t hnomon PULA.

YUGOSLAVIA
@r:---- - - - - - - --,

SOLARN
IE APARATI
ENE R G I JA SUN C A J E U V A SI M RU KA M A
Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.

Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg

ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv

cists i besplatna energija sunca u
izvor - sunceva energija nsslm je rukama.
d svih solarnih sistema najekonornicni

O . ji su oni za pripremu topla vode . U pul

skom TEHNOMONTU na tom je podru

cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je
bogat a potrainja stalno raste .
Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20 2 3
posto uz novosti, promjene i nadopune sistema
nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam
pova i turistickih naselja, od Kanfanara do Dub
rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih
uredaja ovog proizvodaca,
TEHNOMONTOV salami sistern THERMOSOLE za pripremu topIe vade.
Trenutna je novost masovna proizvodnja
novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i
prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i
cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn
spojem pa se lagano vade i demontiraju . Jasno, u kompletu je i
toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up
SOLARNI MODUL SM15
ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju.
kornpektni sklop koji sadl ii
TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so ekspanzijsku posudu,
larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi clfk ulacijsku crpku, sigurn osni
ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER von til, zasune, nepovratni vontil,
MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju stn vim: za punjenje i prainj onje
potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT W dva termometra i manometar.
50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene Svu je spojeno a prikljuCCI su
c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1 /oIC) 25 (0 I")
rr.oze raditi i pri visim temperaturama.
Kompletiranje ovog sistema je vrlo
jednostavno pa ako vidite naprimje r na
susjednom krovu tri kolektora TEH NO 50LARNI KOLEKTOR SKT
MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu '1/ 50LARNI80JLER 58 301 j C 40
TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik I 58302 ravni ploeas& ko/eklor ima

5!
ad 300 litara). i ' sadriaj bojlera 300 titara 5 bakreni apsorber, kaljeno
Ovakvi investicijski zahvati isplate se jednim izmjenjivacem lop/ine stakJo i kue;ste
smanjenjem troskova za energiju u toku ,. 'J.'
'"'~.,. ~"'r4 ~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva
~ . , ., v " to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7
'dimenzije1964x 1034 r 86cm,
solama povrSina 1,9 ' m2a
cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimat
skim uvjetima i rezimu potrosn]e vode. AAA~AAr 'I- In' (S8302). Ugraden je i el-
ektrogrijac 1500 WIesv; up- C:=:=--.,
masapraznog je 49 kgdokje
sadri aj Ilu;da 1, 5 litara
VY~YYV
No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog .... . ./ ravljacko-regulacijski ele- , pnkljueci - dvija spoJnlce za
smanjenja troskova vee je i zalog boljoj menD. bakrene cijevi e 12mm
buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs
okolisa, (bi) .

~ tehnomont
Oznake Broj Broj kolektora Sadrza]
osoba SK T 40 solarnog boJlera
THERMOSOLE 23 do 4 2 300 I
DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"

52000 PULA, Industrijsks 27

THERMOSOLE 33 5do 6 3 300 I

Telefon: 052123-444,
THERMOSOLE 46 7do 8 4 2x300 I
telex: 25231 YU TMP PU
THERMOSOLE 56 9 do 10 5 2x300 I
oll,n-ll" 'tt'" a za grijanje
~~~edobrog grijanja

tiilU dto~
olacija
 "

Izdavaeko-poslovni centar
SVE 0 GRIJANJU-nwidn
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje
magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg
iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s
cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0
grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. To je 41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2
poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo Telefon: (041)528460, 528-462, 528-507
jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled Telefaks: (041)522-802,
raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentirani h da teleks: 22328 yu sam zg
su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima. Direktor i glavni i odgovorni urednik
Autor projekta i I\"A.N KREUTZ
teksta je dipl. inz.
BRANKO ILJAB, koji SVE 0 GRIJANJU
je zahoaljujuci suojim Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR
napisima u magazinu
SAM postao poz nat Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas
I Urednik izdanja: Tomislav Toth /
kao strucnjak za to po St rucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic
drucje, pa je postao i Urede nje i obrada teksta: Lidija Oreskovic
suojeursna medijska li Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i
Tomislav Toth
cnost pojaoljujuci se u Xa slovna stranica: Tomislav Toth
raznim TV i radioemi Teh nicko uredenje: Mirjana Mecava,

sijama. Baoeci se problemima grijanja..stednje energijc i Lovorka Crha i

Jadranko Markee

racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti Crtezi: Ja d a nko Markee

u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer Unos teksta: Zdenka Jazbinsek

Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti Craficka obrada: DTP Apple Macintosh

prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic

Dokumentalisti: Irena Majevskij i

tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz Marjeta Kerovec

njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika Uredriik za marketing i propagandu:
magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i I :\iH'5 Kraljevic
I Agencijske usluge: "Energetika-marketing"
truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne Pornocnik direktora za ekonomske
kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati posIove: dipl. oecc Rajka Smolek
grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua Administrator: Ana Koren (
Predsjednik Savjeta IPC SAM:
toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za prof dr. Darko Maljkovic
prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se Izdavac: i.p.c, SAM
morate sami pobrinuti. Tisak: TCR DELO 1990.
Copyright IPC SAM
Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim

M"
zeljama za toplinu nasili domova. Medunarodna prava posredovanjem VPA.
Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska

Srdacno Vas ~
prava su zasticena. Zabranjuje se svako
pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u
cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na
promet odlukom Republickog komiteta za
prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu
SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi
iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s
namjerom da pomognu Citateljima, ali ne
mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u
slucaju neuspjeha.

6 GRIJANJE

 NARUDZBENICA
SAM SP ECIJAL- SVE 0
GRIJANJ U 90 .
