Kako roditelji vide

profesionalni identitet
odgajatelja
Adela Karlovan, odgajateljica mentorica
istraujemo i stvaramo

Nela Dundovi, mag. paed., odgajateljica mentorica

Danas se puno govori o profesionalnom identitetu, kako odgajatelja, tako i ostalih

profesija. U dostupnoj literaturi esto se pojam odgajatelj zamjenjuje generikim
pojmom uitelj, koji se odnosi na sve djelatnike odgojno-obrazovnog sustava.
U lanku se navodi istraivanje kojem je cilj bilo uvidjeti na koji nain roditelji
doivljavaju vanost i ulogu profesije odgajatelja.

Vrijednost jasnog identiteta jest u tome

to s njim dolazi i svrha.
R. Grant

Profesionalni identitet
Prema Epsteinu (1978. u Vizek Vidovi,
ur., 2011.) profesionalni identitet po-
drazumijeva proces kroz koji osoba
nastoji integrirati svoje razliite uloge
i statuse kao i svoja razliita iskustva
u koherentnu sliku o sebi, a sam pro-
fesionalni identitet uitelja ukljuuje
kognitivno-psiholoku i socioloku
perspektivu. Ista autorica navodi Kor-
thagenov (2004.) model profesional-
nog identiteta prikazan modelom
slojeva glavice luka kojima se doara-
va dinamiki odnos dubokih i povr-
inskih slojeva linosti u dodiru s pro-
fesionalnim okruenjem, a ukljuuje
sljedee:
Misija zato ste ovdje, emu ste
predani?
Identitet tko ste vi, kako vidite svo-
ju ulogu u?
Uvjerenje u to vjerujete?
Kompetencije to moe, zna ui-
niti?
Ponaanje to inite?
Okolina s im se morate suoiti,
nositi, to utjee na vas?
O odgajatelju ovise djetetove aktivnosti kao i uvjeti u
kojima se one odvijaju
Profesionalni identitet se moe sagle-
dati i kao vrsta drutvenog identiteta,
osjeaja jedinstva pojedinca prema
ostalim lanovima iste struke. U oi-
ma drugih se moe promatrati i kao
ugled, kao sastavni dio identiteta koji
je definiran od strane drugih. Autorica
agud (2006.) smatra da o odgajatelju
ovise djetetove aktivnosti kao i uvjeti
u kojima se one odvijaju, koliina dje-
tetove inicijative i samostalnosti te
cjelokupni razvoj uope. S tim u vezi
izjednaava profesionalnu kompeten-
ciju i profesionalni identitet (prema
Coldron i Smith, 1999.) prema kojima
odgajatelj ima snaan utjecaj na pre-
poznavanje i iskoritavanje djetetovih
potencijala te razvijanje individualnih
Odgajatelj moe poticati djetetov razvoj
odgovarajuom praksom
karakteristika u razliitim varijacijama.
Poznato je da odgajatelj moe poticati
(ili ograniavati) djetetov razvoj od-
govarajuom (ili neodgovarajuom)
praksom. Sredinje je pitanje vezano
uz prepoznavanje one kompetencije
koja je potrebna odgajatelju za kva-
litetno obavljanje njegove zadae
(agud, M., 2006;8). Domovi (Vizek
Vidovi, ur., 2011.) smatra da inicijal-
no obrazovanje samo dijelom utjee
na razvoj profesionalnog identiteta, a
da veliki utjecaj ima trajni profesional-
ni razvoj, to moe pomoi tvorcima
obrazovnih politika, institucijama za
inicijalno obrazovanje uitelja, insti-
tucijama koje razvijaju programe traj-
nog profesionalnog razvoja, rukovo-

dijete vrti obitelj 26 broj 75 proljee 2014.

Daljnji profesionalni razvoj autorica Vizek Vidovi (Vizek Vidovi, ur., 2011.) Vano mi je da odgajatelj ima lijepu
naziva kontinuiranim profesionalni usavravanjem. Navodi smjernice odbora frizuru.
Europskog sindikata za obrazovanje (ETUCE, 2008., u Vizek Vidovi, ur., 201.1; Vano mi je da odgajatelj dobro sli-
60) za postizanje visoke kvalitete sustava trajnog profesionalnog usavravanja: ka.
Kontinuirano profesionalno usavravanje treba biti integralan dio profesional- Vano mi je da odgajatelj ita stru-
nog ivota svakog uitelja, kojem to mora biti i obveza i pravo. nu literaturu.
Uiteljima i nastavnicima treba zajamiti dovoljno vremena godinje za stru- Vano mi je da odgajatelj i nefor-
no usavravanje koje ulazi u fond plaenih radnih sati. malno komunicira.
Svaka strana, davatelji usluga (kola i prosvjetne vlasti), kao i primatelji usluga Na skali od 1 do 5 , gdje je 1 uope mi
(uitelji i nastavnici) trebaju prihvatiti svoju odgovornost. nije vano, a 5 izuzetno mi je vano,
Za vrijeme provedeno u strunom usavravanju kole trebaju organizirati za- ispitanici su oznaili broj koji se slae
mjenske nastavnike. s njihovim miljenjem. Najvanijom

