim postavimo L-
4.2.5. Transparentni prekriva i L-profili profile na povrinu kako bismo izmjerili duine
neophodne za kolektor. Isjeemo ih na eljene
Bliimo se kraju izrade naeg solarnog kolektora. duine, a na krajevima isjeemo komade u
Transparentni prekriva slui za proputanje obliku kockice da bi se L-profili uklopili na
suneve svjetlosti, minimiziranje gubitka gornjoj strani.
povrinske toplote, te za sprijeavanje prodiranja
kie i snijega. Mogu se koristiti brojni alati, mada
Slika 4.37. Postavljanje polikarbonatne providne ploe na solarni panel
9 Sada moemo pripremiti L-profile tako da se 9 Polikarbonatna ploa ima dva razliita lica.
uklapaju na kuite panela. Ako koristimo tanje Jedna je strana napravljena tako da se okree
aluminijske profile kroz njih jednostavno moe prema suncu. Ako nismo u potpunosti sigurni
uvrnuti arafe i moemo odmah prijei na treba pitati trgovca za tu podatak. U svakom
slijedei korak Inae, treba izbuiti rupe sluaju, zatitnu foliju, koja je na objema
duinom profila, te kasnije kroz njih zavrnutu stranama ploe, treba otkloniti. Zatim, treba
vijke u kuita panela. zalijepiti komad iroke, providne ljepljive trake

na dno ploe koja e biti na donjem kraju. Ovo kuite i jako ga pritisnite na mjesta gdje je
sprijeava ulazak i zadravanje praine ili vlage silikon.
unutar kanala polikarbonata.
Slika 4.38. Priprema aluminijskih L-profila Slika 4.41. Priprema za lijepljenje polikarbonatne ploe
9 Slino, nanesemo silikon i na gornje i obje

ivice na stranama polikarbonatne ploe, te na
unutranjost L-profila. To e panel bolje drati
zatvorenim.
Slika 4.42. Silikonom namazati i L-profile

Slika 4.39. Priprema rupa za zavrtanje u ivicu panela
9 Na kraju, samo zavrnemo L-profile u drveno
kuite, poevi od gornje ivice panela prema
stranama profila. Nakon to provjerimo da li je
jo negdje potrebno silikonom zatvoriti otvore,
zavrili smo sa izradom panela i moemo ga
instalirate na krovu.
Slika 4.40. Ljepljiva traka sprijeava ulazak praine
9 Kada je transparentni prekriva pripremljen,

nanesemo dosta silikona na gornje ivice gornjih
i daski koje su sa strane kuita panela NE
nanosimo silikon na donju dasku, jer kroz
njene otvore vlaga i kondenzacija koje se
stvaraju unutar panela mogu da izau. Potom Slika 4.43. zavrna montaa L-profila
paljivo postavimo transparentni prekriva na

POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 33
5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA

Solarni panel je najvaniji dio kompletnog solarnog Zove se aktivni sistem, jer ima pokretljive dijelove
sistema za zagrijavanje vode, ali bez ostatka i podrazumijeva elektroniku. Suprotni, pasivni
sistema, u sutini, imamo samo moderno izraena model, je sistem kojem manjka gore pomenuto i
kutija na krovu. Ono to slijedi jesu upute o oslanja se na principe prirodnog vodenog toka.
instaliranju kompletnog sistema, koristei se Prednost aktivnog sistema se ogleda u tome to
osnovnim principima vodoinstalaterstva i grijanja. voda krui bez obzira na vanjske temperature,
Ako smo bez iskustva u ovom poslu, najprije se dakle, kada god je pumpa ukljuena (instalirani
posavjetujmo sa strunjakom, ili ak platimo za sistem kod nas ima runi prekida, pored
njihovu pomo. Ako se upustimo u rada alternativnog elektronskog regulatora koji pokree
samostalno, pomou uputa koje slijede, moe sve rad pumpe prema temperaturnim razlikama panela i
izgledati kao "sitnica", mada se moda nikada bojlera).
ranije i nismo sluili svojim znanjem za te svrhe.
5.2. SISTEMI ZATVORENE
Opis koji slijedi predstavlja instaliranje solarnog I OTVORENE PETLJE
panela kakav je napravljen na naem seminaru i
skoro svaki drugi projekat moe biti drugaiji. Instalirani sistem je sistem zatvorene petlje jer
Duine cijevi su razliite, razni fitinzi, itd. e biti tenost za provoenje toplote (npr.antifriz) koja
neophodni da bi se zavrio ovaj sistem, to svaki tee kroz cijevi u naem panel-kolektoru nije u
posao ini jedinstvenim iskustvom. Dakle, na direktnom dodiru sa vodom koju emo koristiti iz
slijedee upute gledajmo kao na vodi za izradu bojlera. Sistem otvorene petlje, sa druge strane,
funkcionalnog vlastitog solarnog kolektora. mijea vodu koja se grije u panelu sa vodom koja
se koristi iz bojlera. Najvei problem sa sistemima
5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI otvorene petlje je to lahko dolazi do kalcifikacije
sa dotokom novih vodenih tokova i to pri jako
Sistem koji je instaliran nije najjednostavniji, ali je niskim temperaturama moe doi i do pucanja
jedan od najefikasnijih. Napravili smo tzv. aktivni, cijevi.22
sistem zatvorene petlje. Slika 5.1 predstavlja
osnovne dijelove ovakvog sistema. 22
U.S. Department of Energy, Solar Water Heating,
DOE/GO-10096-050, FS 119, March 1996.
Slika 5.1.
Po svojoj prirodi, sistem zatvorene petlje ne koristi temperature, ali se ipak trebaju provjeravati i treba
svjeu/novu vodu, jer zadrava istu tenost cijelo ih mijenjati svakih tri do deset godina,53 da se
vrijeme, time minimizirajui taloenje kamenca. efektivnost tenosti protiv smrzavanja ne bi
Da bi se suzbile temperature smrzavanja, najee izgubila.
se obini antifriz (etilen glikol), ili rijeenje Sistemi zatvorene petlje funkcioniraju na principu
povoljnije za okoli (propilen glikol),23 a oba se neprekidne cijevi u kojem voda krui iz panel-
obino mijeaju sa vodom u otprilike istim kolektora u bojler i tako ukrug. Unutar bojlera, ona
omjerima.24 Obje solucije su otporne na niske