Na rucu jern knjigu
TZ va
od poilu do v rande
po prctplatnoj cijeni - 20 posto

jcftinijc kom , cijena po

primjerku 350 d + postarina.

Ukupna cijena .

Molim d a mi jc po izlasku iz tiska

knjigu posa ljetc pouzecern na

adresu:

Ime i prezimc

Ulica i broj

Postanski broj i mjcsto

Datum

Vlastorucni
potpis
Narudzbenicu citko popunile
posaljite na ad resu nase
redakcije: i.p.c. SAM, Avenija
Borisa Kid rica 2/8B, 41020
Zagreb.
 1
TOPLINA

ZIVOT ZNACI
LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ
Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju
gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl,
neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi
okoline.
Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez
obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53C u
Sahari pa do -72C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da
nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku .
Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga
ranjem hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i m i smo pee u kojoj stalno plamti tiha
vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje
okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski
izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno lCfh, tako da bi zajedan
dan narasla na oko +60C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42C,
takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty.
bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- /
zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su tempera
turne varijacije koje zavrsavaju smrcu.
TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV
Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove
i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije
ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka . Izvor te energije je zapravo u procesu
izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem
zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju
topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemij
sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re
guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,
izlucivanjern .
Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska
temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza
se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze
dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i
ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena , cest o su hladne noge), a tek zatim trup
i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U
obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo
ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We.
Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije
dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces
isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1 Jitru znoja tijelo utrosi na ispara
vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da
tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u
ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature
znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu
Za prikladno odjevene osobe
gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto
koje obavljaju posao u sjedecem
riji treba odrzavati:
poloiaju, bez vdih fiziCkih
adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22C)
napora, najzdravija je sobna
srednju relativnu vlaznost (50 do 70%)
temperatura zraka
eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)

izmedu 20 i 21C.
ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)

~
. "T"i:'
~ T'4
, p. ~~V('~
. fK ~i H;F'*
Pt:.&
~_ . ~ ~~", l ... ",. :~ :::~ %i::e:,: SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK

Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To

ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna
rjesenja,

8 GRIJANJE

_ _ - -- - - - - - - -- TOPLINA ZIVOT ZNACI _

1:- - ru cljivo je odrzavati slijedece temperature u stanu:

_ rni bor a vak i radne sobe: IS do 20C

.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS C

:-: _- inj a i kuh inja s dnevnim boravakorn 16 do IS C

:.
.~ . .'.w D~~ ~
K '~W-

"~ll' ~'}",.h
~I~.

. ~.

n". "W
:

I
f*
. ..
.t,H'''''. :H.
~~ , ~ ,.,. ,

~H< ~'*l d ~ t~
w.S?~':. '\o~~:i.~
.
,,,, :%

.-: _ ao n ica : 22C

ije i zahod: 20C Ako zbog osieca] nelagode,

:.:.s.'. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin hladnoce, ielite pojacati
grijanje, najprije pogledajte
_ ajbolj e je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske tern iemperaturno stanje na
e, medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da sobnom termomeiru, jer moida
~ : .o siediti u kosulji kratk ih rukava. je to samo trenutni tjelesni
" tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20C trazi poremeca] iii pocetak bolesti.
,,
a rr osak energij e od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25 C,
, :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo. ""
lA . i\.':~ ;~ b~VfV m
..f. 5'':\''1'
~
~~.~M~ h~.l3 . h" F
'":lJ
~ ~ *i ~ V ' I. .w ~ ~ "' .*
r
~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju
. .- : pra tit i stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja
-or a .

e=r;;f1Mfffi. t: tl.CM t~i. ii:

::;1 s ~ w" ~ ~ ~-:S ::: :-:;'i> ~ ~ ~ ~~ ;:: t';~$ IJ ~
Inienziono iskoristenie energije

bitno narusuie raunoieiu

okoline.

Troikoui saniranja steta

uzrokouanih zagadenjem

okoline su oko sest pula ueci od

ulaganja u zaititu .

.~ ~ ACtKOUNE

-
GRIJANJE 9

 2
PLANIRANJE IIZVEDBA
Mnoga znania koja smo stjecali
kroz stotieca i koja su cesto bila
usmjerena protiv prirode,
sada treba iskoristiti za njezinu
renesansu ,
Hipokaust - centra/no
grijanje lz antltkog doba,
po ideji je pretec
dana~nje klimatizacije.
ZAGRIJAVANJE STUPOVA
to GRIJANJE
ZIVOTNOG AMBIJENTA
KAKO JE TO BILO NEKAD
Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio
utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg
covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.
Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.
Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni
tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis
tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.
Kako to i sarna r ijec kaze (gre . hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu
grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki
74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.
Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.
Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod
vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz
hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore
svjezi zrak.
Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao
topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi ,
U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.
U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve
to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros
toriju.
Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni
su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.
i 16. stoljeca.
Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno
su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnje stalo pokraj zida, obzidavalo
i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan
tama egzistira jos i danas.
Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline
i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje
prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u
19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.
U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim
sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih
cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE
;
II
. . 0
/ ... .
. ;
. .?
1 "1 '/1 -.
l .....

_ - - - - - PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA _

KAKO JE DANAS
,-< ~..: ~ ~e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina

_ : ~ :: srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),

_ ,: _ '3 su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske

- , .: im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli Znanstvena preduidanja

' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih govoreda ce cijelo slijedece 21.
_ - r: j radnih prostora. stoljeee biti obiljeieno inte
=-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena. ligentnim povratkom prirodi.
: " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i
_ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla wT1"OKOUNE

-
:: _ inj a i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za
: -' : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom sve se uspjesnije
.:aj u i sistemi koristenja topline sunca.
=' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina,
- - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi
zrs ovirna , nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To,
~ ~ tl im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno
. ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke,
- ~ 'n funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo
. __ rosti i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni
- ri st iti. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno
- = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari
. =:e m, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas
.: ~ 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis
:c rni zagrijavanja.
Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi)
'- eo a detaljnije objasniti .
Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji
:, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki
.: gi - alternativni izvor topline.
Ivr ij ezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto
- azivaju alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni
." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u
, iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni
izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva
e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je
snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u
. ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.

VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE

Uredaji za grijanje mogu se sistematizirati po razlieitim kriterijima: prema
vr sti goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak,
suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa : tzv. Iokalne i
en tr alne izvore topline.
Lokalni izvori topline su oni kod kojih su izvor topline (loziste), odnosno proces
nj enog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su,
.ednostavnije receno, razne peci od onih starinskih na drva iIi ugIjen do moder
nijih na naftu i plin pa i elektrienu struju (npr, termoakumuIacijske peci).
Centralni sistemi za zagrijavanje iIi centralno grijanje su sistemi kod kojih je
izvor topline (loziste) na jednom mjestu, a iskoristava se na drugom. Toplina se
do mjesta upotrebe prenosi pornocu posrednog medija, koji je najcesce voda, ali
moze biti i para, ulje iIi zrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U
stambenim prostorima to su najeesce svima dobro poznati radijatori.
Na prvi pogled nista se nije promijenilo od antiekih vremena: neka vrst peci je
i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor top line, dok je
hipokaust predstavnik sistema centralnog zagrijavanja, Medutim, unutar tih dvaju
osnovnih koncepata zagrijavanja danas raspolazemo sirokim spektrom tehniekih
mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima
koristenja. Svaki od ta dva osnovna sistema ima svoje prednosti i nedostatke te

GRlJANJE 11
 _ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja tr eba temeljito
upoznati,
U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim
izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni
u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji
Opstanku covjecanstva prijete
u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje
cetiri opasnosti:
kako mikro tako i makroklime. Medutim , najznacajniji su zahtjevi korisnika i
totalni svjetski rat
njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu
svjetski ekonomski kolaps
obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone
globalna ekoloska katastrofa
zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko
demografska eksplozija
sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste
u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj
sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo
ili goste u kuci na nekoliko dana.
Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako
danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na
selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u
sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko,
podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo
relativno nove konstruk cije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate
varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao
kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u pr ihlizrio ravnopra
van odnos s drugim sistemima.
Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih
saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra
cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih
faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka .
KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA
Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.
Tako dan as znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih
temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas
grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga
tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog
zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem
(isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuj e" nam toplinu na oba ta nacina
ali u raz licitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona
svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za
zdravlje i radnu sposobnost covjeka.
N a osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da
udovoljava slijedecim zahtjevima :
zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre
menu ;
temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima;
grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,
u odnosu na promjene vanjskih uvjeta;
grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli
novi iIi prasina;
ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to
su psihcloski efekti grijanja);
povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SOC.
Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze
uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je
hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni
hladno za noge" i s1.
Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20C, u donjoj
zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul
tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje
glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na
ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne
kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"
12 GRIJANJE

~-- ---------- ----- - -

 _ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24
Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo<skog,ijanje'
(radijalori na vanjskom liduj

sk a temperaturna slika kod razlicitih necine grijanja.

Pri

dsv enj u

izot ine u
okolni

- b ij en t

. medu

_- -- Iorskog 90

j p odnog

. elika je
qrijanja
raztika.
l7~0~~~~~~~~!!~~::=__lJljdt:tf~11:dl~~J
-a k voj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima
: z ', pod n o grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. Zacijclo,
' ''... s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni
- - jer ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal).
Ra dij a t or i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka, pa ako nisu uz vanjski
~ .; ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka. Uz to cirkulacija nije
- " erget sk i ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u
.:= 'rnj im dijelovima prostorije. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna, a kod
-a dija tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija .

Visinska temperaturna
stika vrto je reztictte, Mo
znscsjno utjece na
ekonomicnost grijanja i na
osjecs] ugodnosti.

Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela - peri iii podnih
instalacija - sto nih, jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka, a to je
vazrio za ugodan filing. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem
peraturnim rezimorn rada, sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele
menata, ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno
kompenzirati.
Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40C kao kod rezima podnog grijanja,
zelirno postaviti radijatore koji se in ace postavljaju na sistem centralnog grijanja
GRI]AN]E 13

_ _ _ _ _ _ _ _PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

2,5 ""'.----rnr __- ---,-- - - - - - -----.,

15m t .s m

a.75m o.rs m

1m 2m 3m 4m 5m 6m 0,4 m 1.4 m 2,4 m 4,6m

Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno 0 uda/jenosti od

vanjskog zida .

2,5m

1,5m

v,75m

Kod podnog grljanja stika je drukclja.

Podno je grljanje Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski To je moquce csk i ako su to
najraclona/nlje i po zid. velike stak/ene povrsine.
tempera turn o] sllci
najbllle Idea/nom. (s rezimom rada 90/70C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli
trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja .
Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima
toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu
povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati
niskotemperaturni rez im grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.
U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i
jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt
odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako
ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se
tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje
na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri
i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil
smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnije
niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po
dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.
Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci
radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju
na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.
Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim
zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.

14 GRlJANJE
_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

I
I"
-: tL
I : \' .
