John Templeton

MUDROST
svjetskih religija

*
Putevi do raja na zemlji

Sir John Templeton :

Wisdom from World Religions
Pathways toward heaven on earth
Copyright by Templeton Foundation Press
 ~00~
U ovim poticajnim priama i anegdotama autor oivljuje uenja vodeih
svjetskih religija. U knjizi ete naii na navode iz kranstva, budizma,
hinduizma, islama, jinizma, judaizma, perzijskih, indijanskih, sikhskih
vjerovanja, taoizma, zena i zoroastrizma. Mudrost svjetskih religija knjiga
je iji sadraj moete itati, razmatrati, prouavati, upijati, vjebati i
provoditi u praksi, pritom irei duhovne spoznaje. Cilj je ove knjige
pomoi ljudima svih ivotnih dobi da naue vie o ivotnim istinama i
primijene ih na vlastiti ivot, te na osobni i poslovni uspjeh.

~00~

John Templeton rodio se u Winchesters u saveznoj dravi

Tennessee. Studirao je na Yaleu, a potom, zahvaljujui Rhodesovoj
stipendiji, i na Oxfordu. Poznat je kao vjet ulaga na Wall Streetu.
Godine 1987. utemeljio je Zakladu John Templeton, a trenutano
financira Templetonovu nagradu za napredak na podruju religije.

~00~

>>>SADRAJ >>>
 Uvod

TKO SAM? to radim ovdje, na Zemlji? to me oekuje u bu

dunosti? Kako se samostalno otisnuti u svijet koji katkada izgle
da kao da ga ispunjavaju samo sukobi i nadmetanja? Kako se bo
lje slagati s ljudima koji me okruuju? Kako se nositi sa sva
kodnevnim pritiscima? Kako biti uspjean na poslu? Kako pro
nai mir usred velikih previranja? Kako ostvariti koristan i sretan
ivot?
Mnogi ljudi u dananje vrijeme postavljaju upravo takva
pitanja. elite li konstruktivno sudjelovati u izgradnji raja na
zemlji? Nedvojbeno je da moemo pripomoi stvaranju smisleni-
jeg, boljeg i plodonosnijeg svijeta svojim mislima, osjeajima,
svijeu i djelima. Usto moemo i odraavati onu unutarnju spo
znaju neograniene ljubavi, suosjeanja, dobrote, iskrenosti, ka-
rakternosti, snage i osjeaja za ivotni cilj i to prema svim oso
bama i situacijama unutar svojeg iskustvenog podruja. Nasreu,
postoje pozitivne reakcije, te definitivni i korisni putokazi koji
mogu obogatiti ivot svakog pojedinca koji iskreno eli uiti. A
mnogi ljudi raspolau dubokom unutarnjom eljom da ive tako
da tijelo, um i duh dovedu u sklad sa svakodnevnim iskustvima.
Sve je vie dokaza o tome da ono to znamo nije i jedina
istina o smislu naeg zemaljskog postojanja. Vaa potraga za
neim viim moe biti sveta pustolovina koja e vas dovesti do
novih spoznaja, provokativnih mogunosti, neoekivanih prekret
nica i gorljive elje za ulaskom na podruje nepoznatog. Svakod
nevni ivot moe postati sretniji, uspjeniji i korisniji. Nae su
duhovne lekcije vrlo esto niz bezbrojnih ivotnih situacija na ko
je nailazimo, a osobito one koje u prvi mah moda i ne shvaamo
kao takve. Rije je o trenucima kada poznavanje, razumijevanje i
provoenje ivotnih zakona moe posluiti kao vana pomo ko
ja e ovjeku omoguiti da bude sretan i da daje djelotvoran dop
rinos ivotu.
Rije je jednostavno o nizu pravila prema kojima se rav
namo u svakodnevnome ivotu. A njih pronalazimo u irokoj le
pezi izvora poput: vodeih svjetskih religija; raznoraznih filozof
skih kola, kako starodrevnih tako i suvremenih; pripovjedaa iz
svih dijelova svijeta; znanstvenika i povjesniara, da navedemo
tek neke od njih. ini se da postoje doslovce stotine takvih zako
na, a veina obitelji i religija najee prenosi zakone kojima je
tradicija nauila i njih. Neki su zakoni toliko jasni da se veina
ljudi slae u vezi s njihovom istinitou. Na primjer, iskrenost,
potenje i istinoljubivost visoko su na ljestvici vrijednosti u raz
nim kulturama i drutvima irom svijeta.
Sljedbenici drevnog kineskog mudraca Lao Tsea u duhov
nom zakonu vide Tao The Ching. Najjednostavnije tumaenje Ta-
oa, ili duhovnoga zakona, glasi: Nain na koji sve funkcionira.
Zakon je mogue shvatiti i kao izraz odnosa izmeu ovjekova
uma, te njegovih misli i zamisli, emocija i naina njihova izraa
vanja, te fizikih aktivnosti koje izraavaju te misli, osjeaje i ide
je. Jer nedvojbeno postoji vrst odnos izmeu nevidljivih misli i
osjeaja naega uma i srca te vidljivih postupaka na koje se od
luujemo upravo zbog njih.
Neki put nije lako pronai djelotvorne rijei koje e preni
jeti univerzalne duhovne istine. Kako uope izraziti ono bezuvje
tno, krajnje, onaj izvor, ono nepojmljivo unutar ega nastaje sve
ostalo? Bog, Buddha, Allah, Brahma, Muhamed, Wakantanka,
Boanstvo, Stvoritelj? Same rijei i njihovo shvaanje mogu se
razlikovati unutar razliitih duhovnih tradicija i u pojedinim
sluajevima ne mogu se samo tako zamijeniti srodnim izrazom.
Ipak, nije li mogue da univerzalni jezik neograniene ljubavi spo
znaje temeljnu dobrotu koja je u samoj biti svakog ivog bia?
Svijet funkcionira na duhovnim naelima jednako kao to
funkcionira prema zakonima fizike i gravitacije. Upravo je na na
ma kao pojedincima da nauimo te zakone ili naela te da svjes
no ponemo prema njima i ivjeti. Promotrimo malo pomnije
shvaanje takvih zamisli. Moda se pitate: to je to duhovni za
kon? Na to pitanje moemo odgovoriti da je rije o vjenome za
konu ili naelu koje, budui da pripada duhovnome svijetu, nije
vidljivo. Meutim, duhovni je zakon itekako stvaran. Duhovni
zakon ne oblikuje i ne odreuje niije trenutano miljenje, nikak
vi hirovi. Duhovni su zakoni objektivni i nepristrani, jednako se
odnose na sve, svugdje u svijetu. Djeluju bez predrasuda i sklo
nosti u svakom trenutku i na svim mjestima. Ti se zakoni provo
de sami od sebe, ne ovise o ovjekovu autoritetu i propisima.
Na boravak na malenome planetu koji nazivamo Zemljom
vrlo je kratkotrajan i zahvaljujui njemu prua nam se izvrsna pri
lika da za sobom ostavimo svijet bolji od onog koji smo zatekli i
to upravo zahvaljujui nainu na koji odluimo ivjeti. Jedan od
naina ostvarivanja trajnih poboljanja jest ovladavanje ivotnim
zakonima.
Vlastitu stvarnost nerijetko oblikujemo izborom naina
percipiranja i ostvarivanja interakcija s okolnim svijetom. Posve
je izvjesno da mnoge odluke te vrste esto donosimo nesvjesno,
zahvaljujui uvjetovanim reakcijama. Ipak, mi jedini moemo
odabrati drukiji smjer. Kako se razvijati zahvaljujui raznoraz
nim novim spoznajama kako bismo postali mudri djelovanjem na
najmudriji nain? Kada ponemo djelovati na temelju ivotnih za
kona u situaciji u kojoj se nalazimo, u situacijama u kojima se za
tiemo, traiti razumijevanje, kada nastojimo u mislima izraava
ti ljubav, jednako tako i rijeima i postupcima, uvidjet emo da se
nae razumijevanje poveava. Tada emo lake proniknuti iza va
njskog izgleda odreene situacije, doprijeti do same biti situaci
je, do srca druge osobe.
Dok smo jo u koli, bilo osnovnoj, bilo srednjoj, bilo
dravnoj, bilo privatnoj, na fakultetu ili poslijediplomskome stu
diju, ili, pak, u ivotnoj koli, moemo se divno provoditi. Moe
mo uivati u uenju, u poboljavanju umnih sposobnosti i pripre
manju za korisnu budunost. S druge strane, moemo biti neza
dovoljni i aliti se, sebi i drugima izazivati nelagodu. Sve ovisi o
nama. Fiziki svijet, s poslovima, obvezama, zakonima, prilika
ma, zadaama, odnosima i odgovornostima prava je kola za
nae duhovno bie. Rije je o mjestu na koje dolazimo radi ko
lovanja. Postavite si sljedea pitanja: Kakav sam uenik? Uim li
kako treba? Trudim li se dovoljno oko zadaa poput molitve i
meditacije, izraza zahvalnosti? Radim li na tome da u odnosima
s drugim ljudima uvam sreu i sklad? Ispunjavam li sve svoje
dunosti djelotvorno i u duhu poniznosti? Koristim li prilike da
budem odgovorna osoba?
Kada poriemo osobnu odgovornost i ogranienja koja si
postavljamo i pripisujemo vanjskim uzrocima, oteavamo postu
pak uenja. Moda je jedan od najveih izazova koji se postavlja
ju pred ovjeka upravo priznavanje pojedinane odgovornosti za
vlastiti ivot. Razvoj je esto isto to i prihvaanje odgovornosti
 moda malo-pomalo kako stjeemo sve veu sposobnost
suoavanja s odreenim situacijama. Svatko od nas moe ozbilj
no odgovarati za iskreno i poteno djelovanje, za asnu karakte-
rnost na razuman, trenutaan i savjestan nain.
Jedan od meni najdraih pjesnika s kojim sam se sus
reo jo u srednjoj koli zove se Henry Wadsworth Longfellow.
Osobito mi se svia njegova pjesma Psalam ivota. Iz tih stiho
va doznajemo to je mladi autoru govorio dok je razvijao vlas
titu mudrost.
Ne govori mi alobno,
Da ivot tek je isprazan san!
Jer dua je mrtva koja spava,
I nita nije onako kako izgleda.

ivot je stvaran! ivot je ozbiljan!

A grob mu nije cilj:
Prah si bio i u prah e se vratiti,
no to se ne odnosi na duu.

