Projekat:

Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zagaivanja u Bosni i

Hercegovini
finansiran od strane EC LIFE Third Countries programa

TEHNIKE UPUTE

Sarajevo, juli 2008. godine

INTEGRALNA KONTROLA I PREVENCIJA ZAGAIVANJA
U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

SEKTOR: PRERADE MESA

Sarajevo, juli 2008. godine

 SADRAJ:

1 IZVRNI SAETAK .............................................................................................. 13

2 PREDGOVOR......................................................................................................... 17
2.1 Status dokumenta............................................................................................. 17
2.2 Zakonski osnov i definicija najboljih raspoloivih tehnika............................. 18
2.3 Svrha dokumenta ............................................................................................. 18
2.4 Izvori informacija ............................................................................................ 19
2.5 Kako koristiti dokument (upute za razumijevanje i koritenje dokumenta).... 19
3 OBUHVAT DOKUMENTA................................................................................... 20
4 OPE INFORMACIJE .......................................................................................... 20
4.1 Opis i struktura industrijskog sektora .............................................................. 20
4.2 Ekonomski pokazatelji..................................................................................... 27
4.3 Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda ..................................................... 28
4.3.1 Kvalitet i porijeklo sirovina za proizvodnju ......................................... 29
4.3.2 Kvalitet gotovog proizvoda .................................................................. 30
4.4 Pravni okvir ..................................................................................................... 30
4.5 Kljuni okolinski problemi .............................................................................. 30
4.5.1 Potronja vode, energije i toplote ........................................................ 30
4.5.2 Otpadna voda ....................................................................................... 31
4.5.3 Emisije u zrak ....................................................................................... 31
4.5.4 Otpad .................................................................................................... 32
4.5.5 Buka...................................................................................................... 32
5 OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM
POGONIMA .......................................................................................................... 32
5.1 Prijem sirovina i skladitenje........................................................................... 35
5.1.1 Istovar i skladitenje............................................................................. 35
5.1.2 Sortiranje i pregled sirovina ................................................................ 36
5.1.3 Odleivanje sirovina ............................................................................ 37
5.2 Usitnjavanje, mijeanje i formiranje................................................................ 37
5.2.1 Rasijecanje, rezanje, usitnjavanje i mljevenje sirovine........................ 37
5.2.2 Mijeanje i homogenizacija.................................................................. 38
5.2.3 Drobljenje............................................................................................. 39
5.2.4 Formiranje i istiskivanje ...................................................................... 40
5.3 Procesi proizvodnje proizvoda ........................................................................ 41
5.3.1 Salamurenje i injektiranje proizvoda .................................................. 41
5.3.2 Dimljenje i suenje ............................................................................... 42
5.3.3 Mariniranje .......................................................................................... 43
5.4 Procesi termike obrade................................................................................... 44
5.4.1 Kuhanje i barenje ................................................................................. 44
5.4.2 Prenje.................................................................................................. 45
5.4.3 Pasterizacija i sterilizacija................................................................... 46
5.5 Procesi hlaenja ............................................................................................... 47
5.5.1 Hlaenje ............................................................................................... 47
5.5.2 Zamrzavanje ......................................................................................... 48
5.6 Naknadne procesne operacije .......................................................................... 49
5.6.1 Pakovanje i punjenje ............................................................................ 49
5.6.2 Pakovanje u modifikovanoj atmosferi gasova...................................... 50
5.7 Korisni procesi................................................................................................. 52

3
 5.7.1 ienje i dezinfekcija .......................................................................... 52
5.7.2 Upotreba i potronja energije .............................................................. 53
5.7.3 Upotreba i potronja vode.................................................................... 55
5.7.4 Upotreba vakuma ................................................................................. 57
5.7.5 Rashladni ureaji ................................................................................. 58
5.7.6 Kompresija zraka ................................................................................. 59
5.8 Mesne konzerve ............................................................................................... 59
5.8.1 Odleivanje .......................................................................................... 60
5.8.2 Rasijecanje ........................................................................................... 60
5.8.3 Mijeanje .............................................................................................. 60
5.8.4 Pakovanje i punjenje ............................................................................ 61
5.8.5 Sterilizacija........................................................................................... 61
5.8.6 Sekundarno pakovanje ......................................................................... 61
5.8.7 Skladitenje........................................................................................... 61
5.9 Kuhani proizvodi ( Kaeni proizvodi )............................................................ 62
5.9.1 Odleivanje .......................................................................................... 62
5.9.2 Rasijecanje ........................................................................................... 62
5.9.3 Injektiranje ........................................................................................... 62
5.9.4 Homogenizacija.................................................................................... 62
5.9.5 Kuhanje ................................................................................................ 63
5.10 Trajni proizvodi ............................................................................................... 64
5.10.1 Salamurenje.......................................................................................... 64
5.10.2 Zrenje.................................................................................................... 65
5.10.3 Pranje ................................................................................................... 65
5.10.4 Oblaganje ............................................................................................. 65
5.10.5 Pakovanje ............................................................................................. 65
5.10.6 Pakovanje u atmosferi gas ................................................................... 65
6 TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA .................................................... 67
6.1 Uvod ................................................................................................................ 67
6.2 Voda................................................................................................................. 69
6.2.1 Potronja vode...................................................................................... 69
6.2.2 Otpadna voda ....................................................................................... 70
6.3 Emisije u zrak .................................................................................................. 72
6.4 Potronja sirovina, pomonih materijala i hemikalija ..................................... 73
6.5 Otpad................................................................................................................ 73
6.6 Energija............................................................................................................ 75
6.7 Buka................................................................................................................. 76
6.8 Nesree velikih razmjera i akcidentne situacije............................................... 76
7 TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH............................................... 76
7.1 Ope preventivne tehnike ................................................................................ 76
7.2 Prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda............... 77
7.3 Prevencija i minimizacija nastanka otpada...................................................... 77
7.4 Prevencija i minimizacija potronje elektrine energije .................................. 78
7.5 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ......................................... 78
7.5.1 Odleivanje sirovine............................................................................. 78
7.5.2 Rasijecanje, rezanje, usitnjavanje, mljevenje, homogenizacija ........... 78
7.6 Tehnike na kraju proizvodnog procesa............................................................ 78
7.6.1 Preiavanje otpadnih voda na kraju procesa ................................... 78
7.6.2 Tretman otpada na kraju procesa ........................................................ 79

4
 7.6.3 Preiavanje otpadnih plinova na kraju procesa ............................... 79
8 NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE ............................................................ 80
8.1 Opte preventivne mjere .................................................................................. 80
8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje.............................................................. 80
8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku .............................................................. 92
8.1.3 Izbor i projektovanje opreme ............................................................... 93
8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja ........................................................... 97
8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja ......................................................... 99
8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i
energije i nastanka otpada ................................................................. 102
8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje ....................................... 113
8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje ............................................... 120
8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala................................................. 130
8.2 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ....................................... 132
8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje ....................................... 132
8.2.2 Odmrzavanje/otapanje ....................................................................... 132
8.2.3 Dimljenje ............................................................................................ 134
8.2.4 Kuhanje .............................................................................................. 137
8.2.5 Prenje................................................................................................ 140
8.2.6 Konzerviranje u konzerve, flae i tegle .............................................. 140
8.2.7 Rashlaivanje ..................................................................................... 143
8.2.8 Zamrzavanje ....................................................................................... 144
8.2.9 Ambalairanje i punjenje.................................................................... 147
8.2.10 Proizvodnja energije i potronja........................................................ 151
8.2.11 Koritenje vode................................................................................... 156
8.2.12 Hlaenje i klimatizacija...................................................................... 157
8.2.13 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka.................................. 163
8.2.14 Sistemi na paru................................................................................... 165
8.2.15 ienje .............................................................................................. 167
8.3 Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak ................................................ 179
8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak ...................................................... 179
8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike .......................................................... 183
8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa ................................... 183
8.4 Tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa.................................. 218
8.4.1 Primarni tretmani............................................................................... 222
8.4.2 Sekundarni tretmani ........................................................................... 231
8.4.3 Tercijarni tretmani ............................................................................. 250
8.4.4 Prirodni tretmani................................................................................ 259
8.4.5 Tretman mulja .................................................................................... 261
8.5 Tehnike za tretman otpada na kraju procesa.................................................. 264
8.5.1 Insineracija/spaljivanje ...................................................................... 264
8.5.2 Prerada ivotinjskih tkiva u druge proizvode..................................... 267
8.5.3 Proizvodnja biogasa........................................................................... 268
8.6 Sprjeavanje nesrea velikih razmjera........................................................... 270
8.6.1 Identifikovanje potencijalnih nesrea ................................................ 270
8.6.2 Procjena rizika ................................................................................... 273
8.6.3 Identifikovati potencijalne nesree koje se moraju kontrolisati......... 274
8.6.4 Identifikovati i sprovesti neophodne mjere kontrole .......................... 275
8.6.5 Sainiti, sprovesti i testirati plan za hitne sluajeve .......................... 277

5
 8.6.6 Analizirati sve nesree i izbjegnute nesree....................................... 278
9 SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI EMISIJA ..... 279
10 ZAKLJUAK ............................................................................................................ 282
11 REFERENCE............................................................................................................. 283
12 RJENIK POJMOVA ................................................................................................. 284
PRILOG I.

6
Popis tabela u tekstu:
Tabela 1. Objekti veeg kapaciteta za preradu mesa u BiH*................................................... 20
Tabela 2. Pregled proizvodnje proizvoda od mesa i mesa peradi u Bosnu i Hercegovinu* .... 22
Tabela 3. Pregled uvoza mesa i mesnih preraevina u Bosnu i Hercegovinu ......................... 24
Tabela 4. Pregled izvoza mesa i mesnih preraevina iz Bosne i Hercegovine* ...................... 25
Tabela 5. Tipine koncentracije zagaujuih materija u otpadnoj vodi................................... 31
Tabela 6. Procesne tehnike i operacije u preradi mesa ............................................................ 33
Tabela 7. Smjesa gasova za meso i mesne preraevine* ......................................................... 51
Tabela 8. Potronja i emisija u proizvodnji mesnih konzervi .................................................. 61
Tabela 9. Potronja i emisija u proizvodnji kuhane unke....................................................... 63
Tabela 10. Potronja i emisija u proizvodnji salamurenih proizvoda ...................................... 65
Tabela 11. Tipine vrijednosti potronje vode i energije* ....................................................... 69
Tabela 12. Pokazatelji u otpadnim vodama iz pogona za preradu mesa u BiH* .................. 71
Tabela 13. Koncentracije zagaujuih materija iz loita iz postrojenja za preradu mesa* .. 72
Tabela 14. Nastajanje nusproizvoda kod rasijecanja mesa i peradi* ..................................... 74
Tabela 15. Tipine vrijednosti potronje vode i energije* ....................................................... 75
Tabela 16. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme.................................................. 94
Tabela 17. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja ................................. 97
Tabela 18. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja ............................... 100
Tabela 19. Rezultati devet pokaznih projekata ...................................................................... 107
Tabela 20. Primjeri koritenja senzora za nivo u prehrambenoj industriji............................. 122
Tabela 21. Primjeri koritenja regulatora protoka u prehrambenoj industriji ........................ 124
Tabela 22. Primjeri koritenja mjerenja pH u prehrambenoj industriji.................................. 125
Tabela 23. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj
industriji ................................................................................................................................. 126
Tabela 24. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji......................... 127
Tabela 25. Uticaj na okoli razliitih tipova dimnih generatora ............................................ 134
Tabela 26. Poreenje zapremina suhog i tenog leda potrebnih za postizanje pada temperature
za 3C ..................................................................................................................................... 162
Tabela 27. Zahtjevi koji moraju biti ispunjeni da bi se postigao zadovoljavajui nivo hlaenja
................................................................................................................................................ 162
Tabela 28. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa................ 181
Tabela 29. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije ................................. 182
Tabela 30. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa .............................. 183
Tabela 31. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa. 184
Tabela 32. Poreenje nekih tehnika separacije ...................................................................... 185

7
Tabela 33. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja ................................................................................... 189
Tabela 34. Smjernice za projektovanje apsorbera.................................................................. 195
Tabela 35. Svojstva aktivnog ugljika ..................................................................................... 199
Tabela 36. Princip rukovanja glavnim tipovima apsorbera.................................................... 200
Tabela 37. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana............................................................. 202
Tabela 38. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije.......................................................... 207
Tabela 39. Tehniki podaci termike oksidacije sa direktnim plamenom koji se primjenjuju u
sunici..................................................................................................................................... 210
Tabela 40. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju ............................................... 212
Tabela 41. Efikasnost uklanjanja masnoa, ulja i masti za proizvodnju fileta haringe.......... 229
Tabela 42. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u
poreenju sa aerobnim procesom........................................................................................... 231
Tabela 43. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode................................ 232
Tabela 44 Karakterizacija tipinog SBR ................................................................................ 236
Tabela 45. Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda ....... 245
Tabela 46. Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja............. 245
Tabela 47. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda.......... 253

Popis slika u tekstu:

Slika 1. Dijagram toka proizvodnje mesnih konzervi .............................................................. 60
Slika 2. Glavne tehnoloke operacije u procesu prerade mesa sa ulaznim sirovinama, vodom,
elektrinom energijom i mjestima nastanka emisija, odnosno izlaznim otpadnim tokovima.. 68
Slika 3. Demingov PDCA krug................................................................................................ 83
Slika 4. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u
preduzeima u BiH................................................................................................................... 89
Slika 5. Povijest upravljanja otpadnim tokovima................................................................... 103
Slika 6. Osobine end-of-pipe pristupa ................................................................................ 104
Slika 7. Osobine istije proizvodnje....................................................................................... 104
Slika 8. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada ................... 105
Slika 9. Koraci u implementaciji istije proizvodnje ............................................................. 108
Slika 10. Analiza procesa ....................................................................................................... 109
Slika 11. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice ..................................................... 110
Slika 12. Koraci fokusne analize............................................................................................ 110
Slika 13. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem ........................... 161
Slika 14. Prikaz biofiltera....................................................................................................... 203

8
Slika 15. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju).......................................... 208
Slika 16. Dijagram toka upravljanja procesom dimnih gasova iz otpadnih gasova u sistemu
ienja sunice ...................................................................................................................... 211
Slika 17. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod.... 212
Slika 18. Prikaz katalitikog sagorijevanja ............................................................................ 215
Slika 19. Parametri otpadne vode iz mesne industrije ........................................................... 219
Slika 20. Dijagram toka tretmana koji se koristi za otpadne vode iz prerade mesa............... 222
Slika 21 Statiko sito.............................................................................................................. 224
Slika 22 Rotirajue sito .......................................................................................................... 225
Slika 23 Rotirajue sito u radu ............................................................................................... 226
Slika 24 Primjer ureaja za DAF-flotaciju............................................................................. 229
Slika 25 Tipini ciklus i konfiguracija SBR postupka ........................................................... 236
Slika 26 Aerobne lagune ........................................................................................................ 237
Slika 27 Reaktor sa pokretnim slojem sa biofilmom ............................................................. 239
Slika 28 Biodiskovi na otvorenom ......................................................................................... 240
Slika 29 Pokriveni biodisk ureaj .......................................................................................... 240
Slika 30 Bioloki filteri .......................................................................................................... 242
Slika 31 Sustavi sa aktivnim mulje: a) jednostruka filtracija, b) jednostruka filtracija sa
recirkulacijom, c) dvostruka filtracija uz alternaciju, d) dvostruka filtracija primarni toranj
visokog uinka........................................................................................................................ 243
Slika 32. Pojednostavljen dijagram toka MBR ...................................................................... 249
Slika 33. Vjetaka movara .................................................................................................. 260
Slika 34. Shema insineratora.................................................................................................. 265
Slika 35. Prosta shema osnovnih dijelova jednog tipskog postrojenja sa osnovnim
tehnolokim postupcima......................................................................................................... 269

9
 LISTA SKRAENICA

BAP Best Available Practices Najbolje raspoloive prakse

BAPF Bioloki Aerisani Potopljeni Filteri

BAT Best Available Technique Najbolje raspoloive tehnike

BATNEEC Best Available Technique Net Entailing Excessive Costs- Najbolja

raspoloiva tehnika koje ne iziskuju previsoke trokove

BD Brko Distrikt

BDP Bruto Domai Proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

BREF Best Reference Documents Najbolji referentni dokumenti

CIP Cleaning in Place - Sistem zatvorenog pranja unutranjosti proizvodne

opreme

P istija Proizvodnja

ES Ekvivalentni stanovnik

EC European Commission Europska komisija

EMAS Environmental Management Audit Scheme Okolinski menadment i

plan audita

EMS Environmental Management System Sistem okolinskog upravljanja

EU Europska Unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FIFO First In - First Out Princip prvo ulo - prvo izalo

FMOiT Federalno Ministarstvo Okolia i Turizma

FMPV Federalno Ministarstvo Poljoprivrede, Vodoprivrede i umarstva

GVE Granine Vrijednosti Emisija

HACCP Hazard Analysis and Critical Control Points-Analiza rizika i kritine

kontrolne take

IPPC Integrated pollution prevention and control Integralna prevencija i

kontrola zagaivanja

10
ISO International Organization for Standardization Meunarodna organizacija
za standardizaciju

MBR Membranski Bio - Reaktor

MPV RS Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske

MPUGiERS Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike

Srpske

NF Nano Filtracija

PET PolyEthylenTerephtalat

PTOV Postrojenje za Tretman Otpadnih Voda

PVC Polivinil-Chloride

PVPP Polyvinylpolypyrrolidena

RO Reversna Osmoza

RPSGM Reaktori sa Proirenim Slojem Granularnog Mulja

RS Republika Srpska

RUC Reaktori sa Unutranjom Cirkulacijom

RZ Registar Zagaivaa

SKO/SKS Standardi Kvaliteta Okolia/ivotne Sredine

SRBIH Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina

UAMP Uzvodni Anaerobni Muljni Prekriva

UF Ultrafiltracija

UM Unakrsna Mikrofiltracija

UNEP United Nations Environment Programme Program za okoli/ivotnu

sredinu Ujedinjenih nacija

UR Uzastopni arni Reaktori

ZBAF Zaronjeni Bioloki Aerisani Filteri

11
Uvodne napomene
Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama za sektor prerade mesa predstavlja dio
serije koju sainjava jo est tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u
podsektorima prehrambene industrije koje ukljuuju proizvodnju i preradu mlijeka, preradu
voa i povra, klaonice krupne stoke, proizvodnju piva, te uzgoj i preradu ribe, a koje su
izraene u okviru projekta "Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole
zagaivanja u Bosni i Hercegovini-IPPC-BiH", finansiranog od strane EC LIFE Third
Countries Programa.
Izrada dokumenta bila je povjerena Radnoj grupi koju su sainjavala tri relevantna eksperta
iz sektora prerade mesa (Sanja Babi, Slobodanka Maleevi, Damir Kahrimanovi) i tri
predstavnika nadlenih organa vlasti za okoli/ivotnu sredinu, prehrambenu industriju i
vodoprivredu (Edina Sijeri, Suada Numi, Neboja Nikoli). Rad grupe je koordinirala
Jasminka Bjelavac, predstavnik Institituta za hidrotehniku koji je implementirao IPPC-BiH
projekat. Treba napomenuti da su razliiti dijelovi teksta u dokumentu napisani na razliitim
jezicima kojima se slue lanovi radne grupe.
Sadraj ove tehnike upute, ukljuujui i zakljuna razmatranja, usaglaen je u cijelosti na
zadnjem sastanku Radne grupe, uz postizanje visokog nivoa konsenzusa unutar grupe. Svi
lanovi su se u konanici izjasnili i u pisanom obliku o izraenim dokumentima, a to je
dostavljeno nadlenim ministarstvima za okoli/ekologiju.
Rad na dokumentu zapoeo je poetkom novembra 2007. godine kada je odrana je prva
radionica, a zavrio 31. maja. 2008. godine kada je finalni dokument predstavljen javnosti, te
upuen na uvid i konsultacije javnosti. U proceduri konslultacija sa javnou, provedenih u
dvije faze tokom izrade ovog dokumenta, sve prispjele sugestije i primjedbe zainteresiranih
strana su uzete u razmatranje, te su ugraene u konanu verziju. Nakon provedenog postupka
konsultacija sa javnou dokument je korigovan u skladu sa zaprimljenim komentarima, te u
konanici predat nadlenim ministarstvima za okoli/ekologiju na dalju proceduru i postupak
usvajanja.
Tokom prikupljanja informacija utvreni su brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima
o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora prerade mesa. Brojni nedostajui podaci
su vrlo vjerovatno rezultat injenice da je prije uvoenja integralne okolinske/ekoloke
dozvole za reguliranje okolinskog uinka pogona i postrojenja iz ovoga sektora, puno manje
panje bilo posveivano praenju uticaja na okoli/ivotnu sredinu, pogotovo se to odnosi na
potronju (vode, energije, sirovina itd.) po proizvodnim procesima i nivoima emisija. Velika
potronja vode, kao i energije, koje su jedni od najznaajnijih okolinskih problema u sektoru
prerade mesa se trenutno prate samo na ulaznim mjeraima za cijele proizvodne pogone,
uglavnom ukljuujui i pratee urede, restorane za radnike, itd. Dokumentom se nastojala
istai potreba za veim brojem informacija, kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta
gdje su neophodna poboljanja i kako bi se ta poboljanja mogla pratiti (monitoring).
Ova uputa bi trebala znaajno doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji sektora prerade mesa u
Bosni i Hercegovini sa istim sektorom u EU, to je i jedan od ciljeva Zakona o zatiti
okolia/ivotne sredine.

12
1 IZVRNI SAETAK
Uvod
Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije organima vlasti nadlenim za izdavanje
okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu, ali
i operatorima pogona i postrojenja iz sektora prerade mesa koji pokreu postupak za
dobivanje okolinske/ekoloke dozvole.
Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui
osobito struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta.
Obuhvat
Dokument tretira aktivnosti na preradi razliitih vrsta mesa, ali u prvom redu se mislilo na
meso krupnih ivotinja. Premda su tehnike identine i za preradu drugih vrsta mesa, te su u
tom smislu i predloene najbolje raspoloive tehnike primjenjive u veini pogona za preradu i
ostalih vrsta mesa.
Ovaj dokument ne ukljuuje aktivnosti koje se odnose na klanje ivotinja, one su sadrane u
drugom dokumentu iz iste serije. Kao poetak aktivnosti na preradi mesa su uzete aktivnosti
na rasijecanju i iskotavanju mesa, odnosno pripremi sirovine za preradu.
Ope informacije
Sektor prerade mesa
Sektor ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Trenutno postoji oko 30 preduzea koji se
bave industrijskom preradom mesa, a postoji i veliki broj malih zanatskih pogona. Prostorno
su razasuti svuda po Bosni i Hercegovini.
U strukturi prerade najzastupljenije je meso peradi sa oko 50%. Dijapazon proizvoda
ukljuuje veliki broj mesnih preraevina. Velike koliine preraevina se i u uvoze, to
ukazuje na potencijal za razvoj sektora u zemlji.
Procjenjuje se da trenutno veina kompanija radi sa oko 50-55% svojih instaliranih kapaciteta.
Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda
Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia, postoje i druge zakonske obaveze i ogranienja koji
se moraju uzeti u obzir kod predlaganja najboljih raspoloivih tehnika u sektoru prerade mesa.
Svi pogoni moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu higijenske ispravnosti proizvoda. Ovo
moe imati znaajan utjecaj na okolini aspekt, kao to su esta ienja, koritenje tople vode
i deterdenata.
Posebna panja je posveena kako nita u ovom dokumentu ne bi bilo u suprotnosti sa
relevantnom zakonskom regulativom iz oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda.
Kljuni okolinski problemi
Najznaajniji okolinski problemi vezani za preradu mesa su visoka potronja vode, isputanje
otpadnih voda velikog tereta zagaenja i potronja energije. Pored toga, u nekim sluajevima
mogu se pojaviti i problemi vezani za buku, neugodan miris i vrsti otpad.

13
Prerada mesa i peradi ima najvei uticaj na stvaranje otpadnih voda. Najvie vode se koristi za
ienje i otapanje mesa. Koliina upotrijebljene vode je oko 3-5 m3 /t.
Kod pranja i ienja opreme i prostorija dolazi do sapiranja mesnih komada od obrade u
slivnik to poveava sadraj KPK, masnoe i suspendovanih materija u otpadnoj vodi.
Sastojci koji se dodaju mesu u vidu zaina takoer dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica
pranja maina ili prosipanja nadjeva prilikom prenoenja do punilice i samog punjenja u
ovitke. Na taj nain se takoer poveava sadraj BPK, ukupnih suspendovanih materija, te
ulja i masti u otpadnoj vodi.
Toplotna energija, u obliku pare i vrue vode, koristi se za ienje i sterilizaciju, kao i za
termalnu obradu polugotovih proizvoda. Elektrina energija se koristi za pokretanje maina,
za hlaenje, rasvjetu i ventilaciju. Slino kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje i
sterilizaciju vana je za osiguravanje ouvanja kvalitete finalnog proizvoda.
Otpadni gasovi nastaju kao produkt sagorijevanja tenih goriva u kotlovnicama, te u procesu
termike obrade polugotovih proizvoda. Od znaaja su emisije koje nastaju kod sagorijevanja
drveta u punici radi prirodnog procesa dimljenja trajnih proizvoda. Dim sadri mnoge
sastojke koji su znaajni sa aspekta zatite na radu, a kao to su PAH-ovi, fenoli, nitriti, kao i
CO.
Otpad koji nastaje u procesu prerade mesa se uglavnom sastoji od ostataka mesa nakon
njegove obrade i pripreme za daljnji proces proizvodnje. Tako se u ovom otpadu mogu nai
kosti, masnoe, koa i komadi mesa.
Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima
Prerada i proizvodnja mesnih preraevina koristi mnogo razliitih procesa proizvodnje u
svom sistemu rada u zavisnosti od nivoa tehnike opremljenosti pogona do koritenja
razliitih sirovina za proizvodnju. Razlikuju se proizvodni pogoni koji imaju linije rasijecanja
mesa od pogona koje rade samo sa smrznutim, konfekcioniranim mesom. Meutim neki
osnovni koraci i procesi u proizvodnji su jednaki i oni su pojedinano opisani.
Procesi koji se uglavnom koriste u sektoru prerade mesa opisani su u nekoliko kategorija:
prijem sirovina i skladitenje; usitnjavanje mijeanje i formiranje; procesi proizvodnje
proizvoda; procesi termike obrade; procesi hlaenja; naknadne procesne operacije; korisni
procesi; proizvodnja mesnih konzervi; proizvodnja kuhanih (kaenih) proizvoda, proizvodnja
trajnih proizvoda.
Za svaku od procesnih tehnika opisan je i njen utjecaj na okoli.
Trenutni nivoi potronje i emisija
Ovo poglavlje daje pregled podataka o trenutnom okolinskom uinku preduzea za preradu
mesa u Bosni i Hercegovini, dobivenih iz razliitih izvora, kao to su Planovi prilagoavanja,
Zahtjevi za izdavanje okolinskih dozvola, Vodoprivredni uvjeti i dozvole za postojea
preduzea iz sektora prerade mesa, podaci iz novoformiranog Registra zagaivaa, itd.
Informacije su takoer prikupljane tijekom posjeta industrijama u periodu novembar 2006.-
april 2007. god., tijekom okolinskih audita u industrijama iz prehrambenog sektora kako bi se
dobila valjane informacije o trenutnim industrijskim praksama vezano za potronju vode,
energije i sirovina, nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava, odnosno
kontrolira nastala zagaenja. Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom prikupljanja
informacija utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku
pojedinih postrojenja iz sektora prerade mesa.
Trenutno raspoloive tehnike u Bosni i Hercegovini

14
Poglavlje sadri informacije o tehnikama koje se trenutno koriste u sektoru prerade mesa u
Bosni i Hercegovini a podijeljene su na: ope preventivne tehnike; prevencija i minimizacija
potronje vode i nastanka otpadnih voda; prevencija i minimizacija nastanka otpada,
prevencija i minimizacija potronje elektrine energije; tehnike na kraju proizvodnog procesa
tj. preiavanje otpadnih voda na kraju procesa, tretman otpada na kraju procesa,
preiavanje otpadnih plinova na kraju procesa.
Najbolje raspoloive tehnike
Imajui u vidu da tijekom izrade dokumenta nije bila dostupna dovoljna koliina informacija
o tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite
okolia, odlueno je da se u ovom poglavlju da detaljan opis ovih tehnika sadranih u EU
BREF Dokumentu za sektor hrane i pia, a koje se odnose na sektor prerade mesa. Tehnike
koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe postii na
veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje zagauju okoli
manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu
kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju
zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci onima koje su
manje opasne po okoli, itd..
Tehnike su podijeljene u sljedea podpoglavlja: ope preventivne mjere; tehnike upravljanja
procesom proizvodnje, tehnike specifine za pojedine pogone i operacije; tehnike za kontrolu
i tretman emisija u zrak; tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa; tehnike za
tretman otpada na kraju procesa, sprjeavanje nesrea velikih razmjera.
Tehnike su opisane uglavnom potujui standardne podnaslove, odnosno: opis tehnike;
ostvarene okolinske koristi; nepoeljni efekti na ostale medije; operativni podaci,
primjenjivost; utede; kljuni razlozi za implementaciju.
Podpoglavlje tretman otpada na kraju procesa sadri mjere koje se obino poduzimaju izvan
lokacije pogona i postrojenja, meutim u sluaju novih velikih postrojenja u okviru njih se
mogu graditi i postrojenja za tretman otpada na samoj lokaciji.
Ope preventivne mjere
Najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na uvoenje sistema okolinskog upravljanja;
provoenje obuke za uposlene o utjecaju na okoli njihovih proizvodnih aktivnosti i
mogunosti za njihovo minimiziranje; pravilno odravanje opreme i postrojenja; te na
primjenu metodologije za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanak
otpada; potrebu redovne kontrole odreenih parametara u procesa proizvodnje kao to su
protok, temperatura, razina vode, itd. Takoer najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na
potrebu suradnje sa dobavljaima sirovina, te paljivog odabira sirovina i pomonih
materijala sa aspekta utjecaja na okoli.
Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije
Za neke od operacija najznaajnijih sa aspekta utjecaja na okoli, a koje se provode u veini
pogona za preradu mesa date su najbolje raspoloive tehnike, ukljuujui: prijem materijala,
rukovanje i skladitenje; odmrzavanje/otapanje; dimljenje; kuhanje; prenje; konzerviranje u
konzerve i tegle; rashlaivanje; zamrzavanje; ambalairanje i punjenje; proizvodnju i
potronju energije; koritenje vode; hlaenje i klimatizaciju; proizvodnju i koritenje
komprimiranog zraka; proizvodnju i koritenje vodene pare; ienje.

15
Primjena najboljih raspoloivih tehnika za ienje opreme i postrojenja minimizira potronju
vode, kao i njeno zagaivanje; nastanak otpada; potronju energije i koliinu i tetnost
sredstava za ienje.
U skladu sa ostalim najboljim raspoloivim tehnikama, tehnike za ienje minimiziraju
kontakt izmeu vode i proizvoda/sirovina, pomou na primjer optimiziranja upotrebe suhog
ienja. Prednosti za okoli u ovom sluaju ukljuuju smanjenu potronju vode i koliinu
nastalih otpadnih voda; smanjenje dospijea razliitih materijala u otpadne vode, te na taj
nain smanjenje nivoa KPK i BPK. Tehnike suhog ienje takoer smanjuju potrebu za
energijom neophodnom za zagrijavanje vode za ienje, kao i upotrebu deterdenata.
Minimizacija emisija u zrak i tretman otpadnih voda
Potrebno je primjenjivati najbolje raspoloive procesne tehnike kojima se smanjuju emisije u
zrak i vodu. Ukoliko je potrebna dalja kontrola moe se izvriti odabir neke od tehnika za
tretman emisija u zrak i otpadnih voda.
Prehrambenu industriju ubrajamo u koncentrirane izvore polutanata u zrak. Imajui u vidu
vrstu djelatnosti, potencijalni polutanti u zraku najee nastaju sagorijevanjem fosilnih
goriva u energetske svrhe (ugalj, nafta, prirodni gas, drvo, dizel gorivo i sl.), te emisijom
mirisa.
Kada su u pitanju Tehnike za smanjenje emisija u zrak, prva stvar koju treba usvojiti jeste
sistemski pristup (strategiju) kontrole emisija u zrak, definiranje problema, te o tome kako
izabrati optimalno rjeenje.
Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije
prevencije nastanka otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje
minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje
doprinose da materije animalnog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je
najbolji nain smanjenja optereenja efluenta.
Otpadne vode iz prerade mesa se najee tretiraju koritenjem sljedei tehnika primarnog
tretmana:
Fina reetka
Mastolov
Ujednaavanje protoka i tereta zagaenja
Flotacija otopljenim zrakom (DAF-flotacija)
Bazen za prijem vika vode
Nakon primarnog tretmana, moe biti neophodan i sekundarni tretman na samoj lokaciji
pogona, bilo da bi se postigao zahtijevani kvalitet otpadne vode bilo da bi se smanjila naknada
za tretman otpadne vode na nekom drugom postrojenju (opinskom). Za tokove otpadne vode
koje imaju koncentraciju BPK veu od 1.000-1.500 mg/l, moe se koristiti anaerobni tretman.
U nekim sluajevima je mogue ispustiti otpadnu vodu nakon anaerobnog tretmana i
povrinske aeracije. Za otpadne vode sa manjim teretom zagaenja, koristi se aerobni tretman.
Dvofazni bioloki sistem, anaerobni tretman praena aerobnim, moe postii kvalitet otpadne
vode pogodan za isputanje u povrinske vode.
Ukoliko je dozvoljeni nivo suspendiranih estica nizak, mogue je da e biti neophodan i
tercijarni tretman. Za recikliranje cjelokupne koliine, ili dijela, krajnje otpadne vode, ukoliko
je reciklirana voda namijenjena za koritenje u procesu prerade kao voda za pie, neophodan
je tercijarni tretman praen sterilizacijom i dezinfekcijom.

16
Smjernice i kriteriji za odreivanje graninih vrijednosti emisija
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,
specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov
geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu.
Zakljuak
Dokument bi trebao sluiti kao pomo kako industriji prerade mesa, tako i nadlenoj
administraciji u postupku ocjenjivanja zahtjeva za okolinsku/ekoloku dozvolu i njenog
izdavanja. Bosanskohercegovake upute o najboljim raspoloivim tehnikama osigurati e
primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora u naoj zemlji, budui da se
prijedlog najboljih raspoloivih tehnika zasniva na tehnikama koje su predloene u
Evropskom BREF Dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje
hrane i pia1.
Tijekom prikupljanja informacija utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o
okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora prerade mesa. Brojni nedostajui podaci su
vrlo vjerovatno rezultat injenice da je prije uvoenja integralne okolinske dozvole za
reguliranje okolinskog uinka pogona i postrojenja iz ovoga sektora, puno manje panje bilo
posveivano praenju uticaja na okoli, pogotovo se to odnosi na potronju (vode, energije,
itd.) po proizvodnim procesima i nivoima emisija. Potronja vode, kao i potronje energije,
koje su jedni od najznaajnijih okolinskih problema u sektoru prerade mesa se trenutno prate
samo na ulaznim mjeraima za cijele proizvodne pogone, uglavnom ukljuujui i pratee
urede, restorane za radnike, itd. Dokumentom se nastojala istai potreba za veim brojem
informacija, kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja i
kako bi se ta poboljanja mogla pratiti (monitoring).

2 PREDGOVOR

2.1 STATUS DOKUMENTA

Dokument predstavlja rezultat participatornog pristupa gdje se nastojalo uzeti u obzir

primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa.
Ovaj dokument potuje sadraj BREF dokumenta EU za prehrambenu industriju tj.
Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries,
EC, August 2006, s tim da je maksimalno mogue prilagoen lokalnim uslovima i prilikama
u Bosni i Hercegovini.
Dokument je uraen shodno lanovima 71, 86 i 87 Zakona o zatiti okolia Federacije BiH
(Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03), lanovima 81, 95 i 96 Zakona o zatiti
ivotne sredine Republike Srpske - Preieni tekst (Slubeni glasnik Republike Srpske,
broj 28/07), te lanovima 67, 81 i 82 Zakona o zatiti ivotne sredine Brko Distrikta

1 Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

17
(Slubeni glasnik Brko Distrikta, broj 24/04), odnosno Pravilnika o donoenju najboljih
raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine (Slubene
novine FBiH, br. 92/07; Slubeni glasnik RS, br. 22/08).

2.2 ZAKONSKI OSNOV I DEFINICIJA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA

EU Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja implementirana je u Bosni i

Hercegovini kroz Zakon o zatiti okolia/ivotne sredine koji je stupio na snagu 2002. godine
u Republici Srpskoj, 2003. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine i 2004. godine u Brko
Distriktu.
Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema prevenciji njihovog
nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zatiti okolia/ivotne sredine i obvezuje
na primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova, a
tek zatim, na primjenu neke od okolino prihvatljivih tehnika za obradu otpada, onog ije se
nastajanje nije moglo izbjei.
Cilj je potaknuti primjenu preventivnih mjera sprjeavanja nastajanja otpadnih tokova na
izvoru prvenstveno mjerama istije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloivih tehnika.
U zakonu o zatiti okolia/ivotne sredine najbolje raspoloive tehnike podrazumijevaju
najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog naina rada koji ukazuje na
praktinu pogodnost primjena odreenih tehnika (za obezbjeenje graninih vrijednosti
emisija) u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli/ivotnu
sredinu.
Prema Pravilniku o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia pojmovi imaju sljedee znaenje:
"tehnike" ukljuuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i nain na koji je postrojenje
oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvan pogona,
"raspoloive" tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji
doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim granama, u ekonomskim i
tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te
tehnike ili proizvodi u dravi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku,
"najbolji" znai najdjelotvorniji u postizanju visoke ope razine zatite okolia kao
cjeline.

2.3 SVRHA DOKUMENTA

Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije organima vlasti nadlenim za izdavanje

okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu, ali
i operatorima pogona i postrojenja iz sektora prerade mesa koji pokreu postupak za
dobivanje okolinske/ekoloke dozvole.
Osiguravajui relevantne informacije, dokument bi trebao biti koristan alat za upravljanje
uinkom na okoli/ivotnu sredinu.

18
2.4 IZVORI INFORMACIJA

Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui

osobito struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta.

2.5 KAKO KORISTITI DOKUMENT (UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE I KORITENJE

DOKUMENTA)

Informacije pribavljene u ovom dokumentu bi se trebale koristiti kao ulazne informacije kod
odreivanja najboljih raspoloivih tehnika u svakom pojedinom sluaju. Kod odreivanja
najboljih raspoloivih tehnika i na osnovu njih postavljanja uvjeta u okolinskoj/ekolokoj
dozvoli, posebnu panju treba posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je postizanje visokog nivoa
zatite okolia/ivotne sredine u cjelini.
Dokument sadri iscrpno, do najmanjih detalja, opisane svaki od dijelova procesa prerade
mesa, kao i cijeli proces, doputene emisije, potronju sirovina, vode i energije. Meutim,
treba napomenuti da unato preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone
dokument predvia i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim uvjetima. Na taj nain je
omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji ukupnog
smanjenja optereenja okolia/ivotne sredine i smanjenja utroaka energije i sirovina.
Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o podsektoru prerade mesa i industrijskim procesima
koji se koriste u okviru njega. Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima potronje i
emisija, proizvodnji i upotrebi nus-proizvoda, koji odraavaju situaciju u postojeim
pogonima i postrojenjima u vremenu pisanja ovog dokumenta.
Poglavlje 7 sadri prikaz tehnika za smanjenje emisija koje se trenutno koriste u pojedinim
pogonima za preradu mesa u Bosni i Hercegovini.
Imajui u vidu da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama
u sektoru prerade mesa nije raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim,
okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite okolia,
odlueno je da se u poglavlju 8 da detaljan opis ovih tehnika sadranih u EU BREF
Dokumentu za sektor hrane i pia, a koje se primjenjuju u sektoru prerade mesa. Od ovih
predloenih tehnika bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebale
odabrati one koje se najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se
nalaze. Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja
moe postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje
zagauju okoli manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u
proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi
koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama
supstanci onima koje su manje opasne po okoli, itd.. Date informacije ukljuuju podatke o
nivoima potronje i emisijama za koje se smatra da se mogu postii primjenom date tehnike,
okvirne podatke o trokovima i unakrsnim efektima vezanim za implementaciju date tehnike,
kao i podatke o primjenjivosti tehnike na iroki dijapazon pogona i postrojenja za preradu
mesa, na primjer, na nove, velike ili male pogone.
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,
specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov
geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu. U tom smislu poglavlje 9 daje

19
smjernice i kriterije za odreivanje graninih vrijednosti emisija kod izdavanja
okolinskih/ekolokih dozvola.
U poglavlju 10 data su zakljuna razmatranja, u poglavlju 11 referentna lista koritene
literature tokom izrade ove upute, a u poglavlju 12 je dati rjenik pojmova koritenih u uputi.

3 OBUHVAT DOKUMENTA
Dokumentom je obuhvaen veliki broj razliitih aktivnosti koje se odvijaju u pogonima za
preradu mesa u Bosni i Hercegovini. Dokument tretira aktivnosti na preradi razliitih vrsta
mesa, ali u prvom redu se mislilo na meso krupnih ivotinja. Premda su tehnike identine i za
preradu drugih vrsta mesa, te su u tom smislu i predloene najbolje raspoloive tehnike
primjenjive u veini pogona za preradu i ostalih vrsta mesa.
Ovaj dokument ne ukljuuje aktivnosti koje se odnose na klanje ivotinja, one su sadrane u
drugom dokumentu iz iste serije poda nazivom "Tehnike upute o najboljim raspoloivim
tehnikama u sektoru klanja krupne stoke". Kao poetak aktivnosti na preradi mesa su uzete
aktivnosti na rasijecanju i otkotavanju mesa, odnosno pripremi sirovine za preradu.
Informacije o pravnom okviru, a pogotovo o graninim vrijednostima emisija u skladu sa
zakonskom regulativom nisu ukljuene u ovaj dokument, budui da su one predmet stalnih
promjena. Ove informacije su dostupne u odvojenom dokumentu koji je prilog ovih
Tehnikih uputa.

4 OPE INFORMACIJE

4.1 OPIS I STRUKTURA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Preraeno meso, osobito sueno i dimljeno meso, ima tradiciju u Bosni i Hercegovini (BiH)
koja traje stoljeima. Ono to je zapoelo kao samo jedna od aktivnosti koja se obavljala u
domainstvima, a zatim preraslo u domau radinost, danas predstavlja znaajni dio
prehrambenog sektora.
U Bosni i Hercegovini postoji oko 30 kompanija koje se bave industrijskom preradom mesa,
tanije veliki broj velikih kompanija posjeduju zaokrueni proizvodni proces od klanja
ivotinja do prerade mesa. Takoer postoji veliki broj malih zanatskih pogona.
U narednim tabelama prikazani su osnovni podaci o objektima za industrijsku preradu mesa u
Bosni i Hercegovini.

Tabela 1. Objekti veeg kapaciteta za preradu mesa u BiH*

Red. Br. Lokacija Broj industrijskih objekata Kapacitet

za preradu mesa
(t/dan)

20
1 Republika Srpska 10 92

2 Brko Distrikt 1

3 Kanton Sarajevo 3 65

4 Zapadno-hercegovaki 2 41
kanton

5 Srednjobosanski kanton 1 40

6 Hercegovako-neretvanski 1 30
kanton

7 Kanton Tuzla 2 10

8 Unsko-sanski kanton 1 15

9 Srednjobosanski kanton 2 5

Napomena: Za Federaciju Bosne i Hercegovine podaci se odnose na objekte za preradu mesa koji su registrirani
od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Ukupan dnevni instalirani kapacitet 12 najveih meso preraivaa u Federaciji Bosne i
Hercegovine iznosi 206 tona. Veina kapaciteta za preradu mesa se nalazi u Federaciji BiH.
Ukupan dnevni instalirani kapacitet 10 najveih navedenih meso preraivaa u Republici
Srpskoj iznosi 92 tone.
Struktura industrije prerade mesa u Bosni i Hercegovini je sljedea: 50% meso peradi (95%
piletina, te samo 5% puree meso), 35-40% govedina, 10-15% svinjetina2. Dijapazon
proizvoda koji se proizvode i prodaju u Bosni i Hercegovini je jako irok, i izmeu ostalog
ukljuuje suene i dimljene kobasice, salame, proizvode od piletine, mesne patete, itd.
Openito se smatra da bi ovim instaliranim kapacitetima mogle biti zadovoljene trine
potrebe u BiH. Ustvari, treba napomenuti da ni jedno postrojenje za preradu mesa ne radi sa
100% uposlenim kapacitetima. Procjenjuje se da preraivai uspiju uposliti samo 50-55%
kapaciteta.
U narednoj tabeli dat je pregled proizvodnje proizvoda od mesa i mesa peradi u Bosni i
Hercegovini za 2005. i 2006. godinu.

2
LAMP, Povezivanje poljoprivrede sa tritem, Podsektor prerade mesa, 2004. godina

21
 Tabela 2. Pregled proizvodnje proizvoda od mesa i mesa peradi u Bosnu i Hercegovinu*

Naziv proizvoda Mjerna 2005 2006

jedinica
Proizvedena Prodata Vrijednost Proizvedena Prodata Vrijednost
koliina koliina prodaje (u koliina koliina prodaje (u
1.000 KM) 1.000 KM)

Svinjski butovi, lopatice i dijelovi od kg 393.186 390.032 6.464 253.003 203.694 3.458,35
njih sa kostima, soljeni, u salamuri,
sueni ili dimljeni

Svinjska trbuina i dijelovi od nje, kg 818.378 727.268 6.690 808.684 550.557 4.443,43
soljeni, u salamuri, sueni ili dimljeni

Svinjetina, soljena, u salamuri, suena kg 744.163 731.409 9.901 599.536 595.122 4.844,06
ili dimljena (isklj. unke, lopatice, i
njihove dijelove s kostima, trbuine i
njihove dijelove)

Govedina, junetina, soljena, u kg 326.659 299.872 3.040 441.312 449.252 3.730,01

salamuri, suena ili dimljena

Ostalo meso, soljeno, u salamuri, kg 131.705 130.516 571 84.190 86.733 407,33
sueno ili dimljeno

Kobasice i slini proizvodi, od jetre kg 1.136.210 1.115.642 4.939 1.261.027 1.288.156 7.240,80
(ukljuujui patete u crijevu ili u
obliku kobasice)

Kobasice, osim od jetre, trajne kg 1.458.638 1.397.762 13.132 1.394.737 1.398.373 13.352,92

22
Kobasice, osim od jetre, polutrajne kg 4.243.743 4.206.140 20.857 4.746.017 4.717.792 23.821,49

Kobasice, osim od jetre, obarene kg 14.846.394 14.757.348 50.887 13.602.406 13.573.465 56.579,18

Kobasice, osim od jetre, kuhane kg 467.195 465.295 2.717 581.984 579.936 3.484,00

Ostalo puree meso, pripremljeno ili kg 249.833 225.733 1.617 108.748 116.568 932,00
konzervirano

Ostalo meso peradi, pripremljeno ili kg 579.130 575.162 2.418 946.803 942.339 4.989,00
konzervirano

Mesne konzerve i gotova jela od kg 99.668 39.580 372 129.831 62.544 557,99
svinjskog mesa

Ostale preraevine od svinjskog mesa kg 4.000 4.000 39 5.000 5.000 48,00

Gotova jela i pripravci od govedine i kg 700.011 663.430 4.602 1.061.004 976.185 5.530,39
teletine

* Izvor podataka: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

23
U narednim tabelama dat je pregled uvoza i izvoza mesa i mesnih preraevina u/iz Bosni i
Hercegovinu za 2004., 2005. i 2006. godinu.

Tabela 3. Pregled uvoza mesa i mesnih preraevina u Bosnu i Hercegovinu

Tarifni broj Proizvod Ukupno u BiH 2004. g Ukupno u BiH 2005. g Ukupno u BiH 2006. g

kg KM kg KM kg KM

Govee m.

meso
govee,
svjee ili
O201 rashlaeno 1,118,919 2,984,353 190,625 921,285 1,224,332 5,142,196

govee
meso.
O202 smrznuto 2,810,441 7,872,667 5,185,024 16,974,621 4,292,554 13,990,819

svinjsko m.

svinjsko
meso,
svjee, rash.
O203 Ili smrznuto 2,631,968 10,392,871 2,998,239 13,285,985 2,167,293 10,437,012

Meso
peradi Kokoi

neisjeeno
na komade,
svjee ili
0207.11 rashl. 1,537,091 3,681,422 2,446,277 6,099,377 324,247 965,695

neisjeeno
na komade,
0207.12 smrznuto 183,095 472,683 208,638 509,262 107,026 260,510

isjeeno na
komade ,
svjee ili
0207.13 rashla 1,847,997 4,492,139 1,619,349 5,415,716 615,752 2,336,973

isjeeno na
komade ,
0207.14 smrznuto 5,348,527 8,266,282 6,875,875 9,743,579 5,043,307 5,803,025

Meso urki

neisjeeno
0207.24 1.712 10.717 309 1.684 1,901 11,901
na komade,

24
 svjee ili
rashl.

neisjeeno
na komade,
0207.25 smrznuto. 5.766 31.393 3.155 15.493 19,285 86,008

isjeeno na
komade ,
svjee ili
0207.26 rashla 18.392 100.755 78.981 368.677 97,802 551,241

isjeeno na
komade ,
0207.27 smrznuto 425.365 855.659 659.596 804.472 87,719 333,377

Svinjsko
m.

butovi,
pleke, i
komadi od
O210 11 sv. Mesa 253,371 1,837,061 216.67 1,600,312 162,473 1,352,246

Mesne
preraevine

kobasice i
slini
proizvodi
1601. od mesa 6,757,648 30,557,507 8,730,339 37,626,486 6,797,860 33,018,037

ostali
pripremljeni
ili
konzervirani
1602. proi. 6,053,758 33,070,796 6,616,311 35,455,464 5,042,828 32,437,651

* Izvor podataka: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH

Tabela 4. Pregled izvoza mesa i mesnih preraevina iz Bosne i Hercegovine*

Tarifni broj Proizvod Ukupno u BiH 2004. g Ukupno u BiH 2005. g Ukupno u BiH 2006. g

kg KM kg KM kg KM

govee
meso.
O202 smrznuto 41,621 124,861 181,623 564,987 20,483 52,080

svinjsko
meso,
svjee, rash.
O203 Ili smrznuto * * * * 4,000 14,863

Kokoi
Meso

25
peradi

neisjeeno
na komade,
svjee ili
0207.11 rashl.

neisjeeno
na komade,
0207.12 smrznuto X X 2,800 5,585 25,116 67,802

isjeeno na
komade ,
svjee ili
0207.13 rashla * * * * 480 1,227

isjeeno na
komade ,
0207.14 smrznuto 29,762 19,219 59,751 71,494 15,489 77,350

butovi,
pleke, i
kmadi od
O210 11 sv. Mesa * * * * 18,373 241,330

Mesne
preraevine

kobasice i
slini
proizvodi
1601. od mesa 2,749,408 5,594,747 4,672,419 9,736,674 3,709,479 8,786,372

ostali
pripremljeni
ili
konzervirani
1602. proi. 463,442 1,444,121 190,787 850,781 354,081 1,274,693

* Izvor podataka: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH

Ovi podaci sugeriraju da se najvei dio mesnih preraevina koje se konzumiraju u Bosni i
Hercegovini, uvozi. To pokazuje da postoji znaajan prostor za razvoj domaeg trita.
Zemlje, koje izvoze meso u BiH su uglavnom Holandija, Austrije, Njemake, Italija i Poljske,
dok mesni proizvode dolaze uglavnom iz zemalja iz okruenja (Slovenija, Hrvatska, Srbija).
Treba napomenuti da Bosna i Hercegovina ne izvozi proizvode animalnog porijekla u zemlje
EU budui da ne ispunjava sve kriterije koji se odnose na tree zemlje. Kad komisija EU daje
dozvolu, oni ocjenjuju slijedee:
1. Infrastrukturu drave u smislu izgraenosti kompetentnih dravnih organa;
2. Zakonodavstvo koje se odnosi na dotinu oblast;
3. Dijagnostiko-laboratorijske kapacitete;
4. Uestalost, organizovanost i kompetencije kontrolnih organa (slubene kontrole)

26
5. Izgradnja, oprema, nain rada, standardi (ISO, HACCP i dr.), potivanje procedura i
zakonodavstva kod subjekata (proizvoaa).
Poto BiH najvie problema ima da zadovolji taku 2 i 3, a potom i take 1, 4 i 5. To je ustvari
razlog zbog kojeg BiH proizvoai ne mogu da izvoze u zemlje EU. Meutim, aktivnosti
Ureda za veterinarstvo BiH, kao nosioca posla, u posljednjih nekoliko godina je rezultiralo
dozvolom izvoza ribe i proizvoda od ribe u EU.
Nekoliko preraivakih kompanija obavlja preradu na izvrsnim postrojenjima i proizvode
prema standardima iz Evropske Unije. Ove kompanije mogu efikasno konkurisati uvozu i
posjeduju kapacitet da izvoze svoje proizvode, im dobiju odobrenja za to. Za veinu
proizvoda, trajanje proizvodnog ciklusa je od jednog do sedam dana.
Nakon proizvodnje, preraivai pronalaze trite za svoje proizvode, prodajui ih putem
vlastitih maloprodajnih punktova, zatim isporuuju proizvode putem kamiona za isporuku
malim i velikim samoposlugama i/ili direktnom prodajom velikim trgovakim centrima i
distributerima naveliko, koji u BiH prodaju proizvode od preraenog mesa.
BiH preraivai rade profitabilno, premda rade sa mnogo manjim kapacitetima od onih koji su
instalirani, te ni jedan od preraivaa nije naveo da postoje problemi sa zalihama. Stoga se
ini da lokalno trite absorbuje proizvodnju kompanija koje se bave preradom mesa u BiH.
Meutim, kako to je to ve prethodno navedeno, domaa proizvodnja zadovoljava samo 50%
potronje, a ostalih 50% se nadomjeta uvozom. Ovo pokazuje da postoji znaajan prostor za
rast domae proizvodnje koja moe konkurisati uvozima.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u FBiH u proizvodnji hrane i pia u 2006.
godini je bilo zaposleno 12.584 radnika, sa prosjenom neto plaom od 503.59 KM.
Upravljanje kvalitetom u veini proizvodnih pogona u Bosni i Hercegovini bazirano je na
tradicionalnoj kontroli kvaliteta koja se odnosi na proizvod. Znaaj se pridaje kvalitetu
opreme koja vri preradu, zatim kvalitetu sirovina, iskustvu osoblja koje vri taj posao, te
obaveznom dnevnom ispitivanju koje obavlja Veterinarska stanica. Veliki proizvoai sve
vie usvajaju dobre proizvoake prakse i HACCP sistem.

4.2 EKONOMSKI POKAZATELJI

Openito se moe rei da dnevni kapacitet proizvodnje/klanja mesa u BiH odgovara

zahtjevima koji dolaze sa domaeg trita. Meutim, postoji neusaglaenost izmeu koliine
sirovina koju potrauju preraivai i onih koliina koje prodaju proizvoai. Na primjer,
preraivai ele jeftino, govee meso od starije stoke a proizvoai ele da zakolju mladu
stoku i prodaju je kao teletinu. Preraivai ele amerike, bijele urke, ali se one ne proizvode
u BiH.
U bivoj Jugoslavije je potronja mesa po glavi stanovnika iznosila 100 kg, to se smatra
visokim procentom prema bilo kojim standardima. Vei dio ove potronje odnosio se na
skupu govedinu i jagnjetinu. Danas je potronja mesa po glavi stanovnika smanjena i iznosi
oko 32 35 kg, a vei dio ove potronje odnosi se na jeftino meso peradi3.

3
LAMP, Povezivanje poljoprivrede sa tritem, Podsektor prerade mesa, 2004. godina
27
4.3 ZNAAJ SIGURNOSTI PREHRAMBENIH PROIZVODA

Sigurnost prehrambenih proizvoda prvenstveno se ogleda u zatiti i poboljanju zdravlja i

ivota ljudi, a potom smanjenju ekonomskih teta koje proizlaze iz konzumiranja zdravstveno
neispravne hrane. Suvremeni potroa zahtjeva da je njegova hrana zatiena od patogenih
mikroorganizama, hemijskih rezidua, fizikih oteenja i raspadanja, promjene sastava, kao i
prijevara i obmana u formi netanih tvrdnji i opisa na etiketama ili na reklamama. Prepoznavi
injenicu da je kontaminacija hrane mogua u svakoj fazi u lancu od primarnog proizvoaa
do potroaa, relevantne meunarodne institucije su razvile holistiki pristup sustavu kontrole
hrane, pri emu je odgovornost za sigurnost proizvoda u potpunosti prenesena na proizvoae,
preraivae, distributere i prodavce hrane, dok su dravne administracije zadrale funkciju
definiranja politike hrane i pojaale funkciju monitoringa i kontrole.
U postojeoj globalnoj ekonomiji meunarodna trgovina je izuzetno vaan ekonomski
stimulans i nije mogue za bilo koju zemlju da ostane izolovana od promjena u
meunarodnim zahtjevima za propise u polju sigurnosti hrane. Period intenzivnih promjena i
definiranja novog pristupa sigurnosti hrane u svijetu povezujemo sa Meunarodnom
konferencijom o ishrani, koja je odrana u Rimu 1992. godine i usvajanjem Deklaracije i
akcionog plana za ishranu, kojim se pozivaju vlade i druge zainteresirane strane da prihvate i
jaaju sveobuhvatne mjere na obuhvaanju kontrole i sigurnosti hrane u smislu zatite
potroaa. Stupanjem na snagu Sporazuma o Svjetskoj Trgovinskoj Organizaciji 01.01.1995.
godine zemljama lanicama jasno su definirana pravila trgovine robama biljnog i ivotinjskog
podrijetla utemeljena na analizi rizika. Konano Federalna administracija SAD je definirala
1996. i 2002. godine zahtjeve za implementacijom sustava samokontrole sigurnosti hrane i
kvaliteta, to je uinila i Europska Komisija 2002. godine "generalnim europskim zakonom o
hrani", Uredbom EC 178/2002.
Naalost gore navedeno vrijeme u Bosni i Hercegovini u najveoj mjeri obiljeeno je ratnim i
poratnim periodom i potpunim izostankom aktivnosti na harmonizaciji sa meunarodnim
zahtjevima u oblasti sigurnosti i kvalitete hrane u svim segmentima. Bosna i Hercegovina ima
dosta stare provedbene akte koji se tiu parametara higijenske ispravnosti (mikrobioloki,
radioloki i tetne materije-rezidue) i vii su od parametara u EU.
Usprkos poduzetim naporima za poboljanje konkurentnosti i produktivnosti farmera i
poljoprivrednih preraivaa, od strane dravnih organa u vidu poticajne politike
poljoprivrednih proizvoaa koja je po svemu sudei nedovoljna. BiH i dalje ostaje uvoznik
kako sirovina i proizvoda animalnog porijekla tako i ostalih sirovina i proizvoda. Nadlean za
izdavanje dozvola za uvoz namirnica i sirovina animalnog porijekla je Ured za veterinarstvo
BiH koji to radi po ustaljenim standardima, kontrolu uvoza obavljaju granini veterinarski
inspektori na graninom prijelazu, a i kantonalni veterinarski inspektori na mjestima istovara
gdje se uzima uzorak za laboratorijsku analizu.
Kod identificiranja najboljih raspoloivih tehnika u sektoru prerade mesa osim brige za okoli
postoje i druge zakonske obaveze i zabrane koje se takoer moraju uzeti u obzir. S tim u vezi
postoje specifini zahtjevi vezano za na primjer sigurnost prehrambenih proizvoda, koji se
mijenjaju s vremena na vrijeme. Svi pogoni prerade mesa, ali i drugi iz prehrambenog sektora,
bez obzira na svoju veliinu, geografski poloaj ili proizvodni proces moraju udovoljiti
zahtjevima u pogledu sigurnosti prehrambenih proizvoda.
Napredak u potivanju zahtijevanih standarda lake se postie ukoliko operateri pogona i
postrojenja za preradu mesa tjesnije surauju. Prehrambeni sektor openito identificirao je pet
kljunih podruja koji mogu omoguiti konstantnu sigurnost prehrambenih proizvoda, a to su:
28
sistem sigurnosti prehrambenih proizvoda, slijedivost, upravljanje akcidentima, identifikacija
rizika i informiranje. Primjena ovih principa se takoer odnosi i na zatitu okolia. Tamo gdje
postoje razvijeni sistemi upravljanja sa aspekta kvalitete, npr. ISO 9001, poznavanje takvih
sistema moe olakati koritenje ekvivalentnih okolinih standarda.
Zakonska regulativa iz oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda moe imati znaajan utjecaj
na okoline uinke pogona za preradu mesa, ali i drugih iz prehrambenog sektora. Na primjer,
zahtjevi u pogledu sigurnosti prehrambenih proizvoda i higijene mogu utjecati na zahtjeve u
pogledu upotrebe vode za ienje opreme i pogona, nameui upotrebu vrue vode, tako da
se pojavljuje problem upotrebe energije za zagrijavanje vode. Sa druge strane, otpadna voda je
zagaena supstancama koje se koriste u higijenske svrhe, za ienje i sterilizaciju. Ova
pitanja se kod identificiranja najboljih raspoloivih tehnika moraju uzeti u obzir kako bi se
osiguralo da su zadovoljeni higijenski standardi, ali takoer uzimajui u obzir kontrolu
upotrebe vode, energije, te deterdenata i sredstava za dezinfekciju.
Tijekom izrade ovog dokumenta posebna panja je posveena kako prijedlog najboljih
raspoloivih tehnika ne bi bio u suprotnosti sa relevantnom zakonskom regulativom iz oblasti
sigurnosti prehrambenih proizvoda. Meutim, dolo se do zakljuka da se propisani higijenski
standardi ne smiju naruavati, ali se upotreba vode za sanitaciju objekta moe smanjiti putem
npr. koritenja prskalica sa visokim pritiskom. Takoer upotreba deterdenata i sredstava za
dezinfekciju je neophodna, ali bi ova sredstva trebala biti biorazgradiva radi zatite ivotne
sredine.

4.3.1 Kvalitet i porijeklo sirovina za proizvodnju

Kao to je to ve navedeno, sirovine za preradu sastoje se od mesa koje je osloboeno od
kostiju, smrznuto meso, svinjsko meso, govee meso, i meso peradi. Oko 80 % sirovina se
uvozi i to uglavnom iz Holandije, Austrije, Njemake, Italije i Poljske i Turske. Inozemni
proizvoai uspjeno proizvode sirovinu ujednaene kvalitete, posjeduju ISO i HACCP
certifikate i garantuju kontinuitet isporuke sirovine. Veina mesnih preraivaa uvoze velike
koliine sirovog, smrznutog mesa (kao to je to, govedina bez kostiju, svinjsko meso i pilee
meso) zbog niske cijene, a i zbog toga to ovih sirovina nema dovoljno na tritu. Na ove
sirovine moraju se platiti uvozne carine, pa ak i ako ih nema na domaem tritu. Ovakvo
plaanje carine dovodi u neravnopravan poloaj domae preraivae u pogledu uvezenih
proizvoda.
Sve uvezene sirovine prati odgovarajua dokumentacija (fakture, tovarni listovi, uvjerenja o
porijeklu EUR, uvjerenja o sanitarnoj, hemijskoj i drugoj ispravnosti proizvoda), a prilikom
uvoza sanitarna i trna inspekcija BiH provjerava istinitost navoda. Kod uvoza mesa, odmah
po uvozu se uzimaju uzorci koji se dostavljaju na analizu u veterinarsku stanicu., a nakon
dobivenih rezultata analiza o ispravnosti sirovine izdaju se rjeenja za njenu upotrebu. Uvoz
sirovina je strogo zakonski definisan.
to se tie domaeg sektora koliina proizvedene sirovine je jako mala i ne moe pratiti
potrebe preraivaa, neujednaenog je kvaliteta i esto mnogo skuplja od uvozne. Veim
ulaganjima u primarni sektor proizvodnje vjerovatno bi se omoguilo i preraivaima da
izaberu kvalitetniju sirovinu u BIH.
Imajui u vidu injenicu da proizvoai preferiraju klanje mlade stoke kao to je to sluaj sa
teletinom koja je i najskuplja, razumljivo je da za potrebe prerade moraju nastojati da dobave
sirovine na drugoj strani.

29
4.3.2 Kvalitet gotovog proizvoda
Kvalitet proizvoda glavnih preraivaa je konkurentan sa uvezenim proizvodima.
Oblast oko Visokog poznata je po suenim i dimljenim proizvodima koje proizvode mali
preraivai. U regiji Hercegovine priprema se prut, suen na dimu prema tradiciji koja
potie iz Prosciutto de Parma, koji uiva veliku reputaciju zbog svog kvaliteta. Ipak, u BIH se
najvie proizvode i prodaju obareni i polutrajni proizvodi tipa hrenovki, kobasica, parizera,
itd. To su proizvodu koji po svojoj cijeni odgovaraju standardu najveeg broja potroaa. Ti
proizvodi su kvalitete koja odgovara vaeem Pravilniku, koji je ak u nekim takama stroiji
od Direktiva EU. Kontrolu kvalitete proizvoda vre ovlateni laboratoriji. Na alost broj
takvih laboratorija je mali i veina nema svu potrebnu opremu.
Potroai smatraju da su proizvodi manje poznatih, manjih proizvoaa, upitni.
Meutim, veliki preraivai u BIH imaju u svojim proizvodnim pogonima instaliranu
najmoderniju opremu koja to se tie tehnikih i tehnolokih mogunosti ne zaostaje za onom
u EU. Veina pogona je opremljena strojevima najnovije generacije iji je rad
poluautomatizovan ili potpuno automatizovan. Ovi pogoni odavno slijede GMP (dobru
proizvoaku praksu ) i na putu su da implementiraju sistem HACCP, kao i ISO standarde.
to sve skupa ima znaajan utjecaj i na njihove emisije u okoli.
Iz takvih proizvodnih pogona, koji su pod stalnom kontrolom veterinarskih inspektora, izlaze
proizvodi ija kvalitete odgovara zahtjevima vaee legislative.
Pitanje je kako posluju mali, zanatski pogoni ili mali industrijski pogoni koji rade sa
zastarjelom opremom i bez odgovarajuih higijenskih uslova za rad. To je pitanje koje se
mora rijeiti kako bi se vratilo povjerenje potroaa u domau proizvodnju i domai proizvod.

4.4 PRAVNI OKVIR

Ovo poglavlje tehnike upute dato je u Prilogu I, s obzirom da je podlono izmjenama i

dopunama. Treba napomenuti da e se, u sluaju izmjena i dopuna pravnih propisa navedenih
u Prilogu I, primjenjivati vaei pravni propis.
Prehrambeni sektor openito je reguliran ne samo kroz "opu" regulativu, npr. financijsku,
okolinu, sigurnosnu, ve se na njega odnosi i specifina, vrlo detaljna i obimna legislativa
koja u stvari polazi od tale i zavrava na tanjuru potroaa.

4.5 KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI

Najznaajniji okolinski problemi vezani za preradu mesa su visoka potronja vode, isputanje
otpadnih voda velikog tereta zagaenja i potronja energije. Pored toga, u nekim sluajevima
mogu se pojaviti i problemi vezani za buku, neugodan miris i otpad.

4.5.1 Potronja vode, energije i toplote

Intenzivna potronja vode i energije je karakteristina za ovu vrstu industrije zbog visokih
zahtjeva za potivanjem higijenskih standarda (intenzivno pranje i ienje opreme i
prostorija, te radnih povrina) i potreba za energijom. Toplotna energija, u obliku pare i vrue
vode, koristi se za ienje i sterilizaciju, kao i za termalnu obradu polugotovih proizvoda.
Elektrina energija se koristi za pokretanje maina, za hlaenje, rasvjetu i ventilaciju. Slino
30
kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje i sterilizaciju vana je za osiguravanje
ouvanja kvalitete finalnog proizvoda.

4.5.2 Otpadna voda

Prerada mesa i peradi ima najvei uticaj na stvaranje otpadnih voda. Najvie vode se koristi za
ienje i otapanje mesa. Koliina upotrijebljene vode je oko 3-5 m3 /t. Za smanjenje
potronje vode, voda od otapanja sirovine moe se recirkulisati i koristiti ponovo. Ostali
procesi u kojima se koriste znaajne koliine vode su pasterizacija, sterilizacija, hlaenje,
ienje, dezinfekcija.
Kod pranja i ienja opreme i prostorija dolazi do sapiranja mesnih komada od obrade u
slivnik to poveava sadraj KPK, masnoe i suspendovanih materija u otpadnoj vodi.
Sastojci koji se dodaju mesu u vidu zaina takoer dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica
pranja maina ili prosipanja nadjeva prilikom prenoenja do punilice i samog punjenja u
ovitke. Na taj nain se takoer poveava sadraj BPK, ukupnih suspendovanih materija, te
ulja i masti u otpadnoj vodi.
U procesima gdje se koriste enzimi za omekavanje mesa, postoji opasnost od njihovog
unoenja u otpadne vode pranjem radnih povrina i maina gdje se vri omekavanje, to
poveava ukupni sadraj BPK i znatno utie na efikasnost biolokog tretmana otpadnih voda.
U procesu nasoljavanja postoji mogunost da odreene koliine NaCl odnosno Na2NO3
dospiju u otpadnu vodu pranjem radnih povrina i ureaja u kojima se vri nasoljavanje, ime
se poveava njen salinitet i oteava dalja bioloka prerada.
U punicama dolazi i do lijepljenja sastojaka dima na zidove komora, a to je mogue ukloniti
jedino pranjem toplom vodom i jakim alkalnim rastvorom. Ova otpadana voda ima visoke
koncentracije zagaujuih materija kao to su BPK, pH i PAH-ovi. Tipine vrijednosti
koncentracija zagaujuih materija u otpadnih vodama iz industrije prerade mesa su date u
narednoj tabeli.

Tabela 5. Tipine koncentracije zagaujuih materija u otpadnoj vodi

Parametar Tipine vrijednosti

BPK5 600-8,000 mg/L

Suspendovane materije 100-500 mg/L
Ukupni azot 100-200 mg/L
Ukupni fosfor 10-20 mg/L

* Izvor podatka: Guidelines for the application of best available techniques (BATs) and best environmental
practices (BEPs) in industrial sources of BOD, nutrients and suspended solids for the Mediterranean region,
MAP Technical Reports Series No. 142, UNEP/MAP, Athens 2004.

4.5.3 Emisije u zrak

Otpadni gasovi nastaju kao produkt sagorijevanja tenih goriva u kotlovnicama, te u procesu
termike obrade polugotovih proizvoda. Od znaaja su emisije koje nastaju kod sagorijevanja
drveta u punici radi prirodnog procesa dimljenja trajnih proizvoda. Dim sadri mnoge

31
sastojke koji su znaajni sa aspekta zatite na radu, a kao to su PAH-ovi, fenoli, nitriti, kao i
CO. Stoga je neophodno obezbjediti adekvatnu ventilaciju u tim prostorijama.
Dim takoer moe prouzrokovati probleme sa mirisima u bliem okruenju, a jaina mirisa
zavisi od naina dimljenja i vrste ventilacije.
Takoer, u sluaju pojave kvarova odnosno curenja na sistemima za hlaenje mogu se pojaviti
emisije CFC-ova i amonijaka.
Amonijak spada u anorganske polutante. Njegova upotreba u malim rashladnim ureajima je
uveliko zamijenjena hlorofluorougljikovodicima (CFC spojevima poznatim pod trgovakim
nazivom "freoni") koji nisu toksini niti iritantni, a praktiki su nezapaljivi. Amonijak se i
dalje koristi kao rashladno sredstvo u velikim industrijskim procesima u prehrambenoj
industriji. Otkad je nauno dokazano da je upotreba CFC spojeva doprinijela smanjenju
ozonskog sloja, ponovo se poveava upotreba amonijaka kao rashladnog sredstva, uz
odgovarajuu pootrenu praksu upravljanja rashladnim ureajima koji ga koriste. U posljednje
vrijeme sve se vie koriste rashladni mediji koji ne sadre hlor a koji su okolinsko prihvatljivi,
poznati kao "ozon free" (kakav je npr R 404a).

4.5.4 Otpad
Otpad koji nastaje u procesu prerade mesa se uglavnom sastoji od ostataka mesa nakon
njegove obrade i pripreme za daljnji proces proizvodnje. Tako se u ovom otpadu mogu nai
kosti, masnoe, koa i komadi mesa.
Otpad nastaje i u operacijama pakovanja u formi vika ili oteenog materijala za pakovanje
(folije, etikete, kutije i sl.).
Odreene koliine otpada nastaju i u skladitu sirovina kao posljedica prosipanja pomonih
sirovina, kao kart od proizvodnje, otpadna pakovanja od hemikalija koje se koriste u
laboratoriji za provjeravanje kvaliteta, otpad iz kuhinje i kancelarija i sl.

4.5.5 Buka
Procesi proizvodnje mesnih preraevina ne dovode do znaajnijeg poveanja razine buke.
Znaajniji izvori buke su ureaji za hlaenje i energetski ureaji, ali koji imaju utjecaja samo
na poveanje razine buke unutar samih pogona i postrojenja. Emisija buke je zanemariva.

5 OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM

POGONIMA
Proizvodnja mesnih preraevina koristi mnogo razliitih procesa proizvodnje u svom sistemu
rada u zavisnosti od nivoa tehnike opremljenosti pogona do koritenja razliitih sirovina za
proizvodnju. Razlikuju se proizvodni pogoni koji imaju linije rasijecanja mesa od pogona koje
rade samo sa smrznutim, konfekcioniranim mesom. Meutim neki osnovni koraci i procesi u
proizvodnji su jednaki i oni e biti pojedinano opisani.

32
 Tabela 6. Procesne tehnike i operacije u preradi mesa

PRIJEM SIROVINA I SKLADITENJE

Istovar i skladitenje

Sortiranje i pregled sirovina

Odleivanje sirovina

USITNJAVANJE, MIJEANJE I FORMIRANJE

Rasijecanje, rezanje, usitnjavanje i mljevenje sirovine

Mijeanje i homogenizacija

Drobljenje

Formiranje i istiskivanje

PROCESI PROIZVODNJE PROIZVODA

Salamurenje i injektiranje

Dimljenje i suenje

Mariniranje

PROCESI TERMIKE OBRADE

Kuhanje i barenje

Prenje

Pasterizacija i sterilizacija

PROCESI HLAENJA

Hlaenje

Zamrzavanje

NAKNADNE PROCESNE OPERACIJE

Pakovanje i punjenje

Pakovanje u modifikovanoj atmosferi gasova

KORISNI PROCESI

ienje i dezinfekcija

Upotreba i potronja energije

33
Upotreba i potronja vode

Upotreba vakuuma

Rashladni ureaji

Kompresija zraka

Rasijecanje mesa je proces u kojem se vri redukcija komada mesa od velikih ka srednjim. Za
rasijecanje se koriste noevi, pile, satare koje mogu biti na runi ili elektrini pogon. Polovice
se rasijecaju prema daljoj namjeni u manje komada, iskotavaju, skida se masnoa i koa.
Nakon rasijecanja meso se moe skladititi u rashladnim ureajima ili prodavati svjee.
Prerada mesa je proces koji ima za cilj odravanje i poboljavanje karakteristika mesa
dodavanjem raznih komponenti.
Sirovi komadi mesa se usitnjavaju i restrukturiraju u razliite fizike forme. Kod veine
proizvoda je cilj da se ouva originalna vezivna struktura u finalnom proizvodu. To su
proizvodi unka, pilea prsa, govei odrezak kod kojih su zastupljeni cijeli miii ili njihovi
dijelovi. U procesu emulgiranja stvara se matrix u kojem su estice masti inkapsulirane u
proteinske membrane.
Usitnjavanjem komada i mijeanjem se osigurava hemijska ujednaenost smjese kao i
ekstrakcija proteina. Usitnjavanjem se redukuje veliina komada i poveava rastvorljivost
proteina. Od opreme najvie se koriste injektori i masaeri za komade mesa, sjekai i mjeai
za sirove prozvode, kuteri za emulgovane proizvode.
Odrivost proizvoda se postie zagrijavanjem, kuhanjem i prenjem, dehidratacijom
proizvoda, kako bi se mogli pakovati i skladititi u propisanim uslovima due vrijeme.
Tehnike odravanje kvalitete proizvoda kao to su fermentacija, dimljenje, salamurenje
koriste se u zavisnosti od vrste proizvoda i potranje trita.. Svi ovi procesi omoguuju
produenje odrivosti proizvoda jer se pomou njih usporava rast nepoeljnih
mikroorganizama.
Injektiranje salamure pod pritiskom je iroko rasprostranjen nain produavanja roka trajnosti
mesa. Sastojci salamure su voda kuhinjska ili nitritna so, zaini, aditivi koji doprinose boljem
okusu i izgledu proizvoda, kao i produenju trajnosti istog. Injektiranje se vri pomou
sistema igala i ubrizgavanja salamure pod pritiskom i u definisanoj koliini. Nakon
injektovanja proizvodi se prebacuju u masaere koje imaju programirano vrijeme rada i
vrijeme mirovanja doprinosei ekstrakciji proteina i stvaranju vezujueg efekta. Masiranje se
vri pod vakumom i na temperaturi od +4C.
Ako se vri suho soljenje onda se salamura runo utrljava u komade mesa i ti proizvodi se ne
kuhaju ve samo sue.
Sirovo meso se nakon procesa pripreme puni u crijeva ili kalupe u kojima dobija eljeni oblik
i veliinu. Tokom ovog procesa dolazi do promjene reolokih osobina smjese, koje zavise od
koritene opreme, i utiu na finalni proizvod.

34
5.1 PRIJEM SIROVINA I SKLADITENJE

5.1.1 Istovar i skladitenje

Sirovine se istovaraju i skladite kako bi im se sauvala kvaliteta potrebna za proizvodnju.
Osim sirovina za proizvodnju skladite se i poluproizvodi, finalni proizvodi, pa i otpad.

Opis tehnika, metoda i opreme

Sirovine u vrstom stanju se obino dovoze u vreama na paletama ili u kontejnerima. Mogu
biti u smrznutom stanju, upakovane u standardne blokove umotane u kartonske kutije. Takve
sirovine se obino prevoze sa hladnjaama i skladite u komore za zamrznute sirovine na
temperaturi od -20C.
Vee koliine sirovina u vrstom i prakastom stanju se obino dovoze kamionima. To su
sirovine koje se odmah koriste u procesu proizvodnje ili se skladite u suhim skladitima na
temperaturi do +10C do upotrebe.
Tene sirovine se obino dovoze u cisternama i sadraj cisterni se pomou pumpi ispumpava
u skladine tankove. Manje koliine tenih sirovina se dopremaju i skladite u mini tankovima
ili cisternama.
Gasovi kao to su N2, CO2 i SO2 se dopremaju i skladite u specijalnim kontejnerima koji su
pod pritiskom. Gas, potreban za proces proizvodnje, se iz skladinih cisterni prebacuje tako da
se one prikljue na sistem ventila i gas se pomou gasovoda i razlike pritisaka prenosi u
proces proizvodnje. Tako se N2 i CO2 koriste u procesu pakovanja i zamrzavanja.

Otpadna voda
Otpadne vode u ovom procesu mogu nastati kod procesa otapanja u sluaju da doe do kvara
rashladnog sistema i odleivanja sirovina, curenjem ulja iz sistema u vodu, nakon pranja i
ienja. Takve vode obino u svom sastavu imaju alkalije, kiseline, rastvore, masti, ulja,
nitrate, nitrite, amonijak, fosfate, krv, proteine, masti, itd.

Emisije u zrak
Emisije u zrak mogu nastati tokom punjenja rashladnih ureaja plinom ili tokom kvara
ureaja i curenja rashladnog sredstava, tokom ienja i pretovara u komorama. Emisije u
zrak su u ovom sluaju praina, isparljive organske komponente (VOCs), neugodan miris i
obino su u jako malim koliinama tako da nemaju znaajan uticaj na okolinu.

Otpad
Otpad nastaje prilikom remonta opreme zamjenom nekih dijelova i prilikom procesa vaenja
sirovina iz ambalae. Takav otpad se alje na recikliranje.

Energija
U ovom procesu elektrina energija se koristi prilikom istovara sirovina, jer su viljukari za
istovar na elektrini pogon. Toplotna energija se ne koristi.
Utroak energije u ovom procesu je minimalan i nema uticaja na okoli.

35
Buka
U kraem periodu moe doi do pojave buke kada se istovaruju sirovine sa kamiona u
komoru. Taj stepen buke nema znaajan uticaj na okoli.

Akcidentne situacije
Mogu nastati ako doe do znaajnog kvara na rashladnom sistemu i isputanja rashladnog
sredstva u zrak, ili pucanja cijevi ili dijelova sistema, kvarenjem sirovina.

5.1.2 Sortiranje i pregled sirovina

Veina sirovina sadri neke komponente koje su nejestive ili imaju promjenjive fizike
osobine. Procesne tehnike kao to su sortiranje i pregled su neophodne da bi se utvrdio traeni
uniformni kvalitet sirovog materijala za dalji proces proizvodnje. Metal detektor se takoer
moe upotrijebiti kako bi se osiguralo da su svi metalni dijelovi sa sirovine uklonjeni.

Opis tehnika, metoda i opreme

Sortiranje se vri prema obliku, teini, boji, izgledu i veliini.
Sortiranje prema teini se koristi kada se zahtjeva odreena teina komada mesa. Sortiranje
prema boji se vri kada se uoi promjena boje na sirovini izazvana hemijskim i
mikrobiolokim promjenama. Sortiranje prema obliku se koristi kada su bitni visina, irina,
dijametar sirovine. Sortiranje se vri kada se meu sirovinom uoe neki nejestivi dijelovi kao
to su ostaci ambalae ili dijelovi sirovine koji su otkinuti sa originalnog komada.
Pregled sirovine je neophodan kako bi se ustanovila zdravstvena ispravnost proizvoda i
kvaliteta. Pregled sirovina vre veterinarski inspektori, a analize uzoraka se vre u ovlatenim
laboratorijima. Analize se vre na zarazne bolesti, tetne materije, sastojke sirovine,
mikrobioloke kontaminacije, itd.

Otpadna voda
U ovom procesu otpadne vode nastaju ako se sirovine peru tokom sortiranja. Takve otpadne
vode sadre uglavnom organske materije.

Emisije u zrak
U procesu sortiranja moe se pojaviti praina ili neugodan miris. Koliine tih emisija su
zanemarljive i nemaju uticaja na okoli.

Otpad
Sirovina koja nije za upotrebu odlae se na posebna mjesta za odlaganje konfiskata i uklanja
prema planu odlaganja otpada. Takva sirovina se u nekim sluajevima moe reciklirati i
koristiti kao animalna hrana.

Energija
U procesu sortiranja koristi se vrlo mala koliina elektrine energije koja nema uticaja na
okoli.

Buka
U ovom procesu koliina buke je zanemarljiva.
36
5.1.3 Odleivanje sirovina
Odleivanje sirovina se vri kada sirovina biva dopremljena u smrznutom stanju i kao takva
ne moe da ue u proces proizvodnje. Odleivanje se naziva i odmrzavanje, ali se taj pojam
pojavljuje u ovom dokumentu kao opis uklanjanja leda se hladnjaka.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Odleivanje na sobnoj temperaturi je jako usporen proces u odnosu na odleivanje
koritenjem vode ili toplog zraka. Usporeno odleivanje moe da prouzrokuje jako veliki
razvoj i rast mikroorganizama na povrini sirovine, a kasnije i u unutranjosti kada doe do
reabsorpcije vode koja se stvara zagrijavanjem sirovine.
Najbri nain odleivanja sirovine je pomou mikrotalasne energije i on najmanje oteuje
sirovinu.
Tradicionalno, sirovina se najee odleuje potapanjem u vodu. Upakovani komadi mesa se
potpuno potapaju u bazene sa protonom vodom.
Odleivanje sirovina se moe vriti pomou zraka kontrolisane temperature.

Otpadna voda
Otpadna voda u ovom procesu nastaje otapanjem sirovina u vodi i sadri rastvorene organske
materije, soli, suspendovane materije, itd.

Emisija u zrak
U procesu odleivanja sirovina emisije u zrak su minimalne i nemaju uticaj na okoli.

Otpad
U ovom procesu otpad moe nastati odvajanjem komadia sirovine prilikom otapanja.

Energija
Ako se otapanje vri upotrebom toplog zraka onda se troi toplotna energija, no u veini
sluajeva otapanje se vri pomou vode tako da je potronja energije minimalna.

Buka
U ovom procesu koliina buke je zanemarljiva.

5.2 USITNJAVANJE, MIJEANJE I FORMIRANJE

5.2.1 Rasijecanje, rezanje, usitnjavanje i mljevenje sirovine

Procesi usitnjavanja sirovine se koriste kako bi se provjerila ispravnost sirovine i kako bi se
pripremila za direktnu prodaju ili za dalji proces obrade.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Rasijecanje se koristi kako bi se smanjila veliina komada mesa od velikih ka srednjim.
Noevi, pile, odkoivai, satare, i ostala oprema se koristi za ovaj proces. Ovo je vana
operacija za mesnu industriju. Nakon klanja odvajaju se polovice i odstranjuju unutranji

37
organi (opisano u dijelu klaonica). Polovice se dalje obrauju tako da im se odvajaju odreeni
dijelovi, vri iskotavanje, skidanje masnoe, itd., sve u zavisnosti od procesa proizvodnje, da
li se alje odmah u prodaju ili se koristi za dalju obradu, npr. unke, kobasice, itd. Oprema
koja se koristi za rasijecanje je raznolika i moe biti na elektrini pogon ili runa.
Rezanje je proces u kojem se dobijaju proizvodi iste debljine. Oprema se sastoji od rotacionog
noa koji odsijeca komade proizvoda koji nalegnu na njega prema definisanoj debljini.
Nekada je materijal pritisnut na no centrifugalnom silom, a moe biti i zakaen na pokretni
nosa koji sputa proizvod na no. Postoje razne varijante rezanja. U mesnoj industriji se
koriste rezai npr. lenog peka u kockice, koji komade sirovine reu o kockice odreenih
dimenzija.
Usitnjavanjem se meso redukuje u manje komadie. Usitnjavanje mesa se vri u kuterima
(strojevima za usitnjavanje) koji imaju posudu koja se okree iznad koje su ugraeni rotacioni
noevi, sa velikim brojem obrtaja i brzina, koji sijeku i sitne meso. Ovaj proces se najvie
koristi u izradi kobasica. Veliina komada usitnjenog mesa zavisi od brzine noeva i vremena
sjeenja. Zajedno sa usitnjavanjem mesa vri se i priprema nadjeva za kobasice dodavanjem u
meso raznih dodataka kao to su zaini, aditivi, voda, led, itd.
Mljevenjem se vri redukcija veliine komada i homogenizacija mesa. Stroj za mljevenje
mesa (wolf) se koristi za mljevenje mesa. Konstruisan je tako da se ubaeno meso pomou
pua prenosi do noeva koji ga usitnjavaju i dalje guraju kroz reetke sa otvorima razliitih
promjera, zavisno od toga kakvu veliinu komada mesa elimo.

Otpadna voda
U ovom procesu otpadna voda nastaje prilikom pranja sirovina i pranja opreme. Ova otpadna
voda ima u sebi rastvorene organske materije, komadie mesa, soli, masti, sredstva za
ienje, itd.

Emisije u zrak
U ovom procesu emisije u zrak su minimalne.

Otpad
U ovom procesu nastaju nus proizvodi kao to su kosti, koa, masnoa koji se mogu koristiti u
nekim drugim industrijama ili se nekodljivo odlau na deponije prema planu odlaganja
otpada.

Energija
Elektrina energija se koristi u ovom procesu za pokretanje opreme.

Buka
Buka se stvara u procesu rasijecanja kostiju i mesa, ali nema znaajan uticaj na okoli.

5.2.2 Mijeanje i homogenizacija

Cilj ovog procesa je da se proizvede uniformna smjesa dvije ili vie komponenti koje ine
proizvod.

38
Opis tehnika, metoda i opreme.
Mijeanje je proces u kojem se vie komponenti mijeaju do odreenog stepena
homogenizacije. Mogu se mijeati vrste sa vrstim komponentama, vrste sa tenim, tene sa
tenim, tene sa gasom, itd.
Mijeanje vrstih sa vrstim komponentama je proces koji se vri u mijealicama tako da se
pomou rotacionih krila i rotacije posude mijealice smjesa to homogenije izmijea.
Mijeanje vrstih i tenih komponenti se vri u proizvodnji mesa u konzervama i slinih
konzerviranih proizvoda. Mijeanje ovih komponenti je prisutno i kod pripreme salamure kod
koje se vrste komponente otapaju u vodi mijeanjem runo ili pomou mijealice.
Mijeanje tenih komponenti se moe vriti runo ili pomou mijealice, npr. mijeanje tenih
komponenti zaina u smjesi.
Homogenizacija je proces u kojem se proizvod usitnjava tako da mu estice budu to
ujednaenije veliine, to manje i da je smjesa takvih estica stabilna.

Otpadna voda
Otpadna voda se u ovom procesu stvara prilikom pranja i ienja opreme i sadri rastvorene
organske materije, suspendovana materije, masti, soli, nitrate, nitrite, fosfate, itd.

Emisije u zrak
Emisije se mogu pojaviti u obliku mirisa ili praine prilikom mijeanja prakastih
komponenti. Emisija moe sadravati isparljive organske komponente.

Otpad
Otpad se pojavljuje u procesu ienja opreme kada se vade ostaci nadjeva. U GMP ovaj
otpad je u minimalnim koliinama i moe se ponovo ubaciti u proces ili koristiti kao animalna
hrana.

Energija
U ovom procesu se koristi elektrina energija za pokretanje opreme.

Buka
Prilikom procesa homogenizacije moe doi do stvaranja odreene koliine buke koja je u
granicama nekodljivim za okoli, a za radnike se preporuuje zatita u vidu epova za ui.

5.2.3 Drobljenje
Drobljenje je proces koji se koristi za usitnjavanje vrstih sirovina. Njime se moe utvrditi
kvaliteta i stabilnost sirovine za dalje procese.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Drobljenje je proces koji se koristi u pripremi nekih zaina za dalju upotrebu u procesu
proizvodnje. Drobljenje se vri u drobilicama koje mogu biti sa ekiima, diskovima, loptama
i valjcima za drobljenje. Sirovina se stavlja u drobilicu i prolazi kroz sistem ekia, diskova,
loptica ili valjaka koji su postavljeni na odreeno rastojanje prema kojem se odreuje veliina
izdrobljenog komada.

39
Otpadna voda
Otpadna voda se stvara prilikom pranja opreme i sadri rastvorene organske komponente.

Emisije u zrak
Mogue emisije su stvaranje praine i isparljivih organskih komponenti prilikom drobljenja.

Otpad
Otpad se stvara prilikom ienja opreme od zaostalih komadia sirovine.

Energija
Za pokretanje opreme se koristi elektrina energija

Buka
Prilikom procesa drobljenja moe doi do stvaranja odreene koliine buke koja je u
granicama nekodljivim za okoli, a za radnike se preporuuje zatita u vidu epova za ui.

5.2.4 Formiranje i istiskivanje

Formiranje i istiskivanje su procesi pomou kojih se dobijaju eljeni oblici proizvoda.

