Sveuilite Sjever

Poslovanje i menadment u medijima

Pablo Emilio Escobar Gaviria

Student

Dorotea Odori

Mentor

Magdalena Najbar Agii

Koprivnica, 18.svibnja 2016. godine

Saetak

U ovom seminarskom radu govorit u o najslavnijem krijumaru kokaina, te

kolumbijskom gangsteru 20.stoljea Pablu Escobaru. O njegovom poetku tzv. ''karijere'' koja
je zapoela kraom automobila, te se tako poela iriti sve do krijumarenja kokaina, voenju
Medellinskog kartela, njegovom ivotu, novcu, te stvarima koje je posjedovao, koliko je
Medellinski kartel tjedno zaraivao, kako je Pablo propao, njegova smrt i posljedice koje je
ostavio iza sebe. Dea Agency koja osnovana 1973. godine te koja je razotkrila Pabla i dan
danas koja suzbija drogu, na terenu je vie od 10 000 zaposlenih i kako je organizirana.
Sadraj
1. Uvod...............................................................................................................................................1
2. Pablo Emilio Escobar Gaviria...........................................................................................................2
3. Medellinski kartel...........................................................................................................................3
4. Dea Agency.....................................................................................................................................4
5. Zakljuak.........................................................................................................................................5
6. Literatura........................................................................................................................................6
 1. Uvod
Kao to sam navela u saetku govorit u o glavnom krijumaru kokaina, kradljivcu
automobila dvadesetog stoljea Pablu Escobaru, o njegovom ivotu, imanjima i stvarima koje
posjeduje, novcu, te koliko je njegov Medellinski kartel tjedno zaraivao, kako je uhapen i
zavren u zatvoru kojeg je sam ureivao i na kraju iz njega i dalje poslovao, smrti, te
posljedicama koje je ostavio iza sebe. Dea Agency koja je osnovana 1973. godine koja je
najvea agencija za suzbijanje droge, te koja je i sama uspjela suzbiti Pabla Escobara, koliko
ima zaposlenih koji svaki dan rade na suzbijanju droge i kriminalaca.

4
 2. Pablo Emilio Escobar Gaviria
Pablo Emilio Escobar Gaviria bio je kolumbijski gangster, krijumar kokaina i voa
Medellinskog kartela. Zapoinje svoju kriminalnu karijeru u mjestu roenja, Medellinu, kao
kradljivac automobila. Krao ih je te kasnije rastavljao i prodavao dijelove. Poslije toga prelazi
na prodaju kokaina i zapoinje igradnju narko imperija. Promet kokaina iz Kolumbije
prvenstveno prema SAD-u je nainilo od Pabla jednog od najbogatijih ljudi u svijetu. 1989.
godine asopis Forbes objavio da je sedmi po bogatstvu u svijetu. Medellinski kartel zaradio
je 30 milijardi dolara tijekom svoj djelovanja. Pablo je od svojih prihoda kupio ekskluzivnu
hacijendu, zooloki vrt, zrakoplov, helikoptere, automobile itd. Pablo je bez milosti i njegova
poslovica bila Plata o Plomo?, odnosno novac (srebro) ili olovo? to je znailo da je netko ili
prihvatio mito ili bi bio ubijen.

Sa svojim bogatstvom Pablo je zadobio popularnost te su ga nazivali narodnim junakom i

bezobzirnim kriminalcem, jer je davao donacije u razne dobrotvorne svrhe, a jedno vrijeme
poetkom 80-ih je bio i politiki aktivan i izabran kao zamjena u parlamentu. Prema priama,
imao je ambicije vremenom postati predsjednik drave. Rodrigo Lara Bonilla, ministar
pravosua je meutim objavio da je Pablo kriminalac, to je rezultiralo naredbom da ga se
ubije 1984.godine, poslije ega se Pablo jedno vrijeme skrivao u progonstvu u Panami i
Nikaragvi. Medellinski kartel je teroristiki djelovao ne samo protiv pravosudnog aparata ve
i protiv civilnog stanovnitva, kolumbijskih inenjera, odvjetnika i ekonomista. U borbi protiv
drugih narko liga, kartel je koristio profesionalne plaene ubojice. Osim ubojstava
politiara, sudaca i policajaca, Medellinski kartel je takoer provodio teror protiv civilnog
stanovnitva, podmetnuli su eksplozivnu napravu u zrakoplom s ciljem ubojstva
predsjednikog kandidata Cesara Gaviria, atentat u kojem je na kraju poginulo 110 osoba, ali
ne i sam Gaviria koji na kraju nije bio u zrakoplovu. Postavljali su eksplozivne naprave i u
urednitvima novina.

Pablo se s vremenom predaje vlastima, poto je dobio garancije da nee biti izruen SAD-u.
Stavljen je u zatvor La Catedral, luksuzan zatvor koji je on sam ureivao. Iz zatvora je mogao
bez problema upravljati svojim kriminalnim carstvom, a poslije kada je prebaen u obian
zatvor odluuje se na bijeg. Kako bi pomogli kolumbijskog policiji i vojsci, SAD alje u ljeto
1992.godine snage DEA Agency u Kolumbiju na lov Pabla Escobara. Praenjem i
prislukivanjem pokualo se lokalizirati njegovo skrovite u Medellinu. Odgovornost za

5
operativna djelovanja preuzeo je pukovnik Hugo Martinez. Na kraju mu se uspijeva ui u
trag, prislukivanjem njegovog razgovora preko mobitela, te na taj nain biva lokaliziran.
Tijekom uhienja Pablo i njegov tjelohranitelj pokuavaju pobjei, ali su obojica ubijeni.
Istovremeno kad je proslavljena Pablova smrt, veliki broj njegovih pristalica alilo je za njim,
tisue osoba dole su na njegov sprovod. Pablova udovica s njihovih dvoje djece pobjegli su
iz Kolumbije, ali su imali problema dobiti azil u inozemstvu. Sin Juan Pablo promijenio je
ime u Sebastian Marroquin i danas radi kao arhitekt u Buenos Airesu, te je dokumentirao film
Sins of My Father.

