Omert

Izraz "omert" najvjerojatnije dolazi od latinske rijei "humilitas" (mukost) koji potom postaje
"umirt", da bi se na junotalijskim dijalektima pretvorio u "omert".
Mafija i njezine obitelji (cosca) imaju i svoju jasno odreenu strukturu. Najniu razinu ine
vojnici u skupinama od po desetak vojnika. Takvom jednom skupinom zapovijeda capodecina
(glava desetorice). Iznad capodecine nalazi se glava "obitelji" koji ima tri zamjenika i jednog ili
vie consiglierea (savjetnika). Tri obitelji iji teritoriji imaju zajedniku granicu ine
mandamento (okrug). Zapovjednik svakog okruga lan je Povjerenstva (naziva se jo i Cupola),
neke vrste mafijakog upravnog odobra. Kao najvie tijelo Povjerenstvo ili Cupola odluuju o
stvarnima vanim za cijelu siclijansku mafiju. Ono donosi konane odluke kod sporova izmeu
raznih mafijakih obitelji. O vanosti Cupole govori podatak da jedino ona moe odobriti
ubojstva istaknutih i vanih osoba (policajaca, sudaca, politiara ili drugih mafijaa).
eljezni prefekt
Do poetka 20. stoljea najvei dio Sicilije bio je pod vlau mafije. Njezina je mo bila toliko
velika da se inilo kako je svemona. Ta e se percepcija poeti mijenjati nakon to 1925. Siciliju
posjeti Benito Mussolini. Faistiki je diktator posjetio brojna mjesta i gradove na Siciliji. Jedno
od mjesta je bilo i Piana dei Greci gdje je gradonaelniku dunost obnaao lokalni mafija
Francesco Cuccia. Vidjevi brojnu Mussolinijevu oruanu pratnju Cuccia je rekao Duceu: "Vi ste
sa mnom. Vi ste pod mojom zatitom. Zbog ega vam trebaju svi ti policajci?" Ali Mussolini je
odbio raspustiti svoje zatitare i to je uvrijedilo Cucciju. Uvrijeeni je mafija odluio uzvratiti naloio je graanima da ne dou na skup na kojem je trebao govoriti Duce. I doista na skupu se
nije pojavio nitko, tek nekoliko bogalja i prosjaka. Tati je Mussolini shvatio poruku i odluio
uniiti mafiju na Siciliji. Po povratku u Rim imenovao je rimskog efa policije Cesare Morija
prefektom Palerma i dao mu zadau da uniiti mafiju. Pri tome mu je dao odrijeene ruke da
upotrijebi "sva sredstva" kako bi ostvario zadani cilj.
Mori je pokuao shvatiti kako mafija funkcionira iznutra. Smatrao je da mafija njie samo tajno
kriminalno drutvo ve i ivotna filozofija. Zakljuio je da mafija ne bira svoje efove ve da se
oni nameu sami zahvaljujui svojim sposobnostima i drskosti. Uoio je da mafijai nemaju
posebno razraene znakove meusobnog raspoznavanja ve da se prepoznaju po suzdranom
dranju, hladnokrvnom pogledu i specifinom govoru. Protestantski sveenik Tulio Vinay, koji je
svjedoio na sudu protiv mafije, potvrdio je Morijevo stajalite: "Mafija je na Siciliji ideologija
ljudi - biti jak, umiljen, vladati. Takvo je gledite zacijelo uobiliila povijest tog otoka jer
Sicilijanci jednostavno imaju potrebu biti netko i neto. A mafija je utjelovljena potreba za
dominacijom, potreba za tim da bude gospodar situacije." Mori je shvatio da mora "stvoriti