Opis tehnika, metoda i opreme

Proces formiranje se sastoji od punjena smjese u odgovarajue kalupe. Kalupi se slau jedan
na drugi i djeluju na smjesu pritiskom koji odgovara njihovoj teini. Nakon punjenja i
zatvaranja kalupa alju se na proces termike obrade nakon koga se dobija proizvod oblika
kalupa u koji je napunjen.
Proces istiskivanja je kontinualni proces punjenja smjese u odreeni oblik. Smjesa se pod
odreenim pritiskom istiskuje u eljeni oblik ili crijeva kako je sluaj u proizvodnji kobasica.
Nakon termike obrade proizvod zadrava eljeni oblik.

Otpadna voda
Otpadna voda se u ovom procesu stvara prilikom pranja i ienja opreme i sadri rastvorene
organske materije, suspendovane materije, soli, nitrate, nitrite, fosfate, itd.

Emisije u zrak
Emisije u zrak u ovom procesu su zanemarljive.

Otpad
Otpad moe nastati prilikom punjenja proizvoda i vaenja proizvoda iz kalupa.

Energija
Za pokretanje opreme koristi se elektrina energija.

Buka
Buka je zanemarljiva u ovom procesu.

40
5.3 PROCESI PROIZVODNJE PROIZVODA

5.3.1 Salamurenje i injektiranje proizvoda

Suho ili mokro salamurenje je proces u kojem se meso tretira kuhinjskom solju (NaCl) ili
solima za salamurenje u cilju da se sauva odrivost proizvoda tako to e mu se sniziti aw
vrijednost ispod mikrobiolokog graninog limita.
Cilj ove tehnike je da se to due ouvaju svojstva proizvoda i sprijei rast nepoeljnih
mikroorganizama, te formira okus proizvoda.
Koliina soli u proizvodu se kree od 1 do 5 %.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Kod suhog ili mokrog salamurenja meso se tretira sa kuhinjskom soli (NaCl) i jednom ili vie
soli za salamurenje: natrijum nitrat (NaNO3), natrijum nitrit (NaNO2), kalijum nitrat (KNO3) i
kalijum nitrit (KNO2). Proces se vodi tako da se u gotovom proizvodu dobije 1 do 3 % soli ili
da se doda onolika koliina soli za salamurenje koja je potrebna da bi se u proizvodu razvila
poeljna boja, koje se stvara kao reakcija mesnog pigmenta mioglobina sa nitritima. Moe se
koristiti sam nitrit ili kao derivat nitrata koji prelazi u nitrit u procesu salamurenja. Prisustvo
soli i nitrita u proizvodu dovodi do inhibicije mikroorganizama i poveava odrivost i
sigurnost proizvoda., osim toga oni su esencijalne komponente za proces salamurenja.
Koliina kuhinjske soli koja se dodaje zavisi samo od prihvatljivosti konzumenta, dok je
koliina soli za salamurenje odreena zakonom. Po sadanjim zakonima dozvoljene granice
su 100 mg/kg nitrita i 250 mg/kg nitrata u gotovom proizvodu.
Postoji nekoliko naina salamurenja mesa: suho salamurenje, mokro salamurenje,
injektovanje sa masiranjem.
Suho salamurenje je utrljavanje soli na povrinu mesa koja sa absorbuje difuzijom u proizvod
tokom nekoliko dana ili sedmica u zavisnosti od veliine komada mesa. U isto vrijeme tenost
izlazi iz mesa i gubitak na teini mesa iznosi oko 10 %.
Mokro salamurenje je potapanje mesa u rastvor soli i vode. Tokom ovog procesa so postepeno
prodire u proizvod dok supstance koje su rastvorljive u vodi postepeno naputaju meso.
Koliina soli koja se dodaje u salamuru je od 5 do 20 %, a gubitak na teini mesa oko 5 do 15
%.
Injektovanje je proces ubrizgavanja salamure u proizvod pomou igala koje su montirane na
stroju koji se naziva injektor. Salamura se ubrizgava pod pritiskom u koliini od 20 do 50 %.
Nakon injektiranje meso se moe potopiti u ostatak salamure i ostaviti par dana ili masirati u
strojevima za masiranje ili tambliranje mesa.
Masiranje ili tambliranje mesa vri se u tamblerima gdje se meso pod vakumom mijea ili
masira i tako bolje upija dodatnu salamuru. Proces se odvija tako da se stroj programira da
nekoliko sati masira meso sa zadanim vremenom rada i zadanim vremenom pauze. Nakon
masiranja proizvodi se termiki tretiraju.

Otpadna voda
Rastvor za salamurenje nakon procesa se smatra otpadnom vodom. Koliina otpadne vode
zavisi od naina izvoenja procesa. Otpadna voda sadri soli, nitrite, nitrate, proteine koji se

41
rastvaraju u vodi i koji potiu od mesa, suspendovane materije. Osim toga u vodi se mogu
nai i ostaci sredstava za ienje.

Emisije u zrak
U ovom procesu emisije u zrak su neznatne.

Otpad
Otpad ine zaostali komadii mesa.

Energija
Elektrina energija se koristi za pokretanje opreme za injektiranje i masiranje.

Buka
U ovom procesu buka je zanemarljiva.

5.3.2 Dimljenje i suenje

Cilj dimljenja i suenja je da se izvri prezervacija proizvoda djelovanjem dima koji ima
bakteriostatski efekt. Prezervacija proizvoda je obino povezana sa procesom suenja
vanjskog omotaa i procesom zagrijavanja. Dimljenje daje okus proizvodu, a u nekim
sluajevima se moe koristiti i kao proces kuhanja proizvoda.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Postoje dva procesa dimljenja, dimljenje sa vruim dimom i dimljenje sa hladnim dimom.
Dimljenje vruim dimom
Dimljenje vruim dimom se obino vri na temperaturama od 65 do 120C i moe se koristiti
za kuhanje proizvoda. Kod vrueg dimljenja koriste se dimni generatori koji proizvode dim
gorenjem i tinjanjem drveta.
Dimljenje proizvoda vruim dimom pomou goreih drva vri se u komorama u kojima su
okaeni proizvodi na visini preko dva metra ispod kojih se pale drva ili briketi. Drva se pale
tako da se proizvede to vie dima, a da se izbjegne stvaranje plamena. Temperatura
proizvoda dostigne i do 30C. Proces dimljenja moe trajati do 48 sati.
Stvaranje dima dimljenjem tinjajuih drva ima dvije faze: disperznu tenu fazu i parnu fazu.
Parna faza je mnogo vanija za proces dimljenja jer ona sadri preko 200 hemijskih
komponenti koje utiu na okus proizvoda. Dimljenje se moe odvijati na dva temperaturna
nivoa: ambijentalnoj temperaturi sa maksimumom od 30C, i na povienoj temperaturi izmeu
50 do 90C. Temperatura tinjanja drveta ne moe da dostigne temperaturu preko 50C tako da
se ekstra toplota dodaje pomou pare ili izmjenjivaa toplote. Trajanje procesa dimljenja
zavisi od vrste proizvoda. Neki proizvodi zahtijevaju pred suenje ili suenje ili dozrijevanje
izmeu procesa dimljenja. Kondicionirani zrak, ija se temperatura i vlanost reguliu
pomou parnih ventila ili elektrinih grijaa, se koristi za kontrolisanje suenja proizvoda.
Vrijeme koje proizvod provede u komorama za dimljenje varira izmeu nekoliko sati do
nekoliko dana. Faza dimljenja proizvoda traje izmeu 15 minuta do 4 sata.

42
Dimljenje hladnim dimom
Hladno dimljenje se vri na temperaturama od 30 do 55 C i obino koristi kada se vri
prezervacija i dodavanje okusa proizvodu. Hladno dimljenje se vri pomou dimnog
generatora koji stvara dim pomou tinjanja drveta, dimnih kondenzata (teni dim), frikcije i
jako zagrijane pare.
Teni dim je proizvod koji se dobija kondenzacijom dima pomou frakcione destilacije kojom
se redukuju komponente smole i ostali kontaminenti. Dobijeni rastvor se mijea sa vodom i
prica po proizvodu. U nekim sluajevima, teni dim je inkorporiran u sami proizvod tako to
se dodaje u salamuru i injektuje u proizvod u svrhu poboljanja okusa. Prednost ovog
postupka je da proizvod poprimi okus dimljenja a izbjegne unoenje komponenti tetnih po
zdravlje, koje su odstranjenje iz tenog dima.
Frikcijom izmeu drva i rotacionih diskova dolazi do pirolize drveta i stvara se blagi dim koji
ima jako malo karcinogenih komponenti. Proces se vri u zatvorenom sistemu sa
recirkulacijom u kojem je mogue kontrolisati koliinu proizvedenog dima tako to se
regulie pritisak izmeu diskova i drva.
Piroliza drvenih briketa se takoer moe postii tako to jako zagrijana para prelazi preko
briketa i vri transfer dima i okusa na proizvode. Ovim se smanjuje broj komponenti dima i
omoguava da se viak zraka svede na minimum. Kako se viak pare moe kondenzovati
njegova potronja se smanjuje. ienje komora je lake jer se stvara veoma mala koliina
smola.

Otpadna voda
Otpadna voda iz ovog procesa sadri rastvorene organske materije, ostatke hemijskih
komponenti parne i tene faze dima kao i ostatke sredstava za ienje.

Emisije u zrak
Jak miris nastaje tokom dimljenja i suenja. Dim koji nastaje sadri isparljive organske
komponente. Kod neke opreme miris se uklanja prije isputanja u zrak.

Otpad
Otpad ini pepeo nastao sagorijevanjem drva.

Energija
Energija se koristi za pokretanje dimnog generatora te za zagrijavanje i suenje.

Buka
U ovom procesu buka je zanemarljiva.

5.3.3 Mariniranje
Cilj ovog procesa je da prekrije povrinu proizvoda odreenom smjesom kako bi se poboljale
karakteristike proizvoda i proizvod uinio to ukusnijim.

43
Opis tehnika , metoda i opreme
Proces mariniranje sa sastoji od spravljanja marinade koja u svom sastavu sadri so, zaine,
aditive, itd. Marinada se na proizvod nanosi premazivanjem, potapanjem ili pricanjem, runo
ili pomou strojeva.

Otpadna voda
Otpadna voda nastaje u procesu pranja opreme i moe da sadri rastvorene organske materije,
suspendovane materije, masti, ulja, sredstva za ienje, itd.

Emisije u zrak
Mogua je emisija mirisa u zrak.

Otpad
Ostaci na opremi mogu da sadre organske i neorganske materije.

Energija
Elektrina energija potrebna za pokretanje opreme.

Buka
Buka je zanemarljiva u ovom procesu.

5.4 PROCESI TERMIKE OBRADE

5.4.1 Kuhanje i barenje

Cilj procesa kuhanja i barenja je da se sirovina dovede u jestivo stanje. Kuhanje i barenje je
proces zagrijavanja proizvoda ili sirovina. Kuhanje i barenje utie na strukturu, boju i sadraj
vlage u proizvodu i moe izazvati i neke naknadne procese.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Kuhanje i barenje se vri u komorama. Postoji nekoliko razliitih naina kuhanja i barenja. To
su: vodena kupatila, tuiranje vruom vodom, pomou pare, vruim zrakom i mikrotalasima.
Najbolji nain kuhanja i barenja se ostvaruje u vodenim kupatilima u koja se potapaju
proizvodi i u kojima je najbolje postignut homogenitet zagrijavanja. Proizvodi potapanjem u
vodeno kupatilo gube na teini jer se dio proteina i masti rastvara u vodi.
Kod zagrijavanja tuiranjem u komorama se takoer dobija dobra uniformnost zagrijavanja.
Proces se odvija tako da se simultano puta voda kroz tueve i zasiena vodena para koja se
die iz kolekcionog bazena, koji se nalazi na dnu komore, i koji se zagrijava pomou grijaa.
Zagrijavanje proizvoda parom se vri tako da se samo koristi para koja se stvara u
kolekcionim bazenima u komorama.
Zagrijavanje zrakom se vri u komorama koje imaju otvore za dovod vlage, koja se dovodi u
sluaju isuivanja omotaa. Vrui zrak se proizvodi tako da se proputa preko zagrijanih
izmjenjivaa toplote.

44
U mikrotalasnim komorama proizvodi se zagrijavaju tako da mikrotalasi prolaze kroz
proizvod to prouzrokuje generaciju toplote unutar proizvoda i njegovo brzo kuhanje.

Otpadna voda
Otpadna voda nastala u ovom procesu sadri rastvorene organske materije, suspendovane
materije, masti, ulja, soli, nitrite, nitrate, amonijak, fosfate, itd

Emisija u zrak
Emisije u zrak ukljuuju miris i isparljive organske komponente.

Otpad
Otpad moe nastati tokom ienja opreme i sadri organske materije, masti, ulja.

Energija
Za proizvodnju pare za kuhanje koristi se energija.

Buka
U ovom procesu buka je zanemarljiva.

5.4.2 Prenje
Prenje je proces termike obrade proizvoda u vruem ulju ili masnoi na temperaturi oko
200C.

Opis tehnika, metoda i opreme

Proizvod se dodaje u pra na podlogu od ulja ili masti. Proizvodi se mogu potapati u ulje ili
stavljati na povrinu ulja. Ako se vri prenje u kontinualnom prau onda se podesi vrijeme
zadravanja posude u prau i temperatura ulja. Nakon prenja proizvodi se vade iz ulja,
cijede i alju na pakovanje. Prai su opremljeni opremom za izvlaenje dima (nape) kako bi
se eliminisalo irenje dima. Vrijeme i temperatura prenja zavise od vrste proizvoda.
Temperature prenja se kreu od 190 do 205C a vrijeme zadravanja proizvoda u praima
oko 35 sekundi do 6 minuta.

Otpadna voda
Otpadna voda nastaje u procesu pranja opreme i sadri masti, ulja,u formi slobodnih i
emulgovanih masti, kao i njihovih produkata, suspendovane materije, rastvorene organske
materije i alkalne i kisele rastvore.

Emisije u zrak
Zrak iznad praa se izdvaja kako bi se sprijeila emisija unutar radnog prostora. Zrak moe
da ima isparljive organske komponente, kao i neke produkte jestivog ulja. Miris se takoer
moe pojaviti na izlazu iz praa.

Otpad
Ulje koje se koristi u procesu se nakon odreenog broja ari mora promijeniti i ispustiti. Ulje
moe da sadri djelie vrste materije.

45
Energija
Prai koriste energiju zagrijavanja ulja ili pare.

Buka
U ovom procesu buka nema znaajan uticaj.

5.4.3 Pasterizacija i sterilizacija

Cilj pasterizacije i sterilizacije je konzerviranje proizvoda unitavanjem mikroorganizama koji
se nalaze u njemu. Ovi postupci su jedni od najznaajniji postupaka konzerviranja hrane.
Zagrijavanje zaustavlja djelovanje mikroorganizama i enzima i tako sprjeava gubitak
kvalitete proizvoda i poveava njihovu odrivost. Proces zagrijavanje traje razliito vrijeme i
na razliitim temperaturama u zavisnosti od vrste proizvoda i traenog roka odrivosti.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Pasterizacija je kontrolisano zagrijavanje proizvoda u cilju eliminisanja svih mikroorganizama
ukljuujui i patogene i sporulirajue koji se mogu nalaziti u njima. Pasterizacija se zasniva na
minimalnom koritenju zagrijavanja koje je potrebno da se deaktiviraju specifini
mikroorganizmi ili enzimi, tako da se promjene na kvaliteti proizvoda svedu na minimum.
Temperature pasterizacije se kreu izmeu 62 do 90C, a vrijeme trajanja pasterizacije varira
od 1 sekunde do par minuta. Postoji nekoliko tipova pasterizacije: visoka temperatura kratko
vrijeme djelovanja (HTST high temperature short time) kod koje su temperature zagrijavanja
od 72 do 75C u vremenu od 15 do 240 sekundi i jako zagrijavanje kratko vrijeme (HHST
high heat short time) kod koje su temperature od 85 do 90C u vremenu od 1 do 25 sekundi.
Pasterizacija se vri u tunelima za pasterizaciju u kojima se proizvodi kreu tj. provoze kroz
tunel. Kod proizvoda od mesa pasterizacija se vri do postizanja temperature u sreditu
proizvoda od 65 do 75C.
Sterilizacija je kontrolisano zagrijavanje proizvoda u cilju eliminisanja svih mikroorganizama
ukljuujui i patogene i sporulirajue koji se mogu nalaziti u njima. Sterilizacija se moe
vriti pomou vlanog zagrijavanja, suhog zagrijavanja, radijacijom ili hemijskim metodama.
U poreenju sa pasterizacijom proces sterilizacije se odvija na viim temperaturama i due
vrijeme kako bi se osigurao dui rok odrivosti proizvoda. Generalno sterilizacija se vri nad
proizvodima koji su upakovani u konzerve ili staklenke koje se zagrijavaju u sterilizatorima sa
vruom parom ili vodom. Sterilizatori mogu biti tipa vodenih kupatila ili sa kontinualnom
sterilizacijom. Kod sterilizacije sa vodenom parom temperatura se kree izmeu 110 i 130C
u vremenu od 20 do 40 minuta. Npr. konzerva hrane se sterilie u autoklavu na temperaturi od
121C 20 minuta, a via temperatura od 134C i vrijeme od 3 minute imaju isti efekt. U
sluaju suhog zagrijavanja za unitavanje endospora bakterija je potrebno vie vrijeme
izlaganja pri viim temperaturama nego kod procesa vlanog zagrijavanja, npr. oko 2 sata pri
temperaturi od 160 do 180C.
UV zraenje se koristi za sterilizaciju prostorija, bakterije i njihove spore eliminie brzo, ali
na spore gljiva samo djelimino djeluje. Jonizirajue zraenje, X-zrake i gama zraenje, se
koristi za sterilizaciju hrane i drugih materija.
Hemijska sterilizacija je takoe mogua i tu se koristi etilen oksid za sterilizaciju hrane.

46
Otpadna voda
Otpadna voda nastala u ovom procesu moe da sadri rastvorene organske materije i
suspendovane materije.

Emisije u zrak
U ovom procesu emisije u zrak su neznatne.

Otpad
Otpad ine uniteni komadi ambalae.

Energija
Energija, obino u obliku pare ili vrue vode, je potrebna za proces zagrijavanja. Nakon
zagrijavanja energija se moe ponovo koristiti upotrebom toplotnih izmjenjivaa tako da se
vri dogrijavanje.
Za hlaenje je potrebno sredstvo za hlaenje koje moe biti hladna voda direktno na proizvod
ili voda u sistemu cijevi za hlaenje. U zadnje vrijeme se koriste mehaniki sistemi hlaenja
to dovodi do utede energije.

Buka
U ovom procesu buka nema znaajan uticaj.

5.5 PROCESI HLAENJA

5.5.1 Hlaenje
Cilj hlaenja je da se redukuje temperatura proizvoda sa jedne procesne temperature na drugu
ili da se dostigne traena temperatura skladitenja. Hlaenje je proces u kojem se temperatura
hrane redukuje i odrava na temperaturama od -1 do +8C. Hlaenje se koristi kako bi se
smanjile i usporile mikrobioloke i biohemijske promjene u hrani i produila odrivost svjee
i procesirane hrane.

Opis tehnika, metoda i opreme

Kod kriogenog hlaenja proizvod je u direktnom kontaktu sa rashladnim sredstvom koje u
ovom sluaju moe biti vrsti ili teni karbon dioksid ili teni azot. Evaporacijom ili
sublimacijom rashladnog sredstva odvodi se toplota od hrane uzrokujui brzo hlaenje. Oba
ova rashladna sredstva su bezbojna, bez mirisa i inertna.
Za snabdijevanje konzumenata ohlaenim proizvodima potrebno je obezbijediti sofisticirani
distributivni sistem koji podrazumijeva hlaenje u objektima, hlaenje prilikom transporta i
rashladne vitrine sa displejom koji pokazuje vrijednost temperature.
Ohlaeni proizvodi se mogu podijeliti u tri kategorije prema vrijednostima temperature
skladitenja:
-1 do 1 C za svjee meso, kobasice, komadno meso,dimljeno meso;
0 do 5C za pasterizovane konzerve;
0 do 8C za kuhano meso, kuhane ili ne kuhane salamurene mesne proizvode.

47
Otpadna voda
Voda se koristi kao sredstvo za hlaenje. Moe se upotrijebiti vie puta tako da kad se ohladi
prolazi kroz izmjenjivae toplote.

Emisije u zrak
Kod kriogenog hlaenja mogue su emisije gasova N2 ili CO2, kao i isticanje sredstava za
hlaenje.

Otpad
U ovom procesu otpad je rijedak.

Energija
Elektrina energija je potrebna za pokretanje pumpi za cirkulisanje vode kroz sistem ili krilaca
kod hlaenja zrakom. Mehaniki sistem hlaenja obino zahtijeva oko 0,3-1,0 kWh/ ari.
Manja koliina energije je potrebna ako se koristi teni N2 ili CO2.

Buka
Buka moe nastati u sistemu hlaenja ali je zanemarljiva.

5.5.2 Zamrzavanje
Cilj zamrzavanja je da se izvri konzerviranje proizvoda. U procesu zamrzavanja temperatura
proizvoda se sniava ispod take smrzavanja, koja zavisi od koliine vode u proizvodu i od
brzine stvaranje kristala leda. Standardna temperatura zamrzavanja proizvoda se kree oko -
18C.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Tokom zamrzavanja temperatura proizvoda se prvo sniava do niih temperatura proizvoda a
onda do take smrzavanja. Zamrzavanje se vri isto kao i hlaenje, odvoenjem toplote sa
povrine proizvoda, a zatim se odvaja latentna toplota kristalizacije i formiraju se kristali leda.
Taka zamrzavanja kod mesa iznosi izmeu -0,6 do -2,0 C. Zamrzavanje se moe vriti u
komorama ili u tunelima za zamrzavanje. Kod komornog zamrzavanja hladni zrak
temperature izmeu -30 i -40C cirkulie oko proizvoda brzinom od 1,5 do 6 m/s. Velike
koliine zraka cirkuliu to moe dovesti do oksidativnih promjena kod neupakovane hrane.
Vlaga koja se odvaja od hrane zrakom se prenosi do rashladnih ureaja to moe uzrokovati
njihovo zaleivanje pa ih je potrebno ponekad odlediti. Zamrzavanje proizvoda u tunelima
vri se tako da se proizvod stavlja na pokretnu traku i biva zamrznut dok prolazi kroz tunel.
Zamrzavanje se vri pomou hladnog zraka ili tenog azota i ovim nainom se smanjuje
isparavanje vode iz proizvoda.
Kod kriogenog zamrzavanja proizvod je u direktnom kontaktu sa rashladnim sredstvom koje
moe biti vrsti ili teni karbon dioksid ili teni azot. Evaporacijom ili sublimacijom
rashladnog sredstva odvodi se toplota sa hrane uzrokujui brzo zamrzavanje. Teni azot i
karbon dioksid su rashladna sredstva bez mirisa, boje i inertna.

48
Otpadna voda
Voda se koristi kao sredstvo za hlaenje. Moe se upotrijebiti vie puta tako da kad se ohladi
prolazi kroz izmjenjivae toplote.

Emisije u zrak
Kod kriogenog hlaenja mogue su emisije gasova N2 ili CO2, kao i isticanje sredstava za
hlaenje.

Otpad
U ovom procesu rijedak je nastanak otpada.

Energija
Energija se koristi za pokretanje krilaca za cirkulaciju zraka i u sistemu za zamrzavanje. U
ovom procesu se koristi velika koliina energije koja zavisi od vrste sirovine koja se
zamrzava, temperature sirovine, brzinu kretanja sirovine kroz sistem, take isparavanje,
obrtaja krilaca, kondenzacionog pritiska, itd.

Buka
Moe doi do pojave buke pri radu krilaca za hlaenje.

5.6 NAKNADNE PROCESNE OPERACIJE

5.6.1 Pakovanje i punjenje

Cilj pakovanja proizvoda je da se sauvaju njihove karakteristike i svojstava tokom
distribucije, skladitenja i prodaje. Punjenje je proces stavljanja proizvoda u pakovanje na
ispravan nain. Neki proizvodi se ve prilikom procesa proizvodnje pune u ambalau npr.
limenke, al-posude, poliamidna crijeva., itd.

Opis tehnika, metoda i opreme

Ambalani materijal za mesnu industriju je raznolik. Kod mnogih proizvoda u procesu
proizvodnje i distribucije koriste se primarna, sekundarna i tercijarna pakovanja. Od
ambalanih materijala koriste se drvo, metal, staklo, plastika, fleksibilni plastini filmovi,
papir i karton.
Drvo se u mesnoj industriji koristi samo kao transportno sredstvo, palete, na koje se slau
ambalane jedinice.
Metal se koristi u obliku konzervi i obino se premae zatitnim sredstvima da ne bi dolo da
interakcije metala sa hranom. Za izradu konzervi najee se koriste elik i aluminij.
Konzerve se mogu reciklirati.
Staklo se koristi za izradu staklenki. Staklenke se koriste za pasterizaciju kobasica. Staklo ima
dva nedostataka, teinu i laku lomljivost, a pozitivne strane su da ima visoke barijerne
kvalitete, inertnost i moe se zagrijavati mikrotalasnim procesima. Staklo se moe vie puta
koristiti i reciklirati.

49
Tvrda ili polutvrda plastika se koristi za izradu tuba (za patete). Postoje razni procesi kojim
se oblikuje plastika, a od materijala se najee koriste PVC, PS, PP, XPP, HDPE, PET i
polikarbonati.
Fleksibilni filmovi se izrauju od od plastinih polimera i obino su tanji od 0,25 mm. Tipini
materijali koji se koriste za izradu fleksibilnih filmova su PE, LDPE, PP, PET, HDPE, PS i
PVC. Generalno, fleksibilni filmovi su relativno jeftini i mogu se proizvoditi se raznolikim
barijernim svojstvima, imaju malu teinu, mogu se lijepiti zagrijavanjem, mogu se laminirati
sa papirom, aluminijem i drugom plastikom, lako se rukuje s njima.
Kod pakovanje proizvoda dva vana procesa su: punjenje proizvoda u ambalau i zatvaranje
ambalae.
Kod punjenja je najvanije obezbijediti odgovarajue higijenske uslove pakovanja to znai
da je proizvod uredno upakovan, da je odgovarajue temperature i da je pakovan u odreenom
temperaturnom reimu, a sve kako bi se garantovala najvia mogua kvaliteta i rok odrivosti.
Proces punjenja zavisi od vrste ambalae i proizvoda koji se u nju puni. Punjenje se moe
vriti do odreenog nivoa, teine ili volumena.
Od zatvaranja ambalae zavisi odrivost proizvoda i njegova kvaliteta. Vano je da je
proizvod hermetiki zatvoren i da ne postoji nain da doe do njegove kontaminacije. U
mesnoj industriji se proizvodi obino pakuju u fleksibilne filmove koji se montiraju na
posebne strojeve koji automatski formiraju ambalanu jedinicu, nakon punjenja iz nje izvlae
vakum i lijepe je pomou topline. Takvo pakovanje se naziva vakum pakovanje.

Otpadna voda
Otpadna voda se stvara prilikom pranja opreme i sadri rastvorenu organsku materiju i
suspendovane materije.

Emisija u zrak
Emisija u zrak u ovom procesu nije znaajna.

Otpad
Otpad nastaje u procesu pakovanja prilikom pokretanja linija i zavravanja odreenih procesa
te mijenjanja formi za punjenje. Otpad ine folije, kartoni, aluminijske posudice, etikete, itd.
Veina ovog otpada se moe reciklirati.

Energija
Elektrina energija je potrebna za pokretanje opreme.

Buka
Mogua je pojava buke prilikom procesa pakovanja ali ona nema uticaja na okoli, a za
sigurnost na radu poeljno je koristiti zatitu za ui.

5.6.2 Pakovanje u modifikovanoj atmosferi gasova

Cilj pakovanje u modifikovanoj atmosferi gasova je da se odri boja proizvoda, naroito
slajsovanih proizvoda, i produi rok odrivosti proizvoda. U ovom procesu se proizvodi
pakuju u ambalau u koju se dodaje umjetno stvorena atmosfera gasova a zatim se ambalaa

50
hermetiki zatvara. Djelovanje MAP (modified atmosphere packing modifikovana atmosfera
pakovanja) zavisi od vrste proizvoda, vrste ambalanog materijala i smjese gasova.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Smjesa gasova je razliita za pakovanje svjeeg ili obraenog mesa. Kod svjeeg mesa
poeljna crvena boja se moe odrati sa smjesom koja sadri neto kisika, dok se kod trajnih
proizvoda njihova purpurno crvena boja i punk boja kod barenih proizvoda odrava tako da
gasna smjesa ne sadri kisik. Kod svih vrsta mesa i mesnih proizvoda koristi se gasna smjesa
koja sadri karbondioksid (CO2) koji inhibira rast bakterija i tako produava rok trajnosti.
Zrak sadri 78 % azota, 21 % kisika i manje od 1 % karbondioksida. Gasne smjese sadre
postotke ovih gasova u omjerima prikazanim u Tabela 7.

Tabela 7. Smjesa gasova za meso i mesne preraevine*

Azot ( % ) Kisik ( % ) CO2 ( % )

Svjee meso 20 60 20

Preraevine 80 0 20

* Izvor podataka: BREF in the Food, Drink and Milk Industries

vrsti CO2 u obliku kuglica se moe koristiti tako da se dodaje mesu u fazi rasijecanja. Ovim
se postie efekt trenutne redukcije temperature smjese i formira sloj inertnog gasa na povrini
mesa koji sprjeava promjenu boje mesa. Dodatak CO2 se moe privremeno osjetiti u
prostoriji ali on brzo ishlapi.
vrsti ili teni azot ili CO2 se ponekad koriste za djelomino smrzavanje mesa koje e ii na
rasijecanje. Proces se odvija tako da meso prolazi kroz tunel u kojem se prica tenim gasom i
u kojem mu se redukuje temperatura do -8C.
Skladitenje u atmosferi gasa se odvija u tankovima u koje se dodaje gas, azot ili smjesa azota
i CO2, pod niskim pritiskom od 0,1 do 0,2 bara. Azot se koristi u stanju kompresije u elinim
kontejnerima, a CO2 u tenom stanju pod pritiskom.

Otpadna voda
Otpadna voda se stvara prilikom pranja opreme i sadri rastvorenu organsku materiju i
suspendovane materije.

Emisija u zrak
Kako se koristi gas u ovom procesu mogua je njegova emisija u zrak.

Otpad
Otpad nastaje u procesu pakovanja prilikom pokretanja linija i zavravanja odreenih procesa
te mijenjanja formi za punjenje. Otpad ine folije, kartoni, aluminijske posudice, etikete, itd.
Veina ovog otpada se moe reciklirati.

Energija
Elektrina energija je potrebna za pokretanje opreme.

51
Buka
Mogua je pojava buke prilikom procesa pakovanja ali ona nema uticaja na okoli, a za
sigurnost na radu poeljno je koristiti zatitu za ui.

5.7 KORISNI PROCESI

5.7.1 ienje i dezinfekcija

Cilj ienja i dezinfekcije je da se osiguraju traeni higijenski zahtjevi vezani za
prehrambenu industriju. Uestalost ienja zavisi od proizvodnog procesa, a svrha ienja je
uklanjanje otpada od proizvoda, kontaminenata i mikroorganizama.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Prije no to se pone sa ienjem potrebno je isprazniti strojeve to je vie mogue. ienje
i dezinfekcija se moe obavljati na vie naina. Najee se vri manuelno. ienje tipa CIP
(cleaning in place), pranje WIP (washing in place) ili ienje izvan mjesta rada su sve
varijante ienja u prehrambenoj industriji. Sredstva za ienje se raznolika, u raznim
agregatnim stanjima i moraju zadovoljavati uslove za koritenje u prehrambenoj industriji.
Neka od sredstava su potencijalno opasna za zdravlje i sigurnost radnika pa se treba strogo
pridravati uputa proizvoaa o njihovom koritenju, rukovanju i skladitenju.
Proces manualnog ienja sastoji se od nekoliko faza: mehaniko ili suho ienje u kojem se
odstranjuju sve krupne neistoe, hemijsko ienje u kojem se pomou vode i hemijskih
supstanci vri pranje i ispiranje opreme i dezinfekcija.
Proces CIP se obino koristi za ienje zatvorenih sistema kao to su tankovi, stacionarna
oprema i neke procesne jedinice. Rastvor za ienje su pumpama prenosi kroz opremu a
zatim distribuira u tankove, reaktore i sudove. Program ienja se uglavnom odvija
automatski i sastoji se od pred pranja vodom, cirkulacije rastvora za ienje, ispiranja
vodom, dezinfekcije i finalnog ispiranja. Kod automatskog CIP ienja obino se voda od
finalnog ienja koristi kao voda za pred pranje. Temperatura vode koja se koristi u CIP
ienju je oko 90C,a koristi se zajedno sa jakim sredstvom za ienje. CIP sistem se koriste
i za otvorene sisteme, kao to su rashladne komore, i skoro je automatski, osim za suho
ienje i poklopce ureaja. Temperatura sistema je oko 50C a pritisak izmeu 10 do 15 bara.
ienje izvan mjesta rada se koristi kada se strojevi moraju rastavljati i istiti dio po dio.
Moe se koristiti pranje pod visokim pritiskom runo ili automatsko gdje se kao sredstva za
ienje koriste pjene i gelovi.Najpogodnija tehnika ienja je ona u kojoj se najbolje
prilagode svi faktori ienja kao to su voda, temperatura sredstva za ienje, sredstvo za
ienje i mehanike rada.
ienje upotrebom visokotlanih mlaznica sa pjeneim sredstvima za ienje najee se
koristi kod pranja otvorene opreme, zidova i podova. Pritisak vode je obino 40 do 65 bara, a
sredstvo za ienje se dozira u vodu koja je temperature preko 60C.
Kod ienja sa pjenom, sredstvo za pjenjenje se u vidu spreja raspri po opremi. Pjena se
adsorbuje na povrinu i na njoj se ostavi da djeluje 10 do 20 minuta, a zatim se ispere vodom.
Pjena se moe nanositi manuelno ili automatski. Moge se umjesto pjene koristiti gelovi.
Sredstva koja se najvie koriste za ienje u prehrambenoj industriji su alkalije (natrij i kalij
hidroksid, metasilikat i natrijkarbonat), kiseline (azotna kiselina, fosforna kiselina, limunska
52
kiselina i glukonska kiselina), komponentna sredstva za ienje koja sadre kelatne tvari (
EDTA, NTA, fosfate, polifosfate, fosfonate, povrinski aktivne tvari i enzime ).
Dezinfekciona sredstva koja se koriste u prehrambenoj industriji su hipohloridi,
hidrogenperoksid, jodofor, persiretna kiselina i kvaterna amonijeva jedinjenja.

Otpadna voda
Velike koliine vode su potrebne za procese ienja i dezinfekcije. U mnogim pogonima to
su procesi u kojima se najvie koristi voda i ija potronja zavisi od vrste, veliine opreme i
naina na koji se vri proces. ienje i dezinfekcija proizvode otpadnu vodu u kojoj se nalaze
rastvorene organske materije, masti, ulja, suspendovane materije, nitrati, nitriti, amonijak i
fosfati, soli, te rezidue sredstava za ienje i dezinfekciju kao to su alkalne i kisele
supstance.

Emisija u zrak
U ovom procesu emisija u zrak je zanemarljiva.

Otpad
Prilikom ienja mogu se nai komadi zaostalih sirovina ili nadjeva u strojevima koji se
smatraju otpadom.

Energija
ienje se vri pod pritiskom i pod odreenom temperaturom tako da je potrebna energija za
zagrijavanje vode, stvaranje pare, rad pumpi, itd.

Buka
Buka u ovom procesu nema znaajnu ulogu.

5.7.2 Upotreba i potronja energije

U prehrambenoj industriji upotreba elektrine i termalne energije je neophodna u svakom
koraku procesa proizvodnje. Elektrina energija je potrebna za rasvjetu, procesnu kontrolu
instalacija, za zagrijavanje, za hlaenje i kao pokretaka snaga strojeva. Elektrina energija se
dobija iz mree elektrodistribucija.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Termalna energija je potrebna za zagrijavanje procesnih linija i prostorija. Toplota koja se
dobija sagorijevanjem fosilnih goriva se prenosi do konzumenata u obliku nekog toplotnog
medija kao to je para, topla voda ili termalno ulje.
Osnovni generator se sastoji od komore u kojoj dolazi do sagorijevanja goriva. Toplota se u
poetku prenosi inicijalnom radijacijom, a nakon toga prolazei kroz izmjenjivae toplote
prenosi se konvekcijom. Vrui gas i toplotni medij su odvojeni specijalno dizajniranim
izmjenjivaem toplote. Toplotni koeficijent korisnog dejstva generatora mnogo zavisi od vrste
goriva koje se koristi. Iskoristivost, raunana prema osnovnim najniim kalorinim
vrijednostima, kree se izmeu 75 do 90 %. Neki proizvodi se zagrijavaju koristei direktnu
radijaciju sa otvorenog plamena ili konvekcijom direktno zagrijanim zrakom. U ovim
procesima se koriste prirodni gas ili ekstra laka goriva.

53
U prehrambenoj industriji se koristi koncept pretvorbe raznih vrsta energije. Parne turbine,
gasne turbine ili gasni strojevi ili dizel generatori mogu koristit viak toplote za zagrijavanje
pare ili vode. Ovaj koncept se naziva CHP (in-house combined generation of heat and power),
njegov opti faktor iskoristivosti prelazi 70 % i obino iznosi 85 %. Energetski koeficijent
korisnog dejstva moe biti izmeu 90 do 95 % kada se izlazni gasovi kao otpadni produkti
iskoriste u nekom drugom procesu. Koeficijent korisnog dejstva konverzije goriva jako se
poveava koritenjem nekih od komercijalnih generatora i moe dostii vrijednost od 55 %.
Prirodni gas i nafta su najea konvencionalna goriva.

Otpadna voda
Otpadna voda se stvara u procesima ienja bojlera ili grijaa hemijskih sredstvima. U
procesu zagrijavanja stvaraju se silikati ili druge rastvorljive materije. Uklanjaju se
izduvavanjem iz bojlera pomou pare u koliini 1 do 10 %. Isprana voda se izbacuje i tretira
on-site ili off-site nainom preiavanja otpadnih voda.

Emisije u zrak
Glavni produkti procesa sagorijevanja su CO2 i vodena para. Emisija CO2 kod sagorijevanja
uglja je duplo vea nego kod sagorijevanja prirodnog gasa.
Kontaminenti koji se generiu i emituju zavise od vrste upotrebljenog goriva , vrste procesa
sagorijevanja i vrste procesne opreme. To su SO2 ,CO, NOx i praina.
Emisija SO2 je rezultat toga da goriva sadre sumpor. Gas ima samo u tragovima sumpora.
Gasna ulja ili laka dizel goriva sadre od 0,1 % po teini sumpora, a ugalj izmeu 0,5 do 2,5
% po teini sumpora. Lo ulja mogu imati vie od 3,5 % po teini sumpora.
Emisija NOx zavisi ne samo od vrste goriva ve i od vrste loita i temperature plamena. Gas
generalno ne sadri neke znaajne koliine azotskih komponenti ali e se proizvoditi NOx
oksidacijom azota u zraku od sagorijevanja. Emisija NOx prilikom sagorijevanja gasa je
najnia emisija od bilo kojeg fosilnog goriva. Redukcija emisije NOx se moe postii
ubrizgavanjem pare u komoru za sagorijevanje pomou gasne turbine ili koritenjem slabo
zapaljivih NOx .
Kada se proizvodi zagrijavaju direktnim kontaktom sa gasovima iz procesa sagorijevanja ,
lako isparljive organske komponenta (VOCs) i mirisi se emituju u zrak. Toplota isputena
kroz dimnjake zavisi od vrste upotrijebljenog goriva i vrste loita.

Otpad
Otpad ini pepeo koji se stvara prilikom sagorijevanja vrstih goriva i koji se odstranjuje
periodinim ienjem.. Pepeo se moe odlagati na polja.

Energija
U zavisnosti od vrste opreme moe se koristiti elektrina energija.

Buka
Normalan rad loita ne proizvodi buku. Buka se moe stvarati samo prilikom punjenja ili
pranjenja loita ali nema znaajan uticaj na okoli.

54
5.7.3 Upotreba i potronja vode
Bez zdravstveno ispravne vode za pie nemogue je zamisliti bilo koju prehrambenu granu.
Kvalitet vode utie na kvalitet gotovog proizvoda i to je jedna od najbitnijih stavki u
proizvodnji hrane. Sistematsko kontrolisanje upotrebe vode i smanjenje njene potronje, kao i
njene kontaminacije je neophodno.
Svaka primjena vode zahtijeva njenu odreenu kvalitetu. U prehrambenoj industriju kvalitet
vode zavisi od toga da li postoji ili ne kontakt vode sa proizvodom. Ako voda ulazi u sastav
proizvoda ili dolazi s njim u kontakt mora biti bar kvalitete vode za pie. Oba, i mikrobioloki
i hemijski parametri kvalitete su bitni. Predlae se da se kontrolie mikrobioloka kvaliteta
vode na odreenim mjestima u proizvodnju to se moe sprovesti kroz sistem upravljanja
HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point analiza kritinih kontrolnih taaka ).
Kvalitet vode za pie je odreen zakonskom legislativom.
Tretman vode za proizvodnju vode odreene kvalitete zavisi od njenog izvora i analiza.
Minimalni tretmani vode su filtracija, dezinfekcija i skladitenja, ali u zavisnosti od zahtjeva o
kvaliteti mogue je i izdvajanje eljeza, izdvajanje silikata ili filtriranje pomou aktivnog
ugljena. Tretirana vode se pomou pumpi pumpa u sistem i alje do potroaa.
Kod nekih specifinih procesa potrebno je izvriti omekavanje vode, dealkalizaciju,
demineralizacij ili hloriniranje vode. Najee koritene tehnike su jonoizmjenjivai i
membranska filtracija.
Zagaenje vode se moe kontrolisati smanjenjem koliine otpadnih voda koje se stvaraju u
pojedinim procesima proizvodnje tako da se smanji koncentracija zagaivaa kao to su
opasne i otrovne supstance, izvri recirkulacija i ponovna upotreba vode i preiavanje vode.
U prehrambenoj industriji voda dolazi iz raznih izvora: voda iz vodovoda, nadzemni tokovi,
podzemni tokovi ( bunari ), kinica, procesna voda, itd.
Vodovod distribuira vodu i on je kao organizacija odgovoran za njenu kvalitetu i analizu.
Povrinska voda (rijeke, potoci,) se moe koristiti kao procesna voda bez prethodnog
tretmana. Obino se koristi kao voda za hlaenje i mora se dobiti dozvola za njeno koritenje.
Podzemna voda (bunari) je obino prihvatljive kvalitete sa niskim brojem mikroorganizama.
Za njeno koritenje, kao voda za hlaenje ili procesna voda, obino je potreban mali pred
tretman. U mnogim dravama potrebna je dozvola za kopanje bunara i crpljenje vode, a
analizu vode vri vlasnik bunara i ona mora biti dostavljena ovlatenim organima.
U nekim regionima se moe skupljati kinica u otvorene bazene. Nakon kontrole i tretiranja
moe se koristiti kao procesna voda u procesu hlaenja sistema.
Procesna voda se moe ponovo koristiti ako dolazi iz sistema hlaenja i vraa se u njega, iz
sistema zagrijavanja i stvaranja pare, kondenzata, kod finalnog ispiranja nakon ienja za
prvo ispiranje u slijedeoj fazi, itd.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Voda se u prehrambenoj industriji koristi :
u procesima u kojima je u kontaktu sa hranom ili se dodaje u nju,
za ienje opreme,
za ienje instalacija,
pranje sirovina,

55
 kao voda koja ne dolazi u kontakt sa proizvodima: voda za hlaenje, za zagrijavanje,
kao rashladno sredstvo, u klima ureajima i ureajima za zagrijavanje, itd.
u protiv poarne svrhe.
U principu, voda koja se koristi u prehrambenoj industriji moe se koristiti kao procesna voda,
voda za hlaenje ili zagrijavanje.
Procesna voda
U prehrambenoj industriji procesna voda se koristi za direktno pripremanje proizvoda ili
nekih sastojaka koji ulaze u sastav proizvoda, ienje i dezinfekciju, pranje opreme i mnoge
druge tehnike zahtjeve.
Voda koja ulazi u sastav proizvoda mora po kvaliteti odgovarati kvaliteti vode za pie.
Procesi u kojima se voda direktno koristi za proizvodnju proizvoda su:
pokretanje kontinualne pasterizacije proizvoda,
ispiranje proizvoda iz procesne opreme na kraju proizvodnog ciklusa,
pranje sirovina i proizvoda,
vlani transport,
za rastvaranje sastojaka.
Voda razliite kvalitete sa moe upotrebljavati u procesima ienja i dezinfekcije. Glavni
koraci u ovim procesima su pred pranje, pranje sa sredstvima za ienje, ispiranje sa vodom i
dezinfekcija. Voda se takoer koristi za ienje vanjskih dijelova opreme kao i podova i
zidova, koji nisu u direktnom kontaktu sa hranom tako da nije potrebna kvaliteta vode kao za
pie. Voda za pie se obino koristi kako bi se izbjegli mogui hazardi.
Velike koliine procesne vode se koriste nakon procesa pripreme vode kako bi se iz opreme
odstranili ostaci eljeza, magnezija ili produkti kod omekavanja ili demineralizacije. Takva
voda mora biti bakterioloki ispravna kako bi se izbjegla kontaminacija filtara i naknadni
tretman vode. Preporuuje se voda koja ima malu koliinu eljeza i nisku vrstou kako ne bi
oteivala opremu.
Procesna voda se koristi i za tehnike svrhe kao to su sistemi hlaenja, sistemi zagrijavanje,
izmjenjivai toplote, itd. Voda se takoer koristi i za regulisanje vlanosti u prostorijama i u
procesima sa svjeim sirovinama. Ako postoji opasnost da voda doe u kontakt sa
proizvodom potrebno je osigurati da u sistemu bude voda koja ima kvalitetu vode za pie.
Voda za hlaenje
Voda za hlaenje je voda koja se koristi za hlaenje opreme i proizvoda. U prehrambenoj
industriji voda za hlaenje se koristi u sistemima za hlaenje bez cirkulacije vode za hlaenje,
zatvorenim sistemima za hlaenje sa cirkulacijom vode, u otvorenim sistemima za hlaenjem
sa cirkulacijom vode, tornjevima za hlaenje, hlaenjem direktnim kontaktom vode.
Hlaenjem direktnim kontaktom se koristi kod hlaenja nakon termike obrade.
Voda za zagrijavanje
U prehrambenoj industriji voda se koristi za dobijanje pare tako to se u bojlerima zagrijava
pod pritiskom od oko 30 bara. Za stvaranje energije pomou parnih turbina potreban je mnogo
vei pritisak. Para se koristi za sterilizaciju opreme i proizvoda, za zagrijavanje proizvoda i
odmrzavanje. U svim ovim sluajevima para je u direktnom kontaktu sa proizvodom tako da
se za njenu proizvodnju mora koristiti voda za pie.

56
Zahtjevi za kvalitetu vode zavise od radne temperature i pritiska bojlera i konduktiviteta. to
je via temperatura i pritisak to su vii zahtjevi za kvalitet vode, to znai da je neophodna
priprema vode. Kontrola voda se dokazuje i tako to se prate oteenja na opremi. Vano je da
voda koja ulazi u proces zagrijavanje ne oteuje opremu ( kamenac, korozija,) to znai da
ima nisku tvrdou i da je uklonjen zrak. Povratni kondenzat se moe koristiti kao voda za
zagrijavanje.

Otpadna voda
Otpadna voda iz procesa pripreme vode i ostaci vode iz drugih procesa se isputaju u vodu.
Minimizacija potronje vode optimizacijom procesa proizvodnje i njeno recikliranje bi se
trebalo primjenjivati.

Otpad
Mineralni talog i potroene smole iz procesa pripreme vode se odlau.

5.7.4 Upotreba vakuma

Vakum se koristi u mnogim procesima prehrambene industrije, kod smanjenja temperature u
procesima u kojima se primjenjuje, smanjenja potencijala promjene materijala u procesu,
smanjenje oksidativnih promjena u procesima, neutralizaciju, filtraciju, itd.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Postoje tri osnovna sistema proizvodnje vakuma: parni ejektori, reciprocitetne pumpe i
rotacione vakum pumpe.
U mesnoj industrije se najvie koriste rotacione vakum pumpe.
Rotacione pumpe, koje mogu da proizvedu apsolutni pritisak nii od 0,01 mmHg ( 1,33 Pa),
su pumpe sa konstantnim volumenom a razliitim izlaznim pritiskom. Izlazni pritisak varira
sa otpornou na izlaznoj strani sistema. Najvie koritene rotacione pumpe su vodene pumpe
sa ulazom i izlazom lociranim na glavi impelera. Kako se lopatice impelera rotiraju,
centrifugalna sila djeluje na tenost nasuprot zidova eliptinog kuita., prouzrokujui tako
da se zrak prenosi u upljinama propelera i izbacuje pod promijenjenim pritiskom.

Otpadne vode
Voda se koristi u vakum pumpama u procesima mijeanja, punjenja, zatvaranja, hlaenja, itd.
Da bi se smanjila potronja vode u ovim procesima potrebno je izvriti recirkulaciju iste.
Otpadna voda iz ovih procesa sadri rastvorene organske materije, a moe da sadri i
isparljive materije koja se skupljaju u kondenzatu.

Emisije u zrak
Zavisno od vrste sirovine koja se koristi u procesu, zrak isputen iz vakum pumpi moe da
sadri isparljive materije, koje ako se ne kontroliu, mogu da izazovu stvaranje neugodnog
mirisa.

Energija
Koliina energije koja se koristi zavisi os vrste kompresora, apsolutnog pritiska koji treba
postii i veliine sistema.

57
Buka
Buku mogu proizvoditi propeleri kod hlaenja to zavisi od vrste i veliine sistema.

5.7.5 Rashladni ureaji

Cilj hlaenja proizvoda je da mu se produi odrivost. Proizvodi se mogu hladiti i zamrzavati.
Za proces hlaenja je neophodna oprema za hlaenje.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Glavne komponente ureaja za hlaenje su evaporator, kompresor, kondenzator i ekspanziona
komora. Rashladno sredstvo cirkulie kroz ove komponente mijenjajui agregatno stanje iz
tenog u gas i ponovo u tenost. U evaporatoru se toplota absorbuje iz okoline, to dovodi do
isparavanja dijela rashladnog sredstva. Kada se koristi amonijak kao rashladno sredstvo
temperature evaporacije su izmeu -20 i -25C,a odgovarajui pritisak od 100 do 200 kPa.
Ispareni dio rashladnog sredstva ide u kompresor gdje je pritisak povien na oko 1000 kPa, a
odgovarajua temperatura iznosi oko 25C. Kompresovano sredstvo dalje ide u kondenzator
gdje se kondenzuje. Toplota absorbovana od strane rashladnog sredstva u evaporatoru se
oslobaa u kondenzatoru. Kondenzator se hladi pomou vode ili zraka. Konano, iz
kondenzatora rashladno sredstvo, u tenom stanju, prelazi u ekspanzionu komoru gdje se
podeava pritisak i temperatura kako bi se mogao ponovo pokrenuti ciklus hlaenja.
Rashladna sredstva koja se koriste su amonijak (NH3), halogena sredstava (
hloroflourokarboni CFCs i djelimino halogenovani CFCs-HCFCs).
Amonijak ima izvrsna svojstva prenoenja toplote, ne mijea se sa uljima, ali je toksian i
gorljiv. Halogena rashladna sredstva nisu toksina, ne gore i imaju dobre sposobnosti
prenoenja topline. Interakcija halogenih rashladnih sredstava sa ozonom u zraku je dovela do
unitavanja ozona i progresivne zabrane njihovog prodavanja, koritenja kao supstance za
hlaenje i zabrane koritenja opreme u kojoj se nalaze halogena sredstva.
Kondenzatori u rashladnom sistemu se mogu podijeliti u tri grupe: sa zrakom, vodom i
kombinovani.
Kod kondenzatora sa zrakom rashladno sredstvo prolazi kroz elemente sa perajama oko kojih
struji hladan zrak. Kod kondenzatora sa vodom, voda cirkulie unutar cijevi. Voda moe da
proe u jednom ciklusu kros sistem ili vie puta kao u kolonama ( tornjevima ) za hlaenje.
Najvie koriten vodeni kondenzator je cijevni kondenzator.
Evaporacioni kondenzator je kombinacija zranok kondenzatora i kolone za hlaenje. Voda
isparava na povrini kondenzatora.

Otpadne vode
Potronja vode moe biti velika kada se voda koristi kao rashladno sredstvo bez recirkulacije
kroz sistem. Recirkulacijom se smanjuje utroak vode.

Emisije u zrak
Rashladni ureaji koji uglavnom sadre NH3 ili (H)CFCs ne emituju rashladno sredstvo, ako
rade u ispravnom stanju i u zatvorenom sistemu. Oteenje sistema ili isticanja rashladnog
sredstva u atmosferu moe da dovede do neeljnih posljedica, te je potrebno rizik od kvarova
svesti na minimum.

58
Energija
Rashladni ureaji zahtjevaju veliku koliinu energije.

Buka
Buka koju proizvode kompresori rashladnih sistema moe biti problem.

5.7.6 Kompresija zraka

Komprimovani zrak se koristi na linijama proizvodnje i pakovanja.

Opis tehnika, metoda i opreme.

Komprimovani zrak se koristi za pokretanje pneumatskih dijelova opreme. U prehrambenoj
industriji obavezno je koritenje komprimovanog zraka bez ulja i koji odgovara kvaliteti zraka
za prehrambene proizvode. Ovo se postie tako da komprimovani zrak prolazi kroz niz filtara
na izlazu iz kompresora.

Emisija u zrak
Emisija u zrak se eliminie upotrebom filtera za odstranjivanje ulja i ostalih zagaenja kako bi
se osigurala proizvodnja komprimiranog zraka kvalitete koja odgovara zraku za koritenje u
prehrambenoj industriji.

Energija
Energija se koristi za pokretanje kompresora.

Buka
Buka moe da bude problem, u zavisnosti od veliine kompresora.

5.8 MESNE KONZERVE

Razliite vrste mesa, kuhane ili nekuhane, smrznute ili svjee se mogu koristiti za proizvodnju
mesa u konzervi.

59
Dijagram toka proizvodnje je prikazan na narednoj slici.

Mogunost 2 Mesne konzerve

Smrznuto nekuhano meso
Odleivanje Priprema elatine
Mogunost 1
Smrznuto kuhano meso
Rasijecanje Mijeanje
Odleivanje
Prethodno kuhanje Kuhanje
Rasijecanje
Rezanje Tank
Konzerve Doziranje mesa
Meso Punjenje
Supa
Kontrola teine

Kuhanje

Zatvaranje konzervi

Pranje konzervi

Termiki tretman

Hlaenje

Skladitenje got.
proizvoda

Slika 1. Dijagram toka proizvodnje mesnih konzervi

5.8.1 Odleivanje
Smrznuto meso se obino pakuje u plastine vree koje se stavljaju u kartonsku ambalau.
Skladiti se na temperaturi ispod -18C. Odleivanje se vri pomou toplog zraka, tuiranjem
ili potapanjem u protonu vodu. Prva dva postupka su bolja jer se troi manje vode, ali su i
sporija i mogu dovesti do pojave kvara na mesu. U veini sluajeva meso se potapa u kade
napunjene vodom temperature izmeu 15 i 18C. Utroak vode je 3 do 5 m3 /t.

5.8.2 Rasijecanje
Svjee meso se kroji, skida se masnoa i odvajaju kosti. U ovom procesu nastane oko 12 %
nus proizvoda.

5.8.3 Mijeanje
elatin se priprema iz industrijskom praha. Moe se i dobiti iz supe koja se stvara tokom
kuhanja mesa, ako se u procesu proizvodnje koristi nekuhano meso. Kuhanjem jednog dijela
mesa sa jednim dijelom vode daje 0,7 dijelova kuhanog mesa i 1,3 dijela supe. Supa se zatim
filtrira, zagrijava do kljuanja da bi se nerastvorljivi proteini istaloili, zatim slijedi
centrifugiranje i naknadno filtriranje. Tako je proizveden jedan dio elatina u koji se dodaju
uvrivai i pojaivai okusa.

60
5.8.4 Pakovanje i punjenje
Iz elatina se uklanja zrak i pomou vakum filtera dozira se u konzerve u kojima se ve nalaze
komadi mesa. Konzerve se zatvaraju i peru vruom vodom kako bi se uklonili ostaci mesa i
elatina sa povrine.

5.8.5 Sterilizacija
Konzerve se slau u metalne korpe i steriliu u autoklavu. Nakon toga se hlade.

5.8.6 Sekundarno pakovanje

Nakon hlaenje konzerve se posuuju i pakuju u kartonske kutije koje se zatvaraju ljepljivim
trakama.

5.8.7 Skladitenje
Ovi proizvodi imaju dugi vijek trajnosti i ne trebaju posebne reime skladitenja. Bitno je da
je prostorija gdje se skladiti prozrana kako bi se izbjegla kondenzacija vlage na konzervama
koja moe da uniti njihov omota.

Tabela 8. Potronja i emisija u proizvodnji mesnih konzervi

MESNE KONZERVE

OPERACIJE Potronja Koliina vrsti Energija Termalna

vode otpadne otpad energija
( kWh/t)
vode
( m3 /t ) ( kg/ t) ( kg pare/t )
Opis (kg KPK/ t
)

Istovar i skladitenje 18 1-2

Odleivanje sirovine 6-12 1-2 0,5-1,5

Rasijecanje, rezanje,
usitnjavanje i mljevenje
sirovine

Pasterizacija i sterilizacija 1,5-3,5 2-4 800-900

Hlaenje 1,5-3,5

Pakovanje i punjenje 1-2 0,7 100-120

ienje i dezinfekcija 0,5-2 20 5-10

Upotreba i potronja 1-2

energije

Upotreba i potronja vode 1

61
 MESNE KONZERVE

OPERACIJE Potronja Koliina vrsti Energija Termalna

vode otpadne otpad energija
( kWh/t)
vode
( m3 /t ) ( kg/ t) ( kg pare/t )
Opis (kg KPK/ t
)

Upotreba vakuuma

Rashladni ureaji

Ukupna suma 10-18 20-25 20-30 150-400 800-900

* Izvor podatka: Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries,
August 2006.

5.9 KUHANI PROIZVODI ( KAENI PROIZVODI )

Ouvanje kvalitete mesa kuhanjem se koristi kod veine komadnih proizvoda tipa unke,
peka, vrata, mortadele, itd.
Prvo se sirovina istovara i sortira.

5.9.1 Odleivanje
Odleivanje mesa se vri isto kao kod odleivanja mesa za konzervisanje. Mogue je
odleivati i cijele unke, pek, vrat.

5.9.2 Rasijecanje
But i pleka se runo ili automatski otkotavaju i skida ima se masnoa.

5.9.3 Injektiranje
Injektiranje se vri pomou injektora koji imaju sistem igala pomou kojih u meso ubrizgava
salamura koja se sastoji od soli, fosfata, askorbata, kazeinata, nitrata, nitrita, glutaminata, itd.

5.9.4 Homogenizacija
Masiranje je proces u kome se postie homogenizacija svih sastojaka i aditiva i njihov prodor
u proizvod. Time se postie ekstrakcija proteina i poveava efekt povezivanja. Masiranje se
vri u masirkama (tamblerim ) koji su postavljeni horizontalno i okreu se oko svoje uzdune
ose u intervalima rada i pauze, pod vakuumom i na niskoj temperaturi.
Mijea se meso sa dodacima kako bi se proizveo homogeni nadjev u procesu proizvodnje
kobasica i salama.

62
5.9.5 Kuhanje
Proizvodi se mogu stavljati u kalupe pa zatim kuhati ili odmah kuhati bez kalupa. Kuhanje se
vri u atmos punicama pomou vrue pare koja djeluje na proizvod i zagrijava ga. Kuhanje u
vodenim kupatilima je zastarjeli proces i izbjegava se zbog mogunosti kontaminacije
proizvoda viestrukom upotrebom vode za kuhanje kao.
Nakon hlaenja pakovanje proizvoda se vri pod vakuumom.

Emisija u zrak
Glavni procesi u proizvodnji kobasica su kuhanje i dimljenje. Dim od izgaranja drveta sadri
mnogo komponenti koje mogu negativno da utiu na zdravlje. To su: PAH
(poliaromatinihidrokarbonati), fenoli, nitriti i N-nitrozo komponente plus CO. Efektivna
ventilacija je neophodna za ureaje i prostorije.
Dim moe da prouzrokuje neugodne mirise u okolinu. Jaina mirisa prilikom emisije
dimljenja zavisi od procesa dimljenja i ventilacije i uslova suenja. Tipina jaina mirisa
nepreienog zraka je 5000-20000 OU/m3 .
Koliina karbona u iznosu od 1000 ppm je izmjerena na izlazu iz modernih dimnih komora.

Otpadna voda
Smole i katran se deponuju na opremi za dimljenje i moraju se istiti jakom alkalnim
sredstvima, tako da otpadna voda nakon pranja sadri veliki broj hemijskih komponenti.

Tabela 9. Potronja i emisija u proizvodnji kuhane unke

KUHANE UNKE

OPERACIJE Potronja Koliina vrsti Energija Termalna

vode otpadne otpad energija
( kWh/t)
vode
( m3 /t ) ( kg/ t) ( kg pare/t )
Opis (kg KPK/
t)

Istovar i skladitenje ** *

Sortiranje i pregled sirovina * *

Odleivanje sirovine 0-15 ** ** * **

Rasijecanje, rezanje, ** **
usitnjavanje i mljevenje
sirovine

Mijeanje i homogenizacija * *

Formiranje * *

Salamurenje i injektiranje 0,5 * ** *

63
Dimljenje i suenje * **

Mariniranje *

Kuhanje 2,5 *** * **

Prenje **

Pasterizacija i sterilizacija * * **

Hlaenje

Pakovanje i punjenje * **

ienje i dezinfekcija ** ** * *

Upotreba i potronja energije 0,25 * **

Upotreba i potronja vode * *

Upotreba vakuuma * *

Rashladni ureaji ** **

Ukupna suma 4-18 10-21

* niska upotreba/emisija,
** srednja upotreba /emisija,
*** visoka upotreba/emisija
* Izvor podatka: Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries,
August 2006.

5.10 TRAJNI PROIZVODI

Trajni proizvodi tipa Parma unke, peenice, pancete, buole, su visoko vrijedni i cijenjeni
proizvodi. Oni se proizvode od odabranog mesa, visoke i standardne kvalitete npr. Parma
unka se proizvodi od 10 do 12 mjeseci starih svinja teine od 150 do 180 kg.
Slian proces se koristi za proizvodnju kobasica.
Prvi korak je sortiranje i oblikovanje komada mesa.

5.10.1 Salamurenje
Suho salamurenje je specifian proces koji se koristi u proizvodnji pancete, peenice,
unke,prute, itd. Osnovni sastojak salamure je kuhinjska so, NaCl. Njena koliina u finalnom
proizvodu iznosi oko 2 %. Nitriti se mogu koristiti kao sredstva protiv rasta Clostridium
botulinum i ostalih sporogenih bakterija, ali i kao dodatak koji utie na organoleptika
svojstva proizvoda okus, boju i teksturu. Samo mali dio rezidualnih nitrita se nalazi u
finalnom proizvodu, manje od 10 ppm.

64
5.10.2 Zrenje
Proces zrenja zavisi od vrste proizvoda i opreme koja se koristi. Proces se vodi pod strogo
odreenim vrijednostima temperature i vlanosti i traje od 20 dana do 12 mjeseci.

5.10.3 Pranje
Sa proizvoda se viak soli i dijelovi mesa peru tuiranjem sa vodom. Ovaj korak proizvodi
znaajne koliine otpada koji se sastoji od masti, proteina i soli.

5.10.4 Oblaganje
Prije suenja unke se pregledaju i oblau sa smjesom zaina, masnoe ili neke smjese prema
recepturi. Nakon toga se unke stavljaju u prostoriju za suenje, u kojoj se reguliu
temperatura i vlanost, i tu ostaju do kraja procesa suenja.

5.10.5 Pakovanje
Neki proizvodi se pakuju u manjim komadima pod vakumom, neki se reu na tanke komade i
pakuju pod vakumom ( slajser ), neki se pakuju u cijelim komadima bez primarne ambalae.

5.10.6 Pakovanje u atmosferi gas

Proizvodi se pripremaju isto kao za tradicionalno pakovanje, ali se pakuju pod atmosferom
gasa.

Otpadna voda
Salamurenjem se ubacuje NaCl i Na2 NO3 u otpadnu vodu. Proizvoai treba da minimiziraju
prekomjernu proizvodnju salamure kako se ona ne bi odlagala u otpadnu vodu i imala uticaj
na pogon za preradu otpadnih voda. Hloridi u salamuri se ne redukuju toko procesa
preiavanja otpadnih voda, osim to se salamura razblauje.

Emisije u zrak
Dimljenje se najee koristi kod salamurenog mesa. Tradicionalno dimljenje se vri
sagorijevanjem drveta i ne proizvodi se otpadna voda. Kod masovne proizvodnje koristi se
teni dim koji se nanosi prskanjem na proizvode. Otpadna voda nastaje nakon pranja opreme
koja je bila u dodiru sa tenim dimom. Tokom procesa dimljenja neke komponente dime sa
taloe na zidovima komora za dimljenje. Takvi slojevi neistoe u obliku smola i katrana se
otklanjaju toplom vodom sa dodatkom jakih alkalnih sredstava. Takva voda je jako zagaena i
treba je tretirati odvojeno. Sadri KPK od 20000-100000 mg/l, pH od 12-14, fenolni indeks
20-480 mg/l i PAH od1-5 mg/l.
Proces suenja se vri pod niskom vlanou. Moe doi do pojave mirisa isparavanjem
gasova sa suenih proizvoda. Nema generisanja otpadnih voda.

Tabela 10. Potronja i emisija u proizvodnji salamurenih proizvoda

Salamureni proizvodi

65
 OPERACIJE Potronja Koliina vrsti Energija Termalna
vode otpadne otpad energija
( kWh/t)
vode
( m3 /t ) ( kg/ t) ( kg pare/t )
Br. Opis (kg KPK/ t
)

Istovar i skladitenje ** *

Sortiranje i pregled sirovina * *

Odleivanje sirovine * *** ** * **

Rasijecanje, rezanje, ** **
usitnjavanje i mljevenje
sirovine

Mijeanje i homogenizacija * *

Formiranje * *

.Salamurenje i injektiranje ** *

Dimljenje i suenje * *

Pakovanje i punjenje * **

ienje i dezinfekcija ** ** * *

Upotreba i potronja energije * * **

Upotreba i potronja vode *

Upotreba vakuma *

Rashladni ureaji ** * **

Ukupna suma 2-20 20-25 35-50 500-4000

* niska upotreba/emisija,
** srednja upotreba /emisija,
*** visoka upotreba/emisija
* Izvor podatka: Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries,
August 2006.

66
6 TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA

6.1 UVOD

Prerada mesa ima najvei uticaj na stvaranje otpadnih voda. U procesu prerade mesa postoji
mnogo pojedinanih procesa koji se ne mogu posmatrati pojedinano. Linije, oprema i
prostorije zahtijevaju mokro ienje u kojem se generira velika koliina otpadne vode. Takva
otpadna voda sadri odreene koliine sirovina, produkata, sredstava za ienje to poveava
koliinu suspendovanih materija, masti i KPK. Proizvodnja otpadne vode deava se i u
procesima direktnog kontakt vode ili pare sa proizvodima, kao i u procesima hlaenja,
zamrzavanja, punjenja,itd.
Dodaci koji se dodaju u meso mogu dospjeti u otpadnu vodu prilikom pranja opreme ili kvara
na istoj. Dodaci kao to su puter, ulje, brano, mogu doprinijeti znaajnom poveanju BPK,
ukupnih suspendovanih materija, masti i ulja u otpadnoj vodi.
U nekim pogonima se koriste enzimi za obradu mesa. Meso se potapa ili se prica rastvorom
enzimima. Enzimi su kompleksne organske strukture i mora se osigurati da je izlaz enzimskog
rastvora iz sistema minimalan kako se ne bi poveao BPK i imalo uticaja na ureaj za
preiavanje otpadnih voda.
Na narednom dijagramu prikazane su glavne tehnoloke operacije u procesu prerade mesa sa
ulaznim sirovinama, vodom, elektrinom energijom i mjestima nastanka emisija, odnosno
izlaznim otpadnim tokovima.

67
 SIROVINA

Prijem i skladitenje -otpad

energija sirovina (istovar, sortiranje, -otpadna voda
pregledanje, odleavanje)
-emisija u zrak

energija Pripremni procesi

- otpad
(rasjecanje, rezanje, ustinjavanje,
voda
mljevenje, mjeanje, drobljenje, - otpadna voda
aditivi formiranje i istiskivanje)
- emisija u zrak
- buka
energija Proizvodni procesi
- otpad
(salamurenje, injektiranje,
voda
dimljenje, suenje, mariniranje) - otpadna voda
kolageni,
- emisija u zrak

Procesi termike obrade - otpad

energija
(kuhanje, barenje, prenje,
voda pasterizacija, sterilizacija) - otpadna voda
- emisija u zrak

Procesi hlaenje (hlaenje, - otpadna voda

energija zamrzavanje)
- emisija u zrak
- buka

Procesi pakovanje i - otpad

energija
skladitenja (pakovanje,
ambalaa punjenje, punjenje u atmosfeti - otpadna voda
gasa, etiketiranje, skladitenje)
- emisija u zrak

energija
Procesi ienja i - otpad
voda dezinfekcije () - otpadna voda
deterdenti
- emisija u zrak
- buka
GOTOV PROIZVOD

Slika 2. Glavne tehnoloke operacije u procesu prerade mesa sa ulaznim sirovinama, vodom,
elektrinom energijom i mjestima nastanka emisija, odnosno izlaznim otpadnim tokovima.

68
6.2 VODA

Voda je kljuni element u prehrambenoj industriji. Kvaliteta upotrijebljene vode je u

zavisnosti od namjene upotrebe. Meutim, moe se rei da u prehrambenoj industriji od
ukupne potronje vode oko 66 % vode je kvalitete vode za pie.

6.2.1 Potronja vode

Voda se koristi se u mnogim procesima, kao to su:
Za hlaenje i ienje,
Kao osnovna sirovina,
Kao procesna voda,
Za kuhanje, rastvaranje, transport,
Za proizvodnju pare i vakuuma,
Kao sanitarna voda.
U prehrambenoj industriji se koriste velike koliine vode: kao sirovina, za pranje i ienje,
procese hlaenja, itd. Kako veina vode koja se koristi ne ulazi u sastav proizvoda ona se
pojavljuje na izlazu iz procesa kao otpadna voda. Prema nekim pokazateljima iz literature
preko 90% od ukupno potroene koliine vode zavri kao otpadna voda
Upotreba vode se moe smanjiti koristei neke od tehnika, ali je teko odrediti odnos izmeu
upotrebe i potronje vode i zakonskih regulativa o kvaliteti proizvoda i higijeni.
Koliina otpadne vode varira na dnevnoj, mjesenoj i sezonskoj osnovi. Koliina otpadne
vode zavisi od vrste procesa i od sredstava za ienje.
Voda koja se troi u pogonima dolazi ili iz vlastitih izvora ili iz javnog preduzea. Proizvoai
generalno uope ne prate potronju vode, ili se potronja prati na nivou cijelog preduzea. Ne
postoji praenje potronje vode po proizvodnim linijama. Ipak, u nekim firmama je instalirana
oprema koja automatski dozira i zaustavlja dotok vode (kuteri, sanitarna oprema, itd.), tako da
je pomou GMP omogueno smanjenje potronje vode.
Prema dostupnim podacima potronja vode po jedinici proizvoda na godinjem nivou u
pogonima prerade mesa u Bosni i Hercegovini iznosi od 7,9 do 12,62 m3/t gotovog
proizvoda.
U razliitim prirunicima o najboljim raspoloivim tehnikama nije bilo mogue pronai
jedinstveni podatak o tipinoj potronji vode i energije po jedinici proizvoda za industriju
prerade mesa koja ima iroku paletu proizvoda kakve su one u pogonima u Bosni i
Hercegovini. Neki od raspoloivih podataka su:

Tabela 11. Tipine vrijednosti potronje vode i energije*

Proces Bareni Proizvodnja Prezervirani Trajni

proizvodi suhih i barenih proizvodi (virle, proizvodi
(proizvodnja proizvoda svinjetina, unka,
salama) (virli) pek)

Potronja vode (m3/t) 4-18 5,3-10 10-20 2-20

Potronja energije N/A 750-1.300 2.500-4.000 2.500-4.000

69
(kWh/t)

Termalna energija N/A 900-1.240 N/A N/A

(kWh/t)
* Izvor podatka: Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries,
August 2006.
Moe se rei da postojei pogoni i postrojenja nisu svjesni potronje vode i njenog udjela u
cjelokupnim trokovima proizvodnje. U nekim sluajevima kompanije ne mjere potronju
vode ak i u sluajevima kada je prethodno podvrgnu tretmanu preiavanja. Takoer, troe
se velike koliine vode, a vrlo rijetko se koriste crijeva pod pritiskom i sa pitoljima.
Iako pogoni i postrojenja imaju odvojene sisteme za sanitarnu i tehnoloku otpadnu vodu, oba
otpadna toka zavravaju na istom ureaju za tretman otpadnih voda. Ne postoji zabiljeena
ponovna upotreba ili recirkulacija vode.

6.2.2 Otpadna voda

Otpadne vode koje nastaju u pogonima za preradu mesa u Bosni i Hercegovini mogu se
podijeliti ne tehnoloke otpadne vode, sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Otpadna voda nastaje u procesima:
Pranja sirovina,
Odleivanja sirovina,
ienja instalacija, procesnih linija, opreme i pogona,
Pranje kontejnera,
Ispiranje bojlera,
Ispiranje rashladnih ureaja,
Odmrzavanja rashladnih ureaja,
ienja prevoznih sredstava.
Sanitarna otpadna voda nastaje u.
Toaletima, tuevima, umivaonicima,
Tokom pripreme hrane u restoranima.
Imajui u vidu prirodu proizvodnog procesa gdje se voda ne ugrauje u finalni proizvod ili se
djelimino ugrauje i injenicu da jedan posto koritene vode ispari u formi vodene pare,
moe se zakljuiti da preko 80% od ukupno potroene koliine vode zavri kao otpadna voda.
U otpadnoj vodi iz pogona za preradu mesa nalaze se rastvorene organske materije, masti,
ulja, suspendovane materije, nitrati, nitriti, amonijak i fosfati, soli, te rezidue sredstava za
ienje i dezinfekciju kao to su alkalne i kisele supstance.
Kompanije imaju odvojene kanale za prikupljanje tehnoloke i sanitarne otpadne vode.
Meutim, bez obzira na ovu injenicu sva otpadna voda uglavnom zavrava na istom ureaju
za tretman otpadne vode, odnosno septikoj jami.
Pogoni za preradu mesa za tretman otpadne vode uglavnom koriste mastolove i reetke u
kombinaciji sa septikim jamama. Tretman u septikim jamama se u veini sluajeva sastoji
od uklanjanja organskog tereta zagaenja i eventualno hlorinacije prije isputanja u prijemnik.

70
Ova oprema u veini sluajeva ne funkcionira na odgovarajui to se ogleda u injenici da
efluent prije isputanja u prijemnik u veini sluajeva ne zadovoljava vrijednosti date
nacionalnim propisima, tj. maksimalno dozvoljene koncentracije relevantnih parametara.
Tabela data u nastavku daje pregled izvrenih mjerenja kvaliteta otpadnih voda koje se u
vodotoke isputaju iz pogona za preradu mesa. Tabela takoer daje podatke o graninim
vrijednostima pokazatelja i dozvoljene granine vrijednosti koncentracija opasinh i tetnih
materija u otpadnim vodama koje se isputaju u prirodni prijemnik u skladu sa Pravilnikom o
graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog
isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Slubene novine FBiH,
br. 50/07),

Tabela 12. Pokazatelji u otpadnim vodama iz pogona za preradu mesa u BiH*

Izmjerene Otpadne vode Otpadne vode
vrijednosti u industrije za industrije za
Parametri Jedinica mjere otpadnoj vodi isputanje u isputanje u
povrinske vode javnu
kanalizaciju

pH vrijednost Jedince pH 6,54 8,8 6,0 9,0 5,5-9,5

Ukupne
< 300
suspendovane mg/l 50,00- 983,00 35
materije
BPK5 mg O2/l 160-977 25 250

KPK mg O2/l 208,00- 2430 125 700

Ukupna ulja i masti mg/l 10,1-50,8 20 100

Deterdenti mg/l 2,0-6,72 1 20

0
17,2 24,5 40
Temperatura C 30

Toksikoloki
bioogled Daphnia
% 51- 39,5 > 50%
Magna Straus
48LC50
* Izvor podataka: Planovi aktivnosti za postojee pogone za preradu mesa, Elaborati o rezultatima ispitivanja
tereta zagaenja otpadnih voda, izraenog preko ekvivalentnog broja stanovnika

Uzevi u obzir izmjerene vrijednosti otpadnim vodama nakon njihovog tretmana, te takoer
maksimalno dozvoljene koncentracije regulirane zakonom, jasno je da je unos zagaujuih
materija dosta vei od dozvoljenog. Ova injenica ima znaajan negativni uticaj na kvalitetu
povrinskih i podzemnih voda u Bosni i Hercegovini.
Takoer, iz ovog razloga neophodno je prvo uloiti napore da se smanje koncentracije
organskog optereenja u otpadnim vodama prvenstveno primjenom mjera prevencije nastanka
zagaenja, te kasnije razmiljati i o gradnji odgovarajuih ureaja za tretman otpadnih voda.

71
Otpadne vode iz prerade mesa mogu da sadre neke komponente koje imaju znaaj utjecaj na
rad ureaja za preiavanje otpadnih voda. To su:
Soli koje se koriste u velikim koliinama u procesu salamurenja,
Ostaci pesticida koji nisu otklonjeni tokom tretmana,
Rezidue i nus produkti hemijskih sredstava u procesu dezinfekcije, i procesima
ienja.
Prisustvo patogenih organizama u otpadnim vodama je mogua emisija kod prerade mesa i
ribe.

6.3 EMISIJE U ZRAK

Emisije u zrak iz pogona za preradu mesa u Bosni i Hercegovini uglavnom ovise o vrsti
energije koja se koristi u proizvodnom procesu. Ukoliko postrojenje uglavnom koristi
elektrinu energiju nema niti emisija zagaujuih materija u zrak.
Naredna tabela daje pregled izvrenih mjerenja emisija u zrak isputenih iz postrojenja za
preradu mesa koja za proizvodne svrhe koriste lo ulje. Tabela takoer daje pregled
dozvoljenih koncentracija relevantnih parametara u skladu sa postojeom zakonskom
regulativom u Bosni i Hercegovini.

Tabela 13. Koncentracije zagaujuih materija iz loita iz postrojenja za preradu mesa*

Parametar Vrijednost graninih Izmjerene vrijednosti
emisija (mg/m3)
Azotni oksidi(NOx) (mg/m3) 150-450 6-168
CO (mg/m3) Nije regulirano 5-351.8
Spojevi sumpora (SO2) (mg/m3) Nije regulirano 4-322.5
a (po Bucharacha) 1 0-1
VOC (mg/m3) 6 Nije mjereno
* Izvor podataka: Planovi aktivnosti za postojee pogone za preradu mesa
Usporeujui zakonom regulirane vrijednosti, mogue je zakljuiti da emisije u zrak iz
postrojenja za preradu mesa uglavnom zadovoljavaju granine vrijednosti emisija i kao takve
ne doprinose pogoranju kvalitete zraka u okolnim podrujima.
Meutim, u ovom trenutku nisu bila dostupna mjerenja na ureajima za termiku obradu i
dimljenje u pogonima za preradu mesa u Bosni i Hercegovini. Treba imati u vidu da dim od
izgaranja drveta sadri mnogo komponenti koje mogu negativno da utiu na zdravlje. To su:
PAH (poliaromatinihidrokarbonati ), fenoli, nitriti i N-nitrozo komponente plus CO.
Efektivna ventilacija je neophodna za ureaje i prostorije.
Dim moe da prouzrokuje neugodne mirise u okolinu. Jaina mirisa prilikom emisije
dimljenja zavisi od procesa dimljenja i ventilacije i uslova suenja. Tipina jaina mirisa
nepreienog zraka je 5000-20000 OU/m34.

4
Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries, August 2006.

72
Sistemi za hlaenje uglavnom koriste rashladne tenosti koje ne ugroavaju ozonski omota, i
prema dostupnim podacima nisu zabiljeeni primjeri koritenja CFC-ova (freona) u
postrojenjima, to ne iskljuuje mogunost da se ponegdje CFC-ovi ipak koriste..

6.4 POTRONJA SIROVINA, POMONIH MATERIJALA I HEMIKALIJA

Osnovnu sirovinu u preradi mesa u BiH ini junee, pilee, govee i svinjsko meso.
Pomoni materijali koji se koriste u procesu prerade i oblikovanju gotovih proizvoda su razni
zaini i aditivi, te vjetaka crijeva.
S obzirom da se radi o pogonima i postrojenjima namijenjenom za proizvodnju namirnica za
ljudsku prehranu, u samom procesu proizvodnje ne koriste se nikakve hemijske supstance.
Upotreba hemijski supstanci je izraena u procesu ienja i odravanja pogona, gdje se
koriste standardni deterdenti i dezificijensi.

6.5 OTPAD

U skladu sa vaeim Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama/katalogom (Slubene

novine FBiH, br. 09/05; Slubeni glasnik RS, br. 39/05, Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06), sve vrste otpada koji nastaje u pogonima pogonima za preradu mesa mogue
je svrstati u sljedee kategorije otpada:

02 00 00-otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, umarstva,

lova i ribarstva, pripremanje hrane i prerade:

02 02-otpad od pripremanja i prerade mesa,ribe i drugih namirnica

ivotinjskog porijekla:

02 02 01-talozi od ispiranja i ienja

02 02 02-otpadno ivotinjsko tkivo

02 02 03-materijali neprikladni za potronju ili preradu

02 02 04- muljevi od obrade efluneta na mjestu njihova nastanka

02 02 99-otpad koji nije specificiran na drugi nain

20 00 00-komunalni otpad i slini otpad iz industrijskih i zanatskih pogona,

ukljuujui odvojeno prikupljene frakcije:

20 01 01-papir i karton

20 01 08-biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina

20 02 01-biorazgradivi otpad (folija,crijeva)

73
 20 03 04-muljevi iz septikih jama

20 03 06-otpad nastao ienjem kanalizacije

15 00 00-ambalaa, apsorbensi, materijali za upijanje, filterski materijali i zatitna

odjea koja nije specificirana na drugi nain:

15 01-ambalaa(ukljuujui odvojeno skupljani komunalni ambalani

otpad)

15 01 01- ambalaa od papira i kartona

15 01 02-ambalaa od plastike

15 01 05- vieslojna(kompozitna) ambalaa

15 01 07-staklena ambalaa

19 00 00-otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom ,postrojenja za preiavanje

gradskih otpadnih voda...

19 05 otpad od aerobne obrade vrstog otpada

19 05 02 nekompostirana frakcija ivotinjskog i biljnog otpada

19 06-otpad od anerobne obrade otpada

19 06 05 tekuina od anaerobne obrade ivotinjskog i biljnog otpada

19 08 09-mjeavina masti i ulja iz odvajaa koje sadre samo jestivo

ulje i masnoe

Najvee koliine otpada nastaju u pogonima koji imaju i operacije rasijecanja i odkotavanja.
Tabela 14. Nastajanje nusproizvoda kod rasijecanja mesa i peradi*

Nusproizvodi kod rasijecanja/otkotavanja

(% teine trupla )

govedina svinjetina perad

Kosti 12 5-9,5 1-2

Mast 12 3-6 6

Koa 1-2
* Izvor podatka: Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries,
August 2006.
74
Trenutno jedina mogunost za upravljanje otpadom iz mesne industrije je njegovo odlaganje
na postojee deponije. Proizvoai potpisuju ugovore o nekodljivom odlaganju animalnog
otpada se vlesnicima ili upravama deponija. Potrebno je naglasiti da je otpad na ovim
lokacijama odloen bez bilo kakvog prethodnog tretmana, te da su od postojeih deponija
samo dvije sanitarne, ali bez tretmana deponijskog filtrata. Sve ostale deponije su ustvari
divlja odlagalita sa minimalnim ili bez ikakvih primijenjenih sanitarnih standarda
(ograivanje, dnevno pokrivanje zemljom, itd.).
Druge znaajne koliine otpada ukljuuju ambalani otpad kao to su plastini podloci,
palete, celofan, trake, burad, itd. Veina ovih proizvoda se moe ponovno iskoristiti ili
reciklirati. Takoer, u Bosni i Hercegovini postoji trite za veinu ovih materijala, tako da
proizvoai odvajaju otpad i prodaju ga relevantnim lokalnim kompanijama.

6.6 ENERGIJA

U mesnopreraivakoj industriji upotreba elektrine i termalne energije je neophodna u

svakom koraku procesa proizvodnje. Elektrina energija je potrebna za rasvjetu, procesnu
kontrolu instalacija, za zagrijavanje, za hlaenje i kao pokretaka snaga strojeva. Elektrina
energija se dobija iz mree elektrodistribucija.
Znaajna koliina energije se koristi za procese zagrijavanja kao to su kuhanje, pasterizacija,
sterilizacija, suenje i dimljenje. Ostali operacije sa velikim utrokom energije su hlaenje,
zamrzavanje, odleivanje, ienje i dezinfekcija.
Najvei dio potronje energije u kompanijama, a to je oko 85% se zadovoljava elektrinom
energijom iz javnog distributivnog sistema. Energija se koristi za rad maina, osvjetljenje
prostorija i rad uredskih aparata, ali takoer i za rad komora za termiki tretman proizvoda
(zagrijavanje/hlaenje). Drugi dio od oko 15% potreba za energijom se zadovoljava
koritenjem lakog lo-ulja za pokretanje kotlovnica u kojima se proizvodi toplota za
zagrijavanje prostorija, ali takoer i za termiku obradu poluproizvoda. Ovo takoer ukljuuje
i koritenje drveta (drvenih briketa) za proizvodnju dima u punicama za suenje trajnih
proizvoda na tradicionalan nain.
Potronja energije ovisi o vrsti i automatizaciji aktivnosti (operacija) koje se provode u
pogonu.
Potronja elektrine energije za postrojenja za preradu mesa kree se izmeu 500 i 5000 kWh
po toni gotovog proizvoda. Ovaj iroki raspon uzrokovan je injenicom da neki preraivai
usporedo koriste i druge oblike energije kao to je na primjer ona dobivena iz lakog ulja za
loenje.

Tabela 15. Tipine vrijednosti potronje vode i energije*

Proces Bareni Proizvodnja Prezervirani Trajni

proizvodi suhih i barenih proizvodi (virle, proizvodi
(proizvodnja proizvoda svinjetina, unka,
salama) (virli) pek)

Potronja vode 4-18 5,3-10 10-20 2-20

75
Proces Bareni Proizvodnja Prezervirani Trajni
proizvodi suhih i barenih proizvodi (virle, proizvodi
(proizvodnja proizvoda svinjetina, unka,
salama) (virli) pek)
(m3/t)

Potronja energije N/A 750-1.300 2.500-4.000 2.500-

(kWh/t) 4.000

Termalna energija N/A 900-1.240 N/A N/A

(kWh/t)
*Izvor podatka: Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries,
August 2006.

6.7 BUKA

Buka uglavnom nastaje pri manevriranju kamiona kod dovoenja sirovina i odvoza gotovih
proizvoda. Meutim, buka se ne smatra znaajnim okolinskim problemom povezanim sa
postrojenjima za preradu mesa u Bosni i Hercegovini imajui u vidu da su kompanije
uglavnom smjetene izvan gusto naseljenih urbanih podruja.

6.8 NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE SITUACIJE

Pogoni za preradu mesa u BiH nemaju skladitenja opasnih materija po vrsti i koliini koja bi
mogla dovesti do nesrea veih razmjera i ozbiljnijih akcidentnih situacija.
Pogoni imaju propisane postupke i aktivnosti unutranje zatite uposlenika u sluaju
akcidentnih situacija, te takoer propise za zatitu na radu i zatitu od poara.

7 TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH

7.1 OPE PREVENTIVNE TEHNIKE

Veina preduzea prilikom izgradnje svojih pogona nije prola propisane procedure u smislu
dobijanja potrebnih dozvola (urbanistiku, graevinsku, vodoprivrednu, lokacijsku, okolinsku,
veterinarsko-zdravstvenu saglasnost itd.) pa je tako nastala situacija da su lokacijski smjeteni
u naseljenom mjestu ili uz vodotok, da ne posjeduju propisane sisteme preiavanja otpadnih
voda ili pak nisu proli postupak dobivanja veterinarsko-zdravstvene saglasnosti na projektnu
dokumentaciju pa ne posjeduju prostorije za uvanje nejestivih dijelova i konfiskata. Na ovaj
nain je izostavljena prva faza prevencije zagaivanja, koja bi se trebala ogledati kroz proces
izdavanja spomenutih dozvola, saglasnosti i sl., gdje bi se prije izgradnje objekta predvidjela
sve neophodna okolina infrastruktura. Trenutno je snazi retrogradni proces da se dozvole
ishoduju poslije zavrene gradnje objekta.

76
Veina preduzea za preradu mesa nemaju implementirane niti ISO 9001 niti sisteme
okolinskog upravljanja. Trenutno, preduzea su u fazi implementacije HACCP standarda. Ne
postoji organizirana obuka zaposlenika kako bi postali svjesniji okolinskih aspekata
poslovanja preduzea, te njihove osobne odgovornosti.
Vri se planiranje proizvodnje. Paljivim planiranjem se minimizira uestalost ienja i
proizvodnja organskog otpada.
Preduzea su uglavnom opremljena modernom opremom kojom se optimizira potronja vode
i energije, te minimizira nastanak karta.

7.2 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE VODE I NASTANKA OTPADNIH VODA

Voda koja se troi u pogonima dolazi ili iz vlastitih izvora ili iz javnog sistema za
vodosnabdijevanje. Dok se potronja vode iz javnog sistema prati preko ulaznih vodomjera,
potronja vode iz vlastitih izvora se u veini sluajeva ne prati.
Ne postoji praenje potronje vode po proizvodnim linijama. Moe se rei da postojea
preduzea za preradu mesa nisu svjesna potronje vode i njenog udjela u cjelokupnim
trokovima proizvodnje. U nekim sluajevima preduzea ne mjere potronju vode ak i u
sluajevima kada je prethodno podvrgnu tretmanu preiavanja.
Moe se generalno rei da pogoni i postrojenja troe velike koliine vode. Preduzea
prakticiraju neke jednostavnije mjera za smanjenje potronje vode kao to su prakticiranje
suhog ienje opreme i instalacija, prije ienja vodom, kao i upotreba automatskih lavaboa
za pranje ruku, to je nedovoljno za ostvarenje znaajnih uteda, s obzirom da se voda
uglavnom koristi za pranje proizvodnog pogona, radnih povrina i maina. Uoava se da
gumena crijeva uglavnom nemaju montirane prskalice, kao ni ureaje za automatsko
zaustavljanje curenja vode.
Budui da se malo panje poklanja potronji vode, logina posljedica takve situacije je i da ne
postoje implementirane tehnike za recikliranje ili ponovnu upotrebu vode.
U pogledu tehnika za smanjenje tereta zagaenja otpadnih voda preduzea primjenjuju jedino
mjere dobrog gazdovanja ija primjena ne iziskuje previe novanih sredstava, kao to je
postavljanje reetki iznad kanala za odvod tehnoloke otpadne vode kako bi se sprijeilo da
vrsti ostaci dospiju u otpadnu vodu, takoer preduzea redovno primjenjuju suho ienje
opreme i instalacija, kao i nakon eventualnih prosipanja, prije ienja vodom.