Ni radost ni tuga,
Nisu nam sueni;
Sueno nam je raditi,
Svaki dan za korak dalje biti.

Umijee traje, a Vrijeme brzo promie,

A naa srca, premda izdrljiva i hrabra,
Poput priguenih bubnjeva udaraju,
Povorku vode do groba.

U irokim bojnim poljima svijeta,

U logoru ivota,
Ne budi poput tupe stoke koju vode!
Budi junak usred pomutnje!

Ne vjeruj u Budunost, kako god ugodna bila!

Neka mrtva Prolost pokopa mrtve!
Djeluj... radi u ivoj Sadanjosti!
Sa Srcem iznutra i Bogom nad glavom!

ivoti velikana podsjeaju,

Da i na ivot moe biti uzvien,
Pa na odlasku stoga,
Ostavi tragove u pijesku vremena.
 Tragove koje netko e drugi,
Dok plovi neveselim ivotom,
Taj naputeni brat u brodolomu,
Vidjeti, te osjetiti nadu i hrabrost.

Stojimo stoga uspravno i radimo,

Spremni na svaku sudbinu;
I dalje stvaramo, i dalje traimo,
Uimo raditi i ekati.

Istinitost ove pjesme postaje oita ako bolje promotrimo

ivote slavnih pojedinaca i nekih neopjevanih junaka iz prolosti i
sadanjosti. U tim krugovima pronai emo mnogobrojne uzore
za koristan i sretan ivot. Nadalje, kada prouimo njihove rijei i
djela, esto emo otkriti i naela koja su nadahnula i omoguila
njihov doprinos vlastitom i buduim naratajima. vrsto sam uv
jeren da je temeljne zakone ili naela uzvienog ivota, da pa
rafraziramo Longfellowa, mogue prouiti i iskuati ba kao to
znanost prouava i iskuava prirodne zakone naega svijeta.
Knjiga Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na zemlji
ljudima svih dobnih skupina i svih nacionalnosti nudi priliku da
naue malo vie o duhovnim zakonima, naelima i uenjima niza
raznovrsnih i velikih duhovnih tradicija. Nadam se da e vam ova
knjiga ponuditi biblijski stih, priu, parabolu ili navod koji e vam
pokazati svijet u svjetlu korisnijem od dosadanjega. Materijal
predstavljen u ovoj knjizi moe posluiti kao prilika za uenje i
razvijanje mudrosti.
U religijskim i filozofskim tekstovima postoje nedvosmis
leni temelji za zagovaranje potrebe za propitivanjem i otvorenog
razmiljanja o svemu. Primjerice, prema Lukinu evanelju, Isus
je rekao: Traite i nai ete (Luka 11:9-10). Moe li vrijedno
st uenja sagledavanja drukijeg svijeta leati ne u zamjeni sa
danje slike, nego u osiguravanju temelja za mogunost da se sve
gleda iz drukije, ire, perspektive? Mogu li vjena univerzalna
naela ivota koja nadilaze dananje vrijeme ili odreenu kulturu
pomoi ljudima u svim dijelovima svijeta da ive sretnije i koris
nije?
RAZVIJANJE MUDROSTI

to je mudrost? Rjenici nam govore da je rije o odlici onih

koji su mudri... sposobnosti prosuivanja i suoavanja s osoba
ma, situacijama itd. na ispravan nain, na temelju irokog raspo
na znanja, iskustva i razumijevanja. Drugim rijeima, mudar je
ovjek koji je u stanju potraiti dublje, skriveno znaenje. Nedvoj
beno je da postoji razlika izmeu stjecanja znanja i informacija i
posjedovanja mudrosti. ovjek do znanja i informacija moe doi
i zahvaljujui studiju na sveuilitu, putovanjima, odnosima s dru
gim ljudima, knjigama koje ita i prouava, kao i zahvaljujui raz
novrsnim aktivnostima u kojima sudjeluje. Ali stjee li time i
mudrost?
Koliko ste trenutano sretni? Kako koristite alat kojim u
ovom trenutku raspolaete? Na primjer, kako doivljavate ljude i
situacije koje vas okruuju? Gledate li na stvari oko sebe pozitiv
no? Jeste li otvoreni prema tuim zamislima? Jeste li voljni ostva
riti napredne promjene? Odvajate li vrijeme od svakodnevnih ak
tivnosti, ak i ako je rije tek o nekoliko minuta, kako biste se
posve smirili i posluati vlastite misli i osjeaje? Traite li aktiv
no nove, proirene spoznaje i mudrost?
Mudrost kao karakterna osobina moe biti mentalna akti
vnost koja iziskuje dubinu razumijevanja, poput percepcije ili
naina na koji gledate ili doivljavate ono to se dogaa oko
vas. Mudrost moe biti i odlika svakodnevnog ponaanja, poput
ostvarivanja rezultata ili naina na koji vodite svakodnevni i
vot. Mogu li i emocije biti vana i konkretna sastavnica sposob
nosti pokazivanja praktine mudrosti? Mogue, ako promislimo o
tome da zahvaljujui emocijama dolazimo do onoga to nam je
vano a drugima pokazujemo do ega nam je stalo u moralnome
smislu.
Dosezanje mudrosti putovanje je koje moe naglasiti
uenje opaanja u vezi sa ivotom, uenje otvorenosti i priprema
nja na situacije koje nas okruuju, postavljanju pitanja, strpljivos
ti, elje za uenjem i poniznosti i skromnosti. Na tom putovanju
ukazuju nam se prilike da uimo pomou prouavanja ivotnih za
kona, svjetskih religija i lekcija koje nam nude.
Sve ukazuje na to da se duhovni razvoj sve vie ubrzava.
Tijekom dvije stotine tisua godina koliko postojimo kao bioloka
vrsta, bilo je razdoblja postupnog razvoja, nakon kojih su dolazi
li periodi ubrzanog razvoja na fizikome i intelektualnome planu.
Sada se pred nama otvara nova vizija naeg mjesta i svrhe pos-
tojanja u svemiru. Mogue je da pripremamo pozornicu za divo
vski skok naprijed u duhovnome razumijevanju.
Mnoga od nedavnih otkria na podrujima poput fizike,
kozmologije, neurologije i evolucije toliko su fantastina da su
promijenila nain na koji razmiljamo o sebi i svojem mjestu u
svijetu koji nas okruuje. Nema sumnje da su zahvaljujui upravo
tim otkriima mnogi znanstvenici poeli s uenjem razmiljati o
drugim stvarima, na drukiji nain, poniznije i s vie pozornosti
pridane temeljnim filozofskim i teolokim pitanjima.
Dvije stotine ivotnih zakona odabranih iz brojnih religija
i uvrtenih u ovu knjigu mogu se pokazati vanima i korisnima,
kao i provedivima, u vaem ivotu. Svaki zakon predstavljam u
obliku malenog eseja, s nainima primjene, stavovima, priama,
primjerima, biblijskim stihovima i navodima koji trebaju poslui
ti za propitivanje utemeljenosti zakona. Svaki navod u naslovu
eseja ukazuje na tono odreeni zakon koji vrijedi za veinu ljudi
irom svijeta, uglavnom bez obzira na okolnosti. Svrha je tako
ureenog materijala poticati i hrabriti, pomoi vam da na dubljoj
razini razmotrite zakone po kojima ivite; i da uivate u plodovi
ma njihove primjene u praksi.
Tako predstavljeni zakoni mogu posluiti kao djelotvorni,
praktini i prikladni alati. Kada ih dosljedno koristite, stjeete
snagu da transformirate vlastiti ivot, da on preraste u dublje, sv-
rsishodnije i radosnije iskustvo. ak i ako va ivot funkcionira
dobro, mogue je da e se jo poboljati kada u njega unesete
novu mudrost iz velikih religija sadranu na sljedeim stranicama.
Da sam tijekom kolovanja naiao na knjigu s dvije stotine te
meljnih ivotnih zakona, ve bih tada bio neusporedivo produkti
vniji, kao i tijekom godina koje su uslijedile.
Iako knjigu Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na
zemlji moete itati kao bilo koju poticajnu knjigu, organizacija
poglavlja odgovara programu akademskog studija. Zakoni su ras
poreeni u etrdeset tjedana uobiajene kolske godine. Uz sva
ki esej naii ete na navode koji se odnose na aktualnu temu. Na
zavretku svakog tjedna istaknuti su najvaniji dijelovi predstav
ljenog materijala, navedene vjebe za praktinu primjenu raznih
duhovnih zakona, te ostavljen prostor za biljeenje misli i prim
jera do kojih ste eventualno doli radei na odreenome zakonu.
Po zavretku preporuenog postupka uenja poznavat ete dvije
stotine ivotnih zakona izloenih u ovoj knjizi. Format knjige
moe posluiti kao koristan vodi i svrsishodan program uenja,
kako kod pojedinaca, tako i za obitelji, skupine, poslovne i
strune organizacije, kole i fakultete.
NAINI KORITENJA KNJIGE

Osvrnimo se na trenutak na nekoliko moguih naina na koje se

moete okoristiti ovim zakonima kada ih primijenite na raznovrs
ne aktivnosti u stvarnome ivotu.

S prijateljima, lanovima obitelji ili u koli, crkvi, nekoj

drugoj skupini... moete oformiti neformalni kruok u
sklopu kojeg ete razgovarati o ovim temama. esto se
dogaa da ljudi najvie koristi imaju upravo kada zajed
niki prouavaju korisne teme s podruja zajednikih inte
resa. Odluite li se za takav pristup, moete odabrati sa
mo jedan esej, proitati ga naglas pred cijelom skupinom,
a potom priblino sat vremena razgovarati o kljunim za
mislima i poukama. Takav oblik sudjelovanja esto razvija
povjerenje i lanovima skupine omoguuje da prodube od
nose s predstavljenim zamislima, kao i meusobne veze,
razmjenom osobnih iskustava uz istodobnu primjenu
naela u ivotu. Osim istraivanja raznovrsnih stavova u
vezi s potvrdom, vanou i znaenjem ivotnih zakona,
pojedinci u skupini vjerojatno e dobiti dodatnu potporu i
poticaje kada neki od kolega ponu pokazivati znakove po
boljanja u ivotu i stavovima.