istraujemo i stvaramo
Kompetencije steene tijekom strunog usavravanja treba formalno priznati misijom odgajatelja ispitanici pro-
(certificirati) prema sadraju i razini. cjenjuju odgajanje djece, 26,78%. Za
Sustav evaluacije steenih kompetencija treba se temeljiti na povjerenju i me- uenje novih vjetina i suradnju s ro-
usobnoj suradnji. diteljima izjasnilo se 12,5% ispitanika.
U planiranju i provedbi strunog usavravanja vana je suradnja svih sudioni- Zanimljivo je da su suradnju s rodite-
ka (sveuilinih nastavnika i istraivaa, strunjaka u javnim institucijama, dr- ljima navele samo majke. Za praenje
avnim agencijama i civilnom sektoru te kolama), kao i poticanje partnerskih i usmjeravanje djejeg ponaanja kao
odnosa. misiju zabiljeilo je 10,71% ispitanika,
Struno usavravanje treba biti povezano s mogunou horizontalne i verti- a 7,14% ispitanika je navelo socijaliza-
kalne mobilnosti. ciju i uvanje djece te ljubav. Jedan
Uiteljski sindikati trebali bi imati istaknutiju ulogu u sustavu profesionalnog dio ispitanika, 5,36% smatra da su
usavravanja. misije odgajatelja zamjena roditelja,
priprema za kolu, obrazovanje dje-
teta, poticanje kreativnosti i autoritet.
diteljima kola te uiteljima samima u Svjesno pouavamo Kao glavnu ulogu odgajatelja u odgo-
kreiranju svjesnih napora za razvojem
odreenog tipa identiteta (str. 32). ono to znamo; ju djece, ispitanici su naveli pomo u
odgoju i uenju, 12,5%. Zatim slijede
Prouavajui literaturu vezanu za kul- nesvjesno, pouavamo najvanija uloga uz roditelja, usmjera-
turu vrtia, i autorica Vujii (2011.) je
ono to jesmo. vanje prema pravim vrijednostima te
dola do saznanja da se profesionalni
Hamachek. socijalizacija djece, 10,71% ispitanika.
identitet razvija kroz struno usavra-
Za razvoj samostalnosti kod djece kao
vanje. Kvalitetnim oblicima strunog glavnu ulogu odgajatelja navelo je
usavravanja e se posredno utjecati majki i 63,15% oeva. U prvom dijelu
8,93% ispitanika, jednako kao i za za-
na mijenjanje kulture u ustanovama postavljena su pitanja:
mjenskog roditelja te osobu od povje-
predkolskog odgoja to bi trebalo to je, po Vaem miljenju, misija
renja. Navode se jo uloge zabavljaa,
dovesti do kvalitetnijeg i breg rasta i odgajatelja? partnera, uzora, edukatora, autoriteta
razvoja svakog odgajatelja ponaosob Koja je, po Vaem miljenju, uloga te velika uloga u poticanju razvoja i
(u Vujii, 2011., prema Suanj, 2005.). odgajatelja u odgoju Vaeg djeteta? prepoznavanju potreba. Odgovor jed-
Zajednikim razvojem svih, ili bar dije- U to bi, po Vaem miljenju, trebao nog ispitanika bio je da je glavna ulo-
la odgajatelja u ustanovi, lake dolazi vjerovati odgajatelj? ga odgajatelja biti kao druga mama.
do mijenjanja kulture odgojno-obra- Koje kompetencije (znanja i mogu- Prema miljenju 16,07% ispitanika,
zovne ustanove, vlastite prakse, pa nosti) bi, po Vaem miljenju, trebao odgajatelj bi trebao vjerovati u sebe.
tako i osobnog identiteta. imao odgajatelj? Njih 14,28% smatra da bi trebali vje-
Kako bi se, po Vaem miljenju, tre- rovati u sposobnosti djece, a 10,71%
Rezultati istraivanja bao ponaati odgajatelj? da bi odgajatelji trebali vjerovati kako
Istraivanje je provedeno u Djejem Koji faktori iz okoline utjeu na rad je svako dijete posebno. Manji dio
vrtiu urice u Rijeci, u koji je upi- odgajatelja? ispitanika, 5,35%, smatra da odgaja-
sano 104 djece. Vraeno je 56 upit- U drugom dijelu ponuene su neke telj treba vjerovati u svoj poziv, svoje
nika, a u uzorku vraenih upitnika je tvrdnje o odgajateljima: sposobnosti i u svoje moralne vrijed-
bilo 33,93% oeva, a 66,07% majki. Vano mi je da odgajatelj dobro pje- nosti. Kao najvaniju kompetenciju
Prosjena starost majki je 34,7 godina, va. koju bi trebao imati odgajatelj 32,14%
a oeva 36,8 godina. Veina ispitanika Vano mi je da odgajatelj odlazi na ispitanika navodi znanje. Nakon toga
ima visoku strunu spremu; 53,47% struno usavravanje. slijede kreativnost, 21,42%, poznava-