7.3 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA OTPADA

Ne upotrebljavaju se tehnike koje imaju za cilj upotrebu, ponovnu upotrebu i/ili reciklau
nusproizvoda, ostataka i materijala koji se smatraju otpadom. Dio otpada koji se reciklira, se
odnosi na folije od sirovine, papirnu i kartonsku ambalaa.
Proizvodnja se odvija u skladu sa zahtjevima trita tako da je nabavka sirovina i plasiranje
gotovih proizvoda u skladu sa potrebama, te ne dolazi do dugog zadravanja robe u skladitu,
te njenog eventualnog kvarenja.
Ne postoje posebne tehnike za kontrolu eventualnih prosipanja, ali se mjerama poput suhog
ienja i upotrebom sifona sa reetkama nastoji sprijeiti dospijee krupnijeg otpada u

77
otpadnu vodu. Takoer, vri se i upozoravanje radnika na radnu disciplinu kojom se nalae
paljivo rukovanje sa svim sirovinskim materijalima.

7.4 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Slino kao i potronja vode, potronje energije se prati na ulaznim mjeraima za cijele
proizvodne pogone, uglavnom ukljuujui i pratee urede, restorane za radnike, itd.
U veini preduzea kroz svakodnevno upravljanje proizvodnim procesom nastoji se upravljati
i radom maina na nain da se smanji utroak energenta, a radi smanjenja konanih trokova.
Meutim, ne vri se sistematsko praenje potronje energije i na osnovu toga izvlae zakljuci
o uspjenosti primijenjenih mjera.
Potrebno je istai da veina pogona za preradu mesa datira iz novijeg perioda, tako da su to u
veini sluajeva nova moderna postrojenja opremljena mainama ije specifikacije ukazuju na
optimalan rad sa minimalnom potronjom energije.
Takoer, imajui i uvidu da se radi o mainama novije proizvodnje, koje rade na automatskom
principu gdje se programiranjem odreuje tana duina programa u kome maina treba da
radi, te se ona automatski gasi po zavretku programa. Primjera radi, voda u sistemu se ne
grije cijeli dan, ve se dogrijava po potrebi. Takoer, skoro sva oprema koja se koristi,
ukljuujui i komore za dimljenje i rashladne komore, ima mogunost podeavanja na
specifinu temperaturu prema vrsti proizvoda (bareni, dimljeni, itd.).

7.5 TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

7.5.1 Odleivanje sirovine

U veini sluajeva se proizvodnja briljivo planira, tako da se moe koristiti odleivanje na
zraku u plusnim komorama sa kontroliranim temperaturnim reimom, koje traje od 18 do 24
sata. Meutim u nekim hitnim sluajevima koristi se i odleivanje u kontejnerima sa toplom
vodom, ime se poveava potronja vode i koliina otpadne vode koju treba preistiti.

7.5.2 Rasijecanje, rezanje, usitnjavanje, mljevenje, homogenizacija

Premda se odgovarajua temperatura mesne mjeavine moe postii koristei odgovarajuu
koliinu rashlaenog i zaleenog sirovog mesa u veini pogona za preradu mesa u Bosni i
Hercegovini vrlo esto se proizvodi industrijski led u listiima i koristi kod pripreme
odreenih proizvoda poput hrenovki, salama, i slino, ime se znaajno poveava potronja
energije.

7.6 TEHNIKE NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

7.6.1 Preiavanje otpadnih voda na kraju procesa

Primarno preiavanje otpadnih voda iz pogona meso preraivaa se vri tako da se
tehnoloke otpadne vode skupljaju u zajedniki odvod koji vodi do postrojenja za primarno
preiavanje, koje se obino sastoji od vie komorne septike jame, sa ugraenim
mastolovom. Voda se prelijeva iz komore u komoru, a u zadnjoj komori se u pojedinim

78
sluajevima vri hlorisanje vode prije isputanja u recipijent. Mastolovi se moraju redovno
istiti kako bi se primarno ienje to uspjenije izvodilo. ienje mastolova se radi
manualno, a crpljenje mulja iz septikih jama vre ovlatena preduzea koja isti odvoze na
opinske komunalne deponije. Proraun kapaciteta i veliine komora se izraunava prema
koliini isputene otpadne vode iz pogona.
Sekundarno preiavanje otpadnih voda kod prerade mesa je rijetko, a ako postoji to je
obino isputanje primarno preiene vode kroz ljunkovito tlo, to predstavlja prirodnu
biorazgradnju, do konanog recipijenta.
Za one pogone koji otpadnu vodu isputaju direktno u kanalizaciju ili poslije primarne prerade
isputaju u kanalizaciju, sekundarno preiavanje eventualno vre komunalna preduzea u
sklopu svog sistema preiavanja.

7.6.2 Tretman otpada na kraju procesa

Kao to je ve napomenuto prerada mesa producira dvije vrste otpada, neorganski (koji se
odnosi na transportnu ambalau sirovina, PVC-folije i kartonsku ambalau) i organski (kosti,
trimovani dijelovi mesne sirovine i eventualni oneieni i sakupljeni dijelovi mesnog nadjeva
kao i sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi koji ne odgovaraju propisanom
zakonodavstvu). U zavisnosti od naina rada i asortimana proizvodnje prerade mesa
najznaajnije koliine organskog otpada produciraju u prostoriji za rasjecanje mesa
(rasjekvaona) u obliku kostiju nastalih iskotavanjem mesa.
Sav organski otpad se odlae u prostorije za prikupljanje i uvanje nejestivih dijelova i
konfiskata. Prostorija mora biti pod temperaturnim reimom da ne bi dolo do neeljenih
procesa truljenja i stvaranja neprijatnih mirisa.
Neorganski otpad se poslije procesa proizvodnje evakuira iz radnih prostorija i odlae u
kontejnere ili manje posude koje se nalaze u krugu objekta.
Sva postrojenja koja proizvode proizvode animalnog porijekla moraju imati prostorije za
sakupljanje i prihvat proizvoda koji nisu upotrebljivi za ljudsku ishranu nejestive proizvode
i prostoriju ili prostor za prihvat konfiskata. Ove prostorije moraju biti potpuno odvojene od
proizvodnih prostorija i locirane tako da pri transportu ne doe do ukrtanja puteva za jestive
proizvode i puteva za nejestive proizvode i konfiskat. Ako se nejestivi proizvodi i konfiskat
ne odvoze svakog dana iz objekta, prostorije se moraju zakljuavati, moraju biti zatiene od
ulaska kukaca i glodavaca i moraju imati rashladne ureaje koji osiguravaju postizanje i
odravanje temperature do +4C.
U najboljem sluaju subjekti imaju ugovore sa komunalnim preduzeima za odvoz i
zbrinjavanje obje vrste otpada koji zavravaju na komunalnim deponijama. Nerijetko
privredni subjekti sami organiziraju konani tretman organskog otpada.

7.6.3 Preiavanje otpadnih plinova na kraju procesa

Koliina otpadnih plinova koja se stvara u pogonima prerade mesa je zanemarljiva tako da se
vrijednosti emisija plinova u zrak vre periodino prema zakonskoj regulativi, a konkretno
preiavanje je vrlo rijetko.

79
8 NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE
Imajui u vidu da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama
u sektoru prerade mesa nije raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim,
okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite okolia,
odlueno je da se u ovom poglavlju da detaljan opis ovih tehnika sadranih u EU BREF
Dokumentu za sektor hrane i pia, a koje se odnose na sektor prerade mesa. Od ovih tehnika
bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebale odabrati one koje se
najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se nalaze.
Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe
postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje
zagauju okoli manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u
proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi
koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama
supstanci onima koje su manje opasne po okoli, itd..

8.1 OPTE PREVENTIVNE MJERE

8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje

Danas je u svijetu sasvim normalno da preduzee posjeduje certificiran sistem upravljanja
kvalitetom prema standardu ISO 9001. S aspekta slinosti sa drugim sistemima upravljanja u
organizaciji, sistem okolinskog upravljanja prema standardu ISO 14001 (EMS)5 je najsliniji
upravo sistemu upravljanja kvalitetom, prema standardu ISO 90016. To ne znai da je sistem
upravljanja kvalitetom uslov za uvoenje EMS-a, nego da preduzea sa ve uvedenim ovim
sistemom upravljanja kvalitetom imaju odreene prednosti, jer su oba sistema zasnovana na
slinoj poslovnoj filozofiji i imaju brojne zajednike osobine.
Osnovna veza izmeu ISO 14001 i 9001 moe se objasniti na slijedei nain: standard ISO
9001 osigurava da preduzee isporui kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok
standard ISO 14001 osigurava da se to vei dio neeljenih "nus" proizvoda, koji nastaju
prilikom izrade traenog proizvoda, obradi na takav nain da svi zainteresirani (pojedinci ili
grupe koje su na bilo kakav nain zainteresirane ili pogoene aktivnou preduzea) budu
zadovoljeni. Zajedno primijenjeni standardi ISO 14001 i ISO 9001, uz jo neke preduslove,
ine osnovu odrivog razvoja, a time i sveukupnog kvaliteta upravljanja u preduzeu.
U mnogim zemljama irom svijeta, zakonodavstvo o bezbjednosti i prikladnosti namirnica
zahtjeva da HACCP bude implementiran u svim biznisima ili preduzeima koje se bave
hranom, bilo da su ona profitna ili ne, dravna ili privatna. Prema direktivi EU 93/43/EEC o
higijeni hrane svi operateri u biznisu hrane u EU moraju implementirati HACCP.
HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u prijevodu znai Analiza rizika i
kritine kontrolne take predstavlja sistematian pristup identifikaciji opasnosti i rizika u
postupanju sa namirnicama, a koji prua jasne metode utvrivanja naina kontrole tih rizika.

5 AS EN ISO 14001 (2006). Sistemi okolinskog upravljanja Zahtjevi sa smjernicama za upotrebu (Environmental management Systems- Requirements with guidance for use, EN
ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT).

6 BAS EN ISO 9001 (2001). Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi (Quality management systems- Requirements, EN ISO 9001:2000, IDT; ISO 9001:2000).

80
To je od Komisije Codex Alimentarius prihvaeni sistem u kojem se sigurnost hrane postie
analizom i kontrolom hemijskih, biolokih i fizikih opasnosti u cijelom lancu, poevi od
primarne sirovine, nabavke i rukovanja, tehnoloke proizvodnje, pakovanja i skladitenja,
distribucije, do konzumiranja gotovih proizvoda.
HACCP je nauno zasnovan princip koji podrazumijeva dobru higijensku praksu i dobru
proizvoaku praksu. Kao rezultat HACCP studije izrauje se HACCP plan u kome su
identificirane kritine kontrolne take i nain monitoringa nad njima.
Implementacijom HACCP sistema odreenom detaljnom analizom i praenjem kritinih
taaka u cijelom prehrambenom lancu, mogue je pratiti i kritine take uticaja na okoli.
HACCP sistem se manifestuje kroz sedam naela:
Identifikacija i analiza rizika,
Odreivanje kritinih kontrolnih taaka,
Utvrivanje kritinih granica za sve kritine kontrolne take,
Uspostavljanje sistema praenja,
Definisanje korektivnih mjera,
Uspostavljanje verifikacije,
Uspostavljanje dokumentacije i voenje evidencije.
HACCP koncept u okviru navedenih sedam osnovnih principa predstavlja dio cjeline
savremenog sistema upravljanja kvalitetom. Naime, HACCP i ISO 9001 treba posmatrati kao
sisteme koji su komplementarni i meusobno se podravaju.
Pristup i jednog i drugog sistema se koristi da bi dao i pokretao poboljanja u zadovoljavanju
zahtijeva kupca.
Osnovna razlika izmeu sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i HACCP- sistema
ogleda se kroz dva kljuna momenta:
sistem upravljanja kvalitetom je vezan za poslovanje, a HACCP za specifian
proizvod,
sistem upravljanja kvalitetom nema odrednicu obavezne primjene, dok HACCP-
koncept gotovo u svim razvijenim zemljama, pa i u mnogim zemljama u razvoju,
ima status sistema sa obaveznom primjenom.
Rastui zahtjevi potroaa za sigurnou hrane vrili su pritisak na proizvoae i distributere
da razviju sistem upravljanja sigurnou hrane koji je baziran na HACCP-u.
Kao odgovor na te zahtjeve, ISO je 2001. godine preduzeo mjere za razvoj odgovarajueg
standarda. Nije bila namjera da se njime definiu minimalni zahtjevi, ve da se definiu
zahtjevi za preduzea koja ele da nadmae uobiajene zahtjeve za bezbijednou hrane.
Standard ISO 220007 se pojavio 2005. godine.
Ovaj meunarodni standard predstavlja zahtjeve za sistem upravljanja sigurnosti hrane za ona
preduzea u prehrambenom lancu koja ele dokazati svoju sposobnost i vjetine da dre pod

7 BAS EN ISO 22000 (2006/7). Sistem upravljanja sigurnou hrane (Food safety management Systems- Requirements for any organization in the food chain, EN ISO 22000:2005,
IDT; ISO 22000:2005, IDT).

81
kontrolom opasnosti po sigurnost hrane, a sve u svrhu osiguranja sigurnog prehrambenog
proizvoda u trenutku njegove konzumacije.
Ovaj standard je primjenjiv na sva preduzea koja su ukljuena u bilo koji aspekt poslovanja
sa hranom, odnosno na sva ona preduzea koja nalaze svoje mjesto u prehrambenom lancu.
ISO 22000:2005 je takoer primjenjiv na sva ona preduzea koja ele integrirati svoje sisteme
upravljanja, kao to su sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, te sistem upravljanja
sigurnosti hrane HACCP, dakle, ISO 22000:2005 predstavlja vjeto sainjenu kombinaciju
ova dva sistema koji kao takvi osiguravaju jednom preduzeu poslovnu savrenost.
Porastom interesa za stalnim poboljavanjem kvaliteta okoline, preduzea svih vrsta i veliina
svoju panju pojaano usmjeravaju na uticaje koje njihove aktivnosti, proizvodi i usluge
imaju na okolinu. Dostizanje prihvatljivog okolinskog uinka zahtijeva potpunu predanost
preduzea sistemskom pristupu i stalnom poboljavanju sistema okolinskog upravljanja.
Opi cilj ovog meunarodnog standarda je da obezbijedi pomo preduzeima koja ele da
implementiraju ili poboljaju sistem okolinskog upravljanja, te time poboljaju i svoj
okolinski uinak. Ovaj standard mogu koristiti preduzea svih tipova, veliina i nivoa zrelosti,
koji pripadaju bilo kom sektoru. U njega su ugraene specijalne potrebe malih i srednjih
preduzea, tako da je ovaj meunarodni standard prilagoen njihovim potrebama.
Ovaj meunarodni standard dio je serije standarda okolinskog upravljanja, utvrenih od strane
ISO/TC 207. U ovoj seriji jedino ISO 14001 sadri zahtjeve koji objektivno mogu biti
predmet audita u svrhu certifikacije/registracije ili u svrhu samodeklarisanja. Standard opisuje
elemente sistema okolinskog upravljanja i daje upute preduzeima kako da uspostave,
implementiraju, odravaju ili poboljavaju sistem okolinskog upravljanja. Takav sistem moe
sutinski poboljati sposobnost jednog preduzea da predvidi, identificira i upravlja svojim
odnosom sa okolinom, ispuni svoje okolinske ciljeve i obezbijedi stalnu usklaenost sa
primjenjivim pravnim zahtjevima i drugim zahtjevima koje preduzee potpisuje.
Za preduzea koja planiraju uspostavljanje sistema okolinskog upravljanja (EMS) prema
meunarodnom standardu ISO 14001 prvi korak predstavlja procjena postojeeg sistema
okolinskog upravljanja, te utvrivanje aktivnosti, procesa i mjera koje zadovoljavaju zahtjeve,
kao i one kod kojih treba vriti promjene. Zahtjevi standarda ISO 14001:2004 slijede
dinamiki proces Demingov PDCA kruga (Plan planiraj, Do- uradi, Check provjeri i Act
djeluj)(Slika 3).

4. 1.
djeluj planiraj

3. 2.
provjeri uradi

Stalno poboljavanje 82
 Slika 3. Demingov PDCA krug8

Certifikacija (pisano uvjerenje o usklaenosti sa specifinim zahtjevima) u skladu sa

zahtjevima standarda ISO 14001:2004 i u najrazvijenijim dravama svijeta govori o velikoj
prednosti preduzea u shvaanju i organizovanju svog poslovanja u odnosu na svoju
konkurentnost.
EMS u skladu sa ISO 14001:2004 moe se primijeniti za svaku organizaciju koja eli da:
uvede, odrava i poboljava sistem okolinskog upravljanja,
obezbijedi da njen sistem okolinskog upravljanja bude usaglaen sa njenom
okolinskom politikom,
pokae drugima tu usaglaenost,
trai certfikaciju/registraciju ovog sistema okolinskog upravljanja od strane neke
eksterne organizacije.
Preduzee po vlastitom izboru odreuje granice implementacije EMS-a prema ISO 14001, tj.
bira da li e standard primijeniti na nivou cijelog preduzea ili nekog njegovog
organizacionog ili funkcionalnog dijela. Sa druge strane, nivo detalja i kompleksnost sistema,
te opseg dokumentacije i sredstava za tu namjenu zavisit e od veliine preduzea i prirode
njegove djelatnosti. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzea.
U EU mnoga preduzea se dobrovoljno odluuju da implementiraju EMS u skladu sa ISO
14001 ili EU ekoloki menadment i plan audita (EMAS). EMAS ukljuuje zahtjeve
standarda ISO 14001, ali i dodatno naglaava usaglaenost sa zakonom, okolinski uinak i
sudjelovanje zaposlenika, a takoer zahtijeva vanjsku verifikaciju sistema upravljanja i
validaciju javnih okolinskih izvjetaja.
Implementacija zahtjeva EMS-a prema ISO 14001 sastoji se od sedam faza:
Definiranje okolinske politike,
Planiranje,
Implementacija i djelovanje,
Provjera EMS-a (audit) i korektivne mjere,
Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia,
Preispitivanje od strane rukovodstva,
Certifikacija.
Preduzee mora da uspostavi, dokumentira, implementira, odrava i stalno poboljava sistem
okolinskog upravljanja, prema zahtjevima ovog meunarodnog standarda i utvrdi kako e
ispuniti zahtjeve.

8 ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja organizacija po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u organizacijama, Ceteor, Sarajevo
(Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3)

83
Definiranje okolinske politike
Politika predstavlja sutinu stava koje rukovodstvo preduzea ima prema okolini, a to se
upravo mjerama politike pretvara u odnos preduzea prema okolinskom upravljanju. Vano je
da okolinska politika bude kompatibilna viziji, misiji i strategiji preduzea, te da potie
prevenciju zagaivanja, permanentno usaglaavanje sa zakonskom regulativom, ali i da
ukazuje na obavezu stalnog poboljavanja.
Najvie rukovodstvo mora da definie okolinsku politiku preduzea prema okolini i osigura
da:
ona odgovara prirodi, razmjeri i okolinskim uticajima vlastitih aktivnosti, proizvoda
ili usluga,
ukljuuje obavezu kontinuiranog poboljavanja i prevencije zagaivanja,
ukljuuje obavezu usklaivanja s odgovarajuim zakonodavstvom i okolinskim
propisima i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo,
bude okvir za postavljanje i praenje okvirnih i operativnih okolinskih ciljeva,
se dokumentira, implementira i odrava, te saopava svim zaposlenim, te
da je dostupna za javnost.

Planiranje
Planiranje obuhvata analizu vlastitih procesa radi utvrivanja promjena unutar procesa koje bi
ih mogle unaprijediti. Zahtjevi standarda ISO 14001 jesu da se:
identificiraju okolinski aspekti kojima je potrebno upravljati,
utvrde i razviju zakonski i drugi zahtjevi,
utvrde okvirni i operativni ciljevi, te
ustanove i odravaju programi okolinskog upravljanja.
Identificiranje okolinskih aspekata
Preduzee mora da uspostavi i odrava proceduru(e) da bi se identifikovali okolinski aspekti
njegovih aktivnosti, proizvoda i usluga, koje ona moe nadzirati i na koje moe uticati, kako
bi odredilo one koje imaju, ili mogu imati znaajne uticaje na okolinu. Preduzee mora da
osigura da se ovi aspekti, koji se odnose na znaajne uticaje, uzimaju u obzir kod postavljanja
njegovih okolinskih ciljeva, te mora da dokumentuje i aktualizira ove informacije.
Utvrivanje i razvijanje zakonskih i drugih zahtjeva
Preduzee mora da uspostavi, implementira i odrava proceduru(e) identifikacije i pristupa
zakonodavnim i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, a koji su primjenjivi na
okolinske aspekte za njegove aktivnosti, proizvode ili usluge.
Utvrivanje okvirnih i operativnih ciljeva
Preduzee mora da definie i odrava dokumentovane okvirne i operativne okolinske ciljeve
za svaku bitnu funkciju i nivoe unutar preduzea.
Pri definisanju i preispitivanju svojih ciljeva, preduzee mora da razmotri zakonske i druge
zahtjeve, svoje znaajne okolinske aspekte, tehnoloke mogunosti, kao i finansijske,
operativne i poslovne zahtjeve, ukljuujui i stav zainteresiranih strana.
Okvirni i operativni ciljevi moraju biti konzistentni sa okolinskom politikom, ukljuujui
obavezu sprjeavanja zagaivanja.

84
Program okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava program(e) za postizanje svojih okvirnih i operativnih
ciljeva. On mora da obuhvati:
podjelu odgovornosti za postizanje okvirnih i operativnih ciljeva za svaku bitnu
funkciju i nivo organizacije,
naine i vremenski okvir u kome oni treba da se dostignu.
Kada se projektuje novi razvoj ili uvode nove ili mijenjaju postojee aktivnosti, proizvodi ili
usluge, moraju se, gdje je bitno, dopuniti program(i), da bi se u tim projektima osigurala
primjena okolinskog upravljanja.

Implementacija i djelovanje
Implementacija i djelovanje obuhvata zahtjeve za ispunjavanjem sljedeih elemenata:
Struktura i odgovornost,
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost,
Komunikacija,
Dokumentiranje okolinskog upravljanja,
Kontrola dokumentacije,
Operativne kontrole,
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti.
Struktura i odgovornost
Da bi se omoguilo efikasno okolinsko upravljanje moraju biti definisane, dokumentovane i
obavljene uloge, odgovornosti i ovlatenja.
Rukovodstvo mora da obezbijedi potrebna sredstva za implementaciju i kontrolu sistema
okolinskog upravljanja. Sredstva obuhvataju ljudske resurse odreenih specijalistikih
vjetina, tehnoloke i finansijske resurse.
Najvie rukovodstvo preduzea mora da odredi posebnog predstavnika(e) rukovodstva, koji e
nezavisno od drugih odgovornosti, imati odreene uloge, odgovornosti i ovlatenja u cilju:
osiguranja da se zahtjevi sistema okolinskog upravljanja ustanove, implementiraju i
odravaju u saglasnosti sa ovim standardom,
izvjetavanja najvieg rukovodstva o efektima sistema okolinskog upravljanja radi
preispitivanja, kao i osnove za poboljavanje sistema okolinskog upravljanja.
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost
Preduzee mora da identifikuje potrebe za obuavanjem. Ono mora da zahtijeva da osoblje,
iji rad moe stvoriti znaajan uticaj na okolinu, dobije adekvatnu obuku.
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure, da uini svoje zaposlene ili lanove za svaku
bitnu funkciju:
svjesnim vanosti usklaivanja sa okolinskom politikom i procedurama, kao i sa
zahtjevima sistema okolinskog upravljanja,
svjesnim znaajnih uticaja na okolinu, stvarnih ili potencijalnih, od vlastitih radnih
aktivnosti i okolinskih pogodnosti u sluaju poboljanih uinaka osoblja,

85
 svjesnim njihovih uloga i odgovornosti u postizanju usklaenosti sa okolinskom
politikom i procedurama, te sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja,
ukljuujui pripravnost u sluaju opasnosti i sanacione mjere, te
svjesnim potencijalnih posljedica nepotivanja specificiranih operativnih procedura.
Komunikacija
U odnosu na svoje okolinske aspekte i sistem okolinskog upravljanja, preduzee mora da
ustanovi i odrava procedure za:
internu komunikaciju izmeu razliitih nivoa i funkcija unutar preduzea,
primanje, dokumentovanje i odgovaranje na bitne obavijesti zainteresiranih strana
van preduzea.
Preduzee mora da razmatra procese eksternih komunikacija o svojim znaajnim okolinskim
aspektima, te da registruje svoju odluku.
Dokumentiranje okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava informacije, u obliku dokumenta ili u elektronskoj
formi, tj. da:
opie sutinske elemente sistema upravljanja i njihovu interakciju, te
obezbijedi vezu sa srodnom dokumentacijom.
Kontrola dokumentacije
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za ovladavanje svim dokumentima koje trai
ovaj meunarodni standard, kako bi se osiguralo da:
se oni mogu locirati,
se oni periodino preispitaju, revidiraju, ako je potrebno i odobravaju za
prikladnost, od ovlatenog osoblja,
su aktuelne verzije bitnih dokumenata dostupne na svim mjestima, gdje se izvode
djelovanja vana za efikasno funkcionisanje sistema okolinskog upravljanja,
se zastarjeli dokumenti odmah povuku sa svih mjesta izdavanja i iz upotrebe, ili na
neki drugi nain osigura od njihove nenamjenske upotrebe,
se svi zastarjeli dokumenti, zadrani zbog pravnih aspekata i/ili u cilju ouvanja
znanja, prikladno obiljee.
Dokumentacija mora da bude jasna, sa datumom (i datumima revizije) i lako prepoznatljiva,
uredno odravana i sauvana za specificirani period. Moraju se ustanoviti i odravati
procedure i odgovornosti za izradu i izmjenu razliitih tipova dokumenata.
Operativna kontrola
U skladu sa svojom politikom, okvirnim i operativnim ciljevima, preduzee mora da
identifikuje one procese i aktivnosti koji su udrueni sa identifikovanim znaajnim
okolinskim aspektima.
Preduzee mora da planira ove aktivnosti, ukljuujui odravanje, kako bi osiguralo da se one
izvode pod specifinim uslovima uz:
postavljanje i odreivanje dokumentovanih procedura, da bi obuhvatila situacije u
kojima bi njihovo nepostojanje moglo dovesti do odstupanja od okolinske politike,
okvirnih i operativnih ciljeva,
odreivanje operativnih kriterija u procedurama,
86

ustanovljavanje i odravanje procedura, koje se odnose na znaajne okolinske
aspekte, koji se mogu identifikovati za robe i usluge koje preduzee koristi i
obavjetavanje dobavljaa i ugovaraa o bitnim procedurama i zahtjevima.
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure da bi identifikovalo mogunost nezgoda i
reagovanja na nezgode i opasne situacije, kao i za sprjeavanje i ublaavanje okolinskih
uticaja, koji mogu biti sa njima povezani.
Preduzee mora da preispita i revidira, gdje je to potrebno, svoje procedure za pripravnost i
reagovanja u sluaju opasnosti, posebno nakon dogaanja nezgoda ili opasnih situacija.
Preduzee mora takoer da, gdje je to izvodljivo, periodino testira takve procedure.

Provjera i korektivne mjere

Ova faza sadri etiri elementa, a zajedniki cilj im je mjerenje i evaluacija efekata akcija koje
se preduzimaju nakon implementacije i funkcioniranja EMS-a. Ova faza obuhvata:
monitoring i mjerenje,
neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere,
zapisi, te
interni audit sistema okolinskog upravljanja.
Monitoring i mjerenje
Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovane procedure za redovan monitoring i
mjerenje kljunih karakteristika svojih djelovanja i aktivnosti koje mogu imati znaajan uticaj
na okolinu.
Oprema za monitoring mora biti kalibrisana i odravana, a zapisi ovih procesa moraju biti
uvani prema utvrenim procedurama preduzea.
Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovanu proceduru za periodino vrednovanje
usaglaenosti sa relevatnim zakonodavstvom i okolinskim propisima.
Neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za odreivanje odgovornosti i ovlatenja za
voenje i istraivanje neusaglaenosti, poduzimanje akcija za ublaavanje izazvanih uticaja
kao i za iniciranje i dovravanje korektivnog i preventivnog djelovanja.
Svaka korektivna ili preventivna mjera, poduzeta za uklanjanjem uzroka stvarnih i
potencijalnih neusaglaenosti, mora da bude odreena prema vanosti problema i srazmjerna
nastalom okolinskom uticaju.
Preduzee mora da provede i registruje promjene u dokumentovanim procedurama koje
rezultiraju iz korektivnih i preventivnih akcija.
Zapisi
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za identifikaciju, odravanje i raspolaganje
okolinskim zapisima. Ovi zapisi moraju ukljuivati zapise o osposobljavanu i rezultate audita
i preispitivanja.
Okolinski zapisi moraju biti jasni, prepoznatljivi i sljedivi za obuhvaenu aktivnost, proizvod
ili uslugu. Oni moraju biti uvani i odravani na takav nain da ih je lako ponovo pronai, te
zatieni od oteivanja, propadanja ili gubitka. Njihovi rokovi uvanja moraju da se ustanove
87
i registruju. Zapisi moraju biti odravani, prikladno za sistem i preduzee, kako bi pokazali
usaglaenost sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 14001.
Interni audit sistema okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava programe i procedure za periodine interne audite
sistema okolinskog upravljanja, koji se sprovode da bi se:
utvrdilo da li je ili ne sistem okolinskog upravljanja usklaen sa planiranim
dogovorima u vezi sa okolinskim pristupom upravljanju, ukljuujui zahtjeve iz
standarda, te da li je implementiran i odravan na odgovarajui nain,
obezbijedilo rukovodstvo preduzea informacijama o auditima.
Program audita preduzea, ukljuujui svaki plan, mora da bude zasnovan na okolinskoj
vanosti aktivnosti koja je u pitanju i na rezultatima prethodnih audita. Da bi bile
sveobuhvatne, procedure audita moraju da obuhvate podruje primjene audita, uestalost
metodologije, kao i odgovornosti i zahtjeve za provoenje audita i izvjetavanje o rezultatima.
Preduzee treba da obezbijedi obuku za internog auditora jer su takve vrste kontrole jedan od
osnovnih zahtjeva ISO standarda i svrha im je redovno kontrolisati primjenu istog u radnom
okruenju.

Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia

Pripremanje okolinskog izvjetaja je veoma znaajna faza, koja naroitu panju daje
rezultatima koje je postigla organizacija prema svojim okvirnim i operativnim ciljevima.
Izvjetaj se redovno izrauje jednom godinje ili rjee zavisno od znaaja emisija, nastanka
otpada itd. Prilikom izrade izvjetaja, operator se moe koristiti relevantnim postojeim
indikatorima okolinskog uinka, osiguravajui pri tome da izabrani indikatori:
daju preciznu ocjenu uinka organizacije,
da su razumljivi i nedvosmisleni,
da se mogu porediti iz godine u godinu radi procjene razvoja okolinskog uinka
organizacije,
da se mogu po potrebi porediti sa sektorom, nacionalnim ili regionalnim
referentnim vrijednostima,
da se mogu po potrebi porediti sa zakonskim zahtjevima.

Preispitivanje od strane rukovodstva

Najvie rukovodstvo preduzea mora da, u intervalima koje ono odredi, preispita sistem
okolinskog upravljanja, kako bi se osigurala njegova kontinuirana pogodnost, adekvatnost i
efektivnost. Proces preispitivanja od strane rukovodstva mora da osigura da su prikupljene
neophodne informacije kako bi se omoguilo rukovodstvu da provede ovo ocjenjivanje. Ovo
preispitivanje mora da bude dokumentovano.
Preispitivanje rukovodstva mora da se odnosi na mogue potrebe za izmjenom politike,
ciljeva i drugih elemenata sistema okolinskog upravljanja, a u svijetlu rezultata audita sistema
okolinskog upravljanja, te promijenjenih okolnosti i obaveze za stalnim poboljavanjem.

Certifikacija
Politika, program(i) i procedure audita EMS-a se podvrgavaju provjeri od strane neovisnog
akreditiranog tijela. Nakon to preduzee jednom dobije certifikat za svoj uvedeni EMS, on je

88
podloan ponovnim provjerama svake godine, odnosno novim recertificiranjima svake tri
godine.
Zastupljenost implementiranih sistema po ISO standardima u preduzeima u BiH prikazana je
na Slika 4.

35

30

25
broj preduzeca

20

15

10

0
ISO 9001 HACCP ISO 14001
sistemi

Slika 4. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u

preduzeima u BiH9

Na bazi istraivanja sprovedenih tokom izrade ove tehnike upute uoeno je da veina
preduzea implementacijom sistema upravljanja prema ISO 9001 i HACCP sistema, u
znaajnoj mjeri mogu da prate uticaj svojih aktivnosti na okolinu, pa se stoga i ne opredjeljuju
odmah za implementaciju EMS-a prema ISO 14001. Obino se na taj korak odluuju
naknadno, kada shvate nedostatke implementiranih sistema, te kada prepoznaju da e EMS
prema ISO 14001 u znaajnoj mjeri poboljati i unaprijediti sveukupni sistem upravljanja.
Osnovni motivi preduzea u BiH, koja su implementirala i certificirala EMS prema ISO
14001, bili su:
o veinska privatna vlasnika struktura u preduzeima, koja je svjesna potrebe
zatite okolia/ivotne sredine, prepoznala je sistem okolinskog upravljanja kao
dokazan, kvalitetan i pouzdan alat za sistemsku analizu i upravljanje
okolinskim uticajima preduzea,
o rast povjerenja u preduzee od strane razliitih zainteresiranih strana
(zaposlenih, drave, dioniara, okolnog stanovnitva, osiguravajuih drutava,
banaka, itd.),
o kontrolisano koritenje prirodnih resursa, te kontrolisane emisije i isputanja
polutanata,

9
POSLOVNE NOVINE, novembar/studeni 2007. godine, Privredna tampa, d.o.o. Sarajevo
89
 o direktne finansijske koristi racionalnim upravljanjem sirovinama, energijom,
vodom, otpadom, te od investicija u okolinski prihvatljive tehnologije,
o stie se alat za uravnoteenje okolinskih i ekonomskih interesa u preduzeu,
o lake ispunjavanje sve stroijih zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva,
o sprjeavanje moguih incidentnih situacija i njihovih posljedica na okolinu
izazvanih aktivnostima preduzea,
o prepoznavanje mogunosti za dodatnim poveanjem ugleda i imida
preduzea,
o injenice da dobiveni certifikat omoguava bolje uslove na tritu, naroito
meunarodnom, te poveanje konkurentnosti preduzea i njegovih proizvoda
ili usluga,
o zadovoljavanje potreba kupaca naklonjenih okolini i poboljanje odnosa sa
javnou,
o efikasna kontrola svih dogaanja unutar preduzea,
o posjedovanje validnog dokaza da se okolinskim uticajima upravlja u skladu sa
zahtjevima meunarodnih standarda, ime se uklanjaju prepreke za uee na
javnim tenderima,
o bolji pristup poticajnim programima u zemlji i EU,
o bolji uslovi za dobivanje kredita (neke banke u inostranstvu ve osjeaju
suodgovornost za investicije koje ne potuju okolinske zahtjeve),
o smanjenje trokova deponovanja otpada; te
o olakice pri izvozu.
Vremenski period uvoenja EMS-a u preduzeu zavisi od vie faktora:
o djelatnosti i veliine preduzea i sloenosti njegovih okolinskih uticaja,
o odlunosti i elje samog preduzea, s tim u vezi i odgovarajue obezbjeenje
resursa,
o naina uvoenja EMS-a (vlastitim snagama ili angaovanjem vanjskog
konsultanta),
o motivacije i znanja nosioca realizacije uvoenja EMS-a u preduzeu,
o postojeeg stepena ispunjenja zahtjeva meunarodnog standarda u preduzeu,
te
o prethodnog postojanja sistema upravljanja kvalitetom ili nekog drugog sistema
u preduzeu.
U zavisnosti od navedenih faktora, proces uvoenja EMS-a prema zahtjevima ISO 14001
moe trajati u idealnom sluaju 6 mjeseci, pa do 2 ili vie godina.
Implementacija EMS-a ukljuuje uspostavu sistema kojim e preduzee efikasno prepoznavati
i ispunjavati zakonske i druge zahtjeve vezane za njene okolinske aspekte, identificirati,
ocjenjivati i na odgovarajui nain upravljati svojim okolinskim uticajima, te uz odgovarajui
monitoring kontinuirano uticati na smanjenje svojih negativnih uticaja na okoli. U tom
kontekstu finansijska sredstva potrebna za implementaciju EMS-a se prije svega odnose na
90
trokove edukacije i plaa zaposlenih koji e raditi na uspostavi sistema, primjene odabranih
mjera, provjere i korekcija, preispitivanja i odravanja sistema, te certifikacije.
Preduzee esto koristi usluge konsultanata tokom faza uvoenja i odravanja sistema. U
sluaju da se preduzee odlui za angaovanje vanjskog konsultanta, trokovi konsaltinga se
dogovaraju na osnovu snimka postojeeg stanja u preduzeu, njegove veliine i sloenosti
njegovih okolinskih uticaja. Visina trokova svakako ovisi i o kvalitetu same konsultantske
kue. Trokovi konsaltinga za manja i srednja preduzea se trenutno na BiH tritu kreu u
irokom rasponu, od 5.000 KM do 15.000 KM.
Preduzea trebaju izdvojiti i odreena finansijska sredstva za implementaciju mjera
predvienih okolinskim programima poput kupovine nove opreme, ispitivanje
elektroinstalacija, mjerenja buke, kontrole otpadnih voda, kontrole emisija u zrak, izrade
novog plana zatite od poara, ureenja zelenih povrina oko objekta i sl.
Finansijska sredstva potrebna za certifikaciju sistema zavisno od veliine preduzea, brojnosti
i sloenosti njenih okolinskih uticaja, priblino odgovaraju visini trokova samog konsaltinga,
odnosno kreu se od 7.000 do 20.000 KM. Trokovi certifikacije odreuju se izmeu
preduzea i certifikacijske kue, obino na bazi trogodinjeg ugovora, a sastoje se od:
trokova certifikacijskog audita, trokova godinjeg nadzornog audita i godinje takse za
koritenje certifikacijskog znaka. Dodatni trokovi se odnose na trokove dolaska vanjskog
auditora, trokova putovanja i sl. Nakon isteka trogodinjeg ugovora sklapa se novi
trogodinji ugovor, za recertifikaciju sistema, iji trokovi su obino neto manji od trokova
prvog ugovora.
Finansijska sredstva potrebna za odravanje EMS-a na godinjem nivou, odnosno za
realizaciju odreenih aktivnosti, ne moraju predstavljati dodatne trokove, ve mogu biti dio
budeta koje je preduzee planski odredilo, imajui u vidu potrebe za odravanjem ovog
sistema. U izuzetnim sluajevima ta sredstva mogu iznositi dodatnih 5-10 % od planiranog
budeta preduzea.
Preduzea u veini sluajeva danas uvode EMS radi zahtjeva trita i svojih kupaca, dok
manji broj preduzea prepoznaje ISO 14001 kao prednost u poboljanju svog sistema
upravljanja. Spremnost BiH preduzea da investiraju u uvoenje EMS je jo uvijek na
izuzetno niskom nivou. Razlozi za to su brojni i razlikuju se od preduzea do preduzea, a u
sutini su:
nizak nivo svijesti o potrebi ouvanja okolia,
preduzea nisu svjesna injenice da su godinji trokovi koji su direktno vezani za
odravanje EMS-a zanemarivi u odnosu na koristi koje preduzee moe imati,
loa vladina politika nedovoljno se ini na poboljanju uslova poslovanja BiH
preduzea, nita ne radi na popularizaciji EMS-a, uz asne izuzetke nema programa
poticaja, EMS nije ukljuen u zakon o javnim nabavkama i sl.
Svako drutveno odgovorno preduzee, dakle preduzee koje eli graditi svoj ugled i biti
prepoznatljivo u oblasti kojom se bavi, treba biti spremno da, uz ostale zahtjeve, ispunjava i
zahtjeve sistema okolinskog upravljanja.
Posjedovanje certifikata moe donijeti brojne koristi:
racionalizacija rada dovodi do utede kroz smanjenje potronje vode, energije i
sirovina,

91
 prihod od efikasnog upravljanja otpadom kroz njegovu revalorizaciju i smanjenje
trokova zbrinjavanja otpada,
izgradnjom vlastitih ljudskih resurs dolazi do smanjenja trokova vanjskog
konsaltinga,
potvrda ispunjavanja zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva,
indirektna finansijska korist kroz poveanje imida i ugleda preduzea, te
mogunost ispunjavanja posebnih zahtjeva kupaca i javnih ponuda.
Implementirani EMS koji se stalno unaprjeuje u velikoj mjeri pomae preduzeu prilikom
pripremanja zahtjeva i dobivanja okolinske dozvole. Konkurentnost certificiranih BiH
preduzea za dobivanje poslova u inostranstvu se znaajno poveava, a u nekim granama
industrije to je i iskljuivi zahtjev. U BiH ovo jo uvijek nije sluaj, meutim pribliavanjem
ulaska nae zemlje u EU i posjedovanje certifikata o ISO 14001 sve vie dobiva na znaaju.

8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku

Obezbijeenje neophodne obuke i instrukcija osoblju na svim nivoima, od menadmenta do
radnika u proizvodnji, za sva njihova zaduenja, moe pomoi da se pobolja kontrola
procesa, minimizira potronja i nivo emisija, te smanji rizik od nesrea. Obuku mogu
izvravati domai ili vanjski eksperti, ali oni nisu odgovorni za okolinsko upravljanje
procesima koji su ve u toku. Svi problemi koji nastaju tokom rutinskih operacija, stavljanja u
pogon, zaustavljanja rada maina, ienja, odravanja, izvanrednih stanja i ne rutinskih
radova bi trebali biti pokriveni ovom obukom. Tekuu procjenu rizika procesa i radnih
prostora, te monitoring u skladu sa utvrenim standardima i praksama rada vre rukovodioci u
saradnji sa radnicima u proizvodnji. Priprema obuke zahtijeva utroak radnog vremena svih
kadrova za pruanje informacija, instrukcija, obuke i nadzora te postupak procjene programa,
da bi se ustanovile potrebe i uinkovitost obuke.
Ostvarene okolinske koristi
Sniena potronja i nivoi emisija, te smanjeni rizici nesrea irom preduzea.
Operativni podaci
Postoje brojni primjeri za okolinske koristi, ukljuujui prevenciju od nesrea, koji su rezultat
optimiziranog rada tokom obuke, npr.
Izbjegavanje prolijevanja prilikom odvajanja cijevi i crijeva za polijevanje, ienja
hemikalijama kao to su kaustini i organski rastvarai i sl.,
Prevencija gubitaka gotovih proizvoda ili prolivanja u skladitima osiguranjem
adekvatne obuke radnika (npr. vozaa viljukara),
Osiguravanje da su posude i crijeva za polijevanje ispranjeni prije iskljuenja i/ili
gaenja,
Osiguravanje da se sa opremom koja stvara buku, a za koju se nivo buke ne moe
dovoljno smanjiti na samom izvoru, radi minimalno tj. koliko je neophodno i da se
ta mjera smanjenja buke, poput zatvaranja vrata i prozora, uvijek primjenjuje.
Odredbe propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu su takoer jako znaajne.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sagledavanjem uticaja na okoli/ivotnu sredinu moe se postii smanjenje potronje i nivoa
emisija, to vodi do uteda i rasta povjerenja kod nadlenih organa i vlasti.

92
 8.1.3 Izbor i projektovanje opreme
Na samom poetku, prilikom projektovanja i planiranja izgradnje pogona i postrojenja veoma
je vano opredijeliti se ispravno za projektovanje objekata industrijskog pogona u kojima e
biti smjeteni proizvodni kapaciteti i izbor postrojenja i opreme koja e se koristi u
proizvodnim procesima na nain koji e doprinijeti integralnoj zatiti okolia, odnosno
smanjenju potronje vode i energije, te emisija u zrak, vode i zemljite.
Kada je u pitanju oprema za proizvodnju, distribuciju i koritenje energije, veoma je vano
pitanje energijske efikasnosti. Zbog toga je potrebno obratiti panju na izbor i projektovanje
opreme i prostora za odvijanje slijedeih procesa:
Proizvodnja nosilaca toplote (vodena para, vrela i topla voda, ukljuujui hemijsku
pripremu vode) u kotlovnicama,
Distribucija nosilaca toplote unutar fabrike (cjevovodi) i potronja toplote za
proizvodne (u samom tehnolokom procesu) i neproizvodne svrhe (grijanje
prostorija),
Koritenje elektrine energije unutar fabrike (za pogon raznih ureaja u
proizvodnom procesu, rashladnih sistema, osvjetljavanje proizvodnih i
administrativnih prostorija, kao i fabrikog kruga),
Proizvodnja fluida pod pritiskom (kompresori, zajedno sa pogonskim mainama-
elektro i dizel motori),
Ureaje i prostor za skladitenje, distribuciju i potronju vrstih i tenih goriva
unutar fabrike.
Za potronju vode najvanije je obratiti panju na postojanje mjeraa potronje na dijelovima
proizvodnog pogona gdje se smatra da dolazi do najvee potronje vode, a u cilju analize
potronje vode radi postizanja okolinske i ekonomske koristi.
Projektovanje prostorija sa ravnim zidovima i zaobljenim uglovima jednostavnim za ienje
umnogome doprinosi smanjenju koliine vode potrebne za ienje. Takoer, je veoma vano
projektovati/izabrati opremu koja optimizira potronju vode i energije, te nivoe emisija i koja
olakava ispravan rad i odravanje.
Nain projektovanja opreme za pumpanje i prenoenje sirovina moe sprijeiti nastanak
otpada, emisije u zrak i vodu, kao i nastanak buke. Rezervoari, pumpe, zatvarai i ventili na
kompresorima i ispusna mjesta u tehnolokim procesima mogu biti znaajan izvor gubitaka
vode i energije.
Takoer, projektovanje opreme u cilju minimiziranja prepunjavanja moe smanjiti rizik od
prolijevanja.
Osnovni uzrok buke nastale radom ventilatora kod sistema hlaenja, ventilacije i klimatizacije
je vrtloenje i lokalno usporavanje brzine protoka uslijed vrtlonog odbacivanja. Vrtlono
odbacivanje je periodino odvajanje vrtloga od predmeta u fluidnom toku, to uzrokuje da na
predmet utiu sile promjenljivog intenziteta. Za dati reim, tupo zakrivljeni ventilator koji radi
sa najveim stepenom iskoritenja je manje buan od radijalno oblikovanog ventilatora.
Najefikasniji i najjednoliniji ventilatori su obino oni sa najniom brzinom lopatica, tj. koji
imaju lopatice velikog prenika i male brzine. Takoer, vee frekvencije koje proizvode
ventilatori sa veim brojem lopatica prostiru se na manje udaljenosti nego nie frekvencije
nastale iz ventilatora sa manjim brojem lopatica.

93
Najjeftiniji ventilatori su obino oni sa najmanjim prenikom lopatica, ali pokazalo se da oni
proizvode najveu buku. Cijena ventilatora je, meutim, obino mali dio bilo kojeg projekta i
zbog toga ne bi trebala da bude odluujui faktor pri izboru.
U cilju smanjenja nastanka buke, cijevi mogu biti postavljene u zidove ili posebne kanale.
Optimalni rezultati se postiu oblaganjem ili punjenjem upljina materijalima koji apsorbuju
zvuk. Materijal od kojih su cijevi napravljene i geometrija stjenke cijevi odreuje irenje buke
u zraku. Nain na koji su cijevi postavljene, trasa postavljanja cjevovoda, kao npr. broj i
mjesto postavljanja koljena i T-komada i bilo koje unutranje pregrade utiu na sve prirodne
frekvencije zvuka.
Kada su u pitanju emisije neugodnih mirisa potrebno je obratiti posebnu panju na
skladitenje i koritenje sirovina. Vrlo je bitno da se sirovine koriste dok su svjee, ime je
potronja sirovina optimizirana, te time minimiziran i nastanak otpada.

Tabela 16. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme

Izbor i projektovanje opreme Primjeri

Potronja vode Instaliranje pojedinanih ureaja za mjerenje

potronje vode po proizvodnim pogonima

Postavljanje cjevovoda pod nagibom radi

poboljanja gravitacionog odvoenja vode

Transportne trake mogu biti projektovane da

vre samopranjenje i opremljene drenaom
(odvodima) to olakava ienje

Smanjenje potronje energije-energijska Planiranje optimalnog iskoritenja energije

efikasnost ukljuujui ponovno koritenje otpadne
toplote

Ugradnja automatiziranog sistema za

mjerenje i upravljanje procesom

Ugradnja termostatskih ventila za kontrolu

mijeanja vode i pare

Izolacija cjevovoda za razvod pare i vode

Odvojiti snabdijevanje parom i vodom

Identifikacija i oznaavanje svih namjetenih

ventila i opreme radi smanjenja rizika
neispravnog namjetanja od strane osoblja

Izolacija krova zgrade i cijelog objekta

Projektovanje osvjetljenja industrijskog

94
 Izbor i projektovanje opreme Primjeri
pogona odvajanjem strujnih krugova kako bi
se omoguila rasvjeta samo onog prostora u
kojem se trenutno obavlja neki rad

Izbor odgovarajuih veliina kotlova i

rashladnih tornjeva u cilju zadovoljenja
maksimalno oekivane potranje i
odgovarajua kontrola kako bi se uvijek
dostavljale potrebne koliine

Smanjenje nastanka otpada Optimizacija kapaciteta sistema cjevovoda i

ostale opreme radi minimizacije gubitaka
proizvoda

Prostorije za skladitenje sirovina mogu biti

projektovane na nain da je mogu sistem
protonog reda (sirovine koje su primljene
prve, prve se i koriste), npr. da se prostor za
isporuku puni odozgo, a prazni odozdo ime
se sprjeava kvarenje sirovina i njihovo
koritenje u skladu sa rokom trajanja kako ne
bi dolo do bacanja onih kojima je istekao
rok trajanja

Smanjenje optereenja otpadnih voda Odvajanje tehnoloke otpadne vode od

sanitarnih otpadnih voda

Ugradnja slivnika na podovima sa reetkama

radi sprjeavanja dospijea vrstih materija u
otpadne vode

Projektovati prostor koji se koristi za utovar i

istovar sirovina tako da je olakano esto i
efikasno ienje, predviajui glatke
povrine i minimiziranje uglova i ostalih
mjesta koja su teko dostupna za ienje

Projektovanje i izrada radnog platoa ispred

mazutne stanice sa slivnim kanalima, kako bi
se usmjerilo odvoenje otpadnih voda prema
separatoru masti i ulja

Ugradnja CIP sistema koji sadri

recirkulaciju sredstava za ienje, i
automatsko doziranje hemijskih sredstava ili
ugradnja mjeraa provodljivosti radi
utvrivanja koncentracije hemijskih

95
 Izbor i projektovanje opreme Primjeri
sredstava u vodi za pranje CIP sistema, te
planiranje samoneutralizacije u rezervoaru za
neutralizaciju

Smanjenje emisija u zrak Transportne trake mogu biti potpuno

zatvorene i zavarene, ili montirane sa
poklopcima sa lokalnom ispusnom
ventilacijom projektovanom da hvata
emisije, kada ograivanje nije izvodljivo

Minimiziranje duine transportne trake ili

broja transfer taaka moe smanjiti emisije
neke sirovine u prahu

Smanjenje buke Kod sistema za rukovanje sirovinama,

ljebova i lijevaka, buka nastala od udara
izmeu sirovine i lijeba moe se
minimizirati izbjegavanjem naglih promjena
pravca i minimiziranjem sila udara, npr.
odravanjem kliznog kontakta proizvoda sa
lijebom i minimiziranjem visine padanja, ili
izborom materijala za oblogu trake koji e
ublaiti buku

Koritenje elastinih prikljuaka izmeu

ventilatora i ljebova kako bi se minimiziralo
prenoenje vibracija na potporne elemente

Izbor ventilatora sa manjim brojem lopatica

Odabir materijala za cijevi koji ima osobine

izolacije zvuka, tj. izabrati cijevi od lijevanog
eljeza umjesto plastinih

Odabir materijala za priguenje zvuka na

pokretnim trakama na linijama za punjenje
staklenih boca, kao npr. odabir gumenog
materijala

Pozicioniranje opreme na nain da najbunija

strana koju stvara oprema ne bude okrenuta
prema lokaciji osjetljivoj na buku

Smanjenje neprijatnih mirisa Skladitenje ivotinjskih nusproizvoda na

kratak vremenski period unutar lokacije
preduzea i dranje u rashladnim komorama

Izgradnja odgovarajueg ventilacionog

96
 Izbor i projektovanje opreme Primjeri
sistema

Slivnici moraju biti projektovani tako da

sprijeavaju povratak neprijatnih mirisa. tj,
uz primjenu zaklapanja, regulacije,
ventilacije.

8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja

Ukoliko uslovi za doprinos efikasnom koritenju resursa i smanjenja emisija u zrak, vode i
zemljite nisu zadovoljeni na samom poetku, prilikom projektovanja pogona i izbora
postrojenja i opreme, onda se u toku ve postojeeg izgraenog i zateenog stanja moe
pribjei promjenama i redizajniranju pogona i postrojenja.
Postoje mnoge mjere kod redizajniranja postrojenja koje se mogu primijeniti kako bi se
smanjila potronja vode, kao npr. optimizacija procesa kontrole, te recikliranje i ponovno
koritenje vode.
Takoer je potrebno razmotriti posebno dijelove pogona i postrojenja kod kojih je mogue
primijeniti mjere redizajniranja radi postizanja energijske efikasnosti. Postoje mnoge tehnike
za postizanje energijske efikasnosti, i ako one strogo zavise od odreene lokacije i vrste
procesa. Potrebno je znati da je ukupna uteda energije obino rezultat malih uteda u
odreenom broju podruja. Prelazak na opremu koja je energijski efikasnija, zatim na mala
kogeneracijska postrojenja za kombinovano koritenje dva ili vie izvora energije mogu
umnogome doprinijeti dodatnim utedama. Neke mjere koje se poduzmu radi utede energije
mogu dovesti do pozitivnih uticaja na okoli, ali u svakom sluaju je potrebno uraditi
procjenu uzimajui u obzir trokove i okolinske uinke kojom bi se pokazalo da je takva
mjera opravdana.
Kod pogona i postrojenja kod kojih se uestalo proizvodi para za zagrijavanje, a koja koriste
elektrinu energiju iz gradske elektroenergetske mree, ovaj nain moe se zamijeniti mnogo
efikasnijim nainom kogeneracijske proizvodnje pare za zagrijavanje i elektrine energije za
druge potrebe. Kogeneracija se moe predstaviti preko termodinamikog ciklusa: kotao se
koristi za proizvodnju pare visokog pritiska, koja se zatim vodi cijevima do turbine koja
pokree generator. Proizvedena elektrina energija se koristi za podmirivanje potreba objekta,
a viak se prodaje lokalnoj gradskoj mrei. Kako para iz turbine zadrava veliki dio svoje
energije, ta energija se moe iskoristiti za grijanje ili u druge svrhe. Elektrina energija se
moe jednako dobro proizvesti ili preko gasnih turbina i dizel motora ili parnih turbina. Izbor
zavisi od potrebne koliine elektrine i toplotne energije.
Kada je u pitanju smanjenje buke, oprema koja predstavlja izvor buke kao to su ventilatori,
kompresori i pumpe moe se izolirati pregradom, koja se obino sastoji od metala obloenog
zvunom izolacijom, koja djelomino ili u potpunosti izoluje buku.

Tabela 17. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja

Promjene i redizajn postrojenja Primjeri

97
 Promjene i redizajn postrojenja Primjeri

Potronja vode Ukloniti sva crijeva za vodu koja cure,

popraviti neispravne slavine i toalete iz kojih
curi/kapa voda

Postaviti automatske mlaznice na crijeva sa

otvorenim krajem za pranje podova i radnih
povrina

Uvesti i redizajnirati CIP (centralno

industrijsko pranje) sistem u pogonima gdje
je oprema podesna za takvu vrstu ienja
radi optimizacije potronje vode

Uvesti nain pranja vodom pod visokim

pritiskom umjesto pranja vodom bez visokog
pritiska, a pri kojem se koristi velika koliina
vode tokom ienje

Koritenje automatskih pjenomata za

ienje

Koritenje vode iz protonih rashladnih

sistema za pranje npr. radnih povrina u
proizvodnji

Smanjenje potronje energije-energijska Prodaja bilo koje proizvedene toplote i/ili

efikasnost energije koja se ne moe iskoristiti na
lokaciji pogona i postrojenja

Izolacija rezervoara za sakupljanje

kondenzata, ventila i prirubnica u kotlovnici

Razmotriti koritenje kogeneracijskih

postrojenja na mjestima gdje je za svaki dio
procesa potrebna i elektrina i toplotna
energija

Smanjenje nastanka otpada Redizajnirati prostor skladita na nain da je

omogueno lako i sigurno koritenje, npr.
organizacija polica tako da je omoguena
efikasna manipulacija i koritenje viljukara
u skladitu

Uvesti odvojeno prikupljanje organskog

otpada, plastine ambalae, stakla, papira i
kartona, itd. organizovanjem odvojenih
mjesta za tu namjenu, te dalje plasiranje

98
 Promjene i redizajn postrojenja Primjeri
prikupljenog otpada na trite

Smanjenje optereenja otpadnih voda Ugradnja automatskih sistema za zatvaranje

dotoka vode ili sirovine u cilju izbjegavanja
prolijevanja iz opreme

Redizajniranje CIP sistema na najoptimalnije

rjeenje, npr. ugradnja nekoliko manjih CIP-
ova u veim pogonima

Optimizacija CIP programa pranja prema

veliini posuda i pogona i vrsti zaprljanja

Smanjenje emisija u zrak Zamjena koritenja lo ulja sa prirodnim

gasom, u podrujima gdje postoji mrea
snabdijevanje prirodnim gasom

Smanjenje buke Motore mehaniki izolovati od spojenih

cijevi ili cjevovoda gdje god je to mogue

Kod fluidnih sistema, mogu se koristiti

prigunice ili amortizeri za ublaavanje
udaranja, kako bi se smanjilo prenoenje
nastale buke u sistem cjevovoda

Poveati debljinu stjenke cjevovoda

Izolirati cijevi

Smanjiti brzinu rada ventilatora

Izolacija opreme koja stvara buku pomou

izolacione pregrade

Ograivanje parnih kompresora izolacionom

pregradom

Kod prostorija za zamrzavanje i

rashlaivanje, ograditi maine i opremu
rashladnog sistema uz ostavljanje potrebnog
prostora za ventilaciju motora i ventilatora

8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja

Odravanje je postupak kojim se fizikom elementu postrojenja osigurava sposobnost vrenja
funkcije koju korisnik od tog postrojenja trai.

99
Efikasno planirano preventivno odravanje opreme i postrojenja moe minimizirati uestalost
i koliinu nastanka otpada, otpadnih voda i emisija u zrak, kao i potronju vode i energije. Na
primjer, rezervoari, oprema za transport sirovina ili pomonih fluida, zatvarai na
kompresorima, ventili i ispusti u procesu mogu biti glavni izvori curenja, odnosno gubitaka.
Neispravna kontrolno-procesna oprema moe uzrokovati curenja, prelijevanja i gubitke.
Openito, odravanje komunalnih instalacija u preduzeu dobiva mnogo nii prioritet nego
odravanje koje ima direktan uticaj na proizvodnju ili sigurnost. Ovo se moe pokazati kao
glavni faktor koji doprinosi prekomjernom koritenju vode i nepotrebnom nastanku otpadne
vode. Reim odravanja kojim se dobro upravlja moe osigurati, na primjer popravke na
mjestima gdje dolazi do proputanja i gubitaka, otkrivanje greaka uslijed kojih moe doi do
prelijevanja ili prosipanja u slivnike.
Ukoliko se sprovode redovni programi odravanja i kontrole opreme i postrojenja mogue je
procijeniti odreena odstupanja ili izmjene u smislu njihovog uticaja. Jednostavnim
izmjenama u toku procesa moe se postii smanjenje potronje vode i deterdenata za
ienje, a time i smanjenje koliine i optereenja otpadne vode.
Suho ienje u procesu ienja doprinosi smanjenju potronje vode namijenjene za ienje,
a samim tim i smanjenju nastanka otpadne vode.
Kada su u pitanju emisije buke veoma je vano kontrolisati emisije buke na samom izvoru
odravanjem opreme, kao i izbjegavanjem ili smanjenjem nastanka buke kontrolom rada
vozila i drugih transportnih sredstava.

Tabela 18. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja

Odravanje Primjeri

Potronja vode Primjena planiranog programa za ienje i

odravanje opreme i prostorija

Suho ienje pogona i postrojenja

Namoiti podove i opremu prije pranja kako

bi dolo do otputanja prljavtine prije
konanog ienja

Prenoenje nus-proizvoda suhim putem, uz

primjenu ienja vodom pod pritiskom,
koritenjem crijeva sa automatskim
prskalicama

Upravljati i minimizirati koliine vode koje

se troe redovnim popravkama na mjestima
gdje dolazi do gubitaka i curenja, te
redovnim izvjetavanjem

Smanjenje potronje energije-energijska Primjena sistema upravljanja energijom:

efikasnost
za sistem proizvodnje pare (maksimizirani

100
 Odravanje Primjeri
povrat kondenzata, izbjegavanje gubitaka
pare iz povrata kondenzata, popraviti mjesta
gdje dolazi do izlaska pare )

za sistem proizvodnje komprimiranog zraka

(vriti redovan pregled i upravljanje
procesom, provjeravati temperaturu ureaja
za suenje zraka, provjeravati koritenje
komprimiranog zraka i potrebe za istim,
provjeriti da li ima curenja komprimiranog
zraka i izvriti popravke)

za rashladne sisteme i klimatizaciju (

redovno istiti kondenzatore, osigurati da
zrak koji ulazi u kondenzator bude to
hladniji, odnosno drati rashladne sisteme
podalje od izvora toplote, provjeravati da li
dolazi do curenja rashladnog sredstva,
provjeravati nivo ulja, provjeravati da li je
termostat prilagoen na odgovarajuu
temperaturu)

Primjena sistema upravljanja osvjetljenjem

Izbjegavanje dugotrajnih otvaranja prozora i

vrata radi prozraivanja prostorija u
periodima grijanja ili hlaenja prostorija

Uvoenje radne discipline da se svjetla ne

dre upaljena tokom dana bez potrebe, ve da
se koristi dnevno svjetlo

Smanjenje nastanka otpada Odravati sistem odvojenog prikupljanja i

odvoenja kartonske, papirne i PVC
ambalae na reciklau

Smanjenje optereenja otpadnih voda Upravljati i minimizirati koliinu deterdenta

koja se koristi

Izabrati deterdente koji uzrokuju minimum

tetnih uticaja na okoli, bez naruavanja
efikasnosti ienja

Izbjegavati gdje je to mogue, koritenje

sredstava za ienje i dezinfekciju koji
sadre aktivni hlor

Redovno provoditi laboratorijske analize

101
 Odravanje Primjeri
sastava otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Smanjenje emisija u zrak Redovno provoditi mjerenja emisije u zrak iz

kotlovnice

Kontrola na mjestima gdje dolazi do

pretovara sirovina i materijala u prahu da li je
ivica za pretovar na odgovarajuem mjestu

Redovna kontrola cjevovoda sistema za

rashlaivanje i zamrzavanje u cilju
sprjeavanja curenja rashladnog sredstva i
odravanje ovakvih sistema, te zatita
cjevovoda od oteenja uslijed vanjskog
utjecaja

Smanjenje buke Primijeniti sistem za upravljanje bukom

Smanjenje neprijatnih mirisa Sprovoditi audit i kontrolu neprijatnih mirisa

Redovno odravanje ventilacionog sistema

istiti esto prostore za skladitenje sirovina

Sprijeiti zastoje otpadne vode

8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka

otpada
Sa razvojem ljudske civilizacije i porastom populacije, dolazi do poveanja negativnih
utjecaja ovjeka na okoli. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u
antiko doba. Tu se spominju problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom ume, kao i
zagaenje vode tekim metalima eksploatiranim u rudnicima. Ipak, svi ovi problemi su bili
lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do industrijske revolucije. Poetak
dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije okolinih problema, kao i
intenzivnije degradacije ovjekove okoline.
Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema, a mogu se svesti u
tri kategorije10:
Uprljaj i bjei - ovaj pristup je bio tipian za mjesta sa malom naseljenou, a
sastojao se u migracijama stanovnitva izazvanih degradacijom okoline (najee
uslijed degradacije obradivog zemljita)

10 Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija preuzeta sa interneta.

102
 Razrijedi i raspri - ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u pred-
industrijskom i klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu
samopreiavanja.
Koncentriraj i zadri - jedno vrijeme je smatrano za dobru metodu upravljanja
otpadom, npr. za kontrolirano odlaganje toksinog i nuklearnog otpada. Meutim,
uslijed fizikog propadanja kontejnera i/ili kontrole, nemogue je garantirati
dugorono skladitenje bez pojave curenja.
Od 60-tih godina pa naovamo, postalo je jasno da strategija "razrijedi i raspri" nije vie
efikasna u borbi sa takastim izvorima zagaenja. Zbog toga su nova tehnologija i poslovanje
zasnivani na uvoenju postupka preiavanja na kraju proizvodnog procesa, ili tzv. "end-of-
pipe" tretmana. Iako je do odreenog stupnja uinkovit, ovaj pristup tretmana na kraju procesa
nije "rjeenje".

Slika 5. Povijest upravljanja otpadnim tokovima11

End-of-pipe tretman ima i nusprodukte kao to je otpadni mulj, koji mora biti odloen ili
spaljen, to stvara novu dimenziju zagaenja okolia, koja takoer moe biti neprihvatljiva.
Tek u zadnjih 10-15 godina, dolo se na ideju da se smanje emisije tetnih materija na izvoru
njihovog postanka. Ova strategija prevencije zagaenja i minimiziranja otpada je bila
neophodna da bi se smanjili ogromni trokovi preiavanja, posebno od momenta kada je u
pravni sistem uveden princip zagaiva plaa.
Ovaj novi pristup, nazvan "istija proizvodnja" obeava, jer ujedinjuje okolinu i poslovnu
stranu problema.

Kontrola zagaenja putem tretmana na

kraju procesa dolazi nakon to je
zagaenje nastalo i predstavlja pristup
reagiraj da bi izlijeio nastalu
posljedicu.

Kontrola nastanka zagaenja i okolina

11 Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo
poboljanja se uvijek gledaju kao
dodatni trokovi za preduzee. 103
 Slika 6. Osobine end-of-pipe pristupa

Intervencijom u proizvodnom procesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegova

smanjenja ili potpunog izbjegavanja, moe se eliminirati ili minimizirati oneienje i
istovremeno umanjiti trokovi proizvodnje. Ovaj preventivni koncept, kojim se smanjuje ili
ak izbjegava nastanak otpadnih tokova, naziva se istijom proizvodnjom.

istija proizvodnja je progresivna strategija koja se

bazira na pristupu predvidi i sprijei prije nastanaka.

Bazira se na rjeavanju problema, a ne posljedica.

Zagaujue materije i otpad se smatraju potencijalnim

sirovinama.

Slika 7. Osobine istije proizvodnje

istija proizvodnja je kontinuirana primjena integrirane preventivne okoline strategije

primijenjene na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja sveukupne efikasnosti i
smanjenja rizika po ljude i okoli, te u isto vrijeme poduzea ini konkurentnijem i jami
njihovu ekonomsku odrivost.
Naime, analizom trokova proizvodnje uoljivo je da znaajan procent pripada otpadnim
tokovima iz procesa proizvodnje i ostalih prateih segmenata jednog poduzea. U strukturi
trokova koji se odnose na otpad, gotovo 80 % se odnosi na rasipanje sirovina za proizvodnju,
naroito vodu i energiju. Sirovina u otpadnim tokovima znaajno optereuje okoli, a
zahtijeva adekvatno zbrinjavanje, odnosno preiavanje, kako bi se postigla kvaliteta kojom
su zadovoljeni standardi za emisiju u okoli. Otpadni tok predstavlja financijski gubitak za
poduzee i optereuje cijenu proizvoda, i kao gubitak, i zbog trokova potrebnih za
zbrinjavanje i preiavanje. Dodatni troak predstavljaju i naknade za isputanje otpadnih
tokova.

104
 Trokovi odlaganja
otpada

Trokovi transporta

Trokovi gubitka
sirovina

Ukupni trokovi

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Slika 8. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada12

Praksa je pokazala da se ova integralna preventivna okolina strategija moe primijeniti i na

procese, i na proizvode, i na usluge, sa ciljem poboljanja cjelokupne efikasnosti te smanjenja
rizika po ljude i okoli. Kada je rije o procesima, dobri rezultati postignuti su u gotovo svim
industrijskim granama, od prehrambene, metalopreraivake, koarske, drvne do
termoelektrana i kemijske industrije.

Prednosti istije proizvodnje

istija proizvodnja se, generalno gledajui, isplati jer dovodi do poveanja proizvodne
efikasnosti i utie na poboljanje kvaliteta proizvoda. Ekonomske prednosti istije
proizvodnje posebno dolaze do izraaja kada se ova strategija usporedi sa ostalim metodama
za zatitu okolia kao to su tretman otpadne vode na kraju procesa, prerada otpada, tretman
ispusnih gasova itd. Ukratko, istija proizvodnja donosi mnoge koristi u koje spadaju:

-Rizik Dovodi do smanjenja okolinih, zdravstvenih i incidentnih rizika.

+Imid Unaprjeenje ugleda poduzea na trinom, drutvenom i administrativnom

polju.

+Kvaliteta Poveanje kvalitete proizvoda i smanjenje nastajanja proizvoda koji ne

zadovoljavaju postavljene zahtjeve.

12 Kratka povijest istije proizvodnje, Europske agencije za okoli (European Environmental Agency), www.eea.europa.eu/

105
+Utede Utede u sirovinama, vodi i energiji, kao i u upravljanju i tretmanu otpadnih
tokova. U stvari financijske utede.

+Efikasnost Unaprjeenje radne strukture, racionalizacija i unaprjeenje tehnolokog

nivoa.

+Inovacija Pomae savladavanju rutinskih poslova i unaprjeenju, redefiniranjem

procesa, procedura, faza, materijala, itd.

+Produktivnost Poveanje produktivnosti poduzea, optimizacija procesa i racionalna

upotreba resursa. Meutim, okolino odrivi industrijski razvoj ne mogu postii industrije
same, to zahtijeva uee svih sektora drutva. Vlasti ovdje imaju glavnu ulogu putem svoje
zakonske regulative, poreskog sistema, te putem brojnih drugih aktivnosti.

Koristi ostvarene implementacijom istije proizvodnje

Brojni su primjeri primjene istije proizvodnje u zemljama Mediterana (Hrvatska, Maroko,
Egipat, panjolska, Tunis, Hrvatska , Bosna i Hercegovina), kao i pozitivni rezultati ostvareni
na:
Utedi sirovina, vode i energije,
Smanjenju tetnih sirovina , te
Smanjenju koliine i mogue toksinosti isputenih zagaujuih materija i otpada.
U projektu koji je realizirao Hrvatski centar za istiju proizvodnju tijekom 2000. godine u
Osjeko - Baranjskoj upaniji u okviru 8 projekata raenih sa metalnom, industrijom
deterdenata, eeranom, termoelektranom i vinskom industrijom, ostvareni su sljedei
povoljni uinci na okoli13:
Smanjenje koliine otpadnih voda 1.528.090 m3/god.
Smanjenje emisija u zrak 412 t/ god.
Smanjenje kol. tehnolokog otpada 72.670 t/ god.
Smanjenje koliine opasnog otpada 245 kg/god.
Utede svjee vode 350.185 m3/god.
Utede sirovina i pomonih tvari 65 t/ god.
Utede zemnog plina 153.000 m3/god.
Kroz realizaciju preventivnih mjera na redukciji otpadnih materija na mjestu nastanka, u
okviru projekta su ostvarene ukupne financijske utede od 9,44 milijuna kuna godinje.
Uesnici programa za jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u Bosni i
Hercegovini14 koji realizira Centar za okolino odrivi razvoj, njih 11 iz metalne i
prehrambene industrije, svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae

13 Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Rreport

14 Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, 2001-2004

106
ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno
zagaenje kako vode, tako i zemlje i zraka.
Njihova zainteresiranost za koncept istije proizvodnje polazi i od injenice da se primjenom
ovog koncepta industrijska poduzea pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer e biti
potrebno da izvre kompletnu reorganizaciju proizvodnog procesa u smislu uvoenja radnih
procedura i kontrole kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja, uvoenja napredne tehnologije,
uteda sirovina i energije i smanjenja otpadnih materija. Sve to praktino znai izvrenje
zadatih kriterija koje propisuje novi set Zakona o okoliu. Oekivanja od uvoenja istije
proizvodnje su velika, jer u uvjetima teke gospodarske situacije, istija proizvodnja pomae
oivljavanju posustale industrije u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje predstavljaju
izvor zagaenja.
Stoga je upravo razvoj ovakvih novih preventivnih pristupa smanjenju utjecaja industrijskih
aktivnosti na okoli, ukljuujui i primjenu najboljih raspoloivih praksi i tehnologija (BAP i
BAT), esencijalan za zatitu okolia. Potencijalne koristi od implementacije istije
proizvodnje su znaajne (Tabela 19), i stoga je neophodno raditi na stvaranju sistema koji
omoguava iru implementaciju ovog koncepta, odnosno uspostavi sistema praenja emisija u
cilju dobivanja kompletnih i pouzdanih informacija o zagaivaima i njihovim otpadnim
tokovima, inspekcijskoj kontroli utjecaja industrijskih aktivnosti na okoli, te uvoenju
zakonodavnih i gospodarskih poticajnih mjera i mehanizama.

Tabela 19. Rezultati devet pokaznih projekata

Period
Uteda Uteda Otpad
povrat
Ukupna
Preduzee vode energije Lo ulje Sirov.
uteda
Investic. a
(m3/god.) (kW/god.) (t/god.)
(mjese
ci)

ivinoprodukt 25.543,1 0 62.911,0 37.165,0 6

TDS 20.925,0 5.850,0 85 % 703.800,0 21.000,0 1

Sinalco 0 11.100,0 12 5.907,4 471,0 1

Krajina Klas 0 7.5680, 0 1,8 7.075,0 1.379,0 2,5

Pivara 64.000,0 119.454,0 470 114.620,0 26.290,0 3

Fana 3.836,0 0 30 11.359,0 53.200,0 52

13.647,0 18649 49 % 0 51.481,0 1.000,0 0

ica Sm3 gas

0 400,0 400 l 2% 12.000,0 36.000,0 36

Mebo nafta

Vegafruit 0 0 585 20.000,0 19.487,0 12

Ukupno 127.951,1 144.372,0 1098,8 989.153,4 195.992

Utede vode, a prema tome i smanjenje koliine otpadne vode variraju od 24 do 81 %, i sa

prosjekom od 60 % je za 50 % vie nego to je predvieno (10 %). Ukupna godinja uteda
107
energije je 144372 KW, dok je otpad smanjen za 1098,8 t/god. Trokovi proizvodnje su
smanjeni za KM/god (505.746,1 EUR/god). Veina primijenjenih mjera istije proizvodnje
(78 %) je imala period povrata investicija manji od 12 mjeseci.
Znaajni rezultati koji su postignuti, potvruju da je smanjenje otpada i emisija za 20 % ili
vie, mogue ostvariti u Bosni i Hercegovini bez znaajnih finansijskih ulaganja. Dodatnih
10-20 % smanjenja je mogue sa malim investicijama, koje imaju period povrata manji od 12
mjeseci. Veina preduzea bi zbog toga trebala biti u stanju da smanji zagaenje i otpad za
30-40 %, koritenjem procedura istije proizvodnje i bez zahtijeva za investicijski zajam. U
isto vrijeme, mjere istije proizvodnje dokazano poveavaju profitabilnost preduzea.

Metodologija okolinog dijagnosticiranja za uvoenje mjera prevencije i minimizacije

Aktivnosti na implementaciji se odvijaju prema jedinstvenoj metodologiji koja se sastoji iz
est osnovnih koraka.

Slika 9. Koraci u implementaciji istije proizvodnje

Poetni korak u implementaciji istije proizvodnje predstavlja analiza procesa kojom se od

strunog tima zahtijeva da specificiraju sve pogone i procese, od proizvodnih do skladita,
ukljuujui i energetske blokove i sl. Posebnu panju, potrebno je posvetiti pomonim
procesima, kao to je ienje. Krajni cilj ove aktivnosti je identificirati najvaniji ulaznih i
izlaznih materijala, energije, vode, izraena na nivou poduzea.

108
 Korak 1: Priprema i zapoinjanje
Sredinji
rezultat: odabir
fokusa
procjene P Korak 2 : Analiza procesa
2,1 Priprema diagrama procesa
2,2 Izrada bilance materijala i energije
2,3 Proraun trokova otpadnih tokova
2,4 Analiza problema uzrokovanih otpadnim
tokovima

Sredinji rezultat: Popis izvora otpada i posljedica

Korak 3: Generiranje opcija za P

Slika 10. Analiza procesa

Analizom se dobiva uvid u rad poduzea, okoline utjecaje koji nastaju kao posljedica svih
aktivnosti u poduzeu, te trokove vezane za potronju prirodnih resursa i sirovina i trokove
zatite okolia. Deset industrijskih poduzea prilikom rada na analizi procesa uglavnom su
nailazili na potekoe u prikupljanju podataka. Naime, raunovodstvena evidencija, kao i
evidencija o utroku materijala vodi se obino na razini cijeloga poduzea. Izvori podataka su:
Evidencija nabavke i prodaje;
Evidencija o proizvodnji
Raunovodstveni podaci,
Mjerenja na licu mjesta.

Podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica gotovo je nemogue bilo dobiti.
lanovi timova su najee rjeavali ovaj problem procjenom pojedinih parametara, naroito
utroka vode i energenata, na osnovi tehnolokih pokazatelja. Meutim, za pouzdanu sliku o
uinkovitosti upravljanja industrijskim pogonima i postrojenjima potrebno je evidentirati sve
podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica. Iz podatka o utroku vode na razini
poduzea, npr., nemogue je zakljuiti koliko se vode to troi po pojedinim proizvodnim
pogonima, da bi se zakljuilo da li se u nekom od proizvodnih pogona prekomjerno troi. istu
potekou predstavlja evidentiranje utroka energije ili drugih sirovina na razini poduzea.
Kako metodologija predvia potekoe u prikupljanju podataka, to se zapravo zahtijeva da se
pouzdani bilans odredi za odabrani pogon ili postrojenje, nakon to se uradi analiza na razini
poduzea. Kriteriji za odabir "fokusa" analize su sljedei:
Ekonomski financijski gubici uslijed nastanka otpada, rasipanja i neracionalne
potronje sirovine, vode i energenata
Okolini-koliina i sastav otpada
Tehniki - oekivani potencijal poboljanja
Svih deset strunih timova je odabralo svoj fokus zapoeli su detaljnu analizu pravljenjem
dijagrama procesa. Najprije su identificirane operacije iz tog procesa, a potom su sve
operacije povezane sa materijalnim tokom. Sutina je bila povezati ulaze i izlaze materijala i
energije ako je to prikazano na Slika 11.
109
 emisije gasova

Sirovine
(poluproizvodi) proizvod

hemikalije

nus-proizvodi
voda/zrak Procesna

energija jedinica otpadna voda

tekui otpad
reciklaa

vrsti otpad

Slika 11. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice

Kod fokusne analiza procesa kljuna je bila identifikacija uzroka nastajanja otpada, i to:
Utjecaj kvaliteta ulaznih materijala.
Utjecaj tehnikih faktora - dizajna procesa/ opreme, prostornog pozicioniranja
opreme / cjevovoda, monitoring ispravnosti rada opreme, itd.
Utjecaj radnih procedura planiranje proizvodnje, radne procedure, uestalost
odravanja, obuka osoblja, itd, te
Utjecaj procedura za rukovanje otpadom.

ULAZ U PROCES IZLAZ IZ PROCESA

Zabiljei: Zabiljei:
Sirovina, voda, energija i Proizvod, nus-proizvod,
pomoni materijali otpad i emisije

ODREDI MATERIJALNU BILANCU

1. Sortiraj informacije
2. Izradi preliminarnu bilancu
3. Analiziraj i doradi bilancu

Slika 12. Koraci fokusne analize

110
Nakon to su prepoznati uzorci nastanka otpadnih materija pristupilo se proraunu trokova
vezanih za otpadne tokove, i to internih trokova:
Gubitak sirovine & poluproizvoda;
Rad postrojenja;
Prikupljanje i zbrinjavanje otpada
Eksterni trokovi:
Naknade za isputanje otpadnih voda
Ostale naknade, trokovi za dozvole.
Projektni tim poduzea, u traenju opcija P, oslonit e se na vlastite zamisli, potai druge
zaposlenike u traenju ideja, provjeriti baze podataka o primjeni P u slinim poduzeima, te
o tehnolokim dostignuima. Ideje treba traiti u :
Izmjenama u proizvodu Korak 2: Analiziraj proces
Izmjenama u ulaznom Sredinji
rezultat: Listing
materijalu izvora otpada u
procesu i Korak 3: Generiraj opcije P
Tehnolokim izmjenama posljedica

Modificiranju opreme 3,1 Razvij opcije P

3,2 Odaberi izvedive opcije
Boljoj kontroli procesa
Dobrom gospodarenju
Sredinji rezultat: Lista opcija
Ponovnoj upotrebi u procesu P
proizvodnje
Proizvodnji iskoristivih nus- Korak 4: Odaberi P opcije
proizvoda.
Nakon to se dobije lista opcija potrebno ih je kategorizirati kao:
Opcije koje su oigledno izvodive,
Opcije koje su oigledno neizvodive,
Preostale opcije.
Za preostale opcije treba angairati eksperte i tehniare,. kako bi napraviti analizu
izvodljivosti, koritenjem neke od kvalitativnih metoda. Preliminarna evaluacija treba pruiti
sljedeu vrstu informacija o preostalim opcijama:
jednostavne za implementaciju; Korak 3: Generiraj P opcije
oekivana tehnika izvodljivost;
oekivana ekonomska izvodljivost; Sredinji
rezultat: Listing
Korak 4: Odaberi P opcije
4,1 Ocijeni tehniku izvodljivost
oekivano smanjenje otpada/emisija. P opcija
4,2 Ocijeni ekonomsku izvodljivost
4,3 Evaluiraj okolini aspekt

4.4 Odaberi opciju za implementaciju

Sredinji rezultat: Listing P solucija

Step 5: Implemeniraj P opciju

Kada je rije o tehnikoj izvodivosti potrebno je fokusirati se na sljedee:

Raspoloivost i pouzdanost opreme,

111
 Zahtjevi za prostorom, dodatnim instalacijama, monitoringom i kontrolom procesa,
Zahtjevi u pogledu odravanja,
Zahtijevane tehnike vjetine (operateri, tehniko osoblje, itd.).
Za ocjenu financijske izvodivosti potrebno je prikupiti podatke o potrebnim ulaganjima u
oprema, izgradnju, obuku, pokretanje, itd., o operativnim trokovima i oekivanoj dobiti. Za
konanu odluku mogue je izbrati neke od ekonomskih kriterija:

Trenutna sadanja vrijednost (NSV)

n = vrijeme amortizacije (godina)

Ekstranetoprilivnovca
NSV = j =1
n
i = godinja kamatna stopa (%) I
(1 + i ) j
I = ukupno ulaganje

Period povrata investicije (PPI)

Ulaganje
PPI =
Netoprilivnovca

Interna stopa povrata (ISP)

n
Ekstraneto prilivnovc a
r = interna stopa povrata
j =1 (1 + r )i
I =0

Najee koriteni kriteriji za odluivanje je PPI kod kojeg se za implementaciju preporuuju

projekti sljedeim redoslijedom :
o < 1-2 godine (projekti sa malom investicijom)
o < 3-4 godine (projekti sa srednje velikom investicijom)
o < 5 godina (projekti sa velikom investicijom)

Kada je rije o okolinim aspektima potrebno je evaluirati okolina poboljanja:

Smanjenje koliine zagaujuih materija i nastalog otpada;
Korak 4: Odaberi P opciju
Smanjenje toksinosti zagaujuih materija/otpada;
Stredinji
Smanjenje potronje sirovina; zultat: Listing
Smanjenje upotrebe neobnovljivih sirovina; P opcija Korak 5: Implementiraj P
5,1 Pripremi za implementaciju
Smanjenje potronje energije; 5,2 Izvri implementaciju P
Smanjenje potronje energije iz neobnovljivih izvora; 5,3 Prati i evaluiraj rezultate
Smanjenje potronje vode;
Sredinji rezultat: Uspjeno
Smanjenje neugodnosti: buka, praina, dim, mirisi, itd. implementirane opcije

Korak 6: Odravaj P

112
Projektni tim e kombinirati rezultate tehnikih, ekonomskih i okolinih evaluacija P opcija.
No, za uspjenu implementaciju vano je odgovarajue dokumentirati oekivane rezultate za
svaku pojedinu opciju kako bi se olakao proces prikupljanja novca i monitoring rezultata
implementacije.

8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje

Planirati proizvodnju kako bi se smanjio nastanak otpada i uestalost ienja

Opis
Dobro planiran raspored proizvodnje koji smanjuje broj prijelaza na druge proizvode i u
skladu s tim broj ienja proizvodnih linija, moe minimizirati nastanak otpada, potronju
vode i nastanak otpadnih voda. Ukoliko se umjesto proizvodnje istog proizvoda iz dva ili vie
puta isti moe napraviti u jednoj seriji, broj prijelaza se moe minimizirati. Planiranje
proizvodnje moe takoer uticati na broj i duinu potrebnih ienja.
Ukoliko postrojenje proizvodi nekoliko razliitih proizvoda ili isti proizvod, ali sa drugaijim
okusima ili bojama, onda je u zavisnosti o razlikama izmeu specifikacija proizvoda i rizika
unakrsne kontaminacije, neophodno ienje opreme i postrojenje izmeu proizvoda.
Ukoliko se ostaci moraju ukloniti sa opreme izmeu dva proizvoda, potrebno je utvrditi da li
moda postoji mogunost da se oni koriste kao nusproizvodi, a ukoliko ne postoji ta
mogunost ostaci se odlau kao otpad. Ukoliko se broj izmjena smanji, moe se smanjiti i broj
uklanjanja ostataka, te se moe maksimizirati ukupna koliina sirovina koja se koristi za
finalni proizvod. Takoer, minimizira se koliina utroene vode, energije i hemikalija u
procesima ienja izmeu dva proizvoda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, energije i hemikalija, kao i nastanak otpada i otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja gdje se ista oprema koristi za vie proizvoda i gdje se mijeanje
meu proizvodima mora izbjegavati iz razloga zakonske, sigurnosne ili kvalitativne prirode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, energije i kemikalija i nastanak otpadne vode i otpada, te s tim u
vezi i smanjenje odgovarajuih trokova.

Nabavljati materijale u veim pakovanjima

Opis
Veina materijala, bilo za direktnu upotrebu u procesu ili za pomone aktivnosti, kao to su
sredstva za ienje, mogu se nabavljati na veliko, za skladitenje u silosima ili povratnim
kontejnerima/posudama, ili za direktnu upotrebu u povratnoj umjesto u nepovratnoj ambalai.
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegava se koritenje odreenih materijala za pakovanje i omoguava ponovna upotreba
iskoritenih.

113
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ukoliko se prazni kontejneri vraaju bez prethodnog ienja, nema utjecaja na druge
okoline medije.
Operativni podaci
U postrojenjima za preradu mesa, hemikalije koje se koriste za ienje, se uglavnom
dostavljaju cisternama, te nadalje skladite u tankovima, ili se dopremaju u kontejnerima
srednje veliine i direktno koriste iz istih. Ovo je pogotovo sluaj kada se ove hemikalije
koriste za CIP sisteme.
U preradi mljevenog mesa, zaini se esto koriste u unaprijed izvaganim koliinama. Obino
se skladite u plastinim vreama, koje se bacaju nakon pranjenja. Kako bi se minimizirala
upotreba plastinog materijala za pakovanje, zaini se mogu dozirati automatski iz kontejnera.
Primjenjivost
iroka primjena tamo gdje se koriste rasuti materijali ili sredstva za ienje.
Utede
Openito, jeftinije je nabavljati materijale i hemikalije u veim nego u manjim koliinama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija i recikliranje otpada i ambalanog otpada i zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti,
kako bi se smanjilo izlaganje supstancama opasnim za zdravlje, kao i eventualni akcidenti
zbog manualnog rukovanja.

Minimizirati vrijeme skladitenja lako kvarljivih materijala

Opis
Sirovine, nusproizvodi, proizvodi i otpad se svi mogu skladititi u to kraem vremenskom
periodu. Imajui u vidu njihovu prirodu, rok trajanja, karakteristike mirisa i kako se brzo
raspadaju bakteriolokim putem i stvaraju neugodne mirise, moe se koristiti i hlaenje.
Prerada proizvoda u to kraem periodu, te minimiziranje vremena skladitenja, moe
poveati kvalitet i dobit, te time profitabilnost procesa.
Ukoliko se zalihe minimiziraju kako bi se izbjeglo starenje/kvarenje i materijali idu u preradu
to je prije mogue, na taj nain se minimiziraju i gubitci. Ovo ukljuuje planiranje i praenje
nabavki, proizvodnje i otpreme materijala i gotovih proizvoda, materijala namijenjenih
daljnjim korisnicima i otpada. Brza upotreba sirovina ili djelomino obraenih materijala ili
njihova otprema moe smanjiti gubitke uslijed raspadanja, te smanjiti potrebu za hlaenjem.
Razdvajanje otpadnih materijala i uklanjanje otpada iz pogona to je bre to mogue
doprinose smanjenju nastanka problema vezanih uz neugodne mirise.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno rasipanje sirovina, djelomino preraenih proizvoda, te gotovih proizvoda.
Smanjene emisije neugodnih mirisa, te smanjena potronja energije za hlaenje.
Operativni podaci
Za optimizaciju gubitaka i potrebe za hlaenjem, neophodna je suradnja izmeu dobavljaa
sirovina i ostalih sastojaka, kao i pomonih materijala neophodnih za odvijanje proizvodnog
procesa, kao to je to ambalaa. Moda postoje ugovorni aranmani koji utiu na cijenu koja
se plaa dobavljau, u zavisnosti od kvalitete, npr. dobavljenih sirovina.
114
Ukoliko se polu-preraeni proizvodi otpreme to je prije mogue iz jednog prehrambenog
pogona u drugi, gdje e se nastaviti sa daljnjom preradom, mogu se minimizirati zahtjevi za
hlaenjem u proizvodnom pogonu, kao i minimizirati nastanak otpada u pogonu u koji se
poluproizvod doprema.
Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja iz prerade mesa, bilo da rukuju, skladite i prerauju kvarljive
materijale.
Utede
Obino veliki procent proizvoakih trokova unutar prehrambene industrije, otpada na
sirovine. Financijske posljedice proizvodnje otpada ne odnose se samo na trokove za
odlaganje otpada, nego i na primjer gubitka sirovina, gubitka u proizvodnji, kao i na trokove
dodatne radne snage. Minimiziranjem vremena skladitenja u hladnjaama smanjuju se i
trokovi za energiju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Maksimiziranje kvalitete sirovina, smanjenje trokova odlaganja otpada, smanjenje zahtjeva
za hlaenjem, te sprjeavanje nastanka neugodnih mirisa.

