NASELJA IZ RIMSKOG DOBA

U vremenu dolaska Rimljana glavni tipovi naselja na teritoriji

Bosne i Hercegovine bile su gradine i sojenice. Neke gradine bile
su izgraene kao utvrde. Sojenice su podizane uz rijeke i ovaj tip
naselja najbolje poznajemo po ostacima na Savi (Donja Dolina) i
ha Uni (kod Bihaa), Gradine su daleko izrazitije i brojno mnogo
jae zastupljen tip aglomeracija. To su naseobine na osamljenim
uzvisinama i brdima, jo ee na padinama brda i na visinskim
platoima. Rim-. sko doba oznaava vanu prekretnicu u pogledu
smjetaja naselja. Veliki broj epihorskih nase-lja na uzvisinama i
platoima za vrijeme.rimske vladavine premjeta se u ravnice i
zauzima pro-stor oko gradine. Tako je i razmjetaj aglomeracija
odgovarao politikim i strategijskim intenci-jama Rimljana
(287,81).
Znaajno rimsko naselje otkriveno je u Suvaji, nekih 6 km
zapadnije od Bosanske Dubice, na obali Une. Ovo je prostrano
rimsko naselje jednog veleposjeda, kakvi su se u Panoniji
formirali od III do V stoljea. Aglomeracija je smjetena na
brdovitim zapadnim ograncima Kozare i pre-la u ravnicu Une. Tu
se nalazi arhitektonski kompleks palatium fundi, odnosno villa
publica u centru velikog posjeda. Posjed je doao do izraaja od
kraja IV stoljea. Ostaci se nalaze na povrini od 5 ha ravnog
priobalnog zemljita uz Unu. Nalazite je otkriveno 1973. godine.
Istrai-vanja su vrena od 4. do 26. IX 1980. godine. Otkopani su
temelji graevina oblika pravougaoni-ka, veliine oko 45/30 m.
Okrenut je pravcem S-J i zavren na sjeveru velikom
polukrunom apsidom, a na junoj manjom i pliom apsidom
(egzedra). Graevina se dijelila u dva pojasa. Otkopano je 5
prostorija. Postoji i hipokaust, prostorija s egzedrom (I) bilaje
poploena opeka-ma, a kasnije zakrpana heksagonalnim
ciglicama. Uz prostoriju egzedrom prislonjena je prosto-rija
duine 10, irine 5 m. Otkopana zgrada pripadala je termama
(thermae, babneae). Ovo je bila banja (balneum) namijenjena
javnom korienju. Starija faza izgradnje je iz II i mlaa iz III ili
IV stoljea. Podovi visokog kvaliteta su iz V stoljea. Kompleks
se izgraivao tri stoljea.

Arheoloki lokalitet iz antikog doba na mjestu

zvanomCrkvine u Suvaji
Okrupnjavanje velikih posjeda poelo je u III a u IV stoljeu
doivjelo najvei zamah. Villa publica u Suvaji, kao centar
velikog dominija (domena), morala je osim termi imati i
gospodar-ski i rezidencijalni dio. Prvome ie pripadala itnica
(horreum), zatim tala i radionice, stanovi i ostali sadraji vezani
za agrar. Rezidencijalni dio, palatium ili praetorium u uem
smislu, sasto-jao se od stana za upravitelja ekonomije
(procuratora), odaje za prihvat funkcionera i cara i sta-nova za
brojnu poslugu.
Cesta Siscia Sirmium je vodila lijevom (visokom) obalom Une.
Potvrena je s nekoliko miljkaza, meu njima i miljokaz Cezara
Valerija Severa iz 305/6. godine. oznakom od 39 milja (oko 57
km), pronaen in situ u Bainu. U Bainu su na lokaciji Tuk,
upravo na visini Crkvine u Suvaji, pronaeni i ostaci naselja,
najvjerojatnije od putne stanice Ad Praetoria (kod Pretori-ja), na
udaljenosti od oko 57 km, koja odgovara distanci od Siska do
Baina (Suvaje). Na Tuku u Bainu izgleda da je bila putna
stanica Ad Praetoria. Ruevine na Crkvini u Suvaji, udaljene
svega 200-300 m pripadaju Pretoriju. Ruevine u Suvaji bile su u
funkciji upravnog centra vele-posjeda kao praetorium fundi, pa je
po tom nazvano naselje Praetorium.