tee kroz izmjenjiva toplote, a izlazi na krovu da Svrha elinog kuita je dvostruka: prvo, titi
bi se dalje zagrijavala pod sunevom toplotom. panel da ga ne bi vjetar oborio ili da se ne bi
uvrnuo, a drugo, odie panel od krova za barem
5.2.1. Instaliranje panela 10cm, stvarajui dovoljno prostora da kia ili snijeg
mogu proi ispod njega (bez podizanja bi zimi, uz
mali snijeni nanos, moglo doi do smanjene
efikasnosti uz poveanje mogunosti truljenja
drveta i stvaranja rupa kroz koje bi ulazila vlaga).
9 Postavimo elino kuite na krov. Da bismo

dobili dovoljno prostora za montau mogu se
skinuti nekoliko crijepova sa krova.
9 Da bismo privrstili elino kuite za krov,

postavimo ga iznad dvije krovne grede, a zatim
buimo crijepove i krovne grede
odgovarajuim borerima.
Konstruisano je specijalno kuite za solarni panel i

instalirano na onu stranu krova koja je okrenuta
prema jugu. Izgraen od L-profila koji su od metala
i obojen zatitnom farbom, napravljen je prema Slika 5.3. Principska ema postavljanja panela na krovu
dimenzijama ve izgraenog panel-kolektora.
Kuite ima rupe koje slue za postavljanje na krov
i one za dobro privrivanje panela.
Slika 5.4. Buenje crijepa radi provlaenja cijevi i arafa
9 Provucimo jedan dugi araf kroz rupe, i

uvrstimo sa donje strane grede podlokom i
maticom, kako je prikazano na slici5.3.
Postavimo kratku cijev oko arafa da bi bila
stabilnija podloga na donjoj krovnoj gredi.
elino kuite postavimo na kraj cijevi, a
Slika 5.2. Krovno elino kuite za solarni panel
maticu i podloku privrstimo sa gornje strane.
Silikona zatvorimo upljine u meuprostoru

cijevi i crijepi, kako se voda ne bi slijevala u

potkrovlje.
Slika 5.5. Detalj arafa na krovu
9 Isto ponovimo za sve etiri ivice elinog Slika 5.8. Uvrivanje panela na kuitu
kuita, prije nego donesemo panel-kolektor na
krov. 5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu
Slika 5.6. elino kuite spremno za instaliranje panela
9 Konano, panel-kolektor se privrsti za elino

kuite arafima u nekim od manjih rupa.
Razni fitinzi i cijevi se trebaju montirati na panel-

kolektor na samome krovu. S obzirom na to da je
ovo najvia taka sistema tu se montira ventil za
ozraivanje. On je kljuni dio za isputanje zraka ili
plina iz sistema koji bi u suprotnom mogli da mu
kode. Instaliran je na krovu, ali bi moda bilo
bolje da je postaviljen ispod samog krova, na
najviu taku! Postavljanjem sistema ispod samog
krova, olakava se pristup istom, te se ne treba
penjati na krov kako bi se provjerilo da li
Slika 5.7. Montaa panela na elino kuite funkcionira.

Nakon privrivanja svih fitinga za panel, rupe na krovnim crijepovima. Jako privrstimo
crijepovi su vraene i krov zatvoren. Sve fitinge i dvije polovine svakog holendera (nije potrebno
cijevi temeljito oistimo ianom vunom i koritenje kudelje ili paste, jer je veza sama po
isturpijamo. Pri lemljenju, obavezno koristimo sebi vrsta).
zatitne rukavice!
9 Specijalni fitinzi, zvani holenderi (dolaze u dva

oblika jedan je "muki", drugi "enski"), su
zalemljeni za cijevi kroz koje ulazi hladna i
izlazi topla voda, a koje stre van panela. Z
apanel je privren "enski" dio holendera.
Slika 5.11. Gornja cijev sa fitinzima i ozranim ventilom
Slika 5.9. Holender na izlaznoj cijevi
9 Dvije serije fitinga lemimo jednu za drugu. Za

donju, cijev kroz koju ulazi hladna voda,
potreban je "muki" dio holendera i redukcija
od 22/15mm, a potom L-fiting.
Slika 5.12. Montiranje ozranog ventila
Slika 5.10. Donja cijev sa fitinzima i redukcijama
9 Gornja, cijev za isputanje tople vode, je malo

komplikovanija, jer joj je takoe potreban
ventil za ozraivanje. Ovdje koristimo "muki",
dio holendera koji treba lemiti za redukciju
dimenzija 22/15mm, potom za T-fiting, a zatim
za L-fiting. Na strmoj strani T-fitinga, fiting
zavrnut za ventil se takoe mora lemiti. Nakon
to se ohladio, ventil za ozraivanje se Slika 5.13. Montirani holender na donjoj cijevi
jednostavno zavrne specijalnom kudeljom i
pastom radi vreg spoja. 9 Nanesemo silikon na upljine u crijepovima.
Svaku crijep vratimo na mjesto da bi se krov
9 Kada rasporedimo obje serije fitinga moemo ponovo uklopio. Time je panel potpuno
ih privremeno zavrnuti za oba "enska" dijela instaliran i odsada moemo raditi u prostoriji.
holendera na cijevi za ulaz i izlaz vode.
Oznaimo ih na mjestima ulaza u krov,
skinemo fitinge i probuimo rupe na
crijepovima na oznaenim mjestima. Zatim
zalemimo cijevi za L-fitinge i uklopimo ih u

Slika 5.15. Konstrusanje cjevovoda je individualno
Slika 5.14. Montirani holender na gornjoj cijevi
5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju
Slika 5.16. Dimnjak je dobra orijentacija kroz kuu