dijete vrti obitelj 27 broj 75 proljee 2014.

 nje pedagogije, 17,85%, te empatija,
16,07%. Jednaki postotak ispitanika
od 8,52% navelo je kao kompetenciju
odgajatelja profesionalnost, motivi-
ranost, poznavanje glazbe i sporta. U
manjoj mjeri, 7,14%, spominju se pra-
vednost i poznavanje psihologije, a
jo se pojavljuju smirenost, upornost,
odgovornost, objektivnost, autoritet,
susretljivost, intuitivnost, emocional-
na i socijalna inteligencija, smisao za
humor, poznavanje anatomije i znanje
prve pomoi.
istraujemo i stvaramo
Prema miljenju ispitanika, odgajatelj
bi trebao biti profesionalan i podra-
vajui, kako je navelo njih 17,85% . Kao
bitne odlike u ponaanju, navedena je
empatinost, 16,07%, te pravednost i
smirenost, 14,28%. Znaajan postotak
ispitanika, njih 10,71%, navelo je da bi
se odgajatelj trebao ponaati strpljivo,
vedro, prijateljski, pristupano i autori-
tativno. Takoer bi trebao biti uzoran,
poten i strog, kako je navelo 8,92%
ispitanika.
Kad su u pitanju faktori koji utjeu
na rad odgajatelja, znaajan udio od
39,28% ispitanika smatra da su to sami
roditelji. Iza stoga slijede materijalni
uvjeti koje navodi 19,64% ispitanika,
drugi odgajatelji, 16,07%, te uvjeti
rada koje navodi 14,28% ispitanika.
Dio od 10,71% ispitanika smatra da na
odgajatelje utjee okolina, a jednaki
udio od 8,92% ispitanika misli da na
njih utjeu uprava, razmaena djeca
i privatni ivot. Za stres, veliinu pro-
storije i broj djece kao faktore utjeca-
ja na rad odgajatelja navelo je 7,14 %
ispitanika. Kod tvrdnje Vano mi je
da odgajatelj dobro pjeva odgovori
su se rasprili po cijeloj skali. Najvei
postotak, 39,28%, nema stav o tome
je li vano da odgajatelj dobro pjeva.
Za 23,21% ispitanika to je vano, dok
za 19,64 % nije vano. Dio ispitanika
od 14,28% smatra da pjevanje uope
nije vano, a najmanji udio od 3,57%
ispitanika smatra da je pjevanje vrlo
vano.
Niti jedan ispitanik nije zaokruio da
mu uope nije vano da se odgajatelj
struno usavrava. Najmanje ih se izja-
snilo, 1,78%, da im nije vano, a neto
malo vei dio, 5,35%, da nemaju stav o
tome. Vei postotak od 35,71%, smatra
dijete vrti obitelj
da je struno usavravanje izuzetno
vano, a najvei dio ispitanika, 57,14%,
je miljenja da je struno usavravanje
odgajatelja vano za roditelja.
Za tvrdnju o lijepoj frizuri odgajatelja
ispitanici su imali najvie komentara.
Dio ispitanika je dopisivalo komentare
kao npr. vano mi je da je uredan, a ne
samo frizura. Meutim, postotak od
10,71% ispitanika se izjasnilo da im je
frizura vana, dok se nitko nije izjasnio
da mu je izuzetno vana. Najvei dio
ispitanika, 41,07%, smatra da frizura
odgajatelja uope nije vana, a 33,92%
ih smatra da ona nije vana. Znaajan
udio od 14,28% nema stav o odgajate-
ljevoj frizuri.
Kod tvrdnje o vanosti dobrog slika-
nja odgajatelja, najvei dio ispitanika,
44,64%, nema stav o tome. Priblino
su jednaki udjeli ispitanika kojima to
nije vano, 19, 64%, i onih kojima je
to vano, 21,42%. Manji dio ispitanika
se izjasnio da im slikanje odgajatelja
uope nije vano, dok se samo jedan
ispitanik izjasnio da mu je to izuzetno
vano.
Najveem djelu ispitanika je vano
da odgajatelj ita strunu literaturu, i