Primjenjivati suhi transport vrstih materijala

Opis
Veina sirovina, ko-proizvoda, nusproizvoda i otpada se moe transportirati bez upotrebe
vode. Ovim se smanjuje dospijee organske materije u vodu, koja se nakon toga mora
obraditi, bilo u samom pogonu bilo na komunalnom ureaju za tretman otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode, smanjen nastanak otpadnih voda i teret njenog zagaenja, poveana
mogunost za ponovnu upotrebu i recikliranje materija koje nastaju u proizvodnji.
Operativni podaci
Postoje podaci da se kosti i masnoe iz procesa iskotavanja i sjeenja mogu prikupljati i
transportirati suhim putem. Kosti i masnoa mogu ili ne moraju biti namijenjeni za ljudsku
upotrebu. Na primjer, pojedini pogoni za iskotavanje koriste duga korita sa trakama
privrenim ispod stolova za transport masnoa, te transportne trake za transport kostiju.
Odvojena masnoa na ovaj nain se onda moe poslati na topljenje masti, a kosti na primjer
na proizvodnju elatine.
Utede
Smanjeni trokovi za koritenje vode i isputanje otpadnih voda.
Kljuni razlozi za implementaciju
Poboljani higijenski standardi, smanjena potronja vode, smanjena potreba za obradom
otpadnih voda, manja upotreba deterdenata i manji trokovi.

115
Formiranje tima za upravljanje otpadom u preduzeu
Opis
Nastanak otpada se moe minimizirati efikasnim koritenjem sirovina i paralelno s tim
odvajanjem otpada u svrhu recikliranja, koji bi u suprotnom bio pomijean sa drugim
otpadnim tokovima. Formiranje posebnog tima u preduzeu, koji bi u cijelosti bio posveen
smanjenju otpada moe osigurati zadravanje fokusa na minimizaciji otpada, bez obzira na
druge probleme u preduzeu. Ovakav pristup moe biti jo efikasniji ukoliko se primjenjuje
zajedno sa praksom ukljuivanja smanjenja otpada u okvir odgovornosti radnih smjena, kao i
ukljuivanja u ciljeve tima za upravljanje kvalitetom.
Formiranje ovakvog tima, takoer alje jasnu poruku da se radi o neemu vanome za
preduzee.
Tim se moe ukljuiti u projektiranje nove opreme, kao to je to na primjer nova proizvodna
linija. Ovim se osigurava da se od samog poetka, znai od projektiranja, trae naini za
smanjenje nastanka otpada.
Dnevni podaci o nastanku otpada se mogu izloiti na vidno mjesto u pogonu, pokazujui kako
preduzee stoji u odnosu na dnevne ciljeve, ta su uzroci nastanka otpadnih tokova, analizirati
podatke i planirati ta treba poduzeti u budunosti kako bi se sprijeio daljnji nastanak otpada.
Sedmini izvjetaji se takoer mogu slati top menadmentu preduzea na uvid i praenje
napretka.
Smanjenjem koliine otpada koji se mora zbrinuti, mogu se poboljati higijenski i sigurnosni
uvjeti u prostoru za odlaganje otpada. Takoer, mogu se postaviti daljnji ciljevi vezano za
stalna poboljanja.
Ostvarene okolinske koristi
Znaajno smanjenje u koliini nastalog otpada, te u skladu s tim smanjen uticaj na okoli
povezan sa odlaganjem otpada.
Primjenjivost
Primjenjiv za sva postrojenja iz sektora prerade mesa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Znaajne financijske utede uzrokovane poveanim iskoritenjem sirovina u finalnom
proizvodu, te smanjenim trokovima odlaganja otpada.

Razdvajanje izlaznih tokova u cilju optimiziranja upotrebe, ponovne upotrebe, recikliranja i

odlaganja (i minimiziranje upotrebe vode i zagaivanja otpadne vode)
Opis
Izlazni tokovi bez obzira da li su ili ne namijenjeni za upotrebu u proizvodu, mogu se
razdvajati u cilju optimalnije i lake upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i
odlaganja. Ovim se takoer smanjuje kako potronja, tako i zagaivanje vode. Ovo se moe
raditi runo ili automatski. Ovi izlazni tokovi mogu ukljuivati npr. sirovine koje ne
zadovoljavaju u potpunosti sve postavljene uslove za proizvodnju, ostatke i proizvode koji ne
zadovoljavaju specifikaciju.
Precizno pozicionirani ureaji za sprjeavanje prskanja, reetke, poklopci, posude za
prikupljanje eventualnih kapanja mogu se koristiti kako bi se odvojeno prikupili izlazni

116
tokovi. Ovakvi ureaji/oprema se mogu postaviti na proizvodnu liniju, liniju za
punjenje/pakiranje, liniju za transfer, te pored pojedinih radnih jedinica, kao to su stolovi za
sjeenje i oblikovanje. Pozicija i dizajn ovakvih posuda zavisi od operacija u pogonu,
eljenog stupnja razdvajanja razliitih materijala i namjere njihovog krajnjeg koritenja ili
odlaganja.
Primjeri materijala koji se mogu prikupiti i transportirati suhim putem ukljuuju kosti i
masnoe od rasijecanja i oblikovanja mesa. Ove kosti i masnoe mogu biti ili ne namijenjeni
za ljudsku upotrebu. Za materijal namijenjen ljudskoj upotrebi, posebno je vana kontrola
temperature, te se pogoranje kvaliteta moe izbjei brzim premjetanjem materijala u
rashladne komore.
Tamo gdje su koliine potencijalnog otpada velike, mogu se instalirati runi ili automatski
sistemi za prikupljanje, poput drenova, pumpi i ureaja za usisavanje, kako bi se minimiziralo
pogoranje kvaliteta i maksimizirala mogunost upotrebe. Ovim se takoer onemoguava
dospijevanje ovih materijala, u procesima ienja, do postrojenja za tretman otpadnih voda.
Takoer materijali se mogu prikupiti za daljnje koritenje ili odlaganjem koritenjem metoda
suhog ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i manje dospijee materijala u vodu, manje otpadne vode. Ukoliko
se materijali efikasno prikupe smanjuje se koliina vode neophodne za operacije ienja, te
se takoer koristi i manje energije za zagrijavanje vode za ienje. Takoer, potrebna je
manja koliina sredstava za ienje. Smanjuje se i teret zagaenja otpadne vode po jedinici
proizvodnje, npr. BPK, KPK, azot i fosfor, kao i nivo deterdenata.
Razdvajanje tenih i vrstih materija namijenjenih za daljnju upotrebu ili unitavanje ima
nekoliko prednosti. Ukoliko postoje adekvatni sistemi za prikupljanje smanjuje se mogunost
unakrsne kontaminacije izmeu razliitih nusproizvoda. Razdvajanjem nusproizvoda
smanjuje se mogunost pojave neugodnih mirisa od materijala, koji i kada su svjei emitiraju
neugodne mirise, tj. pomou njihovog odvojenog skladitenja/uklanjanja pod kontroliranim
uvjetima, umjesto potrebe za kontrolom velikih koliina mijeanih nusproizvoda.
Takoer, minimiziranjem unakrsne kontaminacije, razdvajanje omoguava pojedinim
proizvodima koji se mogu iskoristiti da se iskoriste, umjesto njihovog odlaganja jer su
pomijeani sa drugim materijalima koji se ne mogu iskoristiti. Na ovaj nain svi pojedini
materijali se mogu iskoristi ili odloiti na za njih najprikladniji nain.
Primjenjivost
Primjenjiv za sva postrojenja iz sektora prerade mesa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjene koliine otpada budui da se ovako prikupljani materijali mogu iskoristiti. Smanjen
tretman otpadne vode i odlaganje otpada, te s tim u vezi smanjeni odgovarajui trokovi.

Primjeri gdje je tehnika primijenjena

Vjerovatno postoje brojne mogunosti za primjenu ove tehnike unutar sektora.
Primijeniti suho prikupljanje svih otpada pomou razliitih posuda kako bi se
sprijeilo njihovo prosipanje po podu i dospijevanje na postrojenje za tretman
otpadnih voda.

117
 Brojne sirovine se primaju i prebacuju/skladite u otvorenim posudama ili kolicima.
Odreena koliina mesnog soka se skuplja na dno takvih spremita. Umjesto
pranjenja ovog mesnog soka u ureaj za tretman otpadnih voda, ime se poveava
zagaenost otpadnih voda, on se moe iskoristiti za preradu mesnih proizvoda.
Operacije rezanja i odvajanja kostiju se obino vre poslije hlaenja. Poslije hlaenja
truplom se mnogo lake rukuje, lake se ree i odvajaju kosti. Kosti se odvajaju od
mesa i zajedno sa ostacima mesa i masnoa koji nisu namijenjeni za ljudsku upotrebu
prikupljaju u odgovarajue posude fiksirane za opremu i alju na tretman ili odlaganje
u postrojenjima za tretman nusproizvoda.

Upotreba nusproizvoda, ko-proizvoda i ostataka kao hrane za stoku

Opis
Postoje brojni primjeri u prehrambenoj industriji gdje se sirovine, djelomino obraena hrana
i finalni proizvodi namijenjeni ljudskoj potronji ili od kojih je izdvojen dio namijenjen
ljudskoj potronji mogu iskoristiti kao stona hrana. Na primjer, hrana koje neznatno odstupa
od zahtjeva kvaliteta za potroae, ili koje je previe proizvedeno, moe se iskoristiti kao
stona hrana.
Ostvarene okolinske koristi
Poveano iskoritenje materijala, te smanjeno nastajanje otpada. U skladu s tim i smanjenje
trokova za energiju za tretman i odlaganje otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Pojedini materijali se trebaju skladititi u uvjetima kontrolirane temperature, ukoliko ih nije
mogue preraditi prije nego to se ponu raspadati i prestanu biti upotrebljivi za stonu hranu.
Primjenjivost
Primjenjivo u pogonima za proizvodnju hrane, pia i mlijeka koji koriste sirovine i
djelomino preraene sastojke i proizvode koji su primjenjivi za hranjenje ivotinja, bilo
direktno ili nakon dodatne prerade, a koji odgovaraju relevantnoj zakonskoj regulativi kojom
se regulira kvaliteta i sastav hrane za ivotinje.
Utede
Smanjenje trokova tretmana i odlaganja otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ekonomska upotreba nusproizvoda, proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, koji bi se u
suprotnom morali tretirati i odloiti kao otpad.

Minimiziranje trajanja perioda zagrijavanja i hlaenja

Opis
Trajanje procesa zagrijavanja i hlaenja se moe optimizirati tako da se minimizira potronja
energije. To se moe postii na razliite naine, npr. upotrebom predtretmana, zaustavljanjem
operacije im se potrebni efekat ostvari i odabirom opreme s kojom se moe postii potrebni
efekat sa minimalnom potronjom energije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja energije.
118
Primjenjivost
Primjenjivo je na mjestima gdje se obavljaju radnje zagrijavanja i hlaenja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sniavanje potronje energije i odgovarajuih trokova

Optimizacija pokretanja i zaustavljanja rada i ostalih posebnih operativnih situacija

Opis
Pokretanje i zaustavljanje rada i ostale posebne operativne situacije se mogu optimizirati. Na
primjer, minimiziranjem broja pokretanja i zaustavljanja, otpadni gasovi iz produvne
ventilacije ili opreme za predgrijavanje se takoer minimiziraju. Vrhunci emisija povezani sa
pokretanjem i zaustavljanjem rada mogu se izbjei, a otuda su i emisije po toni sirovine nie.
Ovo se takoer primjenjuje na opremu koja se koristi za smanjenje zagaenja.
Ostvarene okolinske koristi
Zavisno od primjene, postiu se smanjenja u potronji energije, nastanku otpada i emisija u
zrak i vodu.
Operativni podaci
Pri smanjenju zagaenja zraka, npr. toplotni oksidanti iz otpadnih gasova ne djeluju
uinkovito dok ne dosegnu temperaturu sagorijevanja zagaujuih materija za ije unitavanje
se koriste, te se stoga moraju pokrenuti prije no to su zaista potrebni.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja i nivoi emisija.

Dobro gazdovanje
Opis
Uvoenje sistema za odravanje postrojenja istim i urednim moe poboljati cjelokupni
okolini uinak preduzea. Ako se materijali i oprema uvaju na za to predvienom mjestu,
onda e se lake osigurati potronja prema rokovima trajanja, te tako stvoriti manje koliine
otpada. Takoer se lake isti postrojenje, te smanjuje rizik od estog pojavljivanja insekata,
glodara i ptica. Mogu se minimizirati prolijevanja i curenja, a izliveni materijali se odmah
mogu prikupiti suhim ienjem ili brisanjem.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nastanka otpada, smanjena zagaenost vode suhim ienjem, smanjeno stvaranje
neugodnih mirisa i emisija, te smanjen rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica.
Primjenjivost
Primjenjivo je na svim postrojenjima iz sektora prerade mesa.
Utede
Anuliranje trokove za ublaavanje mirisa, odlaganje otpada i tretman otpadnih voda
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje produkcije otpada i sigurnost (prevencija nesrea uslijed klizanja ili zapinjanja).

119
Upravljanje kretanjem vozila u krugu industrije
Opis
Kontroliranjem vremena kada vozila ulaze i izlaze iz pogona, te vremena kretanja vozila u
krugu industrije, moe se smanjiti emisija zagaujuih materija, kao i buke van kruga
industrije u osjetljivim periodima, npr. u toku noi kada susjedi, u stambenim podrujima,
ele spavati.
Ovo se dodatno moe optimizirati odabirom vozila koji ne stvaraju veliku buku tokom rada,
ukljuujui one koji se dobro odravaju, te obezbjeujui puteve sa povrinom koja umanjuje
buku.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija buke u toku noi.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poviena buka i nivo emisija iz vozila tokom dana.
Operativni podaci
Za neke procese u industriji prerade mesa koji prakticiraju preradu 24 sata dnevno, znaaj
prijema svjeih sirovina za brzu preradu moe ograniiti mogunosti isporuka tokom dana.
Moe biti teko da ograniiti vrijeme dolaska i odlaska radnika u smjenama da bi se izbjegli
periodi kada buka moe uzrokovati neprijatnosti u stambenim podrujima.
Uestalost kretanja vozila u toku dan moe imati uticaje na sigurnost na radu. Vidljivost je
bolja tokom dana, ali ako se u isto vrijeme u industriji nalazi vie ljudi i zajedno sa dodatnom
koncentracijom vozila ini da upravljanje kretanjem vozila i odvajanje vozila od ljudi, bude
veliki prioritet.
Mogui su utjecaji na podruje izvan industrije u smislu zaguenja transporta uslijed
ogranienja sati za prijem i otpremu u i izvan preduzea.
Primjenjivost
Primjenljivo u svim postrojenjima iz sektora prerade mesa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Dobri odnosi sa susjedima i eliminiranje albi na nivoe buke izvan kruga industrije.

8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje

Koristi od poboljanja kontrole procesa ukljuuju poveanje kvaliteta proizvoda, te time i
njegove prodaje, te smanjenje koliina otpada. Poboljanje kontrole ulaznih sirovina, uvjeta
rada procesa, rukovanja, skladitenja, produkcije otpadne vode, moe smanjiti koliine
nastalog otpada. To se moe postii ukoliko se smanji koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju, prosipanje/prolijevanje, stavljanje prevelikih koliina materijala u
dozirne posude (kako se njihova sadrina ne bi prelijevala ili prosipala iz njih), potronja vode
i druge vrste gubitaka.
Da bi se poboljala kontrola procesa, vano je identificirati u kojoj fazi procesa se proizvodi
otpad, koji je uzrok nastanka otpada, i ta se moe poboljati da bi se otpad smanjio. Na
primjer, ugradnja mjeraa nivoa vode, ventila sa plovkom, ili mjeraa protoka, moe

120
eliminirati otpadnu vodu koja nastaje prelijevanjem. Uestalost ienja i badarenja svih ovih
naprava zavisit e od njihovog dizajna, od toga koliko esto i u kakvim uvjetima se koriste.
Neophodno je da se projektuje, ugradi i stavi u funkciju oprema za monitoring i kontrolu
procesa, kako ovi ureaji ne bi predstavljali smetnju higijenskim uvjetima u proizvodnom
procesu i kako sami ne bi uzrokovali gubitke proizvoda i stvaranje otpada.
Dodatne informacije o monitoringu mogu se nai u Referentnom dokumentu o opim
principima monitoringa, Europske komisije iz 2003. godine.

Kontrola temperature putem namjenskog mjerenja i izmjena

Opis
Otpad od sirovina i produkcija otpadne vode mogu se smanjiti putem kontrole temperature,
npr. u spremnicima/posudama u kojima se vri prerada i vodovima za transfer proizvoda.
Mogue koristi ukljuuju smanjenje kvarenja sirovina, smanjenje koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju i smanjenje biolokog zagaenja. Koritenje senzora za
temperaturu ponekad se moe optimizirati tako to e se koristiti u dvije svrhe, npr. za
monitoring proizvodne temperature, kao i temperature ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja energije i smanjena proizvodnja otpada. Moe doi i do smanjenja
potronje vode, ukoliko se voda ili para koriste za grijanje.
Operativni podaci
U preradi mesa, temperatura u kadama za odmrzavanje zamrznutog mesa, moe se odravati
putem kontrole protoka vode.
Jedno preduzee za preradu mesa je, putem ugradnje termoelemenata za kontrolu temperature,
smanjilo svoje trokove za potronju vode do 10 %. Termoelementi na dovodu i odvodu
sistema za brzo zamrzavanje i pranje, spojeni su sa automatskim kontrolnim osiguraem koji
optimizira protok. Kontrolni sistem znaajno je smanjio potronju vode i energije, te
proizvodnju otpadne vode, dok je u isto vrijeme odravao dovoljan protok vode, potreban da
bi se ispunili higijenski uvjeti procesa.
Primjenjivost
Ovo je primjenjivo u svim postrojenjima u kojima se koriste procesi termike obrade i/ili u
kojima se sirovine i materijali skladite, ili se njihov transfer vri pri odreenim
temperaturama, ili odreenim temperaturnim rasponima.
Utede
U primjerima gdje su koriteni termoelementi, preduzee je imalo utedu od 13.000 funti
godinje, uz poetno ulaganje od 3.000 funti, dok je period otplate trajao 12 sedmica. Uteda
se moe postii zbog poveanog proizvodnog prinosa i smanjene proizvodnje otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
Minimiziranje kvarenja proizvoda, poveanje proizvodnog prinosa i smanjena potronja vode.

121
Kontrola protoka ili nivoa vode putem namjenskog mjerenja pritiska
Opis
Pritisak ili vakuum moe se primijeniti u nekoliko radnih operacija, npr. u suenju,
autoklaviranju, itd.
Kontrola procesa se obino moe primijeniti, koritenjem senzora za pritisak, za indirektnu
kontrolu drugih parametara, npr. protoka ili nivoa. Senzori za pritisak u vodovima mogu se
koristiti za kontrolu pritiska brzine pumpe i brzinu protoka, te za minimiziranje otpada od
materijala koji je oteen silom smicanja ili trenja. Sistem diferencijalnog pritiska koristi se za
monitoring nivoa u spremnicima ili reakcionim posudama, da bi se minimizirao gubitak
materijala iz preljeva ili vrijeme zastoja proizvodnje zbog nedostatka zaliha.
Senzori za pritisak koji se koriste u prehrambenoj industriji generalno zahtijevaju zatvarae i
povrine koje su dizajnirane tako da osiguravaju higijenske uvjete.
Ostvarene okolinske koristi
Minimiziranje otpada.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u postrojenjima gdje postoji protok tenosti ili se tenost pumpa.

Mjerenje nivoa tenosti

Opis
Postoje dvije glavne kategorije senzora za nivo tenosti, senzori koji detektuju nivo i senzori
koji mjere nivo. Senzori koji detektuju nivo ukazuju da li je tenost stigla do odreene take u
posudi (obino je to najvia ili najnia taka). Veinom su te aplikacije vezane za vizualni
indikator, vizualni ili audio alarm, ili regulator koji kontrolira koliinu tenosti koja ulazi i
izlazi iz posude. Senzori za mjerenje nivoa omoguavaju stalni monitoring stvarnog nivoa
tenosti, putem odgovarajue vrste reguliranja, npr. ubrzavanja ili usporavanja brzine
pumpanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja sredstava za ienje i vode; smanjena produkcija otpadne vode i smanjen
rizik od zagaenja tla, povrinskih i podzemnih voda.
Primjenjivost
Vrlo primjenjivo u postrojenima iz prehrambene industrije, npr. u rezervoarima ili reakcionim
posudama, bilo tokom procesa proizvodnje ili procesa ienja. Tabela 20 pokazuje neke
primjere kako senzori za nivo mogu da se koriste za smanjenje koliina otpada i proizvodnje
otpadnih voda.

Tabela 20. Primjeri koritenja senzora za nivo u prehrambenoj industriji

Postrojenje Razlog za postavljanje regulatora

Rezervoari ili reakcione posude Sprijeavanje prelijevanja i bezrazlonog

troenja materijala ili vode

122
 Spremita Obezbjeenje informacija za kontrolu
zaliha. Minimiziranje koliine otpada koja je
nastala zbog zastarjelih zaliha, te
proizvodnih gubitka nastalih zbog
nedostatka materijala.

Posude sa automatskim regulatorom Minimiziranje koliine otpada koji nastaje

ulaznih/izlaznih koliina zbog gubitaka u dovodu/odvodu, te
proizvoda koji nisu napravljeni tano u
skladu sa receptom.

Teni prehrambeni materijali Praenje nivoa vode u rezervoarima da ne bi

bili previe napunjeni, te da ne bi dolo do
prelijevanja vode.

CIP/sterilizacija na licu mjesta Mjerenje nivoa u posudi za ienje, kako bi

se optimizirala koliina vode/deterdenta
koja se koristi, te kako bi se sprijeilo
prosipanje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Skupi proizvodni gubitci.
Primjenjivost
iroka primjenjivost u postrojenjima iz prehrambene industrije.

Mjerenje i regulacija protoka

Opis
Tehnike mjerenja i regulacije protoka mogu smanjiti koliine otpada i proizvodnju otpadne
vode u postrojenjima iz prehrambene industrije. Primjena mjerenja i regulacije protoka u
vodovima omoguava tano dodavanje sirovina u posude za preradu i skladitenje, te za
punjenje u ambalau, na taj nain minimizirajui koritenje veih koliina materijala nego to
je potrebno, te generiranje proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju.
Mjerai protoka bez unutranjeg elementa za mjerenje, npr. elektromagnetski mjerai,
posebice odgovaraju higijenskoj primjeni. Da bi se smanjilo zagaenje, mjerai moraju biti
vrsti i laki za ienje. U procesima gdje tenost moe prei u vrsto stanje na niskim
temperaturama, potrebno je praenje temperature kako se tenost ne bi uvrstila u i oko
opreme. Postoje razliite vrste mjeraa protoka na tritu, npr. elektromagnetski mjerai
protoka, ultrazvuni mjerai, itd. Za svaku vrstu se prilikom ugradnje moraju ispuniti
odreeni zahtjevi, kako bi se osiguralo da su njihova mjerenja tana.
U CIP sistemima, mjerenje protoka moe kontrolirati i optimizirati koritenje vode, na taj
nain minimizirajui produkciju otpadne vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena koliina otpadnih materijala, proizvoda i vode, te manja produkcija otpadne vode.

123
Operativni podaci
Kada se vri prerada mljevenog mesa, protok vode u punilice kobasica i slinu opremu moe
se minimizirati. Protok vode automatski se zaustavlja kada se oprema ne koristi tokom pauza
ili obustavljanja proizvodnje.
Primjenjivost
Vrlo primjenjivo u prehrambenoj industriji. Primjeri primjene mjerenja protoka prikazani su u
Tabela 21.

Tabela 21. Primjeri koritenja regulatora protoka u prehrambenoj industriji

Oprema Uvjet/aktivnost Razlog za reguliranje

Vodovi za dovod materijala Tano dodavanje materijala Minimiziranje koritenja

u reakcione posude veih koliina materijala
nego to je to potrebno i
kreiranja proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju

Dovod pare Odravanje odgovarajuih Minimiziranje koliina

operativnih temperatura otpada koji nastaje uslijed
nedovoljno zagrijanih ili
pregrijanih materijala i
proizvoda

Sistemi za ienje Potronja vode Optimiziranje potronje i

minimiziranje proizvodnje
otpadne vode

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje potronje vee koliine sirovina i vode nego to je to potrebno, te utede koje se
time postiu.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Mjerenje i reguliranje protoka se u velikoj mjeri primjenjuje u prehrambenoj industriji.

Analitiko mjerenje
Da bi se smanjila bezrazlona potronja sirovina, i provjerio njihov kvalitet, obino se vri
provjera pH vrijednosti, provodljivosti i mutnoe tenosti.

MJERENJE PH VRIJEDNOSTI
Opis
Sondama za pH mjeri se kiselost ili bazinost tenosti. pH vrijednost je vana u mnogim
procesima, na primjer, za preiavanje vode i otpadne vode.

124
Sonde se mogu postaviti na liniju za preradu ili se mogu runo ubaciti u spremita i posude.
Postoje razliite vrste ureaja. Od jednostavnih sondi i mjeraa, do onih sofisticiranih koji
upozoravaju operatore na kvarove opreme, te se mogu odravati i badariti bez skidanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja kiselina i baza, te kao posljedica toga, smanjena proizvodnja vode.
Smanjena bezrazlona potronja materijala prilikom prerade, zbog neodgovarajueg mijeanja
tokom prerade i ienja.
Operativni podaci
Da bi se izbjegla pogrena oitavanja, brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, te bi
elektrodu uvijek trebalo prvo smoiti, da ne bi izgubila svoju funkciju.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u postrojenjima iz prehrambene industrije gdje se kiseli i/ili bazini
materijali dodaju u proces, kod ienja ili u tokovima otpadne vode. Primjeri koritenja sondi
za mjerenje pH u postrojenjima iz prehrambene industrije prikazani su u Tabela 22.

Tabela 22. Primjeri koritenja mjerenja pH u prehrambenoj industriji

Aktivnost Razlog za reguliranje

Reguliranje dodavanja kiselina i baza u Minimiziranje otpada koji nastaje zbog

reakcione posude prevelikih doza materijala i generiranja
proizvoda koji nisu u skladu sa
specifikacijom

Monitoring tokova otpadne vode za Minimiziranje koritenja kiselina za

koritenje u mijeanju i neutraliziranju prije preiavanje otpadnih voda
isputanja

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjena potronja kiselina i baza, npr. u CIP-u, te smanjena proizvodnja otpada.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Preiavanje otpadne vode.

MJERENJE PROVODLJIVOSTI
Opis
Mjerenja provodljivosti se koriste za odreivanje istoe vode ili koncentracije kiselina ili
baza, tj. odreivanje sume jonskih komponenti vode. Dvije vrste senzora koje se koriste za
mjerenje provodljivosti su elije sa elektrodama i induktivni senzori.
elije sa elektrodama su senzori kontaktnog tipa, koji funkcioniu prolaenjem procesnog
fluida izmeu dvije ploaste elektrode. One su se pokazale veoma tanim. Izvedbe obuhvataju
monitoring tehnoloke vode za ponovno koritenje, minimizirajui time nastanak otpadne
vode i monitoring vode iz kotlovnice radi smanjenja nagomilavanja naslaga na toplim
povrinama.
125
Provodljivost se moe takoer mjeriti koristei induktivne senzore. Ovi senzori koji nisu
kontaktnog tipa koriste dva elektromagnetna namotaja (zavojnice) okolo procesnog fluida i
podesna su za higijenske primjene.
Induktivni senzori imaju vei opseg od elija sa elektrodama.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno koritenje vode i deterdenata i smanjene koliine otpadne vode.
Operativni podaci
Iako protok fluida nije bitan, on obezbjeuje efekat samopreiavanja. Trebalo bi izbjegavati
vazdune depove. Oprema bi trebalo da nadoknadi promjenu provodljivosti fluida sa
temperaturom.
Primjenjivost
Jako puno se primjenjuje u prehrambenoj industriji u procesima prerade i ienja. Primjeri
primjene mjerenja provodljivosti prikazani su u Tabela 23.

Tabela 23. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj

industriji

Aktivnost Razlog za reguliranje

Monitoring nivoa rastvorenih soli prije Minimiziranje potronje vode i proizvodnje

ponovne upotrebe vode otpadne vode

Monitoring vode iz bunara Minimiziranje kreiranja proizvoda loeg

kvaliteta (koji postaju otpad) zbog koritenja
neadekvatne procesne vode

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjena potronja deterdenta.

MJERENJE MUTNOE
Opis
Postoje mjerai mutnoe koji koriste metod difuzije svjetlosti. Ovaj metod se koristi za
mjerenje male i srednje mutnoe, ukljuujui mutnou destilovane vode.
Ureaji za uzimanje uzoraka mogu se koristiti u sluajevima kada je teko ugraditi mjera
mutnoe u postupak prerade. To pomae u poboljanju higijenskih uvjeta. Mjerai mutnoe
koji koriste metod apsorpcije svjetlosti, mjere koliinu svjetlosti koja se prenosi kroz materije
u tekuini. Ovi ureaji koriste se za mjerenje srednjeg do visokog stepena mutnoe.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni gubitak materijala tokom prerade, poveano ponovno iskoritavanje vode i
smanjena proizvodnja otpadne vode.

126
Operativni podaci
Mjerai mutnoe bi se po mogunosti trebali ugraditi na vertikalne cijevi gdje tok ide prema
gore, dok bi optiki ureaj trebao biti ugraen tako da je okrenut nasuprot smjeru teenja,
kako bi se omoguio maksimalni stepen samopreiavanja. Da bi se izbjegla nepravilna
mjerenja uzrokovana vrstim nanosom koji pluta ili se nataloio u cijevima, mjerai bi u
horizontalnim cijevima trebali biti ugraeni sa strana, a ne na vrhu ili dnu. Brzina tenosti ne
bi trebala biti vea od 2 m/s, kako bi se izbjegla pogrena oitanja. Da bi se izbjeglo savijanje
snopa svjetlosti, treba izbjegavati stvaranje kao i uklanjanje mjehuria iz tekuine.
Prema izvjetaju jedne prehrambene industrije, odreeni dio proizvoda je otiao u odvod
tokom faza razdvajanja, to je uzrokovalo krenje saglasnosti za isputanje vode. Ugradnjom
higijenskog mjeraa mutnoe i mjeraa protoka, smanjen je gubitak proizvoda u odvod, to je
povealo prinos proizvodnje i kreiralo finansijske utede.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se proizvodni prinos moe poveati putem procesa povrata vode i
ponovne upotrebe iste vode.
Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji prikazani su u Tabela 24.

Tabela 24. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji

Aktivnost Razlog za kontrolu

Monitoring kvaliteta procesne vode Minimiziranje koliine otpadne vode koja

nastaje zbog procesne vode ili proizvoda koji
ne zadovoljavaju specifikaciju

Monitoring CIP sistema Optimiziranje ponovne upotrebe iste vode,

na taj nain minimizirajui proizvodnju
otpadne vode

Uobiajena primjena mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji je monitoring procesa

otpadnih tokova kako bi se odredila odrivost povrata nazad u proces.
Utede
Preduzee za proizvodnju hrane, za koje je reeno da je smanjilo trokove za preiavanje
otpadne vode, utedjelo je preko 100.000 funti godinje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni proizvodni gubitci.

Koritenje automatskih regulatora za otvaranje/zatvaranje vode

Opis
Senzori, kao to su fotoelije, mogu se ugraditi kako bi detektovali prisustvo materijala, te
kako bi se voda otvarala samo kada je to potrebno. Dovod vode moe se automatski zatvoriti
izmeu proizvoda i tokom svih obustava proizvodnje.

127
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode, smanjene koliine vode koje zahtijevaju preiavanje, te ukoliko
se regulira pritisak, smanjena koliina biolokih i zagaujuih materija.
Operativni podaci
Treba obratiti panju tokom odabira, ugradnje i odravanja fotoelija, kako bi bili sigurni da
su pouzdane i da njihovo pravilno pozicioniranje osigurava adekvatno pranje proizvoda do
zahtijevane mjere, a ne preko toga.
Koritenje ove tehnika podrazumijeva da voda treba biti primijenjena na svaki detektovani
proizvod, te tehnika ne pravi razliku izmeu istih i prljavih proizvoda.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se zahtjeva naizmjenini dovod vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za vodu.

Koritenje regulacijskih ureaja

Opis
Ventili su regulacijski ureaji koji se najee koriste u manualnim i automatskim kontrolnim
sistemima. Ventili se esto koriste za izmjenu protoka, a da bi se kontrolirali razliiti
parametri u procesu. Primjeri ukljuuju regulatore protoka, elektromagnetne ventile, a i druge
vrste su takoer dostupne.
Regulatori protoka koriste se da bi se obezbijedio konstantan protok pri unaprijed odreenoj
brzini. Protok kroz regulator moe se prilagoditi unutar odreenog raspona, ali su ovi ureaji
napravljeni pod pretpostavkom da prilagoavanja nee biti esta.
Elektromagnetni ventili su dva poziciona ventila, gdje se magnet koristi za otvaranje ili
zatvaranje ventila po primitku signala.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i energije.
Operativni podaci
Preduzee koje se bavi proizvodnjom hrane iz primjera gore, ustanovilo je da troi prevelike
koliine vode koritenjem vakumskih pumpi. Iako je maksimalni protok trebao biti 2,7 m3/h,
stvarni protok iznosio je skoro 11,5 m3/h, odnosno preko etiri puta vie nego to je to
projektom zahtijevano. Ugradnja ventila koji osiguravaju konstantan protok, da bi se podesila
odgovarajua brzina protoka u svakoj od vakumskih pumpi, smanjila je potronju vode za oko
60.000 m3/godinje, to iznosi 7,5 % potronje vode u ovoj industriji.
Trokovi za vodu i otpadnu vodu smanjili su se, te je smanjena i potronja energije i habanje
vakumskih pumpi.
Jedno preduzee za preradu peradi, ustanovilo je da troi prevelike koliine vode. Regulatori
protoka postavljeni su kako bi se osigurao konstantan dovod vode u odreene procese, pri
brzini koja se zahtijeva u tom procesu, na taj nain pravei utede u potronji vode.

128
Primjenjivost
Regulatori protoka su vrlo primjenjivi na svim mjestima gdje se zahtijeva konstantan protok
pri odreenoj brzini. Elektromagnetni ventili mogu se koristiti u prehrambenoj industriji i
esto se koriste za kontrolu dovoda vode.
Utede
Uvoenje ventila koji osiguravaju konstantan protok u spomenuto postrojenje za proizvodnju
hrane, rezultiralo je utedom od 70.000 funti godinje, dok je period povrata investicije
iznosio manje od mjesec dana.
U postrojenju za preradu piletine, ugradnja regulatora protoka kotala je manje od 1.000 funti,
a utede su iznosile preko 10.000 funti godinje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja vode i drugi relevantni trokovi.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Ove mjere se jako puno primjenjuju u prehrambenoj industriji.

Koritenje mlaznica za vodu

Opis
Mlaznice za vodu se jako puno koriste u postrojenjima iz prehrambene industrije, npr. za
pranje i ponekad za odmrzavanje proizvoda, te ienje opreme tokom prerade. Minimiziranje
potronje vode i zagaenja otpadne vode moe se vriti putem pravilnog pozicioniranja i
usmjeravanja mlaznica. Koritenje senzora koji se aktiviraju samo pod odreenim
okolnostima (na primjer kada registruju prisustvo proizvoda), je vrlo vano, te njihova
ugradnja na odgovarajuim mjestima moe osigurati da se voda troi samo kada je to
potrebno.
Uklanjanje mlaznica sa mjesta na kojima se voda koristi za usmjeravanje hrane, i njihova
zamjena sa mehanikim ureajima moe smanjiti potronju vode i sprijeiti ulaenje
komadia hrane u vodu koja se treba preiavati na postrojenju za preiavanje otpadnih
voda. Osim toga, potronja vode moe se optimizirati putem monitoringa i odravanja pritiska
na mlaznicama.
Pritisak vode moe se prilagoditi u zavisnosti od rada jedinice koja zahtijeva najvei pritisak, i
odgovarajui regulator pritiska moe se ugraditi na svakoj radnoj jedinici kojoj je potrebna
voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i produkcija otpadne vode. Smanjeno zagaenje otpadne vode, npr.
zbog smanjenog perioda kontakta izmeu hrane i vode.
Operativni podaci
Kada se vri prerada bekih kobasica, nakon suenja na dimu zahtijeva se hlaenje. To se
obino vri tuiranjem kobasica u komorama za suenje, ili u nekoj drugoj, za to namijenjenoj
prostoriji. Velika koliina vode se esto koristi za ovu svrhu, ukoliko se koriste cijevi za
dovod vode. Potronja vode obino iznosi oko 3,5 m3/t. Koritenjem mlaznica i ugradnjom
mjeraa vremena moe se utedjeti na potronji vode. Da bi se izbjeglo bespotrebno troenje
vode, mlaznice trebaju biti dobro pozicionirane i usmjerene tako da sva voda ide pravo u
129
kobasice. Kada se hlaenje vri u komorama koje su dizajnirane striktno za ovu namjenu,
kobasice se mogu prskati sa sitnim esticama atomizirane vode, nakon ega se dovod vode
zaustavlja, i u komoru se puta zrak. To uzrokuje da voda na povrini kobasica ispari. Kada se
povrina osui, poinje novi ciklus prskanja i suenja. Ovom metodom prave se znaajne
utede u potronji vode.
Mlaznice se takoer koriste kada se kobasice pakuju u vakum. Maina za vakumsko pakiranje
koristi vodu za hlaenje, i to oko 0,2 m3/t kobasica. Odreivanje koliine vode, te ugradnja
mlaznica na tano odreenim mjestima minimizira potronju vode. Jo jedno mogue rjeenje
je da se sakupi i ponovo upotrijebi voda za hlaenje.
Primjenjivost
U sektoru prerade mesa, tehnika se koristi u proizvodnji kobasica.

8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala

Izbor sirovina koje minimiziraju otpad i tetne emisije u zrak i vode

Opis
Dio upotrijebljenih sirovina i pomonih materijala nai e se u vidu otpada, kao i na
postrojenju za preiavanje otpadnih voda. Pomoni materijali su svi materijali koji se
upotrjebljavaju u preradi, a koji se nee nai u finalnom proizvodu npr. materijali za ienje.
Najvei dio sirovina, koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji, su prirodni i oni esto
imaju visok sadraj organske materije, a njihov efekt na kopneni i vodeni okoli moe biti
znaajan.
U praksi, opcija upotrebe razliitih sirovinskih materijala je esto limitirana budui da su
materijali specificirani u recepturama, te postoji esto mali broj ili nijedna alternativa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpadnih sirovina, smanjenje zagaenja otpadnih voda i emisija neugodnih mirisa
Operativni podaci
Specifikacija sirovina koje se isporuuju postrojenjima iz prehrambene industrije moe biti
dogovorena sa dobavljaima, kao i specifikacija sirovina koja moe biti vraena dobavljau
(kako bi se nabavile koliine sirovina koje su potrebne, ali i omoguio povrat onih koje su
otpad ili viak) Ovo moe maksimizirati koliine sirovina koje zavravaju u proizvodu i
konsekventno minimizirati koliine koje zavravaju kao otpad ili kao nus produkti slabije
kvalitete za npr. ivotinjsku ishranu.
Ovo moe biti postignuto sa dobavljaima uz ostvarivanje kontrole kvalitete, tako da operator
brine i provjerava kvalitet sirovina koje ulaze u postrojenja iz prehrambene industrije.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Maksimizacija proizvodne dobiti i minimizacija trokova odlaganja otpada.

130
Odabir pomonih materijala
Hemikalije se takoer koriste u procesu proizvodnje hrane (npr. alkalizacija, neutralizacija).
Neke supstance koje se koriste u proizvodnji hrane su procijenjene da su visokog rizika u
okviru dostupne zakonske regulative EU 793/93/EEC. Ova procjena rizika odnosi se na rizike
po ljudsko zdravlje i okoli. Za supstance koje nisu procijenjene u okviru direktive
793/93/EEC, informacije o opasnostima o nesreama i rizicima moraju biti prikupljene od
drugih izvora, kako bi se osiguralo da su rizici minimalni i ponuene alternative za sluajeve
manjih nesrea, gdje je to izvedivo.
Preporuuje se zamjena koritenja kancerogenih, mutagenih i teratogenetskih sirovina.

Izbjegavanje upotrebe supstanci koje utjeu na smanjenje ozonskog omotaa npr. halogene
supstance
Opis
Halogene supstance su u irokoj upotrebi u prehrambenoj industriji, kod hlaenja,
odmrzavanja i zamrzavanja. Interakcija halogenih supstanci sa ozonom u zraku inicira
postavljanje zabrane na prodaju i upotrebu proizvoda i opreme koja sadri ove supstance.
Trenutano postoji prijedlog Europskog parlamenta i zajednice za regulaciju nekoliko
fluorinatnih gasova.
Ovi spojevi se zamjenjuju drugim rashladnim sredstvima kao to su amonijak i glikol, a u
nekim sluajevima i sa ohlaenom vodom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje rizika od smanjenja ozonskog omotaa i globalnog zagrijavanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Rizik od curenja amonijaka i glikola, koje moe prouzrokovati zdravstvene i sigurnosne
probleme.
Operativni podaci
Upotreba supstanci koje mogu izazvati smanjenje ozonskog omotaa, moe biti prevenirana i
minimizirana sa:
Upotrebom zamjene za takve supstance,
Ako su ipak primjenjuju supstance koje su opasne po ozonski omota, upotrijebiti
zatvorene linijske sisteme,
Zatvorenim sistemima u objektima,
Zatvaranjem dijelova sistema,
Kreiranjem parcijalnih vakuuma u zatvorenom prostoru i prevencija curenja u
sistemima,
Sakupljanjem ovih supstanci tokom tretmana otpada,
Koritenjem optimiziranih tehnika za preiavanje otpadnih gasova,
Pravilno upravljanje povratnim supstancama i otpadom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Postojee zakonodavstvo

131
8.2 TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje

Gaenje motora i rashladnog ureaja vozila tokom utovara/istovara i prilikom parkiranja

Opis
Rad motora i rashladnih ureaja vozila moe prouzrokovati neprijatnu buku. Ovo se moe
izbjei njihovim gaenjem tokom utovara, istovara i kada je vozilo parkirano. Ako je
neophodno odravati hladne ili smrznute uslove skladitenja u vozilu, ovo moe biti uraeno
koritenjem izvora energije iz pogona skladita ili parkinga.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija buke.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom utovara i istovara vozila kada ona rade ili ne rade (misli se na rashladna
vozila).
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje emisija buke

8.2.2 Odmrzavanje/otapanje

Odmrzavanje koritenjem recirkulacije i kretanja zraka

Opis
Voda koritena za odmrzavanje recirkulie u zatvorenom kolu uz ponovno koritenje. Zrak se
koristi da pokrene vodu tokom odmrzavanja. Pokazivai nivoa mogu biti instalirani da
kontroliu dotok vode u tank.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliina otpadne vode i tereta zagaenja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.

Odmrzavanje u tankovima sa toplom vodom sa mjehuriima zraka na dnu

Opis
Odmrzavanje se vri u tankovima koji su napunjeni vodom temperature 30-35C, dok se
vazduh uduvava sa dna. Pokazivai nivoa mogu biti instalirani da kontroliu dotok vode u
tank. Tok vode takoer utie na temperaturu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliina otpadne vode i tereta zagaenja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.

132
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova za potronju vode.

Odmrzavanje prskanjem
Opis
Odmrzavanje se postie prskanjem hrane vodom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliina otpadne vode i zagaenja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Povrina hrane moe postati suha, a tu su i nezasiene masti koje mogu oksidirati npr. kod
svinjetine.
Operativni podaci
U poreenju sa odmrzavanjem uranjanjem u tekuoj vodi, ovoj metodi je potrebno manje
vode, ali zahtijeva due vrijeme odmrzavanja i veu dodirnu povrinu.

Odmrzavanje sa vodom koja je 100 % zasiena zagrijanim vazduhom

Opis
Odmrzavanje je postignuto izlaganjem hrane vodi koja je 100 % zasiena vruim ili toplim
vazduhom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliina otpadne vode i tereta zagaenja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Energija se troi za proizvodnju mjehuria vazduha.
Operativni podaci
U poreenju sa odmrzavanjem uranjanjem u tekuoj vodi, ovoj tehnici je potrebno manje
vode, ali zahtjeva due vrijeme odmrzavanja i veu dodirnu povrinu.
Upotreba vrueg vazduha moe prouzrokovati ubrzani rast mikroorganizama na povrinskim
slojevima odmrznutog proizvoda, i onemoguiti resorpciju odmrznute vode. Osim to to
stvara ruan prizor, na taj nain se i, putem kapanja, gubi nutriciona vrijednost proizvoda.
Osim toga, povrina hrane moe se osuiti, a tu su i nezasiene masti koje mogu oksidirati
npr. kod svinjetine. Potronja energije je vea u poreenju sa drugim tehnikama odmrzavanja,
zato to se upotrebljava vru vazduh.

Odmrzavanje na vazduhu
Opis
Odmrzavanje se vri u hladnim prostorijama, na kontrolisanoj temperaturi, u trajanju 18-24
sati.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliina otpadne vode i tereta zagaenja.

133
Nepoeljni efekti na ostale medije
Energija se troi za odravanje kontrole temperature u hladnoj prostoriji.
Operativni podaci
Dokazano je da, kada se meso odmrzava u tankovima napunjenih vodom, izluuje se sok iz
mesa i dolazi do razaranja proteina. Odmrzavanje mesa u klimatizovanoj prostoriji na 0C je
bolje za kvalitet mesa, ali zahtjeva due vrijeme odmrzavanja i vee dodirne povrine.
Povrina mesa moe postati suha i nezasiene, a masti u svinjetini mogu oksidirati. Gubici se
mogu javljati tokom cijeenja soka iz mesa.

8.2.3 Dimljenje
Dimljenje je proces kuhanja, prezervacije ili poboljanja okusa proizvoda izlaganjem istog
dimu. Postoje dvije vrste dimljenja. Vrue dimljenje se obino izvodi na temperaturama od
65-120C i moe se koristiti za potpuno kuhanje proizvoda. Kod vrueg dimljenja se koriste
dimni generatori koji generiraju dim gorenjem i tinjanjem drveta. Hladni dim se obino izvodi
na temperaturi od 30-55C i koristi se za ouvanje kvalitete proizvoda, prezervaciju, ili
dodavanje okusa proizvodu. Za hladno dimljenje se koriste dimni generatori koji generiraju
dim tinjanjem drveta, dimnim kondenzatima (teni dim), frikcijom ili jako zagrijanom parom.
Koliina VOC (isparljivih organskih jedinjenja) zavisi od vremena trajanja postupka i vrste
dimnog generatora. Zavisno od metoda dimljenja odreuje se uticaj na okoli i utvruju mjere
za preiavanje zraka. Izabrana vrsta dimljenja odreuje okus koji se e se dobiti.
Ispuni plinovi iz dimnih pei se tretiraju spaljivanjem. Koliina upotrijebljene energije se
moe smanjiti koritenjem katalitikog sagorijevanja i toplotne rekuperacije.
Katran se deponuje na tapovima za dimljenje, na kojima su okaeni proizvodi, i na zidovima
komora za dimljenje. tapovi se iste u bubnju koji se konstantno okree i omoguava trenje
izmeu tapova kako bi se odstranio depozit. Katran se zatim uklanja pomou kontrolisanog
tano odreene koliine vode. Katran iz komora se skuplja i odlae kao hemijski otpad, a ne
kroz sistem preiavanja otpadnih voda.
Kolica za dimljenje se esto peru manualno vodom pod pritiskom. Koristi se i prostorija za
pranje u kojoj se skuplja i reciklira voda koja sadri deterdente za pranje. Kod finalnog
ispiranja voda se isputa u ureaj za preiavanje otpadnih voda. Moe se koristiti i tunel za
pranje u kojem se voda iz drugog koraka pranja ponovo koristi za predpranje.
Tabela 25 daje prikaz uticaja na okoli razliitih tipova dimnih generatora.

Tabela 25. Uticaj na okoli razliitih tipova dimnih generatora

Emisija u zrak Tretman Koliina ienje (koliina

katrana upotrijebljene vode/stepen
zagaenja otpadne vode)
Gorenje Velika koliina Potreban Velika Koliina upotrijebljene vode
drva VOC koliina i nastale otpadne vode
zavisi od naina ienja.
Tinjanje Vie od 200 Potreban Velika Koliina upotrijebljene vode
drva
134
 Emisija u zrak Tretman Koliina ienje (koliina
katrana upotrijebljene vode/stepen
zagaenja otpadne vode)
hemijskih koliina i nastale otpadne vode
komponenti zavisi od naina ienja.
Teni dim Smanjeno Znaajno Nema Smanjeno
stvaranje VOC i smanjen depozita
mirisa
Frikcija Smanjeno Nepotrebno Smanjeno Smanjeno, nisu potrebni
jako deterdenti
Jako Smanjeno Smanjeno Smanjeno Smanjeno
zagrijana
para

Dim nastao sagorijevanjem drva

Opis
Oprema za generiranje dima iz goreih drva se sastoji od komore sa dimnim generatorom.
Najjednostavnija izvedba je da proizvodi vise okaeni na nosae a da se ispod njih, na podu, u
odgovarajuim posudama, zapale drva ili briketi. Vatra se loi tako da se proizvodi
maksimalan dim, a da se izbjegne da plamen dotie proizvod. Temperatura proizvoda se
povea do 30C. Dimljenje moe trajati do 48 sati.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Isputeni zrak sadri veliku koliinu isparljivih organskih jedinjenja (VOC). Velika koliina
katrana se deponuje u dimnim komorama.
Operativni podaci
Dokazano je da sagorijevanjem piljevine nastaje dim sa velikom koliinom isparljivih
organskih jedinjenja (VOC). U otvorenim ili polu otvorenim sistemima koji se koriste, dovod
zraka je neophodan, a viak zraka se koristi prilikom ienja prije isputanja u zrak.
Kada se koriste drveni briketi u dimnim generatorima, dovod i temperatura zraka su,
normalno, povieni. Vie katrana se stvara i potreba za ienjem je samim time vea. U
ovom sluaju se zahtjeva i preiavanje zraka.
U Norvekoj su uraena istraivanja u kojima su vrene izmjene procesa dimljenja kako bi se
ustanovila stvarna potreba za dimom. Tako da je dimni generator zatvoren prije zavretka
procesa dimljenja to je dovelo do smanjenja potronje drvenih briketa sa 8,9 na 3,6 kg po
toni kobasica, bez promjene kvalitete proizvoda.

Dim nastao tinjanjem drva

Opis
Stvaranje dima dimljenjem tinjajuih drva ima dvije faze: disperznu tenu fazu i parnu fazu.
Prva faza sadri dijelove dima koji nisu znaajni za proces dimljenja. Parna faza je mnogo
znaajnija kod formiranja okusa.

135
Dimljenje se moe odvijati na dvije temperaturne vrijednosti: ambijentalnoj do 30C, i
povienoj temperaturi izmeu 50 i 90C. Toplota tinjanja drveta nije dovoljna da povisi
temperaturu iznad 50 do 90C, pa se dodaje ekstra toplota u vidu pare ili toplotnih
izmjenjivaa. Duina vremena dimljenja zavisi od vrste proizvoda koji se dimi. Neki
proizvodi izmeu procesnih koraka dimljenja zahtijevaju predsuenje ili suenje ili zrenja.
Kondicionirani zrak, kojem se temperatura i vlanost reguliu zagrijavanjem pomou cijevi sa
parom ili elektrinim grijaima, se koristi za kontrolu suenja proizvoda. Vrijeme zadravanja
proizvoda u komorama varira od jednog sata do nekoliko dana. Period dimljenja proizvoda
moe trajati od 15 minuta do 4 sata po fazi procesa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Parna faza sadri vie od 200 hemijskih komponenti, od kojih nisu sve identifikovane. Tu
spadaju organske kiseline, aldehidi, ketoni, alkoholi i policiklini hidrokarbonati. Katran se
deponuje u komorama za dimljenje.
Operativni podaci
Dimni generatori mogu biti male pei gdje se drveni briketi ili piljevina polagano dodaju na
podlogu od ve tinjajuih drva ili na elektrine grijae. Zrak cirkulie kroz pei i nosi dim u
dimnu komoru gdje se nalaze proizvodi. Dim izlazi iz komore kroz sistem ventilacije ili se
djelimino reciklira. U nekim sofisticiranim sistemima, oprema moe da sadri i jedinicu za
kondicioniranje zraka, koja provjetrava, zagrijava, hladi ili vlai zrak. Kod starijih naina
hladnog dimljenja pilota se obino pali direktno na podu komore u posebnim posudama.

Teni dim
Opis
Teni dim se proizvodi kondenzacijom dima, koja se vri pomou frakcione destilacije, kako
bi se smanjila koliina katrana i ostalih kontaminirajuih materija. Dobiveni rastvor se
razrjeuje vodom i prica na proizvod. U nekim sluajevima teni dim se dodaje u smjesu za
salamurenje i injektuje se u proizvod kako bi mu se poboljao okus.
Prednost toga da u proizvodu postoji okus dima bez dimljenja je u tome da se izbjegava unos
tetnih komponenti dima koje mogu otetiti zdravlje konzumenata. Kako nema emisije dima
tako nije potreban ni tretman preiavanja zraka.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak kao to su miris i VOC. Katran se ne stvara u ovom procesu.
Operativni podaci
Prilikom dimljenja Beke kobasice, emisija od 2-3 miliona mirisnih jedinica po ari je
izmjerena na peima u Danskoj koristei preista gasova (skruber), u odnosu na 100.000
mirisnih jedinica koje su izmjerene kada se koristio teni dim. To nam sugerira da se miris
moe eliminisati koristei teni dim. Naravno treba uzeti u obzir da teni dim proizvodi okus
koji je razliit od okusa koji se stvara konvencionalni dimljenjem, i da kao takav ne mora biti
prihvaen od strane konzumenata, glede okusa i mirisa. Nije mogue u svim sluajevima
koristiti teni dim prilikom proizvodnje mesnih preraevina.
Primjenjivost
iroko se koristi u mesnoj industriji npr. proizvodnji Bekih kobasica.

136
Frikcioni dim
Opis
Dim se stvara frikcijom izmeu drva i brzo rotirajuih grubih cilindara dovodei do pirolize.
Dobiveni dim je blag i ne sadri nikakve karcinogene komponente. Proces se moe voditi u
zatvorenom sistemu sa recirkulacijom, tako da nije potrebno vriti naknadno sagorijevanje ili
upotrebljavati neki drugi sistem preiavanja. Ova metoda je u mogunosti da mnogo
preciznije vri kontrolu koliine proizvedenog dima, mijenjanjem pritiska izmeu tokova ili
diskova i drva.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje upotrebe energije i vode. Smanjenje tereta zagaenja otpadnih voda. Smanjenje
koliina katrana.
Operativni podaci
Koliina upotrebljene energije sa smanjuju za 50 % ovom metodom. Kao rezultat upotrebe
blagog dima depozit katrana u komorama za dimljenje se smanjuje za 10 % u odnosu na
depozit koji se stvara upotrebom vrstih drva. Samim tim ienje je mnogo lake, i
izbjegnuta je potronja jakih sredstava za ienje. Pojavljuje sa manje organskih komponenti
u otpadnoj vodi, i voda je sauvana time da su dui intervali izmeu dva ienja.

Dim iz jako zagrijane pare

Opis
Piroliza drvenih briketa/pilote se takoer moe prenositi pomou jako zagrijane pare koja se
puta iznad briketa i koja nosi dim do proizvoda i tako formira njegov okus. Time se smanjuje
broj komponenti dima, te omoguava da se viak dovedenog zraka svede na minimum. Kako
se viak pare moe kondenzovati, tako je i izlaz manji. ienje je takoer lake uzimajui u
obzir da se stvara manje koliina katrana u komorama.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak. Smanjenje stvaranje katrana.

8.2.4 Kuhanje
Nekoliko tehnika koje se primjenjuju u industriji prerade mesa prikazane su u narednim
poglavljima. Ove tehnike se koriste za kuhanje mesa, prije procesa pasterizacije i sterilizacije
u konzervama.

Vodena kupatila-kljuala voda

Opis
Vodena kupatila omoguavaju najbolju moguu homogenizaciju prilikom zagrijavanja
proizvoda. Meutim, potapanje proizvoda u vruu vodu prouzrokuje gubitak na teini
proizvoda, kao i rastvaranje proteina i masti u vodi. Oni se mogu odvajati sa povrine kako bi
se ponovo upotrijebili, te kako bi se izbjegla vea kontaminacija otpadne vode. Ovaj nain
poveava mogunost ponovne upotrebe vode za kuhanje. Ponovna upotreba vode za kuhanje
se takoer moe poveati ugradnjom posebnih membrana za preiavanje vode.

137
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje tereta zagaenja otpadnih voda. Mogunost iskoritenja
nusproizvoda iz otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Kuhanje u vodenim kupatilima zahtijeva veliku koliinu vode i energije.
Operativni podaci
Koritenje vodenih kupatila za kuhanje mesa, proizvodi otpadnu vodu kontaminiranu
mastima, proteinima i komadiima mesa.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektoru prerade mesa.

Vodena kupatila-kuhanje u vodi umjesto u salamuri

Opis
Kuhanje u vodi umjesto u salamuri smanjuje salinitet otpadne vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen salinitet otpadne vode.
Operativni podaci
Kuhanje u salamuri je neophodno kod nekih receptura.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektoru prerade mesa.

Pei sa tuevima
Opis
Pei sa tuevima postiu dobru uniformnost zagrijavanja, a koriste manje vode i energije nego
vodena kupatila. Zagrijavanje se vri simultanim isputanjem zagrijane vode kroz tueve i
stvaranjem zasiene pare koja se die iz zagrijanog prihvatnog bazena, koji se nalazi na dnu
pei.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije u odnosu na vodena kupatila.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja energije za stvaranje pare.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektoru prerade mesa.

138
Pei sa parom
Opis
Pei sa parom su sline peima sa tuevima samo to ne koriste vodu. Zagrijavanje se vri
parom koja se stvara zagrijavanjem vode u prihvatnim bazenima. Kuhanje u pari smanjuje
upotrebu vode i stvaranje otpadnih voda i njihovog zagaenja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliine otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja energije za stvaranje pare.
Operativni podaci
Koritenjem pei sa parom za kuhanje mesa dovodi do stvaranja otpadne vode optereene
mastima, proteinima i dijelovima hrane.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektoru prerade mesa.

Pei sa vruim zrakom

Opis
Pei sa vruim zrakom imaju ugraen sistem za recirkulaciju vrueg zraka, koji se dobiva
prolaskom zraka preko toplotnih izmjenjivaa, i izlaz za paru, koja slui za regulaciju
vlanosti povrine proizvoda. Pei sa vruim zrakom prenose toplotu mnogo bre, nego druge
pei, tako da se vrijeme kuhanja i temperatura kuhanja mogu smanjiti, to dovodi do
smanjenja potronje energije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektoru prerade mesa.

Mikrovalne pei
Opis
U mikrovalnim peima, hrana se zagrijava prolaskom mikrotalasa kroz nju. Rezultat toga je
generiranje toplote unutar hrane to uzrokuje brzo kuhanje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektoru prerade mesa.

139
 8.2.5 Prenje

Recirkulacija i sagorijevanje izlaznih gasova

Opis
Emisije u zrak zavise od radne temperature prenja npr. visoke temperature prenja od 180 do
200C e dovesti do breg razlaganja uljnih produkata nego kod prenja na niim
temperaturama. Zrak iznad praa se izvlai pomou ventilatora. Ispusni zrak sadri VOC, a
moe prouzrokovati i neugodne mirise. Regeneracija ulja i toplote, te recirkulacija izlaznih
gasova minimiziraju ove emisije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak, ukljuujui i neugodni miris. Regeneracija ulja. Regeneracija
energije. Recikliranje izlaznih gasova.
Operativni podaci
Kao primjer, kada se vri kontrolisani proces prenja, osigurano je da zavretak procesa
prenja bude kada se postigne da se finalni udio vlage nalazi u kritinom podruju od 1-2 %,
koje vodi do minimizacije emisije u zrak. ta vie, da bi se utedila energija, izmjenjiva
toplote se montira u izlazni dio praa.
Primjenjivost
Primjenjivo u procesima prenja mesa.

8.2.6 Konzerviranje u konzerve, flae i tegle

Izostavljanje kuhanja prije konzerviranja u konzerve, flae i tegle mogue je ako se hrana
moe kuhati u toku sterilizacije
Opis
Prije konzerviranja u konzerve, flae i tegle, hrana treba biti skuhana. Vodeno kupatilo,
polivanje toplom vodom, para, topli vazduh, mikrotalasna penica se koristi za fazu
predkuhanja. Predkuhanje moe biti izostavljeno ako se hrana moe kasnije kuhati u toku
sterilizacije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije. Smanjeno stvaranje otpadnih voda i zagaenja.
Operativni podaci
Okolnosti koje omoguavaju da se predkuhanje izostavi i da se kuhanje izvri u toku procesa
sterilizacije, zavisi od faktora kao to su veliina komada hrane; veliina konzerve, flae i
tegle; recepta; obezbjeivanje kvaliteta proizvoda; duine vremena sterilizacije.
Primjenjivost
Velika primjena u prehrambenoj industriji, za hranu koja se konzervie kuhanjem.

Automatsko punjenje koje objedinjuje recirkulaciju tenosti koja se prospe pri punjenju

140
Opis
Za hranu koja se konzervira u tenosti, automatski sistem punjenja moe da se koristi spojen
sa zatvorenom krunom recirkulacijom prosute tenosti , kao to je sos, rasol ili ulje.
Ostvarene okolinske koristi
Koritenje tople vode dovodi do smanjenja potronje vode i energije. Smanjenje tereta
zagaenja otpadnih voda, te se tedi na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.
Operativni podaci
Kontaminacija vode npr. u sterilizatoru uslijed prosutog materijala na stranama konzervi
smanjuje mogunost ponovne upotrebe te vode.
Primjenjivost
iroka upotreba. u konzerviranju mesa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.

Nadoknada plivajueg ulja prilikom pranja napunjenih konzervi, flaa i tegli

Opis
Napunjene konzerve, flae i tegle se peru vodom i deterdentom da bi se oprale od sadraja
koji se prospe prilikom punjenja kao to je sos, rasol i ulje. Koliina vode koja se upotrijebi
zavisi od toga kako se rukuje konzervama, flaama, teglama i hranom. Plivajue ulje moe biti
nadoknaeno iz rezervoara za ienje. Ovo poveava mogunost recirkulacije rastvora vode i
deterdenta i smanjivanje zagaenja otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda, te uteda na tretmanu za
preiavanje otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjuje se u ienju konzervi, flaa, tegli koje su napunjene sa biljnim uljem, hrana koja
sadri masti ili ulja ili koja je konzervirana u ulju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.

Prekidna sterilizacije nakon punjenja konzervi, flaa i tegli

Opis
Napunjene i hermetiki zatvorene konzerve, flae i tegle, stavljaju se u koeve u sterilizatoru
npr. u serijama koje su uobiajene za autoklav i zagrijava se do podeene temperature za
vrijeme koje je potrebno obezbjediti odgovarajuu sterilizaciju i konzervaciju proizvoda.
Neka hrana moe se kuhati u toku ovog procesa. Poslije sterilizacije konzerve, flae i tegle se
hlade na temperaturu od 25-35 C sa hlorisanom vodom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda.

141
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadna voda moe da sadri ulje, rasol i sos poslije sterilizacije, ako konzerve nisu
prethodno dobro oprane.
Operativni podaci
Da bi se minimizirala upotreba vode, koriste se autoklavi sa kapacitetima za skladitenje vode.
Voda recirkulie za hlaenje konzervi i ponovo se koristi u operacijama ienja kada se ona
ne moe vie koristiti za sterilizaciju.
Primjenjivost
iroka primjena u konzervisanju mesa.

Kontinuirana sterilizacija poslije punjenja konzervi, flaa i tegli

Opis
Kontinuirana sterilizacija omoguava kontrolu uslova procesa i zato daje vie ujednaene
proizvode. Oni produkuju postepene promjene u pritisku unutar konzerve, flae i tegle, manje
deformacije na spojevima u poreenju sa serijskom opremom.
Kontinuirana sterilizacija npr. ureaj za kuhanje i hlaenje (cooker-cooler) moe se
razlikovati neznatno u dizajnu i veliini i radi kontinuirano. U neke modele mogu se smjestiti
vie od 25.000 konzervi, flaa i tegli. Oni ih prenose na trakasti transporter kroz tri sekcije
tunela sa razliitim pritiskom za predzagrijavanje, sterilizaciju i hlaenje. Hrana se moe
kuhati u toku predzagrijavanja i sterilizacije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, energije i koliina otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadna voda moe da sadri ulje, rasol i sos poslije sterilizacije, ako konzerve nisu
prethodno dobro oprane.
Operativni podaci
Kada se koristi kontinualni sterilizator, npr. cooker-cooler voda se kontinuirano ponovo
koristi i dodaje da bi se nadoknadila koliina vode koja se gubi evaporacijom , to predstavlja
kontrolu upotrebe vode i energije. Voda se upotrebljava za ienje kada se ona ne moe vie
da koristi u sterilizaciji.
Glavni nedostatak kontinuirane sterilizacije ukljuuje velike zalihe u procesu koje bi se
izgubile kada bi se kvar desio i u nekim sluajevima problem sa korozijom i kontaminacijom
termofilnim bakterijama moe da se javi, ako odgovarajue preventivne mjere nisu
primijenjene.
Primjenjivost
iroka primjena u konzervisanju mesa.

142
 8.2.7 Rashlaivanje

Upotreba ploastog izmjenjivaa toplote sa amonijakom za predhlaenje ledene vode

Opis
Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje. Koliina energije koja se troi za proizvodnju
ovakve vode moe se smanjiti instaliranjem ploastog izmjenjivaa toplote da bi se prethodno
ohladila ledena voda koja se vraa sa amonijakom, prije konanog hlaenja u akumulirajuem
rezervoaru ledene vode sa spiralnim evaporatorom. Ovo je zasnovano na injenici da je
temperatura isparavanja amonijaka via u ploastom rashlaivau nego kada se koriste spirale,
tj. -1,5 0C umjesto -11,50C.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Upotreba amonijaka ukljuuje rizike. Istjecanje se moe sprijeiti odgovarajuim dizajnom,
operacijom i odravanjem.
Operativni podaci
Smatra se da kapacitet postojeeg sistema sa ledenom vodom moe da se povea bez
poveanja kapaciteta kompresora, i to instaliranjem ploastog rashlaivaa za predhlaenje
povratne ledene vode.
Primjenljivost
Ovaj sistem se normalno koristi u svim novim pogonima i postrojenjima, ali se moe
upotrijebiti i u postojeim.
Utede
Cijena zavisi od postojeeg sistema ledene vode i kapaciteta.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja elektrine energije i/ili poveanje kapaciteta hlaenja, bez potrebe za
investicijama u novi rezervoar za ledenu vodu.

Upotreba hladne vode iz rijeke ili jezera za predhlaenje ledene vode

Opis
Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje. Hladna voda iz rijeke ili jezera se moe koristiti
za predhlaenje ledene vode.
Ostvarene okolinske koristi
Potronja elektrine energije je neto smanjena, zavisno od temperature rijene vode.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potrebna je energija za pumpanje vode do rashladnog tornja. Rijena voda se vraa
nezagaena ali sa malo poveanom temperaturom.
Primjenljivost
Primjenljivo kad su pogoni locirani blizu rijeke sa hladnom vodom.

143
Utede
Sistem zahtijeva cijevi do rijeke i nazad, kao i efikasan sistem za pumpanje i
cisternu/rezervoar za skladitenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

8.2.8 Zamrzavanje

Efikasnost upotrebe energije za duboko smrzavanje

Najvie utede energije se moe postii u hlaenju i smrzavanju. Utede su mogue korektnim
podeavanjem radnih parametara kao to su temperatura isparavanja, brzina transportne trake i
snaga uduvavanja hladnog vazduha u tunelu za smrzavanje. Ovo zavisi od proizvoda koji se
prerauje i od protoka. Potronja energije u elektrinim sistemima u tunelima za smrzavanje
se moe drati na najniem moguem nivou biranjem frekvencijskih konvertora na ureajima
za uduvavanje, na distributivnom transporteru i instaliranjem osvjetljenja visoke efikasnosti i
niske potronje energije.

Smanjenje pritiska kondenzacije

Opis
Efikasnost ili COP zamrzivaa se uglavnom odreuje pritiskom isparivaa i pritiskom
kondenzacije. Smanjenje pritiska kondenzacije poveava COP i smanjuje potronju elektrine
energije. Pritisak kondenzacije se dri to niim obezbjeivanjem dovoljnog broja
kondenzatora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih
proizvoda.

Smanjenje temperature kondenzacije

Opis
Smanjenje temperature kondenzacije poveava COP i smanjuje potronju elektrine energije.
Ovo smanjenje se moe postii podeavanjem adekvatnog kapaciteta baterija kondenzatora
tako da se, ak i ljeti kad je sezona za sektor povra, moe postii dovoljno niska temperatura
kondenzacije.
Niske temperature se takoer mogu ouvati odravanjem kondenzatora istim i zamjenom
onih koji su dosta zahrali. Blokirani kondenzatori dovode do poveanja temperature
kondenzacije i takoer opada kapacitet hlaenja, tako da se ne moe postii traena
temperatura.
Osiguravanjem da to hladniji vazduh ulazi u kondenzatore doprinosi smanjenju temperature
kondenzacije. to je topliji vazduh koji ulazi u kondenzator time je via je temperatura
kondenzacije. Ovo se moe minimalizirati zaklanjanjem kondenzatora ukoliko je potrebno,

144
osiguravanjem da topli vazduh ne cirkulie opet, i uklanjanjem svega to spreava protok
vazduha i zamrzavanje nou.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Smanjenje temperature kondenzacije za 10C poveava COP za 2 %. Smanjenje temperature
kondenzacije za 50C dovodi do pada potronje elektrine energije od 10 %.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih
proizvoda.

Rast temperature isparavanja

Opis
Podizanje temperature isparavanja poboljava uinkovitost koritenja energije. Da bi se to
postiglo, moe se izvesti istovremena optimizacija raznih tunela za zamrzavanje. Ova
optimizacija treba da se preduzme opet nakon iskljuenja tunela, prerade drugog proizvoda i
postavljanja novog protoka.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Smatra se da ako se temperatura isparavanja povea za 10C, COP se poveava za 4 % i
kapacitet hlaenja se podie za 6 %.
Jedna flamanska studija o potronji energije tokom zamrzavanja povra u tunelu za
zamrzavanje, pokazuje da se najvea uteda postie podeavanjem temperature isparavanja,
vremena u toku kojeg je povre u tunelu za zamrzavanje, protoka vazduha u odnosu na protok
povra i vrste povra. Ova studija takoer pokazuje da nije uvijek neophodno podesiti
temperaturu isparavanja na najnii nivo, tj. -40 0C, da bi se postigao dobar kvalitet
zamrzavanja. Dalje, veoma je bitno nadgledati temperaturu proizvoda nakon njegovog
prolaska kroz tunel za zamrzavanje. Niske temperature, tj. manje od -18 0C nisu neophodne
poto e se povre na kraju uvati u ogranienom prostoru na -18 0C. Visoke temperature, tj.
preko -16 0C, dovode do loijeg kvaliteta zamrzavanja. U najgorem scenariju, cijela masa se
moe zamrznuti zajedno tokom uvanja u sanducima.
1. Podesiti temperaturu isparavanja na najnii nivo (tj. -40 0C),
2. U svakom tunelu, podesiti ventilatore na najveu moguu brzinu bez izazivanja
gubitaka proizvoda,
3. U svakom tunelu, podesiti brzinu transportera,
4. Mjeriti temperaturu proizvoda nakon prolaska kroz tunel za zamrzavanje,
5. Ako su temperature svih proizvoda manje od -18 0C, onda treba poveati
temperaturu isparavanja dok se ne postigne temperatura proizvoda od -18 0C u
jednom tunelu,

145
 6. Smanjiti protok vazduha u drugim tunelima dok se ne postigne temperatura
proizvoda od -18 0C nakon prolaska kroz tunel,
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.

Upotreba visoko efikasnih motora za rad ventilatora

Opis
Motori za pokretanje ventilatora su postavljeni u tunelu za zamrzavanje. Elektrina energija
koja napaja motore stoga mora da se troi u jedinici za zamrzavanje. Izborom ovakvih visoko
efikasnih motora za pogon ventilatora ne samo da se direktno tedi elektrina energija, tj.
manje je troe ventilatori, nego se i indirektno tedi, i to kroz manju koliinu proizvoda za
hlaenje u jedinici za hlaenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.

Smanjenje rada ventilatora tokom kratkih prekida u proizvodnji

Opis
Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa dostavljanjem u zamrziva u
procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda,
bitno je drati prazni tunel za zamrzavanje na dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi
se ovo postiglo, treba ostaviti ventilatore da rade, ali se protok vazduha moe smanjiti. Da bi
se to uradilo, motori sa regulisanom brzinom rotacije se mogu podesiti na najniu moguu
frekvenciju. Uz to, moe se iskljuiti nekoliko ventilatora. Ovo smanjuje potronju elektrine
energije od strane ventilatora i jedinice za hlaenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Svako smanjenje snage ventilatora za 1 kW ima za rezultat utedu od oko 1,4 do 1,6 kW.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.

Rad bez automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji

Opis
Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa dostavljanjem u zamrziva u
procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda,
bitno je drati prazni tunel za zamrzavanje na dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi
se smanjila potronja elektrine energije tokom ovih prekida, automatsko odmrzavanje
isparivaa se moe iskljuiti poto u praznom tunelu za zamrzavanje ima malo ili ak nimalo

146
prenosa vlage ili vode, tj. voda se jedino prenosi kroz ulaz i izlaz hrane. Ovim se izbjegava
ponovno hlaenje isparivaa nakon odmrzavanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Predmetni ispariva je teine oko 2 tone i napravljen je od elika. Da bi se ova masa ponovno
ohladila sa 15 do -35 0C potrebno je oko 13,33 kWh (48 MJ) hlaenja. Ipak, iskljuivanje
automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji dovodi do utede u potronji
kompresora, tj. uteda od 5 do 9 kWh se moe ostvariti po isparivau koji nije odmrzavan.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.

8.2.9 Ambalairanje i punjenje

Ekstenzivno ambalairanje koristi se u itavoj prehrambenoj industriji jer gotovi proizvodi
moraju biti upakovani na odgovarajui nain za distributere i kupce ne samo iz higijenskih
zahtjeva, ve da pakovanje sadri neophodne informacije o proizvodu, da bude privlano za
kupca i da zaiti proizvod, a takoer i da pokae ime marke, te da bude dosta primjetljivo u
esto vrlo okrutnim trinim uslovima. Ovo ukljuuje kako vea pakovanje tj. pakete, tako i
pojedinane ambalae. Higijenski uslovi moraju biti zadovoljeni, slijedei osnovne HACCP
principe.

Izbor ambalanog materijala

Opis
Ambalani materijali mogu biti izabrani da minimiziraju uticaj na okolinu. Da bi se otpad
minimizirao, treba uzeti u obzir teinu i volumen svakog materijala, kao i mogunost za
ponovnu upotrebu, odnosno reciklau.
Na izbor ambalanog materijala moe uticati mogunost ponovnog koritenja, ime se
direktno smanjuje koliina otpada. Lako se mogu izabrati materijali koji se recikliraju,
pokuati ne koristiti sloene materijale, obiljeiti ambalau navodei koritene materijale, te
smanjiti neeljene kontaminacija materijala, npr. papirne naljepnice na plastinoj ambalai.
Izbor ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II
Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC. Aneks ukljuuje minimiziranje prisustva tetnih i
drugih opasnih supstanci i materijala, s obzirom na njihovo prisustvo u emisijama, pepelu ili
otopinama, kada se pakovanja ili ostaci spaljuju ili odlau, te sadri maksimalno dozvoljene
koncentracije za sadraj kadmija, ive, olova i esterovalentnog hroma.
Treba uzeti u obzir pogodnosti koritenja materijala za reckliranje i/ili kompostiranje, tj.
njegove biodegradacije i/ili za proizvodnju energije tj. njegove kalorine vrijednosti.
Direktiva o ambalanom otpadu 94/64/EC sadri sve potrebne detalje. Materijali i
kombinacija materijala utiu na pranjenje, sakupljanje, sortiranje, razdvajanje i recikliranje,
te potrebne zapremine za narednu upotrebu. Na primjer, prirodni materijali kao to su drvo,
drvena vlakna, pamuna vlakna, papirna pulpa i juta, koji nisu bili hemijski modificirani,
mogu se bez detaljnog testiranja prihvatiti za biorazgradnju.

147
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje neobnovljivih materijala i smanjenje stvaranja otpada. Smanjenje
trokova odlaganja otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ambalaa predviena za ponovnu upotrebu esto je tea nego ambalaa za jednu upotrebu,
tako da e moda biti potrebna dodatna energija za njegovo rukovanje i transport. Ambalau
koja moe doi u kontakt sa proizvodom, treba prije ponovne upotrebe oistiti, za to je
potrebno koritenje vode i deterdenata, a to nadalje proizvodi otpadne vode.
Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja u prehrambenoj industriji.
Kljuni razlozi za implementaciju
Postojee zakonodavstvo, Direktiva 94/62/EC.

Optimizacija plana ambalairanja u cilju smanjenja koliine otpada

Opis
Sprijeavanje zagaenja u odnosu na ambalani otpad se posmatra koristei hijerarhiju
postupka sa otpadom, dakle izbjei ambalairanje; smanjiti ambalairanje; ponovno koristiti
ambalau i reciklirati ambalau.
Optimalna koliina primarne i sekundarne ambalae moe se koristiti uzimajui u obzir
veliinu proizvoda, oblik, teinu zahtjeva distribucije i izabrani ambalani materijal.
Ambalaa se moe izabrati da odgovara svrsi, minimizira koliine upotrebljenog materijala za
pakovanje, maksimizira koliinu proizvoda po paleti i optimizira dranje u skladitu.
Ovo se moe uiniti uz istodobno osiguranje da ambalaa kontinuirano daje traeni stepen
zatite za proizvod i bez poveanja rizika otpada proizvoda. Izbor ambalae i ambalanog
materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II Direktive o
ambalanom otpadu 94/62/EC. Jedan nain da se to postigne je raditi na usaglaavanju
standarda kao to su EN 13428 Ambalairanje Specifini zahtjevi za proizvodnju i sastav
sprijeavanje smanjenjem izvora (rad na ovom standardu postie ispunjenje treeg cilja
Aneksa II(1) Direktive i EN 13432 Ambalairanje - zahtjevi za ambalairanje koje se moe
povratiti kroz kompostiranje i biodegradaciju ema testiranja i kriteriji ocjene za konano
prihvatanje ambalae.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje materijala za ambalairanje i smanjenje otpada u pogonima i na mjestu
raspakiranja.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena upotreba pakovanja.

148
Razdvajanje ambalanog materijala u cilju optimizacije upotrebe, ponovne upotrebe, povrata,
recikliranja i odlaganja
Opis
Isporuioci sirovina, pomonih materijala i hemikalija za ienje mogu uzeti natrag svoje
prazne posude izraene na primjer od plastike, drveta ili metala, za recikliranje. Ovo moe biti
lake za operatore pogona i isporuioca ako urede da se koriste posude najvee mogue
veliine. Pored toga, koriteni ambalani materijali, ako su odvojeni od drugih materijala, ako
se ne mogu ponovno koristiti mogu se poslati na recikliranje.
Odvajanje ambalanog otpada moe stvoriti mogunosti da se otpad reciklira i smanji koliina
koja se alje na odlagalita otpada. On se moe ak i prodati. Postupak moe biti jednostavan
kao to je npr. postavljanje papira, drveta, plastike i hrane u odvojene kontejnere. Alternativno
to moe ukljuiti sloeniji postupak kao to je upotreba sprave za kvaenje u cilju odvajanja
ambalae od proizvoda.
Ostvarene okolinske koristi
Sprjeavanje nastanka otpada, lake recikliranje ambalae i prehrambenih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako se prazne posude vraaju bez ienja nema meusobnih neeljenih efekata. Posuda koja
dolazi u direktan kontakt s hranom treba udovoljavati traenim higijenskim standardima, te se
treba prije ponovne upotrebe oistiti. Ovo moe izazvati emisije praine, koritenje
hemikalija, nastanak otpadne vode i koritenje energije. Prijevoz natrag od korisnika do
snabdjevaa obuhvata efekat na okolinu.
Operativni podaci
Potrebno je da preduzea imaju aranmane kao to je sistem zatvorene petlje gdje povratni
prevoz omoguava da se ambalaa vrati za ponovnu upotrebu. Ovo je obino efektivnije gdje
je udaljenost prevoza relativno kratka.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima u prehrambenoj industriji koji koriste
raznovrsne ambalane materijale.
Utede
Ekonomski podaci razlikuju se od mjesta do mjesta i zavise od dogovorenih uslova sa
isporuiocem i/ili operatorom za recikliranje otpada. Smanjeni su trokovi odlaganja i obrade
otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
eme sprjeavanja i recikliranja otpada, zakonodavstvo koje je vezano za upravljanje
otpadom. Smanjuje se stvaranje otpada, te trokovi odlaganja.

Optimiziranje efikasnosti linije za pakovanje

Opis
Loe konstruisane i voene linije za pakovanja ine da mnoga preduzea gube i do 4 % svog
proizvoda i ambalae. Da bi se poboljala efikasnost i produktivnost, te da bi se smanjio otpad
pojedine maine treba tano specificirati tako da rade skupa kao dio ukupnog efikasnog plana.

149
Vano je odravati da najsporija maina u proizvodnoj liniji radi sa maksimalnim
kapacitetom. Idealno je ako ona nikad ne oskudijeva materijalom za rad. Efikasnost linije za
pakovanje moe se kontrolirati npr. sedmino mjeriti indikatore kljune za rad, npr. odnos
proizvodnje i otpada. Moe se napraviti dijagram optimalnih i stvarnih vrijednosti za mainu
za pakovanje, da se identificira da li maina radi sa optimalnom efikasnou. Mogu se takoer
ucrtati i druge vrijednosti da se pokae pouzdanost pojedinih maina. Kljuni indikatori
kvalitete rada mogli bi biti broj neispunjenih zahtjeva u smjeni ili danu i vrijeme zastoja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje ukupnog otpada od pakovanja u pogonima iz prehrambene industrije.
Primjenjivost
Primjenjivo na sve pogone u prehrambenoj industriji, tj. nove i postojee koje imaju maine
za automatsko punjenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje otpadnih proizvoda i pakovanja, kao i uteda trokova.

Minimiziranje otpada optimiziranjem brzine linije za pakovanje

Opis
Rad linije za pakovanje moe se optimizirati i postaviti odgovarajua brzina maina, da se
osigura da se proizvod odvaga u tanom odnosu koji je u skladu sa radom opreme za toplotno
zatvaranje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpadnih proizvoda i ambalae.
Primjenjivost
Primjenjivost u svim pogonima prehrambene industrije koji koriste nain zatvaranja i
punjenja mainom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Poboljana efikasnost proizvodnje.

Koritenje kontrolnih vaga u cilju prevencije od prepunjavanja ambalae

Opis
Koritenjem kontrolnih vaga moe smanjiti koliinu proizvoda izgubljenog zbog
prepunjavanja. Prepunjavanje moe dovesti do gubitaka proizvoda, zbog prelijevanja, te ulaza
ambalanog materijala, koji postaje blokiran u zatvaraima, i kontaminira ih kod mainskog
naina zatvaranja proizvoda. Ovo moe dovesti do prosipanja ili potrebe da se proizvodi
odbace. Mogu se koristiti tehnike kao to je kontrola statistikim procesom da se prati
prepumpavanje i oznai kada maina trai podeavanje. Ovo se moe postii takoer preko
izvjebanog paljivog rukovaoca koji odrava optimalno postavljanje na maini za punjenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpada kod punjenja ili kontaminacije ambalanih zatvaraa.

150
Operativni podaci
Na osnovnoj maini koja radi na punjenju od 400 g, standardna devijacija je od 0,5 g, tj. 0,125
%. Na starijoj maini vrijednosti devijacije mogu biti vie tj. izmeu 0,15 i 0,25 %.
Primjenjivost
Primjenjivost u svim postrojenjima sa automatskim mainama za punjenje.
Utede
Utede se postiu tim to se ne puni vie nego to je potrebno i to se smanjuju gubici zbog
prosipanja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Pridravanje zakonskih normi u mjeriteljstvu.

8.2.10 Proizvodnja energije i potronja

Efikasnost toplotnog generatora

Efikasnost je definirana kao odnos ulazne i izlazne energije procesa. Efikasnost toplotnog
generatora moe se opisati kao odnos izmeu energije oduzete fluidu pri emu se uzima u
obzir toplota i ulazna energija goriva, procijenjen na niskoj kalorinoj vrijednosti snage.
Tipian metod za kalkulaciju efikasnosti toplotnih generatora je tzv. indirektna metoda. Ova
metoda je bazirana na konvencionalnoj evaluaciji gubitaka putem mjerljive toplote u dimu,
nepotpunog sagorijevanja i disperzije sa zidova toplotnog generatora.
Za evaluaciju gubitaka na dimnjaku i gubitaka zbog nepotpunog sagorijevanja, generalno se
pribjegava mjerenju dva od sljedeih parametara, npr. O2, CO2 i CO, a oni se koriste za izradu
procentualnog gubitka na nain kako se to prikazuje u Ostwaldovom dijagramu sagorijevanja.
Gubici uslijed disperzije kroz zidove toplotnog generatora su generalno konstantni sa
promjenama u napajanju i mogu se evaluirati koristei dijagrame dobivene od proizvoaa
kotlova.
Kontrole za procjenu efikasnosti nadzornog ureaja su sljedee:
analize dima i O2,
koritenje sagorijevanja goriva i zraka,
pritisak, temperatura i kapacitet toplotnog prenosnog medija u grijau, npr.
diatermikog ulja, i toplotnog prenosnog fluida do korisnika, npr. pare ili super
zagrijane vode.

POBOLJANJE EFIKASNOSTI TOPLOTNOG GENERATORA

Opis
Efikasnost toplotnog generatora moe se poboljati smanjenjem gubitaka ili poveanjem
efikasnosti transfera toplote putem medija za prijenos toplote. Za smanjenje gubitaka u dimu,
temperatura dima do dimnjaka moe se smanjiti, tako se smanjuju gubici u formi mjerljive
toplote. Takoer, suvini zrak moe biti regulisan podeavanjem potreba baziranih na protoku
ulaznog goriva, za smanjenje gubitaka nastalih nekompletnim sagorijevanjem.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i emisija u zrak.
151
Operativni podaci
U postojeim postrojenjima, efikasnost bi mogla porasti od 85 do 90 % uz smanjenje nivoa
emisija CO2 od 5,5 do 6,5 %. U novim postrojenjima, efikasnost bi mogla biti vea od 91 %
uz smanjenje nivoa emisije CO2 vie od 7,6 %.
Dodatno, predgrijavanjem zraka za sagorijevanje pomou dima ostvaruje se poveanje
efikasnosti od 2 % za svakih 50 C smanjenja temperature dima. Temperature predgrijanog
zraka obino variraju izmeu 170 i 200 C.
Kod postojeih grijaa sa korektnim sagorijevanjem, moe se ostvariti efikasnost od 90 %.
Kod novih grijaa koji koriste diatermiko ulje sa ponovnim koritenjem dima za
predgrijavanje zraka za sagorijevanje, mogu se ostvariti parametri efikasnosti od 92 % u
uslovima ekonominog rada i 91 % u uslovima maksimalnog rada.
Primjenjivost
Primjenjivo za postojea i nova postrojenja i pogone iz prehrambene industrije.
Utede
Trokovi implementacije su niski za postojee instalacije, ali visoki za nove instalacije.

Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme

Opis
Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme kao to su penice i hladnjaci, moe smanjiti potronju
energije. Izolacija moe biti optimizirana izborom efektivnog materijala za oblaganje, male
provodnosti i velike debljine, kao i koritenjem cjevovoda kotlova i opreme koja je izolirana
prije ugradnje. Pred-izolacija ima prednost da su, npr. cijevni drai montirani izvan
izolacionog omotaa umjesto da su direktno spojeni. Ovo smanjuje gubitak toplote preko
nosaa. Nedovoljna izolacija cjevovoda moe dovesti do prekomjernog zagrijavanja okolnog
procesnog prostora, kao i do rizika teta od opekotina.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije, te dodatno potronje goriva i emisija u zrak.
Operativni podaci
Izolacija cjevovoda i tankova moe smanjiti gubitke toplote/hladnoe do 82 86 %. Dodatno
25 30 % toplote moe se utediti koritenjem prethodno izoliranih cjevovoda umjesto onih
koje su tradicionalno izolirani.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije, bilo novim ili postojeim. Prethodna
izolacija cijevi je primjenjiva na novim instalacijama i tamo gdje dolazi do zamjene postojeih
cjevovoda, tankova i opreme.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

152
Toplotne pumpe za povrat toplote
Opis
Radni princip toplotne pumpe baziran je na toplotnom prijenosu sa nie temperature na viu
temperaturu uz pomo elektrine snage. Na primjer, povrat toplote iz tople rashladne vode.
Rashladna voda je ohlaena i toplota se moe koristiti za grijanje tople vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Toplotne pumpe zahtijevaju elektrinu energiju.
Operativni podaci
1997. godine bilo je vie od 16 prehrambenih preduzea u Australiji koja su koristila vie od
30 suaa sa toplotnim pumpama za hranu. Sua sa toplotnom pumpom sastoji se od
uobiajenih komora za suenje sa sistemom vazdune cirkulacije i uobiajenim
komponentama kondicioniranog sistema hlaenja. Zrak koji se sui je na evaporatoru
osloboen vlage, koji je rashladna sekcija ciklusa hlaenja, i ponovno zagrijan na
kondenzatoru toplotne pumpe. Energijska efikasnost izraena specifinom ekstrakcionom
procjenom vlage, npr. kg odstranjene vode/kWh utroene energije, je izmeu 1 4, sa
prosjekom od 2,5 kg/kWh. Dva suaa mogu se koristiti serijski. Osueni zrak sa toplotne
pumpe se prvo usmjerava prema fluidiziranom koritu sa polu osuenim proizvodom. Struja
zraka zatim prolazi kroz kabinetni sua. Koritenjem ove kombinacije, energijska efikasnost
moe biti poboljana do 80 %.
Primjenjivost
Dobar toplotni izvor je potreban u kombinaciji sa simultanom potrebom za toplotom u blizini
izvora.
Utede
Ekonomska izvodljivost zavisi od cijene goriva koja je vezana sa elektrinom snagom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za potronju energije i vode.

Povrat toplote na sistemu za hlaenje

Opis
Povrat toplote moe se ostvariti na rashladnoj opremi kompresorima. Ovo ukljuuje upotrebu
toplotnog izmjenjivaa skladinog tanka za toplu vodu. Zavisno od opreme za hlaenje, moe
se ostvariti temperatura od 50 60 C.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije, npr. kroz povrat toplote.
Operativni podaci
Povratna toplota moe se koristiti za zagrijavanje vode na esmama ili zrak za ventilaciju,
odmrzavanje duboko zamrznute robe, ili predzagrijavanje medija za ienje.

153
Primjenjivost
iroko primjenjivo u novim pogonima. Nedostatak prostora moe biti prepreka za postojee
pogone. Tehnika je ekonomski izvodljiva u pogonima sa skladitima za duboko zamrzavanje,
kao i normalnom hladnim skladitima, koja ne proizvodi dovoljnu koliinu toplote u zimskom
periodu.
Utede
Smanjeni trokovi energije.