9 Cijevi su namjerno instalirane paralelno sa
dimnjakom, jer to omoguava laku
orijentaciju na potkrovlju i u prizemlju. Cijevi
montiramo na prethodno postavljene palstine
nosae.
Sada treba da smislimo nain na koji emo

instalirati sistem cijevi da bi spojili panel, koji je na
krovu, za bojler koji e se nalaziti na etai ispod.
Ovaj dio zavisi od arhitekture svake kue. U
svakom sluaju, treba raditi na minimiziranju broja
cijevi neophodnih za doseg bojlera, ne samo iz
razloga to vie materijala podrazumijeva i vie
trokova, nego i zbog toga to uz due cijevi dolazi
i do mogue veeg gubitka toplote, naroito ako se
instaliraju van prostorije.25
9 Instaliramo L-fitinge na cijevi koje izlaze kroz

krovne crijepove, kako cijevi iz kojih izlazi
topla voda, tako i onih na koje ulazi hladna, te Slika 5.17. Cijev na plastinom nosau
smo ih spojimo.
9 Poto dimnjak koristimo kao orijentacionu
taku, izbuimo rupu u podu i provuemo

cijevi, kako bismo mogli dalje raditi sa njima u

prizemlju.
Slika 5.18. Cijevi provedene po dimnjaku
5.2.4. Instaliranje bojlera
Treba unaprijed imati zamisao kako instalirati

bojler i povezati ga sa cijevima sa tavana. Bojler
koji koristimo ima petlju za izmjenjivanje toplote
za koju smo spojili cijevi iz solarnog panela sa
krova. Bojler je i napravljen tako da se voda u
njemu zagrijava na dva naina. Kada je vani
previe oblano, moemo ga prikljuiti na na
elektrinu struju. Takvi sistemi rezervnog naina
zagrijavanja su neophodni u skoro svim, pa i
najsunanijim i najtoplijim klimatskim podrujima,
Slika 5.19. Kobinirani bojler za toplu vodu
zbog toga da bi topla voda uvijek bila dostupna.53
9 Nakon to na bezbjedan nain privrstimo
bojler na zid (ili gdje elimo da ga postavimo),
spojimo ga sa vodovodnim cijevima uz pomo
kudelje i paste radi vrte veze. Spojite ga i za
elektrino grijanja, tj. elektrine kablove u
zidu.
Slika 5.20. Spajanje bojlera na vodovodne cijevi

Slika 5.21. Prikljuenje bojlera na elektrinu struju
9 Zatim, izmjerimo cijevi potrebne za ulaz/izlaz

vode u bojler, uzimajui u obzir i sve
neophodne ventile i fitinge, kao i budue
mjesto za pumpu i ekspanzionu posudu.
Slika 5.23. Gornji izlaz izmjenjivaa sa ventilom
Dvije vane stvari koje treba napomenuti su da se:
1. na dnu bojlerovog izmjenjivaa za toplotu
5.2.5. Instaliranje termometra//barometra,
instaliramo T-fiting, to e ga spojiti sa ispusnim
ventilom koji omoguava da se sistem puni i prazni pumpe i ekspanzione posude
po potrebi i
2. dobro bi bilo instalirati jednosmjerni (tzv.

Nepovratni) ventil na izlazu izmjenjivaa, tako da
tokom noi zagrijana voda ne krui prirodnim
tokom nazad u ohlaeni kolektor na krovu.
Vrh izmjenjivaa za toplotu vodu smo postavili kao

izlaz tople vode i na tom mjestu ugradili
jednosmjerni ventil, a ispusni ventil blizu donjeg
dijela koji slui za vodu koja dotie. Bilo bi,
meutim, znatno efikasnije da to uradimo obratno.
Tada bi se dotokom tople vode sa gornje strane i
njenim oticanjem prema dole, prije no to izae iz
bojlera, stvarala termalnu stratifikacija vode u
bojlera i time poveala efikasnost kolektora.26
Nakon instaliranja fitinge sa izmjenjivaem toplote,

Slika 5.22. Donji izlaz izmjenjivaa sa ispustom prelazimo na instaliranje ostalih konstruktivnih
dijelova potrebnih sistemu.

Uz pomo termometra vidimo kolika je holendera i zalemimo na cijevi sa obje strane

temperatura u sistemu kolektora, a koja e se (ovom dijelu procesa e vjerovatno biti
znatno razlikovati od vode za upotrebu u bojleru. potrebne redukcije).
Dodavanjem barometra smo u stanju da oitamo
koliki je pritisak u sistemu, kako bismo mogli
nadgledati isti u sluaju proputanja/curenja i
takoe u sluaju oteenja sistema u smislu visine
pritiska koji mu kodi.
Pumpa omoguava da tenost za provoenje

toplote (antifriz) krui sistemom u ma kakvim
uslovima mi to eljeli. Protok tenosti kontrolira
runi prekida privren na zid, a moe se
postaviti na na tri strujna nivoa (ovakve pumpe
imaju niske potrebe za strujom).
Slika 5.25. Trobrzinska niskoenergetska pumpa
Ekspanziona posuda slui kao veliki sigurnosni
ventil sistema. U sistemu se moe razviti visok 9 Spojamo ekspanzionu posudu za cjevi, koje
pritisak i temperatura koji proizvode paru i plin, a isputaju toplu vodu iz izmjenjivaa toplote,
koji bi mogao raznijeti cijevi bilo gdje unutar koristei obini T-fiting i fitinge koji dou uz
petlje. Ali instaliranjem ekspanzione posude samu posudu Naa posuda ima drae za
plinovi odlaze u gumeni "balon" unutar metalnog vjeanje o zid.
kuita i na siguran nain se isputaju kroz njen
vrh.
U sva tri sluaja trebamo obratiti panju na fizike

dimenzije ovih dijelova (za pumpu i ekspanzionu
posudu je potrebno vie prostora). Nije toliko bitno
gdje tano u sistemu instaliramo ove elementi, ali
radi lake upotrebe su postavljeni blizu jedne
drugima i blizu bojlera. Pri svakom lemljenju
cijevi, obavezno zatitimo zid od plamena koristei
se odgovarajuim materijalom (npr. kamenom
ploom).
9 Instaliramo termometar/barometar koristei se