Podgradci. Zapadno od Gornjih Kijevaca, blizu dananje pilane u

Podgracima, na lijevoj obali rijeke Vrbake lei lokalitet Crkvina.
Tu se nalaze ruevine sa tesanim kamenom, lijepim i brojnijim
ostacima rimske krovne i zidne opeke. Iznad ovoga lokaliteta je
Gradina. Iz Donjih Podgradaca je nadgrobna ploa sa natpisom:
Ursiom et Sirmiae Pot (amilia Proba) fratri et so-rori et ()
gininae matripa smatra da ovaj spomenik datira iz ranog carskog
doba. On prctpostavlja da se jedno poljoprivredno dobro sa villom
rusticom nalazilo u Donjim Podgradcima i da kao vlastnitvo
nekog veleposjednika iz Sirmijuma datira iz ranog carskog doba
(287,90).

Gornji Kijevci su oko 15 km jugozapadno od Bosanske Gradike.

Na lokalitetu zvanom Ma-nastirite (Karanovac) uz potok Lubinu
nailazi se na stare zidine i rimski graevinski materijal, a zna se i
za ploe sa natpisima. V Lamincima, jugoistono od Bosanske
Gradike, otkriveno je oruje i nakit iz rimskog doba. Rimska
cesta na ovom pravcu je ila blie padinama Kozare. Do-nji tok
rijeke Vrbasa, na prostoru od Bosanske Gradike do Banjaluke, u
rimsko doba bio je va-an poljoprivredni rejon na kom su sa obje
strane ceste nicale aglomeracije vezane za agrikul-turu.
Na prostoru Lijevae polja s obje strane rimske ceste sauvani
tragovi naselja
predstavljaju ostatke rimskih villa rustica koje su bile izgraene
na veem broju fundusa ovoga plodnog kra-ja. to se tie velikih
posjeda u villae rusticae u Lijevau polju i kod Donjih
Podgradaca, njihov poloaj u blizini centra (Servitium, Ad Fines,
Castra) i uz vanu komunikaciju (Servitium Ca-stra) ukazuje na
to da su ova poljoprivredna dobra igrala znaajnu ulogu u
snabdijevanju tih centara i vojnih jedinica koje su bile
stacionirane u ovom kraju (287,91).

Na prostoru od Bosanske Gradike do Banjaluke aglomeracije

nisu malobrojne, a samo na nekoliko mjesta nalaze se uz cestu.
Ostaci objekata dalje od ceste sainjavali su komplekse gra-evina
na jednom fundusu.
Servitium (Bosanska Gradika) je vaan saobraajni centar i
stanica rijene flotile na Savi. Bosanska Gradika (Servitium) na
Savi poznata je po nalazima iz rimskog doba. U tvravi Ber-bir
bili su brojni odlomci rimskog graevinskog materijala. U sondi
dubokoj 3 m bito je obilje velikih odlomaka krovne i podne opeke
i fragmenata keramike. Profili ocrtavaju slojeve rimskih ruevina.
Odavde potiu dva numizmatika nalaza iz I i II vijeka nove ere
(Claudius i Traianus) i nekoliko drugih primjeraka rimskih
bakrenih novia iz III i IV vijeka nove ere, koji su kova-ni u
Sisciji, a naeni su u ruevinama stare tvrave Berbir. U slojevima
ispod tvrave Berbir, to su slojevi bili nii, nadeni su stariji
primjerci rimskog novca. To nam govori o starosti rim-skog
naselja u Bosanskoj Gradiki i njegovom kontinuiranom
postojanju od najmanje tri vijeka (287,27). Nalazi iz Bosanske
Gradike i novija istraivanja na ovom sektoru rimske ceste potvr-
uju ispravnost lokalizacije po kojoj je Servitium dananja
Bosanska Gradika. Materijalni po-daci i nalazi u Bosanskoj
Gradiki dokazuju da je na tom mjestu postojalo vano rimsko
nase-lje. To naselje je rimska stanica Servitium. Rimsko naselje u
Bosanskoj Gradiki, kao stanica na magistrali, imalo je meu
pristanitima na Savi odgovarajui znaaj za rijeni promet i
vojnu flotilu (287,27).