izravnu vezu izmeu stanovnika i drave, kako bi se ponitio sustav posredovanja zbog kojeg
graani nisu mogli ostvariti vezu s vlastima, osim preko posrednika." Uspjeno je proniknuo i u
psihologiju mafijaa: "Najvaniji faktor u psihologiji tipinog mafijaa jest njegovo uvjerenje da
ne ini nikakvo zlo sve dok se pridrava kodeksa omerte; bilo da ubija, pljaka ili krade, on je
pred samim sobom i u oima svojih suradnika astan ovjek."
Na koncu Mori se odluio protiv mafije boriti mafijakom metodom - nasiljem. Stvorio je malu
vojsku policajaca i karabinjera koja je krstalila otokom i opsjedala domove osumnjienih. Kada
osumnjiene ne bi zatekli u njihovim domovima uzimali bi njihove obitelji (ene i djecu) za
taoce. Tek kad bi se mafija predao oni bi bili puteni. Imovinu koju bi zatekli pri opsadi
konfiscirali bi i prodavali je. Ukoliko bi mafija imao stoku javno bi je smaknuli. Takav nain
borbe pokazao se uinkovit - u samo prva dva mjeseca antimafijake kampanje uhieno je preko
500 mafijaa. Do do 1928. rezultat e bti jo bolji jer e biti uhieno preko 11 tisua
osumnjienika. Nakon uhienja mafijae bi esto bili izlagani tekim muenjima kako bi se
iznudila priznanja. Strah od muenja, a i mogunost dobivanja manje kazne, naveo je neke od
mafijaa da prekre kodeks omerte i surauju s tuiteljima. No, u nekim sluajevima mafijaima
nije pomagala ni suradnja, svejedno su osuivani na teke kazne ili su bez suenja slani u
koncentracijske logore. Zbog tako okrutnih postupaka Mori je dobio nadimak eljezni prefekt.
Ipak u njegovoj su antimafijakoj kampanji stradali uglavnom nie i srednje rangirani pripadnici
mafije. Vrh mafije ostao je gotovo neokrnjen. Neke su se mafijake glaveine izvukle
zahvaljujui svojim politikim vezama, a neki su - uvidjevi da im zbivanja ne idu na ruku pristupili faistikim crnokouljaima i tako se spasili. Ipak bilo je jasno da je mafija podcijenila
Mussolnijevu odlunost i mo. U lipnju 1929. Mussolini je opozovati Morija u Rim, a faistika
e propaganda ponosno objaviti da je mafija "izbrisana s lica zemlje". Tono je bilo da je stopa
kriminala na Sicliji nakon Morijevih akcija znaajno opala te da je dio mafijaa pobjegao u
Sjedinjene Drave. Meu njima su bili Carlo Gambino i Joseph Bonanno koji e postati moni
mafijai u Americi. Mafiji jeste zadan teak udarac, ali ona ipak nije unitena. Naprotiv, njezini
najbolji dani tek su dolazili.

Mafija na strani Saveznika

Mnogi Sicilijanci nisu mogli podnijeti ivot u neprestanom strahu te je poetkom 20. stoljea
Siciliju zahvatio veliki val iseljenja. S otoka se iselilo preko milijun stanovnika, a veina je novi
ivot potraila u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ali doseljenici su imali dvije velike
prepreke za napredovanje u novoj okolini - u pravilu su bili neobrazovani i nisu govorili engleski
jezik. Stoga su mogli raditi samo teke fizike poslove, uglavnom kao radnici na lukim

dokovima. Meutim, uskoro se pojavila i mafija koja je u amerikim lukama talijanskim