; ZASTITA OKOLlNE

/
OBU/IVA(A CETIRI

/
/
OBLASTI

odriavanje cistoce zraka

( obradu otpadnih voda

obradu otpadaka

/ smanjenje buke

'1;::;1~;~~~':'r rrii:::;() ;,(~(:: ~ tJ ~\i: i:;: :

e ncj te zavjese spustetl
- t eko radijatora, no ako
_::5 zellte da yam vise do
f,

(
- -:fa postavite regulaciju
preko termostatskog
ventita s odvojenim
osjetnikom.

Zavjesa ispred radijatora Ne postavljajle radijatore na unutresn] zidove, jer

sprece va pra vitnu visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno
cirkulaciju lop log zraka. udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs]
ugodnosti znatno smanjen.

II

Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i

ekonomlcno i ugodno rjesenie.

GRIJANJE 15

_ _ _ _ _ _ __ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

I najbolja toplinska izolacija
cijele kuce - ioplinska [asada,
sudjeluje u ukupnim
troskooima izgradnje objekla s
3 do 4 posio, a doprinosi
smanjenju troikoua goriva i do
50 poslo
w
IJ\STI1A ()K{) t: i f;;~ E
Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora
koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnoz arece,
stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod
njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje,
jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja
a osjecaj ugode jaci!
TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA
Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora
prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave
denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima
lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor
gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce
nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci
razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvalju
juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec
o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo
bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih
obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u
drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla
i odrzavala neka zadana temperatura .
Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala,
a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle po stici sto
povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo
na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u
brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u
potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.
Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati
ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske

IizOl i l'k a. 1

Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na

novim iii starirn zidovima s malorn iii

ZID OD
ZID OD
ncdovoljnom toplinskoizolacij skom
OPEKA
OPEKA
sposobnoscu.

JUBIZOL sistcm izradujcmo od

STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine,

Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i

izradujc osnovna zbuka. Plastificiranc

KOMBIS PLOCE
mincralnc zbukc prcporucujcrno za

zavrsnu obradu Iasade.

RAZBIZ MREilCA
Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upot
rcbljavamo KOMBI-S plocc, To su

izolacijske gradevinske STIROPOR ploce

CEMENTNI SPRIC
s obostranorn oblogom od
PRODUZENA
CEMENTOPORA, koji
ZBUKA
omogucuje vccu cvrstocu i bolju pri
OSNOVNA ZBUKA onljivost za sve klasicne Iasade.

ACRYNOLIT
izolirka.

Industrija izolacijskih materialov, 61110

Ljubljana, Ob zeleznici 18,

telefon: (061)443-096,

JUBIZOL teleks: 31585 yu izo,

KOMBIFAS-S
toplinska fasada telefaks: (061)445-182.
toplinska fasada

16 GRJjANjE

- - - -- - - - - _._._.__ .
 _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA
_

S obzirom na mspolozive
materijale, njihove eijene I
cijene energije danas je
X pune eigle debljine 38 em, kojem prihvatljiva vrijednost
_-: vsre puna drvo od 8,2 em nekad se
koefieijenta k maksimalno
= trao zadovoljavajucim i u pogledu
0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci:
: - - topline. Danas koefieijent njihove
gubitak topline po m2 i
_ s sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne svakom stupnju Kelvinove
ja va propisima 0 cuvanju energije i
skale razlike izmeau
_: ' _ je samo za objekte u kojima se ne
unutrssni I vanjske
sza 0 (kuc za odmor i sl.). A koliko je
temperature, lzmzeno u
vat/mao Vrijednost stupnja
5 jos kuc sa zidovima od 25 em bez 38 em Kelvlna i Celsiusa je ista
ikakve dodatne toplinske izolaeije? '-- --' (vidt detaljnije u poglavlju 0
proracunavanju grijanja).
Zid od eigle koji bi
udovoljavao ovom kriteriju
morae bi bitl debeo
minimalno 80 em i zbog
toga se u modernim
gradnjama primjeniuje tzv.
sendvic konstruke/je kod
kojih grac1evinsklmaterijal
{drvo, beton, eigla i sl.) ima
primarno konstruktivnu
funkeiju a lagani pjenasti
materijali iii mineralna vuna
u odgovarajucoj debljini
140 em oslguravaju potreban
stupanj toplmske izolaeije.
Zid moderne montsme kuce
debljine 20,4 em s
=
koefleijentom k 0,46 W/m2
k odgovara zkiu od pune
elgle debljine 140 em.

irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja,

___ i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje.
's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego
stva kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih
anj a imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih
_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati.
_- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija
J . e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji
- pogr esnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i
e inst ala cij e grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom
~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna"
Jrediti potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem
'~e g rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to
- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne
-- sk ove takvog grijanja .
Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za
~ cplinsk u izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte .
. . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima . Dovoljno
=- sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is
_ at i ulozit i u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na
' ,, ~ it u dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije
~<:' j e nok r at n o) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate
~ " ija vanj e okolne atmosfere. Prije gradnje obavezno
\"a kraju, nije bez znacaja ni cinjenica da provodljivost zidova, stropova i podova konzultirajte struinjaka kako
utiece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. Dobro izolirane biste energiju iskoristili sto
rostorije zadrzat ce duze ugodnu hladovitost kad je vani nepodnosljivo vruce, isto racionalnije.
ka o sto ce se zimi lakse zagrijavati.
Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne IJ~<ST IIA ~JKOjJ i!1.E

-
pripada temi grijanja . Nazalost, ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi!
Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu, na otparavanje vlage
t rosi se velika ko licina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is
GRIJANJE t7
_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze

"osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz
temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za
~TghM ~~. ~~lt:@[~ n~ novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova
0# ~ ktJhJft ~rU;~ \~di~
ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora
Dvostruki prozor, vrata i biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto
prozori sa posebnim iermopan zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.
siaklima, dobro brtv1jenje i s1. Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete
biino smanjuju gubitke topline. razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku

t '1
$'0
izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje
hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,

-
pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema
grijanja.