U sklopu drukijeg pristupa moete samostalno i daleko

od drugih promiljati neke od duhovnih zakona. Odvojite
termin u kojem vam vjerojatno nitko nee smetati. Kad se
opustite i dopustite da se misli i osjeaji potpuno smire,
koncentrirajte se na neto to je u tom trenutku od najvee
mogue vanosti u vaem ivotu. Moda e biti rije o
tekoj odluci koja je pred vama, odreenoj situaciji ili
sklopu okolnosti koji vas moda mue, moda e to biti
tek vrijeme odvojeno za izraavanje zahvalnosti za sve to
imate, ili ete jednostavno otvoreno i budno traiti savjete
ili usmjeravanje. Odaberite temu i oblikujte pitanje. Pog
ledajte naslove eseja u sadraju, pa e vam neto ve pri
vui pozornost. Zatim otvorite esej koji vam je zapeo za
oko, te, uz pojaanu unutarnju percepciju i molitvu, pos
luajte poruku koja bi vam mogla pomoi da u ivot unes-
te nove spoznaje.

Pojedinano ili u okviru skupine odaberite i prouite sve

eseje koji se odnose na odreenu temu. Na primjer, moda
 ete odabrati poniznost i skromnost i intenzivno se
koncentrirati upravo na tu temu. Jednako tako moete
odabrati ljubav, mir, vrijednosti, zahvalnost, da
vanje itd. Potom razgovarajte o razliitim nainima prak
tinog pokazivanja vrijednosti tog zakona.

Ideja ima bezbroj, a jedna od njih jest i voenje duhovnog

dnevnika u kojem ete biljeiti reakcije na ono to ste
proitali i ono to vam se dogaa u ivotu. tovie, pisa
nje dnevnika vie je nego preporuljivo, jer vam se u rubri
kama Naglasak i Praktina primjena raznih duhovnih
zakona nude aktivnosti koje mogu posluiti kao most ko
ji e vas od uenja iz raznih eseja dovesti do pravih pus
tolovina u svakodnevnome ivotu. Pisanje vas potie na
koncentriranje misli i, jo preciznije, tono odreivanje os
jeaja. A vae misli i osjeaji presudno su vaan dio vaeg
ivota. to je vie jasnoe i razumijevanja na tim podruji
ma, to e vaa iskustva biti bogatija.

Sastavite popis pitanja koja vam padaju na pamet dok ita

te eseje. Postavljanje pitanja moe posluiti kao iznimno
koristan put do pronalaenja odgovora! Pribiljeite prve
reakcije koje vam se javljaju u mislima kada postavljate
pitanja. Isplanirajte daljnje istraivanje teme na koju se
odnose vaa pitanja i te podatke zabiljeite u dnevniku.

Vjerojatno ete pronai i druge naine primjene ovih vje

nih istina i mudrosti. tovie, bili bismo vam zahvalni kad biste
nam poslali nove zamisli i potvrde zakona koji podupiru, ilustri
raju ili opovrgavaju neki od dvije stotine ivotnih zakona iznijetih
u ovoj knjizi. Moete li pomoi i u otkrivanju drugih duhovnih za
kona u drugim zemljama, zakona koji nisu u suprotnosti sa Sve
tim pismom i prorocima? Najveu nagradu autoru ove knjige ini
upravo radost primanja pisama itatelja u vezi s time kako im je
materijal pomogao da spoznaju sreu koja ih obavija kada ponu
pomagati ubrzavanju boanske kreativnosti. Sva opaanja i poru
ke moete poslati na adresu:

John Templeton Foundation (WWR)

5 Radnor Corporate Center, Suite 100
100 Matsonford Road
Radnor, PA 19087
Sjedinjene Amerike Drave
 Prije nekoliko godina poeo sam potpomagati Natjecanje
u pisanju o ivotnim zakonima u okrugu Franklin, u Tennesseeju,
gdje sam odrastao kao malen djeak. Gospodin i gospoa Tem-
pleton pomau u voenju organizacije. Nagrade za sastavke u
prosjeku od pola do pet kartica dodjeljuju se dvaput godinje.
Prva je nagrada 2000 dolara, druga 800, a postoji i niz utjenih
nagrada. Reakcije pruaju neopisivo zadovoljstvo. Broj sudionika
i dalje raste. Bilo bi nam neobino drago kada bi i netko u vaoj
sredini bio voljan pokrenuti program slian manifestaciji koja se
odrava u okrugu Franklin. Zaklada John Templeton osigurat e
vam informacije o raznim metodama provoenja natjecanja koja
ve donose koristi tinejderima u vie od stotinu sredina u nekoli
ko zemalja.
Neogranieni potencijal mudrosti iz svjetskih religija zah
valjujui razmjeni iskustava i zajednitvu moe dosegnuti nes
luene razmjere i snagu. Uviate li kako je rije o potencijalno
djelotvornome ulaganju u ovjekov duhovni razvoj? S ljubavlju se
predajmo zajednikome uivanju u sve veoj duhovnoj svijesti s
drugima, jer dijeljenje onoga to nam je najvrjednije moe biti i
najvii oblik zapovijedi koja glasi Voli blinjega. S radou i ve
likim arom prouavajmo velianstvene bisere najvanijih duhov
nih uenja ovoga svijeta, te u duhu poniznosti spoznajmo da nit
ko nikada nee dokuiti sve Boje pojavne oblike. Dopustimo i
potiimo sve proroke da na najbolji nain predstave ono to im se
otkriva. Sukoba nema sve dok se ne pojavi restriktivni pojam
ekskluzivnosti.
Ovu knjigu moete itati, o njoj razmiljati, upijati misli i
provoditi savjete sve dok vam ne pone razjanjavati i pobolja
vati osobno tumaenje tih ivotnih zakona i mudrosti iz cijeloga
svijeta. Njezina svrha nije donijeti zaradu, nego pomoi ov
jeanstvu. Ameriki izdava naruiteljima stotinu i vie knjiga
stoga nudi primjerke po znatno snienim cijenama. Osim toga,
voljeli bismo i kada bi se izdavai na drugim jezicima oglasili sa
svojim ponudama za izdavanje knjige. Podrobnije informacije
moete dobiti na adresi tfp@templeton.org.
Volio bih da ova knjiga barem neke meu vama potakne da
otponete, ili nastavite, istraivati dublji smisao odnosa Boga i
svega to je stvorio tijekom dugotrajne povijesti ovoga svemira.
Prema sebi budite obzirni i puni ljubavi, te dopustite da vas sr
ce, um i duh vode kroz divno iskustvo potrage za irenjem istine.
Bog vas voli. Ja takoer.
John Marks Templeton
 ZAHVALNOST

Ovu knjigu izdajemo uz veliko potovanje i zahvalnost pre

ma religijama ovoga svijeta koje ovjeku proiuju um i srce, po
diu emocije na viu razinu i slue kao putokaz za duhovni ivot.
Velik dio materijala ovdje se naao zahvaljujui istome svjetlu
proroka, uitelja i tradicija velikih svjetskih religija koje sto
ljeima i stoljeima ovjeanstvu nude svete spoznaje i mudrost.
Moram izraziti zahvalnost i onom velikom naelu reda
kozmikoj kreativnoj inteligenciji, pulsiranju evolucije unutar koz
mosa koja nam se ukazuje u obliku sinkroninosti. Tijekom
nebrojenih razgovora i itanja, esto mi se dogaalo da iste za
misli i spoznaje izraavaju drugi umovi irom planeta.
Jednako tako, bez pomoi brojnih pojedinaca, zaposlenika,
kolega u poslovnim i dobrotvornim organizacijama, te lanova
obitelji koji su sa mnom podijelili svoje zamisli i mudrost, ne bi
bilo mogue napisati ovu knjigu. Svima izraavam veliku zahval
nost.
Mudrost svjetskih religija
 Prvi tjedan

1. ZAKON
Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom.
Bill Provost

Um je sve; postaje JESTE LI SVJESNI injenice da u sebi trenutano imate silnu energiju
ono to misli. koju je mogue upregnuti i upotrijebiti tako da vas dovede do rados
Buddha ti zadovoljnijeg i uspjenijeg ivota? Uviate li i da vam ista energija
moe pomoi da ivite s bezbroj vanih doprinosa osobnome svijetu,
obitelji i zajednici? Ta lako dostupna i iskoristiva energija esto se na
ziva snagom uma ili zakonom djelovanja uma. I funkcionira kod
oba spola, u svim podrujima ovjekova ivota, te u svim narodima i
zemljama irom svijeta.
Dio elemenata snage uma vjerojatno vam je ve i poznat:
Um ovjeka vee,
um ovjeka oslo- elja, vizija, mata, nakana, uvjerenost, vjera, pozitivno i negativ
baa... Onaj koji s no razmiljanje, da navedemo samo neke. Svi mi te elemente ti
punim uvjerenjem jekom dana esto koristimo. No mnogi moda ne uviaju vane
tvrdi Nisam vezan,
doprinose koje ti aspekti uma imaju pri odreivanju karaktera i
slobodan sam pos
taje slobodan. osobnosti pojedinca. Stoga nam shvaanje rijei Kada vlada
Ramakrishna svojim umom, vlada i svojim svijetom moe itekako pomoi da
dubinski spoznamo pojedine naine na koje kao pojedinci fun
kcioniramo. Promotrimo sada kako tono djeluje to naelo.
U svojoj knjizi Otkrivanje svijeta Charles Fillmore ovje
kov um opisuje ovako: Um je sjedite percepcije svega to vidi
mo, ujemo i osjeamo. Upravo posredstvom uma vidimo svu lje
potu zemlje i neba, uivamo u glazbi, umjetnosti i, tovie, sve
mu ostalome. Nijeme misli koje se prebacuju iz stanice u stanicu,
zajedno s valovima koji se ire ivcima ine skladnu cjelinu istka-
nu od bezbrojnih raspoloenja, a upravo tu cjelinu nazivamo i
votom.
Najvee otkrie mo U umu svakog pojedinca nalazi se ishodite njegovih mis
jega narataja glasi: li, rijei, djela, ak i osjeaja. Sve to mislite o Stvoritelju svega
ovjek moe promi
na svijetu, o sebi, o obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama s
jeniti ivot promje
nom stavova. posla i drugim ljudima u vaem je svakodnevnom ivotu vrlo
William James vano. tovie, nain razmiljanja moe utjecati doslovce na sve
aspekte ivota! Kao to je jednom rekao Joseph Addison: Sna
nome je umu esto najtee biti vlastitim gospodarom!.
Tijekom jednoga dana ovjek moe fluktuirati izmeu sa
mopouzdanja i nesigurnosti, odlunosti i neodlunosti, spokojne
smirenosti i frustriranosti, sree i tuge. Moete stjecati dojam da
vaim ivotom upravljaju ljudi, dogaaji i okolnosti. Ali je li to
opaanje ispravno? Uistinu je vano biti svjestan situacija i okol
nosti koje vas okruuju. Vano je i korisno u ivotu raspolagati i
odreenim odlikama: iskrenou namjera, predanou idealima,
ustrajnim potenjem i asnim karakterom, te neprekidnom ud
njom za znanjem.