radnicima naplaivala pizzo za utovareni ili istovareni teret. Ba kao to je to inila i na Siciliji.
Za razliku od Sicilije u Sjedinjenim Dravama mafija e se poeti baviti organiziranjem ilegalnih
kockarnica, prostitucijom te preprodajom i krijumarenjem droge. Ubrzo e u amerikom
drutvu novi ogranak mafije (koji e razviti u zasebnu mafijaku organizaciju) stei znaajan
utjecaj. On e dovesti do suradnje mafije i amerike drave.
Nakon to je poetkom 1942. u njujorkoj luci potopljen brod USS Lafayette (AP-53), sumnjalo
se na sabotau. Sumnja je pala na Anthonya Anastasija, lokalnog mafjaa koji je kontrolirao
sindikat lukih radnika u New Yorku. Sumnje nisu dokazane, ali su se vlasti odluile obratiti za
pomo mafijakom glaveini Lucky Lucianu. On je sluio tridesetogodinju zatvorsku kaznu
zbog organiziranja prostitucije, ali i je dalje bio moan mafijaki ef. Luciano je pristao na
suradnju i na saveznikim brodovima u Sjedinjenim Dravama nije bilo sabotaa. Svaki takav
pokuaj sprijeila bi mafija. Kako se Luciano pokazao pouzdanim suradnikom pri planiranju
invazije na Siciliju amerike su mu se vlasti opet obratile. Postignuta je nagodba - ako im
Luciano pomogne osvojiti Siciliju po svretku rata bit e puten na slobodu i deportiran u Italiju.
Nakon postignutog dogovora prema Lucianovim uputama jedan je savezniki zrakoplov trebao
uspostaviti vezu s Don Caleogero Vizzinijem. On je u to vrijeme bio ef svih mafijakih klanova
na Siciliji. Savezniki je zrakoplov u dvorite Vizzinijeva rodnog doma u Villalbi bacio paketi
zamotan u utu svilenu maramu na kojoj je bilo izvezeno slovo L - to je znailo da poruku alje
osobno Lucky Luciano. Sukladno Lucianovoj sugestiji Vizzini je zapovijedio lokalnim
mafijaima da organiziraju opstrukciju obrane otoka. Ameriki su vlasti ak pustile iz svojih
zatvora mafijae sa Sicilije te ih unovaile kako bi oni mogli amerikim vojnicima pruiti
logistiku pomo prilikom osvajanja Sicilije. Rezultat ove neobine suradnje bio je taj da je dvije
treine talijanskih vojnika na poetku invazije dezertiralo i omoguilo amerikim postrojbama da
okupiraju otok s puno manje napora i rtava. Za suradnju raspoloena Cosa nostra uhitila je
zapovjednika talijanskih postrojba na Siciliji i predala ga amerikoj vojsci. Bio je to jedinstven
primjer u povijest da zloinaka organizacija pomae stranoj vojnoj sili da okupira teritorij
vlastite zemlje. tovie, mafija je meu stanovnicima otoka organizirala oduevljen doek
amerikim vojnicima koji su doekani kao osloboditelji.
Amerike okupacijske vlasti bile su zahvalne na mafijakoj pomoi pa su, kao ovjeka od
povjerenja, za gradonaelnika Villalbe postavili Vinizzija. Na njegovu preporuku Amerikanci su
na kljuna politika mjesta postavili i druge mafijae za koje je Vinizzi jamio da su antifaisti
(npr. Giuseppe Genco Russo). Novim su se vlastima mafijai predstavili kao politiki disidenti u
vrijeme faistike diktature, a uz to su naglaavali i svoj antikomunizam. Okupacijskim vlastima
oni su se stoga inili gotovo idealnim suradnicima i tako je dolo do toga da su tri etvrtine
novoimenovanih gradonaelnika bili mafijai. Na koncu e ta suradnja ojaati mafiju i dovesti do
novog uspona.