PROZORIIVRATA
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline
pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz
njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.
U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu
sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji
prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj
deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise
paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a
ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas
prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi
plastike.
Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie
konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.
Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.
Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time
ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu
grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze
se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature
po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto
nije udobno moze i skoditi zdravlju!

.8 GRIJANJE.


~I

. -sa Napetost Zaprepaf;tenje odusevtienie

ij azam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost

lIu stracije: Nenad Meeava

Frustracija ... a tada je

:2 u ~e n o s t i kon a cn o jedini tztez za... ... smirenje ... psihijatar

_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke
zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po
proizvoascs opreme ... tom nalogu.

Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke
montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na
pokuseti spasiti stvar. kraju cijeli posao na svoj
necin.

GRlJANJE 19
---------------------------------------------------""""lI *' "____
OKIPOR JE TRAJAN
TERMOIZOI1ACIJ:Sl(I::MATERIJAL
, ';;'. :'
U izgradenoj kuci . . . .
OKIPOR se nc vidi, ali . .
njcgova se prisutnost
trajno osjcca u svim
vanjskim konstrukci
jama! Ispravno
primijenjen i ugraden
OKIPOR traje koliko i
eijcla zgrada. Vise od
cctvrt stoljcca vlastitog
iskustva i dvostruko
toliko iskustva inozern
nih partnera, garanti
raju da su prcdlozena
rjescnja potvrdena dugogodisnjim
iskustvima.
Mi nc ckspcrimcntiramo s varna!
Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0
tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc
univcrzalni izolaeijski materijaI.
Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje
sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali
sarno u suhom stanju. Ako takvi
rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i
vlagom - ~to se redovno dogada u
uvjetima pri gradcnju - gubc
A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju
se troslojne kombi-plocc, kod kojih je
OKIPOR debljine 4-5 em obostrano
oblozcn drvolitom debljine minimalno
2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc
jednostavno - klinovima s podloscima
pribijaju na drvenu potkonstrukeiju,
treba paziti da jezgra od OKIPORA
bude na rubovima uvijek zasticcna
oblogom. Ovakve su troslojne
kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa
sc njima mogu izvoditi i pregradne
stijene pri adaptaeiji potkrovlja.
Unutrasnje plohe drvolita normalno se
zbukaju. uz primjenu zieanog, anna
tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza).
B Podove negrijanih i provjetravanih
tavana ili dijelova tavana treba vrlo
efikasno izo lirati, jer kroz te se
konstrukeije, uz podove, gubi najvise
topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce
polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6
em . Sastave ploca treba u svakom sloju
polagati na izrnjcnicno , Ispod ploca
treba poloziti dva sloja polietilenskih
.:.: . .. .. ..
..
izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih
treba zasticivati raznim dodatnim
slojevima od vlaznih podloga, jer ne
rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno
osuse. Za prosusivanjc novogradnje
ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu,
zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko
godina, a pri gradenju vrijeme je
zaista novae.
OKIPOR je otporan na vodu. Odlican
je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno
ugraditi uz jos vlaznc podloge, te
folija kao kocnicu pari koja prod ire
odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko
njega - direktno - bez posrednih slojeva
(ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu
debljine 4 em
C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA
polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog
betona prigusivat cc buku uslijed hodanja
na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i
akusticki izolator. Za ovakve namjene
upotrebljava se speeijalni tip
OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR,
opet u kombinaeiji s polietilenskom
folijom.
D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada
primjenjuju se OKIPOR FASADNE
PLOCE od posebno stabiliziranog i
kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se
i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim
nehrdajucim drzacima, plasticnim
dispcrzijarna oplemenjenim eementnim
mortovima (oprez: uvijek i sarno na
vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim
glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim
slojem istog materijala u koji se, kao
svojom strukturorn
adjeljujc i ~titi starn
beni prostor od
nczeljcnih utjeeaja i
usrnjerava prosusivanje
prema vanjskim
dijelovima objekta,
Prednost OKIPORA su
i njcgovc relativno
vel ike rnehanicke
cvrstocc, uz mogucnost
lagane obrade i
ugradbe. One mu daju
najuniverzalnije rno
gucnosti primjene na svim elementima
zgrade, ad podova i zidova, do
stropova i krovova.
Za lijepljcnje i prcrnazivanjc
OKIPORA postoji niz srcdstava na
bazi plastike dispcrzirane u vodi.
Takva sc sredstva primjenjuju sve vise
za prcmazc zidova i drva (polikolori ,
hidroluks sisterni, siprokol i drugi),
jer su pogadniji i manje opasni za rad
i primjcnu. OKIPOR se ne smije
lijepiti niti premazivati sredstvima
ojacanjc, ugraduje armatuma staklena
mrczica, cije su niti jake poput eelicnih
ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5
mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni
fasadni premaz iii druga obrada u tankom
sloju.
TERMOFASADA s OKIPOROM stiti
zgradu i od prodora k ise tjerane vjetrom,
nema neugodnih evjetanja i mrlja od
salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je
mehanicki evrsta i trajna.
E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska
obloga OKIPOROM mozc se zastititi i
fasadnom eiglom.
F Kod ravnih krovova, koji su
najkomplieiraniji dijelovi zgrade,
OKIPOROM se mogu izvoditi kon
strukeije koje garantira potpunu zastitu
hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii
se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru
zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna
od promjena temperature - sm rzav anja i
pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno
jednake temperature. Voda koja prelazi
preko OKIPORA nece bitno smanjiti
 I
( 1) DRVENA KONSTRUK
r CIJA

_-----------------
..........