Sve to postoji potjee iz uma; temelji se na umu i um ga oblikuje.

Dhammapada

Istinsko uporite neete pronai u prolaznim stvarima, ne

go u onome to je vjeno; nema ga u dijelovima izvanjskoga svi
jeta, nego u svetoj unutarnjoj spoznaji i istini o vlastitome posto
janju. Spoznati tu istinu i vrsto se ukorijeniti u toj spoznaji neki
put moda i nije jednostavno, osobito danas, kada se svijet tako
ubrzano iri i razvija. Ali mogue je biti usredotoen i koncentri
ran! Kako? Za to je vano ovladati vlastitim mislima.
Univerzalni zakon ili naelo koje nazivamo zakonom djelo
vanja uma ima znaajnu ulogu u ivotu svakog ovjeka. Kako dje
luje na pojedinca i njegov ivot? Jedan od odgovora nudi premi
su prema kojoj je razmiljanje poveznica univerzalnog Bojeg
uma i ovjeka. Svijest o tom zakonu i njegova primjena mogu vam
pomoi da usmjerite misli i zajamite da e biti pozitivne i pro
duktivne. Razmiljanje je usto i kretanje misli i zamisli unutar
Na podruju pro vaeg uma, odnosno va intelekt na djelu. Iz tih zamisli, u vaem
matranja sluaj je
se umu stvaraju mentalne slike ili simboli, a sve na temelju
naklonjen samo pri
pravnome umu. steenih spoznaja. Te je slike poslije mogue izraziti u obliku e
Louis Pasteur lja i djelovanja.
Misaoni je proces kreativna sila koja u ovjeanstvu ne
prestaje djelovati. Mentalnu atmosferu stvaraju misli koje se po
javljuju u vaem umu, a ta energija privlai misli i zamisli koje su
 joj srodne po prirodi. Energija vaih misli iri se kroz vrijeme i
prostor i dolazi do drugih, poput valova na jezeru djeluje na sve
to dodirne.
Kad bolje spoznate da su misli stvari i da su misli jed
nako vane kao i postupci, moete nainiti divovski korak napri
jed, u smjeru potpunog ovladavanja vlastitim umom. Drugim ri
jeima, postajete svjesni vlastitog misaonog postupka i poinjete
se koncentrirati na pozitivne i produktivne misli. Nain na koji
razmiljate utire put nainima na koje ete reagirati na svakodne
vne situacije, pa tako duboko i intenzivno utjee i na va svijet.
Kad shvatite univerzalni zakon uzroka i posljedica ka
ko sije, tako e i eti, koliko daje, toliko e dobiti primat
ete i razvijati pozitivne, praktine, afirmativne istine koje e vam
sluiti u svakodnevnome ivotu. Zakon uzroka i posljedica, koji
nerijetko nazivamo i svemirskom vagom, usko je povezan sa za
konom mentalnog djelovanja. U odreenome smislu moe se rei
da ivimo u dva svijeta: svijetu uzroka (ono to je unutra) i svije
tu posljedica (ono to je vani).

2. ZAKON
Kad objave nema, narod se razuzda Izreke 29:18

nastavljam dalje sa STARODREVNA IZREKA govori: Kad objave nema, narod se razuzda. I
svojom vizijom. to je jedan od naina na koje moemo rei koliko je vano imati san,
Walt Whitman cilj, biti usmjeren na neto posve odreeno, ili imati viziju o elji ka
ko bi se ivjelo u svoj punini i plodonosno. Kad nemamo cilj, ili kada
nam neto muti viziju o cilju, nerijetko gubimo osjeaj za svrhovitost
i usmjerenost. ak i kada se dobro pripremimo i raspolaemo spo
sobnostima potrebnima za odreenu aktivnost, nastojanja bez prave
usmjerenosti mogu nam oduzeti energiju bez koje nema uspjeha. Pos
tavljanje ciljeva, zajedno s odreivanjem smjernica o tome kako ih os
tvariti, pomae nam da odrimo usredotoenost, daje nam energiju i
nerijetko pomae da nam ivot bude zanimljiviji, korisniji i uspjeniji.
S vremena na vrijeme pojavljuju se malene razlike izmeu
toke u kojoj se ovjek trenutano nalazi i mjesta na kojem bi e
savrena je radost u
viziji u o Bogu. lio biti. A esto se dogaa da nam se, im onome ime trenu
Sv. Toma Akvinski tano raspolaemo pridamo dodatnu svrhu i cilj, ukazuje prilika
 ovjek mora teiti da krenemo prema svojem cilju. Ve i pojaanje energije ili pre
tome da postane danosti od deset posto moe donijeti veliku promjenu. Meutim,
nadmoan.
istinski uspjeh lei u injenici da ovjek stjee nadahnue da pos
Konfucije
taje jo bolji i odbija prihvatiti samozadovoljstvo. Ne odredimo li
konkretne ciljeve koji odgovaraju naoj ivotnoj svrsi i ne odri
mo li jasnu viziju u vezi s tim ciljevima, na koncu e nam se lako
dogoditi da posustanemo i doivimo neuspjeh.

No najhrabriji su nedvojbeno oni koji najjasnije vide to je pred

njima, bila to velika slava ili velika opasnost, pa ipak ne zastajkuju
nego tome idu u susret.
Tukidid

Ponekad pojedini konkretni aspekti ivota moda izgleda

Istinski vidi onaj koji
u svemu jednako vi
ju rutinski, a odreena mjera rutine moe nam pomoi u odra
di ivu, uzvienu vanju zamaha. Meutim, nadahnue se esto pojavljuje kod onih
duu, neto vrhuna koji rade na ostvarivanju tono odreenoga cilja. Uvijek ima pro
ravno i neunitivo stora za poboljanja. Moete li tono zamisliti kako nadahnue
meu onim to pro iskoristiti za djelovanje na temelju snage vlastitih misli? Va je in
pada.
telekt ujedno i plod i stvaratelj kreativnosti. Ta je snaga ve u va
Hinduizam
ma, a potie je elja za ostvarivanjem korisnih ciljeva.
Jedan od najbrih i najsveobuhvatnijih naina pojaavanja
vizije i razvijanja duhovnosti sastoji se u tome da koliko je vie
mogue pomaemo drugima. Dokon je ivot uludo utroen i
vot. Kako se ta izreka odnosi na vas?
Postoji pria o nekom kranskom redovniku koji se usrd
no molio da mu se ukae vizija Isusa Krista. Nakon viesatne mo
litve zauo je glas koji mu je rekao da e mu se vizija ukazati sut
radan u zoru. Prije nego to su se pojavile prve suneve zrake,
redovnik je ve bio na koljenima pred oltarom.
Nailazila je estoka oluja, no redovnik se nije obazirao.
Samo je gledao, molio i ekao viziju. Kada je oluja dosegnula vr
hunac, na vratima se zaulo tiho kucanje. Prekinut u molitvi, re
dovnik se okrenuo od oltara i ve krenuo prema vratima. Znao je
da neki siroti putnik trai zaklon od pobjenjela vremena. Kada
se okrenuo prema vratima ugledao je viziju koju je prizivao.
Raspet izmeu elje da ostane i doivi potpunu viziju a
imao je dojam da se nee odrati due od nekoliko trenutaka
i elje da pomogne bratu u nevolji, redovnik je brzo zakljuio da
je dunost na prvome mjestu. Otvorivi vrata zagledao se u
 Na papir zapiite blistavoplave oi malene djevojice koja se, kako se inilo, izgu
svoj ivotni cilj. Sada bila. Bila je umorna, sva uzdrhtala od hladnoe, i gladna.
kada ga imamo crno
Redovnik je obzirno ispruio ruku i uveo djevojicu u top
na bijelo moemo
neto i postii. Malo lu sobu. Dao joj je zdjelicu mlijeka i svjeeg kruha, te joj pokuao
je onih koji su u sta ugoditi na sve mogue naine. Najevi se u ugodnoj toplini, dije
nju odrediti cilj, a te je zaspalo u stolici.
kamoli ga zapisati. On se zatim, teka srca, ponovno okrenuo prema oltaru,
Sreu neete pronai
pribojavajui se da je vizija nestala. Na njegovu veliku radost i iz
dok vam cilj ne pos
tane jasan i uvijek nenaenje, nije bilo tako vizija je bila jasna i blistava, zraila
pred oima. u punoj raskoi! Dok je redovnik ushieno promatrao dragocjeno
Ross Byron ukazanje, zauo je i neki blagi glas: Da se nisi pobrinuo za mo
ju malenu, ne bih se mogao zadrati.
Kae se da je cijeli ivot tek jedan dan. Moemo li tu izre
ku preokrenuti i uz pojaanu svijest potvrditi da je svaki dan i
vot? Kada se svakodnevno budite, hoete li vrsto odluiti da ete
dan koji je pred vama ispuniti vjernom svrhom, vizijom, slue
njem s ljubavlju i obzirnim razvojem? A to je mogue! Zatim, ka
ko dan odmie, osvrnite se i utvrdite koliko se pridravate jut
ronje odluke.
Sadanji je trenutak trenutak djelovanja. Mogue je da ste
sljedeu izjavu uli nebrojeno puta: Ne ostavljaj za sutra to
moe obaviti danas. Neka vae zanimanje i predmet koncentri-
ranosti budu u sadanjem trenutku, u trenutku djelovanja. A gdje
ima zanimanja, moe biti i aktivnosti, vizije i transformacije. Ka
ko je to samo lijepo izrazio apostol Pavao kada je rekao: Nemoj
te se prilagoavati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se ob
novom svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je
dobro, ugodno i savreno! (Rimljanima 12:2).
Hoete li prihvatiti izazov i promijeniti se transformirati
se? Iskren je i gorljiv onaj koji se u krajnosti posveuje odabrano
me cilju i svrsi. Kada se neemu posvetimo, sva naa nastojanja
postaju jednostavnima. Ve u ovom trenutku, odmah sada, prihva
tite samo viziju koja vas uzdie, ali ne odbacujte ono to eventual
no ne razumijete. U sklopu odlune promjene stava prigrlite sve
to je dio vas. A zatim oslobodite oslobodite ba sve.
Umirite se i spoznajte. Znajte da red, boanski red, moe
biti uzviena vizija koja se izraava kroz proirenu svijest o vama
samima, vaemu svijetu i vaoj svrsi i mjestu u njemu.
 3. ZAKON
Zato ste stvoreni? Andersen