Iskljuenje opreme kada se ne koristi

Opis
Mnogi primjeri mjera tednje energije bez trokova ili sa malim trokovima su oni koji sami
uposlenici mogu poduzeti, na primjer iskljuenja opreme, kao to su kompresori i osvjetljenje.
Pumpe i ventilatori koji koriste hladni zrak, rashladnu vodu ili rastvor antifriza proizvode
toplotu, kad daju najvie snage troe je i za optereenje hlaenja, tako da njihovo iskljuivanje
kad ne trebaju raditi, tedi energiju. Ovo vai i za osvjetljenje u hladnjaama ili u ohlaenim
prostorijama, kad daju najvie snage troe je i za optereenje hlaenja.
Iskljuivanje moe biti planirano vrstim programima i pravilima. Kondicioniranje moe biti
nadzirano da bi otkrili npr. visoke ili niske temperature, te iskljuili motore kada nisu u
upotrebi. Optereenje motora moe biti osjetljivo, tako da se motor iskljuuje u stanju
mirovanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
iroko primjenjivi u pogonima prehrambene industrije.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

Smanjenje optereenja motora

Opis
Motori i pogoni se koriste za odvijanje mnogih mehanikih sistema u industrijskim
procesima. Optereenje motora i pogona moe se smanjiti osiguravanjem da su poduzeti
redovno servisiranje i osnovni koraci odravanja kao to su podmazivanje strojeva.
Ako su potvrdne sljedee take, optereenje motora moe biti minimizirano:
da li je stroj koji motor pokree efikasan?
da li sistem radi koristan i neophodan posao?
da li je prijenos izmeu motora i pokretane opreme efikasan?
da li su programi odravanja adekvatni?
da li su gubici na cjevovodima, ventilacijama i izolacijama minimizirani?
da li kontrolni sistem efektivan?
154
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koriste motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

Minimiziranje gubitaka motora

Opis
Gubitci motora mogu se minimizirati kroz:
specificiranje visoke efikasnosti,
ako je motor ispao, osigurati da je pruena odgovarajua briga i panja u procesu
popravke u pogledu minimizacije gubitka energije,
izbjegavanje koritenja velikih predimenzioniranih motora,
obezbijeenje stalne ponovne konekcije elektrinog napajanja motora, na nain
reduciranja gubitaka od lagano pokretanih motora,
provjeru da neuravnoteenost napona, visoko ili nisko napajanje, harmonina
izvrnutost ili slab faktor snage, ne uzrokuju prekomjerne gubitke.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koriste motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

Frekventni pretvarai na motorima

Opis
Upravljanje brzinom pumpnog motora putem frekventnih pretvaraa osigurava to da je brzina
rotora tano prilagoena zahtijevanom izlazu pumpe, kao to su snaga potronje i tretman
tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.

155
Operativni podaci
Smanjenje potronje snage zavisi od kapaciteta i broja pumpi i motora. Generalno, 10 %
smanjenja na izlazu pumpe odgovara 28 % smanjenja potronje snage na pumpi.
Primjenjivost
Frekventni pretvarai mogu se koristiti na standardnim trofaznim motorima. Oni su sposobni i
za runu i za automatsku kontrolu brzine. Mogu biti ugraeni i u postojee i u nove instalacije
pumpi, ventilacionih ureaja i sistema beskonanih traka. Izvijeteno je da frekventnim
pretvaraima upravljani motori ne bi trebali prekoraiti 60 % od ukupne koritene energije
instalacije jer mogu imati nepovoljan efekat na elektro napajanje i mogu napraviti tehnike
probleme.
Utede
Cijena 5,5 kW frekventnog pretvaraa je oko 600 EUR.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje elektrine energije u kombinaciji sa blagim tretmanom proizvoda.

Koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje optereenja ventilatora i pumpi

Opis
Pobuena snaga sama moe napraviti znaajan doprinos na utedi energije u industrijskim
procesima. Glavni trokovi visoko efikasnog motora nisu nita vei od trokova motora
standardnog kvaliteta, ali poveanje efikasnosti od 2 3 % ini znaajne utede tokom
ivotnog vijeka motora. Dodatno, koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje
optereenja na ventilatorima i pumpama je energetski puno efikasniji metod za regulaciju
protoka od regulatora, priguivaa ili recirkulacionih sistema.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije gdje se koriste ventilatori i motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

8.2.11 Koritenje vode

Opis
Ako se crpi i koristi samo ona koliina vode koja se zapravo zahtjeva u industrijskim
procesima, uticaj na podzemne vode je minimiziran, a tedi se energija. Voda se moe crpiti
prema potrebi kako bi se izbjeglo prekomjerno skladitenje, te time rizik od bespotrebnog
troenja, bilo putem zagaivanja ili curenja.

156
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje trokova koritenja vode i energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u pogonima prehrambene industrije kod kojih se koriste podzemne vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Nedovoljne koliine raspoloive podzemne vode.

8.2.12 Hlaenje i klimatizacija

Smanjenje proizvodnje i koritenja industrijskog leda

Opis
Kod prerade mljevenog mesa, esto se koristi industrijski led za potrebe hlaenja mjeavine.
Koritenjem odgovarajue mjeavine zamrznutih i rashlaenih sirovina, mogue je izbjei
upotrebu, a samim time i proizvodnju, industrijskog leda. Nekada se ovaj led dodaje kada
proces kao to je to na primjer sjeckanje podie temperaturu mesa, ime se poveava rizik po
higijensku ispravnost i kvalitet proizvoda.
Postignuta okolinska korist okolia
Smanjuje potronje vode i potronje energije.
Primjenljivost
Primjenjivo u pogonima za preradu mljevenog mesa.

Optimizacija klimatizacije i temperature hladnog skladitenja

Opis
Nerashlaivanje klimatiziranih soba i rashladnih komora na temperaturu ispod zahtijevane,
smanjuje potronju energije bez uticaja na kvalitet hrane. Rashladne komore se esto dre na
niim temperaturama nego to je potrebno zbog zabrinutosti oko kvarova. Dranje rashladnih
komora na niim temperaturama od potrebne poveava mogunost da doe do kvara.
Primijeeno je da postavljanje jednostavnih kontrola i ispravnog podeavanja moe biti veliki
korak prema omoguavanju pravilnog i to efikasnijeg rada rashladnog ureaja npr.
podeavanje termostata da postigne najoptimalniju potronju energije za instalaciju bez uticaja
na sigurnost.
Obiljeavanje normalnog oitavanja na mjernom instrumentu pomae ranoj detekciji kvara na
opremi. Automatske kontrole se mogu koristiti da iskljue rashladni ureaj i/ili svjetla kada za
iste nema potrebe. Svjetla i motori u rashlaenom prostoru ne samo da koriste energiju, nego
stvaraju i toplotu koja doprinosi energiji koja je potrebna za smanjivanje temperature na
zahtijevanu. Energija se moe sauvati ukoliko se oni mogu ukloniti tamo gdje nisu
neophodni ili iskljueni kada za svjetla nema potrebe.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije

157
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije koji imaju klimatizirane prostore i
rashladne ureaje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za potroenu energiju

Minimiziranje transmisionih i ventilacionih gubitaka iz rashladnih prostorija, rashladnih

ostava i tunela za zamrzavanje
Opis
Da bi se smanjili transmisioni i ventilacioni gubitci u jedinicama za zamrzavanje, trebaju se
poduzeti sljedee mjere:
drati vrata i prozore zatvorene to je vie mogue,
ugraditi brzo-zatvarajua i izolaciona vrata izmeu prostora sa razliitim
temperaturama,
smanjiti veliinu vrata na neophodni minimum za siguran pristup,
odravati dobru hermetizaciju vrata, stvaranje ledenih naslaga oko vrata ukazuje na
lou hermetizaciju,
ne slagati robu na vrata,
rashladiti prostor ispred rashladne prostorije,
ako se vrata esto koriste, postaviti trakastu zavjesu,
ograniiti ventilaciju ugraivanjem prolaza izmeu utovarnog/istovarnog prostora
za vozila i prostora za skladitenje sa adekvatnim dihtungom/izolacijom,
smanjiti cirkulisanje zraka kada su vrata i poklopci otvoreni,
primijeniti adekvatnu termalnu izolaciju i odvajanje tunela za zamrzavanje od
njihovog okruenja,
rashlaivati nou kada je temperatura ambijenta najnia.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije. U nekim sluajevima, moe bit smanjeno irenje mirisa i nivoa
buke.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu
u klimatizovanim prostorijama.
Utede
U 2001. godini, je zabiljeeno, da je troak otvorenih vrata bio 6 funti/h za komore za
zamrzavanje i 3 funte/h za komore za hlaenje.

Redovno odmrzavanje itavog sistema

Opis
Isparivai koji rade na temperaturi ispod 0C trebaju biti kompletno odmrznuti prije nego to
led pone pokrivati peraje. Ovo se moe raditi svakih par sati ili svakih par dana. Kada je
ispariva prekriven ledom, temperatura isparavanja opada, poveavajui utroak energije.

158
U sluaju da elementi za odmrzavanje nisu ispravni, onda e se naslage leda na isparivaima
pogorati. Iz ovog razloga je vano provjeriti da se isparivai odmrzavaju ispravno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
Pad od 1C u temperaturi isparavanja moe poveati trokove koritenja za 2-4 %. Sistem
odmrzavanja-na-zahtjev, koji pokree odmrzavanje kada je to potrebno, a ne po mjerau
vremena, smanjuje koritenje energije za 30 % u nekim sluajevima.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih prehrambenih
proizvoda.

Optimizacija ciklusa odmrzavanja

Opis
Da bi se postigao optimalni ciklus odmrzavanja isparivaa, vrijeme izmeu ciklusa se moe
podesiti. Ako je period izmeu ciklusa odmrzavanja predug onda pada efikasnost isparivaa i
pritisak opada preko isparivaa. Ako je ovaj period suvie kratak, onda se stvara znaajna, ali
nepotrebna toplota u skladinom prostoru.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu.

Automatsko odmrzavanje rashladnih isparivaa u rashladnom skladitu

Opis
Sloj leda formiran na povrini isparivaa smanjuje njihovu efikasnost u razmjeni toplote.
Topli gas iz kompresora se moe koristiti za odmrzavanje i uklanjanje ovih slojeva. Uteda
energije zavisi od kapaciteta/broja isparivaa i vrijeme rada zamrznutih isparivaa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
iroka upotreba u novim postrojenjima, a lako moe biti primijenjeno i u postojeim radnim
procesima.
Utede
Smanjena potronja energije. Kratak period otplate.

Koritenje binary ice kao rashladne tenosti (sekundarni rashlaiva)

Opis
Binary ice se moe koristiti kao rashladna tenost. Binary ice se moe opisati kao teni led.
Sastoji se od ledenih kristala veliine od 10-100 m, u vodenoj suspenziji, koja sadri antifriz.
159
Antifriz moe biti na bazi etanola i sadri antikorozivne supstance ili ako je teni led za
potapanje hrane koristi se obina so.
Opisane su dvije tehnologije za proizvodnju tenog leda. Prva koja je prikazana na Slika 13. je
teni led malog ili srednjeg kapaciteta, npr. 100-1.000 kW. Brojevi u sljedeem tekstu se
odnose na Slika 13.
Teni led se proizvodi sa specijalnim isparivaima, koji se zovu binary ice/teni led generator
(1), koji se snabdjeveni sa tenou putem pumpe (2), iz posude tenog leda (3).
Konvencionalno rashladno postrojenje (4), sa malim rashladnim punjenjem, povezan je sa
binary ice generatorom. Prirodni rashlaivai kao to je voda (ne za zamrzavanje), zrak,
CO2 (jo uvijek u razvoju), amonijak i ugljikovodonici, isto se mogu koristiti, kao alternative
za hloro-fluoro-ugljikovodonike. Sekundarna pumpa (5) snabdijeva teni led na datu
koncentraciju leda u glavni dovod (6), gdje pumpe (7)(opcija), snabdijevaju teni led prema
rashladnim masama (8). U sluaju nulte mase, ali u rezervi, teni led se dri kruei u
sekundarnom prstenu (6) i (10) ali se proputa preko ventila (9), koji se otvaraju im su
rashladne mase iskljuene. Povratne cijevi (10) transportuju teni led, (sa ili bez kristala leda)
nazad u rezervoare. (3)

160
1 generator tenog leda 4 rashladni ureaj 7 distributivna pumpa(opcija) 10 cijev za povrat
2 primarna pumpa 5 sekundarna pumpa 8 tovar za hlaenje koja sadri istopljeni led
3 posuda za odlaganje 6 dovodna cijev koja sadri 9 zaobilazni ventil ili ledenu vodu
tenog leada led

Slika 13. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem

Srednji i veliki kapacitet tenog leda, npr. 1.000 kW 1MW, moe biti proizveden sa
rashladnim procesom sa vodom kao rashlaivaem. Tehnologija je veoma slina ovoj sa
Slika 13, sa izuzetkom da konvencionalno rashladno postrojenje nije neophodno. Kompresor
vodenog isparenja i odgovarajui uslovi vakuma, za teni led 500 Pa (5 mbar), izazivaju da
voda isparava u praznu posudu (evaporator) i kompresor uklanja vodena isparenja, koja se
naknadno kondenzuju.
Ostvarene okolinske koristi
Pod uporedivim uslovima, koeficijent uinka za teni led je uglavnom bolji nego za
konvencionalne rashladne postrojenja i postrojenja za zamrzavanje, npr. koristi se manje
energije. Potrebni su manji rashladni ureaji, tako da je manji broj materijala potreban, zato
to ne trebaju biti toliko otporni na hemikalije, mogu biti jednostavniji i bolje opremljeni za
reciklau. Zbog toga to itavo postrojenje nije opremljeno sa potencijalno tetnim
rashlaivaima, mogunost i ozbiljnost sluajnog isputanja istih je smanjen. Za razliku od
drugih rashlaivaa, teni led napravljen od vode i alkohola moe normalno biti puteni u
postrojenje za preiavanje otpadnih voda, sa dozvolom regulatora. Odlike brze izmjene faza
ledenog kristala navodno omoguavaju odlian prijenos toplote. Povrina, zbog ovoga, moe
biti smanjena ili teni led moe biti topliji, to omoguava manju potronju energije i manju
povrinu zamrzavanja. Gubitak teine proizvoda je znaajno manji i odmrzavanje moe biti
nepotrebno za rashlaivae zraka. Teni rashlaivai mogu biti manji 20 do 50 % .
Operativni podaci
U Tabela 26. se porede zapremine suhog i tenog leda koji je potreban za 3C smanjenja
temperature.

161
 Tabela 26. Poreenje zapremina suhog i tenog leda potrebnih za postizanje pada
temperature za 3C

Proces Rashlaivanje Uporeivanje Energija

mogunosti hlaenja obezbjeena za
hlaenja
za datu masu, da bi hlaenje (kJ/kg)
se postiglo smanjenje
temperature od 3C

Hlaenje Suhi 1 11

Teni led od 10 % ledenih 3.0 33

kristala

Teni led od 20 % ledenih 6.0 66

kristala

Zamrzavanje Suhi 1 11

Teni led od 10 % ledenih 3.7 33

kristala

Teni led od 20 % ledenih 7.3 66

kristala

Na primjer, etiri do sedam puta vie rashlaivaa treba da cirkulie ako je suhi led u upotrebi
kao rashlaiva, u odnosu na teni led. Potvreno je da promjer cijevi moe biti u prosjeku 50
% manji i snaga pumpe 70 % manja za teni led u poreenju sa suhim ledom. Takoer je
potvreno da postrojenja sa tenim ledom uglavnom rade itavih 24h dnevno tako da je
potreban mali ledomat i zapremina ostave.
Na primjeru klaonice i postrojenja za preradu mesa, zaklana stoka i svinjski ostatci se
rashlauju prije dalje obrade. Sljedee postrojenje tenog leda sa ukupnim instaliranim
kapacitetom od 424 kW je instalirano i obezbjeuje zahtjeve koji moraju biti ispunjeni da bi
se postigao zadovoljavajui nivo hlaenja a prikazani su u Tabela 27.

Tabela 27. Zahtjevi koji moraju biti ispunjeni da bi se postigao zadovoljavajui nivo hlaenja

Ukupna iskoritena povrina 3800 m2

Broj zaposlenih 40

Sedmina proizvodnja 500 goveda i 2.000

svinja

Rashlaiva Amonijak

Sistem tenog leda ime proizvoaa

Broj nezavisnih rashladnih ureaja 2

Kompresori Gram

162
 Dodatna oprema Oslobaanje toplote

Hlaenje po danu 5500 kWh/d

Radni sati pod punim kapacitetom 13 h/d

Instalirani rashladni kapacitet 230 kW

Radno vrijeme ureaja sa tenim ledom (najtopliji ljetni dan) 24 h/d

Skladiteni rad tenog leda 1.600 kWh

Skladitena zapremina tenog leda 34 m3

Antikorozivna tenost za teni led Ime proizvoaa

Maksimalna koncentracija tenog leda u spremniku leda > 50 %

Koncentracija tenog leda u cijevima 12 %

Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima za prehrambenu industriju.
Utede
Za gore navedeni primjer klaonice i obrade mesa, radni vijek je 15 godina. Sa kamatnom
stopom od 7 % i period amortizacije od 10 godina, trokovi dodatnih ulaganja mogu biti
vraeni za 2,2 godine, a godinji trokovi rada postrojenja tenog leda, ukljuujui
amortizaciju, su odmah isplativi. Pretpostavlja se da bi vrijeme za povrat uloenog kapitala u
tipinu dansku klaonicu bio 10 15 godina.
Potvreno je da postrojenja sa tenim ledom obino rade na jeftinoj tarifi ili tokom vremena
kada je nisko ukupno elektrino optereenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Izbacivanje za ozon tetnih hloro-fluoro-ugljikovodonika u skladu sa "Montrealskim
protokolom" i predvieni pritisak da se smanji koritenje hloroflorougljikovodonika prema
"Kyoto protokolu".
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primjena u mesnoj industriji u Njemakoj.

8.2.13 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka

Optimalna podeavanja pritiska

Opis
Pritisak u kompresoru moe se podesiti na maksimum, a onda se moe podeavati za svaku
pojedinanu primjenu da se smanji energija potrebna za proizvodnju komprimiranog zraka i
smanji nekontrolisano curenje. Za primjenu koja zahtjeva vei pritisak ili dui period rada od
163
veine drugih primjena gdje se koristi komprimirani zrak, moda bi bilo efikasnije i jeftinije
da se ugradi kompresor u tu svrhu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i smanjenje nivoa buke, ako veliki kompresori rade krae
vrijeme.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje se u postrojenjima na vie mjesta koristi komprimirani zrak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i smanjenje popratnih trokova.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
irok spektar upotrebe.

Optimalni temperatura usisnika vazduha

Opis
Kompresori rade efikasnije kada koriste hladan vazduh. Ovo se generalno postie
osiguravanjem da se zrak uvlai van zgrade. Ovo se moe provjeriti mjerenjem usisne
temperature koja ne smije prei 35 C kada je kompresor pod punim optereenjem.
Temperatura usisne prostorije bi trebala biti u 5 C razlike u odnosu na vanjsku temperaturu.
Ako je temperatura prostorije via, to smanjuje efikasnost rada kompresora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja energije i smanjenje popratnih trokova.

Ugradnja priguivaa na usisnike i izduvne cijevi

Opis
Ugradnja priguivaa na usisnik zraka i izduvnu cijev kompresora. Priguivai mogu biti
apsorpcijski i reaktivni. Apsorpcijski priguiva apsorbuje buku. Reaktivni priguivai sadre
komore i pregrade ija veliina i pozicija odreuju zvune karakteristike priguivaa.
Reaktivni priguivai mogu biti efektivniji za kompresore koji stvaraju znaajan nivo nisko
frekventne tonalne buke.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno rasprostiranje buke.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako priguiva nije dobro dizajniran, moe doi do poveanja koritene energije, uslijed
pritiska ili zaepljenja.
Operativni podaci
Potvreno je da dobro dizajnirani/osmiljeni priguivai nee poveati povratni pritisak
sistema. Ako priguiva nije dobro osmiljen, izraeno slabljenje moe podii gubitak pritiska

164
i srazmjerno poveati potronju energije. Povratni pritisak moe se smanjiti poveavanjem
veliine priguivaa i kope izmeu priguivaa i kompresora. Ugradnja direktnog/ravnog/
priguivaa moe sprijeiti povratni pritisak i zaepljenje.
Potvreno je da se viebrojni izduvni otvori mogu prikaiti na cjevovode koji se svode u
jednu cijev veeg dijametra. Takoer je potvreno da se zadnji priguiva bilo kojeg tipa
automobila moe koristiti da se postigne tipino smanjenje od 25 dB (A).
Primjenjivost
Primjena tamo gdje se koristi kompresovani zrak.
Utede
Niski trokovi.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija radne buke koja izaziva oteenje sluha i smanjenje broja albi na irenje buke van
postrojenja.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
irok spektar upotrebe.

8.2.14 Sistemi na paru

Maksimalno poveanje povrata kondenzata

Opis
Ako se topao kondenzat ne vraa u kotao onda se mora zamijeniti sa preienom hladnom
vodom za dopunjavanje. Dodatna voda za dopunjavanje takoer stvara dodatne trokove
preiavanja vode. Umjesto rutinskog oslobaanja kondenzata u postrojenju za preiavanje
otpadnih voda zbog rizika od zagaenja, kondenzat moe biti prikupljen u srednjem
rezervoaru i analiziran da se registruje prisutnost bilo kojeg polutanta. Ovo takoer vodi ka
smanjenju koritenja hemikalija za preiavnje vode za napajane kotla. Dodatno ili
alternativno, ako se kondenzat ne moe vratiti u kotao zbog zagaenosti, toplota moe biti
izdvojena iz zagaenog kondenzata prije nego to se iskoristi za nii nivo aktivnosti ienja
(npr. ienje dvorita).
Energija u sistemu u bilo kojoj pari koja se koristi za direktno ubrizgavanje u proces moe se
smatrati potpuno iskoritenom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i vode i smanjenje nastanka otpadnih voda. Smanjeno koritenje
hemikalija za preiavanje vode za napajanje kotla.
Operativni podaci
U sluaju da se topao kondenzat ne vraa u kotao, onda mora biti zamijenjen sa preienom
hladnom vodom za dopunjavanje uz gubitak od cca. 20 % energije apsorbovane u proizvodnji
pare iz koje nastaje kondenzat. Ovo moe biti najvei gubitak energije prilikom koritenja
pare.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje se para stvara u kotlu.
165
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova rada i popratnih trokova.

Izbjegavanje gubitaka pare prilikom povrata kondenzata

Opis
Kada se kondenzat oslobaa iz kolektora pare i tee du cijevi za povrat, stvara se odreen
naboj pare. Ovaj naboj se obino isputa u zrak i gubi se energija koju posjeduje. Mogue je
da se ovaj udar pare prikupi i iskoristi (npr. u kotlu).
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i vode.
Operativni podaci
Para pod pritiskom uglavnom sadri oko 40 % energije u kompresovanom kondenzatu.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje dolazi do stvaranja parnog naboja i gdje se ta energije moe
iskoristiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova rada i popratnih trokova

Izbjegavanje neiskoritenih/neredovno koritenih cijevi

Opis
Mogu postojati ogranci sistema za rasporeivanje pare koji se vie ne koriste i mogu se
odstraniti iz sistema. Takoer, cjevovod koji dostavlja paru u neredovno koritenu opremu
moe biti izolovan ugradnjom ventila ili klizne ploice. Nekoriten i neredovno koriten
cjevovod izaziva nepotrebno koritenje energije i vjerovatno dobiva manje panje prilikom
odravanja.
Uklanjanje ovakvog cjevovoda moe ostaviti ostatak sistema cjevovoda bez adekvatne
podrke, tako da je potrebna dodatna podrka.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje koritenja energije i vode.
Primjenjivost
Primjenjivo u potpunosti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i popratnih trokova

Minimiziranje sapiranja/preiavanja kotla

Opis
Sapiranje kotla se koristi za ograniavanje naslaga soli, npr. hlorida, baza i silikatnih kiselina
te je zato neophodno da se ovi parametri odravaju u okviru propisanih ogranienja. Takoer
se koristi za otklanjanje naslaga ljake npr. kalcijum fosfat i korozivni proizvodi, npr. eljezni
oksidi iz bojlera te da se voda odrava bistra i bez boje. Otpadna voda pod visokim pritiskom i
166
temperaturom se stalno isputa, ili na odreeno vrijeme ili konstantno. Iz ovog razloga
potrebno da se sapiranje svede na minimum.
Najbolje je da se ukupna koliina rastvorenih vrstih materija u kotlu odrava na najveem
dozvoljenom nivou. Ovo se moe postii preko automatskog sistema koji se sastoji provodne
sonde u kotlu, regulatora ispiranja ili ventila za regulaciju ispiranja. Provodnost se mjeri
konstantno. Ako izmjerena provodljivost prelazi maksimalnu vrijednost, onda se regulacioni
ventil vie otvara.
Da bi se smanjilo koritenje energije, toplota se moe odvojiti tokom ispiranja kotla.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije. Smanjena proizvodnja otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se koristi kotao.

8.2.15 ienje
Proizvodna oprema i proizvodne instalacije se iste i dezinfikuju periodino, a uestalost ovisi
od proizvoda i procesa prerade. Cilj ienja i dezinfekcije je uklanjanje ostataka iz procesa
prerade, drugih zagaujuih materija i mikroorganizama kako bi se osigurala kvaliteta
proizvoda, bezbjednost hrane, kapacitet proizvodne linije, transfer toplote i optimalan rad
opreme. To se moe raditi runo, kao npr. ienjem pod pritiskom ili automatski, npr.
koritenjem CIP a. Runo ienje u osnovi zahtijeva razdvajanje opreme (rastavljanje na
dijelove), za vrijeme ienja.

Suho ienje opreme i instalacija

Opis
Mnogi zaostali (rezidualni) materijali mogu se odstraniti iz posuda, sa opreme ili instalacija,
prije ienja vodom. Ovakav postupak ienja se moe primijeniti tijekom, kao i nakon
radnog vremena. Sva prosipanja, ispadanja, itd. mogu se oistiti bilo krpom ili spuvom, bilo
odstraniti vakuum usisivaem, radije nego ih isprati u odvodne cijevi. Ovim se smanjuje
dospijee materijala u vodu, koji bi se nakon toga morali odstraniti na postrojenju za tretman
otpadnih voda. Ovim se smanjuje potronja vode, pa se shodno tome taj nastali otpad tretira
kao bilo koji komunalni otpad. Ovo se takoer moe unaprijediti koritenjem suhog transporta
materijala i otpada (vidi sekciju Suhi transport vrstih materija.).
Suho ienje opreme je uvijek brzo i pogodno, ako je osigurano spremite (sanduk) za
sakupljanje otpada.
Pribor za sakupljanje moe biti zakljuan na odreenom mjestu, kako bi sigurno bio dostupan
za vrijeme procesa ienja.
Osim runog ienja opreme i instalacija, mogu se koristiti i druge mjere kao to su,
ostavljanje vremena materijalima da iscure prirodnim putem, koritenjem gravitacije, u
pogodno postavljene posude za tu namjenu, kao i koritenjem "pigginga".
Postupak ienja se moe odvijati na nain da se osigura da je mokro ienje minimizirano,
a da su neophodni higijenski standardi zadovoljeni. Npr. koritenje crijeva moe biti
zabranjeno do zavretka postupka suhog ienja.

167
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i koliina otpadne vode. Smanjeno dospijee materija u otpadne
vode, te samim time, smanjeni nivoi KPK i BPK5. Poveana mogunost ponovne upotrebe i
recikliranja supstanci nastalih u procesu. Smanjena upotreba energije neophodne za
zagrijavanje vode za ienje. Smanjeno koritenje deterdenta.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveanje koliine otpada.
Operativni podaci
Uobiajena praksa osoblja ukljuenog u proces ienja je da uklone reetke sa podova i
materijale speru direktno u odvode, moda vjerujui da e neke naknadne reetke ili posude
zaustaviti vrste materije. Meutim, kada ove materije dospiju u otpadnu vodu one su predmet
razliitih utjecaja kao to su turbulencija, pumpanje ili mehaniko filtriranje. Ovo dovodi do
lomljenja vrstih estica i otputanja rastvorljivog BPK, zajedno sa pojavom koloidnih i
suspendiranih vrstih masnoa.
Naknadnog uklanjanjem novih rastvornih, koloidnih i suspendirani organskih materija moe
obiti dalekog kompliciranijeg i skuplje nego koritenije jednostavni posuda sa reetkama.
Na primjera kod pravljenja kobasica, ostaci od mljevenog mesa sa opreme kao to su kuteri,
punilice, te sa poda, mogu se runo ukloniti, do maksimalnog praktinog nivoa prije nego se
pristupi ienju, te poslati na postrojenje za topljenje, umjesto da se isperu u postrojenje za
tretman otpadnih voda.
Kod ienja opreme, vano je razmotriti rizike vezane za pristup opasnim materijama i
otrim ivicama.
urno uklanjanje moe biti neophodno i nuno za odravanje (uvanje) higijene i prevenciju
mikrobiolokih rizika.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja energije i vode, smanjena potreba za tretmanom otpadnih voda, manja
upotreba deterdenata i manji trokovi.
Primjer postrojenja
Vjerovatno postoje brojne mogunosti za primjenu ove tehnike unutar sektora.
Kada se ostaci od mesa, naroito mljevenog mesa za pravljenje salama ili kobasica,
ostave due na opremi, poput kutera, punilica, kao i na podovima, doe do njihovog
lijepljenja, to znatno oteava postupak ienja. ienje takve opreme odmah po
zavretku proizvodnje smanjuje dodatne napore u ienju, te potrebu za vodom i
deterdentom. Ostaci mesa se runo uklanjaju do maksimalno praktinog nivoa, prije
ienja, te alju na dalje postupanje.
Primijeniti suho ienje komadia mesa tokom radnih operacija rezanja, kako bi se
smanjio teret zagaenja otpadnih voda
Postaviti odgovarajue poklopce sa reetkama na odvodne cijevi kako bi se sprijeilo
da komadii ulaze u otpadnu vodu, a samim time i na ureaj za tretman otpadnih voda.
168
Nabavka i upotreba sifona u podovima
Sifon je fino upljikava posuda smjetena u odvodnom kanalu koja sprjeava vrste materije
da dospiju u vodu, te u ureaj za tretman otpadnih voda. Sifoni se mogu fiksirati tako da
budemo sigurni da nema dospijea vrstih estica u otpadnu vodu. Ukoliko se prazne nakon
suhog ienja i fiksiraju prije mokrog ienja, moe se izbjei da vrste materije i estice
dospiju u otpadnu vodu.
Ostvarene okolinske koristi
vrsti otpad za koji nije sprijeeno rasipanje po podu ne dospijeva u otpadnu vodu. Ovim se
smanjuju suspendirane materije, BPK, KPK, masti i ulja, ukupni azot i ukupni fosforu
otpadnoj vodi. vrsti otpad sakupljen na ovaj nain moe biti iskoriten u neke druge svrhe ili
odloen na odgovarajui nain. hrana i da se deponuje i rasporeuje za neki drugi tretman.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveanje koliine otpada.
Operativni podaci
Veliina otvora na reetkama moe varirati u zavisnosti od primjene, a uestalost pranjenja
moe takoer varirati u ovisnosti o karakteristikama potencijalno prosutog materijala.
Upotreba sifona u pogonima za preradu mesa, zajedno sa suhim ienjem moe minimizirati
dospijee ostataka mesa u otpadnu vodu te isto tako i dospijee masti i ulja uzrokovano
kontaktom vode za ienje sa ostacima mesa i masnoa.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije.
Utede
Vrlo jeftino za odravanje
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeno zagaivanje otpadne vode i samim time jednostavniji tretman otpadne vode
Primjer pogona
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.

Prethodno namakanje podova i otvorene opreme kako bi se odstranile neistoe prije ienja
Opis
Podovi i otvorena oprema se mogu namoiti prije postupka mokrog ienja. Ovim se uklanja
prljavtina i samim time olakava naknadno ienje, npr. koristi se manje vode i manje
deterdenata.
Ostvarene okolinske koristi
Ovisno o okolnostima moe biti smanjena potronja vode i energije za zagrijavanje vode.
Moe se smanjiti potronja kemikalija.

169
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje treba odstraniti jaa zaprljanja.

"Pigging"
Opis
"Pigging" se koristi kako bi se prikupili vrijedni proizvodi iz cjevovoda, te smanjili trokovi
za vodu i otpadnu vodu.
Sistem se sastoji od lansera, hvataa, opreme za komprimirani zrak i ventila koji omoguuju
prolazak loptice kroz sistem. Jednokomadni gumeni "pig" (loptica) se ispaljuje putem
komprimiranog zraka i zaustavlja na drugom kraju cijevi pomou ipke koja omoguuje
proizvodu, ali ne i loptici da proe. Loptica se vraa natrag ka lanseru pomou ventila koji
mijenja smjer kretanja komprimiranog zraka. Prozori na kraju cijevi omoguava operatoru
da vidi lopticu. Loptica se koristi izmeu svake smjene, sa dodatnim sistemom za ispiranje
kada je u pitanju mogunost unakrsne kontaminacije razliitih boja ili okusa. Povremeno se
koriste CIP sistemi za ienje iz npr. higijenskih razloga.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni gubitci u proizvodu tijekom smjena u proizvodnji i ienja; smanjena potronja
vode za ienje i smanjena koliina otpadne vode koja je pritom i manje zagaena.
Primjenljivost
Primjenjivo kada se vri transport viskoznih materijala pomou cjevovoda.
Kljuni razlozi za implementaciju
Povrat vrijednog proizvoda , redukcija vode i tretman kotanja otpadne vode.

Upravljanje potronjom vode, energije i upotrebom deterdenata

Opis
Ukoliko se vodi dnevna evidencija o potronji vode, deterdenata i istoi, mogue je utvrditi
odstupanja od uobiajene prakse, te zatim pratiti i planirati tekue aktivnosti kako bi se
smanjila budua potronja kako vode, tako i deterdenata, bez naruavanja higijene. Ovo se
odnosi na svo ienje, bilo da se radi o manualnom ili automatskom, kao to je na primjer
koritenje CIP-a.
Mogue je uraditi probna ienja, na primjer sa manje ili bez deterdenata; upotrebom vode
razliitih temperatura; koristei mehaniki tretman, tj. koristei "snagu" kako pritiska vode,
tako i "snagu" ienja sredstava kao to su razliite spuve za trljanje, etke, itd.
Praenje i kontroliranje temperature ienja moe omoguiti ispunjavanje zahtijevanih
standarda istoe opreme i postrojenja bez prekomjerne upotrebe sredstava za ienje.
Vaan udio u prevenciji prekomjerne upotrebe vode i deterdenata, ini obuka uposlenika o
upotrebi i nainu pripreme otopina za ienje, kao i o nainu njihove primjene. Na primjer,
osoblje ne bi trebalo pripremati otopine u prevelikim koncentracijama, bilo da to rade runim
ili automatskim doziranjem. Ovakve situacije se deavaju vrlo esto, ukoliko ne postoji obuka
ili nadzor, pogotovo tijekom automatskog doziranja sredstava za ienje.

170
Ostvarene okolinske koristi
Mogue smanjenje potronje vode, deterdenata i energije neophodne za zagrijavanje vode.
Mogunost smanjenja zavisi o zahtjevima u pogledu ienja za svaki pojedini dio opreme ili
postrojenja.
Operativni podaci
Neadekvatna kontrola higijene uzrokuje probleme u pogledu sigurnosti hrane, koji mogu
rezultirati odbacivanjem proizvoda ili skraenjem roka upotrebe proizvoda. Poboljanja u
tehnikama ienja mogu takoe biti postignuta koritenjem ogranienja toka kod
snabdijevanja vodom i regulacijom pritiska vode, iz visokog pritiska u srednji i niski.
Uestalost mokrog ienja se takoer moe procijeniti u cilju smanjenja broja kompletnih
mokrih ienja.
U nekim postrojenjima, jedno kompletno mokro ienje dnevno moe biti dovoljno da se
osigura zahtijevani nivo higijene. Kod planiranja uestalosti i trajanja ienja opreme
potrebno je uzeti u obzir njenu veliinu i sloenost, kao i vrstu i stupanj zaprljanosti.
Primjenljivost
Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije.
Utede
Primjena tehnike moe rezultirati u smanjenju trokova za vodu, energiju i deterdente.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za vodu, energiju i deterdente.

Postavljanje pitolja na crijeva za ienje

Opis
Na crijeva za ienje se mogu postaviti pitolji sa okidaem bez potrebe za jo nekim
izmjenama, u sluaju da se koriste bojleri za zagrijevanje vode. Ukoliko se koriste ventili za
mijeanje vodene pare i vode kako bi se osigurala topla voda, u tom sluaju neophodno je
ugraditi kontrolne ventile, koji bi sprijeili vodenu paru i vodu da uu u pogrenu cijev.
Automatski ventili za zatvaranje su esto opskrbljeni prskalicama. Prskalice poveavaju
uinak vode, a smanjuju njen protok.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Operativni podaci
U jednom primjeru postrojenja, izraunata je uteda u energiji za koritenje crijeva sa
postavljenim automatskim ventilom i prskalicom, koristei vodu temperature 71 C. Protok
prije ugradnje je bio 76 l/minuti, a po ugradnji je iznosio 57 l/minuti. Vrijeme rada crijeva je
bilo 8 h/d prije ugradnje, a 4 h/d nakon toga. Za cijenu vode od 21 USD/m3 godinja uteda
vode je iznosila USD 4.987 (cijena u 2000 godini). Takoer je izraunata godinja uteda
energije od 919 GJ.
Primjenjivost
Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije.

171
Utede
Ukoliko se prskalice instaliraju bez automatskog zaustavljanja, cijena opreme je manja od 10
USD. Automatski pitolj sa prskalicom kota priblino 90 USD (Cijena je u 2000. godini). U
ovom sluaju je povratni period bio trenutan.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova za vodu i energiju.
Primjer postrojenja
iroko primijenjen.

ienje pod pritiskom

ienje pod pritiskom se koristi za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene
opreme i transportera, kao i za ispiranje nakon ienja i primjene hemikalija. Mogu se
koristiti kako topla, tako i hladna voda zavisno od zahtjeva ienja.

Opskrba vodom sa kontroliranim pritiskom, te putem prskalica

Opis
Tamo gdje je potrebna opskrba vodom, to se moe uiniti putem prskalica postavljenih na
opremi za preradu ili putem prskalica postavljenih na crijeva koja se koriste za ienje
opreme i/ili postrojenja. Za operacije ienja, do crijeva se moe dovesti voda iz vodovoda.
Prskalice postavljene na procesnoj opremi se projektiraju i pozicioniraju za svako pojedino
ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Tamo gdje se koristi vrua voda, moe se smanjiti ukupna
potronja energije.
Operativni podaci
Na svakoj se prskalici moe podesiti protok vode, u zavisnosti od primjene. Takoe, pritisak
vode se moe podesiti u skladu sa operacijama koje zahtijevaju vei ili manji pritisak vode, te
se takoer moe ugraditi odgovarajui regulator pritiska na svaku od stanica za ienje koje
zahtijevaju vodu. Potronja vode se moe optimizirati praenjem i odravanjem pritiska vode,
kao i stanja prskalica za vodu.
Primjenjivost
Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije, u skladu sa zahtjevima za ienjem.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode.

ienje visokim pritiskom upotrebom centralnog sklopnog bloka

Opis
U ienju visokim pritiskom, voda se prica po povrini koja treba da bude oiena
pritiskom od oko 15 bara, to se podrazumijeva da je niski pritisak, pa do 150 bara, to se
smatra visokim pritiskom. Pritisak od oko 40 bara do 65 bara se takoer smatra visokim.

172
Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za
rad unutar FDM pogona. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju dodatne mjere
sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne maine koriste
vie vode.
Sredstva za ienje se ubacuju u vodu na umjerenoj temperaturi do 60 C. ienje pod
pritiskom smanjuje potronju vode i hemikalija poredei ih sa crijevima. Meutim, bitno je da
se pritisak koristi na siguran i uinkovit nain. Postoji dilema u prehrambenoj industriji oko
utjecaja na higijenu koje imaju aerosol i prskanja, povezanih sa upotrebom crijeva sa visokim
pritiskom.
Maine za ienja sa visokim i srednjim pritiskom imaju prednosti u poreenju sa mainama
za ienje sa niskim pritiskom, koje se sastoje od manje potronje vode zbog efekata
mehanikog ienja vodenih prskalica; potronja hemikalija je manja budui da se teka
zaprljanja uklanjaju uslijed vodenog mlaza, takoer smanjenje koliine vode podrazumijeva
manje podloge za razvoj bakterija. Meutim, postoji problem oko poveanog rizika od
aerosola kod ienja pod visokim pritiskom.
Istraivanja pokazuju da ak i sistemi sa niim pritiskom mogu prouzroiti znaajan nivo
aerosola iznad visine od 1 metra, te se stoga ne bi trebali koristiti tijekom procesa proizvodnje
u higijenski osjetljivim podrujima. Mogu se koristiti pokretni sistemi za suho ienje, kojim
se ne samo da smanjuje potronja vode i optimizira odlaganje otpada, nego se i smanjuje rizik
od akcidentnih pokliznua. Izvan proizvodnog vremena se sigurno mogu koristiti kako sistemi
sa visokim, tako i oni sa niskim pritiskom, ali zbog bolje uinkovitosti, sistem sa visokim
pritiskom je jeftiniji. Postoje podaci koji govore da je ienje visokim pritiskom brzo,
jednostavno za koritenje, efikasno i trokovno uinkovito.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i hemikalija, u usporedbi sa tradicionalnim crijevima, kao i u
usporedbi sa ienjem sa srednjim i niskim pritiskom.
Operativni podaci
Kada se koristi ienje visokim pritiskom, vano je da je postignut korektan balans izmeu
pritiska, koliine vode gdje se voda prica, temperature vode i doziranja hemikalija za svaku
pojedinu primjenu. Neadekvatan pritisak moe rezultirati loim ienjem, dok e prevelik
pritisak poveati rizik od oteenja povrine i opreme ili ak moe povrijediti ljude.
Primjenjivost
iroka primjena u svim pogonima iz prehrambene industrije.
Utede
Postoje podaci da se koritenjem sistema visokog pritiska a male koliine, mogu ostvariti
utede u pogledu trokova za paru, vodu i otpadnu vodu od 85 %, u usporedbi sa sistemima
sa niskim pritiskom a velikom koliinom vode. Smanjenje trokova povezano sa smanjenom
potronjom hemikalija.
Primjer postrojenja
iroka primjena.

173
ienje niskim pritiskom uz pomo pjene
Opis
ienje niskim pritiskom uz pomo pjene se moe koristiti umjesto tradicionalnog naina
ienja crijevima sa vodom, etkama i runim doziranjem deterdenata. Moe se koristiti za
ienje zidova, podova, i povrina opreme. Pjena za ienje, kao to je neki alkalni rastvor,
se poprska po povrini koja treba da bude oiena. Pjena prianja na povrinu. Ostavlja se da
djeluje 10-20 minuta, a potom se ispira vodom.
ienje pjenom niskim pritiskom moe koristiti bilo centralni sklopni blok, ili
decentralizirane pojedinane jedinice. Centralizirani sistemi opskrbljuju sa otopinom za
ienje i vodom pod pritiskom iz jedne centralne jedinice, te se tijekom ienja automatski
izmjenjuju procesi prskanja pjene i ispiranja. Mobilne maine za ienje zahtijevaju vie
vremena, nego one koje se opskrbljuju iz centralnog sklopnog bloka.
Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za
rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju
dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne
maine koriste vie vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije u usporedbi sa upotrebom tradicionalnih
crijeva za vodu, etki i runog doziranja deterdenata.
Operativni podaci
Prednosti koritenja sistema sa pjenom ukljuuje poveano vrijeme kontakta sa zaprljanom
povrinom, to omoguava poboljanje rezultata ienja koji se postiu, ak uz upotrebu
manje agresivnih kemikalija. Kemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira
poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Trokovi radne snage su takoer smanjeni,
budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad potrebno daleko manje vremena.
Budui da se koriste manje agresivne kemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te
smanjen rizik po rukovaoca. Potencijalni nedostatak koritenja pjene je njena gustoa, budui
da se zbog toga odvaja od povrine djelovanjem sopstvene teine, te se time smanjuje vrijeme
kontakta sa povrinom.
Primjenjivost
Primjenjivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda,
kontejnera, otvorene opreme i transportera.
Kljuni razlozi za implementaciju
Bolje ienje i eliminaciju problema vezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje
aerosola koji sadri prljave estice i bakterije.

ienje gelovima
Opis
Gelovi se obino koriste za ienje zidova, stropova, podova, opreme i kontejnera.
Hemikalija se poprica po povrini koja se treba oistiti.

174
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije, u usporedbi sa tradicionalnim pranjem
crijevom i vodom, etkama, uz runo doziranje deterdenata.
Operativni podaci
ienje gelom omoguuje due kontaktno vrijeme nego pjena, izmeu prljavtine i aktivnog
deterdenta, zbog prirode prijanjanja gela za povrinu, te veu pristupanost udubljenjima,
budui da pristup nije onemoguen mjehuriima zraka. Kako god, gelovi su providni i teko
vidljivi, te mogu biti nepostojani pri visokim temperaturama.
Prednost korienja gelova ukljuuje poveanje vremena kontakta sa prljavom povrinom, to
dovodi do poboljanja rezultata ienja koji se postiu, ak i kada se koriste manje agresivne
hemikalije. Kemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom uinkovitosti
ispiranja i ienja. Budui da je gel lako sprati, koriste se manje koliine vode. Trokovi
radne snage su takoer smanjeni, budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad
potrebno daleko manje vremena. Budui da se koriste manje agresivne kemikalije, smanjen je
i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca.
Primjenjivost
Primjenljivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda,
kontejnera, otvorene opreme i transportera.
Kljuni razlozi za implementaciju
Eliminacija problema povezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji
sadri prljave estice i bakterije.

Odabir sredstava za ienje

Odabir sredstava za ienje je predmet nekoliko kriterija, ukljuujui konstrukciju
postrojenja, dostupne tehnike ienja, vrstu prljavtine i prirodu proizvodnog procesa.
Sredstva za ienje moraju biti odgovarajua za upotrebu, ali i drugi aspekti su takoe vani,
npr. glukonska kiselina je manje korozivna nego druge kiseline. Takoer, ienje u sektorima
prehrambene industrije ne znai samo otklanjanje neistoa, i dezinfekcija je isto tako
znaajna.
Izbor i upotreba sredstava za ienje i dezinfekciju mora obezbjediti efikasnu kontrolu
higijene, ali sa znaajnim uvaavanjem uticaja na okoli. Kada je upotreba sredstava za
ienje neophodna, prvo je potrebno provjeriti da li oni mogu postignuti adekvatan higijenski
nivo, a potom provjeriti njihov potencijalni uticaj na okolinu.
Tipina sredstva za ienje u prehrambenoj industriji su:
alkalije, natrij i magnezij idroksid, metasilikat, soda bikarbona
kiseline, nitritna kiselina, fosforna kiselina, glukonska kiselina
predpripremljena sredstva za ienje, kelatni agensi kao EDTA, NTA, fosfati,
polifosfati, fosfatni agensi ili povrinski aktivni agensi.
oskidirajui ili neoksidirajui biocidi.
Hemikalije koje se koriste za dezinfekciju i sterilizaciju opreme i postrojenja rade na principu
da utiu na elijsku strukturu bakterija i sprjeavaju njihovo razmnoavanje. Dezinficijensi
koriteni u prehrambenoj industriji su regulirani Direktivom 98/8/EC. Procjena utjecaja na
okoli i zdravlje ljudi je obavezna od 2007. godine.
175
Nekoliko vrsta tretmana moe biti primjenljivo. To ukljuuje upotrebu okisdirajuih biocida,
te ne oksidirajuih biocida, UV zraenja i pare.
Ne oksidirajui biocidi ukljuuju upotrebu npr. kvartarnih amonijumskih soli, formaldehide
glutaraldehide. Oni se openito nanose koritenjem tehnike zvane "fogging", gdje se
supstanca kao magla prica iz spreja u zonu koja treba biti sterilizirana, te se na taj nain
oblau izloene povrine. Ovo se obavlja izmeu radnih smjena, tako da se magla raisti
prije nego to radnicu dou na radna mjesta. Izlaganje ovim kemikalijama moe izazvati
respiratorne probleme, tako da se moraju uzeti u obzir potrebe zdravlja radnika, onda kada se
vri odabir i upotreba sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju.

CIP ienje i njegova optimalna upotreba

Opis
CIP sistemi su sistemi za ienje inkorporirani u cjelokupnu opremu, a koji mogu biti
kalibrirani na nain da koriste samo neophodnu koliinu deterdenta i vode na odgovarajuim
uslovima temperature a ponekad i pritiska.
Ugraivanje CIP sistema se moe planirati ve u najranijoj fazi dizajniranja opreme, a moe
biti instaliran od strane proizvoaa. Naknadno ugraivanje CIP sistema je mogue, mada je
potencijalno tee i skuplje. Rad CIP sistema se moe optimizirati inkorporiranjem internog
recikliranja vode i hemikalija; paljivo postavljenim operativnim programima koji odgovaraju
stvarnim zahtjevima za ienjem u procesu; koristei odgovarajue sprejeve i odstranjujui
jau zaprljanost prije ienja. Oprema pravilno dizajnirana za CIP ienje, trebalo bi da ima
"sprej loptice" locirane tako da nema "slijepih taaka" u procesu ienja.
Druga voda iz npr. RO (reverzne osmoze) i/ili kondenzat moe biti odgovarajua za direktnu
upotrebu kod predispiranja u CIP-u, ili za druge upotrebe nakon koritenja/tretmana. Upotreba
ovakve vode za ispiranje moe da zavisi od injenice da li je mogue materijale ponovno
iskoristiti u procesu. Ako je to sluaj neophodna je voda iji kvalitet odgovara vodi za pie.
Hemikalije koje se koriste u CIP-u su obino alkalne otopine bazirane na kaustinim
sredstvima (koja izjedaju), da bi odvojile i otklonile masnoe i proteine acidnim jedinjenjima,
npr. bazirane na HNO3 da bi otklonile i odvojile mineralni sloj. U mnogim sluajevima
koritenje kiselina nije neophodno. ienje kod koga se koriste samo kaustina sredstva se
nekada oznaava kao ienje jednom fazom. Kelatna sredstva, obino bazirana na EDTA
(Etilendiamintetraoctena kiselina) ponekad se dodaju alkalnim otopinama, kako bi se
sprijeilo taloenje koje se obino javlja kod alkalnih koncentrata i da bi rastopili naslage.
Kelirana sredstva i drugi aditivi mogu biti tetni za okolinu.
Neke prednosti jednofaznog ienja su da smanjuje potronju vode i energije, a poveava
brzinu ienja. Upotreba i kiselih i alkalnih sredstava za ienje zahtjeva 2 tanka sa
dodatnim sistemom cijevi, ispiranje izmeu njih, te samim time upotrebu vie vode i energije,
a i proces due traje.
Izbor sredstava za ienje zavisi od niza faktora i ne moe biti generalno odreeno. Odreena
sredstva za ienje su dostupna za pojedine upotrebe. Panja se mora obratiti da se ne koriste
neodgovarajue hemikalije npr. deterdenti koji sadre EDTA za ienja tankova/cisterni za
mlijeko i skladitenje sirovog mlijeka.
Postoje podaci da paralelno ili serijsko ienje tankova i paralelno ienje sistema cijevi
treba izbjegavati.

176
U paralelnoj konfiguraciji moe biti teko postii potrebnu distribuciju toka kroz vie od
jednog tanka i CIP povratak kroz tankove zahtjeva dugo vremena. Prebacivanje od ispiranja
do ienja, ili od ienja do finalnog ispiranja rezultira u dugakoj mixing zoni.
U serijalnoj konfiguraciji sadraj cijevi izmeu tanka I i II rezultirat e u dugakoj zoni
mijeanja ako sadraj nije dreniran. Kada hemijska otopina sredstava za ienje stie u tank I
(dreniran), sadraj cijevi moe postati izmijean sa sredstvom za ienje u tanku II (ranije
dreniranom).
Ostvarene okolinske koristi
Mogua redukcija potronje vode, deterdenta i energije potrebne za zagrijavanje vode jer se
mogu postaviti nivoi potronje potrebne za lociranu povrinu koju je potrebno oistiti.
Mogua je ponovna upotreba vode i kemikalija unutar sistema.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogue poveano koritenje energije vezane za ispumpavanje vode i deterdenta.
Operativni podaci
CIP sistemi mogu npr. smanjiti na minimum upotrebu sredstava za ienje i dezinfekciju
recikliranjem otopina za ienje. Neki gubici e i dalje biti prisutni kod zagaenja voda i
otopina.
CIP sistemi mogu biti daleko efikasniji od manuelnih, ali moraju biti adekvatno dizajnirani i
upotrebljavani da bi njihove potencijalne vrijednosti bile optimalno iskoritene. Dizajn i
upotreba koji minimaliziraju koritenje vode, hemijskih sredstava za ienje, a do
maksimuma poveavaju rezultat ukljuuju:
reispiranje koritenjem manje koliine vode koja u nekim sluajevima moe biti
kombinirana bilo sa povratkom reispirane vode na proces ponovne upotrebe,
prilagoavanje CIP programa veliini, tipu, zatim doziranje i potronja vode,
temperature, pritiska, vremena pranja i ispiranja,
automatsko doziranje hemikalija i tana koncentracija,
interna reciklaa vode i hemikalija,
ponovna upotreba intermedijalne/finalne vode za reispiranje,
kontrola reciklae zasnovana vie na provodljivosti nego na vremenu,
sprej ureaji,
pravilan izbor CIP deterdenta.
Finalna voda za ispiranje se ponovno upotrebljava bilo za reispiranje, intermedijalno ispiranje
ili pripremu otopina za ienje. Cilj finalnog ispiranja je da otkloni posljednje tragove
otopina za ienje sa opreme. ista voda i voda za ispiranje koja se vraa u centralni CIP
sistem, dovoljno je ista da bude ponovo upotrijebljena, umjesto da bude odstranjena u odvod.
Ponovna upotreba finalne vode za ienje zahtjeva povezanost CIP povratne cijevi do tanka
za reispiranje.
Za velike, razgranate instalacije centralni CIP sistem moe da bude neadekvatan. esto su
razdaljine suvie dugake, to dovodi do odgovarajueg gubitka toplote, deterdenata i vode.
U tim sluajevima se moe koristiti nekoliko manjih CIP sistema.
Za neke male ili rijetko upotrebljavane instalacije, ili kod kojih rastvor za ienje postaje
veoma zagaen, koriste se pojedinani sistemi. U takvim sistemima nema ponovne upotrebe
sredstava za ienje.
177
Primjenjivost
Primjenljivo kod zatvorene/zavarene opreme kroz koje moe da cirkulie tenost, ukljuujui
npr. cijevi i sudove.
Utede
Kapitalna vrijednost visoka, reducirana cijena vode, energije i hemikalija.
Kljuni razlozi za implementaciju
Automatizirano i jednostavno rukovanje.

esto i brzo ienje procesne opreme i podruja u kome se skladite materijali

Opis
Podruje na kome se skladite sirovine, nusproizvodi i otpad treba esto istiti. Program
ienja treba da obuhvati sve strukture, opremu i unutranje povrine, kontejnere za
odlaganje materijala, odvod, dvorita i kolovoze.
Ostvarene okolinske koristi
Usvajanje temeljitog ienja i dobrog gospodarenja kao rutine, smanjuje pojavu neprijatnog
mirisa i rizik od problema i neugodnosti vezanih za higijenu zbog tetoina i gamadi.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Voda se troi za vrijeme procesa ienja, mada koliina zavisi od suhog ienja prije
upotrebe vode. Zato postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode iz izvora unutar pogona i
ureaja za preiavanje otpadnih voda.
Operativni podaci
Ako se ostaci mljevenog mesa, naroito onog pripremljenog za proizvodnju salama i
kobasica, ostave da stoje u aparatima koji se koriste na podnim povrinama, ovo izaziva
kasnije potekoe u ienju (zalijepe se za povrine), ienje takvih povrina neposredno
nakon kraja proizvodnog procesa smanjuje na minimum napore kod odravanja i potronje
vode i deterdenta. Ostaci mljevenog mesa se prethodno uklone manualno to je najvie
mogue. Ukoliko se kontejneri sa sirovinama redovno prazne i peru, npr. dnevno, izbjegava se
proces truljenja i irenja neugodnih mirisa. Kanjenja u isporuci ostavljaju dovoljno vremena
materijalima da se ponu raspadati, ukoliko se ne skladite na odgovarajui nain, te se
javljaju problemi sa neugodnim mirisima.
Primjenljivost
Primjenljivo kod svih pogona iz sektora hrane, pia i mlijeka.

Upotreba rasprivaa za vodu i HPLV sprejeva za ienje kamiona (HPLV = visok pritisak,
nizak volumen)
Opis
Upotrebom rasprivaa za vodu i/ ili HPLV sprejeva za ienje kamiona postie se smanjenje
potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda

178
Operativni podaci
Kontejneri za groe se odravaju koritenjem ove tehnike. Voda za ienje se drenira.
Primjenljivost
Primjenljivo kod pogona prehrambene industrije kod kojih se materijali isporuuju
kamionima.
Utede
Smanjena cijena vode i zbrinjavanje otpadne vode

8.3 TEHNIKE ZA KONTROLU I TRETMAN EMISIJA U ZRAK

Ovaj odjeljak Tehnike za smanjenje emisija u zrak, podijeljen je na tri glavna odjeljka. Prvi
odjeljak opisuje sistemski pristup kontroli emisija u zrak, od inicijalne definicije problema te
o tome kako izabrati optimalno rjeenje. Drugu odjeljak opisuje tehnike integrirane u proces
koje se koriste za spreavanje ili smanjenje emisije u zrak. Na kraju, trei odjeljak opisuje
tehnike smanjenja/eliminisanja na kraju proizvodnog procesa koje se koriste nakon mjera
integriranih u proces.
Prehrambenu industriju ubrajamo u koncenstrisane izvore polutanata. Imajui u vidu vrstu
djelatnosti, potencijalni polutanti u vazduhu iz ovih izvora zagaenja vazduha najee
nastaju:
sagorijevanjem fosilnih goriva u energetske svrhe (ugalj, nafta, prirodni gas,
drvo, dizel gorivo i sl.) emituje oko 30 vrsta polutanata organske prirode, te
emisijom mirisa.
Kada su u pitanju Tehnike za smanjenje emisija u zrak, prva stvar koju treba usvojiti jeste
sistemski pristup (strategiju) kontrole emisija u zrak, definisanje problema, te o tome kako
izabrati optimalno rjeenje.

8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak

Ova strategija je podijeljena na odreeni broj evaluacijskih faza. Nivo do kojeg je potrebno
primijeniti odreenu fazu zavisi od specifine situacije instalacije, a neke faze mogu ali i ne
moraju biti potrebne da se postigne nivo traene zatite. Ova strategija se moe koristiti za sve
emisije u zrak, tj. emisije gasova, praine i karakteristinog mirisa, a neki od njih su
uzrokovane VOC emisijama. Karakteristian miris je uglavnom lokalni problem koji se
zasniva na neugodi, ali se esto javlja zbog emisije isparljivih organskih jedinjenja, te ga
takoer treba uzeti u obzir. Za svaku fazu, karakteristian miris se koristi kao ilustrativni
primjer. Pristup ovog primjera posebno je koristan za velike pogone i postrojenja, gdje postoji
veliki broj zasebnih izvora karakteristinog mirisa i gdje nije u potpunosti mogue shvatiti
ukupni nivo isputenog karakteristinog mirisa.

Korak 1: Definiranje problema

Prikupljaju se informacije o zakonskim zahtjevima u pogledu emisija u zrak.
U posljednjih nekoliko godina, setom Zakona o zatiti ivotne sredine i Pravilnicima
regulisano je praenje emisije u vazduh polutanata vezanih za vrstu djelatnosti i njihove
vrijednosti, kao i imisije najosnovnijih parametara zagaenja koji se obavezno prate
179
(sumpordioksid, azotni oksidi, lebdee estice ispod 10 mikrometara i ukupne lebdee estice,
dim, ozon, ugljenmonoksid, olovo, kadmijum i cink).
Lokalni kontekst, npr. vremenski ili geografski uslovi takoer mogu biti relevantni prilikom
definisanja problema, npr. u pogledu karakteristinog mirisa.
Ljudi koji rade u pogonu i postrojenju, generalno e dobro znati o kojim problemima sa
karakteristinim mirisom se radi i mogu pomoi konsultantu ili osobi koja ne poznaje lokalnu
situaciju.
Prvo, potrebno je izvriti uvid u broj i uestalost pritubi i karakteristika koje se odnose na
karakteristian miris. Lokacija onih koji podnose pritube vezano za pogon i postrojenje,
zajedno sa njihovim komentarima ili od strane predstavnika lokalnih vlasti, pomau u
identifikovanju problema koji treba rijeiti. Treba biti uspostavljen sistem podnoenja
pritubi, koji ukljuuje sistem za odgovor na sve pritube koje se odnose direktno na pogon i
postrojenje bilo da su primljene putem telefona ili lino. Ako se ispitaju i dokumentuju
egzaktni uvjeti proizvodnog procesa u vrijeme primanja pritubi, to moe pomoi u lociranju
izvora karakteristinog mirisa koje treba prekontrolirati. Moe biti pregledana i bilo koja
korespondencija s lokalnim vlastima ili lokalnom zajednicom. Nivo aktivnosti lokalne
zajednice zajedno s pristupom i akcijama koje su poduzeli predstavnici lokalnih vlasti moe
omoguiti da se utvrdi ozbiljnost problema i uticaj vjerovatnog raspoloivog vremenskog
perioda potrebnog za modifikovanje proizvodnog procesa ili instaliranje postrojenja za
smanjenje emisija karakteristinih mirisa.
Na kraju, mogu se utvrditi klimatski uslovi koji preovlauju na datom lokalitetu. Naroito
pravac puhanja vjetra koji preovladava, kao i brzina vjetra i uestalost inverzija. Ova
informacija se moe koristiti za provjeru da li su pritube u velikoj mjeri rezultat odreenih
vremenskih uslova ili specifinih operacija koje se prakticiraju u proizvodnom procesu.

Korak 2: Popis emisija na odreenoj lokaciji

Popis ukljuuje uobiajene i neuobiajene emisije koje su rezultat rada pogona i postrojenja..
Karakteriziranje svake take emisije omoguava naknadno uporeivanje i rangiranje s
takama emisije na drugim lokacijama. Sistemski nain identifikovanja karakteristine emisije
u zrak je da se izvri pregled svakog procesa i identifikuju sve potencijalne emisije. Na
primjer, ovim pristupom se mogu pokriti sljedee operacije na lokaciji:
isporuka sirovina
uvanje sirovina u rasutom stanju
manja ambalaa za dranje sirovina, npr. metalne bave i vree
proizvodnja
pakovanje
stavljanje na palete/skladitenje.
Ovakav pristup se moe provesti s razliitim stepenom sofisticiranosti. Dijagrami s prikazom
toka proizvodnog procesa i dijagrami maina koje uestvuju u proizvodnom proces, mogu se
koristiti tokom obilaska lokacije radi sistematske identifikacije svih izvora emisija.
Zavisno od teine problema i kljunih operacija na datoj lokaciji, koje su uzrok problema,
moda e biti neophodno da se ova analiza proiri kako bi obuhvatila karakteristine emisije,
pa ak i vanredne situacije. Moe se koristiti pristup tipa unakrsnog popisa u vezi s
dijagramom samog procesa i maina-ureaja koji uestvuju u proizvodnom procesu.

180
Dijapazon kljunih rijei koje treba inkorporirati u ek listu vjerovatno e se drastino
razlikovati od jedne do druge operacije koje emituje karakteristian miris.
Problem sa karakteristinim mirisom moe se odnositi na kontinuirano isputanje iz pogona i
postrojenja koje prenosi jedan distinktivan karakteristian miris u okolinu. Tretiranje
najznaajnije emisije e u mnogim sluajevima umanjiti problem i smanjiti ili eliminirati
pritube. U drugim sluajevima, uklanjanje najveeg izvora karakteristinog mirisa za rezultat
e imati druge izvore karakteristinog mirisa s te lokacije koji su jae izraeni. Ti izvori
karakteristinog mirisa mogu imati specifian karakteristian mirise drugaiji od onih koji
dolaze iz najveeg izvora karakteristinog mirisa. Ova situacija moe posljedino rezultirati
daljim pritubama i zahtijevati dalje kapitalne trokove pored onih koji ve postoje za
tretiranje najveeg izvora emisije. Zato je vano da se u potpunosti evaluira dijapazon emisija
karakteristinog mirisa s odreene lokacije i da se identifikuju zasebne emisije koje bi mogle
izazvati najvee pritube. Tabela 28 prikazuje jedan od naina za evidentiranje informacija o
izvorima karakteristinog mirisa u toku rada pogona i postrojenja. Moe se desiti i sluaj da se
problem sa karakteristian mirisom javi tokom izvanrednog reima rada. Uobiajena ek lista
za izvanredan reim rada prikazan je u Tabela 29.

Tabela 28. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa

Izvor karakteristinog mirisa Primjeri

Vrsta isputanja Forsirana/prirodna /ventilacija

Radni proces koji se provodi Grijanje/hlaenje/odravanje/ienje

Kontinuitet emisija Kontinuirano/diskontinuirano/periodino

Operativno vrijeme Trajanje po satu/po danu/po proizvod.ciklusu

Aranman za isputanje Dimnjak//aht/ugraen/atmosferski

Konfiguracija za isputanje Prenik dimnjaka/elevacija ispusta

Opis karakteristinog mirisa Sladak/kiseo/ljut/voni

Jaina karakteristinog mirisa Veoma slab/izraen/jak/veoma jak

Procijenjena stopa isputene koliine Mjerenje/krivulje/procjena

Lokacija na mjestu instalacije Koordinate ispusta

Vrsta operacije/rada uobiajena/neuobiajena/vanredna

Ukupno rangiranje Npr. -10 to +10 ili 0 to 10

181
 Tabela 29. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije

Parametar Primjeri

Gubitak sadraja Prepunjavanje/isticanje/greka kontrole

Pranjenje odlagalita Otpadni materijali i procesni materijali

Potencijal za materijal koji ulazi u Prelom parnog kalema

proces

Reakcija ubrzanja Proputanje da se stavi ulazni materijali ili da se

kontrolira temperatura

Korozija/erozija Uestalost inspekcija

Servisni gubici Greke sigurnosnih instrumenata

Kontrola/osoblje Nivo kontrole i supervizije

Ventilacija/ekstrakcija Korektna baza projekta

Odravanje/inspekcija Uestalost, ta je potrebno?

Pokretanje/zatvaranje Implikacije za nizvodne operacije

Izmjene proizvodnje/protoka 100 %, 110 % proizvodnje + niska proizvodnja

Izmjene formulacije Smrdljivi sastojci

Emisije karakteristinog mirisa mogu se rangirati u smislu teine njihovog uticaja na okolinu.
Mogui sistem za odreivanje redoslijeda na rang listi mogao bi zapoeti s grupisanjem
emisija u kategorije kao to su velika, srednja i mala, prema karakteristikama njihovog
karakteristinog mirisa i s njim u svezi pritubi. Na rangiranje unutar svake kategorije snano
utie jaina mirisa povezana sa zranim tokom i prirodom operacija, tj. da li se mirisi javljaju
kao kontinuirani ili nekontinuirani .Ovaj proces rangiranja moe zahtijevati pristup, pored
gore nabrojanih faktora, i dodatnih eksperata.

Korak 4: Izbor tehnika za kontrolu emisija u zrak

Popis emisija, imisija i pritubi, npr. u sluaju karakteristinog mirisa koji se esto javlja zbog
emisije VOC-a, kojim se mogu identifikovati najvei izvori emisija u zrak s odreene
lokacije, treba biti sastavni dio plana tretmana ili strategije. On omoguava da se identifikuje
svaki izvor iji bi uticaj mogao biti eliminisan, ili barem umanjen. Kontrolne tehnike
ukljuuju tretman koji je integrisan u sam proces ili koji se vri na kraju proizvodnog procesa.
Tretman koji je integrisan u sam proces ukljuuje mjere koje se odnose na izbor supstanci,
kao to je izbor zamjenskih supstanci umjesto onih tetnih, kao to su karcinogeni, mutagensi
ili teratogensi, koritenje materijala s niskom emisijom, npr. nepostojanih (isparljivih)
tekuina i vrstih materijala s niskim sadrajem fine praine i mjera vezanih za sam proces,
kao to je koritenje sistema s malom emisijom i proizvodnih procesa s malom emisijom u

182
zrak. Ako je i nakon primjene mjera integrisanih u sam proces i dalje potrebna redukcija
emisije, moda e biti potrebna dalja kontrola gasova, karakteristinih mirisa/VOC-a i praine
primjenom tehnika na kraju proizvodnog procesa.
Kontrolne tehnike ukljuuju tretman koji je integrisan u sam proces ili koji se vri na kraju
proizvodnog procesa. Tretman koji je integrisan u sam proces ukljuuje mjere koje se odnose
na izbor supstanci, kao to je izbor zamjenskih supstanci umjesto onih tetnih, kao to su
mutagensi ili teratogensi, koritenje materijala s niskom emisijom, npr. nepostojanih
(isparljivih) tekuina i vrstih materijala s niskim sadrajem fine praine i mjera vezanih za
sam proces, kao to je koritenje sistema s malom emisijom i proizvodnih procesa s malom
emisijom u zrak.

8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike

Integrirane proizvodne tehnike za minimizaciju emisija u zrak, generalno imaju okolinske
dobiti kao to su upotreba sirovina i minimizacija otpada koji nastaje tokom proizvodnog
procesa. U ovom dijelu, navedene su okolinske dobiti koje su primjenjive sa aspekta tehnike.
Integrirane proizvodne tehnike omoguavaju povrat materijala za ponovnu upotrebu u
proizvodnom procesu kao npr. cikloni, a sa druge strane poveavaju investicije kod samog
pokretanja procesa proizvodnje, zahtijevaju vea ulaganja u samom startu od Investitora.

8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa

Naredni odjeljci opisuju neke tehnike smanjenja na kraju proizvodnog procesa koje se koriste
za tretman emisija u zrak u okviru prehrambene industrije. Mjere za smanjenje emisija na
kraju proizvodnog procesa kreirane su tako da bi se smanjile ne samo masovne koncentracije,
nego i masovne tokove zagaivaa zraka koji potjeu iz rada pojedinih dijelova ili
cjelokupnog proizvodnog procesa. One se normalno koriste tokom rada postrojenja.
Tabela 30 navodi neke tehnike smanjenja emisija na kraju proizvodnog procesa koje su u
irokoj upotrebi

Tabela 30. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa

Procesi tretmana

vrsti i teni zagaivai Gasoviti zagaivai s karakteristinim mirisom/VOC-

ovi

Dinamika separacija Apsorpcija

Vlana separacija Adsorpcija ugljika

Elektrostatika precipitacija Bioloki tretman

Filtracija Termalni tretman

Aerosolska/droplet separacija* Tretman kondenzacijom netermalne plazme*

Membranska separacija*

183
 Procesi tretmana

vrsti i teni zagaivai Gasoviti zagaivai s karakteristinim mirisom/VOC-

ovi

*Nije opisana kao tehnika minimizacije emisije u zrak u ovom dokumentu

Separacija rasprenih estica/praine koristi primjenu eksternih sila, tj. primarno

gravitacionih, inertnih i elektrostatikih sila. Takoer se praktikuje koritenje fizike
disperzije putem dimnjaka i rastueg potencijala za disperziju poveavanjem visine ispusnog
dimnjaka ili poveavanjem brzine isputanja.
Karakteristike emisije odreuju koja je tehnika za smanjenje emisija na kraju proizvodnog
procesa najprikladnija. Za to e moda biti potrebna odreena fleksibilnost, kako bi se kasnije
mogao identifikovati tretman dodatnih izvora. Tabela 31 prikazuje kljune parametre za
proces izbora tehnike.

Tabela 31. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa

Parametar Jedinica

Stopa protoka m3/h

Temperatura C

Relativna vlanost %

Uobiajeni dijapazon prisutnih komponenti

Nivo praine mg/Nm3

Organski nivo mg/Nm3

Nivo prisutnog karakteristinog mirisa OU/Nm3

U nekim sluajevima komponente emisije se lako identifikuju. U sluaju karakteristinog

mirisa, emisija koja se tretira obino sadri sloen koktel, a ne samo jednu ili dvije
komponente koje je lako definisati. Zato se postrojenje za smanjenje emisija u zrak esto
dizajnira na osnovu iskustva s drugim slinim postrojenjima. Neizvjesnost do koje dovodi
prisustvo znaajnog broja komponenti koje se prenose zrakom moe zahtijevati pokuse sa
pilot-postrojenjima. Stopa protoka koji treba tretirati najvaniji je parametar u procesu izbora i
veoma esto tehnike za smanjenje emisija nabrajaju se u poreenju s optimalnom stopom
protoka za njihovu primjenu.
Nabavka postrojenja za smanjenje emisija obino podrazumijeva jedan broj garantnih izjava,
npr. vezano za mehaniku ili elektrinu pouzdanost za period od najmanje jedne godine. U
okviru procedure izbora i nabavke, dobavlja e takoer traiti podatke o efikasnosti procesa
u uklanjanju. Oblik garancije procesa vaan je dio ugovora. Na primjer, garantne izjave koje

184
se odnose na performanse za uklanjanje karakteristinih mirisa mogu imati vie oblika. U
odsustvu podataka garancija moe jednostavno navesti nema primjetnog karakteristinog
mirisa izvan granine linije procesa ili izvan lokacije na kojoj se nalazi instalacija.
Ekstremno visoki standardi za koncentracije praine istog gasa mogu se postii koritenjem
dvostepenih separacionih tehnika visoke performanse, npr. koritenje dva platnena filtera ili
koritenje istih u kombinaciji sa HEPA filterima ili sa ESP filterima.
Tabela 32 prikazuje komparaciju performansi nekih tehnika separacije.

Tabela 32. Poreenje nekih tehnika separacije

Tehnika Veliina % Maksimalna Dijapazon nivoa Komentari

estice efikasnosti operativna emisija koji se
m skupljanja temperatura mogu postii
na 1 m C mg/Nm

Cikloni 10 40* 1100 25 100 Grube estice. Koriste

se kao pomo ostalim

metodama

Vlana 13 >80 99 Ulaz 1000 <4 50 Dobra performansa s

separacija odgovarajuim
vrstama praine

Izlaz 80 Redukcija kiselog gasa

Suha ESP <0.1 >99 450 <5 15 etiri ili pet zona.
Uobiajena aplikacija
je prije smanjenja

Zavisno od (prije-smanjenja)
dizajna

Vlana 0.01 <99 80 <1 5 ESP s dvije zone u

ESP seriji. Uglavnom
precipitacija pare

Optiki jasan

Filtracija 0.01 >99.5 220 <1 5 Dobra performansa s

odgovarajuom vrstom
praine

Tj.
Platneni

filter

185
 Tehnika Veliina % Maksimalna Dijapazon nivoa Komentari
estice efikasnosti operativna emisija koji se
m skupljanja temperatura mogu postii
na 1 m C mg/Nm

Filtracija 0.01 99.5 900 0.1 1 Dobra performansa s

odgovarajuom vrstom
praine

Tj.
keramiki

filter

*Za estice veih dimenzija i ciklone visoke efikasnosti, djelotvornost prikupljanja kree se oko 99
%.

Optimalno koritenje opreme za smanjenje emisija u zrak

Opis
Zahtjev za rad opreme za smanjenje emisije moe varirati zavisno od recepture, npr. u sluaju
karakteristinog mirisa. Ako se radi o procesima ili recepturama koje ne zahtijevaju da se
oprema za smanjenje emisija u zrak koristi cijelo vrijeme, upotreba takve opreme se moe
programirati tako da se osigura njena raspoloivost kao i da se ista nalazi u odgovarajuem
radnom stanju kada je potrebna. Ista se moe instalisati tako da je ne moe zaobii pojedinac
koji njome rukuje, ali kad ne vae uslovi koji bi zahtijevali smanjenje emisije, tada bi
rukovodioci mogli zaobii koritenje te opreme. Na primjer, rukovodilac moe kod sebe
uvati kljueve koji omoguavaju pristup komandama to dozvoljava da se zaobie ta
oprema, a takoer mogu osigurati da ista bude stavljena u pogon kako bi se postiglo
optimalno radno stanje im se ukae potreba za tim.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije u zrak.
Operativni podaci
Kada je jedan pogon za konzervisanje vlane hrane za ljubimce, koja je radila bez emitiranja
supstanci karakteristinih emisija mirisa, prela na proizvodnju drugog proizvoda,
karakteristian miris je postao znaajan problem, jer postojee mjere za kontrolu
karakteristinog mirisa nisu odgovarale ovom novom receptu. Promjene recepture takoer su
dovele do fluktuirajuih problema s karakteristinim mirisom u fabrikama ivotinjske hrane,
gdje se na bazi are/serije dodaju riblja ulja ili melasa. Ovi primjeri demonstriraju potrebu za
smanjenje emisija, ak i u malim individualnim postrojenjima. Kao i osiguranje da je oprema
za smanjenje emisija ukljuena, za efikasnu prevenciju emisije u zrak treba poboljati i radne
uslove. Na primjer, u objektima za dimljenje mesa ili ribe, te postrojenjima za prenje kafe
koje koriste termalnu oksidaciju za uklanjanje karakteristinih mirisa, ti termalni oksidansi ne
rade efikasno dok ne dostignu temperature sagorijevanja polutanata (zagaivaa), tako da ih
treba pokrenuti na vrijeme za te temperature koje treba dostii u komori za sagorijevanje.

186
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koristi oprema za smanjenje emisija u zrak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija emisije u zrak.

Transport kanalisane emisije do postrojenja/opreme za tretman ili smanjenje

Opis
Kanalisane emisije se transportuju do opreme za tretman na kraju proizvodnog procesa ili do
opreme za smanjenje emisije. Postoje tri najvanija faktora koja treba uzeti u obzir prilikom
projektovanja opreme za transport emisije do postrojenja za tretman. To su brzina transporta,
projekat ventilacijskih kanala i diskontinuirani tokovi.
Kod nas je najee u upotrebi transport kanalisane emisije do opreme za smanjenje emisije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nedostatak kanalisanih emisija je velika potronja energije, te potekoe oko odravanja i
ienja transportnih puteva.
Operativni podaci
Transport kanalisane emisije do postrojenja za tretman treba paljivo razmotriti kako bi se
minimizirali bilo koji operativni problemi. Naroito, potencijal za taloenje estica i potencijal
za kondenzovanje vode i drugih zagaivaa koje nosi zrak mogu rezultirati tekim
zaguenjem, koje zahtijeva esto ienje, a moe dovesti i do higijenskih problema.
Inkorporirajue take ienja i drenani ventili u ventilacijskom sistemu omoguavaju
ienje u cilju uklanjanja akumulisanog materijala.
Izborom niske brzine transporta minimiziraju se trokovi ventilatora za izbacivanje neistog
zraka. Ako se prisustvo praine smatra problemom, tada se smatra da je neophodni minimum
brzina transporta barem 5 m/s.
Ako postoji vjerovatnoa da e prisustvo praine dovesti do operativnih problema, uprkos
radu pri velikim brzinama transporta, onda se moe instalirati jedna plenum komora, tj.
proireni kanal gdje bi ulazile zrane struje krcate esticama, a ukupna brzina se smanjuje na
2.5 do 5.0 m/s.
Ova komora je namjenski projektovana da pospjeuje taloenje estica, opremljena je
ulijebljenom stranom i jednim brojem malih vrata za ienje cijelom svojom duinom.
Izlazni cjevovodni sistem koji vodi od plenum komore reduciran je u preniku kako bi ponovo
dostigao brzinu transporta u sistemu.
Provodni kanali ventilacije projektovani su sa zajednikom brzinom transporta cijelim putem,
tako da je brzina zraka u svim ograncima provodnih kanala i ispunoj taki ista. Ulaz
ogranaka u glavni provodni kanal moe biti pod uglom od najvie 45, iako je ugao od 30
efikasniji. Na ulaznoj taki ogranka u glavni provodni kanal, prenik glavnog provodnog
kanala postepeno se penje na ugao od 15. Da bi se osiguralo postizanje potrebne
performanse, projektovanje ventilacijskog kanalnog sistema esto vodi neki specijalizovani
izvoa.
187
Diskontinuirani ispuni tokovi su prilino uobiajeni tamo gdje postoji jedan broj ispunih
taaka koje se prazne u centralno postrojenje za tretman, ako su neke kontinuirane, a neke
diskontinuirane.
Ovo moe omoguiti potencijal nekim ispunim takama da kontaminiraju druge emisije iz
procesa tokom reima rada s grekom, pa e moda trebati razmotriti mogunost rada
ventilatora pod varirajuim uslovima optereenja.
Kontrolni sistem koji je potreban za ovu vrstu aranmana moe biti sloen. Na primjer,
ventilator moe biti specificiran kao sistem sa samo jednom brzinom, tako da moe uvijek
postizati projektovanu stopu protoka. Ovaj sistem zahtijeva dodatni ulazni tok za ventilacijski
sistem radi ispravljanja eventualnih nedostatka u dizajniranoj stopi protoka kad se proces
iskljui. Ovaj dodatni ulazni tok bi se mogao izvlaiti s mjesta na kojem radi operater ili biti
koriten za obezbjeenje dodatne ventilacije za objekat zgrade.
Alternativno, moe se koristiti ventilator koji radi s izmjenjivaem frekvencije/uestalosti.
U tom sluaju brzina ventilatora bi se kontrolisala mjerenjem statikog pritiska na ulazu u
ventilator, a zadnji odvojni ulaz bi iao nadole.
Ovaj sistem bi rezultirao varijabilnom stopom protoka u postrojenje za tretman u skladu s
posebnim procesima koji su u radu. Izbor opcije s fiksnom brzinom ili sistemom pretvaranja
uveliko zavisi od vrste instalisanog postrojenja za smanjenje emisija i od toga da li efikasnost
nekog tretmana opada s promjenom stope protoka.
Primjenjivost
Primjenjivo na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak.

Izbor tehnika na kraju proizvodnog procesa sa ciljem smanjenja neugodnih mirisa/isparljivih

organskih jedinjenja
Opis
Prilikom odabira tehnika za smanjenje neugodnog mirisa, prva faza je analiza protoka,
temperature, vlanosti, te koncentracije zagaujuih supstanci i lebdeih estica u emisiji sa
neugodnim mirisom. Neugodni mirisi esto nastaju zbog emisija isparljivih organskih
jedinjenja, i u tom sluaju primijenjena tehnika treba da uzme u obzir toksine i zapaljive
supstance. Kratki prikaz generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja dat je u Tabela 33 gdje su ovi parametri prikazani
zajedno sa generalnim vrstama dostupne opreme za smanjenje istih.
Tabela 33 je vrsta smjernice i ne sadri sve detalje o prednostima i manama svake pojedine
tehnike. Svaka karakteristika emisije neugodnog mirisa podijeljena je na dva ili tri raspona
vrijednosti. U ovom primjeru, protok je podijeljen na dva raspona vrijednosti, odnosno preko i
ispod 10.000 m3/h. Svakoj eliji u tabeli data je vrijednost izmeu 0 i 3, gdje vrijednost 3
predstavlja najbolju dostupnu tehniku.
Za svaku tehniku smanjenja neugodnih mirisa, dat je ukupan relevantni raspon emisija
neugodnih mirisa. To omoguava jednostavan sistem rangiranja, prema kojem se tehnike sa
najveim ocjenama dalje razmatraju. Obino od tri do pet tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa prelazi u sljedeu fazu procedure odabira.

188
 Tabela 33. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja

Tretman Protok (m3/h) Temperatura Relativna Lebdee Koncentracija Ocjena

(C) vlanost estice zagaujuih supstanci
(%) (mg/Nm3) (mg/Nm3)

<10000 >10000 <50 >50 <75 >75 0 <20 >20 <500 >500

Fiziki 1 2 1 2 2 1 1 1 2 1 0

Apsorpcija - 1 1 2 1 2 1 1 1 3 1 0

voda

Apsorpcija - 2 2 2 1 2 1 2 1 1 2 1

hemijska

Adsorpcija 3 1 3 0 2 0 3 0 0 2 1

Bioloka 3* 2* 3 0 2 2 3 1 0 3 0

Termalna 3 1 1 3 2 1 3 2 1 3 3

oksidacija

Katalitika 3 2 1 3 2 1 3 0 0 3 3

oksidacija

Plazma 2 3 3 12 3 2 3 3 1 3 2
2

Ocjenjivanje Opis

0 Ova vrsta tretmana nije odgovarajua, ili je mala vjerovatnoa da e biti efikasna, te se stoga ne smatra
dijelom procedure odabira.

1 Ovu vrstu tretmana vrijedi uzeti u razmatranje, iako je mala vjerovatnoa da je to najbolji mogui
tretman.

2 Tehnika za smanjenje dobro odgovara datim uvjetima.

3 Predstavlja najbolju vrstu tretmana za dati sistem.

* Zavisi od povrine.

Dalje se razmatra efikasnost ili zahtijevani uspjeh. To se moe procijeniti uz pomo

strunjaka iz ove oblasti i informacija od onih koji se bave kreiranjem tehnika za smanjenje.
Sljedei korak u proceduri odabira je procjena izvodljivosti. Ovdje se razmatraju kapitalni i
operativni trokovi, potrebni prostor, kao i to da li je u slinom procesu dokazano da je
relevantna tehnika primjenjiva.

189
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije neugodnih mirisa.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje emisija neugodnih mirisa.

Tehnike dinamike separacije

Osnova za separaciju i uklanjanje estica u dinamikim separatorima su sile polja, koje su
proporcionalne masi estica. Zato su, gravitacioni, skretni ili inercioni separatori i
centrifugalni separatori kao to su cikloni, multiekstraktori i rotacioni tok deopraivaa, svi
dinamiki separatori. Oni se uglavnom upotrebljavaju za separaciju krupnih estica samo (>10
am.) ili kao prvi korak prije uklanjanja fine praine na druge naine.
Kod nas se najvie primjenjuju separatori, a razlog je mala investicija za nabavku i ugradnju
tehnike. Veoma su primjenjivi za nae uslove.

SEPARATORI
Opis
Struja otpadnog gasa prelazi u komoru gdje se praina, aerosoli i/ili kapljice izdvajaju iz gasa
pod uticajem gravitacije/masene inercije. Efekat se poveava smanjivanjem brzine gasa
projektovanim elementima ureaja, npr. pregradama (lijebovima), lamelama ili metalnom
reetkom.
Projektovani ureaj treba obezbijediti dobru, ujednaenu raspodjelu brzine u sudu.
Preferencijalni tokovi imaju negativan uticaj na efikasnost. Upotreba unutranjih prepreka u
inercionom separatoru omoguava rukovanje na veim brzinama, koje utiu na smanjenje
zapremine u separatoru u poreenju sa talonom komorom. Nedostatak je poveavanje pada
pritiska.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zagaenja zraka. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Separatori su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u
pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti.
Skretni ili inercioni separatori omoguuju efektivno uklanjanje praine. Uslijed njihove
inercije, velike estice ne mogu da slijede ponovno skrenut vazduni tok i izdvajaju se. Kod
odgovarajueg modela , mogue je postii separaciju od 50 % za estice vee od 100 am.
Primjenjivost
Separatori su podesni za upotrebu gdje:
su visoki nivoi praine u netretiranom gasu

190
 nema zahtjeva za uklanjanje finih estica
nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne
sisteme
su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja
su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja
Utede
Jeftinija tehnika.

Filteri
Filter separatori se tipino upotrebljavaju kao zavrni separatori, poto se prethodni separatori
upotrijebe, npr. tamo gdje otpadni gas sadri komponente sa osobinama koje ine tetu na
filterima, npr. abrazivna praina ili agresivni gasovi. Ovo obezbjeuje adekvatan vijek trajanja
filtera i radnu pouzdanost.
U filter separatorima, gas se dodaje kroz porozan medijum u kojem dispergovane vrste
estice su zadrane kao rezultat razliitih mehanizama. Filter separatori se mogu klasifikovati
na osnovu filter medijuma, rasponu uinka i postrojenjima za ienja filtera.
Kod filtera-tkanine, otpadni gas prolazi kroz tijesnu mreu ili osjetljivu tkaninu, stvarajui
prainu koja se skuplja na tkanini procijedom ili drugim mehanizmima. Filteri-tkanine mogu
biti u obliku ploa, kaseta ili fieka (najei tip) sa mnogim pojedinanim filter tkaninama
zajedno u grupi. Stvrdnuta praina koja se stvara na filteru moe znaajno poveati efikasnost
skupljanja.
Filteri koji se iste su meu najvanijim tipovima filter separatora, upotrebljavaju se za
industrijsko uklanjanje mase. Praksa koritenja mreastih materijala za filter tkanine je u
velikoj mjeri zamijenjena upotrebom ne-mreastih i igliasto-osjetljivih materijala.
Najznaajniji parametri kod filtera koji se iste su vazduh u promjerima tkanine i gubitak
pritiska.
Materijal filtera vri separaciju i osnovni je dio filter separatora. Mreaste tkanine imaju niti
koje se ukrtaju na desnim uglovima. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi, s druge strane, su
radne trodimenzionalne strukture koje mogu biti stabilizovane adhezijom vlakana ili
naizmjenino umetanjem ili uklanjanjem vlakana. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi mogu
takoer sadravati unutranju podravajuu mreastu tkaninu, npr. poliester ili
staklastovlaknastu tkaninu, da ih pojaa. Igliasto-osjetljivi napravljeni od sintetikih vlakana
se sve vie upotrebljavaju.
Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi posjeduju trodimenzionalne karakteristike procjeivanja.
estice praina se zaustave na filter strukturi, formirajui pomoni sloj filtera koji obezbjeuje
dobru separaciju ak i najsitnijih estica. Jedna od karakteristika ove duboke filtracije je
velika efektivna specifina povrina. Stalno intenzivno ienje uklanja nagomilan sloj
praine i spreava prekomjerne gubitke pritiska. Probleme, meutim, mogu prouzrokovati
ljepljive, masne, gomilajue, adhezivne, abrazivne i/ili higroskopske estice praine.
U Bosni i Hercegovini su filteri u irokoj upotrebi, naroito u mesnoj industriji. Oni se mogu
u prehrambenoj industriji primjenjivati bez upotrebe ciklona, nezavisno, mali su potroai
energije, manja cijena investicije, ne proizvode buku, lako se zamjenjuju i odravaju. Najvie
se primjenjuju filter- tkanine i cjevasti filteri u prehrambenoj industriji,dok se filter separatori
rjee primjenjuju u prehrambenoj industriji.