(2" DRVOLIT 2 em

~ OKIPOR 45 em

~ DRVOLiT 2 em

" ~ ! 2BUKA ARMIRANA

E KUCU 2 em

, UZVRATIT l (b FINALNI POD (PARKET)

CZ.) BETONSKA KO~ULJICA

RO M

STEDOM I
I
-o:
.
).
<J)
I
(j;)
4 em
OKITEN FOLIJA
I . 0 .2 mm
ELASTIFICIRANI OK I

I J.:ttr;~I~~~~~' :::-;;!,
/ (s)
~'"*
'( POR 2 em
NOSIVA PLOtA
<t) STROPNA 2BUKA
:i) FINAlNA FASADA
hlapljiva otapala. To
'0 ,~ 3mm ."l.-~--~~ .ts)
- I nitro bojc i lakovi, ,2, ARMIA.
PLAST . r- r,;.
1 2BUKA 5 mm
(1 BETONSKA KO~ULJICA .....6
claz ure za drvo, bitu :J/ OKIPOR FASADNI
5 4 em
d) OKIPOR
(~ t~EPILO
2 x
3 em
_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi (1) )J . / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2

IZ tih srcdswva ~ ZID (OPEKA BETON) (2 '.// / / / 1 mrn

ve pare - rastopit ce
,~ UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt>
'" .. -"/
@ NOSIVA PLOtA
l.~) STROPNA 2BUKA
sti OKIPOR, isto kao ~to
- _ kisclina rastopila tanku
turnu mrezu kad bistc je
_ 1 i prcmazivali!
' u OKIPOROM, uzvratit
. ' dam i komforom!

[I
o Zagreb, Zitnjak bb
Q.;
CV
(31
FINALNI POD (PARKET )
BETONSKA KOSULJICA
4 em
OKITEN FOLIJA

Prodaja Zagreb, = r 1 x 0 .2 mm
'4 ELASTIFICIRANI OKI
041)231-781, 231-439
r daja Skopje, Gradski
ovinski centar Kula 217,
~2
l.
HU MUS
RESETANI SWUNAK
OKIPOR
~ PLOCE 10 em
~ HIDROIZOLACIJA
PATENT

L-L
$5
6
POR 2 em
NOSIVA PLOCA
STROPNA 2BUKA

~
) BETON ZA PAD
91000 Skopje, , 6 NOSIVA PLOCA fl OPEKA

091)232-144, 228-435. J. OJAC;ANA

0) STROPNA ~BUKA $2,

4'
/5
OKIPOR 8,10 em
HIDROIZOLACIJA
ZID
UNUTARNJA 2BUKA
'f'

izo lac ijsku sposobnost, niti mu

ti stru kturu (podsjctitc sc: plovci
rih mrcza takodcr su izradeni iz
1 I
, 1)
'2 :
3J
4'
5)
ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju
. zane krupnozmatim rcsctanim
~
::~~,
rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija POD (KERAM.
PlOCICEj
Treba primijeniti kvalitetni,
pom i OKIPOR vec debljinc (jcr
d", FINALNJ POD BETONSKA KO~ULJICA
4em
~ '2 ) BETONSKA KO~U
vodc ipak narusava toplinsku j UICA j . OKITEN FOLiJA
' 3) OKIPOR 5-6 em 1 x 0.2 mm
iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc (4: OKITEN FOLiJA J. OKIPOR 2 em
OR PATENTPLOCE proizvedcne u ] 3 x 0.2 mm (5' NOSIVA PLOtA
~5 ' PIJESAK ,,6) OKIPOR 4-5 em
' rna (TIP 5 -3), cije su povrsinc () ZBIJENI SLJUNCANI ,1' DRVOLiT 2 em
ian c profiliranim kanalicima za . NASIP \6) 2BUKA ARMIRANA 2 em
nje vode, ana rubovima imaju
te urcze za medusobno prihvacanje a rubnom trakom od OKIPORA treba G Podovc iznad podruma, gar ala i
ih ploca. Ovako postavljenom zastititi i podnozjezida. Po ovako slicnih negrijanih prostora treba takodcr
nsxorn izolacijom se sledi jer nisu pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz izolirati odozdo, s vanjsk e strane , U tu
.: i svi hidroizolacijski slojevi i malo paznjc i voziti kolica s materijalom su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE
. izc se trajnost i sigumost od procuri pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je KOMAIPLOCE, gdjc jc OKIPOR
1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i jedini matcrijal koji se moze polagati i oblozcn plocorn od negorive,
, zclcni, ckoloski krovovi, direktno na uvaljani i pijeskom posipani mineralnim sredstvima impregnirane i
sljuncani nasip preko kojega je polozcna slijepljcne drvene vune, tzv. drvolita,
H pr ikazuj e primjenu OKIPORA u kon polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI OKIPOR mora biti okrenut prema
.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od Zagreb), otpada izrada donje, podloznc konstrukciji, jer mu gradevinska vlaga
; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce betonskc ploce, cime sc postize znatna nc smcta,
raj u biti rnedusobno cvrsto sljubljene, ustcda pri gradenju.
 v
;:;:::,:::'::::@ ::::,::::::::::,::::::,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,:::::::,: ::1 STEDI ENER IJD ::,: :,: : :: : : '::: : :': : : : : : : : : : : :,:,: : :,:,: : : : : :: : :: : : : : : : : :,:,: :,:,:,:,:,:,~~::. ,

Per It

PRIRODAN I EKOLOSKI CIST

IZOLACIONI MATERIJAL

Sigurno ne treba mosferskih)

posebno utieaja. kao i
naglasavati od protlvpozorno
kolike je voznosn zcstlto kon
topiotna i zvucno struke ija .