to je Bog vie u NIJE LI NEKAKO POSVE LOGINO da kada neto istinski znamo dalje
svim stvarima, to je moemo ii uz neusporedivo vie samopouzdanja, uz vie sigur
vie izvan njih. to je nosti i veu sposobnost ostvarivanja ivotnih ciljeva? Nismo li svi,
vie unutra, to je vie
u ovoj ili onoj ivotnoj fazi, ostali zateeni i moda traili rjee
i vani.
Meister Eckhart
nje odreene situacije, postavljali pitanja poput ovih: to radim
ovdje?... Koja je istinska svrha ivota?... Zato sam stvoren ba
kao to to jesam?
Mogue je da ste ve uli kako se kae da se ovjeanstvo
na svijetu pojavilo kako bi iskazalo slinost Bogu, kako bi izrazi
lo njegovu pravu prirodu, kako bi ostvarilo njegov velianstveni
plan, ili kao idealna kreacija boanskog produktivnog bia. 0 to
me svakako vrijedi promisliti. A Sveto pismo govori nam: I
kaem vam: 'Vi ste bogovi; i svi ste sinovi Vinjega!' (Psalmi
82:6).
Kada ivimo kao bia sa zemaljske razine, sluimo se sa
mo ljudskim sposobnostima, svijetu i jedni drugima predstavlja
mo ljudski lik: ljudske odlike i ljudsku svijest. To ljudsko pojavno
bie moe biti ogranieno, moe se sastojati uglavnom od onoga
to smo stekli kolovanjem, osobnim iskustvima, iz okoline i dru
gih vanjskih utjecaja. Iza tog osobnog bia, meutim, skriva se
stvarnost naeg pravog bia. Ne sastojimo se tek od fizike i
mentalne komponente. Imamo i duhovni identitet, a njime je
obuhvaen i fiziki aspekt.
Je li mogue da smo u odnosu na Stvoritelja isto to i
suneva zraka u odnosu na sunce? Nema toga to bi sunce mog
lo odvojiti od jedne od njegovih zraka. Svaka zraka sastoji se od
suneve materije, s njim dijeli istu prirodu i ima posve osobitu
zadau, tono odreeno mjesto na zemlji koje treba milovati top
linom i svjetlom. Poput suneve zrake, i mi imamo tono dodije
ljeno mjesto. I osobitu zadau. Tako smo i mi dio boanskoga
Upravo zbog nezna
plana i nuni smo za savreno upotpunjavanje cjeline.
nja identificiramo se Promislite o tome. Moete li zamisliti neto svrsishodnije
s tijelom, s egom, s ili neto monije od spoznaje istinskog naslijea, a potom i nje
osjetilima, svime to gova dosezanja? to znai biti Bojim djetetom? I to smo
nije Atman. Mudar
tono naslijedili? Jedan od moguih odgovora glasi da to to smo
je onaj koji to nez
nanje nadilazi oda- Boji nasljednici znai da svi mi, kao njegova djeca, dijelimo svu
nou Atmanu. rasko beskrajne svrhovitosti svojega Stvoritelja.
Shankara, Viveka- Oaranost ovjeanstva duhovnom dimenzijom, skrivenim
Chudamani podrujem moi, te temeljnim naelom organiziranja koje se skri-
 va iza svakodnevnih dogaaja kao i iza velikih stvari, porasla je i
poprimila novu vanost.
Znanost bez prestanka otkriva nove dijelove temeljne stru
kture tvari. Pa ipak, svako novo otkrie i objanjenje mami nas i
tjera na jo dublja i ira istraivanja. Svako rjeavanje zagonetke
otvara jo dublje situacije koje se postavljaju kao izazov naim
intelektualnim sposobnostima. I dok istraujemo nove tajne, po
put istraivaa koji se uspinje strmim i neugodnim planinskim te
renom, pred nama se otvaraju novi pogledi. Kad god doemo do
novog vrha, na obzoru se pojavljuje jo jedan, jo vii.

Nae je Roenje tek san; i zaborav:

Dua koja se penje s nama, naa ivotna zvijezda,
Zala je negdje drugdje, i dolazi izdaleka:
Ne u posvemanjem zaboravu i ne u posvemanjoj ogoljenosti,
Nego na oblacima vjeite slave dolazimo Od Boga,
koji na je dom.
William Wordsworth

to vie znamo o svemiru i vlastitome mjestu u njemu, to

vie uviamo koliko malo zapravo znamo. Tako se i u svojoj nep
rekidnoj potrazi esto oslanjamo na duhovna uenja svjetskih re
ligija kako bi nam pomogla da shvatimo vie o tome tko smo, to
smo i zato smo ovdje.
Nae due ude za Bogom kako god nazivali Stvorite
lja svega to postoji. eznemo za time da spoznamo Boga u ve
Moje Ja to je Bog; lianstvenim izrazima ljubavi, ivota, moi, mira, ljepote, suos
jednako tako ne vi
jeanja, prijateljstva i jo mnogo toga. Meutim, nebrojeno puta
dim nijedno drugo Ja
doli samoga Boga. tu enju za Bogom moda tumaimo kao elju za stvarima, a sa
sv. Katarina me stvari nikada nam ne mogu donijeti zadovoljstvo. Do zadovolj
Genovska stva dolazimo kada steknemo jasnu svijest o unutarnjoj nazonos
ti Stvoritelja.
U Mateju 6:33 itamo: Zato najprije traite kraljevstvo
Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati. Je li mo
gue da dua ezne za neim to se skriva u njoj samoj? Jesmo li
moda ve obdareni boanskom moi za ostvarivanje ciljeva koji
ma teimo? Je li na ivot pustolovina namijenjena ostvarivanju
nae boanske prirode? Je li to razlog zbog kojeg smo stvoreni?
Potjee li ta potreba za kreativnim ivotom od poticaja boanske
imaginacije koja se kroz nas probija da bi se samoizrazila? Je li
mogue da je istinska stvarnost svakoga od nas upravo duh koji
je ono velianstveno svjetlo naega bia i postojanja? Jesmo li ut
jelovljeni kako bismo otkrili i ispunili vlastitu sudbinu?
 Svjesno ili nesvjesno ivimo prema ivotnim zakonima. Ti
zakoni ili duhovna naela odraavaju energiju Stvoritelja koja tee
kroz svakog pojedinca, navodi nas na to da iz sebe izvlaimo ono
najvie. Tako djelujemo onako kako i kada djeluje Bog.
Dok smo staloeni i uravnoteeni, dok iz dana u dan daje
mo sve od sebe, moemo na udesan nain napredovati prema
plemenitim ciljevima. Iskoristimo li svijest o tome da je u svim
okolnostima vano i dobro pokazivati suosjeanje, ljubaznost,
dobrotu, iskrenost, potenje, ljubav i velikodunost prema onima
koje susreemo na ivotnome putu, ivot postaje radosnim isku
stvom punim uitaka. Nastavimo li davati sve od sebe i svakod
nevno razmiljati na najpozitivniji mogui nain, malo-pomalo ri
jeit emo se zabrinutosti zbog odreenih problema. Uimo kako
se suoavati s novim situacijama, a ta nam svijest moe pomoi
da poduzimamo ispravne i korisne korake.
Moemo raspriti oblake koji zaklanjaju svjetlo i put nap
rijed tako postaje posve vidljiv i jasan. Otvaraju se kanali za pri
manje vee koristi i pozitivnih ishoda. Boanska zamisao u vezi s
naim ivotom udesna je i neusporedivo velianstvenija od sve
ga to uope moemo zamisliti. Boanski je naum toliko velik da
tek s vremena na vrijeme uspijevamo ugledati maleni dio, i to na
asak, no upravo su takve situacije svjetlo koje nas vodi kroz ono
to nam u prvi mah izgleda kao tama.
Kada je veliki pjesnik Tagore radio meu indijskim siro
masima doivio je neto za to mu se uinilo da je neobino
snana vizija Boga. Ta ga je vizija toliko duboko dirnula da je od
mah odluio napustiti grad i povui se visoko u Himalaju. Imao je
dojam da mu je potrebno razdoblje samoe u kojem e razmilja
ti o toj viziji i pokuati je shvatiti na dubljoj razini. No kada je iz
lazio iz prenapuenoga grada i krenuo prema pustim planinama,
pogledao je svoj narod i vizija ga je napustila. Tagore je tako os
tao u gradu sa svojim narodom. esto se dogaa da se prili
ka za sluenje pojavljuje upravo na mjestu pojavljivanja vizije!
Spoznaje nailaze brzo i lako kada smo predani djelovanju duha,
kada se posvetimo buenju duhovnih sposobnosti. Duhovni ivot
ima temelje u spoznaji da Ja i otac jedno smo (Ivan 10:30). Uz
takvu svijest moemo snano stupati u smjeru razumijevanja se
be i razloga zbog kojih smo stvoreni.

