Professional Documents
Culture Documents
75 DVO 11 Kako Roditelji Vide Profesionalni Identitet Odgajatelja
75 DVO 11 Kako Roditelji Vide Profesionalni Identitet Odgajatelja
profesionalni identitet
odgajatelja
Adela Karlovan, odgajateljica mentorica
istraujemo i stvaramo
Profesionalni identitet
Prema Epsteinu (1978. u Vizek Vidovi,
ur., 2011.) profesionalni identitet po-
drazumijeva proces kroz koji osoba
nastoji integrirati svoje razliite uloge
i statuse kao i svoja razliita iskustva
u koherentnu sliku o sebi, a sam pro-
O odgajatelju ovise djetetove aktivnosti kao i uvjeti u Odgajatelj moe poticati djetetov razvoj
fesionalni identitet uitelja ukljuuje kojima se one odvijaju odgovarajuom praksom
kognitivno-psiholoku i socioloku
perspektivu. Ista autorica navodi Kor- Profesionalni identitet se moe sagle- karakteristika u razliitim varijacijama.
thagenov (2004.) model profesional- dati i kao vrsta drutvenog identiteta, Poznato je da odgajatelj moe poticati
nog identiteta prikazan modelom osjeaja jedinstva pojedinca prema (ili ograniavati) djetetov razvoj od-
slojeva glavice luka kojima se doara- ostalim lanovima iste struke. U oi- govarajuom (ili neodgovarajuom)
va dinamiki odnos dubokih i povr- ma drugih se moe promatrati i kao praksom. Sredinje je pitanje vezano
inskih slojeva linosti u dodiru s pro- ugled, kao sastavni dio identiteta koji uz prepoznavanje one kompetencije
fesionalnim okruenjem, a ukljuuje je definiran od strane drugih. Autorica koja je potrebna odgajatelju za kva-
sljedee: agud (2006.) smatra da o odgajatelju litetno obavljanje njegove zadae
Misija zato ste ovdje, emu ste ovise djetetove aktivnosti kao i uvjeti (agud, M., 2006;8). Domovi (Vizek
predani? u kojima se one odvijaju, koliina dje- Vidovi, ur., 2011.) smatra da inicijal-
Identitet tko ste vi, kako vidite svo- tetove inicijative i samostalnosti te no obrazovanje samo dijelom utjee
ju ulogu u? cjelokupni razvoj uope. S tim u vezi na razvoj profesionalnog identiteta, a
Uvjerenje u to vjerujete? izjednaava profesionalnu kompeten- da veliki utjecaj ima trajni profesional-
Kompetencije to moe, zna ui- ciju i profesionalni identitet (prema ni razvoj, to moe pomoi tvorcima
niti? Coldron i Smith, 1999.) prema kojima obrazovnih politika, institucijama za
Ponaanje to inite? odgajatelj ima snaan utjecaj na pre- inicijalno obrazovanje uitelja, insti-
Okolina s im se morate suoiti, poznavanje i iskoritavanje djetetovih tucijama koje razvijaju programe traj-
nositi, to utjee na vas? potencijala te razvijanje individualnih nog profesionalnog razvoja, rukovo-
istraujemo i stvaramo
Kompetencije steene tijekom strunog usavravanja treba formalno priznati misijom odgajatelja ispitanici pro-
(certificirati) prema sadraju i razini. cjenjuju odgajanje djece, 26,78%. Za
Sustav evaluacije steenih kompetencija treba se temeljiti na povjerenju i me- uenje novih vjetina i suradnju s ro-
usobnoj suradnji. diteljima izjasnilo se 12,5% ispitanika.