obinim T-fitingom, na iju jednu stranu
postavimo ovaj mjera.
Slika 5.26. Ekspanziona posuda zapremine 5 litara
5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju
Slika 5.24. Termometar/barometar u sistemu
9 Pumpe su obino teke, tako da trebamo na zid

privrstite jake arafe/nosae, i zato da se time
nuno ne stvara dodatni teret za cijevi. Spojila
pumpu u petlju sa dva "enska" dijela

dolo do snienja pritiska. Ako izgleda kao da

sistem nigdje ne proputa, moemo koristiti
pumpu da sistem napunimo vodom kroz
ispusnog ventila. Koritenje vode za prvu
provjeru sistema vam omoguava da testiramo
sistem i da vidimo da li negdje voda curi
duinom cijevi. Nakon to ste zadovoljni
rezultatom, tj. kada vidimo da nigdje ne
proputa, moete otvoriti ispusni ventil da voda
Poto je solarni panel spojen cijelim putem od otee, a sistem napuniti antifrizom.
samog panela, kroz potkrovlje, do prizemlja,
preostaje nam jo da spojimo cijevi za one u
bojleru, termometar/barometar, pumpu i
ekspanzionoj posudi, te tako dobijemo zatvarenu
petlju.
9 Ponimo sa radom na bojleru, jer je to mjesto

na kojem je poloaj cijevi ograniene,. Due
cjevi koje stre sa potkrovlja ostavimo
otvoreima za rezanje po potrebi.
Slika 5.28. Zavrna spajanja cjevovoda u zatvorenu petlju
Slika 5.27. Zatvorena petlja detalj oko bojlera
9 Nakon to izmjerimo gdje cijevi moraju biti

postavljene, probuimo rupu u zidu,
provuemo cijevi kroz nju i zalemimo na Slika 5.29. Vizelno i testiranje pod pritiskom
mjestima gdje je to neophodno. Naravno,
ponovo postavimo plastine nosae na zid da bi Najprije koristimo zrak da bismo provjerili da li
cijevi bile stabilne. sistem proputa vodu, jer se time osigurava da
sistem ostane suh iznutra, zato to popravke
9 Izreemo cijevi sa potkrovlja na duine koje su lemljenjem nisu tako jednostavne/efektivne kada je
potrebne kako bi se one spojile sa cijevima unutranjost cijevi vlano.
bojlera, uzimajui u obzir i duine L-fitinga.
Ako sistem ipak negdje proputa tenost, najlaki
9 Kada konano zatvorimo sistem cijevi moete nain da saznamo odakle tano proputa jeste da
testirati da li imamo curenje. Najbolja metoda pomijeamo malo vode sa obinim deterdentom
je koritenje rune pumpe kako bi se sistem za pranje posua. Nanesimo mjehurie iz sapunice
ispunio zrakom kroz ispusnog ventila, a zatim na mjesta gdje sumnjamo da tenost proputa i
oitavanjem na barometru provjerili da li je gledajmo gdje izlaze novi mjehurii. esto se

propusna mjesta nalaze na mjestima koja su malo izolacionog materijala na cijevi, onoliko
omotavana npr. kudeljom, pa stoga najprije dugog da pree zid/plafon sa obje strane. Zatim
provjeravamo njih. ih ispunimo nekom vrstom pur pjene ako ste
izbuili preveliku ili isuvie neuglednu rupu.
5.2.7. Izolacija i zavrni radovi
Nakon to smo proveli malo vremena na

provjeravanju sposobnosti sistema, moemo poeti
zavrne radove. To podrazumijeva instaliranje svih
cijevi, jer one mogu izgubiti dosta toplote prije Slika 5.31. Montiranje izolacije na cijevi
nego to ona i dospije do bojlera, kreui se od
panela koji je na krovu. Pored toga, cijevi su
najosjetljivije na zimske niske temperature, i mada
bi naa tenost za provoenje toplote (npr. antifriz)
trebala da titi cijevi od pucanja, ona nee sprijeiti
odlazak toplote proizvedene iz solarne energije. Ali
izolacija hoe.
Slika 5.32. Zaprivanje neuglednih rupa pur pjenom

Slika 5.30. Cilindrina izolacija za cijevi
9 Nije potrebno imati jedinstvenu, konstantnu
Postoji specijalni cilindrini izolacioni materijal za
duinu izolacije koja bi se obavijala oko
cijevi, a moemo ga nai u raznim veliinama za
svakog prevoja cijevi da bi na tim mjestima
cijevi raznih promjera. Ove uplje, spuvaste tube
bila odgovarajua izolacija. Znajui to,
mogu izdrati kako vrelinu cijevi tako i sprijeiti
isijecimo preostalu izolaciju tako da se uklapa
njezin odlazak u atmosferu.
izmeu svih tuba koje smo prethodno ugradili
u zidove, plafone, podove, ili prevoje cijevi.
9 Lahko ih je namontirati: samo rasijeemo tube
po duini koristei se otrim noem (nekada se
9 Na mjestima gdje smo zatitili cijev plastinim
i prodaju ve isjeene). Potom ih obavijemo
nosaima, jednostavno izolaciju ureemo sa
oko cijevi, a one e se same za njih privrstiti.
okolnih strana, a izoliramo to je vie mogue
cijevi, fitinge i dijelove koji su blizu bojlera, te
9 Moda je najbolje poeti ondje gdje smo buili
iznad krova i na samom panelu.
rupe u zidovima ili plafonima. Samo stavimo

9 Trebamo i izolaciju zatititi na odgovarajui

nain. Postoji specijalna izolaciona traka koja
koja minimizira gubitke toplote. Ova traka
moe biti od posebnog znaaja za krov, kako bi
gubici toplote bili veoma mali, ili bilo gdje
kada su spojena dva dijela/komada izolacije.
Slika 5.34. Izoliranje dijelova oko bojlera
23
Personal communication with Daniel Rodik, Zelena
Akcija Zagreb, http://www.zelena-akcija.hr/, September
18, 2006.
24
All Solar, Inc., Active Solar heating Systems,
http://www.asolarelectric.com/.
25
Earth Friends Romania (Prientenii Pamantului), DIY
System for Building Solar Collectors General, 2003.
26
Slika 5.33. Izolacija savreno prijanja za cijevi Jehle, Felix and Joseph Muttenzer, discussion about
solar energy in Tuzla, Bosnia and Herzegovina,
9 Konano, ako radimo u kui koja je izgraena September 29, 2006.
od betona, kao u naem sluaj, moemo
koristiti malo pur pjene i prekriti je gipsom, a
po potrebi i okreiti.

ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENERGIJE 44
6. ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENRGIJE

Jo jedna varijanta solarnog kolektora kojeg smo vodom. S obzirom na to da vakuum ne moe
sami izgradili je kratko opisana u ovom poglavlju. nastati u cijevima, topla voda koja je napustila
Iako nije ba efikasan poput sistema kolektora panel se zamjenjuje hladnom vodom iz rezervoara.
ranije opisanog, zasigurno radi dovoljno dobro pod Cjelokupni proces stvara prilino brz vodeni tok u i
odgovarajuim okolnostima, a kota znatno manje iznosu od oko 60 l/sat. Ovaj efekat se nastavlja sve
od prethodnog aktivnog sistema kolektora dok je vanjska temperatura via od one u
zatvorene petlje. rezervoaru i panelu.
Ovaj predstavlja tehniku suprotnost, tj. pasivni,

sistem kolektora otvorene petlje. Pasivan je, jer mu
nisu potrebni aktivni, elektronski dijelovi da bi
funkcionirao. Po svojoj prirodi, sistem otvorene
petlje ne moe biti efikasan tokom zimskog perioda
u regijama gdje temperature dostiu vrijednosti
ispod take smrzavanja, a poto se voda koja ze
zagrijava u panelu mijea sa vodom za upotrebu, ni
antifriz se ne moe koristiti.
Meutim, smatramo da je ova vrsta sistema

savrena za vikendice i ljetnikovce. Njihova
povoljna cijena znai da da nije potrebno pretjerano
investirati u ovakve solarne sisteme. Najefektivnije
vrijeme za upotrebu ove jednostavne vrste sistema
je upravo vrijeme kada najvei broj ljudi boravi u
svojim vikendicama, dakle, od kasnog proljea do Slika 6.1. Direktni termosifonski efekat - zagrijavanje
rane jeseni.
Naalost, kada su vanjske temperature nie, npr.
Mada ovi sistemi mogu biti manje efektivni, tokom noi ili kada je oblano, dolazi do obrnutog
djelomice zbog korozije koja se javlja izmeu efekta, kako je prikazano na slici 6.2.
dvaju razliitih vrsta metala, potrebe za toplom
vodom u jednoj vikendici su obino male u Hladna vanjska temperatura izvlai svu toplotu iz
poreenju sa potrebama normalnog domainstva, sistema, stvarajui prirodno kruenje vode kojim se
to znai da e sistem trajati mnogo godina, topla voda istjeruje iz rezervoara pri emu njena
inenii ga veoma isplativim rjeenjem po pitanju toplota biva izraena sa povrine panela.
energetske potronje.
Prema tome, ako vi ili vai prijatelji imate

vikendicu, zato ne biste isprobali i solarnu
energiju? Bie vam drago to jeste!
6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT
Najjeftiniji solarni kolektori rade na principu

pasivnog sistema bez pumpi ili drugih pokretnih
dijelova pomou fenomena zvanog termosifonski
efekat. Kovneksnost tenosti za provoenje toplote
se stvara uz pomo priodnih temperaturnih razlika,
kako je prikazano na slici 6.1.
U sistem uvodimo hladnu vodu koja puni cijevi i

rezervoar do vrha. Sunce zagrijava vodu koja je
unutar cijevi panel-kolektora, a kako se toplota
poveava, topla voda se prirodno penje do vrha, Slika 6.2. Inverzni termosifonski efekat - hlaenje
gdje izlazi iz panela i penje se do rezervoara sa

I pored gubitaka, termosifonski sistem moe da nas velikim dijelom to je potrebni materijal mnogo
opskrbi sa vie nego dovoljno toplote pri povoljniji. Obino plastino bure se moe koristiti
odgovarajuim uslovima. S obzirom da ne postoji kao rezervoar, a plastine/gumene tube otporne na
nikakva elektronska niti mehanika sprava u toplotu mogu sluiti kao cijevi, kako je prikazano
termosifonskom sistemu, anse za raspad sistema na slici 6.3.
su svedene na minimum. Ovi sistemi su povoljniji i
otprilike kotaju upola manje od aktivnog sistema,
Slika 6.3. Pasivni solarni kolektor u funkciji
6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu rezervoara, to e nam biti potrebne due cijevi za
njihovo spajanje, to opet podrazumijeva vei
Mjesto postavljanja rezervoara je jedan od kljunih gubitak toplote. Mogunost ublaavanja ove pojave
elemenata za ispravno funkcioniranje jeste smjetanje to je mogue veeg broja cijevi u
termosifonskog efekta. Najnia taka u rezervoaru zgradu, pored samog rezervoara (moda bi ga
za vodu treba biti smjetena iznad najvie take mogli okaiti na vrh potkrovlja).
panela, tj. na izlazu pri vrhu (slika 6.3).
Postavljanjem rezervoara ispod ovog nivoa bi Druga vana stvar je znati kako upravljamo
znatno umanjilo efikasnost termosifonskog efekta, termosifonskim sistemom bez upotrebe
jer se vodeni tok time smanjuje. elektronskih ureaja. Izgleda prilino beskorisno
imati sistem bez izvora za vodu koja bi ga
U stvari, to je rezervoar postavljen vie iznad pokretala. Morali bismo konstantno sistem puniti
panela, to je i efektivniji. Meutim, prije nego to kantama vode, svaki put kada nam je potrebna
rezervoar postavimo na nekoliko metara iznad topla voda. Jedan od naina pomou kojih moemo
panela, imajmo u vidu da su cijevi najosjetljivije na izbjei punjenje rezervoara svaki dan jeste da ga
gubitke toplote u sistemu. to je panel udaljeniji od spojimo sa glavnim vodovodnim cijevima koje
vodom opskrbljavaju na dom.