izolaelja objekata. Postupci
Odrzavanje tem nanosenja ova
perature kuce. dva maltera se
stone . poslovnog znccojno razlikuju i
iii drugog prostora proizvodae ih daje
(grejanje) zncc: stampane no
ravnomerno pokri vroccrno u kojima
vanje toplotnih je pakovan
gubitaka kroz molter.
spoljne zidove.
podove I plafone TEHNICKE
objekata . To KARA KTERIS
plotno izolaeija
treba do svede te TlKE
gubitke no sto nizi Perlitni malteri su
nlvo . Upravo to izradeni od anor
ostvaruje fasada ganskih materija i
omalterisana PER imaju sledece
L1TOM po dobi osobine:
vamo zid koji akumulira toplotu . Takvi I(o e ieijena t toplotne provodljivosti
su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito U FAll EKSPLOATACIJE no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK;
skonorntcnl. U letnjem periodu PERMAL 0.081 Wjm K
znatno smanjenje troskovo grejanja C -sroc o n o prit isak: SUPERMAL 0.69
fasadni perlitni molter spree avo
prijatna klima stano i drugih ob M Po; ?::RMA L 1.36 MPa
zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne: jekata i leti i zimi
uvek prijatan oorcvok. Vrlo c obro to plotn a i zvucno
manji troskovl odrZavanja izorc c sc . o -oornos! no oozor i star
PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl
estetski izgled enje ," e o rouzrokuje koroziju . Niski
ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz No bazi ekspondiranog PERLITA
sirovog perlita tehnolosklrn proeesom t CSKO o d rZav a nja .
(Iogotip) "TERM IKA' (Iogotip) j e razvila U c c r-osu no d ruge gradevinske
ekspandiranja . I o ; e' ja le . lrnc juc: u vidu toplotni
sledeei p roizvodni program
Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . 5 c t po-. d eb ljina SUPER MALA od 4 em iii
posta vezone vode . U hemijskom PROIIVODNI PROGRAM PER ,A LA od 5.3 em nonetog no
pogledu sirovina sadrZi vise od 65 spo ljnu fosa d u odgovaro debljinomo :
posta sili eijum-dioksida . IA GRADEVINARSTVO i< reeni molter 36 em. produznl molter
Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii U1 em . beto n 60 em. loki beton 28
andezitna staklasta meso. EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot
rebljava se u slobodno nasutom em . ploco od gipsa 24 em. puna
Ekspandirani perlit je terrnlckl proees opeka 32 em . giter-blok 28 em. sljaka
stanju kao termo i zvuc no izolaeija. b lok 24 em ,
oslobadanja vezone vode no tem
kao agregat u termo i zvucno
peraturi oko 1200C. Po karakteru Perlitna fosoda mora se zostitlf od
izolaeionim betonima I m alterima .
proeesa ekspandiranja vidi se do je a tmos ferskih ut iea ja jednim tanjim
Primenom perlita P1 i P2 pos nze se
ekspandirani perlit terrnlcki umiren siojem foso d nog premaza . To treba
TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih. uraditi nakon 15 dana . kada se PERLIT
materijai. a istovremeno ooktertotoskt
poslovnih prostora i industr ijskih pr osusi do dubine od 4 mm . Fasadni
sterilan .
objekata u slucolu kada osta li premaz mora biti vodoodbojan ali
EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan.
elementi konstrukeije zotvoroiu pr ostor poropropuston .
neagresivan. a istovremeno otporan
u koji se sipa PERLIT bez veziva . SUVOMESANI PERLITNI BETONI
no kiseline I starenje .
SUVO MESANI MALTERI SASTAV: cement (JUS .B.Cl ,011),
PRIMENA PERLITA
SUPERMAL zo mal terisa nje spo ljnih PERLIT, aditivi
zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s
U FAll GRADNJE
tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom VRSTE PROIIVODA:
usredo u odnosu no eelokupne sloju. SUPERBET 1, SUPERBET 2,
troskove (tanji zidovi. manja grejna PERMAL zo malterisanje spoljnih i
tela. manja pee zo eentralno unutrasnjih strano spoijnih zidova SUPERBET J.
grejanje). gradevinskih objekata . a nanosi se PERLITNI BETONI za termoizolaeiju:
orzo gradnja. lake malterisanje lsklluc lvo rucno u vise slojevo . podova. plafona i ravnih krovovo .
rnoqucnost malterisonja i ugradnje Ovakvim postupkorn postize se termo upotrebljavaju se tamo. gde se od
perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj i zvucno izolaeija spoljn ih zidova. termoizolaeije zahteva : cvrstoco no
rnolstor", mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at prit isak, neosetljivost na hem ika lije.
 ~.

,J _ ;-a c njo . dugi vek

_ : ~ -: a ost kva lit eta ,
- :: - a ~ e - grodnje u podove
podlogo pork etu iii tekst ilnom podu.
obavezno preko njego Izvestl kosulilcu
sitnofrokcijskog b etona (pllvojuci
-
l~ _
L;;;=::""=;J
STA KUPITI '
= - : ::: <d T SETON kao pod) .
SUPER SET 3. u sebi sjedinjuje dobre
TERMIKA
. : : :; - va (kerornicko ploc lce. osobine terrn ozvucne Izolocije I preporucuje gotove suvornesone

~ :: J '1i pod i sl.) gde se

nosivosti. Moze sluziti koo direktna moltere SUPERMAL i PER MAL. gotove

- _- -;;.J direktno postovlio no podloga za kloslcni porket I ker suvorn esori e perlitne betone : SUPER

ami eke pl octco . Pored podova SET 1. SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. koji su

- :: : <:: ::>\/0 (tekstilni podovi) gde

pr imenjuj e se kod rovnih krovova zo uz dodatak potrebnih kollclno 'lode

podironje i termo izolo c iju. spremni zo ugrodnju.