Rijekom Savom su krstarile transportne lae, rijena patrolna

flotila vojnih jedi-nica provincije Panonije. U Bosanskoj Gradiki
je bio prolaz preko rijeke Save u rimsko doba. Tu se obezbjeivala
veza s drugom stranom Save.
Ad Fines, dananji Mahovljani, nalazi se 4 km sjeverno od
Laktaa. Mahovljani lee u pre-djelu koji oznaava prelaz iz
posavske ravnice u brdovita bosanska podruja, tamo gdje se nala-
zi prirodna granica izmeu Panonije i Dalmacije (287,28).
Udaljenost Servitium -Ad Fines po Tab. Peut. XVI m.p. iznosi
oko 24 km. Ta udaljenost od-govara stvarnoj razdaljini Servitium
(Bosanska Gradika) Ad Fines (Mahovljani), odnosno oko 24km
trasom rimske ceste kako smo ie obiljeili.
U Mahovljanima po oranicama se nalaze odlomci rimske opeke i
kamen sa krenim lijepom. Na lokalitetu Berek ima nasip krunog
oblika sa graevinskim oranicama. Pored Bereka su vee kamene
ploe kao vezani stroj kaldrme. To je nastavak tragova kaldrme od
rimske ceste. U Mahovljanima su esti nalazi rimskog novca.
Mjetani pricaju o grobnicama, statuama, zlatnom nakitu i sl. to
su njihov stari nalazili na oranicama i kuitima. Ad Fines
(Mahovljani) bi mogla biti etapna stanica (monsio) sa
prodavaonicama, radionicama, magacinima, stratitima i sl., to
sve dolazi uz ovakve stanice. Ovdje bi trebalo traiti graniku
posudu i sjedite carinskog ure-da. Tu, uz obronke Kozare, tlo je
vre i put krai. Uz Berek se nalazi parcela zemlje obrasla u
korov i iblje, 40 x 40 m, koja je ispod nivoa ostalog zemljita i u
kojoj se nalaze odlomci rimske cigle i grumenje eljezne troske.
Ovdje je bila neka rimska radionica. Tragova rimskih zgrada ima i
na istonoj strani moderne ceste. U podrnju Maglajana na vie
mjesta istono od ceste susreu se rimski ostaci, naroito kamen i
opeka. To se nalazi na humki Crkvine i njivi Luka. Tu nalazimo
eljeznu trosku. Sa Luke su primjerci rimskog novca prikupljeni
1896. godine (Antoni-nus Pius i Maximilianus). U selu Vakufu
nalazi se lokalitet Gradina, u Seferovcima na Gradini na-lazi se
brojno graevinsko kamenje sa lijepom i odlomcima rimske
opeke. Ta gradina je 2 km istono od ceste u visini sela Cvijii.
Materijal se raznosi i upotrebljava za gradnju. Ima ostataka i kod
sela Vakufa, u izvoritu potoka Matura, koji se ulijeva u veliku
okuku Save nie Donje Do-line. Ovaj hidronim moe biti u vezi
sa naseljenou u antiko doba. Godine 1897. otkrivene su
ruevine neke rimske naseobine u blizini Gradine u Mrevcima.
U blizini Laktaa bila je granica rimskih provincija Ilirikuma i
Panonije.
Laktai Od bosanskih termalnih izvora koji su eksploatisani u
rimsko doba meu najpo-znatijim su Laktai. Zasada nije mogue
odreeno rei kad je nastala rimska naseobina u Lak-taima i kad
je prestao njen ivot. Na izvjesne pretpostavke nas
upuuju susjedna naselja, a na-roito rimska cesta koja je rano
trasirana pored Laktaa (287,100).