Portella della Ginestra

Svretkom rata i ponovnom uspostavom viestranakog politikog ivota oivljavaju i talijanske
politike stranke. Glavnu snagu talijanske desnice u to vrijeme predstavlja Kranska
demokracija (tal. Democrazia Cristiana), stranka koja e dugi niz godina vladati Italijom. Kako
bi osigurali dolazak na vlast i sprijeili pobjedu ljeviarskih stranaka, prije svega komunista,
kranski se demokrati odluuju na suradnju s mafijom uviajui kako je ona klju izbornog
uspjeha na Siciliji. Predstavnici kranskih demokrata obraaju se Vinizziju sa zamolbom da im
pomogone u ostvarenju njihova cilja. Suradnja je dogovorena i ubrzo potom Vinizzi javno
obznanjuje kako on osobno favorizira kranske demokrate. Poslije njega i drugi siclijanski
mafijai daju sline izjave. To je bio jasan signal Sicilijancima kome trebaju dati svoj glas na
izborima. Oni koji nisu shvatili poruku snosili su posljedice, kao primjerice stanovnitvo Portella
della Ginestre. Na lokalnim izborima 1947. kranski su demokrati uvjerljivo izgubili od
ljeviarske Narodne fronte. Zbog toga je mafija je odluila kazniti neposlune stanovnike
Portella della Ginestre.
Za izvritelja kazne odabran je Salvatore Giuliano, razbojnik koji nije bio lan mafije i ako bi bio
uhvaen nije ga se moglo izravno povezati s mafijom. Rije je bila o kriminalcu koji je poslije
svretka 2. svjetskog rata podupirao sicilijanski separatistiki pokret i pozivao Sjedinjene
Amerike Drave da anketiraju Siciliju. Mafija je Giulianu i njegovim suradnicima obeala
siguran odlazak u Brazil ako "obuzda crvene". On je pristao na ponudu i sa svojom je bandom 1.
svibnja 1947. tijekom prvosvibanjske proslave napao Portellu della Ginestru. U tom je napadu
poginulo 11 graana, a ranjeno je njih 55. Graani su shvatili poruku - na sljedeim su izborima
pobijedili kranski demokrati. Meutim, nakon pokolja mafija se predomislila i nije eljela
ispuniti svoj dio pogodbe. Mafijaki su se efovi uplaili da bi Giuliano jednog dana mogao
svjedoiti protiv njih, a tada po postao izuzetno opasan svjedok. Stoga je odlueno da se on
ubije. Ali pokazalo se da to nije lak zadatak - mafiji je trebalo tri godine da ostvari svoj naum. To
im je polo za rukom tek u srpnju 1950. kada je na svoju stranu pridobila njegovog roaka i
pomonika Pisciotta koji ga je osobno smaknuo. Pisciotta je poslije uhitila policija i on je na
suenju odluio progovoriti o suradnji vlasti, mafije i Giulianove bande. U svom e svjedoenju
Pisciotta, izmeu ostalog, rei: "Bili smo kao jedno tijelo - vlada, mafija i banditi."
I nakon Pisciottina svjedoenja suradnja mafije s politiarima, a time i dravom, nastavit e se.
Kroz tu suradnju mafija e postati toliko mona da je osim namjetanja izbora svoj utjecaj poela
iri dublje na gospodarstvo. To joj je dalo novu razinu moi i donijelo njezinim efovima ugled u
iroj drutvenoj zajedinci, posebice meu monima i bogatima. Bilo je to ono emu su stariji
mafijai silno teili. No, stariji mafijai polako su nestajali. Vinizzi koji je bio gospodar
siclijanske mafije do 1954. kada je preminuo prirodnom smru u 76 godini ivota. Njegova smrt
oznaila je i poetak smjene generacija u mafijakoj organizaciji. Nova generacija mafijaa nije
marila za stara pravila. Mafijai stare generacije svoju su mo gradili na tlaenju zemljoradnika i