191
CJEVASTI FILTERI
Opis
Kod cjevastih filtera, medijum filtera se sastoji od cijevi do 5 metara dugakih, sa prenikom
izmeu 12 i 20 cm. Gas se kree od unutra prema vani ili obrnuto, zavisno od metode
ienja.
Oprema sadri okrugao filter koji ukljuuje niz vertikalnih cijevi postavljenih u valjku, slino
po spoljanosti sa ciklonom, a ne zahtijeva poseban prostor. Struja vazduha prolazi kroz filter
i fine estice se nanose na povrinu pojedinih cjevastih filtera. Cjevasti filteri se iste sa
potpuno automatizovanim postupkom slino impulsu, suprotno sistemu ispiranja vodenom
strujom, upotrebljavajui komprimirani vazduh ili druge hermetizovane gasove, uz pomo
viestepenog sistema za injektiranje. Cijevi se iste pojedinano, to obezbjeuje neprekidno
ienje cjevastih filtera i uklanjanje praine.
Proizvod oien u cjevastim filterima pada na ispusnu bazu, gdje se prenosi vazduhom koji
protie kroz specijalni sistem perforacije, do ispusta za prainu. Gasovi koji se iste na ovaj
nain ostavljaju filter istim preko iste gasne komore.
Pojedinano ienje cjevastih filtera smanjuje koliinu praine koja je oiena iz filtera u
svako doba, to znai potencijalnu eksplozivnu prainu-zapremina vazduha u filter komori je
odgovarajue manja u poreenju sa konvencionalnim filter sistemima. CIP filteri se uspjeno
upotrebljavaju u prehrambenoj industriji od 1995.godine. Ako se upotrebljava u mljekarskoj
industriji, filter proizvod je uporediv sa sprej suilicom proizvoda. Cjevasti filteri mogu se
upotrebljavati bez prethodnog ciklon separatora.
Sistem ienja za okrugle filtere je slian onom koji se upotrebljava za ienje cjevastih
filtera instalisanih kao CIP sistem. Struja vazduha prolazi kroz CIP rasprivae u osnovi
cjevastog filtera i drugih rasprivaa unutar filtera, u toku rukovanja, ali ne u toku ienja
CIP-a. Ovo spreava CIP rasprivae da budu blokirani sa prainom od procesuiranog
vazduha.
Druga vana prednost je to to je cjevasti filter smjeten u zoni gdje se struja vazduha
optereena sa prainom odrava istom protokom vazduha. Ovo znai da i sa ak vrlo
higroskopskim proizvodima osnova je ista od tekih taloga. Ovo je sutinska prednost
uporeujui sa drugim modelima filtera i produava vrijeme rada izmeu faza ienja. Zone
istog i prljavog gasa, cjevasti filteri, filterski zid i drugi unutranji dijelovi su intenzivno
poprskani putem temeljno poredanih grupa rasprivaa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema
obezbijeenih podataka).
Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu,
biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u procesu, ili sporednog proizvoda.
Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su
filter instalacije podesne za CIP upotrebljavaju za izlazei vazduh, nije potrebno koristiti
ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena
potronja vode i sredstava za ienje, upotrebom CIP.

192
Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim
esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain.
Primjenjivost
Cjevasti filteri se iroko primjenjuju u pogonima prehrambene industrije. Upotrebljavaju se za
vrste i tene zagaivae vazduha.

FILTERI SA NASUTIM SLOJEM

Opis
Filterski medij koji se koristi u filterima sa nasutim slojem je obino granulacijski sloj od
ljunka, pijeska, krenjaka i uglja veliine estica od 0,3 do oko 5 mm. Tokom procesa
filtracije estice praine se zakae za granulacijski sloj. Sloj praine koji podrava proces
razdvajanja se formira na povrini sloja. Prodiranje izdvojene praine moe se sprijeiti
upotrebom finih estica (<0.5 mm) i malom brzinom toka (<0,1 m/s). Ipak postoji rizik da se
uspostave formacije, to moe rezultirati u smanjenju brzine izdvajanja.
Sadraj nasutog sloja moe biti i do nekoliko metara visok. ienje se vri ispiranjem
povratnim tokom, mehanikim mijeanjem koje se kombinuje sa ispiranjem zrakom ili
pokretnim rasprivaima u toku ienja. Upotrebom filtera koji je dizajniran (projektovan) sa
vie odjeljaka obezbjeuje se kontinuirano ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije praine u zrak. Takoer postoje podaci o smanjenju koritenja energije.
Filteri koriste znaajno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ukoliko se
koriste CIP filteri za izlazei zrak, tada nije neophodno da se koriste cikloni, ime se dostie
znaajna uteda energije i smanjenje buke. Takoer se smanjuje upotreba vode i sredstava za
ienje koristei CIP.
Operativni podaci
Filter separatori mogu dostii visok stepen separacije npr. >99 %, sa velikom efikasnou
uklanjanja i vrlo finih (sitnih) estica. Pri odreenim pokuajima dostignuta istoa gasova
iznosi oko 10 mg/Nm3 kod tretiranja otpadnih gasova sa prosjenim sadrajem praine od 18
g/Nm3 u zagaenom gasu i srednjom veliinom estica od 0,5 m.
Stepen separacije filtera sa nasutim slojem nije tako dobar kao kod filtera sa vlaknastim
slojevima. Filteri sa nasutim slojem se zbog toga koriste za separaciju (izdvajanje)
problematinih estica praine ili separaciju kod viih temperatura izduvnih (otpadnih)
gasova. Ovi filteri se esto koriste zajedno sa prethodnim separatorima kao to su npr. cikloni.
Kao ope pravilo, prosjena udaljenost izmeu vlakana je znatno vea od estica koje trebaju
biti prikupljene. Stepen separacije takoer zavise o brojnim faktorima, opstruktivnim efektima
i elektrostatikim silama.
Primjenjivost
Filteri sa nasutim sadrajem mogu biti koriteni za dostizanje simultane separacije praine i
gasova. Filteri sa nasutim sadrajem su pogodni za uklanjanje estica praine koje su:
Tvrde i abrazivne,
Temperature do 1000C,
Pomijeane sa hemijski agresivnim gasovima,

193
 Zapaljivi gdje postoji rizik varnienja,
Izmijeani sa sumaglicom.
Izmijeani sa nekim zagaujuim gasovima kao to su SO2, HCl i HF, gdje simultana
izdvajanja mogu biti dostignuta sa odgovarajuim paketom.

Apsorpcija
Rijei apsorber- upija ili ispira se nekada koriste simultano to moe uzrokovati
konfuziju. Apsorberi se generalno koriste za uklanjanje gasa u tragovima (male koliine), dok
se ispirai koriste za odreeno smanjenje. Ovakva podjela nije uvijek tako kruta, tako da
mirisi i gasovite komponente u zraku takoer mogu biti uklonjene zajedno sa prainom putem
kondenzovane pare ili postupkom mokrog struganja (ispiranja, etkanja).
Cilj apsorpcije je da omogui najveu moguu dostupnu povrinu tenosti i obezbijedi dobro
strujanje povratnog toka gasa i tenosti. Proces apsorpcije ovisi o eljenoj rastvorljivosti
komponenti zagaivaa koje su prisutne u strujanju izduvnih gasova u apsorpcionom mediju.
Postoji znatan broj vrsta dizajna usisivaa- apsorbera, i mnogo razliitosti (varijacija) koje su
u vezi sa efikasnou naina odstranjivanja na kontaktu izmeu gasa i tenosti. Postoje tri
vrste apsorbera (usisivaa):
o Aposrber sa nasutim slojem
o Ploasti apsorber
o Sprejni ispira
Apsorberi se kod nas veoma rijetko koriste. Primjeni apsorbera treba posvetiti panju, jer su
oni veoma efikasni za smanjenje emisija neugodnih mirisa za kontrolu neugodnih mirisa na
kraju procesa i prikladni su za iroku primjenu zapreminski velikih zranih tokova koji sadre
gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji. Prednost se daje apsorberima sa
nasutim slojem, zbog male cijene nabavke i ugradnje. Oni imaju malo manju efikasnost oko
80 %, ali su prihvatljivi za nae uslove.
Principi rada
Proces ukljuuje razmjenu mase izmeu rastvorljivog gasa i tenog rastvaraa u ureaju za
kontakt gasa i tenosti. Brzina odstranjivanja (otklanjanja) supstance iz zranog toka zavisi od
njegovog stepena zasienja na povrini rastvaraa u usisivau (apsorberu) koji s druge strane
zavisi od rastvorljivosti i brzine njegovog otklanjanja iz cirkulirajueg rastvora reakcijom i
isputanjem. Ovaj mehanizam odreuje efikasnost otklanjanja za odreenu veliinu usisivaa,
ureaja za apsorpciju i odreenu brzinu toka zraka. Tako da efikasnost otklanjanja zavisi od
vremena reakcije, stepena zasienosti na povrini tenosti i reaktivnosti komponenata gasa u
apsorpcionom rastvarau.
Osiguravajui da su tetne komponente iz zraka dovoljno rastvorljive u vodi, usisiva
(apsorber) treba biti projektovan da dostigne eljenu efikasnost otklanjanja. Problem raste s
potrebom da se na povrini apsorbirajue tenosti odri dovoljno niska koncentracija kako bi
se obezbjedile jake sile za rjeavanje problema. Ovo esto rezultira sa prekomjernom
koliinom vode potrebne za dostizanje dovoljne efikasnosti. Zbog toga generalno nije
praktino da se otklanjanju razliite komponente samo uz upotrebu vode i obino se
primjenjuju drugi apsorberi.
Sistemi koji koriste samo vodu mogu biti razmatrani u prvoj fazi, prije drugih apsorbera, ali
treba imati na umu da je uinkovitost ovih sistema bazirana na njihovom mehanizmu a ne na
194
sposobnosti apsorpcije. Na primjer apsorpcija vodom nezasienih zranih struja rezultirae
hlaenjem zraka do saturacije putem procesa adiabatskog hlaenja. Ovaj efekat hlaenja moe
dovesti do kondenziranja i otklanjanja komponenti iz strujanja zraka kada se one ohlade do
temperature ispod njihove take kljuanja.
Dizajn
Efektivna raspodjela tenosti i zraka su fundamentalni uslovi za sve dizajne apsorbera.
Optimalni dizajn prema standardnim principima hemijskog ininjeringa zahtjeva podatke o
koncentraciji, rastvorljivosti i prelazu mase za komponente koje trebaju biti uklonjene iz
strujanja gasa. Najvie emisija u zrak iz prehrambene industrije su sloene mjeavine za koje
je teko izdvojiti sve prisutne hemijske sastojke i ak jo tee odrediti njihovu koncentraciju.
Priroda i kinetika oksidacionih reakcija su obino nepoznate i njih je veoma teko odrediti ak
i za pojedinane komponente. Moe se tvrditi da dizajn opreme za apsorpciju mora biti
zasnovan na empirijskom, a ne naunom pristupu. Tako je zapremina paketa odabrana prema
zapremini za koju je prethodno utvreno da omoguava prihvatljivu potpunu apsorpciju
komponenata koje se mogu apsorbirati. U sluaju ogranienog radnog iskustva kada je u
pitanju isputanje (emisija), mogu se primijeniti probe na pilot-ureajima. Pilot-ureaji ili ve
steeno iskustvo, mogu, stoga, biti koriteni za odreivanje visine paketa koja je potrebna da
se dostignu zadate karakteristike rada. Paket se odabire tako to se odreuje broj jedininih
visina kako bi se dostigla zahtijevana efikasnost. Veliina i vrsta paketa, linearna brzina gasa,
koja odreuje prenik apsorbera, linearna brzina tenosti, pad pritiska gasa i efikasnost
apsorbera po jedininoj visini koji odreuje visinu paketa su meusobno povezani. Procedura
projektovanja je usmjerena u pravcu optimiziranja dizajna u pogledu kapitalnih trokova i
trokova rada, uzimajui u obzir zahtijevanu zapreminsku, apsorpcionu efikasnost i
ogranienja kao to su mogua zaepljenja paketa i maksimalno dozvoljeni pad pritiska.
Tipini raspon parametara je prikazan u Tabela 34

Tabela 34. Smjernice za projektovanje apsorbera

Parametar za dizajn Jedinica Vrijednost

(projekat)

Brzina gasa

Protok gasa

Protok tenosti

Vrijeme boravka gasa

Pad pritiska

Stepen (brzina) isticanja % povratnog toka

tenosti

Plavljenje % plavljenja

195
Apsorpcioni reagensi
Efikasnost apsorpcije moe biti poveana ukoliko apsorpciona tenost sadri reagense koji
stupaju u reakcije sa komponentama koje se nalaze u zranom toku. Ovo efektivno smanjuje
koncentraciju zrano-tetnih komponenti na povrini tenosti i time odrava jake sile za
apsorpciju bez potrebe za velikom koliinom apsorpcione tenosti. Postoje brojni specifini
reagensi koji se mogu koristiti u apsorpcionim sistemima za odstranjivanje sastojaka
neugodnog mirisa i ostalih organskih sastojaka iz zranog toka. Ovi reagensi su generalno
oksidirajui rastvori.
Najire primjenjivani reagensi ukljuuju natrijum-hipohlorit, hidrogen-perioksid, ozon i
kalijum permanganat. Upotreba baza i kiselina kao apsorpcionih medija je takoer
rasprostranjena i esto kiselinsko/bazni sistem se upotrebljava zajedno sa nekim oksidirajuim
apsorbentom. Zbog znaajnog broja komponenata koje mogu biti prisutne u emisijama u zrak
iz pogona za preradu hrane, viestupni apsorberi mogu biti primijenjeni. I ako apsorpcioni
sistem moe ukljuiti inicijalno ispiranje vodom iza kojeg slijedi proces sa kiselinama ili
bazama, a zatim konano oksidacioni proces.
Natrijum hipohlorit je veoma iroko primjenjiv oksidans prvenstveno zbog svoje visoke
reaktivnosti. Hipohlorit se pokazao kao posebno koristan za instalacije ije emisije sadre
znaajan nivo sumpora i azota, te sastojaka neugodnog mirisa.
Hipohlorit se generalno koristi za alkalni pH kako bi se sprijeilo razgradnja u slobodan hlor.
Postoji tendencija da hipohlorit reaguje sa odreenim komponentama kroz procese hlorinacije
prije nego kroz procese oksidacije. Ovo se posebno dogaa kada se u zranom toku nalaze
aromatine materije koje mogu razviti hlorinirane aromatske sastojke u tretiranom toku zraka.
Potencijal za hlorinaciju je vei ukoliko je koncentracija hipohlorita vea, tako da dizajn
uvrtava niu koncentraciju hipohlorita u apsorbirajuoj tenosti nego to je stvarno potrebna
za optimalnu apsorpciju, smanjujui rizik ove pojave.
Kako bi se ovo rijeilo razvijen je novi proces koji je u osnovi konvencionalni hipohlorni
apsorber ali sa katalizatorom ukljuenim u sistem recikliranja tenosti. Katalizator je baziran
na nikl-oksidu i ovaj sistem bi trebao da drastino povea stepen reakcije hipohlorita i sprijei
sve reakcije hlorinacije. Potencijalne reakcije hlorinacije su izbjegnute prilikom
dekompozicije hipohlorita u gas, kisik i natrijum hlorid, suprotno od slobodnog hlora, koje su
omoguene upotrebom katalizatora. Ovim se sa druge strane omoguava poveana
koncentracija hipohlorita u apsorberu i poveanje efikasnosti. pH se kontrolira na priblino
pH 9, a redoks potencijal se odrava na optimalnoj voltai.
Hidrogen-peroksid je generalno manje efektivan od hipohlorita, zbog svoje nie oksidacione
snage. Ipak, prednost postoji u tome to je produkt reakcije voda i moe se primjenjivati kada
su prisutni aromatori kako je gore objanjeno. Hidrogen-peroksid se obino koristi u
acidofilnim uslovima, prvenstveno radi kontrole stepena dekompozicije.
Ozon je takoer jak oksidacioni agens, i ako je njegova oksidaciona mo vie izraenija u
tenoj fazi nego u gasovitoj fazi.
vrsti oksidacioni agenti se takoer koriste kao to su kalcijum-oksid ispira, kod kojeg
estice kalcijum-oksida dolaze u kontakt sa neugodnim mirisima u strujanju gasa proizvodei
vrsti ostatak kalcijum-karbonata. Identificirano je ogranieno odstranjivanje neugodnih
mirisa i nerijetki operativni problemi (tokom rada) u vezi sa rukovanjem vrstim materijama.
Zbog toga je ea primjena tenih apsorpcionih agensa.

196
APSORBER SA NASUTIM SLOJEM
Opis
Sistemi sa nasutim slojem su najee koriten tip upijaa koji nudi prednost maksimiziranja
povrine po jedinici zapremine i relativno nizak pad pritiska.
Zrani tok koji treba biti tretiran (preien) je usmjeren u suprotnom smjeru u odnosu na tok
recirkulirajue tenosti. Nasuti sloj se sastoji od velikog broja dijelova paketa, obino
napravljenih od plastike, koji dozvoljavaju znaajnu povrinu za ostvarivanje kontakta izmeu
gasa i tenosti. Sistem za tenost moe sadravati sve od jednostavne pumpe za recikliranje do
sloene sofisticirane stanice za doziranje hemikalija sa objektom za kontrolu pH. Distribucija
tenosti se pokazala kao najefektivnija u obliku serije simetrino postavljenih prskalica na
povrini jedinice. Preieni zrak se isputa kroz eliminator sumaglice kako bi se uklonile
viak kapljica prije emisije.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje neugodnih mirisa i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Apsorberi su efektivniji za ostvarivanje specifini komponenti u odnosu na sveukupno
odstranjivanje i oni su registrirali efikasnost od 70-80 %. Upotreba jedne centralne prskalice
za distribuciju tenosti opada zbog toga to daje slabiju distribuciju tenosti. Zavisno od
vertikalne duine paketa u apsorberu moe se javiti potreba da se uvede sistem redistribucije
tenosti. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora ali oni mogu
trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Primjenljivost
Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu zapreminski velikih zrani
tokova koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji.
Utede
Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju
procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se
smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije
vodene pare.
Primjer ureaja
iroka primjena za kontrolu neugodnih mirisa

PLOASTI APSORBER
Opis
Ploasti apsorber (upija) se sastoji od vertikalnog tornja sa nekoliko horizontalnih
perforiranih tacni ili sitastih ploa koje su uglavljene u njemu. Pregrade su postavljene na
kratkom rastojanju iznad otvora na ploama. Tenost za ispiranje ulazi na vrhu tornja i
sukcesivno tee du svake tacne. Zrani tok koji se tretira ulazi na dnu tornja i kree se navie
prolazei kroz otvore (perforacije) na ploama. Brzina strujanja zraka je dovoljna da sprijei
tenost da curi kroz otvore. Zrak koji se tretira se usmjerava kroz zavjesu koja nastaje
197
prelivanjem tenosti preko tacni. Postoji mnogo varijacija u dizajnu ploa i pozicioniranju
prskalica tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje neugodnih mirisa gasova i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Uoeno je da ovi apsorberi imaju relativno mali pad pritiska. Efektivniji za ostvarivanje
specifinih komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje, a tipino registrirana
efikasnost je 70-80 %. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora
ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Primjenljivost
Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu na zrane tokove koji sadre
gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji.
Utede
Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju
procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se
smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije
vodene pare.

SPREJNI ISPIRAI
Opis
Sprejni ispira jednostavno sadri teni sprej koji dolazi u kontakt sa zranim tokom koji se
die navie u datoj posudi. Posuda ne sadri ni pakovanje, niti ploe niti bilo kakav ureaj
koji se koristi za omoguavanje kontakta izmeu gasa i tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje kondenzovanih para i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali mogu trebati
prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Tamo gdje je prisustvo praine ili kondenza potencijalni problem i zahtjeva se da se u istom
ureaju (opremi) otkloni zagaenje gasova ili neugodnih mirisa, mogu se pojaviti ozbiljni
problemi u radu i tokom vremena apsorber se mora istiti da bi se vratio u funkciju. S obzirom
na ovo moda bi vie odgovaralo da se instalira apsorber sa talasastim ploama. Na ovaj nain
bi ulazni zrak prolazio kroz seriju ploa sa talasastim rubovima sa rasprivaem tenosti
postavljenom na poetku svakog skupa talasastih ploa. Skup talasastih ploa moe biti
dizajniran da se moe odstraniti na licu mjesta, oistiti i zamijeniti bez potrebe za
iskljuivanjem postrojenja. .

198
Primjenljivost
Rasprna komora nije generalno pogodna za kontrolu neugodnih mirisa i gasovitih supstanci
zbog ogranienog prelaza mase. Ipak, ukoliko zrak, koji se treba preistiti sadri znaajan
nivo praine ili kondenzirajuih materija, onda se moe koristiti jednostavan rasprni toranj,
kako bi se oni odstranili prije tretmana kojim e se omoguiti poveanje kontakta izmeu gasa
i tenosti, kao to su prethodna dva navedena upijaa.
Utede
Relativno niski kapitalni i trokovi rada.

Adsorpcija ugljika
Opis
Adsorpcija je proces jedinice koji podrazumijeva kaptau komponenti noenih u zraku na
jednoj finoj povrini aktivnih estica. Postoji niz moguih aktivnih materijala koji se koriste
za ope aplikacije, ukljuujui zeolite, silicijumske kiseline, polimerske smole i aktivirani
ugljik. Trenutno se aktivni ugljik najee bira kao apsorbent u prehrambenoj industriji, pa je
tako iroko rasprostranjena upotreba termina adsorpcija ugljika.
Adsorpcija ugljika je jedan dinamian proces u kojem molekule pare padaju na povrinu
vrstog materijala i tu ostaju jedan vremenski period prije ponovnog desorbovanja u fazu
pare. Uspostavlja se ravnotea izmeu adsorpcije i desorpcije, tj. posebna koncentracija
jednog jedinjenja na karbonskoj povrini odgovara koncentraciji ili parcijalnom pritisku tog
jedinjenja u gasovitoj fazi.
Proces adsorpcije moe biti ili fiziki, u kojem sluaju adsorbovane molekule na povrini dre
Van der Waalsove sile, ili kemijski, gdje se stvaraju kemijske veze izmeu adsorbovanih
molekula i povrine. Oba ova procesa oslobaaju toplotu, s tim da kemijski proces oslobaa
toplotu mnogo vie nego prvi. .
Aktivni ugljik se moe dobiti od mnotva ugljinih materijala, ukljuujui drvo, ugalj, treset,
lignit, kotane i naftne taloge. Proizvodi na bazi ljuture i uglja obino se koriste u
aplikacijama u fazi pare. Proces pravljenja sastoji se od dehidracije i karbonizacije sirovine,
to rastjeruje nepostojane materije i proizvodi strukturu rudimentarne pore.
Nakon toga slijedi termalna ili kemijska aktivacija. Aktivni ugljik koji se koristi u
aplikacijama za kontrolu karakteristinog mirisa posjeduje tipina svojstva prikazana u Tabela
35.

Tabela 35. Svojstva aktivnog ugljika

Parametar Jedinice Svojstvo

Veliina estice mm 1.4 2.0

Gustoa mase kg/m3 400 500

Povrina m2/g 750 1500

Volumen pore cm3/g 0.8 1.2

199
Podloge za ugljik mogu se koristiti jednokratno i odbacivati, ili regenerirati. Regenerirani
sistemi se obino koriste na pogonima i postrojenjima na kojima je ekonomski atraktivno da
se vri obnavljanje kaptiranog materijala. ea je pojava da se koristi jednokratni fiksni
sistem apsorpcije. Regenerirani sistemi se obino projektuju s vie podloga tako da se mogu
istovremeno provoditi adsorpcija i desorpcija. Obino je potrebno da se podigne temperatura
podloge adsorbenta kako bi se oslobodio adsorbat, a para je medij koji se najee koristi.
Stoga regenerativni sistem zahtijeva dodatni mehanizam za kaptiranje materijala desorbovanih
tokom procesa regeneracije.
Sistem fiksnog leita obuhvata jednu podlogu od aktivnog ugljika preko koje prolazi gasna
struja koju treba tretirati. Ugljik je ili u jednostavno upakovanom aranmanu leita ili u formi
karbonskih filtera. Ti filteri su u sutini papirni ili kartonski kertridi koji sadre prakasti
aktivni ugljik. Generalno, aranman s kertridom se koristi za generalnu ventilicaju prostora
dok se pakovani sistem leita koristi za kontrolu karakteristinih mirisa koji nastaju u
ispunom procesu. Nakon to nestane aktivnog ugljika, npr. o emu se moe prosuditi na
osnovu povienog nivoa izbaenog karakteristinog mirisa, treba zamijeniti karbonski ili
kertrid aranman. Pakovani sistem leita ima tu prednost da u najveem broju sluajeva
moe biti vraen dobavljau radi regeneracije u njegovim prostorijama, dok odlaganje/bacanje
kertrid filtera obino vri korisnik.
Model namijenjen za ventilaciju odjeljenja pomou kaseta filtera je znaajno razliit od
slojnih filtera koji se koriste u procesu kontrole mirisa. Uopte, kaseta filteri se upotrebljavaju
za male protone otvore naizmjeninog ili rijetkog karaktera sa vrlo niskom sorbent
koncentracijom. Suprotno, slojni sistem se upotrebljava tamo gdje koncentracija komponenti
u struji vazduha koji se tretira je znaajno via od tipinog odjeljenja ili koncentracija poda
(sprata) fabrike. Glavna razlika je da je model baziran na svakom sistemu stalno vrijeme; sa
ventilacijom odjeljenja koja samo zahtijeva 0.1 do 0.2 sekunde, i proces izduvnog tretmana
koji zahtijeva izmeu 1 do 3 sekunde. Izbor stalnog vremena je sutinski kompromis izmeu
fizike zapremine modeliranog postolja i vremena izmeu obnova.
Tabela 36Naredna tabela prikazuje principe rukovanja tri glavna tipa adsorbera.

Tabela 36. Princip rukovanja glavnim tipovima apsorbera

Adsorber Princip rukovanja

Fiksirano postolje, nestabilno Zagaen gas prolazi kroz nepokretno postolje

stanje adsorbera adsorbenta

Fluidizirano postolje adsorbera Zagaen gas prolazi kroz suspenziju adsorbenta

Neprekidno kretajue postolje Adsorbent pada gravitacijom kroz struju gasa koja se
adsorbera podie
Ostvarene okolinske koristi
Uklanjanje mirisa, gasova i praina iz vazduha.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije. Otpad se proizvodi, npr. kad se aktivni ugalj treba razdvojiti.

200
Operativni podaci
Instalisanje ugljenik adsorbcionog sistema je prilino jednostavno, ukljuuje ventilator i sud
za dranje postolja ugljenika. Apsorpcija ugljenika moe uiniti uklanjanje mirisa sa
efikasnou od 80 99 %.
Adsorbcioni kapacitet aktivnog uglja je izraen kao teina u % u uslovima koliine
specifiziranog materijala koji moe biti apsorber prema jedinici mase ugljenika. Ovo
prikazuje drugaije raspone od niskog do nultog pa do 110 % i prilino su beznaajne za
neprijatan miris ispune potencijalnosti irokog raspona pojedinih komponenti. U ovom
smislu, kao opa smjernica, vrijednost od 30 % moe se upotrebljavati za procjenjivanje
oekivanog vijeka trajanja postolja ugljenika koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji.
Oekivani vijek podloge za ugljik moe se stoga procijeniti na osnovu znanja o stalnosti
(rada) modela, organskom punjenju i struji vazduha za tretiranje. Ovo je ilustrirano u
sljedeem primjeru. Prvo, organsko punjenje se izraunava sljedeom jednainom:
Punjenje = struja vazduha x koncentracija
S obzirom na struju vazduha od 10.000 m3/h sa organskom koncentracijom od 50 mg
ugljenika/m3 i postoljem ugljenika montirano na stalno vrijeme od 1 sekunde, organsko
punjenje je 0,5 kg/h. Stalno vrijeme od 1 sekunde implicira postolje ugljenika od 2.78 m3.
Zasnovano na velikoj gustoi ugljenika od 500 kg/m3, ugljenik bi trebao moi adsorbirati 30
% od 1.390 kg to je ekvivalent za 2.780 sati rukovanja. Prema tome, postolje zahtijeva
zamjenu sa uestalou od priblino tri puta na godinu.
Primjenjivost
Adsorbcija ugljika je uope podesna za spore prolaze vazduha od 10.000 m3/h i gdje je
zagaujua supstanca koji se treba ukloniti trenutno u maloj koncentraciji, npr. manjoj od 50
mg/Nm3. U uvjetima kontrole mirisa, glavne primjene adsorbcije ugljika su ienje
ventilisanog zraka i tretman procesa emisija neprijatnog mirisa.
Prisustvo praine u struji gasa koji se tretira moe ozbiljno remetiti efikasnost postolja
ugljenika, kao i poveanje pada radnog pritiska. Adsorbcija ugljika, stoga, nije primjenjiva
tamo gdje je praina, ili ak kondenzacioni materijal, prisutna. Praina i kondenzacioni
materijali mogu se ukloniti u pred-filter postupku, mada e ovo doprinijeti kompleksnosti i
neekonominosti, kao i dodatnim problemima u radu prilikom zahtjeva u ienju i prodoru
praine.
Uope, nia temperatura, vea koliina adsorbera i, stoga, due vrijeme prodiranja ili trajanja
postolja. Kao smjernica, adsorbcija ugljenika nije primjenjiva na temperaturi iznad 40 C.
Osim toga, efikasnost aktivnog uglja se smanjuje na relativnoj vlanosti iznad 75 %, osim za
jedinjena rastvorljiva u vodi kao to su nii amini i vodonik sulfid. Ova prednost koju voda
ima kod adsorpcije moe dovesti do kondenzacije unutar postolja, inei ugljenik neaktivnim.
Podloga za ugljik e onda trebati suenje prije nego se opet upotrijebi.
Utede
Ova tehnika ima relativno niske kapitalne trokove. Operativni troak je visok, npr. trokovi
ugljika su otprilike 2.400/t. EUR. Regeneracija u prosjeku nije isplativa, tako da ugljenik
postolje mora biti kompletno obnovljeno kad njegova efikasnost adsorpcije pone da pada, to
se moe desiti poslije kratkog perioda to zavisi od stope emisija mirisa i koncentracije mirisa.
Adsorpcija ugljika je jedan dinamian proces, veoma efikasan za smanjenje emisija iz pogona.
Ovaj tretman zahtjeva veliku potronju energije, najmanje tri puta u godini mora da se vri
201
odravanje, koje izaziva velike financijske trokove, a proizvodi se i otpadni ugalj koji spada
u opasni otpad, koji se mora zbrinjavati.

Bioloki tretman
Proces koritenja mikro organizama za smanjenje emisija mirisa se u svijetu uveliko koristi, te
postoji velika mogunost primjene i u Bosni i Hercegovini, pogotovo se to odnosi na
biofiltere, koji imaju jeftiniju cijenu nabavke i ugradnje, te odravanja opreme. Mane ovoga
tretmana biofilterima je ograniena mogunost upotrebe, jer se primjenjuju kod emisije
gasova koji imaju temperaturu manju od 40 C. Takoe proizvode i manju koliinu otpada
koji se mora zbrinjavati prilikom odravanja sistema.. Brzina reakcije bio-degradacijskog
procesa je relativno niska, te optimiziranje operativnih uvjeta moe imati krucijalni utjecaj.
Postoje dvije vrste biolokog tretmana, biofilteri i bio-preistai. Najpopularniji tip biolokog
tretmana je biofilter.
Postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir kod projektiranja biofiltera, koje treba uzeti u
razmatranje da bi se osigurala efikasan rad; kao to su: vrijeme zadravanja, temperatura,
vlanost, uticaji praine i masnoe na filter, organski teret, teret neprijatnog mirisa, te dizajn i
karakteristike filterskog materijala. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana su prikazani u
Tabela 37 .

Tabela 37. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana

Prednosti Mane

Relativno nizak kapitalni troak Ogranien na temperaturu <40 %

Relativni niski trokovi rada Veliki zahtjevi za prostorom

Potencijalno visok nivo Mogunost formiranja vidljivog paperja

otklanjanja mirisa 90-99 %

Jednostavan dizajn i nain rada Zahtjeva kontrolu ph i sadraja vode

Spora adaptacija na fluktuirajue koncentracije

Nain rada
Biofilm je sloj vode koji se nalazi oko pojedinih estica filterskog materijala, tamo gdje su
prisutni mikroorganizmi. Kada struja zraka koje se treba tretirati tee oko estica, javlja
kontinuirani prenos mase izmeu plinovite faze i biosloja. Isparljive komponente prisutne u
zraku, zajedno sa kisikom, se djelomino rastvaraju u tenoj fazi biosloja. Drugi korak u
reakciji je aerobna bioloka razgradnja komponenti u tenoj fazi. Na ovaj nain, stvara se
gradijent koncentracije u biosloju koji odrava kontinuirani tok mase komponenti iz gasa do
mokrog biosloja.
Transport preko granice i difuzija u biosloj omoguavaju hranu mikroorganizmima koji ive u
biosloju. Hranjive tvari neophodne za rast elija, se osiguravaju iz filterskog materijala.

BIOFILTER
202
Opis
U biofilterima, zagaivai se lijepe za filtrirani materijal i bivaju razgraeni
mikroorganizmima koji se nalaze na fiksiranom filteru. Filterski materijal je uraen u formi
nasutog sloja i kroz njega prolaze otpadni plinovi. Za otpadne plinove sa visokim nivoom
praine, plin mora proi kroz fazu uklanjanja praine, prije nego dospije u biofilter. Biofilteri
mogu da funkcioniu na principu uzlaznog ili silaznog metoda. Nije sigurno koji je metod
bolji i najvjerovatnije da je efikasnost rada ista u oba sluaja.
Pad pritiska kroz biofilter je nizak, obino u granicama 10 do 25 mm/m visine nasutog sloja.
Ovaj niski pad pritiska ukazuje da je odgovarajui dizajn distribucije zraka kritini parametar
kod projektiranja.
Otpadni gas se na poetku direktno usmjerava u aparat za vlaenje zraka, gdje se
prostrujavanjem zraka stavlja u kontakt sa recirkulirajuom vodom. Zrak koji izlazi iz aparata
za vlaenje zraka se usmjerava u bio-filter.

Slika 14. Prikaz biofiltera

Nije uobiajena praksa da se aparat za vlaenje zraka snabdijeva sa svjeom vodom, jer bi ovo
stvorilo potrebu za tretmanom otpadne vode.
Povremeno natapanje vrha filtera dozvoljava sistemu da odri potrebnu koliinu vlage u
materijalu filtera od 40 do 60 %. Bilo koja voda, koja propada kroz filter putem natapanja ili
nakupljanja kie moe se reciklirati u ovlaivau kako bi se izbjeglo isputanje otpadne vode
iz sistema.
Postoji irok spektar materijala za filtere koji se koriste u bio filterima. Glavni zahtjevi u
pogledu materijala za filter su velika specifina povrina, npr. 300-1.000 m2/m3, visok
kapacitet zadravanje vode, ograniena kompaktnost i ograniena otpornost na tok.
Uobiajeno se koristi vlaknasti treset pomijean sa vrijesom u omjeru 50 %. mikrobske
aktivnosti se javlja u tresetu, dok vrijes osigurava krutost, odnosno sprjeava stjenjavanje,
time produavajui ivotni vijek filtera. Jedan oblik smjese treseta/vrijesa je gnojivo od
gljiva pomijeano sa 5 milimetarskim prenikom polistirena koji slui za podrku u omjeru 50
%. Korijensko drvo se sastoji obino od 3 korijena, grana i slabanih granica. Ono je
podijeljeno na dijelove duge obino 15 cm, kada se cijepaju, a ne rezanjem na dijelove. Ova
radnja uveliko izlae maksimalnu povrinu i ne zahtijeva dodatni materijal. Svi ovi filteri su
203
dokazani u kompletnim postrojenjima. Specifini sistemi mogu zahtijevati i neke druge
materijale.
Biofilteri se mogu dalje podijeliti na zemljane i ne zemljane biofiltere. Zemljani biofilter
obuhvata sloj upljikavog tla ispod kojeg se nalazi mrea cijevi kroz koje struji zrak koji se
tretira.
Ostvarene okolinske koristi
Reducirana emisija u zrak, npr. mirisi i isparljiva organska jedinjenja (VOC)
Nepoeljni efekti na ostale medije
Stvaranje kiselih nusproizvoda npr. iz biorazgradnje komponenti gasa
Odlaganje filterskog materijala. U nekim sluajevima koriteni materijal se kompostira kako
bi se smanjilo organsko zagaenje i nakon toga se koristi za ubrenje. Kondenzovana voda se
reciklira, u suprotnom zahtjeva poseban tretman.
Operativni podaci
Biofilter koji ispravno radi e postizati koncentracije odlaznog mirisa od obino 150 do 200
OU/m3. Karakteristian miris koji se vezuje za tretirane emisije je miris pljesni, vlaan umski
tip koji ima malo slinosti sa mirisom koji ulazi u ureaj. Moe se postii efikasnost u
otklanjanju mirisa i do 99,5 %, mada procenat otklanjanja veoma zavisi od koncentracije na
ulazu u ureaj. Uobiajeno je da je nivo mirisa na vanjskom otvoru manji od 150 OU/m3, tako
da uz maksimalna efikasnost od 97 %, nivo mirisa na ulazu u ureaj je 5.000 OU/m3.
Generalno, potrebno vrijeme zadravanja za biofiltere zavisi od nivoa i vrste tvari prisutne u
emisijama koje se tretiraju. Komponente aromatine prirode zahtijevaju due vrijeme
zadravanja nego je to sluaj kod jednostavnih organskih hemikalija.
Kao generalna vodilja, izabrano je minimalno vrijeme zadravanja od 20 sekundi, proireno
do 40 sekundi kada su prisutne tvari sa smanjenom mogunou biorazgradnje.
Brzina kroz filter iznosi izmeu 0,02 i 0,05 m/s. Teret po povrini filtera, to je bitan podataka
kod projektiranja filtera, je obino u skali izmeu 100 do 250 m3 gasa na sat po m3 filtera.
Tipino vrijeme trajanja filtera se procjenjuje od 3-5 godina, meutim za veinu materijala
filtera, a posebno za treset/grija, filter zahtijeva pokrivanje gornjeg sloja u toku prvih 18
mjeseci.
Distribucija zraka kroz biofilter je vana stvar, koju treba imati u vidu, te se preporuuje
izgradnja plenum komore. S tim u vezi visina plenum komore predstavlja 50 % visine
filterskog materijala.
pH vrijednost materijala filtera u biofilteru varira izmeu 6,5 i 7,5, koja je ujedno
najpovoljnija za veinu bakterija. U pojedinim sluajevima, biorazgradnja otpadnih gasova
moe rezultirati stvaranjem kiselih nusproizvoda, te se moe poduzeti dodavanje alkalija.
Vana karakteristika filterskog materijala ukljuuje nizak gubitak pritiska, visoki puferski
kapacitet, te prisutnost irokog spektra organizama.
Priblino 40-60 % vlanoga sadraja na filteru je neophodno kako bi se osigurala potpuna
efikasnost. Filter treba stalno odravanje.
Potpuna zamjena materijala je neophodna jedino ako se razgradnja organske tvari odvija u
takvom vremenu zadravanja da je neophodan protok zraka u potpunosti onemoguen. Da bi

204
se omoguila zamjena materijala u filteru, oprema mora biti dizajnirana i izraena na nain da
omoguava pristup kamionima ili kolicima.. Ako je biofilter podijeljen u nekoliko segmenata,
cijela proizvodnja u odreenom podruju ne mora biti potpuno obustavljena zbog poslova na
odravanju. U zavisnosti od prirode narednog procesa moe se postaviti otvor za gas u hitnim
sluajevima lociran na ulazu u biofilter, povezan sa temperaturnim senzorom. Kontrolni
mehanizam je smjeten tako da ako temperatura u biofilteru pree 45 C u unaprijed
odreenom periodu npr. od 4 sata, ispusni gasovi se oslobaaju direktno u zrak time
zaobilazei filter.
Praina i masti se uklanjaju prije filtera kako bi se izbjeglo mogue zaepljenje, to bi moglo
dovesti do pada pritiska u filteru, te kako bi se izbjeglo smanjenje efikasnosti.
Zemljani slojevi se obino instaliraju ispod tla, te se moraju poduzeti posebne mjere kako bi
se osiguralo da je filterski sloj iznad razine vode. Najvei nedostatak kod zemljanih biofiltera
jeste veoma dugo vrijeme zadravanja neophodno za bioloki proces, koji je oko 5 minuta.
Ovo rezultira prije svega u velikim otvorenim strukturama koje zauzimaju znaajnu povrinu.
Primjenjivost
Proces biofiltracije je prikladan za iroki spektar zranih struja, sve do, ali ne preko,
izvanrednih 100.000 m3/h, pod uslovom da je dostupno dovoljno zemljine povrine.
Maksimalna granica koncentracije zagaujuih tvari na ulazu u ureaj je manje od 5.000
mg/Nm3, iako se koncentracija od 1000 mg/Nm3 koristiti kao smjernica kod procjene
dovoljnosti biofiltracije.
Ispusni gasovi iz industrijskih postrojenja openito sadravaju iroki spektar razliitih
komponenti, te se preporuuje testiranje na pilot postrojenju kako bi se osiguralo da je
biofilter odgovarajue dimenzioniran.
Biofilteri su prikladni za ventilacijske sisteme, gdje je prisutno stalno izlazno strujanje iz
posuda ili prostorije u kojoj se vri proces.
Ova tehnika nije primjenjiva na temperaturama zraka iznad 40 C. Ako temperatura iznad 40
C preovladava znaajniji dio vremena, npr. vie od 4 sata, onda se mikroorganizmi prisutni u
biofilteru steriliziraju, te bi cijeli proces morao poeti iznova. Na temperaturi ispod 10 C,
stopa bioloke razgradnje dramatino opada, te ono to je vano naglasiti jeste da ova tehnika
nije primjenjiva na vlanost ispod 95 %.
Utede
Relativno velika mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u poreenju sa
drugim tehnikama koje se koriste pri istom procesu. Troak za "silazni" sistem je vei, nego
za "uzlazni" sistem.
Specifini trokovi ulaganja u biofiltere, zavise od veliine postrojenja. Za manja postrojenja,
npr. ona veliine 200-500 m3/h, troak je oko 45-50m eura po m3 isputenog zraka. U veim
postrojenjima trokovi mogu dosegnuti i do 10-15 eura po m3 zraka. Ovi trokovi ne ukljuuju
eventualni meu tretman, te neophodne trokove izgradnje.
Trokove najvie prave, trokovi za energiju, prije svega onu za pokretanje ventilatora, te
pumpi za vlaenje. Postoje trokovi povezani sa vodom neophodnom za vlaenje, odravanje
filtera, te zamjenom filterskih materijala kada dotraju. Trokovi energije iznose 0,15-0,
225/1000m3 isputenog zraka, raunajui trokove elektrine energije u iznosu od 0,15
EUR/kWh. Ukljuivi iznad navedene dodatne trokove, cijena cijelog procesa na 1.000 m3/h
po isputenog zraka iznosi oko 0,225-0,30 EUR
205
Zemljani filteri imaju visoku mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u
poreenju sa drugim alternativnim tehnikama.
Kljuni razlozi za primjenu
Da bi se izbjegle pritube zbog mirisa, te da bi se ispunili pravni zahtjevi.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
iroko se koriste u prehrambenoj industriji.

Toplotni tretman otpadnih gasova

Toplotnim tretmanom se mogu oksidirati na visokim temperaturama odreeni gasoviti
polutanti. Brzina reakcije se eksponencionalno poveava sa temperaturom.
Oksidiraju svi polutanti, ukljuivo sve organske smjese, takoer isto i neorganske supstance
kao to su ugljenmonoksid i amonijak.
Obezbjeujui potpuno sagorijevanje, ugljik i vodonik reaguju sa kiseonikom obrazujui CO2
i vodu. Nepotpuno sagorijevanje stvara nove polutante, kao to su ugljenmonoksid CO i
potpuno ili djelimino neoksidirana organska jedinjenja.
Ako otpadni gas sadri elemente kao to su sumpor, azot, halogene i fosfor tada se
sagorijevanjem stvaraju neorganski polutanti kao to su oksidi sumpora, oksidi azota,
vodonikova jedinjenja, koji se kasnije uklanjaju nainima procesa preiavanja otpadnih
gasova ukoliko su koncentracije previsoke. To ograniava podruja primjene za postupak
sagorijevanja polutanata.
Postoji obaveza za vie sigurnosnih tehnikih zahtjeva, a naroito za:
- Potrebna je zatita od povrata plamena izmeu postrojenja za termiko spaljivanje i gasne
struje koja se tretira. Uopteno, to se moe postii pomou plamenih osiguraa od eksplozije
povratnog plamena ili vodenim preprekama.
- Na poetku rada, a prije paljenja gorionika, postrojenje za termiko spaljivanje mora biti
propuhano sa zrakom volumena 5 puta veeg od volumena pei.
Svakom ponovnom paljenju gorionika u toku rada prethodi ienje gorionika .
- Koritenje zraka obogaenog rastvorom solventa ini postupak rizinim.

TERMIKA OKSIDACIJA (TERMIKO SPALJIVANJE) OTPADNIH GASOVA

Za potpunu oksidaciju mjeavine da bi se postigla razgradnja u vazdunoj struji mora biti
podeena koliina zraka sa dovoljnom koliinom kiseonika, dovoljnim vremenom kontakta i
dovoljno visokom temperaturom. Oksidacija organskih jedinjenja e se odvijati ako se
odrava temperatura gasova u pei izmeu 200 400 C vea nego to je temperatura
samopaljenja prisutnih hemijskih sadraja. Pri termikoj oksidaciji pretvorba polutanata se
odvija na visokim temperaturama, npr. veim od 600 C.
Obzirom da e primjenom termike oksidacije biti unitena jedinjenja polutanata vano je
razmotriti povrat toplote iz procesa termike oksidacije i tako smanjiti trokove goriva. Kod
prehrambene industrije emisije u zrak rijetko imaju organske komponente u koncentracijama
koje izazivaju eksplozivna stanja, pa se uglavnom koriste konvencionalne pei ili postrojenja
za termiku oksidaciju koja imaju direktan kontakt plamena sa vazdunom strujom koja se
tretira. U sluaju kada je visoka koncentracija organskih komponenti, iznad relevantne granice
za nastanak eksplozivnog stanja, onda se zahtijeva vrsta sistema bez plamena. Ti sistemi
206
koriste toplotni medij za grijanje vazdune struje i na taj nain se izbjegava direktan kontakt
vazdune struje sa plamenom.
Postrojenja za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom obino rade pri temperaturama
700 do 900 C. Temperatura reakcije zavisi od prirode polutanta; ona moe biti nia ali za
manje lako oksidirajue supstance , kao to su organo-halogena jedinjenja moe biti i iznad
1.000 C. Za jedinjenja neugodnog mirisa openito je usvojena temperatura 750 do 800 C.
Uslovi opreme za pojedine etape termike oksidacije prikazani su u Tabela 38 a tipian izgled
postrojenja za termiku oksidaciju prikazan je na Slika 15

Tabela 38. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije

Faze i oprema Uvjeti

GORENJE Gorivo sagorijeva sa istim zrakom ili sa dijelom

kontaminiranog zraka to dovodi do stvaranja plamena na
tipinoj temperaturi 1350 do 1500 C

MIJEANJE Obezbjediti odgovarajuu turbulenciju i time mijeanje

procesnog gasa postiui jednolinu temperaturu.

SAGORIJEVANJE Gasovi se zadravaju na temperaturi sagorijevanja dok se ne

zavri oksidacija, obino 0,5 do 1 sekunde

POVRAT TOPLOTE Smanjuje trokove rada i potronju goriva.

207
 Slika 15. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju)

Gorionik moe imati dvije izvedbe, sa jednim plamenikom i onog kod kojeg se gorivo
distribuira kroz vie mlaznica. Prema obliku strujanja imamo gorionike sa laminarnim
strujanjem, mlaznicama i vrtlonim tokom strujanja. U specifinim sluajevima gorionik
moe biti zamijenjen sa elektrinim grijuim sistemom.
Kiseonik neophodan za sagorijevanje moe se uzeti iz zraka, ili iz zrane struje koja se tretira
ili alternativno kao omjer zraka i zrane struje. Mogua dodatna goriva mogu biti lako ulje za
loenje, prirodni gas ili LPG-liquefied petroleum gas (teni naftni gas).
Potrebno je obratiti panju na mogunost prisustva bilo koje koliine vodene pare u vazdunoj
struji koja bi mogla dovesti do gaenja plamena, to ima za rezultat loe sagorijevanje.
Gorionik takoer moe biti tipa prethodnog mijeanja goriva i zraka potrebnog za
sagorijevanje prije prolaska kroz mlaznice, ili difuzionog tipa gdje se gorivo mijea sa zrakom
za sagorijevanje na mjestu iza mlaznice. Veina gorionika je difuzionog tipa.
Mjeavina gasne struje se moe postii prirodnom difuzijom ili mehanizmom mijeanja ili
pomou odbojnika (ljebova) koji obezbjeuju promjenu smjera a time mijeanje.
Komora za sagorijevanje u kojoj se odvija reakcija oksidacije mora biti projektovana da izdri
velika toplotna optereenja. Neke konstrukcije komora napravljene su od termootpornog
materijala sa metalnim platom i vatrostalnom oblogom. Veliina komora za sagorijevanje je

208
dovoljna da postigne eljeno vrijeme zadravanja i da prilagodi dovoljnu duinu plamena bez
gaenja.
Neki oblici povrata toplote su skoro uvijek zagarantovani ime se smanjuju trokovi rada i
potronja goriva. Povrat toplote se konvencionalno provodi u cijevnim izmjenjivaima toplote
u kojima se toplota kontinualno prenosi za predgrijavanje ulazne gasne struje gasa.
Ova vrsta sistema se naziva rekuperativni sistem i ima 70 do 80 % povrata toplote sa jednim
tipinim nivoom dizajna.
Povrat toplote moe se takoer postii i sistemom regeneracije, koji koristi 2 kompleta
izmjenjivaa toplote sa keramikim ploama. Tako se jedna ploa grije neposredno u kontaktu
sa izlaznim gasovima, dok se druga ploa koristi za predgrijavanje dolaznih gasova. Sistem
radi tako da ploe budu naizmjenino u funkciji grijanja i hlaenja. Potencijal za povrat
toplote ovog sistema je vei od rekuperativnog sistema, sa 80 do 90 % povrata toplote, to je
tipino dizajnirana konstrukcija. Upotreba termikih fluida stoji kao alternativa ovom tipu
sistema.
Toplotu moemo takoer povratiti koritenjem kotlova koji koriste otpadnu toplotu, gdje se
tretirani izlazni gasovi koriste za proizvodnju vodene pare za koritenje u drugim pogonima i
postrojenjima ili lokaciji. Rad postrojenja za termiko spaljivanje ne moe uvijek ii zajedno
sa potrebama za parom, tako da integracija moe biti sloena.
Postoji takoer mogunost za sekundarni povrat toplote, upotrebom tretiranih izlaznih gasova
iz prve faze povrata toplote za grijanje vode ili prostora. Postoje primjeri gdje se toplota
sagorijevanja moe vratiti u poprenom izmjenjivau toplote i koristiti u procesu kuhanja
umjesto pare.
Izvjetajima upoznajemo da se problemi neprijatnih mirisa u neposrednoj sredini okruenja
mogu rijeiti sagorijevanjem dimnih gasova iz kuhanja/dimljenja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije gasova i neprijatnih mirisa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Primjenom procesa termike oksidacije, meutim postoji mogunost za stvaranje nepoeljnih
nus-proizvoda sagorijevanja, kao na primjer visokog sadraja NOx i CO2. U sutini, to je
vea temperatura reakcije to je vea mogunost stvaranja poveanog nivoa NOx. Obino je
korisno vriti izbor gorionika sa niim stvaranjem NOx.
Potrebno je razmotriti kako minimizirati stvaranje SO2 emisija iz gasova neprijatnog mirisa
koji sadre neka jedinjenja sa sumporom. Mora biti razmotreno i prisustvo hlorida u gasovima
neprijatnog mirisa radi mogueg obrazovanja kiselih gasova, kao sto je HCl. Takoer se javlja
potencijalni problem korozije unutar opreme. Kada su prisutna isparljiva organska jedinjenja
(VOC) nuno je posebnim uslovima sprijeiti formiranje dioksina, mada je uobiajeno
njegovo neznatno obrazovanje u procesima izgaranja otpadnih gasova.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije, kao npr. potronja goriva za rad postrojenja za termiko spaljivanje
gasova.

209
Operativni podaci
Postrojenje za termiku oksidaciju nee dobro raditi sve dok se ne postignu temperature za
efikasno izgaranje polutanata, kako bi bili sigurni u njihovo unitenje. Pravilno projektovano
postrojenje za termiko spaljivanje i pravilan rad ovog postrojenja moe postii efikasno
uklanjanje neprijatnih mirisa sa 100 % uinkom, pa je ova tehnika neovisna o intenzitetu
neprijatnih mirisa.
Kod neprijatnih gasova koji sadre znaajnu koliinu estine tvari nepohodno je provesti
predtretman prije tretmana procesom termike oksidacije. To je naroito relevantno ako
instalirani sistem podrava povrat toplote, uslijed mogueg kvara izmjenjivaa toplote.
Dok visoko prisustvo vode, odnosno vodene pare u zraku, ne stvara problem u procesu,
zahtjevi koje mora zadovoljiti gorivo su vei nego za zagrijavanje suhog zraka. U praksi,
uklanjanje vodene pare iz zrane struje se obino ne poduzima i obino su ukljueni dodatni
zahtjevi za gorivo u sveobuhvatnim ekonomskim razmatranjima termike oksidacije kao
tehnike.
Termikom oksidacijom otpadnih gasova moe se postii nivo isparljivih organskih jedinjenja
(VOC) od 1 20 mg/m3 .
Norveka istraivanja suenja dimljenih kobasica, gdje je razmatrana komora za kuhanje/
dimljenje, naeno je poslije termike oksidacije prisustvo u otpadnom gasu 7 mg TOC/m3
odnosno 0,2 mg TOC/ t kobasica. Gas nije sadravao CO.
Na primjeru jedne sunice sa godinjom proizvodnjom od 3000 t dimljenih proizvoda, otpadni
gasovi od procesa suenja se sagorijevaju koritenjem termike oksidacije sa direktnim
plamenom.
Otpadni gas iz bezdimnih faza procesa koji ne zahtijevaju smanjenja emisije nemaju potrebu
da se tretiraju.
Sistem se smatra kao robustan tretman otpadnih gasova i zahtijeva malo odravanja.
Postrojenje za termiku oksidaciju se zagrijava na svoju radnu temperaturu prije nego se
upotrijebi dimni generator. U vrijeme dimljenja, ventilator tjera izlazni gas preko ugrijanih
dijelova rotilja kroz klapnu bajpasa na predgrijavanje. Tu se tako prljavi gas zagrije na 300
350 C prije ulaska u komoru za sagorijevanje, gdje se mijea sa vruim gasovima iz gasnog
gorionika. Poslije tretmana, isti gas se upotrebljava za predgrijavanje prljavog gasa putem
integrisanog izmjenjivaa toplote, hladi ga na 400 do 450 C, prije nego se ispusti u zrak kroz
odvodni dimnjak.
Tabela 39prikazuje tehnike podatke za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom na
primjeru dimnih komora. Dijagram toka voenja procesa dimnih gasova ove sunice je
ilustriran na Slika 16

Tabela 39. Tehniki podaci termike oksidacije sa direktnim plamenom koji se primjenjuju u
sunici
DIMENZIJE
Ukupna duina ukljuujui gorionik 4250mm

Ukupna duina bez gorionika 3750 mm

210
 Prenik 1150 mm

Dimenzije spoja prljavog gasa 200x200 mm ili 200 mm

Dimenzije spoja istog gasa 300 mm

Teina 1250 kg
PROJEKTOVANI SPOJEVI
Gorivo Lo ulje

Elektrini spoj 220 V/50 Hz (priblino 1 kW)

Ventilator izlaznog gasa 380 V/50 Hz (priblino 4 kW)

Slika 16. Dijagram toka upravljanja procesom dimnih gasova iz otpadnih gasova u sistemu
ienja sunice

Na primjeru sunice, sve sekcije za suenje su bez obzira na svoju veliinu opremljene sa
dimnim generatorom. Intenzitet dimljenja je odreen vremenom dimljenja, koje je priblino
60 120 min/ po ari. Stepen proticanja za jedan generator je 200 Nm3/h u primjeru suenja
za komoru sa 11 sekcija i ini ukupnu brzinu proticanja 2.300 Nm3/h, pa uz primjenu realnog
koeficijenta rada od 75 % ini stupanj proticanja od 1.650 Nm3/h.
Tabela 40 pokazuje tehnike podatke za koritenu termiku oksidaciju sa direktnim
plamenom.

211
 Tabela 40. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju

Parametar Vrijednost Napomena

Brzina protoka otpadnog 2300 m3/h Normalno stanje (0 C i

gasa 1013 mbar, suho)

Kapacitet gorionika 600 kW Kapacitet se kontinuirano

prilagoava

Koncentracije supstanci u Dostignuti nivoi u izvjetaju 2300 Nm3/h x 50 mg/Nm3

otpadnom gasu nisu dati 0,115 kg/h
<50mg/Nm3 TOC 0,115
kg/h

Izvjetaj upuuje da se kod 620 660 C postie kompletno uklanjanje emisija neprijatnih
mirisa, a po nekom optem pravilu, TOC se emituje kod nespecifine razine ispod 50
mg/Nm3.
Termika oksidacija sa direktnim plamenom moe se postii iznad 1.000 C.
Djelotvornost tehnike ovisi od nekoliko parametara, kao to su radna temperatura, vrijeme
zadravanja i uslovi mijeanja u komori za sagorijevanje. Postiu se nivoi TOC manji od 10
mg /Nm3.

Zrak za sagorijevanje za Zrak za hlaenje 1500 Prljavi zrak iz sunice Ulje za grijanje 56 kg/h
gorionik na loe ulje 300 Nm3/h 1650 Nm3/h
Nm3/h

Centralno ienje otpadnog gasa direktnim plamenom poslije gorenja

Zrak za hlaenje isti otpadni gas

3
1500 Nm /h 1650 Nm3/h

Slika 17. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod

212
Primjena:
Sistem se upotrebljava za uklanjanje VOC i neprijatnih mirisa. Termika oksidacija ima
prednost, jer je univerzalno primjenjiva kao metod kontrole neprijatnih mirisa, jer veina
komponenti neprijatnih mirisa moe biti oksidirana u produkte bez neprijatnog mirisa na
visokoj temperaturi, dok je primjena drugih metoda mnogo restrikitivnija, ogranienja.
Termika oksidacija se primjenjuje za tretman manjih volumena, manjih od 10.000 Nm3/h,
gdje faktor ekonominosti rada ukazuje poveanje trokova za grijanje veih volumena
protoka zraka. Metod je prikladan za otpadne gasove neprijatnih mirisa sa promjenljivom
koncentracijom kontaminanata i moe tretirati razliite volumena protoka.
Ako su prisutni alkalni metali u zemljitu, kod postrojenja za suenje povra , oni mogu
izazvati preranu degradaciju keramikih materijala koji se upotrebljavaju u konstrukcijama
regenerativnog povrata toplote.
Utede
Ova tehnika zahtijeva visoke kapitalne trokove, ali glavna razmatranja u procjeni pogodnosti
za termiku oksidaciju su radni trokovi u smislu zahtjeva za gorivom. Koritenje sistema za
rekuperativni ili regenerativni povrat toplote moe poboljati efikasnost tehnike i smanjiti
trokove rada. Mogue je remodeliranje za sve vrste pei za dimljenje, uz razliite trokove.
Postoje pei za dimljenje sa integriranom opremom za termiku oksidaciju.
Primjer postrojenja
Koristi se u barem jednoj sunici u Njemakoj i u sunicama u nordijskim dravama.

OKSIDACIJA OTPADNIH GASOVA U POSTOJEEM KOTLU

Opis
Mogue je usmjeriti gasove neprijatnog mirisa na postojei kotao na lokaciji pogona i
postrojenja. Ovo ima prednost koritenja postojee opreme i izbjegavanja investiranja u
dodatnu opciju preiavanja. Princip rada je u biti isti kao i kod termike oksidacije kod
postrojenja izgraenog za tu svrhu.
Izlazni tok neprijatnih mirisa se vodi na ventilator kotla zranog toka za sagorijevanje ili
ventilator kotlovnice, a onda na kotao. To obezbjeuje kiseonik potreban za sagorijevanje i
unitavaju se komponente neprijatnih mirisa.
Sveobuhvatna izvodljivost koritenja postojeeg kotla uveliko zavisi od volumena zraka
neprijatnog mirisa koji se tretira u odnosu na potreban zrak za sagorijevanje u kotlu pod
ekstremnim optereenjem. Ako je zrak neprijatnog mirisa znaajno manji nego potreban zrak
za sagorijevanje onda e to vjerovatno predstavljati problem. Ukupan volumen zraka
neprijatnog mirisa bi mogao jednostavno da se vodi kanalom kroz ventilator za sagorijevanje.
Ipak, velika veina radnih uslova rezultira time da kotao radi na ciklian nain kao odgovor na
signal pritiska pare.
Mogue implikacije na rad kotla treba u potpunosti razmotriti. Elementi sigurnosti povezani
sa trasiranjem isputanja neprijatnih mirisa u kotao su u osnovi obuhvaeni u radu postojeeg
kotla. Mogu se dodati osigurai protiv plamena ili vodene prepreke za sprjeavanje povrata
plamena izmeu kotla i gasnog toka koji se tretira.

213
Ostvarene okolinske koristi
Visoko efikasno i, ukoliko je korektan rad, isto toliko efikasno u uklanjanju neprijatnih mirisa,
ukljuujui i intenzivne neprijatne mirise kao i ostale metode gorenja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije. Potronja goriva moe se poveati poto to moe biti neophodno radi
odravanja rada kotla, ukoliko se to drugaije ne zahtijeva .
Operativni podaci
Normalan rad kotla je proizvoditi paru u skladu sa potrebama pogona i postrojenja poto se
stalno prati na signalu za pritisak pare na izlazu kotla. Kada se pritisak pare povea na svoju
postavljenu vrijednost, kotao e reagirati smanjenjem dotoka goriva na gorionik. Protok zraka
za sagorijevanje, koji je elektrino ili mehaniki povezan sa brzinom ubacivanja goriva, e
takoer biti smanjen radi odravanja optimalnih uslova sagorijevanja. Ako je brzina dotoka
zraka za sagorijevanje na ovim niskim uslovima gorenja nia od volumena zraka neprijatnog
mirisa koji se tretira, onda strategija za kontrolu kotla treba da se promijeni. Takoer,
poznavanje sadraja kiseonika koji sadri zrak neprijatnog mirisa, ukoliko se sumnja da je
manji od 21 %, e nadalje pomoi kod poetne probe izvedivosti.
Strategija kontrole bi se mogla promijeniti da ne bude zavisna od pritiska pare i da ne bude
zavisna od brzine dotoka zraka za sagorijevanje. Brzina dotoka zraka za sagorijevanje bi se
onda postavila na minimum, tj. da je ekvivalentna volumenu zraka neprijatnog mirisa koji se
tretira, to bi po redu onda postavilo minimalni brzinu dotoka goriva i brzinu gorenja. Kada se
postigne postavljeni pritisak pare, kotao se vraa na reim rada sa minimalnom brzinom
dotoka zraka za sagorijevanje i neeljena toplota se isputa kroz dimnjak kotla. Kljuni dio
procjene je utvrditi procenat vremena za koji kotao radi sa brzinom dotoka zraka za
sagorijevanje niom od brzine dotoka zraka neprijatnog mirisa, radi prorauna dodatnih
trokova za gorivo.
Na samom poetku treba razmotriti da li e kotao raditi uz stvaranje gasova neprijatnih mirisa.
Primjenjivost
Koristi se za uklanjanje gasovitih zagaujui materija i neprijatnih mirisa. Pogodno za
neprijatne mirise malog volumena i visokih koncentracija.
Utede
Mogunost za koritenje postojee kotlovnice ima ekonomske koristi, i u smislu kapitalnih
trokova i operativnih trokova.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ispunjavanje zahtjeva postavljenih zakonskom legislativom.

KATALITIKA OKSIDACIJA OTPADNIH GASOVA

Opis
Katalitika oksidacija je proces slian termikoj oksidaciji uz jednu osnovnu temeljnu razliku,
a to je da se u ovom sluaju oksidacijske reakcije odvijaju uz prisustvo katalizatora, a ne na
zraku. Glavna prednost katalitike oksidacije je da se zahtijevaju znaajno nie radne
temperature, npr. 250 do 500 C.

214
Kao i kod apsorpcije, reaktanti za heterogene gasne reakcije moraju biti prvo prenijeti na
unutranju povrinu openito poroznih katalizatora. Poto openito postoji nedostatak
adekvatnih podataka o supstancama, kao to je konstanta brzine reakcije i koeficijent difuzije,
reaktori se obino planiraju na osnovu empirijskih podataka.
Glavne komponente sistema za katalitiko sagorijevanje su pomona oprema za gorenje,
izmjenjiva toplote i reaktor sa katalizatorom. Tipini izgled postrojenja za katalitiko

sagorijevanje je prikazano na Slika 18.

Slika 18. Prikaz katalitikog sagorijevanja

Zrana struja ulazi u jedinicu i predgrijava se u konvencionalnoj oplati i cijevnom

izmjenjivau toplote. Predgrijana ulazna struja se dalje zagrijava putem gorionika na eljenu
temperaturu oksidacije, prije prolaska na katalizator. Kontaminanti prisutni u zranom toku
neprijatnih mirisa, zajedno se sa kiseonikom rasipaju po povrini katalizatora. Oksidacija se
odvija i produkti oksidacije se desorbiraju nazad u gasnu struju. Ovi transferni procesi
zahtijevaju ogranieno vrijeme unutar katalizatora, uz brzinu reakcije koja je pod jakim
uticajem radne temperature. Tretirani gasni tok zatim prolazi kroz izmjenjiva toplote,
zagrijavajui dolazei zrani tok neprijatnih mirisa.
Najvaniji aspekt osnove katalizatora je omjer povrine podruja i volumena i otuda
raspoloivo podruje za reakciju.
Aktivne komponente koje se obino koriste su metali iz grupe platine i oksidi metala Co, Cr,
Cu, Fe, Mo, Ni, Ti, V, i W. Pomoni materijali su obino metali u obliku ploa, tkanine ili

215
mree, metalni oksidi, npr. Al2O3, SiO2 i MgO, i minerali, npr. plavi kamen ili zeolit, u
kalupima.
Prilikom procjene potencijalnih postrojenja za katalitiko sagorijevanje potrebno je razmotriti
slijedee upute kao mogue rjeenje za ublaavanje: prostorna brzina, pad pritiska i
temperatura.
Prostorna brzina se definie kao reciprona vrijednost vremena boravka gasa unutar bloka
katalizatora, sa volumetrijskim protokom zraka izraenim na 0 C. Tipini obim prostornih
brzina koji se koristi u industrijskim primjenama je izmeu 20.000 i 45.000 m/h. Ovo
odgovara obimu vremena boravka od 0,03 do 0,1 sekundi na tipinim radnim temperaturama.
U osnovi, postoji balansiranje izmeu koliine katalizatora ugraenog u dizajn i radne
temperature.
to je vie katalizatora i time rada u odnosu na prostornu brzinu od 20.000 m/h, time e biti
potrebnija nia radna temperatura za postizanje datog uinka. Ako je zrani tok koji se tretira
velik, onda treba ugraditi dodatni katalizator za smanjenje trokova goriva zagrijavanjem na
niu radnu temperaturu. Meutim, poveano punjenje katalizatora e stvoriti povean pad
pritiska, zahtijevajui time dodatnu snagu ventilatora za ekstrakciju.
Katalizator pokazuje linearnu vezu izmeu brzine dotoka i pada pritiska uslijed laminarnog
toka unutar katalizatora. Tipini dizajn bi dozvolio ukupan pad pritiska sistema od priblino
500 mm. Konfiguracija bloka katalizatora igra vanu ulogu u minimiziranju pada pritiska i
time radnih trokova. Katalitika oksidacija je egzotermna reakcija. Postoje pogoni i
postrojenja gdje se temperatura poveava na dovoljnu veliinu da se omogui katalitika
oksidacija za rad na samoodriv nain bez dodavanja goriva nakon to se postignu radni
uslovi.
Povrat toplote je bitan dio procesa i obino se integrie u dizajn, koritenjem tretiranih gasova
za predgrijavanje dolazeih gasova. Izmjenjvai toplote su tipino dizajnirani sa povratom
toplote od 80 C, to efikasno rezultira sa krajnjom temperaturom isputanja izmeu 150 i 200
C za tipine temperature oksidacije.
Postrojenja za katalitiko spaljivanje zauzimaju manje prostora nego postrojenja za
spaljivanje otpadnih gasova.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije gasova i neugodnih mirisa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Postoji mogunost da e proces spaljivanja generirati neeljene nus-proizvode, npr. visoke
nivoe NOx i CO2. to je temperatura reakcije vea, to je vei i potencijal za generiranje
poveanih nivoa NOx. Obino je vrlo korisno izabrati gorionik koji prilikom sagorijevanja
proizvodi male nivoe NOx. Na radnim temperaturama nastaju relativno male koliine NOx , te
se moe dostii nivo od 15 mg/Nm3.
Sva jedinjenja koja sadre sumpor, a koja su prisutna u gasu sa neugodnim mirisom, generirat
e emisije SO2, te se stoga treba razmotriti mogunost za njihovo minimiziranje.
Prisustvo hlorida u emisiji sa neugodnim mirisom treba takoer razmotriti, jer postoji
mogunost za stvaranje kiselih gasova kao to je HCl. Osim to moe doi do stvaranja
emisija, takoer moe doi do problema sa korozijom unutar postrojenja za spaljivanje. Kada
su prisutna halogenizirana isparljiva organska jedinjenja, mogu biti potrebni posebni uvjeti

216
kako bi se sprijeilo stvaranje dioksina, iako je po pravilu stvaranje dioksina tokom
sagorijevanja otpadnih gasova zanemarljivo.
Potronja energije, npr. potronja goriva za rad postrojenja za spaljivanje.
Operativni podaci
Postrojenje za katalitiku oksidaciju ne moe raditi efikasno ukoliko se ne dostignu
temperature sagorijevanja potrebne da bi se unitile relevantne zagaujue supstance, tako da
ono treba da pone sa radom prije nego to zapone sam proces sagorijevanja.
Katalitikim spaljivanjem otpadnih gasova mogu se dostii nivoi isparljivih organskih
jedinjenja od <1 20 mg/Nm3. Izvjetaji pokazuju da su nivoi ugljen monoksida bili <100
mg/Nm3. Nasuprot tome, nivoi NOx mogu dostii jako visoke vrijednosti, npr. izvjetaji
pokazuju da je tokom katalitikog sagorijevanja nivo NOx 1.000 mg/Nm3.
Pravni zahtjevi u Njemakoj uglavnom se ispunjavaju koritenjem katalitikog spaljivanja, ali
se u potpunosti ispunjavaju koritenjem obinog spaljivanja.
U poreenju sa spaljivanjem, katalitiko spaljivanje zahtijeva manju operativnu temperaturu,
te ne postoji potreba za posebnim graevinskim materijalom. Uklanjanje moguih neugodnih
mirisa od strane katalitikog postrojenja za spaljivanje u regiji iznosi preko 95 %, to je manje
od skoro 100 %, koje se postie prilikom spaljivanja.
Jedinjenja kao to je sumpor, halogeni, cink i organske vrste materije imaju tendenciju da
prekriju katalitiku povrinu.
Na svu sreu, ovaj proces je reverzibilan, te se katalitika aktivnost ponovo moe postii
putem primjene visoke temperature. Inertne lebdee estice takoer utjeu na postepeno
smanjenje katalitike aktivnosti, iako e primjena visoke temperature, 500 C, ponovo
pokrenuti katalitiku aktivnost.
Praina prisutna u gasu ima tendenciju da se akumulira na prednjem rubu katalizatora, to
rezultira u postepenom poveavanju pada katalitikog pritiska. Iako literatura predlae da su
mogue koncentracije praine do 115 mg/Nm3, u praksi se kao referentna vrijednost spominje
50 mg/Nm3.
Struktura oblika pelinjih saa je efikasnija od drugih, jer minimizira probleme sa trenjem,
mehanikom stabilnou, prevelikim padom pritiska, te hemijskom stabilnou u
oksidirajuem okruenju.
Efektivni ivotni vijek katalizatora uglavnom zavisi od prirode protoka zraka koji se tretira.
Podaci o ovome su razliiti, te izvjetaji pokazuju da je ivotni vijek katalizatora u rasponu od
dvije do deset godina, iako obino traje od tri do pet godina.
Otpadni gasovi iz sunice esto se tretiraju pomou katalitike oksidacije, pri temperaturama
od 350 do 450 C. Plemeniti metali (platina, paladij) ili odreeni metalni oksidi (bakar, hrom)
nataloeni na keramike povrine, koriste se kao katalizatori. Osjetljivi su na prainu, aerosoli
iz masnoe i katalitike otrove kao to je olovo i drugi metali. Izvjetaji pokazuju da je
efikasnost dobra i da se toplota moe obnavljati.
Primjenjivost
Ove mjere koriste se za smanjenje emisija gasovitih zagaujuih supstanci i neugodnih mirisa
pri malim koncentracijama praine. Mogu raditi i pri protocima zraka na razliitim
temperaturama i razliitim nivoima neugodnih mirisa.

217
Utede
Manji trokovi za gorivo u odnosu na spaljivanje. Trokovi zamjene katalizatora kotali su
otprilike 50.000 funti/m3 (2001.), te je to jedan vaan parametar kod izrauna operativnih
trokova.
Kljuni razlozi za implementaciju
Potivanje zakonske regulative i kontrola neugodnih mirisa.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno za tretiranje otpadnih gasova iz sunice u nordijskim zemljama.

8.4 TRETMAN OTPADNIH VODA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Tretman otpadnih vode je tretman na kraju proizvodnog proces koji se zahtijeva iz razloga to
se otpadne vode javljaju iz razliitih izvora tokom proizvodnog procesa. Tretman otpadnih
vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije prevencije nastanka
otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje minimiziraju i
potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje doprinose da
materije ivotinjskog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je najbolji nain
smanjenja optereenja efluenta.
Zahtjevi uz pogledu istoe otpadnih voda svakodnevno rastu, stoga dosadanja praksa
njihova preiavanja bazirana samo taloenju suspendiranih materija i odvajanju ulja i
masti, nije prihvatljiva.
Glavne karakteristike otpadne vode u mesnoj industriji su:
Organska tvar (KPK, BPK)
Visoki stepen razgradljivosti
Suspendovane i rastvoreni organske vrste tvari, specifini zagaditelji (krv.)
Nutrijenti (N, P)
Pijesak, komadi sirovine
Ulja i masti

218
 Organski Anorganski Ostali

KPK N Temperatura
BPK5 P Miris
Ulja i masti Metali
Deterdenti

Slika 19. Parametri otpadne vode iz mesne industrije

Glavne opcije za isputanje otpadnih voda iz pogona su:

Bez prethodnog tretmana, direktno u kanalizaciju koja vodi u centralni ureaj za
preiavanje, ukoliko su zadovoljene granine vrijednosti tetnih materija u
otpadnoj vodi za isputanje u kanalizaciju, to je vrlo rijetko sluaj.
Djelomini tretman na lokaciji pogona i postrojenja, te potom isputanje u
kanalizaciju koja vodi na centralni ureaj za tretman otpadnih voda.
U vodotok nakon potpune obrade na postrojenju za tretman otpadnih voda unutar
lokacije pogona i postrojenja.
Ponovno koritenje otpadnih voda preienih u ureaju na lokaciji, u industrijske
svrhe ili za navodnjavanje, i sl.
Postoje mnogi faktori koji utjeu na izbor tretmana otpadnih voda, a glavni faktori su:
volumen i sastav otpadnih voda koje se isputaju
lokalna situacija u pogledu vodoprijemnika otpadnih voda npr. rijeka, ue, jezero,
more ili bilo koja druga primjena ogranienja vezana za ispust otpadnih voda.
ekonominost
nacionalni standardi kvaliteta voda i ciljevi za odstranjivanje zagaujuih supstanci
postavljeni kroz meunaronde sporazume
oekivana efikasnost tretmana izraena kroz smanjenje tereta zagaenja otpadnih
voda
Kada je rije o opcijama isputanja otpadnih voda, potrebno je razmotriti sljedee faktore:
mogunost prikladnog mjesta za tretman na samoj lokaciji pogona i postrojenja i/ili
postojanje centralnog postrojenja za tretman otpadnih voda u blizini i
odgovarajueg kapaciteta, te trokovi vezani za implementaciju jedne ili druge
opcije radi poreenja

219
 projektovani trendovi u pogledu volumena i sastava otpadnih voda
mogunosti tretmana sekundarnog otpada koji nastaje na postrojenju za tretman
otpadnih voda, ako se ono nalazi na samoj lokaciji pogona i postrojenja
mogunost rada i odravanja objekata postrojenja za tretman otpadnih voda koje je
locirano unutar lokacije pogona i postrojenja
raspoloenje operatora centralnog ureaja za tretman otpadnih voda i mogunost
dobijanja odobrenja
blizina lokalnog stanovnitva
Prednosti tretmana tokova otpadnih voda na licu mjesta, tj. u okruenju i lokaciji pogona i
postrojenja su sljedea:
vie fleksibilna na poveanu proizvodnju ili na promjene uvjeta proizvodnog
procesa,
objekti za tretmane otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja su obino
izgraeni po mjeri i obino funkcioniu dobro,
operatori proizvodnih jedinica pokazuju vie odgovornosti prema tretmanu otpadnih
voda kada su sami odgovorni za kvalitet otpadne vode koja se isputa.
Prednosti tretmana otpadnih voda na kombiniranim postrojenjima od kojih se dio nalazi na
samoj lokaciji, a dio izvan lokacije su:
iskoritavanje kombiniranih efekata kako temperature ili pH vrijednosti,
manji trokovi radi nivoa ekonominosti,
via efikasna iskoritenost kemikalija i opreme koji e relativno smanjiti operativne
trokove,
razrjeivanje odreenih kontaminanata/zagaujuih materija koji mogu biti teki za
obradu npr. emulgirane masnoe ili sulfati (soli sumporne kiseline).
Gore spomenute prednosti se odnose tamo gdje se otpadne vode obrauju na postrojenjima za
tretman otpadnih voda, koja su djelimino locirana izvan lokacije pogona i postrojenja, a ona
obezbjeuju i da:
obrada otpadnih voda na postrojenjima za tretman otpadnih voda lociranim na
lokacijama udaljenim od pogona i postrojenja je dobra onoliko koliko bi se postiglo
na postrojenjima za tretman otpadnih voda da su locirani na samoj lokaciji pogona i
postrojenja, izriito u pogledu optereenja, ali ne i koncentracije svake supstance u
vodi koja dolazi na postrojenje
postoji prihvatljivost male vjerovatnosti optimizacije u okviru proputanja otpadnih
voda preko povrine/automatskog prelijevanja ili na posrednim pumpnim stanicama
postoje odgovarajui program praenja emisija do postrojenja za tretman otpadnih
voda uzimajui u obzir potencijalnu inhibiciju bilo kog daljeg biolokog procesa
Dodatno, ukoliko je postrojenje za tretman otpadnih voda udaljeno od lokacije pogona i
postrojenja, to moe biti prednost s obzirom na bioloku razgradljivost otpadnih voda.
Otpadne vode iz prerade mesa se najee tretiraju koritenjem sljedei tehnika primarnog
tretmana:
Fina reetka
Mastolov
Ujednaavanje protoka i tereta zagaenja
220
 Flotacija otopljenim zrakom (DAF-flotacija)
Bazen za prijem vika vode
Nakon primarnog tretmana, moe biti neophodan i sekundarni tretman na samoj lokaciji
pogona, bilo da bi se postigao zahtijevani kvalitet otpadne vode bilo da bi se smanjila naknada
za tretman otpadne vode na nekom drugom postrojenju (opinskom). Za tokove otpadne vode
koje imaju koncentraciju BPK veu od 1.000-1.500 mg/l, moe se koristiti anaerobni tretman.
U nekim sluajevima je mogue ispustiti otpadnu vodu nakon anaerobnog tretmana i
povrinske aeracije. Za otpadne vode sa manjim teretom zagaenja, koristi se aerobni tretman.
Dvofazni bioloki sistem, anaerobni tretman praena aerobnim, moe postii kvalitet otpadne
vode pogodan za isputanje u povrinske vode.
Ukoliko je dozvoljeni nivo suspendiranih estica nizak, mogue je da e biti neophodan i
tercijarni tretman. Za recikliranje cjelokupne koliine, ili dijela, krajnje otpadne vode, ukoliko
je reciklirana voda namijenjena za koritenje u procesu prerade kao voda za pie, neophodan
je tercijarni tretman praen sterilizacijom i dezinfekcijom.
Na narednoj slici shematski je prikazan tipini dijagram toka tretmana otpadne vode
primjenjiv za tretman otpadne vode iz postrojenja za preradu mesa.

221
 Gruba reetka Koristi se na mjestu
nastanka otpadnih
voda

Fina reetka Potreba za redovitim

pranjem kemijski ili
vruom vodom

Ujednaavanje protoka i tereta

zagaenja

Prikupljanje vrstih Uklanjanje masti i ulja Obino se koristi

sastojaka za koritenje u flotacija otopljenim
ishrani stoke zrakom

Otpadne vode velikog

tereta zagaenja
> 1000 1500 mg/l BPK

Anaerobni tretman Aerobni tretman

Fle aeracija

Ispust u kanalizaciju Ispust u kanalizaciju

Konvencionalni Aerobni tretman Tercijarni tretman Recikliranje

aktivni mulj

Ispust u rijeku Ispust u rijeku

Tercijarni tretman Recikliranje

Slika 20. Dijagram toka tretmana koji se koristi za otpadne vode iz prerade mesa

8.4.1 Primarni tretmani

Primarni tretman je prvi korak tretmana otpadne vode koji slui da se uklone krupni ostatci,
kao to su masni dijelovi, djelii tkiva, komadii mesa i kosti, krupne estice, itd. Primjenom
ovog tretmana postie se znaajna redukcija suspendovanih estica, te mala redukcija BPK u
otpadnoj vodi. Tehnologija preiavanja bazira se na raznim oblicima sita i reetki, ije je
ienje runo ili automatsko. Reetke mogu ukloniti 10 15 % organskog optereenja i
veliku koliinu vidljivih estica.

222
Tako se tite pumpe i ostala oprema u postrojenju za preiavanje. Oprema za preiavanje,
kao to su reetke se koriste kada otpadna voda tek ue u postrojenje za preiavanje.
Sakupljeni otpad se obino odlae na deponiju.

Sita (izdvajanje krupnog otpada)

Opis
Nakon to su vrste tvari uklonjene odreenim tehnikama u proizvodnom procesu i zatiene
od ulaska u otpadne vode npr. koritenjem reetki i sifona na podovima lociranih na
odreenim mjestima unutar postrojenja, te iste vrste tvari ukoliko dospiju u otpadnu vodu
mogu biti uklonjene koritenjem sita. Velike koliine neemulgiranih supstanci mogu biti
uklonjenje ako se prosijavanje izvri zajedno sa tehnikim i operativnim mjerama u cilju
izbjegavanja zaepljenja.
Sito je ureaj sa otvorima, obino istih veliina koji se koristi za zadravanje krupnih vrstih
tvari koje se mogu nai u otpadnim vodama. Sito se sastoji od paralelnih reetaka, ipki ili
ica, isprepletenih ica ili perforiranih limenih daica. Otvori mogu biti bilo kakvog oblika,
ali su veinom krunog ili pravokutnog oblika. Razmak izmeu ipki za uklanjanje veoma
krupnih materijala prije detaljnijeg prosijavanja moe biti od 60-20 mm. Da bi se otklonili
manji dijelovi kao to su komadi povra npr. graak i grah u fabrikama konzervirane hrane
razmak izmeu ipki obino ne prelazi 5 mm. Otvori u automatskim situ idu od 0.5 do 5 mm
sa otvorima od 1-3 mm u irokoj upotrebi. Manji otvori (1-1.5 mm) su i manje podloni
blokadama nego vei (2-3mm).
Glavni tipovi sita su statiki (krupni ili sitniji), vibrirajui i rotacioni.
Statiko sito se moe sastojati od vertikalnih ipki ili perforiranih limenih ploica. Ovaj tip
sita zahtijeva runo ili automatsko ienje. U statikim sitima otpadna voda se pumpa ili tee
gravitacionim padom na vrh sita i tee prema dole preko postavljene konstrukcije. Tenost se
drenira preko sita, a estice se skupljaju na dnu separatnog odlagalita. Neka sita vibriraju da
olakaju transport /kretanje estica. Neka imaju iste trcaljke za ispiranje sita sa iste strane.
Zakrivljena sita imaju utore na donjoj strani do 0,25 mm. Meutim, koritenjem ovih sita
poveat e se sadraj deterdenata u otpadnoj vodi , koji se koriste za ienje sita, a poveava
se i potronja vode, takoer radi postupka ienja.
Statiko klinasto sito zahtijeva vie kod odravanja. Zahtijeva tri puta dnevno ienje
koristei crijeva sa visokim pritiskom i jednom dnevno sa malim koliinama hemikalija za
ienje, za otapanje zaostale masti.

223
 Slika 21 Statiko sito

Rotirajue ili bubanj sito prima otpadnu vodu na jednom kraju i odvaja vrste materije na
drugom kraju. Tekuina izlazi napolje putem sita do prijemne kutije za dalji prenos. Sito se
obino isti stalnim prskanjem preko eksternih trcaljki, koje su nagnute prema ispusnom
kraju tvrde faze. Ova vrsta sita je pogodna za vodne tokove koji sadre vrste tvari. Mikrosita
mehaniki odvajaju vrste estice iz otpadnih voda pomou mikroskopske fine grae.
Najvaniji operativni parametar je pad pritiska, prema postojeim podacima taj pad najboljim
rezultatima separacije iznosi izmeu 5 i 10 mbar-a.
Dostupne su razliite varijante ove vrste sita. U nekim sistemima efluent je unutar bubnja, ali
je u veem broju sluajeva efluent tee preko spoljanje povrine bubnja. Otvori na mrei su
veliine 3 4 mm, ali mogu biti i mali do 0,25 mm. U rotirajuem sistemu bubanj die
estice sa jedne strane sita na drugu, prosijana tenost pada kroz ljeb bubnja i isputa se.
Kao to treba osigurati da se oprema i sito dobro odravaju, vano je i osigurati da je kapacitet
sita u stanju da podri predviene varijacije u protoku, kako na dnevnoj, tako i na sezonskoj
osnovi.
Rotirajue sito sa bubnjem redukuje uee estica u BPK parametru otpadne vode, iako ne
uklanja rastvirljivu frakciju. Redukcija BPK je 15 - 25 % .

224
 Slika 22 Rotirajue sito

Unutranji zadnji sprej za pranje obezbjeuje samoeenje sita, koja zahtijevaju manje
odravanje u odnosu na statina sita. Oprema se sama isti i sposobna je da da radi sedmicama
bez pomoi i sa vrlo malo ili nikakvim odravanjem.
Influent za prosijavanje ulazi u glavni boks, koji je projektovan da obezbijeuje polagani tok i
distribuciju. Onda preplavi zavarenu ustavu uz cilindrino sito, koje se rotira na 5 10 rpm.
estice se uvaju vanjskoj povrini sita i uklanjaju se lopaticama turbine. Dalje prosijana
tenost pada kroz cilindar i prolazi preko kroz dno, od unutranje do spoljanje strane.
Operacijom pranja se izbjegava pojava masnih estica na cilindrinom situ. Neki tipovi imaju
sprejnu ipku lociranu u unutranjosti bubnja, koja isti sito kako se bubanj okree i koristi
vodu koje je tek prola kroz sito. Neki ureaji koriste opremu sa patentiranim unutranjim
pranjem pod visokim pritiskom za periodino ienje. Frekvencija takvog ienja, se koristi
da ukloni mast. Produkovane estice su relativno suve, to je prednost jer se mogu dalje slati
na topljenje, insineraciju ili kompostiranje.

225
 Slika 23 Rotirajue sito u radu

Bubanj je napravljen od visokokvalitetnog materijala otpornog na koroziju i zahtijeva

minimalno odravanje.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi suspendiranih materija,masti i ulja BPK/KPK su smanjeni, te je nadalje smanjen rizik
irenja mirisa nizvodno u postrojenju za tretman otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Moe doi do irenja neugodnog mirisa u zavisnosti od npr. vrste i veliine izdvojenih vrstih
tvari.
Operativni podaci
Zaepljenje/blokada reetki preistaa je uobiajen problem, koji inicira potrebu za eim
ienjem. Zakrivljeno sito se moe koristiti da se izbjegne blokada. Ono se sastoji od
pomonog ureaja i konkavne povrine i tokom operacije vri samoienje. Klinasto
profilirane ipke su postavljene perpedikularno u pravcu toka vode. Relativno ravnomjerno
prelijevanje osigurava da se reetaka sama isti. Razliiti segmenti reetke se mogu zamijeniti.
irine razmaka su obino od 0.02-2 mm za reetkasta podruja veliine od 0.1-3.0 m2
(maksimalna propusnost 300m3/m2/h). Zakrivljene reetke se najee koriste u fabrikama
voa i povra. Druga mogunost je da se mogu koristit i rotirajue reetke opremljene sa
ureajima samoienja. Uobiajeno kemijsko ienje ili ienje vrelom vode se moe
primijeniti kada se desi blokada uslijed masnih naslaga npr. u sektorima za preradu mesa,
mlijeka i ribe.

226
Utede
Sito otklanja potrebu za dodatnim tretmanom otpadnih voda i dodatnim trokovima. Smanjuje
koliinu proizvedenog mulja to bi u suprotnom zahtijevalo dodatne trokove za njegovo
odlaganje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potrebe za tretmanima otpadnih voda.

Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i lakih
ugljikohidrata
Opis
Ako se masnoe, ulja i masti ne uklone prije poetka aerobnog biolokog tretmana, koji se
najee upotrebljava u pogonima za preradu mesa, to moe ugroziti tretman otpadnih voda s
obzirom da nisu lako razgradive bakterijama. Osloboene masnoe mogu se izdvojiti iz vode
koristei mastolove. Slina oprema se koristi i za odvajanje lakih ugljikohidrata.
Dalji razvoj mastolova je separator/razdvojnik sa paralelnim ploama. Ovdje su
separatorske/razdvojne komore nagnute pod kutom od 45o. Europska standardizacija
separatora za ulje, masnoe i lake ugljikovodike je trenutno u obradi (prEN 1825 i prEN 858,
prvi i drugi dio).
Ostvarene okolinske koristi
Otklanjanje osloboenih masti i ulja iz otpadne vode. Sistem obino ne zahtijeva nikakve
dodatne kemikalije tako da se povratne masnoe mogu ponovo koristiti.
Nepoeljni efekti na ostale medije
U zavisnosti od vrste mastolova npr. bez kontinuiranog otklanjanja masnoe, postoji
mogunost irenje neugodnog mirisa posebno tokom pranjenja.
Instaliranje mastolova unutar procesnih podruja moe prouzrokovati probleme sigurnosti
hrane. Pretjerano vrua voda moe prouzrokovati da se masnoe provedu kroz procesna
podruja i mogu otopiti ve prikupljene masnoe i zbog toga ovo bi se trebalo izbjegavati.
Zatitni materijali i lakoa ienja bi se trebalo uzeti u obzir.
Tano odreivanje veliine komora je od kritine vanosti za osiguravanje pravilnog
odvajanja i izbjegavanja ispiranja tokom jakog ili izvanrednog bujanja vode. Skretanje toka
moe biti potrebno ako dotoci trpe veliku fluktuaciju. Pranjenje i redovno odravanje je bitno
kako bi se izbjegli problemi neugodnog mirisa.
Operativni podaci
Efikasnost odvajanja/separacije zavisi od temperature vode i moe se poveati ako je
temperatura vode nia. Isto tako prisustvo emulgatora moe smanjiti efikasnost odvajanja.
Postoje podaci da se moe spostii efikasnost od 95 % u odnosu na sadraj masnoe i ulja u
otpadnoj vodi.
Primjenjivost
Primjenljiv u otpadnim vodama koje sadre ivotinjske i biljne masnoe, ulja i masti.

227
Utede
Zahtjevne investicije se kompenziraju utedama u trokovima tretmana otpadnih voda i
odravanjem postrojenja. Koristi se u sektorima za preradu mesa, biljnih ulja i masnoa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje problema prouzrokovanih masnoama u cjevovodima otpadnih voda i na
postrojenju za tretman otpadnih voda, te smanjenje zahtijeva prilikom tretmana otpadnih
voda.