U doba Rimljana u Laktai-ma je bilo naselje vezano za termalno

kupatilo i njegovu eksploataciju (287,25). Godine 1889. tu su
otkrivene ruevine vee rimske zgrade sa ostacima hipokausta i
nekim drugim predmetima. U Laktaima je otkrivena pozlaena
statua, vjerovatno nekog rimskog cara. Lokalitet zidine sa-uvao
je tragove rimske kaldrme i ruevine jedne zgrade. Tu su i cigle
kvadratinog oblika (30 x 30 cm) koje su pokazivalo do 2 m
iroku trasu u pravcu termalnog vrela. Mjetani su 1930. go-dine
nali rimske novce i fragmente keramike. I danas su esti rimski
numizmatiki nalazi u blizini banje i na brijegu uz vrelo.
Prikupljeno je vie primjeraka rimskog novca iz III i IV vije-ka.
Inae, Laktai su poznato mjesto po nalazima iz rimskog doba.
Rimska naseobina u Laktai-ma predstavlja izrazit primjer
aglomeracije koja je nastala az termalni izvor. Po onome to do-
sad znamo, ona nije bila velika. Antiki Laktai nisu leali na
samoj cesti koja je u rimsko doba iz Salone preko Banjaluke
vodila u Bosansku Gradiku, ve pored nje, kao to su to pokazala
najnovija istraivanja na ovom podruju. Meutim, blizu Laktaa
nalazila se vana rimska stani-ca Ad Fines na granici provincija
Dalmacije i Panonije. Granine postaje su imale svoje vojne
posadc, a na ovoj vanoj komunikaciji postojale su i
beneficijarske stanice. Udaljenost od Save iznosi svega 28 km i na
tom prostoru postojale su brojne aglomeracije, prvenstveno
vezane za poljoprivredu (villae rusticae i fundi). Stoga je izvjesno
da su se termalnim vrelom u Laktaima koristili okolni agrarni
posjednici (possessores), vojnici iz graninih postaja i beneficijari,
a vje-rojatno i drugi stanovnici ovoga kraja (287,102).