stoara, a nova generacija okrenula se urbanim sredinama voena veim ambicijama i spremna
na sve kako bi se domogla moi. Najznaajniji predstavnik novog vala mafijaa bio je Luciano
Liggio iz sela Corleone kojeg je odlikovala velika grubost. Jo u tinejderskoj dobi poinio je
prvo ubojstvo i nastavio graditi ugled nesmiljenog ubojice. Do sredine 1950. imid okrutnog
ubojice donio mu je ugled i potovanje unutar mafije.
Smjena generacija i novi izvori prihoda
Nakon svretka 2. svjetskog rata vlada u Rimu troila je velike koliine novca kako bi pomogla u
obnovi Sicilije. Pomo je bila obilna jer je tijekom saveznikog bombardiranja otoka bez
domova ostalo oko 14.000 ljudi. Uz to potreba za stanovima u urbanim sreditima rasla je i zbog
poveanog priljeva seoskog stanovnitva. Zato je bilo potrebno izgraditi nove stanove,
prvenstveno u Palermu kao glavnom gradu. Najvei dio te gradnje subvencioniran je dravnim
novcem i tu je mafija vidjela priliku za odlinu zaradu. Prvi korak bio je preuzimanje nadzora
nad Uredom za javne radove u Palermu koji je bio zaduen za izdavanje graevinskih dozvola.
Kada je mafija svoje ljude postavila u taj ured nitko nije mogao graditi ukoliko prije toga nije
platio pizzo. Urbanizacija i modernizacija otoka dovela je do sukoba starih i mladih mafijaa.
Jedan od prvih povoda za sukob bila je gradnja brane na rijeci nedaleko mjesta Corleone.
Michele Navarra, predstavnik starog naraataja, protivio se gradnji brane strahujui da e se
navodnjavanjem polja poboljati ivotni standard seljaka i tako ih uiniti manje ovisnim o mafiji.
Stariji mafijai i inae su na svaku promjenu gledali kao na neto loe. No, mladi narataj
mafijaa iz Corleonea u svakoj je promjeni gledao priliku za novu zaradu. Tako je bilo i s
gradnjom brane. Kao to je ranije reeno novi narataj mafijaa nije odve drao do ustaljenog
mafijakog sustava vrijednosti i pravila ponaanja. Oni se nisu libili protivnike ubijati usred
bijela dana pred svjedocima i bez upozorenja. To je bilo neto posve novo u djelovanju
sicilijanske mafije.
Nakon svretka Drugog svjetskog rata vlada u Rimu troila je velike koliine novca kako bi
pomogla u obnovi Sicilije. Pomo je bila obilna jer je tijekom saveznikog bombardiranja otoka
bez domova ostalo oko 14.000 ljudi. Uz to potreba za stanovima u urbanim sreditima rasla je i
zbog poveanog priljeva seoskog stanovnitva. Zato je bilo potrebno izgraditi nove stanove,
prvenstveno u Palermu kao glavnom gradu. Najvei dio te gradnje subvencioniran je dravnim
novcem i tu je mafija vidjela priliku za odlinu zaradu. Prvi korak bio je preuzimanje nadzora
nad Uredom za javne radove u Palermu koji je bio zaduen za izdavanje graevinskih dozvola.
Kada je mafija svoje ljude postavila u taj ured nitko nije mogao graditi ukoliko prije toga nije
platio pizzo. Urbanizacija i modernizacija otoka dovela je do sukoba starih i mladih mafijaa.
Jedan od prvih povoda za sukob bila je gradnja brane na rijeci nedaleko mjesta Corleone.
Michele Navarra, predstavnik starog naraataja, protivio se gradnji brane strahujui da e se
navodnjavanjem polja poboljati ivotni standard seljaka i tako ih uiniti manje ovisnim o mafiji.
Stariji mafijai i inae su na svaku promjenu gledali kao na neto loe. No, mladi narataj

mafijaa iz Corleonea u svakoj je promjeni gledao priliku za novu zaradu. Tako je bilo i s
gradnjom brane. Kao to je ranije reeno novi narataj mafijaa nije odve drao do ustaljenog
mafijakog sustava vrijednosti i pravila ponaanja. Oni se nisu libili protivnike ubijati usred
bijela dana pred svjedocima i bez upozorenja. To je bilo neto posve novo u djelovanju
sicilijanske mafije.
Za trajanja te akcije uhieni su i mnogi vodei sicilijanski mafijai. Meu njima se (1974.) naao
i Luciano Luggi koji je na koncu proglaen krivim za 945 ubojstava. Meu ostalima i za ubojstvo
mafijakog efa Michelea Navarre, nakon ega je Leggio je postao ef mafije u Corleoneu.
Ubojstvo je izvedeno tako da su Leggijevi mafijai (2. kolovoza 1958.) na otvorenoj cesti
presreli automobil u kojem se vozio Navarra sa svojim prijateljem i izreetali ga strojnicama.
Nakon Leggijeva uhienja vodea linost mafije postaje okrutni, arogantni, ali i istovremno i
veoma inteligenti, Salvatore Tot Riina. Premda je mafija iz Corleonea tada ve nadzirala dio
heroinskih puteva iz Azije Riina je htio nadzirati sve puteve. Posao s heroinom donosio je
viemilijunsku zaradu, a profit je sve vie rastao. Takvom izazovu Riina nije mogao odoljeti, to
je (1975.) dovelo do novog unutarmafijakog sukoba. Kao najvei trgovac drogom prvi je na
meti bio Gaetano Badalamenti. No, on je doznao da ga Riina namjerava likvidirati i pobjegao je
sa Sicilije. Iako je umakao Riina nije odustao od toga da "poalje poruku" te je dao ubiti na
desetke Badalamentijevih roaka. Nakon toga okomio se na mafijakog efa iz Palerma Stefana
Bontadea koji je nadzirao kanale kojima se droga dopremala u SAD. Ubojstvo je poinjeno 23.
travnja 1981. kada je na Bondateov automobil, dok je stajao na semaforu, otvorena vatra iz
kalanjikova - Bondateu je razneseno pola glave. Nakon ovog ubojstva smaknuto je na stotine
pripadnika Bondateova klana. Pronalaeni su ustrijeljeni, zadavljeni, zapaljeni, pretueni, bacani
u beton ili more, a ponekad i raskomadani. Bilo je i sluajeva kad su mafijai hranili svinje
tijelima svojih rtava. Za manje od dvije godine ubijeno je vie od tisuu ljudi. Nisu ubijani samo
mafijai ve i politiari, suci i policajci koji su se zamjerili klanu Corleone, ali i sluajni
prolaznici. Bio je to najkraviji mafijaki sukob u povijesti. Velik broj tih ubojstava deavao se u
tzv. sobama smrti - naputenim kuama u predgraima Palerma. esto bi se deavalo da nakon
ubojstava tijela rtava budu polivena kiselinom. Ponekad je to injeno kako bi se tijela rtava
mogla to tee identificirati, ali esti su bili i sluajevi kada je to napravljeno jer su poinitelji
uivali u takvim okrutnostima.