Ekvalizacija toka i optereenja

Opis
Tank za ekvalizaciju ili meuspremnik obino slui za ujednaavanje toka i sastava otpadne
vode, ili za korektivni tretman, npr pH kontrola ili kemijsko kondicioniranje. Potreba za
ujednaavanjem isputanja otpadnih voda se mora razmotriti kako bi se osuguralo da su
protok i sastav otpadne vode unutar paramtera za koje je projektirano postrojenje za tretman
otpadne vode.
Ostvarene okolinske koristi
Omoguava tehnikama daljeg tretmana da rade sa optimalnom efikasnou. Koristi
kombinirane efekte za uravnoteenje temperature ili pH.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Pretjerano zadravanje otpadne vode u ekviliziranim tankovima moe dovesti do pojave
kiselosti ili neugodnog mirisa.
Operativni podaci
Adekvatno mijeanje i aeracija je potrebna za minimiziranje stvaranja pjene na povrini
ekvilizatorskog tanka i odravanja dovoljnog nivoa otopljenog kisika kako bi se obezbijedilo
da sadraj ne postane anaerobni, to dovodi do pojave kiselosti i irenja neugodnog mirisa.
Kako god, tamo gdje je potrebno, instalira se oprema za odstranjivanje pjene. Tankovi za
ekvilizaciju obino imaju vrijeme zadravanja od 6 do 12 sati.
Utede
Trokovi izgradnje i rada ekvalizacionog tanka treba da budu uporeeni sa utedom vezanom
za pravilan rad tehnika daljeg tretmana.
Kljuni razlozi za implementaciju
Omoguava homogeno snabdijevanje procesa daljeg tretmana otpadnih voda.

Flotacija sa otopljenim zrakom (DAF- flotacija)

Opis
Odvajanje materijala lakih od vode npr. ulja/masnoa moe biti pojaano koritenjem tehnike
flotacije. Tehnika flotacije sa otpoljenim zrakom se najee koristi u prehrambenoj industriji.
DAF - flotacija je postupak kojim se fizikalno - kemijskim postupkom tkz. DAF-flotacijom
uz prinudno isplivavanje primarnog mulja, mjeavinom otopljenog zraka i proiene otpadne
vode, uklanja iz otpadnih voda najmanje 50 % suspendiranih tvari, a vrijednost BPK5
smanjuje barem za 20 % u odnosu na vrijednosti ulazne vode (influenta).

228
Ova tehnika smanjuje vrijeme zadravanja, ali ne omoguava odvajanje emulgiranih masnoa,
ulja i masti iz vode i iz tog razloga je iroko upotrebljena u prehrambenoj industriji za
odstranjivanje slobodnih masnoa, odnosno ulja i masti.
Osnovni mehanizam tehnike flotacije otopljenim zrakom je isputanje malih mjehuria zraka
u otpadne vode koje sadre suspendirane estice koje se trebaju izbaciti na povrinu. isti
mjehurii zraka se pripajaju kemijskim stvorenim esticama i kako mjehurii rastu na
povrini, tako i vrste tvari plutaju skupa sa njima.
Zrak se isputa pod pritiskom 300-600 kPa (3-6 bar). Zrak se obino puta u kruni tok
tretiranih otpadnih voda, koje su ve prole kroz jedinicu flotacije sa otpoljenim zrakom. Ova
super-zasiena mjeavina zraka i otpadne vode tee kroz veliki fluktuirajui rezervoar gdje se
isputa zrak stvarajui male mjehurie zraka. Ovdje se oni akumuliraju, sabijaju i uklanjaju
mehanikim lebdenjem ili usisnim odvoenjem. Kemikalije kao to su polimeri, aluminijski
sulfat ili eljezni klorid mogu se koristit za pojaanje flokulacije i adhezije mjehuria. Oprema
za ovu tehniku je slina onoj koja se koristi za sedimentaciju.

Slika 24 Primjer ureaja za DAF-flotaciju

Ostvarene okolinske koristi

Nivoi osloboenih masnoa, ulja i masti, BPK5, KPK i suspendiranih materija, azota i fosfata
su smanjeni. itav sistem je aerobni tako da je problem irenja neugodnog mirisa nizak.
Operativni podaci
U narednoj tabeli je za ilustraciju prikazana efikasnost uklanjanja masnoa, ulja i masti u
pogonu za proizvodnju fileta haringe

Tabela 41. Efikasnost uklanjanja masnoa, ulja i masti za proizvodnju fileta haringe

Parametar Smanjenje
(%)

229
 KPK BPK5 70-75

BPK - KPK 80*

Ukupan azot 45*

Ukupni fosfor 70-85

Ulje 85*

Masnoa 98*

* Priblina brojka
Ova tehnika se koristi kada je sadraj osloboenih masnoa, ulja i masti veliki

Flotirani se zgusnuti mulj obino skuplja povrinskim zgrtaem, koji se kree suprotno od
toka vode, u cjevovod odvoda mulja odakle se transportira u spremnik.
Tokom rada DAF, sistem za postizanje pritiska moe biti sklon problemima zaepljivanja.
Tipino, mulj koji se vraa iz DAF elija e biti u oblasti 3 4 % sadraja suhe materije. Za
mulj koji e se vraati, koagulante i flokulante ili treba izbjegavati ili izabrati odgovarajue
supstance.
Primjenjivost
iroka primjena u sektorima za preradu mesa i ribe.
Utede
Trokovi u tretmanu otpadnih vode generalno ih ine isplativim za veinu instalacija
pokrivenim IPPC u ostvarivanju neke vrste odvajanja suspendiranih materija. Poredei sa
taloenjem, DAF ima manje kapitalne, ali vee operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Poredei sa taloenjem; DAF zahtjeva manju povrinu, ima veu efikasnost pri taloenju i
moe apsorbovati udarna optereenja.

Pomoni tank sa skretanjem toka

Opis
Praenje nepredvienih situacija moe omoguiti prevenciju od akcidentnih isputanja iz
procesa koji mogu otetiti postrojenje za tretman otpadnih voda i/ili ugroziti rad primajui
iznenadno veliko optereenje.
Prevenciju ini postavljanje pomonog tank takvog kapaciteta da prihvati tipino 2 3 sata
vrnog protoka. Tok otpadne vode se prati uvodno o WWTP tako da se moe automatski
usmjeriti na pomoni tok do pomonog tanka, ako je potrebno. Pomoni tank je povezan sa
balansnim tankom ili primarnim preistaem tako da se viak tenosti moe postepeno vraati
u glavni tok otpadne vode. Alternativno, moe se urediti da se sadraj pomonog tanka isputa
negdje drugo. Pomoni tankovi se koriste i tamo gdje nema odvojenog sistema za odvoenje
atmosferskih voda i on se moe povezati sa prisutnim WWTP.

230
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegavanje nekontrolisanih i netretiranih isputanja otpadne vode.
Primjenljivost
iroka primjenljivost u u sektoru prerade mesa.

8.4.2 Sekundarni tretmani

Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i
suspendiranih tvari pri emu se koriste bioloke metode. Adsorpcija zagaivaa na nastalom
organskom mulju e ukloniti i nebiorazgradljive materijale, npr. teke metale. Organski azot i
fosfor se djelimino uklanjaju iz otpadne vode. Vrste sekundarnog tretmana mogu biti
upotrebljne same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i zahtjeva prije
isputanja u recipijent. Ako se upotrebljavaju u kombinaciji u seriji, tehnika se zove
viestepeni sistemi .
Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa, tj. aerobni proces, koji koristi rastvoreni
kiseonik; anaerobni proces, bez kiseonika i anoksini proces, koji koriste bioloku redukciju
kiseonika.
Za tokove otpadne vode iz mesne industrije koji imaju koncentraciju BPK veu od 1.000-
1.500 mg/l, obino se koristiti anaerobni tretman. Za otpadne vode sa manjim teretom
zagaenja, obino se koristi aerobni tretman. Dvofazni bioloki sistem, anaerobni tretman
praena aerobnim, moe postii kvalitet otpadne vode pogodan za isputanje u povrinske
vode.
U ovom dijelu e biti opisane tehnike koje uglavnom koriste aerobne i anaerobne metabolike
procese.
Glavne prednosti i nedostaci anaerobnih procesa u preiavanju otpadnih voda u poreenju
sa aerobnim procesima su prikazane u narednoj tabeli.

Tabela 42. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u

poreenju sa aerobnim procesom

Prednosti Nedostaci

Niska proizvodnja specifinog vika; nia Mezofilne bakterije, koje napreduju na 20 45

stopa rasta znai manje zahtjeve za C, mogu zahtijevati spoljni izvor toplote
makro/mikro nutrijentima

Manji zahtjevi za energijom uslijed Niska stopa rasta zahtjeva dobro zadravanje
nedostatka vjetake ventilacije biomase

Generalno, manji kapitalni trokovi i Poetna faza putanja u rad/aklimatizacije

trokovi rada po kg uklonjenog KPK. Ovo moe biti duga (Ne za reaktore sa granularnim
je u skladu sa smanjenom produkcijom muljem, npr. EGSB, zasijan sa muljem
mulja i manjim trokovima mjeanja. postrojenja u radu)

Proizvodnja biogasa koji se moe Anaerobni sistemi osjetljiviji od aerobnih pri

upotrijebiti za proizvodnju struje ili pare. promjenama temperature, pH, koncentracije i

231
 optereenja zagaenja

Mali zahtjevi za prostorom. Neke komponente preiene vode mogu biti

toksini/korozivni, npr. H2S

Moe se lako iskljuiti za due vrijeme i

ostaviti u stanju mirovanja
(korisno za sezonsku proizvodnju, npr.
preradu eerne repe)

Djelimina prednost procesa je formiranje

muljnih kuglica (peleta). Ovo ne samo da
omoguava brzu reaktivaciju sistema koji
je mirovao, ve i prodaju vika muljnih
kuglica, pr. za pokretanje novih sistema.

Neke supstance koje ne mogu biti

razloene aerobno, mogu se razloiti u
anaerobnim uslovima, npr. pektin i betain

Manje problema sa neugodnim mirisima,

ako su primijenjene odgovarajue tehnike
za njegovo sniavanje

Nema formiranja aerosola, mogu

asimilirati masti i ulja
(ne za UASB)

Aerobni procesi
Aerobni procesi su jedino generalno upotrebljivi i isplativi tamo gdje je otpadna voda lako
biorazgradljiva. Mikroorganizmi u smjesi tenosti mogu dobiti kiseonik ili preko povrine ili
ubacivanjem preko difuzora potopljenih u otpadnoj vodi. Ubacivanje kiseonika preko
povrine je izvodljivo preko povrinskih aeratora ili koeva za aeraciju.
Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode su prikazani u narednoj tabeli.

Tabela 43. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode

Prednosti Nedostaci

Raspadanje u bezopasna jedinjenja. Velika koliina mulja.

Ubacivanje vazduha moe prouzrokovati

izbacivajem gasova sa neprijatnim
mirisima/aerosolima.

232
 Bakterijska aktivnost opada pri niskim
temperaturama. Pored svega, moe se upotrijebiti
povrinska aeracija i ubacivanje istog kiseonika
za poboljanje procesa.

Ako masti i ulja nisu uklonjeni prije aerobnog

procesa, to moe omesti funkcionisanje WWTP,
jer one nisu lako razgradljive za bakterije

AKTIVNI MULJ
Opis
Tehnika sa aktivnim muljem proizvodi aktiviranu masu mikroorganizama koji su u stanju da
aerobno stabilizuju otpadne materije. Biomasa se aerie i odrava u suspenziji unutar reaktora.
Postrojenje moe koristiti vazduh, kiseonik ili kombinaciju ovo dvoje. Ako se koristi
kiseonik, onda se zovu sistemi sa istim kiseonikom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa BPK/KPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i
rizine supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Visoka potronja energije.
Podaci o radu
Poslije odreenog vremena zadravanja u reaktoru, koje moe da varira od nekoliko sati do
preko 10 dana, bazirano na visini organskog optereenja ili odnosa F/M (food/microorganism
ratio odnos koliine aktivnog mulja (mikroorganizama) i BPK koji mogu preraditi
optereenje mulja) od oko 0,1 0,15 kg BPK/kg MLSS (Mixed Liquor Suspended Solids
Mjera koliine biomase (mg/l) na dan), pomijeana suspenzija mikroorganizama prolazi kroz
talonik . Hidrauliko vrijeme zadravanja ili starost mulja i odnos F/M moe stalno varirati
kao funkcija karakteristika sirove otpadne vode, kao npr. sastava, sadraja i raspadljivosti
organskih supstanci, i zahtjeva za kvalitet preiana vode. Na primjer, nitrifikacija se odvija
pri niskim (<0.1 kg BPK/kg MLSS po danu) F/M odnosima. U taloniku se odvija taloenje
mikrobiolokih flokula i bistra voda se prelijeva u vodotok. Istaloeni mulj se uglavnom vraa
u tank za aeraciju.. Meutim, dio, npr. vika mulja se potroi na odravanje MLSS na
razumnom nivou, npr. 3.000 mg/l.
Efikasnost uklanjanja fosfora 10 25 % je primijeeno tokom koritenja tehnike sa aktivnim
muljem.
Najei problem u vezi aktivnog mulja je bujanje mulja. Ovaj izraz se koristi da opie
bioloki mulj koji se loe taloi. To se deava zbog prisustva vlaknaste bakterije i/ili
prekomjernog prisustva vode unutar bioloke flokule (stvaranje hidratacionog omotaa
bakterija u sastavu flokula). Jedna vana i fundamentalna injenica koju treba istai u vezi
bujanja mulja je da je prevencija bolja od lijeenja. Primijeeno je da je tipian lijek za
bujanje mulja upotreba hemijskih sredstava, npr. hlorisanje, upotreba ostalih oksidativnih

233
hemikalija, da bi se unitili konani organizmi koji nisu zatieni flokulom aktivnog mulja.
Ovi naini lijeenja nisu selektivni i mogu unititi itavu bioloku aktivnost.
Prevencija bujanja mulja se postie sa, npr. obezbjeenjem i odravanjem optimalnog balansa
dodatih nutrijenata, minimiziranjem otputanja nutrijenata i prekomjerne proizvodnje
konastih bakterija. Naini za postupanje sa bujanjem mulja kad se ono pojavi, ukljuuje
smanjenje optereenja. Prisutnost amonijaka kao prelomnog proizvoda, omoguava
evidenciju nivoa i pokazuje da li je potrebna denitrifikacija. Hidrauliko vrijeme zadravanja,
starost mulja i radna temperatura su najvaniji parametri za razmatranje. Parametri trebaju biti
podeeni u tako da doe do slamanja otpornije organske supstance.
U dodatku, upotreba odvojene komore ili selektora je uoeno kao dobar alat za prevenciju i
kontrolu rasta konanih organizama. Ovo je inicijalna kontaktna zona gdje se mijeaju
primarna otpadna voda i povratni mulj. Selektor ukljuuje selektivni rast organizama koji
formiraju flokule omoguujui visok odnos F/M pri kontrolisanom nivou rastvorenog
kiseonika. Kontaktno vrijeme je kratko, obino 10 30 minuta. Anoksini reaktor, koji
zahtjeva prisustvo nitrata u vodi, esto je izbor za nitrifikaciju sistema sa aktivnim muljem.
Kao efektivna kontrola konastih bakterija, anoksini selektori pruaju korist od smanjivanja
zahtjeva procesa za kiseonikom, dok je nitratni azot iskoriten kao krajnji primalac elektrona
za oksidaciju ulaznih biorazgradljivih organskih materija, pri emu se odrava visoka
alkalnost tokom nitrifikacije, kao rezultat povratka alkalnosti u anoksinoj zoni. Anoksini
selektori mogu biti dosta efikasni u kontroli rasta konastih organizama zato to koristi i
kinetiki i metaboliki mehanizam selekcije.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman
otpadne vode sa malim ili velikim BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i
jeftiniji. Upotreba ove tehnike moe biti ograniena zahtjevima za prostorom.
Utede
Tehnika sa aktivnim muljem prua jeftin tretman rastvorljivih organskih materija.

SISTEMI SA ISTIM KISEONIKOM

Opis
Sistemi sa istim kiseonikom u principu slue za intenziviranje procese sa aktivnim muljem,
npr. ubacivanje istog kiseonika u postojee konvencionalno aerisano postrojenje. Ovo se
obino koristi poslije poveanja proizvodnje i kad se uvidi da postojee aerobno postrojenje
nije efikasno, makar samo jedan dio njegovog radnog ciklusa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK5/KPK i azota. Smanjena mogunost pojave neprijatnih mirisa ukoliko nije
naruena povrina tanka za aeraciju. Smanjena potronja energije.
Podaci o radu
Poredei sa konvencionalnim aktivnim muljem, sistem sa istim kiseonikom moe
intenzivirati proces tako to moe raditi pri viem nivou MLSS. Dalje, ova tehnika troi manje
energije nego pri konvencionalnom aktivnom mulju, 70 % energije se baci zato to vazduh
sadri oko 70 % zapremine azota.

234
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Kao i u novim pogonima, sistemi sa istim
kiseonikom se ugrauju i u stare sisteme iz prehrambene industrije.
Utede
Poto sistem radi pri ekstremno velikim starostima mulja i time podstie endogenu respiraciju,
pri emu biomasa troi samu sebe, tako da je znaajno smanjenje trokova odlaganja mulja.
Ipak, postrojenja koja koriste kiseonik umjesto vazduha, imaju vee operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Upotreba istog kiseonika poveava kontrolu i performanse i sistemi sa istim kiseonikom se
mogu naknadno ugraditi u postojee sisteme.

UZASTOPNI ARNI REAKTORI (SBR)

Opis
SBR je varijanta procesa sa aktivnim muljem. On radi na principu napuni i ispusti i
uobiajeno je da se sastoji iz dva identina reaktora. Razliiti stepeni procesa sa aktivnim
muljem se deavaju unutar istog reaktora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/KPK, azota i fosfora.
Podaci o radu
Proces je veoma fleksibilan toliko koliko je mogue promjena procesa unutar operativnog
ciklusa, npr. poboljana denitrifikacija tokom faze mirovanja. Tipino vrijeme ciklusa je oko
est sati. Vrijeme potrebno za svaku fazu procesa treba podesiti tako da se proces prilagodi
lokalnim uslovima.
Svaki ciklus sastoji se od 5 stupnjeva i pri tome se tretira odreena koliina nove sirove vode
(cca 75% volumena reaktora), ispusti obraeni, izbistreni eflunet (cca 65% volumena
reaktora), te ispusti zgusnuti mulj za dalju obradu (cca 10% volumena reaktoar). Diozrelog
mulja ostaje za pokretanje biolokog postupka obrade u novom ciklusus (cca 25% volumena
reaktoar).
Odvijanje procesa je nezavisno od bilo kakvih uticaja uzrokovanih ulaznim hidraulinim
promjenama.
Poto paljivo punjenje are vodi stvaranju lako taloivog aktivnog mulja, ovaj proces je
podesan za industrijske otpadne vode koje imaju tendenciju prema stvaranju bujanja mulja.

235
 Slika 25 Tipini ciklus i konfiguracija SBR postupka

Uobiajeni rad tipinog SBR je prikazan u narednoj tabeli.

Tabela 44 Karakterizacija tipinog SBR

Korak Svrha Operacija Maksimalna Vrijeme

(aeracija) zapremina (%) ciklusa

(%)

Punjenje Dodavanje supstrata Vazduh uklj/isklj 25 100 25

Reakcija Bioloko razlaganje Vazduh 100 35

uklj/mijeanje

Taloenje Bistrenje Vazduh isklj 100 20

Isputanje Uklanjanje vode Vazduh isklj 35 100 15

Mirovanje * Otpadni mulj Vazduh uklj/isklj 25 35 5

*Otpadni mulj se moe pojaviti i u drugim koracima. U sistemu sa vie tankova. faza
mirovanja se koristi da obezbijedi vrijeme za punjenje drugog tanka. Ovaj korak moe biti
izostavljen.

236
Primjenljivost
Primjenljiv za sve pogone iz prehrambene industrije; jedino primjena ove tehnike moe biti
ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman
otpadnih voda sa visokim i niskim sadrajem BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti
efikasniji i jeftiniji.
Utede
Manji kapitalni i vei operativni trokovi nego kod konvencionalnog tretmana sa aktivnim
muljem.

AEROBNE LAGUNE
Opis
Aerobne lagune su veliki plitki bazeni u zemlji koji se koriste za tretman otpadnih voda
prirodnim putem. One ukljuuju upotrebu algi, bakterija, sunca i vjetra. Kiseonik, osim onoga
koji proizvode alge, ulazi u vodu preko difuzije iz vazduha. Sadraj laguna se periodino
mijea pomou pumpi ili povrinskih aeratora.
Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi
kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u
gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije.

Slika 26 Aerobne lagune

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje nivoa BPK i azota.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogui neprijatni mirisi, erozija zemljita i kontaminacija podzemnih voda.
Podaci o radu
Primijeeno je da lagune pruaju veliki baferski kapacitet zbog svoje velike povrine i
zapremine; izjednaavanje zapremine i koncentracije u sezonskom radu i one uspostavljaju
adaptiranoj biocenozi uslove za dugo vrijeme zadravanja.
U zavisnosti od karakteristika zemljita, lagune moda treba zatvoriti tako da ne doe do
njihovog izlijevanja ili curenja u tlo, da bi se izbjegla kontaminacija podzemnih voda.
Primjenljivost
Primjenljivo za sve pogone prehrambene industrije; primjena ove tehnike moe biti
ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika se moe koristiti za tretman otpadne

237
vode sa visokim ili niskim sadrajem BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i
jeftiniji.

BIO-TORNJEVI
Opis
Otpadna voda iz pogona prehrambene industrije je esto optereena organskim materijama u
tolikoj mjeri da prevazilazi mogunosti konvencionalnog tretmana. Zbog toga je potrebno
smanjiti BPK na prihvatljiv nivo prije daljeg tretmana. Bio-tornjevi ili grubi filteri su
specijalno projektovani kapajui filteri koji rade na visokom organskom optereenju i koji
mogu ukloniti visoki procenat BPK.
Tehnika koristi nadzemne tankove koji sadra plastini medijum sa velikom ukupnom
povrinom. Mikrobioloki film je zalijepljen za medijum i konzumira organski materijal.
Otpadna voda se esto vraa preko bio-tornjeva do prelaska u dalji tretman. Otpadna voda iz
bio-tornjeva ide dalje u konvencionalni bioloki proces.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/KPK, fosfora i azota. Mogua pojava neprijatnih mirisa. Emisija buka.
Podaci o radu
Plastini medijum i koji se koriste u biotornjevima imaju odnos povrina/zapremina od oko
100 240 m2/m3. Pri optereenju ulazne otpadne vode od 0.5 kg BPK/m3/dan primijeeno je
smanjenje od preko 90 %; do 60 % smanjenje je mogue pri optereenju od 2,5 kg
BPK/m3/dan. Mogua je pojava blokirajueg i nestabilnog mulja. Moe doi do pojave buke
prilikom uduvavanja vazduha u bio-toranj.
Primjenljivost
Primjenljivo u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim organskim optereenjem
otpadne vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Bio-tornjevi su efikasan metod za smanjenje BPK do priblino kvaliteta otpadne vode
domainstava.

REAKTOR SA POKRETNIM SLOJEM SA BIOFILMOM (MBBR MOVING BED BIOFILM REACTOR)

Opis
Reaktori sa pokretnim slojem biofilma su modifikacija kapajueg filtera, s tim da se, za
razliku od kapajueg filtera, vazduh intenzivno uvodi na dnu reaktora, ime se postie
intenzivno mijeanje medijuma u reaktoru, a samim tim i bolja iskoritenost medijuma
(kompletan medijum uestvuje u procesu preiavanja). Medijum se pravi od plastike i u
obliku sa to veom povrinom (specijalni prstenovi), tako da ukupna povrina u odnosu na
zapreminu reaktora dostie i do 500 m2/m3. Imobilisana mikroflora se lijepi za medijum i
razgrauje organske materija u prisustvu velike koliine kiseonika, to za posljedicu ima
veliki kapacitet ureaja.
U procesu dolazi do autodigestije mulja, tako da je smanjena koliina otpadnog mulja. Mulj se
odvaja u taloniku iza reaktora i jedan dio se vraa u proces, a viak se izbacuje.

238
 Slika 27 Reaktor sa pokretnim slojem sa biofilmom

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje BPK5/KPK, azota i fosfora.
Nepoeljni efekti na ostale medije
U manjoj mjeri potronja energije za aeraciju.
Podaci o radu
U zavisnosti od sastava otpadne vode, projektuje se ureaj, koji se moe sastojati od vie
reaktora. Ureaj se projektuje konzervativno, tako da u radu moe podnijeti udare i
hidraulikog i organskog optereenja. Poto je medijum u fluidizovanom sloju, iskoritena je
itava povrina medijuma i ne dolazi do zaepljivanja zbog mulja. Primijeeno je da je ureaj
podjednako uspjean i sa niskim i sa visokim organskim optereenjem, kao i sa razliitom
koliinom nutrijenata.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim teretom zagaenja
otpadne vode, npr. za smanjenje BPK, fosfora, azota i suspendiranih tvari.
Utede
Nisko investiciono ulaganje, zauzima malu povrinu. Mali operativni trokovi.
Kljuni razlozi za implementaciju
Mala veliina postrojenja u odnosu na kapacitet. Malo investiciono ulaganje.

ROTIRAJUI BIOLOKI KONTAKT (RBC)

Opis
RBC se sastoji od niza diskova od polistirena ili polivinil-hlorida postavljenih na malom
rastojanju. Diskovi su potopljeni u otpadnu vodu i polako rotiraju kroz nju.
Preiavanja vode sa rotirajuim biodiskovima je proces sa vezanom kulturom
mikroorganizama gdje medij rotira na vrstom nosau u bazenu sa otpadnom vodom.
Mikroorganizmi se nalaze vezani na velikim diskovima od sintetike koji rotiraju na jednoj

239
osovini sa elektromotorom. Obino su diskovi 3-3,5 m u preniku i rotiraju sa perifernom
brzinom od 0,3 m/s.

Slika 28 Biodiskovi na otvorenom

Slika 29 Pokriveni biodisk ureaj

Prednosti ovih ureaja su sljedee:

jednostavno i stabilno proiavanje
prilagodnljivost na udarna optereenja
mali trokovi pogona i odravanja
rad ureaja bez posade
recirkulacija aktivnog mulja bez crpke
minimalna potrebna povrina za izgradnju
brza montaa i putanje u rad

240
 mogunost prijenosa na drugu lokaciju
mali opseg prateih graevinskih radova
rad bez neugodnih mirisa i buke
otpornost na niske temperature
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK, fosfora, azota i suspendiranih estica.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogu nastanak neprijatnih mirisa.
Podaci o radu
Pravilno projektovan, RBC je dosta pouzdan zbog prisutne velike koliine mase. (mali radni
F/M). Velika koliina biomase takoer omoguava da uspjeno izdre udare hidraulikog i
organskog optereenja. Postavljanje vie stepeni preiavanja u ovom protonom sistemu
eliminie neujednaeni tok du reaktora i ublaava sok optereenja. Primijeeno je da moe
doi do blokiranja rada diskova.
Utede
Efikasnost uklanjanja fosfora u RBC se kree oko 8 12 %.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u svim sektorima prehrambene industrije, npr. za smanjene BPK, fosfora,
azota i suspendiranih tvari. Koristi se u preradi ribe i biljnog ulja i masti.

BIOLOKI FILTERI
Opis
Otpadna voda se vodi preko sloja inertnog materijala na kojem se razvija mikrobioloki sloj
(bio film). Ispuna filtera moe biti od:
Porculana, koksa, kamenih oblutaka, ljunka 75 -100 mm,
Plastinih materijala - razne izvedbe.
Ispuna treba zadovoljavati uvjete:
Relativno velika specifina povrina,
Niska cijena,
Duigotrajnsot,
Da ne dolazi lako da zaepljavanja.
Mikrorganizmi ive u biolokim filterima i u bazenima. Aeracija se odvija prirodnim ili
umjetnim putem (ventilatorima). Svrha je osiguranje dovoljno kisika za odravanje mikroflore
u stanju aerobioze. Ovisno o debljini filma, ispod aerobnog moe se stvoriti anaerobni sloj.

241
 Slika 30 Bioloki filteri

Bioloki film se sastoji od heterotrofnih bakterija (blizu povrine) i autotrofnih bakterija

(nitrificirajuih) uz povrinu nosaa. BPK koji se eliminira u biolokim filterima ovisi o vrsti
otpadnih voda, hidraulinom optereenju, temperaturi i tipu filterske ispune.
Uinkovitost ovisi o visini sloja biolokog filtera. Kod sloja h=2 m uinka proiavanja je
vei od 60%.
Uuinkovitost se poveava recirkulacijom efulenta natrag u filter u svrhu razrijeenja
influenta.

242
 Slika 31 Sustavi sa aktivnim mulje: a) jednostruka filtracija, b) jednostruka filtracija sa
recirkulacijom, c) dvostruka filtracija uz alternaciju, d) dvostruka filtracija primarni toranj
visokog uinka

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje BPK/KPK.
Podaci o radu
Ispiranje ide na svakih 24 sata da se ukloni viak biomase. Poslije nije potrebno sekundarno
taloenje. Za tretman vode sa ispiranja, potrebno je taloenje ili flotacija.
Primjenljivost
Glavna upotreba im je kao fini tretman otpadnih voda domainstava, meutim, bioloki filteri
se sve vie koristi u preradi mesa.
Utede
Bioloki filteri su okarakterisani kao isplativi naini tretmana rastvorljivih organskih materija.

Anaerobni procesi
Uslijed nedostatka kiseonika, organska tvar se raspada, stvara metan (CH4) kao sekundarni
proizvod, koji se koristi za zagrijavanje reaktora. Tokom standardnih anaerobnih procesa,
reaktori su obino nezagrijani, ali u visoko anaerobnim procesima reaktori se obino griju. U
oba sluaja, temperatura reaktora se mora odravati na 30 35 C (mezofilina) ili 45 50 C
(termofilina), a da li je zagrijavanje neophodno zavisi prvenstveno od temperature sastojaka.
Mada je anaerobni proces sporiji u odnosu na aerobne procese, za visokoe terete BPK je
rezultati suostvarljiviji putem anaerobnih tehnika (kg BPK/m3 zapremine reaktora) za otpadne
vode jakog intenziteta.
243
Anaerobne tehnike se generalno koriste u onim industrijama gdje postoji visok nivo
rastvorljive i lako biorazgradive organske materije, te gdje je nivo KPK visok i iznosi vie od
1.500 2.000 mg/l. U prehrambenoj industriji primjena anaerobnog preiavanja otpadnih
voda je uveliko ograniena na relativno teko zagaenu otpadnu vodu iji je KPK izmeu
3.000 i 40.000 mg/l.
Jedan od najfundamentalnijih aspekata primjene anaerobnih procesa na otpadnim vodama je
taj da ogromna veina organskog ugljika koji je povezan sa vrijednou za BPK se pretvara u
metan, umjesto za proces rasta novih elija. Istina je da je suprotno kod aerobnih procesa, koji
pretvaraju veinu organskog ugljika u nove elije koje na kraju stvaraju vrsti biootpad koji
zahtijeva dalji tretman ili odlaganje izvan lokacije pogona i postrojenja. Anaerobni procesi
stvaraju daleko manje otpadnog mulja. Takoer, dobiveni metan ima visoku kalorinu
vrijednost i kao takav se moe ponovo upotrijebiti kao gorivo npr. na drugom mjestu u
pogonu i postrojenjima..
Sam anaerobni sistem ne bi mogao postii traeni visoki kvalitet otpadne vode na kraju
procesa preiavanja za konano isputanje u vodotok. Stoga, anaerobna postrojenja za
preiavanje obino prati aerobni sistem, poto se sa aerobnim procesom preiavanja
postie nii apsolutni nivo isputanja i uklanja hidrogen sulfid, obezbjeujui time dovoljnu
koliinu zraka otpadnim vodama kako bi se poboljao proces raspadanja preostalog BPK.
Energija dobivena iz anaerobnog postrojenja moe biti jednaka onoj koju koristi aerobno
postrojenje. Pod odreenim uslovima aerobni tretman moe biti primijenjen na gradskim
postrojenjima za tretman otpadnih voda. Ovo e ovisiti od postrojenja za preiavanje
otpadnih voda (PPOV) prilikom primanja otpadne vode i ravnotee izmeu optereenja
tretmana otpadnih voda i faze aerobnog tretmana na licu mjesta. Anaerobno tretirana otpadna
voda moe biti povrinski snabdjevena zrakom na lokaciji pogona prije transfera na gradsko
postrojenje za tretman otpadnih voda. Ovo se obino odvija u rezervoaru nakon tretmana
obezbjeujui pozitivno rastvoreni kiseonik po nivoima prije isputanja u PPOV.
Metanogena bakterija iz zadnje faze anaerobnog procesa koja proizvodi metan se mora zatiti
od prejakih hlornih i sumpornih jedinjenja, pH-vrijednosti i temperaturnih fluktuacija. U fazi
acidifikacije (stvaranja kiselina) druga bakterija e dominirati i rastvoriti mnoge supstance
koje stvaraju probleme. Uslijed sporog mikrobnog rasta ne dolazi do uklanjanja fosfora. Ne
deavaju se ni nitrifikacija niti denitrifikacija, tako da se ovim procesom anaerobnog tretmana
azot ne moe ukloniti.
Suvremena rjeenja reaktora dozvoljavaju vie nivoe optereenja, poveanu proizvodnju
biogasa ili nude veu stabilnost. Kada se bakterije u ovim sistemima adaptiraju na otpadne
vode, onda dolazi do poveane stabilnosti.
Sistemi na licu mjesta odnosno na lokaciji pogona i postrojenja zasnovani na anaerobnim
reaktorima kao osnovnim tretmanskim procesima imaju slian izgled. Sastoje se od kolektora
otpadne vode ili rezerovara za izjednaavanje iz kojeg se voda ispumpava/tee u primarni
rezervoar za tretman. Primarni procesi preiavanja su isti kao to je opisano za aerobne
sisteme.
Iz primarne faze preiavanja, otpadna voda ide u rezervoar za kondicioniranje ili privremeni
rezervoar gdje se otpadna voda kondicionira, tj vre se pH korekcije ili dodavanja
nutrijenata, prije nego se putem distributivnog sistema pusti u bioreaktor. Raniji anaerobni
reaktori imali su poetne faze anaerobnog metabolizma koji su zapoinjali u rezervoaru za
kondicioniranje (odnosno acidifikacijskom rezervoaru). Suvremena rjeenja reaktora

244
dozvoljavaju sve opcije procesa metabolizma unutar reaktora. Rezervoar za kondicioniranje je
dakle tu samo radi pH korekcija i dodavanja nutrijenata.
Tretman se odvija u reaktoru proizvodei biogas koji se mora skupiti. Druge komponente su
obino rezervoar za smjetanje mulja, ventilacioni otvori za odlaganje gasa i postrojenja za
primarni tretman.
Tipini podaci izvedbe nekih anaerobnih tehnika su prikazani u Tabela 45

Tabela 45. Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda

Proces Ulazni BPK Vrijeme Organsko Uklonjeni

(mg/l) zadravanja optereenje KPK
(sati) (kg KPK/m3 na (%)
dan)
Anaerobne 0,6-1
lagune
Anaerobni 1.500-5.000 2-14 0,5-5,3 75-90
kontakt
proces
Fiksni sloj 10.000-70.000 24-48 1-15 75-85
UASB 5.000-15.000 4-12 2-12 75-85
(-60)
Reaktor sa 5.000-10.000 5-10 5-30 80-85
proirenim
slojem
Reaktor sa 40-60
fluidiziranim
slojem
Reaktor sa 31
unutranjom
recirkulacijom
(UC)
Neki uobiajeni problemi koji su se pokazali tokom djelovanja anaerobnog procesa
preiavanja su dati u Tabela 46.

Tabela 46. Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja

Problem Mogue rjeenje

Nedostatak makro nutrijenata BPK:N:P omjeri se obino odravaju na 500:5:1

PH PH se odrava na 6,8-7,5

Temperatura Optimalna temperatura za mezofilinu bakteriju je

245
 Problem Mogue rjeenje
35-37 C

Nedostatak mikro nutrijenata Odravaju se minimalne koliine mikro nutrijenata,

naroito za Fe, Ca, Mg i Zn u skladu sa
primijenjenim specifinim procesom

Fizika blokada ulaznog otvora Kljuni element je efektivan pregled i primarni

cjevovoda reaktora tretman

Preoptereenje Potrebno je obratiti panju da originalni

projektovani omjeri hidraulinog, vrstog i
organskog optereenja ne prelaze preporuke
proizvoaa

ANAEROBNE LAGUNE
Anaerobne lagune su sline aerobnim lagunama, s tom razlikom da se anaerobne lagune ne
mijeaju. Mogu izazvati problem emisije neprijatnih mirisa uslijed emisije H2S. U sektoru
proizvodnje bezalkoholnih pia, primijeeno je da su anaerobne lagune duboke i preko 2 m.

ANAEROBNI KONTAKTNI PROCESI

Opis
Anaerobni kontaktni procesi mogu biti povezani sa aerobnim procesom aktivnog mulja, s
obzirom da je separacija i recirkulacija biomase ukljuena u projektno rjeenje. Nepreiene
otpadne vode se mijeaju sa vrstim materijama iz recikliranog mulja i spremaju u reaktore
zapeaene i zatiene od prodiranja vazduha.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
Operativni podaci
Kontaktni stabilizacioni procesi ne proizvode visoke koncentracije biomase u reaktoru i stoga
rade sa manjim optereenjem (obino do 5 kg KPK/m dnevno). Njihova osnovna prednost
meutim lei u relativno neproblemtinom radu, a posebno nepostojanju problema
zaepljenja. Poto anaerobni mulj proizvodi gas izvan reaktora, a zapremina gasa nastavlja da
raste, esto se ukazuje potreba za degasifikacijskom jedinicom izmeu metanskog reaktora i
jedinice separatora. Degasifikacija se moe postii vakumom, iskrcavanjem, hlaenjem ili
polako pokreui mijealicama. Ovakav nain omoguava operativnost procesa sa vremenom
zadravanja od 6 14 sati.
Primjenjivost
Primjenjivo kod pogona i postrojenja u prehrambenoj industriji gdje otpadne vode sadre
rastvorivi otpad jakog intenziteta, kao to je onaj u sektoru prerade mesa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ova tehnika obezbjeuje relativno dobro odvijanje procesa, te nepostojanje problema
zaepljenja.

246
ANAEROBNI FILTERI
Opis
U anaerobnim filterima rast anaerobne bakterije je uspostavljen na filterskom sloju. Filterski
sloj zadrava biomasu unutar reaktora i takoer pomae pri separaciji gasa iz tekue faze.
Sistem se moe izvoditi uzvodno ili nizvodno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK i stabilizacija otpada.
Operativni podaci
Poto se bakterija zadrava na mediju i ne ispira se u otpadnoj vodi, moe se postii prosjeno
vrijeme boravka elije u redoslijedu od 100 dana.
Primjenjivost
Pogodno za tretman teko zagaenih otpadnih voda sa KPK 10.000 70.000 mg/l.

UZVODNI ANAEROBNI MULJNI PREKRIVA (UAMP)

Opis
U ovakvom sistemu, otpadna voda se usmjerava na dno reaktora radi jednoobrazne
distribucije. Otpadna voda prolazi kroz prekriva od prirodno stvorenih bakterijskih granula
sa dobrim karakteristikama taloenja, tako da se te bakterije ne ispiru lako iz sistema.
Bakterija je nosilac reakcija i tada prirodna konvekcija podie mjeavinu gasa, tretirane
otpadne vode i granula mulja na vrh reaktora. Patentirani trofazni raspored separatora se
koristi za separaciju finalne otpadne vode od vrste materije (biomase) i biogasa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
Operativni podaci
Zabiljeeno je optereenje do 60 kg KPK/m3 dnevno, ali je uobiajena stopa optereenja 10
kg KPK/m3 dnevno sa hidraulinim zadravanjem od 4 sata.
Jedna mana UAMP reaktora je osjetljivost tehnike na prisustvo ulja i masti. Nivo masnoe
mora biti ispod 50 mg/l u otpadnoj vodi, inae dolazi do tetnog efekta za proces. S druge
strane, posebna prednost procesa je u formaciji kuglica. Ovo omoguuje ne samo brzu
reaktivaciju poslije mjeseci dugog prekida rada, ve i prodaju vika kuglica mulja kao npr. za
inokulaciju novih sistema.
Primjenjivost
Ovaj proces je posebno pogodan za otpadne vode sa niskim sadrajem vrste materije i sa
relativno niskim nivoom KPK (<2.000 mg/l) i na malim povrinama. Reaktori sa poloenim
muljem su trenutno najrasprostranjeniji reaktori u prehrambenoj industriji, pa tako i u sektoru
prerade mesa.

REAKTORI SA UNUTRANJOM CIRKULACIJOM (UC)

Opis
Postoji posebna konfiguracija procesa, tj UC reaktor, gdje se dva dijela UAMP reaktora mogu
postaviti jedan na drugi, jedan dobro optereen a drugi manje. Biogas iz prve faze pokree

247
podizanje nivoa gasa to rezultira unutranjom recirkulacijom otpadne vode i mulja, kako i
sam naziv kae.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
Operativni podaci
Jedna od glavnih prednosti UC reaktora je ta to ima odreenu dozu samoregulacije, bez
obzira na varijacije u novopristiglim tokovima i optereenjima. Kako se optereenje
poveava, koliina stvorenog metana takoer raste, i dalje poveava stepen recirkulacije, a
samim tim i razblaivanje novopristiglog optereenja. Tipina optereenja u ovom procesu
variraju od 15 35 kg KPK/m dnevno.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.

HIBRIDNI UAMP REAKTORI

Opis
Hibridni proces je varijacija konvencionalnog UAMP reaktora. Ukljuuje zatvorenu zonu
medija iznad glavne otvorene zone. Ovo omoguava skupljanje i zadravanje negranuliranih
bakterija koje bi se u konvencionalnim UAMP reaktorima izgubile iz procesa. Nia zona
mulja se ponaa na isti nain kao i kod konvencionalnog UAMP reaktora i odgovorna je za
veinu biorazgradnje organskog materijala. Uloga mikroorganizma i medija u zatvorenoj zoni
je da obezbijedi odreenu dozu tretmana izglaavanja kako bi se zadrale bioloke vrste
materije u rezervi i sprijeilo ispiranje biomase iz reaktora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
Operativni podaci
Anaerobni hibridi su sistemi sa visokom i tipinom stopom optereenja koja varira od 10 - 25
kg KPK/m3 dnevno.
Primjenjivost
iroko primjenjiv u prehrambenoj industriji.

Aerobni/anaerobni kombinovani procesi

MEMBRANSKI BIO-REAKTORI (MBR)

Opis
MBR je varijacija konvencionalnog aktivnog mulja gdje su brojni moduli membrana ili kaseta
postavljeni unutar tijela reaktora. Pratei bioloki tretman, izmijeana tenost se upumpava
pod statikim pritiskom u membranu, gdje se vrste materije razdvajaju od tenosti i isputa
se ista otpadna voda, a koncentrovana mjeavina tenosti se ponovno upumpava u bio
reaktor. MBR je operativan i u aerobnoj ili anaerobnoj metodi, time se poveava broj
odgovarajuih hemikalija, npr. za ienje membrana u biolokom tretmanu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
248
Nepoeljni efekti na ostale medije
Uslijed nepravilnog funkcioniranja membrana, dolazi do veih trokova energije nego to je to
sluaj kod konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, te do nastanka dodatnih koliina
otpadne vode.
Operativni podaci
MBR je operativan na razliitom opsegu optereenja, ali moe postii vee brzine
preiavanja na vie naina, kao npr. povean statiki pritisak poveava koliinu rastvorenog
kiseonika pomaui pri transferu masa; koristei kiseonik umjesto zraka i koristei multifazni
sistem za optimizaciju procesa. Za primjenu kod uklanjanja ulja i masti, koncentracije u
otpadnoj vodi se mogu smanjiti na manje od 15 mg/l. MBR obezbjeuje visoko efikasnu
separaciju biomase, dozvoljavajui njenu koncentraciju u uzvodnom reaktoru, da bude do
deset puta vea u odnosu na normalnu koncentraciju u konvencionalnim sistemima
suspendovanog rasta. Pri koritenju MBR, nema potrebe za sekundarnom sedimentacijom i
mogu se postii razliiti nivoi MLSS npr. 12 17.000 mg/l.

Slika 32. Pojednostavljen dijagram toka MBR

Potronja energije za pumpanje moe biti znaajno via u odnosu na tretman konvencionalnim
aktivni muljem, ali se moe minimizirati primjenom slobodnog pada otpadne vode. Primjer je
mljekara u Irskoj koja preradi 9.000 m3/d otpadne vode po visokim standardima za isputanje
u lokalni vodotok, primjenom slobodnog pada kako bi se smanjila potronja energije. Slab rad
membrana mogu biti veliki problem. Ozraivanje i ispiranje su koriteni kao kontrola ovog
problema, to moe rezultirati stvaranjem dodatne otpadne vode. DAF se koristi za struganje i
ienje povrine membrane kako bi se sprijeilo bioloko oneienje.
Primjenjivost
MBR je primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije. Ova tehnika ima
prednost to nema potrebu za velikim prostorom. Sistem je idealan za otpadne vode veeg
intenziteta i manjeg volumena. Posebno je atraktivan u situacijama gdje je neophodno dugo
vrijeme zadravanja vrste materija kako bi se obezbijedilo neophodno bioloko raspadanje
zagaujuih materija. Dalje, otpadne vode koje sadre jedinjenja koja nisu lako rastvorljiva

249
kao to su, fenoli, pesticidi, herbicidi i hlorni rastvori, kao takoer i veliko organsko
zagaenje se mogu tretirati sa MBR.
Utede
Visoki operativni trokovi.

MULTIFAZNI SISTEMI
Opis
Razni aerobni i anaerobni procesi obrade otpadnih voda se mogu pojedinano primjenjivati ili
u kombinaciji. Kada se primjenjuju u kombinaciji i to izvedeno serijski, ta tehnika se naziva
multifazni sistem.
Obrada otpadne vode se odvija sukcesivno po odvojenim fazama, koje su meusobno
razdvojene pomou separatnih muljnih krugova..
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK i ponovna upotreba vode.
Operativni podaci
Sljedee kombinacije procesa se uglavnom koriste pri aerobnom tretmanu:
aktivni mulj/aktivni mulj
kapni(sa tankim mlazom) filter/kapni filter
kapni filter/aktivni mulj
aktivni mulj/kapni filter
lagune/aktivni mulj
lagune/kapni filter.
U sektorima prerade mesa, dvofazni bioloki sistemi, anaerobni pa aerobni, se mogu koristiti
za postizanje kvalitete otpadne vode odgovarajue za ponovnu upotrebu ili isputanje u
vodotok.
Primjenjivost
Primjenjiv u pogonima i postrojenjima prehrambene industrije sa otpadnim vodama jakog
intenziteta, kao to je to u sektoru prerade mesa.

8.4.3 Tercijarni tretmani

Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u procesu
ili nii stepen - voda za pranje, ili ispuniti uslove za isputanje. Tercijarni tretman odnosi se na
bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju", sve do pa ak i ukljuujui
dezinfekcijske i sterilizacijske sisteme
U ovom dokumentu, pod tercijarnim tretmanom se podrazumijeva napredni tretman otpadne
vode iz koje se uklanja otpadna tvar, ukljuujui: amonijak, nutrijente, opasne i rizine
supstance ili preostale suspendovane i organske supstance.
Nutrijente, azot i fosfor, potrebno je ukloniti prije isputanja u povrinske vode u osjetljivim
podrujima. U odabiru prikladne strategije kontrole hranjivih materija, vano je ocijeniti:
karakteristike netretirane otpadne vode
tip postrojenja za tretman otpadnih voda koji e biti koriten
250
 potrebni stepen kontrole nutrijenata
potrebu za sezonsko ili godinje uklanjanja nutrijenata

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija
Opis
Ova tehnika je varijanta procesa aktivnog mulja. U ovom poglavlju, opisana su etiri tipa
procesa.
U prethodnoj denitrifikaciji, dolazea otpadna voda prvo ulazi u denitrifikacioni bazen. NH4-
N faza tokom bazena je nepromijenjena, dok organski N hidrolizom NH4-N. U sljedeem
nitrifikacionom bazenu, hidroliza je kompletna i amonijak je nitrifikovan. Formirani nitrat se
transportuje preko povratnog mulja i takoer preko intenzivne recirkulacije iz nitrifikacionog
bazena otie u denitrifikacioni bazen, gdje se reducira u azot.
U sistemu sa simultanom denitrifikacijom, stvaraju se aerobne i anoksine zone na ciljanim
bazama kontroliui ulaz kiseonika unutar bazena. Simultana denitrifikacija je prvenstveno
dizajnirana kao cirkulacioni bazen ili rotirajui bazen.
U periodinoj denitrifikaciji, aktivni mulj u bazenu se periodino prozrauje. U bazenu sa
aktivnim muljem, aerobni i anoksini procesi sukcesivno se odvijaju u istom bazenu. Opseg
nitrifikacije i denitrifikacije moe se uveliko prilagoditi uvoenjem varijabilnog operacionog
vremena.
U kaskadnoj denitrifikaciji nekoliko odjeljaka bazena koji se sastoje od anoksinog i aerobnog
tona (prethodna denitrifikacija) postavljeni su u seriju bez srednje sedimentacije. Netretirana
voda je odvojena u prvu kaskadu i odgovara optimumu supstrata u otpadnoj vodi. Talog se
vraa u prvi bazen. Ovdje nije potrebna interna recirkulacija unutar individualnih faza.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi azota se smanjuju i tedi se energija.
Operativni podaci
Ova tehnika ima visok potencijal za efikasno uklanjanje, i visoku stabilnost procesa, visoku
pouzdanost relativno laku kontrolu procesa i zahtjevanost prostora.
U preradi kroba je potvreno da se reakcije nitrifikacije i denitrifikacije zbivaju u
anoksinom mediju koji se moe dobiti sekvencijalnom aeracijom rezervoara aktivnog mulja
ili u odvojenoj anoksinoj zoni. Uklanjanje azota se vri upotrebom prethodne denitrifikacije.
Primjenjivost
Primjenjivo u postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri azot.
Utede
Umjereni trokovi

Uklanjanje amonijaka
Opis
Pored biolokih procesa, postoje brojni fiziko-hemijski procesi za preiavanje vodenih
tokova optereenih azotom. U prehrambenoj industriji, kondenzat koji sadri visoku
koncentraciju amonijaka, moe se ukloniti u dvostepenom sistemu. Sistem se zasniva na

251
desorpcijskim i apsorpcijskim kolonama, i obje su napunjene sa ambalanim materijalom da
se povea povezivanje izmeu vode i zraka.
Desorpcijska kolona je nabijena sa alkaliziranim kondenzatom s vrha, da bi podigla NH4+ -
NH3 ravnoteu u smjeru NH3, u smjeru NH3, koji naknadno opada u kolonu.
U isto vrijeme, zrak se ubacuje u dno kolone. U protusmjernom procesu procesu se stoga vri
prelazak amonijaka iz tenog u gasovito stanje.
Nakon toga, zrak obogaen amonijakom se premjeta u adsorpcijsku kolonu, gdje se
uklanjanje amonijaka iz zraka vri kiselinskim rastvorom, oko 40 % amonium sulfat koji
cirkulira u desorpsijskoj koloni. Zrak je sada oien od amonijaka i konano se moe
ponovno upotrijebiti za uklanjanje.
Kondenzat, koji nakon uklanjanja sadri nizak nivo amonijaka djelimino se upotrebljava kao
voda za odravanje u pogonu, a preostali viak kondenzata se uvodi unutar aerobnog
biolokog procesa preiavanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjuje se nivo azota Stvara se manje otpada, npr. rastvor amonijum sulfata nastao tokom
ovog procesa, moe biti iskoriten kao teno gnojivo ili kako neproteinski izvor azota za
hranjenje stoke.
Operativni podaci
U oticanju se moe postii koncentracija amonijaka od <2 mg/l. Ovo odgovara stepenu
efikasnosti otprilike 99 %.
Primjenjivost
Tehniki, proces uklanjanja amonijaka je dokazan za tokove otpadnih voda sa visokim
koncentracijama amonijaka.
Utede
I kondenzat sa niskim sadrajem amonijaka i rastvor amonijum sulfata mogu se ponovo
upotrijebiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Koncentracija amonijaka u otpadnoj vodi se normalno regulie zbog njenog kodljivog uticaja
na ekosistem vodoprijemnika.

Uklanjanje fosfora biolokim metodama

Opis
Otpadne vode iz prehrambene industrije mogu sadravati znaajnu koliinu fosfora, ako se
upotrebljavaju sredstva za ienje koja sadre fosfate.10-20 % fosfora unesenog u sistem
moe se ukloniti primarnim ili sekundarnim tretmanom. Ako je neophodno daljnje uklanjanje
moe se upotrijebiti bioloki tretman. Ove metode se baziraju na naglaavanju
mikroorganizama u mulju tako da e oni preuzimati vie fosfora nego to je potrebno za
normalan rast elije. U ovom dijelu su opisana dva tretmanska procesa koritena za uklanjanje
fosfora.
Odgovarajui anaerobni/aerobni proces za uklanjanje veinskog dijela fosfora koristi se za
kombiniranu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je

252
jednostruki sistem za zaustavljanje rasta mulja, koji kombinuje anaerobne i aerobne sekcije u
nizu.
U svojstvu procesa za uklanjanje fosfora iz bonog toka je da se dio aktiviranog povratnog
muljnog procesa preusmjerava do spremnika za otklanjanje fosfora.
Ostvarene okolinske koristi
Redukovan fosfor i nivoi BPK/KPK.
Operativni podaci
Efektivnosti uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda rezimirane su u
Tabela 47.

Tabela 47. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda

Uklanjanje fosfora koji je unesen u

Postupak ili proces tretmana
sistem (%)

Primarni tretman 10-20

Taloenje 70-90

Aktivni mulj 10-25

Kapajui filteri 8-12

Rotirajui bioloki kontaktori 8-12

Bioloko uklanjanje fosfora 70-90

Adsorbcija ugljika 10-30

Filtracija 20-50

Reverzna osmoza 90-100

Potvreno je da je bioloki tretman je mnogo tei za manipulisanje od taloenja.

Primjenjivost
Upotrebljiv u postrojenjima iz prehrambene industrije sa vodom koja sadri fosfor.

Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci

Opis
Organski rastvarai, ostaci pesticida, i toksine neorganske supstance mogu se nai u otpadnoj
vodi. Direktivom 76/464/EEC (206, EC, 1976) o zagaivanju opasnim supstancama koje se
isputaju u akvatine sredine i njenim poddirektivama ustanovljen je Spisak 1. (djelimino
opasnih i Spisak 2. manje opasnih grupa supstanci na bazi toksinosti hemikalija,
postojanosti i bioakumulacije. Direktiva 2000/60/EC ima za cilj ostvariti uklanjanje
prioritetnih rizinih supstanci. Ova Direktiva nalae da moraju prestati ili da se izbacuju u
fazama. Evropsko vijee i parlament sloili su se prijedlogom Komisije o supstancama koje
253
treba uzeti u obzir za prioritetno djelovanje i o specifinim mjerama koje treba poduzeti protiv
zagaenja voda od tih supstanci.
Uklanjanje mnogih od ovih supstanci moe biti implementirano odgovarajuom upotrebom
nekih tretmana, kao to je sedimentacija, filtracija i membranska filtracija. Dalje uklanjanje
moe biti implementirano upotrebom tercijarnog tretmana kao to je adsorpcija ugljika i
hemijska oksidacija.
Adsorpcija ugljika je napredna metoda za tretiranje otpadnih voda. Srednje zrnasti filteri se
obino koriste uzvodno od kontaktora aktivnog ugljika za uklanjanje topljivih organskih
materija povezanih sa suspendiranim materijama prisutnim u sekundarnom efluentu. I zrnasti i
prakasti ugljik se koriste i pokazalo se da imaju slab afinitet za polarne organske vrste sa
niskom molekularnom masom. Zrnasti aktivni ugljik radi tako to upija zagaivae unutar
ugljikovih granula. Ovi tipovi medija za filtriranje se upotrebljavaju za uklanjanje nekih
hemikalija, ukusa i mirisa.
Hemijska oksidacija se upotrebljava za uklanjanje amonijaka, za smanjenje koncentracije
ostataka organske materije, te za smanjenje bakterijskog i virusnog sadraja otpadnih voda.
Oksidanti koji se koriste ukljuuju hlor, hlordioksid i ozon.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa opasnih i prioritetnih rizinih supstanci, BPK/KPK i fosfora. Dezinfekcija
otpadne vode, ukoliko se koristi hemijska oksidacija.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadni produkti.
Operativni podaci
Prilikom upotrebe adsorpcije ugljika, pritjecanje visoke koncentracije suspendovanih materija
e formirati taloge na zrncima ugljika to e rezultirati gubitkom pritiska, blokiranjem
protjecanja i gubitkom apsorpcionog kapaciteta. Nedostatak konzistentnosti pH, temperature i
brzine protoka, takoer moe uticati na djelovanje ugljinih kontaktora.
Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem adsorbcije ugljika su 10-30 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri
opasne i prioritetne rizine supstance.
Utede
Visoke cijene za energiju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Podravanje zakona.

Filtracija
Opis
Filtracija, npr. spora filtracija, brza filtracija, dubinska filtracija, povrinska filtracija
(mikrosito), biofiltracija i koagulaciona filtracija, moe se koristiti kao korak pri otklanjanju
vrstih materija iz otpadne vode. Nasuprot sedimentaciji ili flotaciji otopljenim zrakom,

254
filtracija ne zahtjeva razliku u gustoi izmeu estica i tenosti. Razdvajanje estica i tenosti
se obavlja razlikom u pritisku izmeu dvije strane filtera doputajui prolazak vode kroz filter.
Filteri mogu biti ili gravitacijski ili filteri sa pritiskom. Zavisno od prirode vrste materije,
mogu se upotrebljavati standardni pijesak ili dvostruki medijski filter (pijesak/antracit).
Dostupni su brojni trajno samopreiavajui pjeani filteri koji su dokazano izrazito
efektivni prilikom otklanjanja suspendovanih vrstih materija iz krajnje otpadne vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni nivoi suspendovanih materija i fosfora.
Operativni podaci
Pjeani filteri su upotrebljavaju za uklanjanje suspendovanih materija, jer je rastvorljivi BPK
je veoma nizak nakon produenog aerobnog tretmana.
Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem su 20-50 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije da bi se postigli nii nivoi emisija
suspendovanih materija.

Membranska filtracija
Opis
Procesi membranske filtracije koriste pritiskom voenu, polu-propustljivu membranu radi
postizanja selektivnog odvajanja. Vei dio selektivnosti se postie odredbom relativne
veliine pora. Veliina membranskih pora je relativno velika ukoliko e se uklanjati talog ili
suspendovane materije, ili je vrlo mala za uklanjanje anorganskih soli ili organskih molekula.
Tokom operacije napojni rastvor tee kroz povrinu membrane, ista voda prolazi kroz
membranu dok se zagaivai i ostaci otpadnih materija zadravaju u otopini. ista ili tretirana
otpadna voda navodi se kao proboj ili proizvedeni vodeni tok, dok se tok koji sadri
zagaivae zove koncentrirani rastvor ili otpadni tok.
Unakrsna mikrofiltracija (CFM) je unakrsna filtracija upotrebom membrana koje imaju manje
pore veliine od 0,1do 1 . Dovodni tok ne zahtijeva opsean primarni tretman, dok je
membrana relativno otporna na oneienje i moe se lako istiti.
Ultrafiltracija (UF) je slina sa CFM, ali UF membrane imaju manje pore veliine 0,001-0,02
. Najmanje pore UF membrane imaju kapacitet da otklone molekule dijametra manjeg od 1
nm ili nominalne molekularne teine vee od 2.000. Neki primarni tretmani mogu biti
neophodni da bi se zatitilo oneienje membrane. Za veinu UF dizajnova ne preporuuje se
uvoenje adsorbcionih materija ili flokulanata u dovodni tok jer mogu zaepiti membranski
modul.
Filtracija reverznom osmozom (RO) ima sposobnost da otklanja otopljene organske i
anorganske molekule. Voda se filtriranjem razdvaja od otopljenih soli kroz polu-propustljivu
membranu, pri pritisku veem od osmotskog pritiska prouzrokovanog solima. Prednost ove
filtracije je ta da su otopljene organske materije manje selektivno razdvojene nego u drugim
procesima. Proien rastvor prolazi kroz membranu.
Nanofiltracija (NF) je relativno nova tehnika koja kombinuje svojstva iz UF i RO sa visokom
selektivnou. Njeno ime je nastalo od pribline veliine presjeka od nekoliko nanometara ili
tanije, molarne mase od 200-1.000 g/mol. Ovo se postie sa specijalnim nanofiltracionim
255
membranama koje ak imaju pore definisane veliine, ali njihovo zadravanje zavisi od
elektrostatikog punjenja molekula koje e se odvojiti. Membrane imaju selektivnu
propustljivost za minerale, tj. visoka propustljivost za jednovalentne katione i anione i slabu
propustljivost za dvovalentne katione. Nanofiltracioni sistem je operativan kad je pritisak
medijuma u rangu 1-5 MPa.
Elektrodijaliza omoguava jonsko odvajanje upotrebom elektrinog polja kao vodee sile koja
se suprotstavlja hidraulikoj sili. Membrane koje se koriste su prilagoene tako da su
selektivne za jone (za katione i anione). Odreeni broj elija je neophodan da bi se napravila
kompletna elektrodijalizna jedinica. Hemijsko taloenje soli na membranskoj povrini i
nakupine preostalih organskih koloida mogu sprijeiti predtretmanom otpadne vode sa
aktivnim ugljikom, ili hemijskim taloenjem ili nekim vrstom viemedijske filtracije.
Ostvarene okolinske koristi
Nivo suspendovanih, koloidnih i rastvorenih vrstih materija je smanjen. Nivo fosfora takoer
je smanjen upotrebom RO. Koncentriranje tokova otpadne vode sa ciljem smanjenja koliina
prije daljnjeg tretmana/odlaganja, npr. mogue koncentriranje razrijeenog otpada do onog
pogodnog za ponovnu upotrebu. Mogui povrat skupih sastojaka za ponovnu upotrebu ili
vraanje/prodaju dobavljau na licu mjesta ili negdje drugdje. Obnavljanje sastojaka
materijala na izvoru. Povrat vode za ponovnu upotrebu.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Moe nastati dodatna otpadna voda.
Operativni podaci
Problemi mogu proizai iz zaepljenja membrane i polarizacije vrstog dijela koloidne faze.
Poto su brzine protoka kroz membranu relativno male, velike povrine membrane su
potrebne da bi se povratio materijal.
Upotrebom UF do 90-95 % ulazne vode moe biti vraeno kao proizvedena voda. Upotrebom
RO fosfor se uklanja sa efikasnou 90-100 %.
RO membrane su veoma osjetljive na zaepljenja i mogu zahtijevati irok stepen primarnog
tretmana. Oksidanti koji mogu razoriti membranu i estice, npr. ulja, masti i drugi materijali
mogu prouzrokovati formiranje opni ili ljuske, moraju se ukloniti primarnim tretmanom ili e
se membrana podvrgnuti eim ciklusima ienja. Izlazni tokovi nakon RO su normalno
veoma visokog kvaliteta i podesni su za ponovnu upotrebu u procesu proizvodnje. Standardna
praksa je da se odstrani otpadni tok ili da se primjeni prikladni tretman na koncentriranom
rastvoru. Povrat koji se moe dobiti kao i potrebni radni pritisak, zavisit e od tipa otopljenih
vrstih materija i njihove koncentracije.
Primjenjivost
CMF tehnike su primjenjive za uklanjanje bakterija i zagaujuih materija iz dovodnih tokova
ali ne za efektivni tretman pesticida ukoliko su aktivni sastojci relativno netopljivi ili vezani
za suspendovani materijal. CMF se koristi u Velikoj Britaniji za uklanjanje tekih metala iz
industrijske otpadne vode.
Primjene UF ukljuuju uklanjanje ulja iz otpadne vode i uklanjanje mutnoe iz obojenih
koloida. U sektoru za preradu ribe koritena je metoda UF za tretiranje otpadne vode iz
proizvodnje mljevene ribe, ali ovaj metod nije jeftin za odvajanje proteina iz otpadne vode
nastale tokom pripremanja ribljeg jela.

256
RO se koristi za uklanjanje tekih metala i pesticida iji su aktivni sastojci molekularne teine
vee od 200.
Utede
Operativni trokovi povezani sa koritenjem i ienjem membrana mogu biti vrlo visoki.
Veliki su i trokovi za energiju.

Bioloko nitrificirajui filteri

Amonijak se uobiajeno uklanja tokom sekundarnog biolokog tretmana doputajui mulju
produeno vrijeme djelovanja da bi se pomogao rast nitrificirajuih bakterija. Ipak, uobiajeno
je da se postave odvojeni tercijarni bioloki nitrificirajui filteri. Oni su obino varijacije od
standardnih preiavajuih ili izuzetno brzih aerobnih filtera. Oni mogu biti praeni
postrojenjima sa aktivnim muljem ili povezani na razvijene sisteme.

Dezinfekcija i sterilizacija
Tehnike dezinfekcije i sterilizacije rade po istom principu. Djeluju na elijsku strukturu unutar
bakterije i spreavaju njenu reprodukciju. Dezinfekciona sredstva koja se koriste u
prehrambenoj industriji se kreu unutar zahtjeva Direktive 98/8/EC (226, EC, 1998). Moe se
koristiti nekoliko tipova tretmana. Ovo ukljuuje upotrebu oksidirajuih biocida,
neoksidirajuih biocida i UV radijaciju. Kuhanje se takoer koristi u dezinfekciji, da bi se
ubili termo-rezistentni mikroorganizmi.

BIOCIDI
Opis
Oksidirajui biocidi djeluju oksidacijom zida bakterijske elije u cilju sprjeavanja
reprodukcije. Ovo se postie upotrebom jakih oksidirajuih agenasa kao to su hlor/bromin,
ozon i hidrogen peroksid. Upotreba spojeva hlora, npr. hlorni gas, hlor dioksid, natrijum ili
kalcijum hipohlorid, se oslanja na formiranje hipohlorne kiseline (aktivni biocidi) u tenom
rastvoru. Biocidi na bazi broma prevladavaju u primjenama u industriji zbog toga to se vrste
hipobromne kiseline razdvajaju pri viem pH nego odgovarajui spojevi na bazi hlora.
Ozon moe nastati iz zraka ili istog kisika kada se primijeni visoki napon kroz otvor blisko
postavljenih elektroda. Ozon se naglo razlae nakon nastanka, tako da nikakvi hemijski ostaci
ne postoje u tretiranim otpadnim vodama, ali je sadraj rastvorenog kisika u njemu veoma
velik. Ne dolazi do nastanka halogenih komponenti. Ozon se takoer koristi kao oksidirajui
agens.
Neoksidirajui biocidi djeluju tako to hemijski mijenjaju strukturu elije da bi sprijeili
reprodukciju bakterijske elije. Oni se sve vie upotrebljavaju u prehrambenoj industriji, a
neki primjeri su etverokomponentna amonijumova so, formaldehidi i glutaraldehidi.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Kada se upotrebljavaju hlorne komponente, organske komponente sadrane u otpadnoj vodi
mogu reagovati sa hlorom stvarajui toksine supstance, npr. hlor-amine i ostale organske
halogone komponente. ta vie, ove rekcije mogu smanjiti efikasnu koliinu doziranja hlora.
Hlor takoer moe biti veoma agresivan prema konstrukcijskim materijalima, kao to je

257
nehrajui elik. Organske halogene komponente mogu umanjiti naknadni bioloki tretman
otpadne vode, nakon ponovne upotrebe vode. Kada se upotrebljava ozon mogu se formirati
kancerogene i mutagene komponente, a ozon je iritantan za respiratorni trakt, stoga se
profesionalno izlaganje treba kontrolisati.
Operativni podaci
Ozonizacija se izvodi u dubokim i prekrivenim kontaktnim komorama. Ovo je efektivno bez
potrebe za koritenjem drugih hemikalija. Ozon e se prirodno raspasti i vratiti u kisik nakon
nekoliko sati.
U preradi ribe ozon se upotrebljava za tretiranje raznih tekuih otpadnih voda i dokazano vrlo
efikasan u tretiranju razblaenih otpada. Za vie koncentrovane otpadne vode ozon moe biti
primijenjen kao dodatni korak.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Upotreba ozona ima umjereno visoke trokove. Upotreba drugih biocida ima relativno niske
kapitalne i operativne trokove.

UV ZRAENJE
Opis
UV radijacija je vjerovatno najvie napredovala u dezinfekcionoj tehnologiji u proteklih 10
godina. UV svjetlo na 254 nm se lako apsorbuje elijskim genetskim materijalom unutar
bakterija i virusa, i sprjeava reprodukciju elija. Doziranje se mjeri milivatima po
kvadratnom centimetru pomnoen vremenom kontakta u sekundama. Aktualna doza zavisi od
transmisije, tj. odnosi se na prisustvo drugih komponenti koje mogu apsorbovati i redukovati
UV svjetlo smanjujui uticaj na otpadnu vodu.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vode tretirane sa UV radijacijom su sklone ponovno infekciji, tako da je potrebno uraditi brz i
higijenski tretman.
Operativni podaci
Glavna prednost UV dezinfekcije u odnosu na ostale tehnike je da nema skladitenja i potrebe
upotrebljavanja opasnih hemikalija, a izostaju i tetni nus proizvod. S druge strane, glavni
nedostatak UV dezinfekcije je da direktna linija vidljivosti mora biti sauvana izmeu lampe i
virusa/bakterija. Prihvatljivi nivoi suspendovanih vrstih materija ili mutnoe (koji smanjuju
transmisivnost) e tititi bakterije i sprjeavati njihovu dezinfekciju. Otpadna voda koja sadri
komponente sa visokom transmisivnou zahtjeva vee doze UV zraenja. I ozon i UV
radijacija su nestabilni i moraju biti generirani kad se koriste.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.

258
Utede
Relativno niski kapitalni i operativni trokovi.

8.4.4 Prirodni tretmani

U prirodnom okruenju, bioloki i fiziko-hemijski procesi se deavaju kada voda, tlo, biljke,
mikroorganizmi i atmosfera stupe u interakciju. Prirodni sistemi preiavanja su projektovani
da iskoriste prednosti ove interakcije i obezbjede tretman otpadne vode. Procesi ukljuuju
mnoge od ovih kombinacija koje se koriste u konvencionalnim sistemima za tretman otpadne
vode, kao to su sedimentacija, filtriranje, taloenje i hemijska oksidacija, ali u prirodnim
omjerima. Sporiji su od konvencionalnih sistema. Sistemi zasnovani na tlu uglavnom koriste
kompleksni mehanizam purifikacije tla i nakupljanje u usjevima i drugoj vegetaciji. U
sistemima zasnovanim na vodi, kao to su prirodna i vjetaka movarna tla i akvatini biljni
sistemi, vegetacija prua podlogu za rast bakterija. Prirodni tretmani su zakonom zabranjeni u
nekim zemljama lanicama EU zbog moguih opasnosti koje bi to moglo da ima na podzemne
vode.

Integrisana vjetaka movarna tla (ICW)

Opis
ICW se razlikuju od drugih tehnika izvedbe vjetakih movarnih tla po tome to su
projektovana da pruaju najiri mogui spektar ekolokih uslova kao to je to sluaj sa
prirodnim movarnim tlima, ukljuujui uslove od tla, vode, biljaka i ivotinjskog svijeta.
Dodatno, ICW koncept tei za usklaivanjem sa pejzaom i obnavljanjem/stvaranjem
stanita. Naglasak je stavljen na kontrolisanje kvaliteta vode u movarama i okolnom
zemljitu i vodotocima. Strateki locirani bunari za monitoring se takoer redovno kontroliu.
ICW sistem simultano primjenjuje primarne, sekundarne i dalje nivoe tretmana u svojoj
slobodnoj povrini vodotoka. Ovo se postie izgradnjom serije plitkih meusobno
povezanih bazena ili laguna u kojima su posaene razne akvatine biljne vrste. Otpadna voda
se uvodi na najvioj taki u ovim lagunama i prihranjuje se gravitacijski kroz lagune. Ove
sekvencionalno rasporeene lagune su dovoljni individualni eko-sistemi. Svakim korakom se
postie za stepen ia voda. Odnos zapremine otpadne vode i povrine movarnog tla u
cjelokupnom ICW rjeenju odreuje kvalitet izlazne vode.
Makrofitska vegetacija koju koristi ICW rjeenje ima razliite funkcije. Primarna funkcija je
odravanje biofilma (slojeva mulja), koji nosi glavnu funkciju ienja movarnog tla.
Takoer, omoguava sorpciju hranljivih sastojaka i ponaa se kao filterska sredina (medij), a
upotrebom odgovarajue vegetacije se mogu kontrolisati neprijatni mirisi i patogeni
organizmi. Pored kapaciteta vegetacije da filtrira suspendovane vrste materije, ona takoer
poveava hidrauliki otpor, a samim time i vrijeme zadravanja.

259
 Slika 33. Vjetaka movara

Ostvarene okolinske koristi

Nivoi suspendovanih vrstih estica, BPK/KPK, azota i fosfora su smanjeni. tedi se energija,
u usporedbi sa konvencionalnim tretmanom. Smanjene su emisije staklenikih gasova. Ne
koriste se hemikalije. Ne zahtijeva odlaganje mulja. Postoje mogunosti reciklae hranljivih
sastojaka putem kompostiranja. Ovo prua stanite irokom spektru biljaka i ivotinja. Mogu
biti povoljni za bliu zajednicu i edukativni. Mjesto se moe ponovo vratiti na staro odnosno
zateeno stanje.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Podzemna voda koja tee ispod movarnog tla ima nii stepen hranjivih sastojaka neko
okolno zemljite. Fosfor se zadrava u tlu.
Primjenjivost
ICW tehnika se moe primjenjivati pri raznim okolnostima kao to su visoka ili niska
koncentracija zagaujuih materija i hidraulikih terete optereenja koje variraju tokom
vremena. ICW se mogu izgraditi kao potpuno nova cjelina ili mogu biti dio postojee
movare, akvatinog pejzaa ili PPOV. Zauzimanje zemljita potrebnog za ICW moe
ograniiti njegovu primjenu, tj. povrina tla potrebnog moe da varira od 10 m2 do mnogo
hektara u zavisnosti od zapremine proizvedene otpadne vode i karakterisitka zagaenosti.
Nekoliko farmi, fabrika sira (sektor prerade mlijeka) i postrojenje za tretman otpadnih voda,
sve u Irskoj.
Utede
Zabiljeeno je da, u usporedbi sa konvencionalnim postrojenjima, ICW pristup omoguava
utedu na operativnim, vrijednosnim i kapitalnim trokovima od 0,03 EUR, 0,49 EUR i 0,46
EUR po kg KPK. Uteda je uglavnom zahvaljujui smanjenim trokovima energije,
nekoritenju hemikalija i nestvaranju i skladitenju mulja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ekonomska utede.
260
 8.4.5 Tretman mulja
Ovo poglavlje pokriva tretman mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje
mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Izbor ovakvog tretmana moe biti izazvan
mogunostima upotrebe i odlaganja koje su dostupne operatoru. Ovo ukljuuje recimo,
rasprostiranje mulja na zemljite, odlaganje koje se vri na odlagalitima otpada, upotreba
materijala za izolaciju, spaljivanje, suspaljivanje, vlana oksidacija, piroliza, gasifikacija,
vitrifikacija. Kapitalni i operativni trokovi vezani za tretman mulja mogu biti visoki, a samim
tim i mjerilo pri odabiru, jer se tei smanjenju trokova u ranoj fazi projektovanja postrojenja.
Pravni okvir vezan za zatitu okolia/ivotne sredine znaajno ograniava mogunosti
odlaganja ili znaajno poveava njegove trokove.

Tehnike prerade mulja iz otpadnih voda

Tehnike za tretman mulja tipino ili smanjuju zapreminu za odlaganje ili mijenjaju njegovu
prirodu u cilju lakeg odlaganja ili ponovnog koritenja. Tipino, smanjenje volumena putem
dehidracije se moe odvijati na licu mjesta, a dalja prerada mulja se odvija izvan lokacije
pogona i postrojenja. Smanjivanjem zapremine mulja za odlaganje dolazi se do smanjenja
trokova transporta i ako ide na odlagalite otpada, do smanjenja trokova samog odlaganja.
Tehnike tretmana koje se primjenjuju u prehrambenoj industriji su prikazane detaljno u
nastavku.

KONDICIONIRANJE MULJA
Opis
Svrha kondicioniranja mulja je poboljanje njegovih karakteristika kako bi se lake zgusnuo
i/ili dehidrirao. Uobiajene tehnike koje se koriste su hemijske ili termalne. Hemijsko
kondicioniranje pomae pri separaciji vode iz mulja. Termalno kondicioniranje
podrazumijeva zagrijavanje mulja pod pritiskom u kratkom vremenskom periodu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja.
Utede
Trokovi hemikalija su obino veoma visoki..

STABILIZACIJA MULJA
Opis
Mulj se stabilizuje hemijskim, termalnim, anaerobnim i aerobnim procesima kako bi se
poboljalo njegovo zgunjavanje i/ili dehidracija i smanjenje neprijatnih mirisa i patogena.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje sastojaka neprijatnog mirisa. Smanjenje koliine biorazgradivih vrstih materija
mulja. Smanjenje koliine biorazgradive rastvorljive tvari, putem pretvaranja mineralizovanih
azot/organskih tvari u humusom bogat materijal. Smanjenje patogenih organizama. Smanjenje
potencijala za truljenje.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Termalna stabilizacija zahtjeva dosta energije i oslobaa neprijatne mirise. Aeorbna
stabilizacija, takoer zahtjeva dosta energije za mijeanje i snabdijevanje kiseonikom.

261
Operativni podaci
Hemijski proces stabilizacije ima niske tehnoloke zahtjeve i moe poboljati dalju
dehidraciju, smanjiti neprijatne mirise i patogene organizme. U svakom sluaju, poveava
sadraj vrste materije u mulju. Termalni proces stabilizacije ne zahtjeva puno prostora i
efikasan je tretman za dehidraciju mulja i unitavanje bakterija. Odabir ove tehnike moe
ovisiti o tome da li je zagrijavanje prirodno, dobiveno kao sporedni proizvod procesa koji se
odvijaju u postrojenju ili zahtjeva direktan input energije. Aerobni proces stabilizacije
proizvodi mulj bez neprijatnih mirisa i veoma je lako operativan. Na proces znaajno utie
temperatura i mulj ima siromane mehanike dehidracijske karakteristike. Anaerobni proces
stabilizacije proizvodi gas, koji je izvor energije. Ovu tehniku karakterie dugo rezidualno
vrijeme i postie se dobra mineralizacija mulja.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Termalna i anaerobna stabilizacija imaju visoke kapitalne trokove. Aerobna stabilizacija ima
niske kapitalne trokove.

ZGUNJAVANJE MULJA
Opis
Zgunjavanje je procedura koja se koristi za poveanje sadraja vrste materije u mulju
uklanjanjem dijela tene frakcije. Tehnike koje se obino koriste za zgunjavanje mulja su
sedimentacija, centrifuga i DAF flotacija. Najjednostavnija tehnika zgunjavanja je dozvoliti
mulju da se konsoliduje u rezervoarima za sedimentaciju mulja.
Voda u sekundarnom tretmanu mulja je vezana unutar skupina i tee ju je ukloniti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogue otputanje neprijatnih mirisa pri upotrebi DAF flotacije. Visoka potronja energije,
nastanak buke i vibracija pri centrifugiranju.
Operativni podaci
Mulj koji se uzima sa dna rezervoara za primarnu i sekundarnu sedimentaciju e otprilike da
sadri oko 0,5 1,0 % suhe vrste materije i do 4 % vrste materije za DAF mulj. Pri upotrebi
DAF flotacije, sistem se odrava kao aerobni. U ovom sluaju zabiljeena je blokada. Na
efikasnost zgunjavanja u procesu sedimentacije utie visina sloja mulja, a ne zapremina sloja
koji pliva na povrini iznad njega. Stoga je uzak i visok rezervoar efikasniji od niskog
rezervoara velike povrine. Ova tehnika ne zahtjeva veliki utroak energije. U zavisnosti od
naina primarnog uklanjanja mulja, moe se razmisliti i o upotrebi dva rezervoara kako bi se
postigla mirna sedimentacija u jednom rezervoaru, dok je drugi u ciklusu punjenja. Ako ovo
nije izvodljivo, input mulja se mora odvijati blizu vrha rezervoara po mogunosti na odbojnoj
ploi kako bi se minimiziralo hidrauliko ometanje. Rezidentno vrijeme u rezervoaru zavisi
od prirode mulja. Pretjerano zadravanje se mora izbjegavati kako bi se minimizirala
mogunost ostvarivanja anaerobnih uslova koje prati pojava neprijatnih mirisa i korozija.
Unutar rezervoara se mora dozvoliti blaga agitacija. Obino se koristi ograda unutar

262
rezervoara za zgunjavanje kako bi se podstaklo smanjenje stratifikacije mulja i oslobaanje
bilo kog ubaenog gasa ili vode.
Konvencionalna gravitacijska/postavljena ograda radi zgunjavanja omoguava zgunjavanje
mulja do 4 8 % suhe vrste materije, u zavisnosti od prirode sirovog mulja i posebno
relativnog sadraja primarnog mulja. Stopa aditiva u zgunjivau se kree izmeu 20 30 m3
punjenja/m2 povrine dnevno.
Centrifugiranje prua dobro zadravanje vrste materije koju je teko filtrirati, ne zahtjeva
puno prostora i jednostavna je za postavku, ali se time postie niska koncentracija vrste
materije u vrstom tijelu. Zahtjeva puno energije i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju. Za mnoge lokacije, samo zgunjavanje mulja je dovoljno za smanjenje zapremine
mulja do nivoa pri kom je omogueno odlaganje van lokacije po finansijski povoljnim
uslovima. Za vee lokacije, proces zgunjavanja je prva faza prije odvijanja dehidracije.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Smanjenje trokova upumpavanja u ureaj za tretman otpadnih voda. Sedimentaciono
zgunjavanje ima niske operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje veliine cijevi i trokova upumpavanja na veim ureajima za tretman otpadnih
voda.

DEHIDRACIJA MULJA
Opis
Cilj dehidracije je isti kao kod zgunjavanja, s tom razlikom da je koliina vrste materija
mnogo vea. Postoji nekoliko procesa dehidracije mulja i odabir ovisi o prirodi i frekvenciji
proizvedene vrste materije i koliine neophodnog vrstog tijela. Tehnike dehidracije koje se
openito koriste su centrifugiranje, filterska presa sa remenom, filter presa i vakumski filteri.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Nepoeljni efekti na ostale medije
Veliki utroak energije, nastanak buke i vibracije pri centrifugiranju, mada ovo varira zavisno
od brzine i intenziteta individualne operacije.
Operativni podaci
Centrifuga je kontinuiran proces koji proizvodi vrsto tijelo do 40 % suhe vrste materije za
odreeni mulj. S obzirom na prirodu zatvorenosti centrifuge, problemi neprijatnih mirisa su
minimizirani. Dalje, centrifuga dobro zadrava vrstu materiju koju je teko filtrirati, ne
zahtjeva puno prostora i laka je instalacija. Ipak, ovaj proces zahtjeva veliki utroak energije,
postie nisku koncentraciju vrste materije u vrstom tijelu i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju.
Filter prese su grupni procesi i mogu se runo intenzivirati. Ploe su prekrivene
odgovarajuom filter tkaninom, ovisnom o aplikaciji i mulj se ubacuje u upljinu ploe.

263
Mulj se dehidrira pod pritiskom tako to filtrat prolazi kroz filtersku tkaninu. Kad se pusti
pritisak i ploe se razdvoje, vrsto tijelo (mulj) se ili runo ukloni ili vibracioni mehanizam
automatizuje proces. Filter presa moe proizvesti i do 40 % suhe vrste materije i omoguiti
filtriranje sa niskim suspendovanim vrstim materijama. Mane ove tehnike su te to je ovo
grupni proces i filter tkanina ima ogranien rok trajanja.
Remen presa i vakuum filteri su kontinuirani procesi sa filter tkaninom koja konitnuirano
prolazi kroz rolere koji silom dehidriraju mulj. Optimizacije performansi zahtjeva redovno i
posebno odravanje.
Remen presa proizvodi i do 35 % suhe vrste materije. Dalje, remen prese se visoko efikasne
u dehidraciji i relativno lake za odravanje. Mana im je hidraulina ogranienja, kratak rok i
osjetljivost na karakteristike prihranjivanja mulja.
Vakuum filteri su sloeni sistemi sa maksimalnim diferencijalnim pritiskom od 1 bara. Filtrat
moe imati jako visoke suspendovane vrste estice.
Primjenjivost
Primjenjivi u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Mulj sa preko 10 % suhe vrste materije postaje teak i skup za upumpavanje. Dehidracija
proizvodi vrsto tijelo od mulja koji moe sadravati 20 50 % suhe vrste materije. Trokovi
odlaganja opadaju kako se smanjuje sadraj vode. Filter prese imaju visoke trokove radne
snage. Vakuum filteri imaju visoke operativne i trokove odravanja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova odlaganja.

SUENJE MULJA
Opis
Suenje mulja je tehnika koja ukljuuje smanjenje sadraja vode u mulju isparavanjem. Svrha
je ukloniti vlanost iz mokrog mulja kako bi se mogao koristiti ili odloiti efikasno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Operativni podaci
Vlani dio suhog mulja moe pasti ispod 10 %. Suenje se postie prirodnim isparavanjem,
pri emu su lokalni vremenski i klimatski uslovi kljuni; ponovnim koritenjem toplote
proizvedene u postrojenju ili direktnim utrokom energije.

8.5 TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADA NA KRAJU PROCESA

8.5.1 Insineracija/spaljivanje
Insineracija je visoko-temperaturna termalna oksidacija otpada na temperaturama preko 850
OC za ivotinjski otpad (Pravilnik o spaljivanju, RS i FBIH). Insinerator za ivotinjski otpad
je konvektivna pe koja spaljuje leeve, dijelove leeva i vrsti ivotinjski otpad na veoma
visokim temperaturama reducirajui ih do pepela. Insineracija je bioloki najsigurniji nain

264
zbrinjavanja ivotinjskog otpada, relativno je jednostavna i sanitarno sigurna. Ostaci pravilno
spaljenog ivotinjskog otpada su uglavnom bezopasni i ne privlae glodare i insekte.
Postrojenja za spaljivanje treba da rade na nain da se postigne nivo spaljivanja gdje je nivo
ukupnog organskog ugljika - TOC manji od 3 % ili gdje je njihov gubitak pri sagorijevanju
manji od 5 % mase suvog materijala. Ukoliko je to potrebno, upotrebljavaju se odgovarajue
tehnike za predtretiranja otpada. Postrojenja za spaljivanje se projektiraju, opremaju, grade i
rade na nain da se nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za sagorijevanje, temperatura plina
koji nastaje kao rezultat procesa na kontroliran i homogen nain i ak i pod najnepovoljnijim
uvjetima podie do temperature od 850C, po mjerenju koje se provodi u blizini unutarnjeg
zida ili na nekoj drugoj referentnoj toki komore za sagorijevanje sukladno sa odobrenjem
nadlenih organa.
Svaka linija postrojenja za spaljivanje treba da je opremljena sa najmanje jednim pomonim
gorionikom. Ovaj gorionik mora automatski da se ukljui kada temperatura plinova
sagorijevanja nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za sagorijevanje pada ispod 850C. Ovaj
gorionik se koristi i u toku operacija na pokretanju pogona i prekidu rada kako bi se osiguralo
odravanje temperature od 850C u zavisnosti od situacije u toku cjelokupnog trajanja ovih
operacija i sve dok se otpad koji nije izgorio nalazi u komori za sagorijevanje.
U tijeku pokretanja pogona, ili prekida rada, ili kada temperatura gasa sagorijevanja padne
ispod 850C pomoni gorionik nee koristiti goriva koja mogu da prouzrokuju vee emisije
od onih koje se dobijaju kao rezultat gorenja lakog dizel goriva, kondenziranog ili prirodnog
plina.

Slika 34. Shema insineratora

Postrojenja za suspaljivanje se projektuju, opremaju, grade i rade na nain da se temperatura

gasa koji nastaje kao rezultat procesa na kontrolisan i homogen nain i ak i pod
265
najnepovoljnijim uvjetima podie do temperature od 850C. Ukoliko se vri suspaljivanje
opasnog otpada koji sadri vie od 1 % halogeniziranih organskih tvari izraenih kao klor,
temperatura mora da se podigne na 1100C.
Postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje moraju imati automatske sustava da bi se sprijeilo
prihranjivanje otpada:
1. prilikom putanja u pogon, dok se ne postigne temperatura od 850 C,
2. kada god se ne odrava temperatura od 850C,
3. kada god stalna mjerenja koja su utvrena zakonskom regulativom pokau da je bilo
koja od graninih vrijednosti emisije prekoraena uslijed poremeaja i neispravnosti
opreme za preiavanje..
Pogoni za spaljivanje i suspaljivanje se projektuju, opremaju i rade na nain da se sprijeavaju
emisije u zrak koje prouzrokuju znaajno zagaivanje zraka u prizemnim slojevima; posebno
da se ispusni plinovi isputaju na kontroliran nain putem dimnjaka i sukladno sa relevantnim
standardima o kvalitetu zraka. Visina dimnjaka se izraunava tako da se titi ljudsko zdravlje i
okoli.
Toplota koja se stvara procesom spaljivanja ili suspaljivanja treba biti u najveoj moguoj
mjeri vraena u proces. Upravljanje postrojenjem za spaljivanje ili suspaljivanje treba da vri
fiziko lice koje je za to osposobljeno.
Operativni podaci

Ukoliko se eli odrivi sistem upravljanja otpadom, tada insineracija sa iskoritavanjem

energije treba da bude potpuni i integralni dio lokalnih i regionalnih rjeenja koja treba razviti
u sljedeih nekoliko godina. Insineracija otpada sa iskoritavanjem energije mora biti
razmatrana u kontekstu integralnog pristupa upravljanju otpadom koji znai redukciju,
ponovnu upotrebu i reciklau. Kada je insineracija sa iskoritavanjem energije najpraktinija
opcija za okoli, neophodno je razmotriti mogunost kombinovanog dobivanja toplote i
energije u cilju poveanja efikasnosti procesa. Insineracija otpada je jedna od tehniki
najrazvijenijih opcija upravljanja otpadom koja je raspoloiva danas.

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje zapremine otpada od oko 90% i njegovo prevoenje u po okoli manje opasan
otpad, te mogunost iskoritavanja dobivene energije.
Utede
Kapitalni i operativni trokovi za moderan insinerator, koji radi u skladu sa emisionim
ogranienjima, su visoki, generalno mnogo vii od trokova za odlaganje otpada na sanitarne
deponije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Insineracija otpada smanjuje zapreminu otpada za oko 90 %. Meutim, postoji i dodatni otpad
koji nastaje usljed preiavanja dimnih gasova koji su kontaminirani i zahtijevaju tretman.
Ovo ukljuuje dodatak npr. aktivnog uglja za adsorpciju dioksina, a sve je praeno i
sakupljanjem leteeg pepela. Oko 30 % kapitalnih trokova kod konvencionalnog postrojenja
za insineraciju se odnosi na sistema za preiavanje dimnih gasova.