U planiranju i provedbi strunog usavravanja vana je suradnja svih sudioni- Zanimljivo je da su suradnju s rodite-
ka (sveuilinih nastavnika i istraivaa, strunjaka u javnim institucijama, dr- ljima navele samo majke. Za praenje
avnim agencijama i civilnom sektoru te kolama), kao i poticanje partnerskih i usmjeravanje djejeg ponaanja kao
odnosa. misiju zabiljeilo je 10,71% ispitanika,
Struno usavravanje treba biti povezano s mogunou horizontalne i verti- a 7,14% ispitanika je navelo socijaliza-
kalne mobilnosti. ciju i uvanje djece te ljubav. Jedan
Uiteljski sindikati trebali bi imati istaknutiju ulogu u sustavu profesionalnog dio ispitanika, 5,36% smatra da su
usavravanja. misije odgajatelja zamjena roditelja,
priprema za kolu, obrazovanje dje-
teta, poticanje kreativnosti i autoritet.
diteljima kola te uiteljima samima u Svjesno pouavamo Kao glavnu ulogu odgajatelja u odgo-
kreiranju svjesnih napora za razvojem
odreenog tipa identiteta (str. 32). ono to znamo; ju djece, ispitanici su naveli pomo u
odgoju i uenju, 12,5%. Zatim slijede
Prouavajui literaturu vezanu za kul- nesvjesno, pouavamo najvanija uloga uz roditelja, usmjera-
turu vrtia, i autorica Vujii (2011.) je
ono to jesmo. vanje prema pravim vrijednostima te
dola do saznanja da se profesionalni
Hamachek. socijalizacija djece, 10,71% ispitanika.
identitet razvija kroz struno usavra-
Za razvoj samostalnosti kod djece kao
vanje. Kvalitetnim oblicima strunog glavnu ulogu odgajatelja navelo je
usavravanja e se posredno utjecati majki i 63,15% oeva. U prvom dijelu
8,93% ispitanika, jednako kao i za za-
na mijenjanje kulture u ustanovama postavljena su pitanja:
mjenskog roditelja te osobu od povje-
predkolskog odgoja to bi trebalo to je, po Vaem miljenju, misija
renja. Navode se jo uloge zabavljaa,
dovesti do kvalitetnijeg i breg rasta i odgajatelja? partnera, uzora, edukatora, autoriteta
razvoja svakog odgajatelja ponaosob Koja je, po Vaem miljenju, uloga te velika uloga u poticanju razvoja i
(u Vujii, 2011., prema Suanj, 2005.). odgajatelja u odgoju Vaeg djeteta? prepoznavanju potreba. Odgovor jed-
Zajednikim razvojem svih, ili bar dije- U to bi, po Vaem miljenju, trebao nog ispitanika bio je da je glavna ulo-
la odgajatelja u ustanovi, lake dolazi vjerovati odgajatelj? ga odgajatelja biti kao druga mama.
do mijenjanja kulture odgojno-obra- Koje kompetencije (znanja i mogu- Prema miljenju 16,07% ispitanika,
zovne ustanove, vlastite prakse, pa nosti) bi, po Vaem miljenju, trebao odgajatelj bi trebao vjerovati u sebe.
tako i osobnog identiteta. imao odgajatelj? Njih 14,28% smatra da bi trebali vje-
Kako bi se, po Vaem miljenju, tre- rovati u sposobnosti djece, a 10,71%
Rezultati istraivanja bao ponaati odgajatelj? da bi odgajatelji trebali vjerovati kako
Istraivanje je provedeno u Djejem Koji faktori iz okoline utjeu na rad je svako dijete posebno. Manji dio
vrtiu urice u Rijeci, u koji je upi- odgajatelja? ispitanika, 5,35%, smatra da odgaja-
sano 104 djece. Vraeno je 56 upit- U drugom dijelu ponuene su neke telj treba vjerovati u svoj poziv, svoje
nika, a u uzorku vraenih upitnika je tvrdnje o odgajateljima: sposobnosti i u svoje moralne vrijed-
bilo 33,93% oeva, a 66,07% majki. Vano mi je da odgajatelj dobro pje- nosti. Kao najvaniju kompetenciju
Prosjena starost majki je 34,7 godina, va. koju bi trebao imati odgajatelj 32,14%
a oeva 36,8 godina. Veina ispitanika Vano mi je da odgajatelj odlazi na ispitanika navodi znanje. Nakon toga
ima visoku strunu spremu; 53,47% struno usavravanje. slijede kreativnost, 21,42%, poznava-