Tommaso Buscetta
Kako bi se ubojstvima i nasilju stalo na kraj 1. svibnja 1982. na mjesto prefekta Palerma
postavljen je general karabinjera Carlo Alberto Dalla Chiesa. Oekivanja su bila velika jer
upravo je on bio meu najzaslunijima za slamanje teroristike organizacije Crvene beretke. Ova
je teroristika organizacija godinama sijala strah diljem Italije i bila je toliko opasna da ih se
bojala ak i mafija. Iz tog je razloga i pomogla dravi u njihovu slamanju. No, nakon

preuzimanja dunosti Dalla Chiesaje poeo istraivati smrt novinara Maura de Maura, koji je pak
istraivao ubojstvo elnika talijanske naftne tvrke Agip Enrica Matteija. Maura je opravdano
sumnjao kako je u to smaknue umijeana mafija. Cosa nostra je ubrzo shvatila da e trag Dalla
Chiesu dovesti do mafije. Stoga je voa mafjiakog klana iz Corleonea Tot Riina odluio brzo
djelovati. U noi 3. rujna 1982. Dalla Chiesa je napustio svoj ured sa suprugom Emmanuelom i
tajnim agentom Domenicom Russoom odvezavi se u Lanciji A112. Na ulazu u ulicu Isidoro
Carini prila su ima dvojica mukaraca na motociklu i otvorila vatru iz kalanjikova na vozilo.
Svo troje putnika je ubijeno. Ve narednog dana brani par Della Chiesa je sahranjen, a
posljednjem ispraaju su nazoili i lanovi talijanske vlade. Ljudi okupljeni na sahrani bacali su
novie na ministre elei im tako poruiti da su korumpirani.
Koliko su mafijaki obrauni i smaknua bili krvavi rjeito govori to to je tijekom pet godina
samo u Palermu klan Salvatorea Tote Riine ubio gradonaelnika, guvernera, elnika oprobe, dva
javna tuitelja i naelnika karabinjera. Taj teror trajao je do 1983. kada je Riina konano uspio
zavladati siclijanskom mafijom i stei nadzor nad heroinskim rutama i proizvodnjom heroina.
inilo se kako klan Corleone vie nita ne moe vie ugroziti, ali u listopadu 1983. stvari su se
poele mijenjati. Tada je u Brazilu uhien Tommaso Buscetta pod optubom za organiziranje
ilegalne trgovine drogom. Talijanski dravni tuitelj Giovanni Falcone uspio je uglaviti da
Buscetta bude izruen Italiji. Poslije izruena Buscetta je pokuao samoubojstvo progutavi
tabletu strihina, ali ivot mu je ipak spaen. Kada se oporavio odluio je suraivati s dravnim
aparatom i mjesec dana je istraiteljima svjedoio o sicilijanskoj mafiji i njezinim poslovima.
Tako je postao pentito (tal. prebjeg). Koliko su njegova svjedoanstva bila znaajna slikovito je
opisao sam Falcone: "Za nas je on bio poput profesora stranog jezika koji vam omoguava da
odete u Tursku, a da se ne morate sporazumijevati maui rukama." Buscetta je u suradnji vidio i
nain da se osveti klanu Corleone jer su upravo Riinini mafijai u mafijakim obraunima ubili
njegova dva sina, brata, neaka, urjaka i zeta.
Zahvaljujui njegovom svjedoenju optunica je sadravala 8607 stranica dokaza koji su
predoeni javnosti na tzv. Maxi suenju (zapoelo 10. veljae 1986.). Za potrebe tog suenja
preureen je sud u Palermu i pretvoren u divovski bunker koji je titilo 200 karabinjera, a
svjedoci, pokajnici i osoblje suda bili su pod stalnim nazdorom. Nakon skoro dvije godine
trajanja sudskog postupka 342 mafijaa proglaeno je krivima i osueno ukupno na preko 2665
godina zatvora. Meu njima je bilo i 19 visokopozicioniranih mafijakih efova. Kada je u
sijenju 1992. talijanski Vrhovni sud potvrdio sve presude to je okiralo siclijansku mafiju. Bio
je to navjei sudski poraz koji je ona pretrpjela i mafija je smatrala kako mora uzvratiti udarac.
Odlueno je da se ubije sudac Falcone. Nekoliko mjeseci kasnije (23. svibnja 1992.) sudac
Falcone vozio se iz zrane luke u pravcu Palerma. U koloni od tri automobila pored Falconea bili
su tu njegova supruga i trojica tjelohranitelja. Na dijelu autoceste, nedaleko mjesta Capacija,
kojom je kolona vozila trebala proi u odvodnu cijev postavljeno je oko 400 kg eksploziva.
Eksplozija je bila toliko snana da je uniteno nekoliko desetina metara ceste. Svi putnici su
poginuli. Tako se mafija rijeila svog najopasnijeg neprijatelja te javno demonstrirala svoju mo