3. Medellinski kartel
Medellinski kartel bio je kriminalni narkotiki sindikat kolumbijskih mafijakih obitelji koji je
od 1970-ih do poetka 1990-ih kontrolirao veinski dio ilegalnog trita kokainom u
Kolumbiji. Uzgoj lista koke, ali i proizvodnju, krijumarenje i prodaju kokaina. Politike
ambicije kartela i njihovo nasilno djelovanje dovodili su tijekom 1990-ih do estokih
obrauna s kolumbijskom vladom. Medellinski kartel je bila profesionalna organizacija sa
specijalnim osobljem poput pilota, kemijskih inenjera, odvjetnika i ekonomista. U borbi
protiv drugih narko liga, kartel je koristio profesionalne plaene ubojice. Kartel je tjedno
zaraivao 420 milijuna dolara. Osim ubojstava politiara, sudaca i policajaca, Medellinski
kartel je takoer provodio teror protiv civilnog stanovnitva, izmeu ostalog i podmetnuli su
eksplozivnu napravu u zrakoplov s ciljem ubojstva predsjednikog kandidata Cesara Gaviria,
atentat u kojem je poginulo 110 osoba, no na kraju sam Gaviria nije jer nije bio u zrakoplovu.
Kartel je 1993.godine u svojoj slubi imao oko 3000 uvara i profesionalnih ubojica. Naziva
se Medellinski kartel jer je dobio naziv po drugom najveem gradu u Kolumbiji, Medellinu, u
kojem je bilo sjedite kartela. Poslije ubojstva voe kartela Pabla Emilia Escobara Gaviria
1993.godine, dolazi do raspada kartela

6
 4. Dea Agency
Dea je policijsko obavjetajna agencija za suzbijanje droge. Agencija se nalazi u sklopu
ministarstva pravosua SAD-a. Ona je osim u SAD-u kljuna za odgovornost za koordinaciju
i voenje amerike istrage droge u inozemstvu.

DEA je osnovana 1.7.1973.godine, predsjednik je Richard Nixon od 28. srpnja 1973. On je

predloio stvaranje jedne savezne agencije za provoenje propisa o drogama, kao i objediniti i
koordinirati suzbijanje zlouporabe opojnih droga vlade. Kongres je prihvato taj prijedlog, jer
su bili zabrinutom sve veom dostupnou lijekova. Kao rezultat toga, ured za narkotike i
opasne droge, te ured za zlouporabu droga s nadlenim tijelima oko 600 specijalnih agenata iz
carine i carinske agencije spacaju kako bi stvorili DEA. Od ranih 1970-ih DEA sjedite
nalazilo se u sreditvu Washingtona. S ukupnom rastu agencije u 1980. DEA je poeo traiti
novo sjedite, smatrane su bili Arkansas, Mississippi te razne naputene vojne baze irom
SAD-a. Meutim, tadanji dravni odvjetnik Edwin Meese utvrdio je da bi sjedite trebalo biti
premjeteno u Arlington, u Virginiji, u blizini metro stanice s istim imenom.

DEA je na elu administratora narkotika od strane predsjednika SAD-a. Administrator

izvjeuje dravnog odvjetnika kroz zamjenika dravnog odvjetnika. Administratoru pomae
njegov zamjenik upravitelja, ef operacija, glavni inspektor. Drugog vieg osoblja ukljuuju
financijski direktor i glavni savjetnik. Administrator i zamjenik upravitelja su samo
privremeno imenovani u osoblje DEA, a svi ostali DEA slubenici su dravni slubenici.
Sjedite DEA nalazi se i dalje u Arlingtonu, Virginiji. DEA akademija se nalazi na bazi
Sjedinjene Drave Marine Corps u Quanticu, Virginia, zajedno s FBI akademijom. 21
domaih baza koje su podjeljenje na 227 terenskih ureda i 86 stranih ureda u 62 zemlje. S
proraunom veim od 2 milijarde dolara, DEA zapoljava vie od 10.800 ljudi, a od toga vie
od 5500 specijalnih agenata i 800 obavjetajnih analitiara. Postati specijalnim agentom ili
obavjetajnim analitiarom DEA agencije je natjecateljski proces.

7
 5. Zakljuak
Ovim seminarskim radom moemo zakljuiti da je Pablo Escobar bio jedan od najveih,
najpoznatijih i najbogatijih krijumniara droge 20.stoljea, te da e se o njemu priati
stoljeima, neki e ga smatrati kriminalcem, a neki e mu se diviti. DEA agencija od
1973.godine do jo danas postoji i dalje radi na suzbijanju droge u cijelom svijetu gdje ima u
62 zemlje svoja sjedita i agente.

8
6. Literatura
1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Pablo_Escobar
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Medellinski_kartel
3. http://www.dea.gov/index.shtml

9
10