*
 4. ZAKON
Beskraj u svim smjerovima. Freeman Dyson

Najljepa i najdublja OVJEANSTVO SI ESTO doputa razmiljanje u okvirima ogranienja i

emocija koju uope restrikcija. Ograde okruuju imanja, semafori i prometni znakovi ug
moemo doivjeti lavnom nas upozoravaju, crte na zemljovidima i razliite kulture odva
jest osjeaj mis-
jaju drave, a vjerski stavovi mogu izazivati nesporazume i sukobe
tinosti. Rije je o si
jau svih oblika istin meu pojedincima. Meutim, i prepreke i ogranienja su relativni i
ske znanosti. Svatko mogue ih je nadii napretkom.
kome je ta emocija Na primjer, rub svijeta se pomicao da bi ga na koncu do-
strana, koji se vie
kinuli odvani istraivai koji su se usudili stupiti u nepoznato.
ne moe uditi i os
jetiti zanos i straho Astronomi su rasprili ranije vjerovanje o nebeskoj kupoli koja
potovanje, praktiki natkriva svijet i podarili nam spoznaje o galaksijama udaljenima
je mrtav. Znati da milijune svjetlosnih godina. Dananji nas lijenici uvjeravaju da je
postoji i ono to nam
mogu ivotni vijek dulji od stotinu godina. I doista, svakih deset
je nedokuivo, da se
pokazuje kao najuz-
godina udvostruuje se broj proslava stotog roendana! Sportski
vieniji oblik mudro rekordi nadmauju se toliko brzo da se ovjek ve pita je li osta
sti i kao najblistavija la jo koja granica!
ljepota koju nae
Nama je teko i zamisliti maleni opseg znanja i ogranieni
otupljene sposobnos
ti mogu pojmiti sa
pojam o svemiru koji je prevladavao u vrijeme nastanka svetih
mo u najprimitivni- spisa najvanijih religija. A to nas dovodi do sljedeeg pitanja:
em obliku ta spo Treba li nae udesne svete knjige nadopuniti dodatnim informa
znaja, taj osjeaj, u cijama o svemiru i ovjeanstvu?
samome je sreditu
Teilhard de Chardin zaziva novu teologiju koja bi obuhva
stinske religioznosti.
Albert Einstein tila i suvremena znanstvena otrkia o beskraju svemira, a to na
uobiajeni pogled na svijet proima svojevrsnom univerzalnou,
te progresivnom trajanju vremena koje... uvodi... pojam mo
gueg neogrnaienog Napretka. Upravo zbog univerzalnosti i fu-
turizma de Chardin je bio uvjeren da sada raspolaemo viim i te-
meljnijim razumijevanjem kozmosa, to bi moglo posluiti kao
osnova za nove duhovne informacije.

Ne trebamo ljestve do neba, trebamo samo... opaati strukturu i

funkcije ovjekovih tjelesnih organa... i tako spoznati postojanje
Stvoritelja. Job je rekao: Iz svog tijela vidjet u Boga.
Abba Mari ben Eligdor, francuski filozof iz 14. stoljea

ivot je svijest! Kada nam je svijest koncentrirana na izos

Ne promatraj nebo s tanak ogranienja, tada nam se ti uvjeti ee pokazuju u ivotu.
dna bunara. Veliki proroci i uitelji iz davnih vremena nauili su nas da trai
Kineska poslovica mo nevidljive sile i aktivnost koji daleko nadilaze nas same.
 U pozadini velike Mnogi e pomisliti da je njihova dobrobit u rukama neko
sumnje postoji veliki ga, nekog sklopa okolnosti, nekog dogaaja ili neke radosti.
satori, gdje postoji
Sloit emo se da se hranimo onim to dobivamo od ljudi i okol
temeljito propitiva
nje pojavit e se i nosti koje slue kao kanali za dobrotu i dobrobit. Ali moemo li
temeljito iskustvo se zagledati duboko u sebe i znati, bez traka sumnje, da smo
buenja. stvoreni bez ogranienja bez obzira na vanjski izgled? Kada
Izreka iz Zena
Boga shvatimo kao izvor, vie nas nee hvatati panika ako se na
izvor promijeni. Umjesto toga, moemo traiti prilike, traiti us
mjeravanje i potporu, te spremno prihvaati nove mogunosti za
ostvarivanje dobrobiti.
Veina ljudi fiziki,
To nam govori o istinitosti jednog drugog ivotnog zako
intelektualno ili mo
ralno ivi u vrlo og
na: U svemiru nema ogranienja. tovie, moemo rei da pos
ranienome krugu toji zakon o nepostojanju ogranienja! Umjesto da se koncentri
svojeg potencijalnog ramo na nedostatke, ogranienja ili pomisli na ono ega nema, ne
bia. Slue se vrlo bi li bilo mudro koncentrirati se na misli o obilju?
malenim dijelom
mogue svijesti i,
Obratite pozornost na mnogobrojne stvari i predmete iz
openito, duhovnih raene ovjekovom rukom zgrade, mostove, automobile, bro
potencijala, poput dove, raunala, suvremene tehnike aparate, lasere i sl. A sada
ovjeka koji se od promotrite ono to se krije iza njih. Uviate li nepregledne izvo
cijelog tjelesnog
re iz kojih su nastali i je li vam jasno da je najvee od tih ov
organizma naviknuo
sluiti samo malim jekovih dobara inteligentan um? Na um ispunjavaju zamisli i
prstom. Velike krize misli koje nam pokazuju kako graditi ili stvarati ono to moemo
i nepredviene si zamisliti. Ako smo otvoreni prema novim spoznajama, novim po
tuacije pokazuju ticajima i ubrzanju otkria, trenutano ne moemo ni zamisliti to
nam koliko su nae
je sve mogue otkriti i postii!
kljune mogunosti
neusporedivo vee
od onoga to smo
ivimo u svijetu promjena, a promjene su najdublje i najsveobuh-
mislili.
vatnije upravo na podruju znanosti. Udbenici koji se nekoliko
William James
godina ne osuvremenjuju u pojedinim podrujima postaju prak
tiki beskorisni, dok laboratoriji s deset godina starom opremom
nalikuju na muzej. No veina znanstvenika odmah e naglasiti da
su neke stvari u znanosti daleko sigurnije i stalnije periodika
tablica, termodinamiki zakoni, relativnost, genetski kod, bioloka
evolucija te da ustrajno podiemo temelje nepromjenjive
povrine na kojoj se pojavljuje potpunija slika fizike stvarnosti...
Oito je da o znanstvenim pojmovima, pa ak ni mehanizmima,
vie ne moemo govoriti kao o doslovnim opisima objektivne
stvarnosti.
Andersen

*
5. ZAKON
Kako elite da vama ine ljudi, tako inite i vi njima.
Matej 7:12; Luka 6:31

TEMELJNI ZAKON poveanja glasi: Kako daje, tako e i dobiva

ti ili Kako sije, tako e i eti. Tim se rijeima na razliit
nain izraava ono to nazivamo Zlatnim pravilom: Sve to eli
te da ljudi ine vama, inite i vi njima! U tome je sav Zakon i
Proroci (Matej 7:12).
U kranskim svetim spisima Isus je Zlatno pravilo opisao
vlastitim rijeima, a ta praktina mudrost izraava se u raznim
oblicima u svim vodeim svjetskim religijama. Sline misli o po
naanju pronalazimo i u hinduizmu, budizmu, islamu, konfucija-
nizmu, judaizmu, taoizmu, u perzijskoj literaturi i djelima Aristo
tela, Platona, Seneke, kao i ostalih velikih filozofa i uitelja. U
idovskoj literaturi Zlatno pravilo glasi: to ti je mrsko, ne ini
nikome.
Zlatno pravilo nudi nam obrazac ili plan za ivot koji
moemo itati, shvatiti i koristiti kako bismo u ivot unijeli raz
novrsne pozitivne pomake. Kada se prema drugima odnosimo
onako kako bismo eljeli da se drugi odnose prema nama, rije
je o planu koji funkcionira udesno iz svih perspektiva i za sve su
dionike. I on od nas neto zahtijeva!
Mnogi poznaju priu o Aladinu i njegovoj udesnoj svjetilj
ci. Onaj divni duh koji je ekao Aladinov poziv ivio je upravo u
toj svjetiljci. (Bismo li to mogli usporediti sa svjetlom koje nosi
mo u sebi?) Pa ipak, duh se u prii nije pojavljivao kad god je
Aladin poelio. Aladin je morao neto uiniti kako bi ga dozvao
morao je protrljati svjetiljku! Kada je Aladin poduzeo korake
potrebne za sreivanje onoga to mu je povjereno, pojavljivala se
njegova dobrota. Isto vrijedi i za nas. Kako?
Moemo poeti od toke u kojoj se trenutano nalazimo i
upotrijebiti odlike i sposobnosti kojima ve raspolaemo, bilo da
je rije o nekom daru, materijalnome dobru, mogunosti ili prili
ci za sluenje sebi i drugima. Oekuje nas nagrada tako velika da
nadilazi svaki novani iznos ili priznanje koje bismo inae dobili
u vanjskome svijetu. Rije je o svijesti o tome da smo obavili svoj
posao i sluili na najbolji mogui nain. Rije je o osjeaju sree
i zadovoljstva koji proistjee iz stvarnog davanja unutarnjeg ja.
Koji je onda djelotvoran put, savjet za svakodnevni ivot? Dajte
sve od sebe i inite sve to znate uz ono ime raspolaete.
ZLATNO PRAVILO U VODEIM SVJETSKIM RELIGIJAMA:
AMERIKI INDIJANCI: Temelj je potivanje prema svemu to je
vo. Veliki zakon mira
BEHAIZAM: Blaen je kojemu je brat drai od samoga sebe.
Baha'u'llah
BRAHMANIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od
onoga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi.
BUDIZAM: Druge ne vrijeaj onime to bi vrijealo tebe.
Udnaa-Varga
HINDUIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od ono
ga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi. Mahabharata
ISLAM: Nitko nije pravi vjernik dok bratu ne poeli to eli i sebi.
Suna
JINIZAM: U srei i patnji, u radosti i boli, prema svim stvorenjima
moramo se odnositi kao prema sebi. Mahavira, 24. Tirthanakra
JUDAIZAM: to ti je mrsko, ne ini drugima. To je zakon, a ostalo
su tumaenja. Talmud
KONFUCIJANIZAM: Ne ini drugima to ne bi htio da drugi ine
tebi. Analekta
KRANSTVO: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima!
Matej 7:12
PERZIJA: ini to eli da drugi ine tebi.
SIKHIZAM: Ne sukobljuj se ni s kim, jer Bog je u svima. Guru
Arjan devji 259, guru granth Sahib
TAOIZAM: Susjedov dobitak smatraj svojim dobitkom, a susjedov
gubitak svojim gubitkom.
ZOROASTRIZAM: Ta je narav dobra jedino kada drugome ne ini
to nije dobro i za nju samu. Dadistan-I-Dinnik