- ,:.-= " b et on. zovrsn i sloj

Ukoliko se odtucite do somi spravljate

:.:. - - o frakcijskog betono u

- : -.:: ':;( 0 3 em .
PROIZVODI SU HEMIJSKI moltere i betone. postupite strogo po

re cepturama i uputstvima

: - : ::<J T SETONA U SLOJU ZA NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU prolzvodo co .

. - .(ROVOVA imo niz

. : " cd ostalim vrstamo
KOROZIJU. Pored PERLITA kojl se prlmenjuje u

grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi :

: . 'Jegova primeno elimi nise Zo dobor kvolitet izvedenih ro d o vo AGRO PERLIT - primenjuje se u

_ . :;c d nje slojo zo termlcku pod logo mora biti c tsto. dovoljne poljoprivr edi. hortikulturi (zo

- _ ~ ( j e zo transport. nosivosti I zbijenostl do prim i op ozivljavanje reznlca) . uzgoj c vs c o u

: - ~ - , zo rod. Ugroduj e se i t erec enje od nodgrodnje. Podloga industrijskim uslovima . koo dodatak

c: _ e oez posebnog fiziekog mora stititi perlitnl beton od zemljistu zo uzgoj sobnog bilja .

_ : : ::'1c c ojnije ne opterecuje regulisonje voono-vozcusnoo rezima u

_ (350 do 600 kg/m J ) . a po podzem ne 'lode i difuzn e pare .

PRIPREMA je krojnje jednostavno: tlu. trajno pobollsovonle agro

- se r-ioze i orm iroti ali poe- tehniekih osobina "tesklh" zernlllsto.

~ : ~ ormoturom. obzirom do je vreco SU PERSETA se sip o u m esoucu

od 100 I i dodo potrebno kolic ino FILTRACIONI PERLITI (PF 1. PF 2. PF 3) se

e zostlcule ormoturu od koriste U: hem ijskoj. prehrambenoj.

'lode od 12 do 171. Nokon mesonjo

od 2 do 3 minute dobije se penasto faramac eu tskoj industriji. te zo

proclscovorjs vodo i t ehriotosklh

mosa p erlitnog betono . Ugrodivonje

tekucinc. kao pornccno sredstvo za

se vrsi rozostironjem mose perlitnog filtraciju. po zohtevima ooqovorojuce

: :- : ~ 1. se primenjuje no betono i izvla eenjem metolnom tehnologjj e .

- ~ d e se trazi izro zit o dobra rovnlccom po vodilicomo koje su SKUPLJAC SLJAKE - primenu nalozi u

::-. ~ - a izolo c ijo . Preko njega se radene od ist og materijalo iii od livarstvu. zo izdvajanje nezeljenlh

izvo di zastitni cementni meto lo . Moso perlitnog b etono je primeso u livu putem zgusnjovanja i

- ~ o c o plivajuc eg podo ltd. penosta, meko I mora se minimolno koaguloclje sljoka .

:::-: ;)::T 2 se primenjuje u podo sed a m dono zastititi od svokog meho Pcc otkorn 1991. godine ocekule se

: ec e nosivosti (hole). u po niekog opterecenjo i od noglog nov proizvod 'TER MIKE' - novo gen

ih krovovo . Preko njego se suseru o . erocijo perlitnih prolzvodo. koji ce

~ _. e OI i kero rnlc ke plocice u Op tim o lne temperature primene su: svoju prim enu noel u p roc isco vc nlu

.::~ - e -n molteru . Ako sluzi koo od + 5 do + 35C otpadnih vodo . zagadenih jez era i

mora . Ukrotko . svudo gde je potreba

zo eiscenjem zogodene okoline . Time

IC KI PODACI VRSTE PROIZVODA ce 'TERMIKA' umnogome doprlneti

SUPERBET 1 SUPERBET 2 SUPERBET 3 borbi za oeuvonje covekovs sredine .

Zo sve informo c ije 0 primeni p erlitn ih

- : - . a no pritisok (M Po) 0 .5 1.2 2.72 moltero i betono struenj a ci 'TERMIKE'

:: ::: ::-e ~ ' n s k o moso suvog iz Zrenjan ina 'lam stoj e no raspolo

::..;: --C)g b et ono (kg / m J ) 300 450 600 gonju. svojim tehn iekim savetima i

besplatnom instruktazom no objektu

:: e t to plo tn e provodljivosti ugradnje.

CN/moK) 0,072 0.08 4 0.108 'TERMIKA' besplatno obuc ovo

: ~ :: :? tem p ero turnog kodrove za rod s p erlitn im proizvod

~ ~ - :: - clr o (m m / mIl OOC) 0,9 1.02 1.1 ima u gradevinarstvu.

_- : ~ =- . gl ,,' zo 5 em debljine 10 17 25 "TERMIKA" - Dru~tveno preduzece za

proizvodnju i monlazu ler

PVC-vrec i (kg ) 10 17 25 moizolacionih materijala

pokriveno sklodiste odignuto od podo 23000 ZRENJANIN, Ecanski drum 4, leI.

godinu dono u neostecenoj fobrieki (023)43 -020, lelefaks (023)44-303,

zotvorenoj ombolozi leleks 15523.

Predslavni~tva:
. ;..1. .A ;\JAPOMENA SUPERSET proizvodi su suvomesoni. U 71000 SARAJEVO, Ranka Sipke 5b, tel.

njih se ne dodoje nisto sem 'lode . Pri (071 )655-605

pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek 62000 MARIBOR, Du~ana Mravljaka

sipoti ceo broj vreco . 27, leI. (062)34-639, 303-343 .