to ak 62,5%. Za 30,35% ispitanika je
itanje literature izuzetno vano, dok
jedan manji dio od 10,71% ispitanika o
tome nema stav. Zanimljivo da su svi
ispitanici uoili vanost itanja litera-
ture. Zadnja tvrdnja odnosila se na ne-
formalnu komunikaciju odgajatelja s
roditeljima. Tono polovica ispitanika
izjasnila se da im je neformalna komu-
nikacija vrlo vana. Za dio ispitanika,
39,28%, takav nain komunikacije je
vaan, dok 10,71% ispitanika o tome
nema stav. Za jedan mali dio ispitani-
ka, 1,78%, neformalno komuniciranje s
odgajateljem uope nije vano.
Znaajan udio ispitanika, njih 55,36%,
je miljenja da su odgajatelji u naem
drutvu prepoznati kao profesionalci,
dok je veina ispitanika, 67,87%, mi-
ljenja da odgajatelji ne bi trebali dje-
ci prenositi svoja uvjerenja i stavove.
Nitko od ispitanika nije miljenja da
bi odgajatelji trebali imati srednji stu-
panj strune spreme, dok veina sma-
tra, 53,57%, da bi odgajatelji trebali
imati visoki stupanj strune spreme.
28 broj 75 proljee 2014.
Zakljuak
Iz svega se moe zakljuiti da roditelji
profesionalni identitet odgajatelja po-
vezuju s odgojem djece. Misija odga-
jatelja je odgajati djecu i njegova glav-
na uloga je pomoi roditelju u tom
odgoju. Kao najvanija kompetencija
od gajatelja navedeno je znanje. To
se pomalo kosi s nekim komentarima
roditelja ako pretpostavimo da se zna-
nje stjee kroz formalno obrazovanje.
Naime, kod pitanja o poeljnoj spremi
odgajatelja navode Sprema nije va-
na, vano je da odgajatelj ima osnov-
ne ljudske osobine i da moe ostvariti
povezanost s djetetom. Poeljno je i
da odgajatelj u svom radu bude pro-
fesionalan i podravajui. Iznenadili
su nas i rezultati o faktorima iz okoline
koji utjeu na rad odgajatelja pri emu
su sami roditelji najee zastupljeni.
U komunikaciji s odgajateljima esto
se spominje broj djece, prostorni i ma-
terijalni uvjeti, to su ovdje ispitanici
naveli kao manje vane faktore. Iako
je u poetnim pitanjima navedeno
da bi se odgajatelj trebao baviti glaz-
bom, rezultati pokazuju da im nije va-
no pjeva li odgajatelj i nemaju stav
o tome bi li odgajatelj trebao dobro
slikati. Vano im je da se odgajatelj
struno usavrava i da prati strunu li-
teraturu. Veini ispitanika ipak frizura
nije vana, ali im je neformalna komu-
nikacija vrlo vana. Rezultati pokazuju
da veina roditelja smatra da su odga-
jatelji u naem drutvu prepoznati kao
profesionalci i da ne bi trebali djeci
pre nositi svoja uvjerenja i stavove.
Vei postotak ih smatra da bi trebali
imati visoki stupanj strune spreme.
Neki rezultati su za nas moda bili iz-
nenaujui i bilo bi zanimljivo kad bi
isti upitnik ispunjavali i odgajatelji. I na
kraju, poruka jednog ispitanika: Imajte
puno ljubavi i srca prema djeci i vjeruj-
te... Vratit e vam se!... Djeca pamte...
Literatura:
1. agud, M., (2006.): Odgajatelj kao refleksivni
praktiar, Petrinja, Visoka uiteljska kola
2. Vizek Vidovi, V.,ur. (2011.): Uitelji i njihovi
mentori Uloga mentora u profesionalnom
razvoju uitelja, Zagreb, Institut za drutvena
istraivanja u Zagrebu
3. Vujii, L., (2011) Istraivanje kulture
odgojno-obrazovne ustanove, Zagreb, Mali
profesor