I nije vano tko ima koristi od naeg sluenja, ali je vano

kako sluimo i kako dajemo. Napredujte korak po korak; poni
te od prvog koraka koji je pred vama. Protrljajte svjetiljku! Net
ko je rekao: Mi smo Boji dar nama samima; to radimo sa so
bom i to od nas postaje, to je na dar Bogu! Sada je vrijeme da
damo sve od sebe. ivot na nas reagira ovisno o tome kako mu
pristupamo. Ako se ponaamo tako da druge zlorabimo ili im ne
kako kodimo, isto to moda e se dogaati i nama. ivot nam
moda ne funkcionira kako treba i drugi nam moda ne vjeruju.
Identificirajmo se s darovima svemira poput obilja, dobrote,
radosti, ljepote, ljubavi, vjere i mudrosti a te e odlike posta-
ti energijom koju moemo dovesti u svoja iskustva. Ljudi e rea
girati na naa nastojanja jer prepoznaju kada dajemo sve od se
be.
Dobrota, blagonaklonost, suosjeanje i obzirnost esto se
opisuju kao Ljubav na djelu. Nije li to sama bit Zlatnog pravi
la? Svaki dan nudi nam nove prilike zahvaljujui kojima svatko od
nas moe uiniti neto dobro za drugoga, biti obziran i pun
razumijevanja, pruati potporu. Na trenutak se zamislite nad vla
stitim ivotom. Jurite li od stvari do stvari, moda sa sastanka na
sastanak, pa i ne primjeujete kako se drugi osjeaju i kako rea
giraju? Odvajate li dovoljno vremena da uoite to se dogaa u
neijem ivotu? Jeste li voljni izazvati pozitivnu promjenu preba
civanjem svijesti s osobnih elja na tue potrebe? I budite sigur
ni da osoba u iji ivot uete danas moe upotrijebiti va dar
dobrote. Budite uvjereni da e vau iskrenu brinost itekako cije
niti osoba iz vae okoline na koju je usmjerena. A cijelome svije
tu potrebni su naa brinost i potpora.
Ponavljam, najvea je nagrada upravo unutarnja nagrada,
srea koja izvire iz dobro obavljene zadae. Hoemo li prepozna
ti priliku za davanje kada nas povue za rukav?

Naglasci

1. Univerzalna naela ili ivotni zakoni duhovne su istine koje se

same provode mogu ih primjenjivati svi, svugdje i u svako
vrijeme a nude smjernice i savjete za koristan ivot ispu
njen zadovoljstvom.
2. ivotni zakoni djeluju tako da svima donose najviu dobrobit.

3. Jedan od temeljnih zakona funkcioniranja glasi: Kako izvana,

tako i iznutra!

4. Um je sjedite percepcije svega to vidimo, ujemo i osje

amo.

5. Mentalnu atmosferu stvaraju vae dobronamjerne misli.

6. Utvrivanje ciljeva i smjernica za njihovo ostvarivanje moe

vam pomoi da ivite zanimljivije, korisnije i uspjenije.

7. Maleni, ustrajni napori mogu dovesti do velikih postignua.

8. ivot je svijest! U mogunosti smo koristiti slobodnu volju za

donoenje odluka.
9. Kako doivljavate sebe? Moete li istinski spoznati da je va
fiziki, identitet obuhvaen vaim duhovnim identitetom?

10. Zlatno je pravilo obrazac ili plan koji moete itati, prouava
ti i primijeniti u svakodnevnom ivotu radi izgradnje vrste
kue ivota.

11. Dobrota, suosjeanje, obzirnost i brinost esto se opisuju

kao ljubav na djelu.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

elite li u ivot unijeti promjene, jedan od najboljih naina sasto

ji se u provoenju svakodnevnih afirmativnih pomaka u nainu na
koji razmiljate, osjeate, govorite i djelujete. Iskrena i gorljiva
predanost kojoj je cilj izvui ono najbolje iz sebe i svijeta koji vas
okruuje moe donijeti spektakularne rezultate. U tome vam
moda moe pomoi i ovaj navod iz govora koji je Dalai Lama
1989. odrao prilikom primanja Nobelove nagrade:

Budui da svi zajedno dijelimo ovaj mali planet, moramo nauiti

ivjeti u skladu i miru, kako jedni s drugima, tako i s prirodom.
To nije tek san, nego nunost. Jedni o drugima ovisimo u toliko
toga da vie ne moemo ivjeti u odvojenim zajednicama i ne oba
zirati se na ono to se dogaa izvan njih. Jedni drugima moramo
pomagati kada se naemo u potekoama i moramo dijeliti sreu
u kojoj uivamo. Obraam vam se kao tek jo jedno ljudsko bie,
kao obian redovnik. Utvrdite li da su vam moje rijei korisne,
nadam se da ete ih pokuati provoditi u djelo.

*
 Drugi tjedan

1. ZAKON
ivot ti se pretvara u ono to misli. Marko Aurelije

Ljudi se boje raz MISAO ili in razmiljanja jedna je od najveih sila kojima
miljati, ili, pak, ne raspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue ju je ko
znaju razmiljati. Ne ristiti i pozitivno i negativno, po elji. Mnogi ljudi nikada nisu
uviaju da je um
nauili sluiti se tom moi, ovladati snagom uma. A u dananjem
mogue ojaati, iako
se emocije ne mogu
svijetu jednako je vano nauiti ispravno razmiljati kao i isprav
potiskivati. irom no govoriti i ispravno djelovati. Ernest Holmes, utemeljitelj Zna
svijeta ljudi trae nosti o umu, objanjava svoje stavove o razlozima: ivot je zrca
duevni mir, no on lo i ovjeku koji razmilja odraava ono to mu svojim mislima
je nemogu bez sna
pripisuje.
ge uma.
Eric B. Gutkind Zahvaljujui suvremenoj tehnici u stanju smo vidjeti mo
zak, ali ipak ne vidimo kako on radi. Vidimo samo posljedice
modane aktivnosti. Um, koji je nevidljiv, upravlja misaonim pro
cesom. Mozgu govori kako razvrstavati iskustva i injenice, kako
oblikovati nove zamisli, pridavati formu novim pojmovima. Neiz
ravno djelovanje misli nije teko shvatiti, jer je oito da ovjek
razmilja prije nego to bilo to uini. Misao je motivator svakog
djelovanja, jednako kao to elektrina struja slui kao sila rnoti-
viranja osvjetljavanja doma. Bez obzira na to prevodimo li misli u
stvarno djelovanje ili ne, sama je misao ve proizvela odreeni
uinak.
Je li vam se kada u glavi pojavila originalna zamisao, pa
ste se upitali odakle se pojavila? Kao da vam je um u mozak po
sijao zametak ideje. Na temelju ranijih iskustava i steenog zna
nja, va ju je mozak razvio tako da je vi moete izraziti na suvi
sao i uvjerljiv nain. Mogue je da se ideja i poboljavala dok ste
je iskuavali ili izraavali u raznoraznim okolnostima.
 ovjeku koji je nji Slino tome, um moe mozgu odrediti to treba misliti.
me ovladao, um je Moe nam biti vrlo privlano razmiljati o tome da nemamo nika
najbolji prijatelj.
kav nadzor nad onim to nam ulazi u glavu, no stvarnost je zap
Drugima je, pak,
najvei neprijatelj. ravo drukija. Ako nam se u glavi pojavi pomisao koja nije u
Bhagavadgita naem interesu, moemo, vrlo budno i umjeno, poeti razmilja
ti o neem drugome, i tako istisnuti nepoeljne misli.
Zvui vam teko? Pokuajte s ovakvim eksperimentom.
Ako vam netko kae: Nemoj razmiljati o bananama to e se
dogoditi? Kod veine ljudi u glavi e se pojaviti slika banana, i to
usred svijesti! Znai da i nema osobite koristi od toga kad sami
sebi govorite da trebate prestati o neemu razmiljati, zar ne?
Nepoeljnu pomisao zamijenite poeljnom. Ako ne elite raz
miljati o bananama, koncentrirajte se na neto drugo na pri
mjer na jabuke, narane ili kokose! im u prednji plan svijesti
dovedete neku drugu sliku, slika banana nestaje. Kako? Jer se um
istodobno ne moe koncentrirati na vei broj razliitih slika.
ovjeka na koncu To se naziva tehnikom istiskivanja. Ispunite li cijeli um
ini ono ime se bavi pozitivnim i produktivnim mislima, u njemu nee ostati mjesta za
njegov um.
negativne misli. U biti oslobaate ili istiskujete nepoeljne mis
Upaniadi
li i nastali vakuum ispunjavate poeljnim mislima. Odgovornost
za aktiviranje zakona djelovanja uma lei na svakome od nas. Sa
mi oblikujemo svoj osobni svijet. Stvaranje ivota koji elimo uve
like ovisi u upravljanju umom. Kao to se kae: Promijeni nain
razmiljanja; promijeni ivot.

Nije dovoljno imati dobar um. Najvanije je dobro ga koristiti.

Rene Descartes

Kada mijenjamo nain razmiljanja, vano je nastaviti s

povoljnim i korisnim misaonim procesima. Postii ete vrlo malo
ako se nakon nekoliko dana truda vratite starom nainu raz
miljanja i nekadanjim navikama.
Mogue je da kod promjene sadanjeg naina razmiljanja
Svi smo mi ono to prvo treba zastati i postaviti nekoliko relevantnih pitanja. Kako
mislimo. Sve to jes elim da se moj ivot razlikuje od sadanjeg trenutka? Prieljku
mo uzdie se s naim
jem li veu energiju? Kada se osjeam usredotoenim/usredo
mislima. Svojim mis
lima stvaramo svijet. toenom? O emu razmiljam u takvim trenucima? elim li u svo
Buddha jem svijetu ostvariti promjenu? Kako to postii? Kako mogu bit
no sluiti? to elim postii?
Kada se pojave odgovori na ta pitanja, u sljedeem kora
ku ovjek treba postati stalnim pastirom vlastitih misli. uvajte
 Sve zbog ega pati ulaz u svoj um kako biste zajamili da razmiljate samo o onome,
mo poteklo je iz sa
i izgovarate smo ono, to je u skladu s vaim ciljevima i eljama.
mih temelja ovjeko
vih misli. Tako se esto dogaa da mislimo kako moramo postati
Teilhard struniji u neemu prije nego to budemo u stanju ostvariti e
de Chardin ljeni cilj. Zbog takvog naina razmiljanja itamo raznorazne
knjige, pohaamo raznorazne seminare i sudjelujemo u svim mo
guim radionicama, traimo strune savjete itd. I ima li kakve
koristi od takvih novih mogunosti? Apsolutno! Svako proireno
znanje djeluje na nau ukupnu svijest.
Moe li metoda kojom se slui poetnik neki put biti dje
lotvornija od naina na koji djeluje strunjak? Promislite malo.
Jedan od najboljih primjera poetnikog uma jest maleno dije
te koje ui hodati. Djeca ne itaju knjige o hodu i ne pohaaju
seminare! Lijepo se pridignu, zakorae, pa padnu. Pa sve is
poetka! Dijete e pri padu moda osjetiti frustriranost, ali se
nee obeshrabriti. Dijete nee rei: Pogledaj to mi se dogodi
lo! Pao sam! Nikada neu nauiti hodati! Dijete jednostavno us
trajava sve do trenutka kada uspije nainiti onih prvih nekoliko
dragocjenih koraka. Vjebom se dosee savrenstvo, pa tako i
oni prvi nesigurni koraci s vremenom prerastaju u pravo hodanje.
Upravo fantastino!
Moemo nauiti svjesno napredovati u ivotu ako nauimo
prepustiti se energiji koja nas okruuje, ako nauimo kako se
smijeiti uza sve veu svijest, kod kue, na poslu, u igri i tijekom
cijelog dana. Koncentrirana i brina svijest moe biti temelj
sretnoga ivota. Zapamtite: Stvoriteljev duh u vama moe vas do
vesti do savrenog izraza kada otvorite um i srce. Svaki dan
doekujte sa samopouzdanjem, vjerom i ivotnom radou.

