Kompleks kultura

linearnotrakaste keramike
Pojam Bandkeramik = trakasta keramika
prvi se put u arh. literaturi pojavljuje 1884.
g. (F. Klopfleisch prapovijesna keramika
ukraena trakastim motivima za razliku od
Schnurkeramik i megalitske keramike.
Otada je Bandkeramik sinonim za prvu,
izrazito neolitiku kulturu u srednjoj i dijelu
zapadne Europe.
 M. Hoernes, G. Wilke, O. Menghin, W.v.Jenny,
F. Tompa podrazumijevaju pod pojmom
Bandkeramik niz razliitih kultura koje lee uz
Dunav ili su nastale pod neposrednim utjecajem
iz tog prostora, a spajaju ih dvije zajednike
osobine: spirala kao dominantan ukrasni motiv
na keramikom posuu i glaana kamena
sjekira kalupastog tipa (Schuleistenbeil).
Ishoditem Bandkeramike smatraju linearnu
keramiku eke.
spirala kao dominantan ukrasni
motiv na keramikom posuu
glaana kamena sjekira kalupastog
tipa (Schuleistenbeil).
 Kompleks linearnotrakaste keramike moe se podijeliti u
dvije velike skupine ili kruga:
istoni koji obuhvaa istonu Maarsku, jugoist.
Slovaku, zapadni Erdelj, jugozapadni dio Ukrajine,
sjeverni Banat
zapadni koji se prostire u Holandiji, Njemakoj, Belgiji,
zapadnoj francuskoj, vicarskoj, Austriji, ekoj,
Moravskoj, Poljskoj, zapadnoj Maarskoj, jugozapadnoj
Slovakoj, Ukrajini, Transilvaniji, Moldaviji, sredinjoj
Hrvatskoj
granica izmeu istonog i zapadnog kruga ide kroz
srednju Slovaku i junije pravcem izmeu Dunava i Tise
 zajednika obiljeja oba kruga: tehnologija
proizvodnje keramike, odn. obrada gline,
ureenje povrine posuda, nain peenja i
tehnike ukraavanja; pogrebni ritus; razvitak
kroz 4 stupnja to ukazuje na srodne poetke
razlike: oblici posuda, prisutnost odn. odsutnost
slikanja, ukrasni motivi (u zapadnom
prevladavaju krivocrtni, u istonom pravocrtni -
ovo je upitno)
 ova dva kruga razlikuju se kako u cjelokupnom razvoju i
tipologiji keramike, tako i u njenom ukraavanju
u oba kruga dolazi do stvaranja i difrenciranja novih,
manjih skupina u vezi s geografskim i kronolokim
poloajem tu bi trebalo provesti ujednaavanje
terminologije jer neki dijele stvarni zapadni krug ponovo
na zapadnu i istonu skupinu, a isto tako i istoni krug,
to sve unosi brojne zabune
istoni se krug ranije nazivao jo i istonokarpatskom
linearnotrakastom keramikom, a danas prevladava naziv
istona linearna keramika
 Zapadni krug
Josef Antonin Jira otkrio neolitiku
slikanu keramiku u ekoj (tzv. arka
tip)
Izvrio tipoloku diobu LTK:
a) Stariji stupanj akovi tip
b) Srednji stupanj spiralni ukras
c) Mlai stupanj prijelaz na
ubodnotrakasti ukas
 Albin Stocky:
a) Stariji stupanj
b) Mlai stupanj arecky tip (prema lokalitetu
Praha-arka)
Oswald Menghin:
a) Stariji stupanj starija trakasta keramika u ju.
Moravskoj i Donjoj Austriji
b) Srednji stupanj Flomborn stil
c) Mlai stupanj ubodni ornamenti
 W. Buttler:
a) Starija faza - Flomborn stil (snano urezivanje
trakastih motiva, tekua spirala, luni motivi,
meandarske kuke odgovara akovy stilu
eke
b) Mlaa faza Notenkopf (linije presjeene
ubodima ili redovimazareza, spiralni motivi,
pravocrtni prelomljeni motivi
c) Najmlaa faza brojne lokalne skupine
deformacija spirale
 Bohuslav Soudsky:
Starija faza Akovy horizont
Srednja faza Notenkopf
Mlaa faza - arka
 Starija linearna keramika (volutova keramika)
Starija transdanubijska linearna keramika
kesteljski tip (Keszthely)
Akovi tip (eka)
Notenkopf
arka tip (eka)
Zseliz ili eliezovce (Slovaka, zap. Maarska,
ist. Austrija
Korenovska kultura (sredinja Hrvatska,
jugozap. Maarska
 Naselja
Sastoje se od dugakih kua (duljina 6-40
m, irina 6-7m), udaljene su jedna od
druge jedna kua za vie obitelji koje
tvore klan
Naselja s vie stambenih horizonata
horizontalna stratigrafija
 Even Neustupny
I. stupanj najstarija LTK
II. stupanj Akovy
III. Stupanj formiranje regionalnih tipova
IV. Stupanj Notenkopf
V. stupanj - arka
KLN-LINDENTHAL
 Iskopavao 1929-1934 W. von Buttler
Povrina cca 30 000 m
2 odvojena dijela;
u junom veliki broj jamskih objekata koji
su prvobitno smatrani stambenim
nadzemne strukture u sjevernom dijelu
interpretirane kao gospodarski objekti
Danas obrnuta interpretacija
 FLOMBORN KOD WORMSA
Neolitiko (LTK) groblje, iskopavao C.
Koehl 1901
85 kosturnih zgrenaca na lijevom boku s
bogatim prilozima (kalupasti klinovi, nakit
od spondilusa, LTK keramika
 KORENOVSKA KULTURA
Stjepan Vukovi 1956 i 1957. Malo Korenovo
1966. Dragica Ivekovi - Ravnice u Tomaici kod Garenice
uro Jakekvi - Drljanovac kod Bjelovara
Vesna Kliki - Kanika Iva kod Garenice
Malo Korenovo, u Drljanovcu (ograda Hanevaki i ograda
Slavka Jakekovia), lokalitet Tuk u Dautanu, Kanika Iva i
Tomaica Ravnice kod Garenice i Raite u Podgorau
kod Naica
Korenovska kultura
 Stupanj A plastine
aplikacije, duboke bikonine
zdjele s vijencem krunih
otisaka (Perlmuster 2), zdjele
S profila (4, 5, 7), bombasti
lonci (3, 8)
Kanika Iva, Malo
Korenovo
 Stupanj B1
Malo Korenovo,
Drljanovac, Dautan,
Tomaica, Pakrac
zdjele S profila (2, 3),
bikonine zdjele (10),
bradaviaste aplikacije (8)
Ukraavanje urezivanjem
a) samostalne linije
b) 2 ili vie paralelnih
linija= trakasti motiv
c) kombinacija

Stupanj B2 bikonini i S
oblici