266
 8.5.2 Prerada ivotinjskih tkiva u druge proizvode
Proces prerade ivotinjskih tkiva u druge proizvode na engleskom jeziku naziva se
"Rendering", pa je taj pojam ve uvrijeen u naem jeziku. Rendering procesom se sue
animalni otpad i vri se razdvajanje masti i proteina.
Rendering obrada (obrada u odgovarajuim kafilerijama) je najee korien nain
stabilizacije sirovog materijala toplotom. Ovakva obrada slui istovremenom isparavanju
vode i sterilizaciji obraivanog matrerijala. Ovo je proces toplotne obrade koji odvaja korisne
sastojke ka to su proteinsko brano i masti. Ovakva obrada se koristi ve dugi niz godina za
prevoenje neupotrebljivih ostataka iz procesa klanja i prerade mesa u mesno brano i kotano
brano koja su izvor proteina. ivotinjska mast iz ovih postrojenja u rafinisanom obliku se
koristi za maziva na visokim pritiscima i temperaturama za proizvodnju gume, dok se kiseline
koriste kao sirovina u proizvodnji lakova, sredstava za poliranje, sapuna i u kozmetike svrhe.
U svojoj najjednostavnijoj formi, rendering znai "cijepati-razdvajati" toplotnom obradom
sirovine na vrsti dio (proteinsko brano) i teni dio (mast na viim temperaturama u tenom
stanju).
Operativni podaci
Toplinska prerada podrazumijeva tlanu sterilizaciju usitnjenog otpada na temperaturi od
najmanje 133C kroz najmanje 20 minuta i tlaku vodene pare od 3 i vie bara te veliinu
dobivene estice ivotinjskog proteina do 5 mm.
Objekt za toplinsku preradu ivotinjskog otpada mora imati ureaj za bioloko proiavanje
otpadnih voda, te ureaje za preiavanje plinova koji se stvaraju tijekom toplinske i
mehanike prerade ivotinjskog otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Postoji znaajna opasnost i zagaenje vode u ovom procesu. Zato je pitanje zagaenja vode
kljuno pri primjeni rendering procesa.
Proces renderinga zahtjeva znaajnu koliinu energije za njegovo odvijanje (npr. energija za
proizvodnju pare).
I proces renderinga i pratee aktivnosti mogu mogu da prouzrokuju znaajno poveanje
neugodnih mirisa. Ovo je povezano sa primanjem, rukovanjem, skladitenjem, prenosu i
pripremi sirovog materijala, procesom kuvanja, rukovanjem i skladitenjem preraenog
materijala, tretmanu i odlaganju vrstog proizvoda, tenih odlivaka i gasova nastalih u preradi.
Ukoliko je material (otpad) svjeiji utoliko je problem sa mirisima manji. Zbog toga je
neophodno maksimalno ubrzati proces pripreme i provoenja renderinga. Nastanak veoma
neugodnih mirisa kod renderinga moe da se desi u vrlo kratkom vremenskom roku. Zbog
toga je neophodno imati adekvatne naine i tehnike kojima bi se brzo reagovalo i sprijeilo
nastajanje ekstremnih sluajeva promjena u emisiji neugodnih mirisa.
Sirovi material koji dolazi u proces rendering je potencijalni izvor infekcija u zavisnosti od
porijekla, starosti i zatite (prezervacije). Ovo je posebno znaajno ako postoji mogunost
zaraze nekim bolestima (npr. bruceloza). Zbog toga je mogunost infekcije kljuno pitanje po
okolinu.

267
 8.5.3 Proizvodnja biogasa
Biogasom se naziva mjeavina metana, ugljendioksida i drugih gasova (u tragovima), koja
nastaje vrenjem organskih materija iz stajskog ubriva ili drugih ivotinjskih ili biljnih
otpadaka bez prisustva zraka.
U procesu vrenja ustvari dolazi do bioloke razgradnje i truljenja organskih materija, uz porast
temperature. Proces razlaganja organske materije ima vie faza, od kojih je faza proizvodnje
metana CH4 najvanija. Razlaganje organskog dijela vrstih otpadaka u gasove sa metanom
moe se ostvariti putem anaerobnog razlaganja ili anaerobne fermentacije.
Ovako nastao biogas predstavlja vlanu, zaprljanu i korozivnu gasnu smjesu, koja sadri
sagorljive, toksine i zaguljive komponente. Iako pored ovih postoje i druge nepoeljne
osobine, npr. relativno niska toplotna mo, biogas se uspjeno koristi kao gorivo. Neophodno
je, zato, dobro poznavati njegove osobine, razumjeti probleme koji se pojavljuju pri njegovom
prikupljanju, transportu, smjetaju i upotrebi.
Osnovne komponente biogasa su:
Metan (CH4) - 60 do 75%,
Ugljendioksid (CO2) -25 do 40%
Azot (N2) -2 do 8%
Pored ovih komponenti biogas sadri manje koliine, ali gotovo uvijek prisutne , H2S, O2, H2,
CO2 i H2S i vlage.
Pod normalnim operativnim uvjetima procesom metanskog vrenja proizvodi se 660 do 1100
l/kg (litara biogasa po kg vrenjem razgraenih organskih materija), a njegova toplotna
vrijednost je od 21 do 26 MJ/ m3.
Toplotna vrijednost uglavnom zavisi od sadraja CO2 u njemu. Meutim za veinu prorauna
uzima se da je toplotna vrijednost biogasa oko 23 MJ/m3. Ako je vie od 40% CO2 u biogasu,
on praktino postaje nesagoriv (uklanjanjem CO2 iz biogasa njegova toplotna vrijednost bi se
sasvim pribliila toplotnoj vrijednosti istog metana , koja iznosi 35,8 MJ/m3).
Kisele supstance su CO2 i H2S, pri kondenzaciji vodene pare koja je takoer uvijek prisutna,
obrazuju odgovarajue kiseline i izazivaju ozbiljne korozione probleme.
Ovako nastao biogas koristi se na vie naina:
Za sagorijevanje radi stvaranja toplote,
Za pokretanje motora,
Za proizvodnju elektrine energije itd.
Meutim, kvaliteta proizvedenog biogasa treba odgovarati namjeni krajnjeg koritenja, pa
kada kvaliteta sirovog biogasa ne zadovoljava, potrebno ga je prije odreene upotrebe
podvrgnuti odgovarajuem procesu prerade.
Osnovni preduvjet za ekonomino koritenje neke otpadne supstance kao sirovine za
proizvodnju biogasa:
dovoljna koliina preko cijele godine,
odgovarajui sastav (naroito u pogledu sadraja mikrobioloki razgradivih sastojaka),
odsustvo toksinih ili inhibicionih supstanci za proces proizvodnje biogasa i
koncentracija organske supstance u supstratu zbog poboljanja ekonomike procesa
(metansko vrenje se ipak moe obavljati u vrlo razblaenim rastvorima; najpovoljnija
koncentracija organskih sastojaka u supstratu je 4 i 8 %, minimalna oko 2%)..
268
Glavni dijelovi ovakvog jednog tipskog postrojenja za proizvodnju biogasa su:
1. Sabirnik u kojem se sakuplja organski otpad za preradu u biogas
2. Digestori za fermentaciju
3. Proistai filtri biogasa
4. Spremnik za bio gas
5. Ureaji za anaerobnu preradu tenog dijela materija iz procesa digestije
Nabrojani ureaji su meusobno povezani dodatnom opremom i cijevnom aparaturom,
ukljuujui pumpe, mjerne instrumente i dr.

Slika 35. Prosta shema osnovnih dijelova jednog tipskog postrojenja sa osnovnim
tehnolokim postupcima

Procjena potrebnog smjetajnog kapaciteta za gas vri se na osnovu:

procijenjene brzine proizvodnje gasa.
predviene brzine potronje gasa,
raspoloivosti komercijalnih goriva koja se alternativno koriste
Biogas je laki od zraka, te je stoga neophodno u svim prostorima, u kojima moe doi do
akumuliranja gasa, osigurati odgovarajuu ventilaciju (za komponente tee od zraka i za one
koje su lake), te treba osigurati stalnu prirodnu ventilaciju, a prinudna postaje samo mjera
predostronosti.
Sistem za proizvodnju biogasa treba da bude sposoban da na tehniki optimalan i ekonomski
najpovoljniji nain sirovinu prevede u stabilizirani mulj, uz optimalnu proizvodnju biogasa.
Postrojenja za proizvodnju biogasa imaju neke specifinosti, o kojima se mora voditi rauna
pri konstrukciji i samom procesu proizvodnje:
Rezervoari za fermentaciju rade kontinualno.
Kemijski sastav biogasa mora biti konstantan.
Proizvodnja biogasa mora biti konstantna.

269
 Izlaz iz digestora- ostatak treba da je mineralizovan i bez mirisa. Koristi se za ubrenje
poljoprivrednih povrina zbog velikog sadraja korisnih sastojaka (azota, fosfora) koji
su potrebni za razvoj i ivot biljaka.
Proces zagrijavanja stajnjaka zasnovan je na meusobno povratnom dovodu toplotne
energije. Treba svesti dovod strane energije na minimum.
Trenutna legislative u EU zahtjeva da ivotinjski nus-proizvodi iz klaonice pred-tretiraju za
proizvodnju bio gasa zbog zaraza.

8.6 SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA

Jedna od najznaajnijih potencijalnih ekolokih posljedica vezano za postrojenja iz

prehrambene industrije jeste nesrea koja bi mogla da negativno utjee na okoli. Nju obino
karakterie sluajno isputanje otpadnih materija direktno u vazduh, vodu ili zemlju, mada to
takoer moe biti i propust koji dovodi do proizvodnje otpada, koji bi se inae mogao izbjei.
Naprimjer, sluajno isputanje sadraja cisterne koja sadri sirovinu, npr. mlijeko; ili
proizvod, npr. biljno ulje, ili pomoni materijal, kao to je amonijak, moe imati znaajno
tetan utjecaj na lokalne vodotoke ili sistem vodosnabdjevanja. Takve nesree se mogu desiti
tokom rutinskih ili nerutinskih radnji.
Postoji niz faza u upravljanju sluajnim isputanjima, koje obuhvataju:
Identifikovanje potencijalnih nesrea koje bi mogle zagaditi okoli;
Sprovoenje procjene rizika za identifikovane potencijalne nesree u cilju
utvrivanja vjerovatnoe pojavljivanja, te potencijalne konkretne vrste i ozbiljnost
tetnosti za okoli
Razvijanje mjera kontrole u cilju spreavanja, eliminisanja ili smanjivanja, do
prihvatljivog nivoa, rizika povezanih sa identifikovanim potencijalnim nesreama
Razvijanje i sprovoenje plana intervencije u sluaju nesree;
Analiziranje svih nesrea i izbjegnutih nesrea, kako bi se identifikovali njihovi
uzroci i sprijeilo ponavljanje.

8.6.1 Identifikovanje potencijalnih nesrea

Opis
Nesree se mogu desiti kao rezultat, npr.:
gubitka uskladitenog sadraja, npr. curenje, prolijevanje ili proputanje posude ili
rezervoara;
gubitka sadraja zbog propusta na kontroli procesa;
propusta ili kvara tehnika na kraju procesa, koje imaju za cilj smanjenje zagaenja;
kvara na komunalnim instalacijama, npr. vodovodnim ili elektrinim.
Identifikovane informacije o potencijalnim nesreama se zatim mogu upotrijebiti za procjenu
rizika.
Informacije koje se mogu upotrijebiti su, npr.:
(a) Informacije o supstancama u postrojenju

270
Na mogunost deavanja nesree znatno utjeu sirovine, pomoni materijali, poluproizvodi,
proizvodi i otpad u postrojenju, tako da je bitno:
voditi inventar supstanci. Mogue je da postoji zakonska obaveza da se ovo predoi
hitnim slubama
procijeniti njihovu potencijalnu ekoloku (i sigurnosnu) opasnost. Dobar izvor
ekolokih i informacija o sigurnosti su deklaracije o sigurnosti materijala, koje
obezbjeuje isporuilac supstanci, te deklaracije o proizvodu, koje se obino
sainjavaju interno od strane privrednog subjekta.
informacije o koliinama koje su uskladitene u postrojenju i njihova tana lokacija.
(b) Identifikovanje emisija iz pogonskih procesa/inventar emisija
Bitno je da se identifikuju sva isputanja/emisije ili potencijalna isputanja/emisije koje bi
mogle dovesti do abnormalne pojave/sluajnog isputanja.
Najsistematiniji nain da se ovo uradi jeste da se proe kroz svaki procese i identifikuju
potencijalne emisije. To obino podrazumijeva:
isporuku sirovine
skladitenje sirovina u rasutom stanju
skladitenje sirovina koje nisu u rasutom stanju, bave, vree, kontejner za prijevoz
i skladitenje tenosti i sirovina u rasutom stanju
proizvodnju
pakovanje
paletiranje
skladitenje.
Pored razmatranja procesa, potrebno je uzeti u razmatranje i pomonu opremu/procese u
postrojenju. Tu obino spadaju:
komunalne instalacije, npr. kotlovnica, kompresovani vazduh, vodovodni sistem,
sistem za snabdijevanje amonijakom
interni transport u postrojenju, npr. viljukari.
Takoer, razmatraju se i mogui scenariji koji bi mogli rezultirati sluajnim iznenadnim
poveanjem nivoa buke u krugu postrojenja.
(c) Plan postrojenja
Plan postrojenja se koristi za prikaz postojeeg sistema odvoda i mehanizama
kontrole/smanjenja zagaenja; poziciju objekata za skladitenje krupnih i sitnih materija za
materije koje se skladite u rasutom stanju (rinfuzi), kao i za materije koje su naroito opasne;
sisteme transporta, kao to je transport opasnih materija cjevovodima; glavne take emisija u
zrak i osjetljive predjele i receptore. Vano je da se ovaj plan redovno aurira.
(d) Pozicija u odnosu na ekoloke receptore
U zavisnosti od supstance koja se ispusti uslijed nesree, tetnost se moe ak smatrati
globalnim problemom ili oneienjem koje zahvata samo podruje u blizini postrojenja. Da
bi se uvidjelo kakav potencijalni ekoloki utjecaj moe imati sluajno isputanje, bitno je
poznavati lokalnu ekoloku situaciju. Iako postoje oblasti slinosti izmeu postrojenja, isto
tako postoje i razlike, npr. postrojenja smjetena u ruralnim podrujima, stambenim sredinama
i industrijskim zonama e se vjerovatno baviti razliitim ekolokim pitanjima. Sluajno

271
isputanje emisija u zrak, smrada i iznenadno poveanje nivoa buke su kljuna pitanja za
postrojenja koja su smjetena u blizini naselja, dok je utjecaj na lokalne vodotoke i biljni i
ivotinjski svijet pitanje od znaaja za ruralna podruja. Potrebno je razmotriti pitanje javnih
komunalija, naroito kad je u pitanju isputanje povrinskih voda ili otpadnih voda u lokalnu
rijeku ili gdje postoji mogunost zagaenja podzemnih voda.
Osim toga, korisno je posjedovati osnovna znanja o geolokim i hidrogeolokim obiljejima
podruja na kojem se gradi postrojenje. Ako je ono smjeteno na glinenom zemljitu, bit e
potrebno vie vremena da isputeni materijal dopre do oblinjih podzemnih voda nego u
sluaju pjeskovitog ili propusnog tla.
Snimanjem lokacije mogu se identifikovati svi ekoloki receptori na lokaciji i identifikovati
oni koji su naroito osjetljivi, npr.
vodotok - prijemnik, koja prima tretirane i/ili povrinske vode
stambene jedinice u neposrednoj blizini postrojenja
lokalna turistika atrakcija u blizini postrojenja
lokalne kole/bolnice
osjetljivi akviferi
lokaliteti od naroitog naunog znaaja
podruja izvanredne prirodne ljepote.
e) Informacije o lokaciji postrojenja i njenoj historiji
Cilj dokumentovanja informacija o lokaciji postrojenja je da se pokae da na tom lokalitetu
nema okolinih problema za koje je postojala mogunost da nastanu uslijed aktivnosti koje su
se ranije odvijale na tom lokalitetu. Prikupljene informacije takoer pruaju osnovu iz koje se
mogu procijeniti utjecaji sluajnih isputanja zagaujuih supstanci do kojih moe doi u
budunosti.
Kljuni problem ovdje je zagaeno zemljite ili zagaene podzemne vode. Do ovakvog
zagaenja moe doi iz izvora kao to su podzemni rezervoari, loa zatita od prolijevanja i
curenja, odlaganje otpada u krugu postrojenja i odvodi koji cure. Ukoliko se dokumentuje u
koje svrhe se zemljite ranije koristilo, mogu se identifikovati podruja na kojima je moda
dolo do zagaenja, te ukoliko je potrebno, mogu se provesti istraivanja koja ukljuuju
uzimanje uzoraka i analizu tla/podzemne vode. Ovakva istraivanja se obino samo vre
ukoliko se vjeruje da postoji osnovan rizik da je zemljite ili podzemna voda zagaena.
(f) Druge informacije
Drugi faktori koji pomau u identifikaciji potencijalnih izvora okolinih nesrea ukljuuju:
ranije incidente ukljuujui izbjegnute nesree,
uspostavljene sisteme tehnoloke i operativne kontrole i propuste i kvarove ovih
sistema
ljudske postupke, interakciju izmeu operatora i proizvodnih operacija, te
mogunost za okoline incidente uzrokovane ljudskim postupcima.
(g) Struktuirane tehnike

272
Struktuirane tehnike mogu se koristiti da bi se identificirale potencijalne nesree. Ove tehnike
detaljno razmatraju dijagrame toka proizvodne operacije koja se analizira. HAZOPS (Studije
opasnih materijala i operabilnosti)15, FMEA (Analiza moguih propusta i njihovih
posljedica)16 i SWIFT (Struktuirana tehnika ta ako)17 su primjeri takvih metoda. Ove
tehnike mogu oduzeti jako puno vremena i sredstava, i obino se ne koriste u postrojenjima
gdje su procesi i operacije relativno jednostavni.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim prehrambenim postrojenjima, meutim, ukoliko se potencijalne nesree
identifikuju ve u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i
ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

8.6.2 Procjena rizika

Opis
Procjena rizika je jedan vaan dio procedure upravljanja, kao to je i primjena ove tehnike
koja e odrediti koliko rukovodioci u preduzeima razmiljaju o tome da li postoji znaajan
rizik da se desi nesrea.
Detaljnost i vrsta procjene rizika zavisi od karakteristika postrojenja i lokacije na kojem se
nalazi. Potrebno je uzeti u obzir obim i prirodu aktivnosti koje se odvijaju u postrojenju koje
je predmet istraivanja, kao i rizici po okoli, ukljuujui i rizike po ljudsko zdravlje.
Opasnost je bilo ta to prijeti mogunou da nanese tetu. Rizik je vjerovatnoa da e
opasnost nanijeti spomenutu tetu nekome ili neemu, tj. da li su male ili velike anse da e
biti nanesena teta od te opasnosti.
(a) Ozbiljnost nesree
Neki primjeri ozbiljnosti nesree, na skali od 0 4, gdje 4 predstavlja najvii nivo ozbiljnosti,
podrazumijevaju:
isputanje vrste materije u postrojenju, koja je u potpunosti zadrana i koja se
moe koristiti, ne bi nanijela nikakvu ekoloku tetu, te se rangira sa oznakom 0
u sluaju da je isputena materija uzrokovala kratkorono i blago zagaenje dijela
tla u krugu postrojenja, to bi bilo oznaeno sa 1. Meutim, ako je isputena materija

15 HAZOPS - Hazard and Operability Studies

16 FMEA - Failure Mode and Effects Analysis

17 SWIFT Structured What-IF Technique

273
 prodrla do podzemnih voda, te bi mogla da nanese tetu regionalnih razmjera
zagaivanjem vode, to bi bilo oznaeno u rasponu od 2 do 4 u zavisnosti od
zagaivaa, koliine materije i osjetljivosti podzemnih voda, npr. da li se one
koriste kao izvor vode za pie.
ako je isputena materija prodrla u drenani sistem povrinskih voda, moe nastati
manja, srednja ili ozbiljna teta po lokalni okoli. U zavisnosti od koliine i
toksinosti isputene materije, oznaka bi bila 2, 3 ili 4.
(b) Vjerovatnoa
Vjerovatnoa pojave zavisi od toga da li su uspostavljene i da li se primjenjuju sve neophodne
mjere opreza, npr. zakonske ili one koje su usvojene kao nacionalni, meunarodni ili
industrijski standardi za procese i operacije specifine za konkretno postrojenje. I
vjerovatnoa se moe bodovati, npr. na skali od 1 5, gdje 5 predstavlja najveu
vjerovatnou.
(c) Opta procjena rizika
Opti nivo rizika se dobija mnoenjem ozbiljnosti nesree sa njenom vjerovatnoom.
Primjena procjene omoguava da se napravi sistematina analiza potencijalnih nesrea i da se
saini lista prioritetnih mjera za kontrolu rizika, pri tom osiguravajui da se prvo rjeavaju
najvaniji rizici.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Operativni podaci
Procjena rizika zastarijeva kad se promijene tehnoloki ili operativni uslovi. Kako bi se
osiguralo da su one efektivne, mora se obavljati njihovo redovno periodino auriranje, kao i
nakon deavanja znaajnih promjena na postrojenju, kao to je uvoenje novih operacija.
Osjetljivost javnosti ne mora nuno da bude u uzajamnoj vezi sa ekolokom tetnosti ili
potivanjem zakona. Vea je vjerovatnoa da e ona biti procijenjena na osnovu broja albi od
strane graana i relevantnih organa vlasti, te interesovanja koje ove strane budu pokazivale za
aktivnosti koje se dovode u vezu sa postrojenjem.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

8.6.3 Identifikovati potencijalne nesree koje se moraju kontrolisati

Opis
Nakon to se napravi procjena rizika, neophodno je identifikovati nesree koje mogu
uzrokovati znaajne ekoloke posljedice i koje se trenutno ne kontroliu adekvatno. To se radi
uz koritenje rezultata procjene rizika. U cilju identifikacije prioriteta, moe se koristiti sistem

274
bodovanja. S vremenom moe doi do promjena u tom pogledu u okviru kontinuiranog
programa poboljanja zatite okolia.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije, meutim, u
sluaju da su potencijalne nesree identifikovane u fazi projektovanja postrojenja, njihovo
sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju
kasnije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

8.6.4 Identifikovati i sprovesti neophodne mjere kontrole

Opis
Potrebno je sprovesti procjenu o identifikovanim izvorima potencijalnih nesrea u cilju
utvrivanja da li su neophodne nove mjere kontrole ili je neophodno poboljati postojee
mjere kontrole.
Tipine mjere kontrole koje se mogu uzeti u razmatranje su:
procedure upravljanja
operativne procedure
preventivne tehnike
ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd.
dizajniranje procesa/kontrola procesa.
(a) Procedure upravljanja
Procedure upravljanja sistemom se mogu uspostaviti u cilju procjene novih aktivnosti
postrojenja i osiguravanja da se vodi rauna o pitanjima okolia, ukljuujui mogunost
potencijalnih isputanja. Ove procedure podrazumijevaju:
procedure procjene ekolokih rizika povezanih sa novim sirovinama
osiguravanje da su uspostavljene adekvatne mjere kontrole
provjeravanje kompatibilnosti sa drugim materijalima i sirovinama sa kojima
sluajno mogu doi u kontakt
sprovoenje procedura procjene novih procesa u cilju osiguravanja da su mjere
kontrole ugraene u fazi projektovanja kako bi se sprijeila ili minimizirala sluajna
isputanja.
(b) Operativne procedure
Moraju se uspostaviti operativne procedure, koje obuhvataju sve kljune procese u
postrojenju, a u cilju osiguravanja smanjenja rizika od nesree.
Operativna uputstva za procese postrojenja ukljuuju, npr.
275
 sprovoenje rutinskih provjera o potencijalnim izvorima sluajnih isputanja i bilo
kojih drugih mjera kontrole koje su uspostavljene
sprovoenje redovnih testiranja opreme za smanjenje zagaenja, kao to su filteri,
cikloni i postrojenja za tretman otpada
sprovoenje redovnih inspekcija podzemnih cisterni i postavljanje zatite (kao npr.
vodonepropusne obloge) s ciljem sprjeavanja prosipanja i curenja
(c) Preventivne tehnike
Jedan primjer:
ugraivanje odgovarajuih barijera u cilju spreavanja nastanka tete na opremi
koju bi moglo izazvati kretanje vozila.
(d) Ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd.
Ove mjere podrazumijevaju:
primjena zatite (nepropusne obloge, zatitni premazi) kod skladitenja materijala u
rasutom stanju (rinfuzi)
koritenje opreme za skupljanje prolivenog materijala, u cilju minimiziranja
utjecaja sluajnog isputanja
izoliranje odvodnih cijevi
zadravanje ili smanjenje sluajnog isputanja putem sigurnosnih ventila ili diskova
za zatitu od prevelikog pritiska
(e) Projektovanje procesa/kontrola procesa
Postrojenje u kojem se odvijaju procesi mora biti projektovano i kontrolisano na nain da je
rizik od sluajnog isputanja materijala eliminisan ili minimiziran na prihvatljiv nivo.
Projektovanje procesa/mjere kontrole ukljuuju:
primjenu tehnika u cilju praenja efikasnosti opreme za smanjenje zagaenja, npr.
pad nivoa pritiska u filterima
primjena tehnika u cilju spreavanja prelijevanja cisterni, npr. mjerenje nivoa, alarm
i regulacijski ventili za visok nivo
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

276
 8.6.5 Sainiti, sprovesti i testirati plan za hitne sluajeve
Opis
Moraju se sainiti i uspostaviti procedure/planovi intervencije, kako bi se, u sluaju da doe
do incidenta, osiguralo da se normalna situacija uspostavi sa minimalnim posljedicama po
okoli. Ako plan nije testiran, on moda nee pravilno funkcionisati u sluaju nastanka
nesree, a postoji potreba za tim. U sluaju promjene uslova u postrojenju ili promjene
odgovornosti, potrebno je revidirati plan intervencije.
Obino se planovi intervenciju prave za kompletno postrojenje i ukljuuju sigurnosne i
znaajne ekoloke rizike. Procedure intervencije koje se odnose na identifikovane bitne
ekoloke rizike se mogu ugraditi u generalni plan intervencije u sluaju nesrea.
Tipian plan intervencije koji se tie ekolokih incidenata sadri slijedee komponente:
uloge i odgovornosti pojedinaca se moraju jasno definisati, i to:
procedure za operatore koji ostaju da upravljaju kritinim operacijama
postrojenja
procedure i pravce izlaza u sluaju nude
procedure za sve zaposlene
zaduivanje spasilakih i medicinskih dunosti
moraju se uspostaviti/dogovoriti procedure obavjetavanja o nesreama i
informisanja nadlenih ekolokih organa i hitnih slubi
potrebno je sprovesti radnje minimiziranja utjecaja bilo kakvog ekolokog incidenta
potrebno je napraviti spisak zaposlenih sa imenima.
Naprimjer, preporuuje se uspostavljanje procedura intervencije koje se odnose na incidente
koji bi se mogli ticati isputanja sljedeih materija:
amonijaka
uskladitenih tenih sirovina ili proizvoda koji se skladite u rasutom stanju, npr.
jestivo ulje i mlijeko
praine nastale tokom suenja, kao to je suenje rasprivanjem
potencijalno opasni nus-proizvodi, npr. biocidi i dizel gorivo
Osnovni cilj plana intervencije jeste ponovno uspostavljanje normalnog stanja to je bre
mogue sa minimalnim posljedicama po okoli. Vanredne situacije se veoma razlikuju po
teini i sloenosti, te je zato vano da su planovi intervencije dovoljno fleksibilni da mogu da
se odnose i na manje, ali i na ozbiljne incidente, kao i da budu dovoljno jednostavni kako bi se
mogli brzo sprovesti.
Posljedice potencijalno katastrofalnih incidenata mogu biti znaajno umanjene sistematinom
pripremom, te redovnim detaljnim testiranjem planova sa obavijetenim i obuenim osobljem.
U vanrednim situacijama nema dovoljno vremena da se odluuje ko je glavni, da se istrauje
koje eksterne agencije bi mogle identifikovati izvore pomoi, ili da se osoblje obuava za
djelovanje u sluaju nude. Sve ovo mora biti obezbijeeno prije nego to se desi vanredna
situacija.
Ostali razlozi za pripremu planova intervencije u sluaju nesree su:
skraivanje vremena za razmiljanje nakon to nastupi nesrea moe znatno
smanjiti njene posljedice, u pogledu, npr. ozljeda ljudi, tete po imovinu, ekolokih
posljedica i gubitka privredne aktivnosti
277
 osiguravanje da je situacija pod kontrolom, a ne u haosu
smanjenje loeg publiciteta, poto nesree velikih razmjera mogu ostaviti lo utjecaj
na ugled organizacije, a kasnije na prodaju i odnose s javnou
ispunjavanje zakonskih obaveza. Planovi intervencije u sluaju nesree su obavezni
u mnogim zemljama
omoguavanje uslova za obavjetavanje eksternih agencija, ire javnosti, sredstava
javnog informisanja i vieg rukovodstva privrednog subjekta.
Planovi intervencije takoer mogu osigurati uspostavljanje odgovarajuih tehnika nadzora u
cilju ograniavanja posljedica bilo kakvog incidenta, kao to je oprema za isputanje ulja,
izolacija odvodnih cijevi, alarmiranje nadlenih organa, procedure evakuacije, itd.
Ostvarene okolinske koristi
Minimiziranje zagaenja koja nastaju kao rezultat pojave nesrea.
Primjenjivost
Primjenjivo u sluajevima postojanja znatnog rizika zagaenja kao rezultat nastanka nesrea.
Kljuni razlozi za implementaciju
Minimiziranje zagaenja koje nastaje kao rezultat pojave nesrea, ograniavanje tete za
ugled privrednog subjekta nakon pojave nesree i ograniavanje razliitih trokova vezanih za
ponovno uspostavljanje postrojenja, te zakonskih novanih naknada i obaveza.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

8.6.6 Analizirati sve nesree i izbjegnute nesree

Opis
Mogu se stei iskustva analiziranjem svih nesrea, kao i izbjegnutih nesrea. Mogu se
identifikovati razlozi zato je dolo do nesrea koje su se desile, i onih koje su izbjegnute, te
se mogu preduzeti radnje za sprjeavanje njihove ponovne pojave. U sluaju da se ne
analiziraju izbjegnute nesree, moe se propustiti prilika da se nesrea sprijei. Voenje
evidencije moe pomoi da se osigura da su preduzete sve neophodne radnje i da se odravaju
preventivne kontrole.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Operativni podaci
Primjer izbjegnute nesree je primjeivanje da je neko ostavio otvoren ventil na praznoj
cisterni, ali da je ostalo dovoljno vremena da se on zavrne prije nego to se cisterna ponovo
napuni. Uvoenje i koritenje tehnikog ili operativnog rjeenja za spreavanje ove situacije
moe sprijeiti pojavu nesree u budunosti, prilikom naprimjer pumpanja tenosti u otvorenu
cisternu i direktno u postrojenje za preiavanje otpadne vode ili prosipanja u dvoritu, a
potom u povrinske i/ili podzemne vode. Primjenom relevantnih mjera sprjeava se i
proizvodnja otpada i sluajno isputanje.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije.
278
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

9 SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI

EMISIJA
Davanje okolinskih/ekolokih dozvola je kljuni instrument smanjenja industrijskog uticaja na
okoli/ivotnu sredinu, pomaui da on bude u skladu sa okolinskim zahtjevima i da
promovira tehnoloke inovacije. Izdavanje integralne okolinske/ekoloke dozvola bavi se
svim znaajnim uticajima koje vea industrijska postrojenja imaju na okoli/ivotnu sredinu
kako bi se isti zatitio kao cjelina.
Opi cilj davanja okolinskih/ekolokih dozvola je zatita ljudskog zdravlja i okolia/ivotne
sredine i to definiranjem na transparentan, odgovoran nain pravno obavezujuih zakona za
pojedinane izvore sa znaajnim uticajem na okoli.
Izdavanje integralnih dozvola znai da se emisije u zrak, vodu (ukljuujui isputanja u
kanalizaciju) i zemljite, produkcija otpada, kao i opseg drugih okolinskih uticaja moraju
zajedno razmatrati.
To znai takoer, da nadleni organi moraju postaviti uvjete dozvole tako da bi se postigao
visok nivo zatite cjelokupnog okolia/ivotne sredine koji je definiran kroz standard kvaliteta
okolia. Ovi uvjeti se obino baziraju na upotrebi koncepta najboljih raspoloivih tehnika
(BAT) koji balansira koristi za okoli sa trokovima operatora, naglaava sprjeavanje
zagaenja i smanjenje radije nego kontrolu na kraju proizvodnog procesa.
U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine, u dijelu koji govori o
izdavanju okolinske/ekoloke dozvole, granine vrijednosti emisija i ekvivalentni parametri i
tehnike mjere se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama uzimajui u obzir tehnike
karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski poloaj i ostale uvjete.
Granine vrijednosti emisije mogu se odrediti za odreene grupe, vrste ili kategorije tvari.
Granine vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija naputa ureaj, a
pri odreivanju se zanemaruje razrjeenje.

Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni stroiji uvjeti od onih koji se postiu primjenom
najboljih raspoloivih tehnika, utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje
okolinske/ekoloke dozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, i sl.).

Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine je mjera stanja odreenog okolinskog medija u

pogledu odreene zagaujue materije, koja predstavlja gornju granicu prihvatljivosti
postavljenu da bi se zatitilo ljudsko zdravlje ili ekosistem.
U zakonima u BiH koriste se razliiti termini za standard kvaliteta okolia kao npr. granina
vrijednost kvaliteta zraka u Zakonu o zatiti zraka.

279
U Zakonu o vodama se navodi da se u cilju postizanja i odravanja dobrog stanja ili dobrog
ekolokog potencijala vri odreivanje karakteristika tipova vodnih tijela povrinskih i
podzemnih voda u skladu sa metodologijom koja treba biti definisana podzakonskim aktima.
Takoer, u zakonu se definie i klasifikacija stanja voda tj. koriste se termini stanje vodnih
tijela povrinskih i podzemnih voda, i to ekoloko i hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih
i podzemnih voda. Ekoloko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti visoko, dobro,
umjereno, slabo i loe u skladu sa referentnim uslovima. Hemijsko stanje vodnog tijela
povrinskih voda moe biti dobro i loe u skladu sa referentnim uslovima. Stanje vodnog
tijela podzemne vode utvruje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem. Klasifikacija
stanja podzemnih voda utvruje se podzakonskim aktom. Klasifikacija, kao i referentni uslovi
tj. granine vrijednosti kvaliteta ovih vodnih tijela jo nisu definirane podzakonskim aktima.
Standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine su propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u
odreenom vremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao to je
propisano zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine ili drugim zakonima, npr. koji se odnose
na kvalitet zraka ili vode (Direktive o kvaliteti zraka, povrinskih i podzemnih voda). Ti
standardi e utjecati na industriju putem dozvola koje e potivati standarde kvalitete
postavljene od strane EU i pojedinih zemalja.
Postavljanje graninih vrijednosti emisija u integralne dozvole bi trebalo biti bazirano na
kombinaciji pristupa standarda kvaliteta okolia i pristupa baziranog na tehnikama.
Standard kvaliteta okolia (za vodu i zrak) predvia minimalne okoline zahtjeve, i bilo koje
granine vrijednosti postavljene u dozvoli ne bi trebale prouzrokovati da standard kvaliteta
okolia/ivotne sredine bude premaen.
Pristup baziran na tehnikama ide dalje, zahtijevajui bolju okolinu uinkovitost kroz
sprjeavanje zagaenja ukoliko to moe biti postignuto pri umjerenom troku.
Zvanino propisane granine vrijednosti emisija su definirane u podzakonskim aktima. One
mogu biti opte ili specifine za industrijski sektor i predstavljaju minimum zahtijeva koji
mogu biti postavljeni u integralnoj dozvoli. Ove granine vrijednosti emisija su zasnovane na
trenutnom stanju razvoja tehnika u vremenu njihove objave tj. Postavke.
Granine vrijednosti emisija bazirane na tehnikama su procjenjene specifine koncentracije ili
teret zagaenja koji moe biti emitovano ili isputeno u okoli iz specifinog pogona i
postrojenja u datom vremenskom periodu ili po jedinici proizvodnje.
Prema tome, treba razluiti pojam zvanino propisanih graninih vrijednosti emisija koje su
definirane Pravilnikom, i pojam doputene granine vrijednosti emisija bazirane na
najboljim raspoloivim tehnikama.
Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia zahtijeva stroije granine vrijednosti
emisija nego to se izvode iz razmatranja najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta
okolia bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale bi se ukljuiti u
dozvolu.
Dakle, to je u sutini kombinirani pristup, za iju primjenu se prije svega treba poznavati
trenutno stanje okolia (npr. vode i zraka) koje e ukazati na eventualnu potrebu da se u
nekom podruju, zbog trenutno loeg stanja, loijeg od onog propisanog standardom kvaliteta
vode i zraka, industrijskom zagaivau propiu stroije granine vrijednosti emisija, kako bi
se to stanje poboljalo.

280
Kombinirani pristup zahtijeva vrste odluke menadmenta od strane onih koji izdaju
okolinske dozvole, bazirane na paljivim vrednovanjima od sluaja do sluaja, da bi se
obezbijedilo da granine vrijednosti emisija, koje su najzad ukljuene u integriranu dozvolu,
zadovoljavaju kako BAT tako i kriterije standarda kvaliteta okolia i da ispunjavaju sve
prikladne zakonske granine vrijednosti emisija. Ovaj odnos je esto historijska dilema i esto
se ne zna ta je starije koka ili jaje. U mnogim sluajevima granine vrijednosti emisija su
postavljene u odnosu na dostupne standarde kvaliteta okolia umjesto najboljih raspoloivih
tehnika i stoga doputaju isputanje emisija u vodu i zrak do odgovarajuih standarda. Ovo
jasno krenje mjera opreza i prevencije zagaenja moe takoer biti ohrabreno od strane IPPC
Direktive koja dozvoljava vlastima da uzmu u obzir lokalne okoline uvjete kada definiraju
granine vrijednosti.
U okviru Studije uticaja na okoli moraju biti uraene detaljne analize uticaja na
okoli/ivotnu sredinu s obzirom na osjetljivost lokalnih okolinskih uvjeta. Prema tome, nije
dovoljno samo primijeniti BAT (sektorski ili za specifinu lokaciju) nego i "ne izazvati
nikakvo znaajno zagaenje".
Emisije se mjere, po definiciji, na granici kruga postrojenja, a granine vrijednosti emisija
koje su utvrene dozvolom odnose se na ove emisije. Ipak je bitno razlikovati emisije i stvarni
okolini uticaj emisija na okoli. Da bi se stvari pojednostavile, moe se razmatrati samo
takasti izvor emisije, npr. dimnjak. Procjena stvarnog okolinog uticaja na datu lokaciju
treba uzeti u obzir disperziju / rasprivanje (i openito sudbinu zagaujuih materija u
okoliu/ivotnoj sredini) i bilo koje relevantne lokalne uvjete da bi se utvrdio okolini uticaj
koji e se porediti sa maksimalnim nivoom utvrenim standardom kvaliteta okolia/ivotne
sredine.
Treba naglasiti da su u BiH zvanino propisane granine vrijednosti emisija definirane kao
specifine koncentracije ili teret zagaenja, a ne izraeno po jedinice proizvodnje nekog
industrijskog postrojenja.
Uticaj oznaava koncentraciju koja je dobivena od emisija u prijemni okoli i zadnji cilj je
uporediti predvidivu ili izmjeriti vrijednost u prijemnom okoliu prema standardu kvaliteta
okolia.
Transparentnost procesa odreivanja GVE za svaki sluaj posebno (uz upotrebu kriterija) bi
trebala biti zagarantovana kako bi se dao kredibilitet postavljenim vrijednostima. Fleksibilnost
koju daje IPPC je stoga povezana sa potrebom da se postave GVE na transparentan nain.
Osnovni problem na evropskom nivou dolazi sa razliitim metodama i standardnima za
monitoring, te njihovim ogranienjima po pitanju dobivanja podataka ili nedostatka takvih
metoda.
Prema kriterijima koje je postavila Evropska komisija, fleksibilnost u uspostavljanju GVE
treba razumjeti kao dozvolu da se postave nii limiti, dok fleksibilnost poveavanja GVE na
bilo kom osnovu nije prihvatljiva. Transparentnost procesa odreivanja GVE treba biti
garantovana u smislu koritenih kriterija, tako da postavljena vrijednost bude pouzdana.
Odreivanje GVE treba zasnivati na globalnoj analizi niza podruja u kojima su primjenjive
najbolje raspoloive tehnike.

281
10 ZAKLJUAK
Tehnike upute o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru prerade mesa predstavljaju
podrku cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih
pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke
dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama (tzv. BAT-ovima).
Dokument bi trebao sluiti kao pomo kako industriji prerade mesa, tako i nadlenoj
administraciji u postupku ocjenjivanja zahtjeva za okolinsku/ekoloku dozvolu i njenog
izdavanja. Bosanskohercegovake upute o najboljim raspoloivim tehnikama osigurati e
primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora u naoj zemlji, budui da se
prijedlog najboljih raspoloivih tehnika zasniva na tehnikama koje su predloene u
Evropskom BREF Dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje
hrane i pia18.
Za potrebe izrade dokumenta, koriteni su brojni izvjetaji, kao to su Planovi prilagoavanja,
Zahtjevi za izdavanje okolinskih dozvola, Vodoprivredni uvjeti i dozvole za postojea
preduzea iz sektora prerade mesa, podaci iz novoformiranog Registra zagaivaa, itd.
Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom prikupljanja informacija utvreni brojni
nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora
prerade mesa. Brojni nedostajui podaci su vrlo vjerovatno rezultat injenice da je prije
uvoenja integralne okolinske dozvole za reguliranje okolinskog uinka pogona i postrojenja
iz ovoga sektora, puno manje panje bilo posveivano praenju uticaja na okoli, pogotovo se
to odnosi na potronju (vode, energije, itd.) po proizvodnim procesima i nivoima emisija.
Potronja vode, kao i potronje energije, koje su jedni od najznaajnijih okolinskih problema
u sektoru prerade mesa se trenutno prate samo na ulaznim mjeraima za cijele proizvodne
pogone, uglavnom ukljuujui i pratee urede, restorane za radnike, itd. Dokumentom se
nastojala istai potreba za veim brojem informacija, kako bi se identificirala i prioritetizirala
mjesta gdje su neophodna poboljanja i kako bi se ta poboljanja mogla pratiti (monitoring).
Treba napomenuti da je BiH potpuno otvorena zemlja za uvoz, te se u narednom periodu
ovom aspektu treba posvetiti posebna panja, kao i znaajno pojaati sistem kontrole
prehrambenih proizvoda i sirovina koji se uvoze. Ovo je posebno znaajno sa stanovita
moguih zagaujuih supstanci koje se mogu nai u njima, a mogu imati znaajan negativan
uticaj na okoli/ivotnu sredinu, a posebno na vode.
Imajui u vidu trenutni status sektora prerade mesa u pogledu okoline problematike, mnogim
proizvoaima primjena predloenih tehnika e uvjetovati i velike promjene u njihovom
poslovanju. Naime prelazak sa "end-of-pipe" pristupa u rjeavanju zbrinjavanja otpadnih
tokova na pristupe koji promoviraju odrivi razvoj u sasvim drugi poloaj stavlja
problematiku okolia. Briga za okoli vie nije troak koji treba nastojati svim sredstvima
smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i
boljim financijskim rezultatima ukupnog poslovanja.
Iz ovoga razloga, ali i iz razloga nedostatka adekvatnih podataka, veina predloenih najboljih
raspoloivih tehnika se odnosi na aspekt upravljanja proizvodnim procesima, odnosno dobro
gospodarenje procesom, opremom i resursima. Veina tehnika su, izmeu ostalog, tehnike

18 Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

282
koje se mogu koristiti u cijelom prehrambenom sektoru, bez obzira na koritene procese i
proizvode.
Treba napomenuti da su u izradi dokumenta sudjelovali strunjaci, kako iz nadlenih
ministarstava, tako i iz industrije i konzultantskih kua, to je doprinijelo njegovom kvalitetu.
S druge pak strane, treba imati u vidu kako se radilo o ogranienom obimu dostupnih
informacija, te zbog toga njegovom koritenju treba pristupiti vrlo kritiki i kreativno. Ne
smije se izgubiti iz vida da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim
tehnikama u sektoru prerade mesa nije raspolagala dovoljnom koliinom informacija o
tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite
okolia, te je zbog toga odlueno da se kao opis najboljih raspoloivih tehnika da detaljan opis
tehnika sadranih u EU BREF Dokumentu za sektor hrane i pia. Od navedenih tehnika bi se
za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebale odabrati one koje se
najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se nalaze.
Za kraj potrebno je napomenuti da e ovaj dokument, uvelike oslonjen na EU BREF
Dokument o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia znaajno
doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji sektora prerade mesa u Bosni i Hercegovini sa istim
sektorom u Europskoj uniji, to je i bio jedan od ciljeva Zakona o zatiti okolia/ivotne
sredine.

11 REFERENCE
1. BAS EN ISO 14001 (2006). Environmental management Systems- Requirements with
guidance for use (EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT).
2. BAS EN ISO 9001 (2001).Quality management systems- Requirements (EN ISO
9001:2000, IDT; ISO 9001:2000).
3. BAS EN ISO 22000 (2006/7). Sistem upravljanja sigurnou hrane (Food safety
management Systems- Requirements for any organization in the food chain, EN ISO
22000:2005, IDT; ISO 22000:2005, IDT).
4. Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Rreport.
5. EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC, Official
Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i
2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003.
6. EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje
Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.
7. EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite
98/8/EC, 16/02/1998.
8. EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem
opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976.
9. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni
dokument o opim principima monitoringa.

283
10. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni
dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za obradu/zbrinjavanje
otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.
11. Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija
preuzeta sa interneta.
12. Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje
kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo.
13. NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC
projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.
14. ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja organizacija
po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u organizacijama, Ceteor, Sarajevo
(Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3).

12 RJENIK POJMOVA

Aeracija Bioloki proces prilikom kojeg se uvodi zrak, kako bi se

poveala koncentracija kisika u tenosti. Aeracija moe
biti izvrena uputanjem mjehuria zraka kroz tenost,
prskanjem tenosti u zrak ili mijeanjem tenosti kako
bi se poveala povrinska adsorpcija. Upuhivanje
svjeeg i suhog zraka kroz uskladitene usjeve, kao to
su zrna ita, da bi poveali njegovu teperaturu i/ili
vlanost.
Akvifer Vodonosni sloj stijene (ukljuujui ljunak i pijesak)
koji e obezbijediti vodu u upotrebljivoj koliini za
bunar ili izvor
Anaerobni Bioloki proces koji se dogaa bez prisustva kisika
Analiza ivotnog ciklusa Set tehnika kombiniranih zajedno kao jedna objektivna,
sistematina metoda za identificiranje, klasificiranje i
kvantificiranje tereta zagaenja, utjecaja na okoli, kao i
materijalnih i energetskih resursa vezanih za neki
proizvod, proces ili aktivnost od ideje pa sve do kraja
ivotnog ciklusa.
A/O proces Odgovarajui A/O proces za uklanjanje glavnog toka
fosfora koristi se za kombinovanu oksidaciju ugljika i
uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je
pojedinani sistem rasta suspendovanog mulja koji
kombinuje anaerobne i aerobne dijelove u nizu

284
Asimilacijski kapacitet Sposobnost prirodnog vodnog tijela da primi otpadne
vode ili toksine materije bez tetnih efekata i bez
unitavanja akvatinog ivota
Aseptino Sterilno ili osloboeno bakterijskog zagaenja
Aseptina proizvodnja i Pod aseptinom proizvodnjom i ambalairanjem, pored
ambalairanje termikih tretmana kojim se proizvod podvrgava
(sterilizacija) podrazumjeva se i takav nain
proizvodnje i pakovanja proizvoda da u toku
proizvodnje i punjenja i zatvaranja ambalae proizvod
ne doe u kontakt sa kontaminantima, koji bi mogli
izazvati kvarenje proizvoda.
Azbest Mineralno vlakno koje moe zagaditi zrak ili vodu i
prouzrokovati rak ili azbestozu kada se udahne
Baktericid Supstanca koja se koristi za kontrolu ili unitavanje
bakterija
BATNEEC Najbolje raspoloive tehnike koje ne izazivaju prevelike
trokove. Najbolje raspoloive tehnike, koje su se
pokazale kao profitabilne kada se primjene u
odgovarajui industrijski sektor.
Biocenoze Grupa razliitih organizama koja obrazuje vrsto
integriranu zajednicu. Povezanost izmeu takvih
organizama.
Biodiverzitet Broj i vrsta razliitih organizama u ekolokom
kompleksu u kojem se oni prirodno nalaze. Organizmi
su organizovani na vie nivoa, kretajui se od
kompletnih ekosistema do biohemijskih struktura koje
su molekularni osnov nasljednosti. Prema tome, termin
obuhvata razliite ekosisteme, vrste i gene koji moraju
biti prisutni za zdravi okoli. Veliki broj vrsta mora
karakterisati lanac ishrane, predstavljajui viestruke
odnose grabeljivac-plijen
Biohemikalije Hemikalije koje se ili pojavljuju prirodno ili identino
prirodnim supstancama. Primjeri ukljuuju hormone,
feromone, i enzime. Biohemikalije funkcioniu kao
pesticidi, putem netoksinih, nesmrtonosnih naina
dejstva, naprimjer tako to uzrokuju poremeaje u
reimu parenja insekata, reguliraju rast ili djeluju kao
sredstvo za zatitu
Biorazgradljiv Onaj koji moe biti razgraen fiziki i/ili hemijski
putem mikroorganizama. Naprimjer, mnoge hemikalije,

285
 ostaci hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradljivi.
Biomasa Organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor
energije. Biomasa ukljuuje umske, poljoprivredne
usjeve i otpad, drvo i drvni otpad, ivotinjski otpad,
ubrivo od stoke, brzorastue drvee i biljke, komunalni
i industrijski otpad
CIP sistem Akronim za sistem centralnog industrijskog pranja. To
je praksa ienja rezervoara i posuda, cjevovoda,
opreme za preradu i procesnih linija na nain da voda i
sredstvo za ienje cirkuliraju kroz njih, bez potrebe za
demontaom opreme ili rastavljanjem cijevi.
istija proizvodnja To je kontinuirana primjena cjelovite strategije za
prevenciju zagaivanja, koja se primjenjuje na
industrijske procese, proizvode i usluge, s ciljem
poboljanja ukupne poslovne efikasnosti i smanjenja
rizika po ljudsko zdravlje i okoli. U pogledu
proizvodnih procesa, istija proizvodnja je uteda
sirovina i energije, smanjenje upotrebe tetnih i opasnih
sirovina, te smanjenje koliine i mogue toksinosti
svih emisija i otpada. U pogledu proizvoda, cilj istije
proizvodnje je da smanji negativne utjecaje koje
proizvod moe imati tokom svog ivotnog ciklusa, od
trenutka pripreme sirovine pa sve do njegovog
konanog odlaganja. U sektoru usluga, istija
proizvodnja podrazumijeva voenje brige o okoliu
prilikom kreiranja i pruanja usluga. istija proizvodnja
zahtijeva promjenu naina ponaanja, odgovoran
okolini menadment, te razvijanje tehnolokih
mogunosti. (Okolini program Ujedinjenih nacija
UNEP).
Emisija Emisija u atmosferu, vodu ili tlo, supstanci, vibracija,
toplote ili buke za koju se pretpostavlja da direktno ili
indirektno potie od takastih ili rasutih izvora u
pogonu. (Direktive o Integralnoj prevenciji i kontroli
zagaenja 96/61/EC, 24. septembar, 1996.).

Eutrofikacija Zagaenje vodnog tijela kanalizacijom, ubrivima,

spiranjem sa zemljita, i industrijskim otpadom
(neorganski nitrati i fosfati). Ova jedinjenja podstiu
rast algi, smanjujui sadraj kiseonika u vodi, to
izaziva smrt ivotinja kojima je za ivot neophodan
visok sadraj kiseonika
Fullerova zemlja Mekana, zelenkasto-siva stijena slina glini, ali nema
286
 plastinosti u sebi kao glina. Napravljena je uglavnom
od minerala gline, bogatih montmorilonitom, ali takoer
sadri veliki dio silicija. Njene osobine upijanja ine je
pogodnom za uklanjanje ulja i masnoe.
Gram negativna bakterija Ove bakterije nisu dobile rozu boju prilikom Gram
reakcije. Reakcija zavisi od kompleksnosti elijskog
zida i dugo vremena je sluila za glavnu podjelu
bakterijskih vrsta
HEPA filter Visoko efikasni zrani filter na kojem se taloe lebdee
estice
Herbicid Bilo koja toksina supstanca, koja se najee
upotrebljava za unitavanje neeljenih biljaka, posebno
korova
Imisije Zagaujua materija/koncentracija koja je isputena u
okoli. Mjeri se tamo gdje postoji utjecaj na okoli.
Izmjena procesa Izmjena procesa koji se primjenjuje u poslovanju s
ciljem postizanja bolje efikasnosti. Ovo se odnosi na
poboljanja u utedi vode, energije, materijala, i dr.
izmjenom strategije proizvodnje kako se resursi ne bi
rasipali i kako bi se poveala efikasnost a reducirali
otpadni tokovi.
Izmjena proizvoda Prilagoavanje svojstava i uporabe proizvoda da bi se i
njegov utjecaj na okoli od momenta izrade pa do
konanog odlaganja uzeo u obzir, uz istovremeno to
efikasnije koritenje svih resursa, kao to su energija,
voda, te ostali specifini materijali. Ovo podrazumijeva
smanjenje u koliini ulaznih elemenata koje zahtijeva
izrada proizvoda, te istodobno poveavanje trajanja
uporabljivosti proizvoda (na primjer, sa dijelovima koji
se mogu nanovo koristiti i koji se mogu demontirati, sa
vie funkcionalnim sposobnostima, itd.).
Kaustian Natrijum hidroksid
Koliformne bakterije Mikroorganizmi koji se mogu nai u crijevima ljudi i
ivotinja. Njihovo prisustvo u vodi ukazuje na fekalno
zagaenje i potencijalno opasnu bakterijsku
kontaminaciju mikroorganizmima koji uzrokuju bolest.
Lecitin Bilo koja grupa prirodnih fosfolipida koji su esteri od
fosfatidnih kiselina sa kolinom; odnosno kompletno
fosfolipidi; smjese koje ih sadre komercijalno
upotrijebljene kao emulgatori za hranu itd.

287
Ledena voda Ohlaena voda koja se kasnije upotrebljava za hlaenje
Minimizacija Redukcija i recikliranje na izvoru to dovodi do
smanjenja koliina i tetnosti emisija nastalih u
proizvodnom procesu i uz povoljan balans.
Mjere dobrog gazdovanja. Set ispravnih operativnih postupaka za osoblje, mena-
dment i kontrolu industrijskih aktivnosti, koji stimulira
smanjenje otpada i emisija. Openito, postupci dobrog
gazdovanja mogu se primijeniti sa vrlo malim
trokovima, i sa vrlo brzim povratom investicije. Osim
toga one su vrlo efikasne. U mnogim sluajevima
primjena mjera dobrog gazdovanja zahtjeva promjenu
ponaanja cjelokupnog osoblja, od radnika u pogonima
do menadera, to se postie informiranjem radnika o
poduzetim projektima i predloenim ciljevima, te kad se
ti ciljevi ostvare, dijelei s njim postignute rezultate.
Mreasta korpica Korpica sa finom mreom koja se stavlja na podni
odvod kako bi se sprijeio prolazak vrstih estica u
odvodni sistem i postrojenje za preiavanje otpadnih
voda.
Nus-proizvod Otpad koji se moe direktno koristiti kao sirovina za
drugi proizvod ili se moe koristiti kao zamjena za neki
komercijalni proizvod bez potrebe za dodatnim
tretmanom
Okolina procjena Sveobuhvatna preliminarna analiza problema, uinaka i
rezultata, u okolinom smislu (Odluka Vijea Evrope
br. 1836/93).
Okolina revizija Menadmentski alat koji obuhvata sistematsku,
dokumentiranu, periodinu i objektivnu procjenu
organizacione efikasnosti poduzea, njegovog sistema
upravljanja i sredstava iskoritenih za zatitu okolia.
Ono omoguava menadmentu kontrolu svih postupaka
koji mogu uticati na okoli i omoguava procjenu
okoline politike poduzea. (Odluka Vijea Europe br.
1836/93)
Okolino dijagnosticiranje i Procjena mogunosti za smanjenje otpada i emisija koje
definiranje mogunosti za su nastale kao posljedica specifinih industrijskih
smanjenje zagaivanja aktivnosti.
(MOED)

Oneienje Proces zaprljanja ili zaepljenja, npr. u kojem se

neeljena strana tijela nagomilavaju na dnu filtera ili

288
 sredstvu za izmjenu jona, to dovodi do zaepljenja
pora i povrine gornjeg sloja, sprjeavajui ili
usporavajui funkcioniranje dna filtera. Zaprljanje
izmjenjivaa toplote se sastoji od nagomilavanja
prljavtine ili drugih materijala na zidu izmjenjivaa
toplote, uzrokujui koroziju, neravnine i konano
dovodei do smanjene efikasnosti.
Opasni otpad Otpad koji je eksplozivan, zapaljiv, lako ishlapljiv,
iritantan, opasan, toksian, kancerogen, zarazan,
teratogen, mutogen, ekotoksian; supstance preparati
koji isputaju toksine i vrlo toksine plinove kad dou
u kontakt sa zrakom, vodom ili kiselinom; supstance i
preparati koji se prilikom unitavanju pretvaraju u neku
drugu supstancu u bilo kojem od spomenutih medija,
npr. procjedna voda sa deponije sa ranije spomenutim
karakteristikama. (Direktiva 91/689/EC).
Ostwaldov dijagram Ostwaldov dijagram sagorijevanja daje grafiki prikaz
saogrijevanja za teoretski odnos izmeu proizvoda sagorijevanja
ugljikovodika.
On prikazuje meusobni odnos izmeu CO2, O2, CO i
odnos, odnosno omjer zrak-gorivo. Sa ovim je mogue
odrediti CO i odnos zrak-gorivo, ako su vrijednosti CO2
i O2 poznate.
Otpad Supstanca ili stvar koja je odbaena, ili koju osoba u
ijoj je svojini namjerava ili mora odbaciti.
Otpadni tokovi Emisije otpada u bilo kojem fizikom stanju
(plinovitom, vrstom, tenom) ili u bilo koji recipijent
(voda, tlo, zrak).
Pasterizacija Pasterizacija je nain konzerviranja hrane, gdje se
proizvod zagrijava na temperaturu do 85 oC, u toku
odreenog vremena, i na taj nain se unitavaju
mikroorganizmi koji mogu da prouzrokuju kvarenje
hrane. Ovim postupkom se produava vijek odrivosti
proizvoda za neko krae vrijeme. Vrijeme pasterizacije i
temperatura su razliiti i podeavaju se prema
proizvodu.
Pesticidi Bioloka, fizika i hemijska sredstva koja se
upotrebljavaju radi unitavanja tetoina. Praktino,
termin pesticidi se najee upotrebljava za hemijska
sredstva. Razliiti pesticidi su poznati kao insekticidi,
herbicidi, nematicidi, fungicidi, rodenticidi, itd.,
sredstva protiv insekata, nematoda, gljivica, korova

289
 odnosno glodara.
PhoStrip proces (proces za Proces za uklanjanje sporednog toka fosfora, dio od
uklanjanje fosfora) povratnog aktivnog mulja se preusmjerava do
anaerobnog bazena za uklanjanje fosfora.
Poetna okolina dijagnoza Vidi okolinu procjenu.

Pogaa Karbonatna suspenzija nakon koncentracije na

Pregrada
Prevencija
Primarno pakovanje
Proces sa aktivnim muljem
Promjene tehnologije.
Re vrijednost (Reynoldsov Reynoldsov broj je odnos inercijalnih sila, kao to je to
broj)
Redukcija zagaivanja na To je bilo koja izmjena u procesu, proceduri, sastavu
mjestu nastanka
filterskim presama do oko 70% suhe tvari, npr. sa
nataloenim kalcijum karbonatom
Ploa koja sprjeava ili regulie tok fluida
Set mjera usmjerenih na izbjegavanje stvaranja
otpadnih tokova, ili njihovo reduciranje, reduciranje
opasne supstance ili zagaivaa koji taj otpad sadri.
Pakovanje u direktnom kontaktu sa proizvodom.
Bioloki tretman otpadne vode kojim bakterije, koje se
snabdijevaju organskim otpadom, cirkuliu
kontinuirano i dolaze u kontakt sa organskim otpadom u
prisustvu kisika kako bi se poveala brzina razlaganja
Izmjene u procesu ili opremi s ciljem smanjivanja
nastanka otpada na izvoru. Ove se izmjene mogu
promatrati od sasvim malih promjena koje se mogu
implementirati sa malim trokovima i za svega nekoliko
dana, pa sve do izmjena procesa, to zahtijeva daleko
vee trokove. Takve promjene mogu ukljuivati:
promjene proizvodnog procesa, zamjenu opreme,
slijeda radnji, automatizaciju, promjenu uvjeta
proizvodnih procesa (zapremina, temperatura, pritisak,
vrijeme zadravanja, itd.), novu tehnologiju
(elektronsko slanje podataka, automatizacija,
biotehnologija, itd.).
opisano drugim Newtonovim zakonom kretanja, prema
silama otpora (sile uslijed viskoznosti). Ukoliko je
Reynoldsov broj visok, inercijalne sile dominiraju,
rezultirajui turbulentnim tokom. Ukoliko je nizak,
dominiraju sile otpora, to rezultira laminarnim tokom.
proizvoda ili zamjena sirovina koja dovodi do
smanjivanja zagaivanja na mjestu njegovog nastanka

290

Sankeyov dijagram
Sekundarno pakovanje
Sistem okolinskog upravljanja
po koliini i/ili potencijalnoj tetnosti u proizvodnom
procesu ili fazama koji prate proizvodni proces.
Dijagrami koji se koriste za prikazivanje tokova kroz
sistem, npr. za prikazivanje tokova mase i energije
Pakiranje zamiljeno na nain da sadri nekoliko
primarnih pakiranja odreenog proizvoda bez obzira da
li se kao takvo prodaje krajnjem potroau ili slui za
nadopunjavanje polica u prodavnicama; moe se
odstraniti sa proizvoda bez da se narue njegove
karakteristike.
Bilo koji sistem implementiran u poduzeu s ciljem
organiziranja i kontrole njegovog okolinog upravljanja.

Sistem okolinskog upravljanja Sistem koji omoguava dobrovoljno uee

i raunanja industrijskih poduzea u cilju procjene i unaprjeenja
uinaka koje njihove industrijske aktivnosti imaju na
okoli, te u isto vrijeme primjereno informiranje
javnosti. (Odluka 1836/93 Vijea Evrope).
Smee Otpad ili otpadne frakcije bez ikakve vrijednosti.

Stanje Dovesti u eljeni oblik ili stanje.

Talog Sediment od vina, piva ili neke druge tekuine
Tercijarno pakovanje Pakovanje zamiljeno na nain da se olaka rukovanje i
transport veeg broja proizvoda, ili grupiranih
pakovanja, da bi se sprijeilo oteivanje uslijed
fizikog rukovanja i transporta.
Termika otpornost (K/W ili Termika otpornost izolacionih materijala je R-
OC/W) vrijednost (komercijalna jedinica koja se koristi za
mjerenje efikasnosti termike izolacije) podijeljena sa
debljinom materijala izraenom u metrima
Tretman na kraju procesa Tretman otpadnih tokova nie od mjesta njihovog
nastanka u procesu proizvodnje, s ciljem
kondicioniranja prije konanog odlaganja.
Van der Wallsove sile Sile koje postoje izmeu molekula iste supstance. Ove
sile su puno slabije od kemijskih sila, te ih sluajne
temperaturne promjene oko sobne temperature obino
mogu prekinuti. Sile jedino funkcioniraju kada se
molekule gibaju veoma blizu jedna drugoj, tokom
291
 sudara ili bliskih promaaja
Voda filtrirana kroz obalu Rijena voda zahvaena van rijenog korita
Vraanje u upotrebu Ponovna upotreba otpada u istom proizvodnom pogonu
gdje je nastao, bilo da e se koristiti u istoj proizvodnoj
liniji ili u nekoj drugoj.
Vrjednovanje Procedure koje omoguavaju eksploataciju resursa koji
se nalaze u otpadu bez rizika po ljudsko zdravlje i bez
upotrebe metoda koje su opasne za okoli.
Zamjena sirovina Zamjena sirovina sa onim koje su manje toksine ili
koje se mogu koristiti u manjim koliinama, a koji
imaju ista upotrebna svojstva kao prvobitno koritene
sirovine ili pomoni proizvodi koji imaju znaajan
utjecaj na okoli

292
PRILOG I.

293
PRAVNI OKVIR
Propisi koji reguliraju djelatnost prerade mesa
Osnovni propisi kojima se regulie poslovanje privrednih drutava koja se bave djelatnou
prerade mesa su:
Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02),
Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br.
11/01),
Zakon o preduzeima RS (Slubeni glasnik RS, br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03 i 97/04,
34/06),
Zakon o radu (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00, 29/03),
Zakon o radu RS (Slubeni glasnik RS, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03),
Zakon o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.07/00),
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, br. 9/05),
Zakon o zatiti potroaa u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 17/02),

Djelatnost prerade mesa kontrolira se i specifinom, veoma detaljnom i sveobuhvatnom

legislativom, koja ukljuuje i:

Zakon o veterinarstvu u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 34/02),

Pomenuti zakon je kroz l. 8., 27., 29., 30. i 31 regulisao problematiku, kad se radi o
objektima koji proizvode animalnog porijekla, na nain da ovakva vrsta objekata ne smije
poeti sa radom dok nije prola proces registracije kod nadlenog organa. Propisana je
kompletna procedura od izgradnje i rekonstrukcije pa do procedure same registracije objekta
koja se sastoji od podnoenja zahtjeva subjekta nadlenom dravnom organu za registraciju
objekta uz prethodno pribavljenu saglasnost od istog organa na usklaenost projektne
dokumentacije sa propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima za dotini objekat. Potom
nadleni organ formira strunu komisiju za pregled objekta, koja na osnovu odredaba Odluke
o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje ivotinja, obradu preradu i
uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH broj: 27/05) ocjenjuje
objekat po pitanju izgradnje, procesne opreme, naina rada, higijene, strunog kadra i
samokontrole. Potom komisija daje miljenje o udovoljavanju uslova na osnovu kojeg se
izdaje rjeenjem kojim se odobrava pojedinani asortiman proizvodnje, podruje trgovanja i
dodjeljuje se veterinarski kontrolni broj. Objekat koji je proao pomenutu proceduru smije
prometovati svojim proizvodima u skladu sa izdatim rjeenjem.
Takoe, ovaj zakon je l. 42., 43. i 44. propisao obaveze i dunosti u vezi zatite i ouvanja
ivotne sredine na nain da su sva pravna i fizika lica duna da spreavaju zagaenje okoline
i dejstva tetna po zdravlje, koja mogu da nastanu uzgojem, proizvodnjom, preradom,
trgovinom i upotrebom ivotinja, proizvoda, prehrambenih proizvoda, sirovina, stone hrane i
otpadaka. Propisana je i obaveza potivanja propisa o ouvanju okoline kad se radi o
otpatcima i otpadnim vodama. Ovom zakonom je propisan postupak sa uginulim ili ubijenim
ivotinjama i ivotinjskim nus proizvodima koji nisu namijenjeni za ljudsku ishranu. Naime
uginule ili ubijene ivotinje i ivotinjske nus proizvode je potrebno preraditi, obraditi ili

294
unititi u objektima za preradu, obradu ili unitenje otpadaka ivotinjskog porijekla. Mora se i
na propisan nain ovaj otpad sakupljati i prevoziti. Objekat za preradu otpada mora imati
prostorije za obdukciju tj. postmortalno utvrivanje uzroka uginua i mora biti pod
veterinarskom nadzorom. Detaljnije uslove o prijavi uginua, transportu, tretiranju
ivotinjskih otpadaka, preradi i uslove za objekte i objekte za obdukciju, preradu i spaljivanje,
propisuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na prijedlog Ureda za
veterinarstvo BiH. Naalost, ovaj provedbeni akt jo nije propisan od nadlenih institucija a
trebao bi biti usklaen sa Uredbom (EZ-a) 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijea od 03.
oktobra 2002. godine kojom se utvruju sanitarni propisi vezani za ivotinjske nusproizvode
koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani. Da rezimiramo, generalno, uginule ili ubijene
ivotinje i ivotinjski nusproizvodi se moraju obraditi preraditi ili unititi u objektima za tu
namjenu i koji su odobreni od nadlenog tijela.

Zakon o veterinarstvu (Slubene novine FBiH, broj 46/00),

Zakon o veterinarstvu, koji se primjenjuje na teritoriji Federacije BiH, svojim odredbama (l.
18., 19., 20., 21., 22., 25. i 30.) skoro identino regulie oblast rada objekata koji proizvode
animalne proizvode kao i Zakon o veterinarstvu u BiH.
Ovaj zakon za razliku od Zakona o veterinarstvu u BiH nije na jednom mjestu obradio
problematiku zatite okolia nego je obradio kroz mnotvo lanova preteno pozivajui se na
okolinske propise. Meutim, odredbe na skoro identian nain propisuju dunosti i obaveze u
zatiti i ouvanju ivotne sredine. U ovome zakonu je i data definicija pojma veterinarska
zatita okolia koja je definisana kao: postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno poduzimati
tijekom uzgoja, dranja, postupanja i zatite zdravlja ivotinja; tijekom obrade, prerade,
skladitenja i prometa proizvoda ivotinjskog podrijetla i utilizacije leina, konfiskata,
nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih ivotinjskih materija, ija je svrha sprjeavanje
zagaivanja okolia; Veterinarsku zatitu okolia u ovom zakonu su regulisali slijedei l. 2.,
6., 7., 13., 18., 19., 22., 25., 30., 91., 134. i 135.

Odluku o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje ivotinja, obradu

preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj
27/05).
Zakon o standardizaciji BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 19/01),
Pravilnik o nainu utovara, pretovara i istovara poiljki ivotinja, proizvoda, sirovina i
otpadaka ivotinjskog porijekla, uvjetima koje mora da ispunjava prijevozno sredstvo,
higijensko-tehnikim uvjetima koje mora ispunjavati poiljka i obrascu uvjerenja o
zdravstvenom stanju poiljke (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i 13/94, Slubeni list
SFRJ, broj 69/90),
Odluka o nainu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole ivotinja prije
klanja i proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj 82/06),
Pravilnik o kvalitetu mesa stoke za klanje (Slubeni list, broj 2/92 i 13/94 Slubeni
list SFRJ, broj 34/74, 26/75, 13/87 i 1/81)
Odluka o uvjetima uvoza i provoza ivih ivotinja, proizvoda i namirnica ivotinjskog
porijekla, lijekova, stone hrane i otpadaka u Bosnu i Hercegovinu (Slubeni glasnik
BiH, broj 17/04)

295
 Pravilnik o nainu i uvjetima sprovoenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i 13/94, Slubeni list SRBiH, broj
31/77),
Pravilnik o preduzimanju stalnih zatitnih mjera protiv mikroorganizama, insekata i
glodara (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i 13/94; Slubeni list SR BiH broj: 23/78),
Pravilnik o nainu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze poiljke
ivotinja, ivotinjskih proizvoda, sirovina i otpadaka (Slubeni list R BiH broj: 2/92
i 13/94; Slubeni list SFRJ, broj 59/77),
Pravilnik o nainu nekodljivog uklanjanja ivotinjskih leeva i otpadaka ivotinjskog
porijekla (Slubeni list RBiH br.2/92 i 13/94; Slubeni list SFRJ, broj 53/89),

Ovim pravilnikom, koji je jo uvijek na snazi, se regulie naini nekodljivog uklanjanja

ivotinjskih leeva i otpadaka ivotinjskog porijekla. Nain na koji je regulisano
nekodljivo uklanjane je odlaganje u jame grobnice i zakopavanje na stona groblja i
utilizacija tj. kafilerijska prerada otpada koja je namijenjena ishrani ivotinja. Meutim,
od kako je doneen ovaj pravilnik pa do danas desile su se jako velike promjene u nainu
zbrinjavanja ivotinjskih leeva i otpadaka ivotinjskog porijekla. Naime postojei
europski propisi su zabranili da se ova vrsta otpada na bilo koji nain zakopava u zemlju,
sa par izuzetaka koji se odnose na uginule kune ljubimce i kad je otpad nastao u jako
udaljenim podrujima pa se moe spaliti i zakopati na licu mjesta, kao i u sluajevima
kada se radi o izbijanju naroito opasnih zaraznih bolesti pa nadleni organ zabrani prevoz
do spalionice ili objekta za preradu pa se to mora uraditi na licu mjesta. Takoe u
proteklom periodu desile su se dvije svjetske krize vezane za ishranu ivotinja. Kao
najznaajnija je pojava kravljeg ludila (bovina spongiophormna ecephalopatija BSE) a
uzrok pojave oboljenja je ishrana goveda mesno-kotanim branom tj. proteinima
animalnog porijekla. Posljedica toga je zabrana ishrane veine ekonomskih vrsta ivotinja
hranom animalnog porijekla u EU, a kod nas svih ivotinjskih vrsta koje se koriste u
prehrani ljudi. Trenutna situacija je da su kapaciteti za obradu, preradu i spaljivanje otpada
minorni tj. ravni nuli i da se u Bosni i Hercegovini na najprimitivniji nain rukuje sa
animalnim otpadom. Otpad se ili odvozi sa komunalnim otpadom ili zakopava se na razne
naine ili se odvozi i baca na udaljena mjesta. Iz naprijed navedenog je evidentno da su
odredbe ovog pravilnika zastarjele i da je potrebno pristupiti izradi novog pravilnika kako
je i naprijed navedeno ne samo u cilju zatite ivotne okoline ve i u cilju zatite zdravlja
ivotinja i ljudi.

Pravilnik o uslovima obavljanja poslova dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i

radioloke dekontaminacije (Slubene novine FBiH, broj 42/01)
Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uslovima kojima moraju udovoljavati objekti za
sakupljanje, konzerviranje, skladitenje i promet sirove koe, krzna, vune i dlaka
ivotinja (Slubene novine FBiH, broj 21/02),
Odluka o praenju rezidua odreenih tvari u ivim ivotinjama i u proizvodima
ivotinjskoga porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj 1/04)
Odluka o uvjetima i trajanju karantina za uvezene ivotinje (Slubeni glasnik BiH,
broj 54/04)
Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe
(Slubeni list RBiH, br.2/92 i 13/94-Slubeni list t SFRJ, broj: 53/91),

296
 Zakon o zdravstvenom nadzoru ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe
(Slubeni list R BiH broj:2/92 i 13/94- Slubeni list SR BiH broj:43/86),
Pravilnik o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati
ivotne namirnice u prometu (Slubeni list RBiH, br.2/92 i 13/94-Slubeni list
SFRJ broj: 45/83),
Pravilnik o uvjetima pod kojima se mogu stavljati u promet i upotrebljavati voda za
pie, ivotne namirnice i predmeti ope upotrebe kontaminirani radioaktivnim
materijama (Slubeni list R BiH, broj: 2/92 i 13/94- Slubeni list SFRJ, broj
32/79),
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i
13/94, Slubeni list SFRJ, broj 3 3/87),
Pravilnik o posebnoj radnoj odjei i obui lica koja rade u proizvodnji i prometu
ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe (Slubeni list RBiH broj 2/92 i 13/94-
Slubeni list SR BiH, broj 25/87),
Uputstvo o nainu uzimanja uzoraka za vrenje analiza i superanaliza namirnica i
predmeta opte upotrebe (Slubeni list RBiH, broj 2/92 i 13/94,Slubeni list SFRJ,
broj: 60/78),
Nakon donoenja Zakona o hrani na nivou drave BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04),
kojim se ureuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa i
formiranja Agencije za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, stvorio se pravni osnov za
donoenje provedbenih propisa, te drugih posebnih propisa, koji se odnose na hranu, osobito
na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, a koji e obuhvatiti sve faze proizvodnje,
prerade, obrade i distribucije hrane. Provedbenim propisima utvrdie se zahtjevi koji se
odnose na: obaveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitet, klasifikaciju,
kategorizaciju i naziv hrane, senzorska svojstva i sastav hrane, vrstu i koliinu sirovina,
dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, tehnoloke postupke koji
se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, metode uzimanja uzoraka i analitike metode
radi kontrole kvaliteta hrane, dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na
deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa, mogunost sljedivosti hrane, sistem
samokontrole, hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane proizvode i dr.
Na temelju Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj
34/02), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donijelo je Odluku o provedbi obaveznih mjera u
odobrenim objektima radi smanjenja mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih
proizvoda i ostalih proizvoda ivotinjskog porijekla namijenjenih prehrani ljudi (Slubeni
glasnik BiH broj 8/05), kojom je propisana obaveza uspostave kontrole procesa proizvodnje
na temelju primjene sustava "analize opasnosti i kontrole kritinih toaka" (HACCP-od engl.-
Hazard Analysis and Critical Control Points) u procesima proizvodnje i prerade mesa i ostalih
proizvoda ivotinjskog podrijetla (namirnice ivotinjskog podrijetla) namijenjenih za
prehranu ljudi. Navedena Odluka elaborira problematiku uspostave kontrole procesa
proizvodnje u odobrenim objektima za klanje ivotinja, obradu i preradu te uskladitenje
proizvoda ivotinjskog podrijetla, na temelju primjene sustava HACCP-a u cilju smanjenja
moguih mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda
ivotinjskog podrijetla kao i odreenih obaveza vlasnika objekata u provedbi naela sustava
HACCP u proizvodnim procesima, te ostale obaveze u smislu izrade i provedbe standardnih
sanitacijskih operativnih postupaka (SSOP).

297
Naprijed navedeno znai da subjekti koji proizvode sirovine i proizvode animalnog porijekla
u Bosni i Hercegovine imaju zakonsku obavezu uspostaviti HACCP sistem u procesu svoje
proizvodnje.

Propisi iz oblasti zatite okolia/ivotne sredine

Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te
Brko Distrikta.
U FBIH nadlenost po pitanju zaite okolia i voda podijeljena je izmeu entitetskih i
kantonalnih nadlenih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (lan 2. uz lan 3. Glave III) ovlasti
federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekoloka politika, te iskoritavanje prirodnih
bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajedniki, zasebno ili na nivou kantona koordinirano
od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj
od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na podruju FBiH). U nastavku se daju relevantni
propisi na nivou entiteta i Brko distrikta iz oblasti zatite okolia/ivotne sredine. Ovdje se
ne prezentiraju propisi na na kantonalnom nivou.
Relevantni propisi u FBiH, a koji se tiu razmatranog sektora prerade mesa su:
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubene novine
FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i
kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada
(Slubene novine FBiH, br. 92/07)
Pravilnik o registru zagaivanja i postrojenjima (Slubene novine FBiH, br. 82/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne
vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik
(Slubene novine FBiH, br. 50/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon
preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene
novine FBiH, br. 50/07),
Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 46/07)
Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine FBiH, br. 43/07)
Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BIH (Slubene
novine FBiH, br. 41/07),
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine
FBiH, br. 38/06),
Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone
i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH, br. 68/05),

298
 Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine
FBiH, br. 68/05)
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubene novine FBiH, br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH,
br.12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br.
12/05),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene
novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listam (Slubene novine FBiH, br. 09/05),
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH, br. 09/05),
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH, br.
09/05),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04),
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o graenju (Slubene novine FBiH, br. 55/02)
Zakon o prostornom ureenju (Slubene novine FBiH, br. 52/02),
Zakon o koncesijama (Slubene novine FBiH, br. 40/02)
Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita
voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 32/01),
Uredba o koncesijama na vodama i javnom vodnom dobru (Slubene novine FBiH,
br. 08/00),
Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Slubene
novine FBiH, br. 35/98),
Zakon o upravnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 2/98),
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, br.29/97),
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubene novine FBiH, br. 20/90),
Pravilnik o posebnom reimu kontrole djelatnosti koje ugroavaju ili mogu ugroziti
sredinu (Slubeni list SRBH, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88).

299
U RS nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu entitetskih i
optinskih nadlenih organa vlasti.
Relevantni propisi u RS su:
Pravilnik o metodologiji i nainu voenja registra postrojenja i zagaivaa (Slubeni
glasnik RS, br.92/07),
Uredba o nainu sudjelovanja u javnosti u upravljanju vodama (Slubeni glasnik RS,
br. 35/07),
Zakon o zatiti ivotne sredine-Preieni tekst (Slubeni glasnik RS, br. 28/07),
Odluka o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova (Distrikta) i slivova na teritoriji
RS-a (Slubeni glasnik RS, br. 98/06),
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i
kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu
sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik RS, br.
118/05),
Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br.
118/05),
Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota(Slubeni
glasnik RS, br. 94/05),
Pravilnik o transportu opasnog otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni
glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 90/06),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS,
br. 39/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br.
39/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje
(nominalne termalne snage manje, jednak ili vee od 50 MW) (Slubeni glasnik RS,
br. 39/05),
Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni glasnik RS, br. 112/06),
Zakon o ureenju prostora (Slubeni glasnik RS, br. 84/02, 112/06),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
300
 Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o Fondu za zatitu ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 51/02),
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik RS, br. 25/02),
Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Odluka o visini vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 29/98, 4/99,
6/00, 55/01, 49/02),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao
osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik RS, br. 42/01),
Uputstvo o nainu, postupku i rokovima obraunavanja i plaanja optih i posebnih
vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 27/01),
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 18/99, 58/01, 62/02),
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik RS, br. 11/95, 51/02)
U Brko Distriktu nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu
nadlenih odjeljenja u Vladi BD.
Relevantni propisi u Brko Distriktu BiH su:
Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatora za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na
ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad
samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br
30/06),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagadjujuih materija u vazduh
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.30/06),

301
 Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH,
br.30/06),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za sagorjevanje
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o monitoringu emisija zagadjujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.
30/04)
Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04),
Zakon o prostornom ureenju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 09/03,
23/03, 15/04),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 25/04),
Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.25/04),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04),
Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 3/00,
9/02).
Propisi vezani za nesree velikih razmjera i akcidentne situacija
Svi pogoni i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojima su opasne supstance prisutne u
koliinama iznad koliina navedenih u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i
puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04, lan 10
i 11), Uredbi o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06, lan 6 i 7) i Pravilniku o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/06, lan 7 i 8) ovih podzakonskih akata
spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesree veih razmjera i za njih nadlena
entitetska ministarstva i odjeljenje u Brko Distriktu izdaju okolinsku/ekoloku dozvolu.
Mjeavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladitima trebaju biti tretirane
na isti nain kao i iste supstance pod uslovom da ostaju u okviru granica koncentracija koje
su odreene na osnovu njihovih svojstava u spomenutim lanovima ovih podzakonskih akata
(lan 11, 7 i 8).
Izvjetaj o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutranji plan intervencije
su duni pripremiti operatori svih pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojim su
opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Prilogu Pravilnika o
sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju
unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br. 68/05) koji ine
sastavni dio ovog podzakonskog akta.
Odredbe ovog podzakonskog akata koje se odnose na plan sprjeavanja nesrea veih
razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama duni su pripremiti i operatori pogona i
postrojenja, ukljuujui skladita, iz lana 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i

302
puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Federacije BiH,
br.19/04). Operator pogona i postrojenja u FBiH je duan Unutranji plan intervencije
dostaviti Federalnoj/Kantonalnoj upravi civilne zatite.
Izvjetaj o stanju sigurnosti treba da sadri najmanje:
Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera;
Opis lokacije pogona i postrojenja;
Opis pogona i postrojenja;
Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjere prevencije,
Mjere zatite i plan intervencije kojima se sprjeava irenje posljedica nesree.
Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvruje organizaciona struktura, podjela odgovornosti,
razrauju procedure, procesi i vri raspodjela resursa u cilju sprjeavanja nastanka nesrea
velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi donoenjem Plana sprjeavanja
nesrea veih razmjera a koji treba da sadri sljedee podatke: (i) organizacionu strukturu i
kadrove, (ii) identifikaciju i evaluaciju nesrea veih razmjera, (iii) kontrolu rada pogona i
postrojenja, (iv) upravljanje promjenama u radu postrojenja, (v) plan upravljanja u
izvanrednim situacijama, (vi) praenje djelotvornosti (monitoring), te (vii) audit i kontrolu.
Unutranjim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga
pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Spoljnim planom intervencije se
definiu mjere koje je potrebno poduzeti izvan kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree
veih razmjera.
Akcidentna situacija u osnovi predstavlja pojavu neoekivanog ili nedozvoljenog dogaaja.
Akcidentne situacije u pogonima za preradu mesa predstavljaju pojavu velike emisije, poara
ili eksplozije nastale kao rezultat neplanskih dogaanja u okviru neke industrijske aktivnosti,
koja ugroava ljude i okoli/ivotnu sredinu, u okviru ili van granica preduzea, i to
ukljuujui jednu ili vie zagaujuih materija. Moguu akcidentnu situaciju moe proizvesti
neadekvatan rad rashladnog postrojenje koje kao rashladni medij koriste amonijak (npr.
poputanje ventila na spremniku to ima za posljedicu isticanje amonijaka i sl.).
Uslove i stanje zatite na radu, zatite od poara, kao i zatite i spaavanja ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i dugih nesrea. te tehniko-tehnoloka uputstva za siguran rad definiu
Zakoni o zatiti na radu (Slubeni list SRBiH, br. 22/90, Slubeni glasnik RS, br. 26/93,
14/94, 21/96 i 10/98; Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.31/05, 35/05), Pravilnik o
nainu i postupku vrenja periodinih pregleda i ispitivanja iz oblasti zatite na radu
(Slubeni list SRBIH, br.02/91), Zakoni o zatiti od poara (Slubeni list SRBIH, br.
15/87, 36/90,3/93; Slubeni glasnik RS, br. 16/95, 16/02 i 2/05, Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.9/06), Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 39/03, 22/06), Uredba o sadraju i nainu izrade
planova zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br.
23/04), te Zakon o civilnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br.26/02, 39/03).
Prilikom projektovanja i izgradnje objekata za uskladitenja odreenih supstanci, te stabilnih
sudova pod pritiskom, a koji se koriste u sektoru prerade mesa, potrebno je pridravati se
zahtjeva sljedeih vaeih propisa i normi za ove objekte i sudove:
Pravilnik o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladitavanju i
pretakanju ukapljenog plina (Slubeni list SFRJ, br. 24/71),
Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne zatvorene posude za komprimirane,
tekue i podtlakom otopljene plinove (Slubeni list SFRJ, br. 24/71),

303
 Karakteristike opasnih i zapaljivih gasova, tenosti i isparljivih tenosti i supstanci
JUS Z. CO. 010, 1979 (Slubeni list SFRJ, br 31/79),
Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom (Slubeni list
SFRJ, br. 16/83),
JUS H.F1.016 . ugljendioksid gasoviti Tehniki uslovi (Slubeni list SFRJ, br.
56/86),
JUS M.E2.516 stabilni sudovi pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list
SFRJ, br. 57/89),
Pravilnik o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih sudova pod pritiskom
za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 39/90), sa komentarom,
Pravilnik o tehnikim normativima za pregled i ispitivanje stabilnih sudova pod
pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 76/90), sa komentarom.
Meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora
Osim vaee zakonske regulative BiH i meunarodnih standarda kojima se obezbjeuje
osiguranje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, u narednom periodu svi proizvoai
iz prehrambenog sektora BiH, pa i sektora prerade mesa e biti u obavezi da odgovore
meunarodnim zakonskim regulativama iz ove oblasti :
FAO/WHO CODEX Alimentarius,
Council Regulation EC 1881/2006 Maximum levels for certain contaminants in
foodstuffs ,
Council Directive , No. 93/43/EEC Directive on the Hygiene of Foodstuffs.
Vezano za meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora prema direktivama EU, a
kojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodama i zrakom, od stratekog znaaja su
sljedee direktive:
Direktiva o otpadu 2006/12/EC,
Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 91/692/EC i Uredbom EC 807/2003,
Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003,
Direktiva o deponijama 99/31/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom EC
1882/2003,
Direktiva o spaljivanju otpada 200/76/EC,
Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 75/439/EEC,
Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu 2002/96/EC,
Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom
94/31/EC i Uredbom EC 166/2006,
Okvirna Direktiva o kvalitetu zraka 96/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Uredbom 1882/2003/EC,
Direktiva o graninim vrijednostima SO2, NO2, NOx, lebdeih estica i Pb u zraku
99/30/EC;
Direktiva o ozonu 2002/3/EZ,
Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC koja je izmijenjena i dopunjena Odlukom
2455/2001/EC,
Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EC,
304
 Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EC,
Direktiva Vijea 99/32/EC EZ o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima do
31.12.2011. godine,
Direktiva 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva,
Direktiva 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i
emisijama CO2 kod prodaje novih putnikih vozila,
Direktiva 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata odreenih javnih i
privatnih projekta na okoli, kako je ona dopunjena Direktivom Vijea 97/11/EC od
3. marta 1997. godine i Direktivom 2003/35/EC Evropskog parlamenta i Vijea od
26. juna 2003. godine,
Direktiva 1999/32/EC od 26. aprila 1999. godine o smanjenju sadraja sumpora u
odreenim tenim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/EEC,
Direktiva 85/337/EEC o ocjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na
okolinu,
Direktiva 1996/62/EC o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka
Direktiva 1999/30/EC o graninoj vrijednosti SO2, NOx, NO2, vrstih estica i
olova u zraku,
Regulativa 1836/93/EEC postavlja eko-upravljanje i eme audita za industrijske
kompanije koje nastoje da promoviu unapreenje okolia/ivotne sredine. ema
zahtjeva od postrojenja da:
o uspostave i implementiraju politiku, programe i sisteme upravljanja,
o kontroliu proizvodnju,
o obezbijede izvjetaje za javnost o uticaju proizvodnje na ivotnu sredinu.
Ovo se odnosi na industrijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju energije i
recikliranje i moe se proiriti na druga postrojenja. Uesnici moraju preduzeti
sljedee korake:
o usvojiti okolinsku politiku-ona bi trebala ukljuiti zadovoljenje regulativnih
instrumenata, nastavak unapreenja okolia/ivotne sredine i smanjenja
negativnog uticaja na okoli/ivotnu sredinu;
o pregled postrojenja prema propisima o okoliu/ivotnoj sredini;
o uvoenje ekolokih programa i sistema upravljanja okoliom/ivotnom
sredinom;
o pripremanje ekolokih izvjetaja dostupnih javnosti, koji bi ukljuili detalje o
uticaju postrojenja na okoli/ivotnu sredinu;
o sprovoenje verifikacije ekolokih izvjetaja preko nezavisnih verifikatora
akreditovanih putem dravnih akreditovanih sistema.
Meunarodni standardi
Odreeni standardi primjenjivi u sektoru prerade mesa nisu obavezujui, ali organizacijama
koje ih implementiraju daju izvrstan alat za upravljanje kvalitetom svojih procesa i proizvoda,
ukljuujui zatitu potroaa i okolia/ivotne sredine.
Organizacije koje se bave preradom mesa mogu usvojiti, implementirati i certificirati sljedee
sisteme upravljanja:
Sistem upravljanja kvalitetom prema meunarodnom standardu ISO 9001.
Sistem okolinskog upravljanja prema meunarodnom standardu ISO 14001.
305
 Sistem upravljanja sigurnou hrane (HACCP sistem) prema meunarodnom standardu
ISO 22000 ili prema ALI-NORM 93/13, Anex 2 - Codex Alimentarius.
Svaki od njih se moe implementirati ponaosob ili kao sastavni dio integriranog sistema
upravljanja organizacije.

306