Dakle, banjsko naselje u Laktaima svakako je sluilo kao

odmaralite koje nije bilo daleko od ceste.
Ad Ladios (Hin. Ant.), Trn. nalazi se sjeveroistono od Banjaluke.
U Trnu i najblioj okolini otprije su poznati rimski ostaci. Hin.
Ant. oznaava razdaljinu Servitti Ad Ladios XXIV m.p. = oko
36 km, to se podudara sa stvarnom udaljenou izmeu Bosanske
Gradike i Trna. U Trnu (Ad Ladios) s jedne i druge strane Vrbasa
i sadanje ceste nalaze se tragovi rimskih zgrada. Rimska cesta je
na prostoru dananjeg Trna prolazila pored oveeg naselja koje je
imalo svoje ciglane i pogodan smjetaj za vojnu posadu. U Trnu
na lijevoj obali Vrbasa nalaze se ostaci rimske naseobine. I na
desnoj obali nalaze se ostaci rimskih zgrada. Mjetani su nalazili
zidine po njivama. Godine 1925. otkrivena je ploa s latinskim
natpisom i odnesena u Zagreb. Na humka-ma se nalaze odlomci
rimskih opeka i keramike i primjerci rimskog novca. Gradina u
selu u-njarima ima zidine rimskog porijekla. Ostaci rimske
graevine su jo sauvani. Gradina postoji u selu Hrvaanima.
Interesantno je i brdo Strabenica. U Glomoanima su ostaci
rimske zgra-de. U selu Barlovcima otkriveni su ostaci rimske
ciglane. Kod stanice Ramii ustanovljene su rucvine rimske
zgrade i ciglane.
Castra (Tab. Peut), Banja Luka. Po Tab. Peut. razdaljina Servitium
Castra iznosi XVI + XIII m. p=XXIX m.p. (oko 43 km). Ova
razdaljina ne divergira mnogo od one koja je oznaena u Tlin.
Ant. (Servitti Ad Ladios) XXIV m.p. = oko 36 km, emu treba
dodati 9 km udaljenosti Ad Ladios (Trn) Banja Luka, to
ukupno iznosi oko 45 km.
Na mjestu dananje Banje Luke nalazilo se u rimsku doDa
znatnije naselje sa Jogorom (Ca-stra) koji se uzdizao nad lijevom
obalom Vrbasa, tano na onom mjestu gdje je i sada stara voj-
nika tvrava. Na Govedarnici blizu tvrave nailazilo se 20-tih
godina ovog vijeka na temelje rimske zgrade i na rimske novce.
Uz logor je lealo naselje (canabae) sa Jupiterovim hramom i to se
naselje zvalo Castra (287,24). Castra je vojna baza i logor uz koji
se razvilo civilno naselje (canabae). Ovdje-je vjerovatno bila
i.etapna stanica za cursus publicus na ovoj cesti.
U Banjoj Luci je 1895. godine otkrivena ara iomet osnio loci sa
natpisom koji, prema Pao-vom itanju, glasi: .. .L. Sicinius
Marcinus b (enerficiarius) co (n) (ularis) P (annoniae) S (upe-
rioris) V.S.L. m. (CIL III, 14221, upor. str. 2328). Na osnovi
ovog natpisa Pa zakljuuje da je podruje Banjaluke u rimsko
doba pripadalo Panoniji Superior.
Logor u Banjoj Luci zauzimao je vane strategijske pozicije na
komunikaciji Split (Salona) Bosanska Gradika (Servitium).
Graevinski ostaci potvruju postojanje civilnih naselja koja su
izrasla uz logore i razvila se u privredne centre (287,99).
Uz brojne izvore tople mineralne vode postoje ostaci rimskih
kanala za dovod termalne vode iz izvora u bazene. Neki od tih
kanala i danas su u upotrebi. Naroito padaju u oi dva podzida uz
mineralna vrela na desnoj obali
Vrbasa koji svojom konstrukcijom u svemu odgovaraju rim-skoj
gradnji (287,100). Nalazi novca jo uvijek su esti. Uz termalne
izvore u Gornjem eheru nastalo je banjsko naselje. Ono se
nalazilo na desnoj obali Vrbasa, dok je pored njega lijevom
obalom prolazila rimska cesta u pravcu Banjaluke i Bosanske
Gradike. Terme u Gornjem e-heru prvenstveno su sluile kao
ljeilite i odmaralite vojnicima garnizona u Castru i stanovni-
cima civilnog naselja uz logor (canabae) (287,102).
Tragovi naselja vide se oko Starog Majdana, u Otroj Luci i Staroj
Rijeci i dalje niz Sanu kod Aliia, Zecova, arakova,
.Begogaana, kod Prijedora itd.
U porjeju Sane brojno su zastupljene utvrde kod mjesta gdje su
sauvani tragovi rudnika i topionica (na Sastavcima juno od
Sanskog Mosta, na Klisini, Gradini, Zecovima). Ovakvi kaste-li
na pogodnirn mjestima pruali su obezbeenje rimskim rudnicima
(287,95). Na vrelu Zdene postoje ostaci rimskog basena za vodu.
Poznato je vie primjera antikog novca sa ovog podruja. Moda
iz Prijedora i okoline po-tie nalaz dvaju primjeraka kartaginskog
novca i pojedan Vaspasianus, Velentinianus i Theodo-sius
(287,122).