pokazujui kako i dalje moe zadavati opasne udarce. tovie, za manje od dva mjeseca ispred
kue svoje majke ubijen je Falconeov blisku suradnik i prijatelj iz djetinjstva Paolo Borsellino
zajedno s pet tjelohranitelja. Poruka je bila jasna nismo slomljeni i kad elimo moemo zadati
opasan udarac.

U svim porama drutva

S obzirom da je organizirani kriminal postao visokoprofitni posao - prema procjenama samo u
Italiji on ostvari promet od oko 130 milijardi (oko 7 % bruto domaeg proizvoda Italije) - i ne
udi to je odgovor mafije bio brutalan. Od privatnih vojski koje teroriziraju zemljoposjednike i
stoare Cosa nostra je izrasala u organizaciju koja zarauje na naine koji su bili nezamislivi u
njezinim poecima: odlaganje toksinog otpada te krijumarenje ljudi i droga. Svoju djelatnost
mafija je proirila i na djelatnosti kao to su trgovina ribom, mlijekom, kavom i kruhom.
Organizirani je kriminal naao naina da nadzire i poslovanja velikih poduzea, ponajvie ona
graevinska. ak i veliki graevinski poduzetnici radije surauju s mafijom nego prijavljuju
pokuaje ucjena i zatim trpe posljedice.
Iako se moe initi da se mafija kroz povijest mijenjala ona je u sri uvijek ostajala ista ili kako
je to primijetio John Dickie u knjizi Cosa Nostra: A History of the Sicilian Mafia: "Nikada nije
postojala dobra mafija koja je u nekom trenutku postala pokvarena i nasilna. Nikada nije
postojala tradicionalna mafija koja je onda postala moderna, organizirana i poslovno orijentirana.
Svijet se promijenio, ali se sicilijanska mafija samo prilagodila; ona je danas isto ono to je bila
kad je roena: tajno drutvo pod zakletom koje zanimaju samo mo i novac i to ostvaruje tako
to ubija ljude i ne odgovara za to pred zakonom."

1.
1.1. :
. , ,
, .
, , ,
- , ,

,
.
, .

 .
,
, ,
. .

UVOD