Slika 6.4. Poboljana efikasnost sistema se postie izdizanjem rezervoara
Naravno, takav sistem mora biti reguliran, da nam 6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA
ne bi konstantno ulazila hladna voda u rezervoar i
hladila toplu vodu zagrijanu solarnom energijom. Izmjene se mogu napraviti i na samom sistemu
Najlaki nain reguliranja je putem prostog plovka- cijevi. Na primjer, smanjenjem promjera cijevi sa
regulatora, poput onih u vodenim rezervoarima 15mm na 10mm smanjuje se i efikasnost za oko
toaleta. Ovaj regulator minimizira dotok hladne 1% zbog manjeg protoka vode, ali bi se time i
vode iz glavnih vodovodnih cijevi, a ona pomou trokovi mogli umanjiti za ak 10%.
njega odlazi u donje dijelove rezervoara, kada je
nivo vode posebno nizak, kako je prikazano na slici Meutim, moda su i najznaajnije mogue
6.5. modifikacije u vezi sa cjelokupnim nainom
postavljanja cijevi. Postoje male razlike kod ranije
pomenute mree paralelnih cijevi, ali jedno
izuavanje koje je provela jedna njemaka
organizacija ukazuje na neznatne razlike u
efikasnosti kada je u pitanju postavljanje ulaznih i
izlaznih cijevi. Umjesto toga, dolazi do veih
promjena ako se u potpunosti izostavi paralelni
sistem cijevi.
Slika 6.5. Plovak-regulator za hladnu vodu
Kada jednom ue u rezervoar, hladna voda se

zadrava blizu dna, a sav talog ostaje na samom
dnu. Hladna voda iz najniih slojeva moe tei van
rezervoara u panel, dok zagrijana voda iz panel-
kolektora ulazi pri samome vrhu. Ako se u
rezervoaru nalazi suvie vode, ugradi se preliv-
cijev da bi ta suvina voda na bezbjedan nain
otekla. Konano, kada koristimo toplu vodu iz
rezervoara, nivo vode opada, sputajui plovak
regulator i omoguujui dotok nove, hladne vode u
Slika 6.6. Nekoliko varijanti paralelnog spajanja cijevi
rezervoar i time startajuu ciklus od poetka.

Najei alternativni nain postavljanja cijevi je potreban vei broj cijevi, pa i cijena panela time
tzv. sistem S-cijevi ili zmijski sistem cijevi. raste.
Porijeklo za ovakav naziv je oigledan, jer se cijevi
previjaju u tom obliku. Prednost ovog sistema jeste
to koritenjem jedne jedine cijevi za cijelu
apsorbirajuu plou nema potrebe za svim onim
fitinzima neophodnim u paralelnom sistemu cijevi.
Pored injenice to ih ne moramo kupovati, nestaje
mogunost proputanja u panelu, osim ako cijev ne
pukne.
Slika 6.9. Razmak paralelnih cijevi je 10-15 cm
Kod mree paralelnih cijevi je optimalna udaljenost

meu pojedinanim cijevima oko 15cm, mada je
kod udaljenosti od 10cm panel efikasniji za ko 5%.
Slika 6.10. Razmak savijenih cijevi je 12-17 cm
Slika 6.7. Od jedne cijevi se savijanjem napravi eljeni oblik Kod S-cijevnog sistema, cijevi se moraju saviti u
krug promjera oko 17cm, dok bi krug promjera
Sve dok se prekoraenja temperature i pritiska 12cm poveao efikasnost za 6% (ini se, meutim,
nadgledaju, kao to je pomenuto ranije, najvee da se veim savijanjem od ovoga riskira oteenje
anse za pucanje cijevi lee samo u pravljenju same ili pak pucanje cijevi).49
S-cijevi. Moe se kupiti ili napraviti sprava za
savijanje cijevi, ali moemo ih i runo savijati. Uz 6.3. APSORBIRAJUA PLOA
dosta opreza moemo cijev (maksimalno 10-
16mm) savijati oko stabla ili nekog stuba, a da je Izbor epsorbirajue ploe na panelu kolektora je
ne bismo slomili ispunimo je finim pijeskom i veoma vaan. Na primjer, standardna debljina
zaepimo oba kraja. Na koji god nain to radimo, ploe koja se koristi je oko 0,5mm, ali
imajmo na umu da malo nakosimo horizontalne udvostruavanjem iste bi se poveala efikasnost za
dijelove cijevi tako da se zrak ili plinovi ne 8%. Meutim, i trokovi bi se znato uveali, ak i
zadravaju unutra (slika 6.7). vie od efikasnosti.
Slika 6.8. Maina za savijanje cijevi
Jo jedna injenica vezana za cijevi, a koju valja

Slika 6.11. Limene trake se mogu uplesti izmeu cijevi
uzeti u obzir, jeste njihova razdaljina. Uopteno
vai da, to su cijevi blie jedna drugoj, to je Zapravo, poveanjem debljine preko 1,2mm dolazi
efektivniji kolektor, ali, isto tako, to su blie, to je samo do neznatnog porasta u efikasnosti, jer je sve