Naselje u Blagoju moglo je biti sjedite municipalne uprave. U

pogonu je slavljen dies un-decimus calendas maias, tj. 21. april
kao dan osnivanja pogona. Praznik je adekvatan promo-cijama
naselja u rang municipija. Ovaj datum je stariji od posjete cara
Septimija Severa ovom podruju 202 godine. Pogon je postao
dravna domena u drugom vijeku. Izgleda da je naselje bilo
promovisano u status municipija. To potvruje veliina
nastanjenog prostora, postojanje hrama i natpis iz Cikota. Ali, jo
uvijek je pretpostavka da je bilo municipij. U selu Cikotama kod
Prijedora naen je epigrafski spomenik sa izvjesnim podacima o
postojanju municipija u ovom podruju. Istraivanja metalurkog
pogona vrena su u okviru spasavalakog zahvata na lokali-tetu
Crkvina i Majdanite, u predjelu sela Blagaj i Maslovare. Istraen
je manji dio u blizini tvornice. To su najkompletnije sauvane
graevine iz kasnoantikog razdoblja. Ono se nekoliko vijekova
razvijalo na istom mjestu u neprekinutoj urbanistikoj tradiciji.
Graevine iz prvih vi-jekova razorene su da bi se na njihovom
tnjestu dizale nove u VI vijeku. Pisani dokumenti poti-u iz
drugog i treeg vijeka nove ere. Ostala je kontinuirana privredna,
drutvena i etnika os-nova. Tip naselja ostao je isti. Naseije se
sastojalo od niza objekata tipa vila. Istraeni prostor je neto
manji od 1 km. Na tom prostoru vide se tragovi vie od 20 kua
na razmaku od 25 i vie metara, graenih od vrstog materijala.
Naselje je bilo i po oblinjim breuljcima gdje su zgrade graene
od erpia i drveta. Upravna zgrada metalurkog centra graena je
od opeke suene na suncu. Veina zgrada je smjetena na
ruevinama starijih. Naen je i jedan kamen sa slovom M, koji je
sa proelja neke zgrade. Metalurki pogon je osnovni.

U novije nalaze iz Blagaja spadaju brojni rimski novci iz III i IV

vijeka nove ere, od Klaudi-ja Godskog do Teodosija, jedan
primjerak Hadrijanovog novca, jedan nepotpun natpis sa imeni-
ma Ulpia i Iulia, fragmfihti nadgrobnih spomenika i skulptura,
odlomak crijepa sa igom SISC i drugi artefakti rimske
prevenijencije (287,12).
Poreje Sane i Japre spada u red vrlo bogatih rudarskih rejona.
Rimsko rudarstvo eljeza dokazano je brojnim nalazima i
tragovima na vie mjesta. U e-hovcima kod Sanskog Mosta i na
brculjcima Troska prema Starom Majdanu otkrivene su rim-skc
talionice. a na Vracar-Gradu. kod Brieva. praistorijske i rimske
talionice. Velike naslage tro-ske nalaze se kod Adamue i Brieva.
Iz Brieva potiu dva natpisa (CIL III, 13239 i 13240) koji
spominju tunkcionere eljeznih rudnika u 111 vij.n.e. (vilicus
terratarum i vir egregius procura-tor). U Ljubiji je pronaeno
nekoliko epigrafskih spomenika od kojih su dva znaajna po tome
to su ih postavili rudarski
funkcioneri, i to: procurator Verecundus 209 g.n.e. za vrijeme
Septi-mija Severa i procurator Macrinus i vilicus Heliodorus 228
g.n.e. za vrijeme Aleksandra Severa.
Karta antikih naselja, cesta i rudnika

Na osnovu ovih nalaza moemo zakljuiti da se u Brievu ili

Ljubiji nalazilo sjedite rudarske administracije i uprave za ovaj
kraj (287,93).
U predjelu Bosanskog Novog ustanovljeni su ostaci rimskih
zgrada u Derviima, itluku i Dvoritu. Rakanske Barice, kod
anki Rakana, poznate su po brojnim ostacima rimskog nase-lja:
temelji zgrada sa mnogo odlomaka rimskog graevinskog
materijala (olovne cijevi, krovna opeka i sl). Odavde je natpis
(CIL II, 8376a=13242, upor. str.. 2127 i 2328 159) i drugi ostaci.
Tru-helka misli da u Rakanskim Baricama treba traiti rimsku
stanicu Clandate po Gegr. Rov. (IV, 218, upor. IV, 217=Clande), a
ne u Bosanskom Novom kako je mislio Tomaek. Sa Truhelkom
se slae i Pa.