tee provesti toplotu sa deblje ploe u cijevi. Mogu prethodne metode, tj. sa ianim omama ili
se koristiti ak i tanje ploe, to smanjuje ukupan "ispletene" metode.
troak, te je lake raditi sa njom i oblikovati metal u
eljenu formu. Da bismo maksimizirali koliinu dotoka suneve
svjetlosti koju prima panel, trebate uzeti u obzir
Vaan je nain na koji su ploe spojene sa nain na koji sunce obino sija u regiji gdje ivimo.
cijevima. Na primjer mogue je samo klijetima Naravno da postavljamo panel na mjesto gdje nema
oprezno utisnuti aluminijska krila oko cijevi ili bi sjenki, tj. hlada, tako da emo moda morati
se limene trake mogle uplesti izmeu cijevi, kao posjei nekoliko grana sa drvea. Meutim,
korpa. Mada je to lahko izvesti, spojite izmeu najvanije je postaviti ga tako da je manje-vie
cijevi i ploa nije posebice jako, to ove metode okrenut prema jugu. Okretanje panela malo vie
ini manje efikasnim od metode sa krilima. zapadu nego istoku je takoe poeljno, jer su
suneve zrake pri sutonu efikasnije za kolektor od
onih zraka tokom svitanja.
Vano je znati pod kojim emo uglom nagnuti

panel da bi dobili maksimalnu koliinu suneve
svjetlosti. To se se razlikuje tokom cijele godine,
jer je ljeti sunce najvie, a zimi je nie na
nebeskom svodu. Ukoliko neemo da premjetamo
panel nekoliko puta godinje, najbolji je
kompromis izmeu dvaju ekstrema, te postavljanje
panela tako da prima najvie svjetlosti tokom
proljea i jeseni. Ugao nagiba ne utie previe na
efikasnost, osim u sluaju da je panel postavljen
suvie daleko idealnom uglu. Na solarni kolektor
smo postavili paralelno sa krovom radi lakeg
instaliranja i zakljuili da je dovoljno efikasan za
Slika 6.12. Spajanje cijevi za lim pomou ianih omi nae potrebe. Ako doista elimo maksimalno
efikasan panel, terba se posavjetovati sa
profesionalcem za solarne tehnologije.
Jo manje efikasna metoda (za oko 7%) je
postavljanje mree cijevi na metalnu plou, zatim 6.4. SOLARNI KOLEKTORI
buenjem rupa na metalu i privrivanje ova dva
elementa ianim omama. 1m2 panel-kolektora dovoljan za potrebe jedne
osobe za toplom vodom, ukljuujui kapacitet
rezervoara od 80l ako je u pitanju samo potronja
vode u domainstvu. Meutim, ako je cilj
koritenje solarne enrgije za grijanje cijele kue, a
ne samo vode za topla tuiranja, sudopere itd., onda
je potrebna povrina kolektora vee.
etvorolanoj obitelji je potrebno 15-20m2

kolektora i rezervoar kapaciteta 1000-2500 litara27.
Za vodu i centralno grijanje je potrebno oko 0,6-
1m2 na svakih 1000kWh godinje28.
Dva ili vie kolektora se mogu spojiti na nekoliko

naina, bez obzira na to kako namjeravamo koristiti
vodu. Najpoznatije metode su serijska, paralelna i
Slika 6.13.
kombinovana veza
Slino tome, moemo postaviti cijevni sistem na Svaki od ova tri naina ima svoje prednosti i mane:
jednu plou pri emu su i ploa i cijevi od bakra, a kod serijske veze se moe razviti visoka teperatura
zatim ih spojiti lemljenjem. Bolje spojite vode, ali istovremeno moe doi do veeg gubitaka
omoguava efikasnije provoenje od obje iste; kod paralelne veze temperatura je prilino

konstantna u svim panelima, ali u danima kada su domainstvima (za tuiranja, sudopere, itd.),29 dok
male koliine suneve svjetlosti, temperatura vode je serijska veza povoljnija za centralno grijanje,
je niska; kod kombinovane veze se stvara ravnotea mada bi zadnji panel trebalo bolje izolirati od
izmeu dvaju prethodnih veza, to znai da ima i prethodnih da bi se gubitak toplote doveo do
njihove prednosti, ali i mane. minimuma.
Poto smo proitali cijelu skriptu zato jo uvijek

sjedimo na stolici? Zar ne mislimo da je vrijeme da
ustanemo i unaprijedimo svoj okoli? Umjesto
sjedenja i razmiljanja o tome kako je loe opte
stanje, kako je skupo gorivo ili kako struja sve
skuplja, mogli bismo poeti raditi na svom prvom
solarnom kolektoru.
Vrijeme je da ponemo razmiljati o tetnom

uticaju energetskih izvora iz fosilnih goriva,
uvoenju mjere energetske efikasnosti u naim
domovima i zgrabimo dostupne potencijale
obnovljivih energetskih izvora, zato ne prvo
solarne energije.
Uestvujmo u energetskoj evoluciji i neka joj

poetak bude sunan.
27
InfoEnergie Beratungszentrale, Sanieren mit
Sonnenenergie, 2000.
28
Swissolar and InfoEnergie Beratungszentrale,
Sonnenkollektoren fr Warmwasser und Heizung,
2000.
29
Zamfir, Ion, Solar Water Heating Systems, seminar
about solar energy in Bitola, Macedonia, November 13,
Slika 6.14. Razliiti naini spajanja solarnih panela 2005.
U praksi ovo znai da bi paralelna veza vie

odgovarala normalnom koritenju tople vode u

ZAKLJUAK 50
7. ZAKLJUAK
Na mjestu zakljuka elimo dati jo nekoliko bilo koje vrste stakla obavezno uzmajmo u
praktinih savjeta pri koritenje solarnih kolektora. obzir termalnu ekspanziju, po 2mm sa svake
strane e biti dovljno, jer e ono konstantno biti
Pored apsorbirajue ploe i cjevovoda, preostaje izloeno suncu.
jo nekoliko opcija koje vrijedi spomenuti:
9 Solarni panel treba biti dva puta dui od svoje
9 Vrsta farbe koju koristimo za apsorbirajuu irine, a najmanje dug 1m, mada e oigledno
plou moe da ima ogroman uticaj na mjesto na koje planiramo postaviti panel
efikasnost. Sjajne farbe treba po svaku cijenu zahtijevati razliite dimenzije.49
izbjegavati, jer one reflektiraju veliki dio
eljene suneve svjetlosti. Moe se koristiti Prema uputstvima smo zavrili izradu eljenog
specijalna farba "selective coating" iako je vrlo sistema solarnog kolektora i sada se moemo
skupa, ali pridodaje ak oko 15% efikasnosti ili opustiti i uivati u osjeaju zadovoljstva. Ili smo
obina crna mat farba dostupna u svakoj moda tako naporno radili na postavljanju
prodavnici. kolektora i "trali naokolo" pa nam je najpotrebnije
tuiranje. E pa sada to moemo uraditi bez ikakvog
9 Vlaga unutar panela stvara problem, te je zbog osjeaja krivice jer e nae tuiranje sada biti
toga vano zatiti ivice panela to je mogue povoljnije po okoli.
bolje. Ali, ne treba lijepiti donju ivicu poklopca
da bi nakupljena vlaga mogla izai. Poeljno je Ako smo bili dovoljno paljivi, moda smo
izbue i nekoliko rupa na donjoj ivici panela da primjetili jednu bitnu razliku. Obino tuiranje
bi voda mogla da otee. samo isti prljavtinu sa naeg tijela, ali tuiranje
uz upotrebu solarne energije nam moe rasteretiti
9 Kao izolaciju koristimo mineralnu vunu. Ali (ili pak oprati) ekoloku-savjest.
moete koristiti i razne druge materijale, prema
eljama, kako bismo bili obzirniji prema I na kraju. bez obzira gdje instaliramo i sastavimo
okoliu. Trebate znati da i debljina materijala na solarni kolektor, samo je bitno da to uradite.
igra znaajnu ulogu. Smanjimo li debljinu na Kada sistem jednom proradi, uvidjeemo da smo:
2,5cm, moe doi do poveanog gubitka
toplote u panelu za oko 8%. 9 uveliko poeli razmiljati o novim nainima
upotrebe besplatnih energetskih izvora,
9 Ako vie volimo da imamo neku vrstu 9 razvijamo bolje energetske navike kod kue,
staklenog prekrivaa panela umjesto 9 tedimo novac,
polikarbonatnog, postoji nekoliko dobrih 9 postajemo blago "opsjednuti" obnovljivom
izbora, mada moramo uzet u obzir faktore energijom i
poput temperaturnih kolebanja, mogunosti 9 uvamo okoli,
prenosa toplote i otpornosti na grad. Mogli
bismo koristiti obino staklo, ali bi moda Nadamo se da neete moi prestati priati svojim
neto bolji izbor bio kaljeno staklo sa malim lanovima porodice, prijateljima i komijama o
udjelom eljeza debljine 4mm. tome kako fantastino radi va sistem, te da biste i
njima rado pomogli u izradi njihovog vlastitog, to
9 Ako zaista elimo najefikasniju vrstu stakla, je prije mogue.
potraimo specijalno staklo za grijanje vode
solarnom energijom, npr. u Hrvatskoj.30 Kod 30
Lipik Glas, Solarna Stakla, http://www.lipikglas.hr/.

Solarni Kolektor PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Solarni Kolektor PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA

Tuzla, novembar/studeni 2006.

Alternative i mogunosti solarne energije

1.1. HODOM DINOSAURUSA

U savremenim drutvima, ovjeanstvo troi

Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla

Zatim, tu su i oni koji ih zaista lino spaljuju u

Slika 1.1. Ilustracija uz naslov 1.1

Pa ta je onda fosilno gorivo? Fosilno gorivo je, u

1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?

Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste

Alternative i mogunosti solarne energije

2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja

Slika 2.1. Energetski izvori koje ovjeanstvu stoje na raspolaganju

Slika 2.2. Tehniki potencijal obnovljivih energetskih resursa

Sada uporedimo pravougaonik sa onima koji

centralizovanih sistema elektrana, a potrebe za

Investicija u obnovljive energetske izvore se vraa

Jo jedan bitan aspekat je to, uprkos tome to

2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI

Obnovljivi energetski izvori su konano postali

nestrunog naina upravljanja, loeg naina

Alternative i mogunosti solarne energije

3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz

Slika 3.1. Upotreba obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa

3.2. HIDROENERGIJA Grci nisu uspjeli saznati je koliko e se, stoljeima

Brane ne moraju biti velike, kao to je Itaipu, da bi

Alternative i mogunosti solarne energije

Ali uei na negativnim uticajima velikih brana,

Male brane uzimaju u obzir uticaj na okoli, koriste

Slika 3.4. Eksperimentalne elektrane uz koritenje talasa

Plime i oseke koje se redovno smjenjuju u toku

Slika 3.3. Primjer mikro-hidro turbine

3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA

Jo jedan potencijalni izvor hidroenergije se nalazi

Ova tehnologija ima komercijalno dobre izglede,

Talasi su izuzetno efikasni u pogledu energije, jer

Alternative i mogunosti solarne energije

3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA energiju. Pored toga to je najstariji energetski

Slika 3.7. Ne moemo sa sigurnou rei da li su peinski ljudi

Umjesto da punimo pe za spaljivanje smea

Biomasa je moderni termin koji oznaava ono to

Alternative i mogunosti solarne energije

Alternative i mogunosti solarne energije

Slika 3.9. Don Kihotovska borba "za" vjetrenjae

Zatim, tehnologija se na ovom polju razvila do tog

Bilo je problema sa tzv. udarima ptica, gdje su

Jo jedan problem je ometanje radijskih i

Alternative i mogunosti solarne energije

odgovarajue lokacije i sprovesti detaljne procjene Oboavano od davnina i injenica da je jedno od

Slika 3.12. Oboavanje i kultovi sunca su pratilje ljudske civilizacije

Slika 3.13. Energetski bilans sunevog zraenja

Alternative i mogunosti solarne energije

3.7.1 Pasivna solarna energija

Znanje savremenog doba je uznapredovalo na

U Grkoj se na svakom koraku susreemo sa

Slika 3.16. Solarno grijanje u arhitekturi

S druge strane tehnolokog spektra, postoje aktivne

Alternative i mogunosti solarne energije

Slika 3.17. Princip rada fotonaponske elije

itav sistem je tzv. poluprovodnik. Proizvedena