*
2. ZAKON
ovjek prima ljubav kakvu daje. Anonimna

NEKI MUKARAC PRIMICAO SE cvjearnici iz koje je elio buket rua

poslati majci za roendan. Ve gotovo pred ulazom, uoio je ma
lenog djeaka koji je sjedio na rubnjaku ispred prodavaonice i
plakao. Kada ga je upitao to mu je, djeak je rekao da je doao
 U ljubavi se vrata kupiti ruu za majku. Meutim, imao je samo sedamdeset devet
moje due irom ot
centi, dok je rua stajala dolar. ovjek ga je suosjeajno uveo u
varaju,
Omoguuju mi da
cvjearnicu i kupio mu ruu. Zatim ga je upitao eli li da ga od-
udiem nov zrak slo veze kui. Djeak je odgovorio: Bio bih vam zahvalan, gospodi
bode ne, kada biste me odveli k majci. Djeak ga je tako odveo do
I zaboravljam vlastitu groblja, gdje je ruu poloio na majino posljednje poivalite.
sitniavost.
U ljubavi cijelo moje
Nakon to je djeaka odveo kui, mukarac se vratio u cv
bie struji naprijed jearnicu i otkazao narudbu za isporuku buketa. Umjesto toga
Izlazi iz krutih okvira kupio je cvijee i s njim se odvezao tri stotine pedeset kilometa
uskogrudnosti i sa ra i posjetio majku! Tijekom puta razmiljao je o snazi ljubavi i
moivosti,
nebrojenim dobrima koja proistjeu iz ruku ljubavi.
Zbog kojih sam za
toenik vlastite nei Vrlo je lako govoriti o ljubavi. O ljubavi su napisane lijepe
matine i ispraznosti. pjesme i velike knjige. Ali kako shvatiti, kako razumijeti ljubav?
Scott Peck Jedan moj prijatelj, sveenik, rekao je: Sva zaklinjanja ovoga svi
jeta u to da je Bog ljubav ne znae nita dok se iskreno ne zag
rlimo! Kakva misao!
Na odreeni nain, ljubav je, kako se ini, ideal i san sva
kog ovjeka. Je li mogue da su nae due zaete u Stvoriteljevoj
Koji eli initi dobro
kuca na vrata; koji
ljubavi? ini se da smo zadovoljniji i ispunjeniji kada smo u sta
voli vrata zatie ot nju duhovne ljubavi, a nekako ispranjeni kada smo usredotoeni
vorenima. na neto drugo. Je li mogue da ljubav neograniena ljubav
Tagore postaje svrhom naeg postojanja? Je li mogue da se ljubav sma
tra najveim ivotnim blagom upravo stoga to je rije o istinskoj
prirodi naih dua?
Ueni ljudi kroz cijelu povijest ljubav odreuju kao snagu
koja spaja i vee svemir i sve to je u njemu; ljubav se esto na
ziva i najveim ovjeku poznatim naelom uvoenja sklada. Kako
tono shvatiti te opise? Nitko nikada nije vidio ljubav, nije je uo,
dodirnuo, omirisao niti osjetio njezin okus! Kako fiziki dodirnu
ti misao, pojam, ideju? Nedvojbeno je da vidimo plodove i djelo
vanje ljubavi, ali ne i boansku energiju koja do toga dovodi.
ujemo zvukove suosjeanja i brinosti u neijem glasu. Ali kako
osjetiti slatki okus unutarnjeg mira i spontane radosti? Mogue je
vidjeti ljubav u tuim djelima i postupcima kada izraavaju tu pri
roenu energiju iz dubine svojega bia. Miris ljubavi moemo os
Moj je ivot nedjelji
va cjelina i sve moje
jetiti zahvaljujui veeri prireenoj s bezgraninom ljubavlju oso
aktivnosti stjeu se u be koja voli kuhati. 1 koja nas voli! Ljubav moemo dodirnuti u
jednu; uzdiu se u zagrljaju dragih osoba kada nam otvaraju srce i putaju da njiho
mojoj neutaivoj lju va ljubav tee prema nama. Pet osjetila ljubav moe spoznati sa
bavi prema ov
jeanstvu.
mo iznutra, prema van. No kada izraavamo ljubav, ujedno je i
Mahatma prvi primamo. Kako? To to jesmo poinjemo prepoznavati u dru
Gandhi gima.
Buddhin je duh duh Jedan od temelja psihologije glasi da ovjek ima veliku
velike ljubavi, dob potrebu biti voljen. Na te rijei moemo kimnuti i sloiti se. Da,
rote i suosjeanja.
slaem se. Ako me nitko ne voli, ivot moe izgledati prazno i
Buddha
besmisleno. Trebamo li to promotriti i iz drukije perspektive?
Je li mogue da je najvaniji nain na koji ovjek moe biti voljen
upravo davanje ljubavi? Sve dok ljubav traimo izvan sebe,
najee frustriramo ljubav koja je u nama!
Pruanje ljubavi ne odnosi se na lanu sentimentalnost i
laskanje. ista je ljubav prirodan stav i dranje obiljeeno dobro-
namjernou, dobrotom, suosjeanjem, brinou, podupiranjem
i blagonaklonou. Rije je o spremnosti na to da uinite sve to
moete kako bi bili od pomoi i kako bi nekome olakali i po
boljali situaciju. Kada ivimo u ljubavi, svjesno doivljavajui i
izraavajui ljubav, sudjelujemo u najsnanijoj aktivnoj sili.
to bi se u naem svijetu dogodilo kada bismo odluili
gledati oima ljubavi? Bismo li u svakoj osobi na koju naiemo
ugledali ljepotu i istinu? Bismo li bili otvoreniji prema tuim mis
lima i osjeajima? Bismo li pljeskali i radosno podupirali tue
boanske zamisli? Bismo li opratali i suosjeali u odnosima s
drugima? Kada gledamo oima ljubavi dogaaju se zanimljive
Najvii je oblik mud stvari.
rosti dobrota ud Poinjemo opaati iskru u sugovornikovu oku. Situacija se
ruena s ljubavlju.
mijenja kada uimo davati neogranienu ljubav i kada se presta
Talmud
nemo opirati. Neki od plodova pruanja ljubavi:

ovjek postaje neustraiv jer savrena ljubav istiskuje

strah.

ovjek postaje sretan, jer se nesklad ne moe uvui ona

mo gdje vlada ljubav.

ovjek vie nikada nije sam, jer ljubav njegov svijet ispu
njava osobama punima ljubavi.

ovjek nije tuan, jer ljubav donosi najveu sreu.

ovjek postaje uspjeniji, jer ljubav nikada ne moe doi

vjeti neuspjeh.

ovjek postaje omiljen i voljen, jer se slinosti privlae, a

ljubav ima neizrecivu mo privlaenja.

ovjek postaje ivahan, budan i sve svjesniji, jer ljubav

izotruje sve sposobnosti.
 Um i srce ispunite ljubavlju i ivot e vas preplaviti najra
skonijim blagoslovima. Zahvaljujui tome, kada ponete druge
darivati ljubavlju, i sami ete biti okrueni ljubavlju. Zahvaljujui
neogranienoj ljubavi, dolazite do istinskog kraljevstva nebeskog
na zemlji i vaem se ivotu pridaje uzvienije dobro.

*
3. ZAKON
Da bi mu oprostili, ovjek najprije mora oprostiti.
Anonimna

Koji ne moe opros U SVOJOJ KNJIZI Vidjet e kada pone vjerovati, dr. Wayne Dyer
titi drugima rui most govori o silno dirljivim sluajevima opratanja koja je doivio:
koji i sam mora pri
Prije nekoliko godina na kioscima se pojavila jedna od najdirlji
jei; jer svatko
osjea potrebu da vijih i najdojmljivijih naslovnica nekog amerikog asopisa. Na fo
mu oproste. tografiji papa Ivan Pavao II. sjedi u tamnici s ovjekom koji ga je
Lord Herbert pokuao ubiti. Taj prikaz opratanja na mene je imao trajan
uinak. Ljudi koje smatramo... uzorima dobrote u svakoj situaci
ji mogu oprostiti bez uvjeta i sumnje. Svoju svijest ne zamagljuju
pomislima na bijes, mrnju i osvetu prema onima koji su im htje
li nakoditi ili im nanijeti nepravdu. Umjesto toga, slue nam kao
primjer opratanja kojim se moemo posluiti u svakodnevnom
ivotu.
U trenutku napada u kojem je ubijen, Mahatma Gandhi
instinktivno je podignuo ruke, tom hinduistikom gestom pokazu
jui opratanje. Gandhi je odlino shvaao pravu bit istine, jer
inae nikada ne bi rekao: Slabi nikada ne mogu oprostiti. Op
ratanje je odlika snanih. Jedan drugi vaan ivotni zakon go
vori kako moramo oprostiti sebi i drugima ako elimo nadvladati
odreene potekoe i ostvariti istinski duhovni napredak. Vanost
opratanja u prvi mah moda i nije oita, no nedvojbeno je jed
no: nije sluajno to svi veliki duhovni uitelji ustrajavaju upravo
na toj odlici.
Razvijanje sposobnosti opratanja moe biti presudno za
nae zdravlje, kao i za kvalitetu naih odnosa s drugim ljudima.
Gomilanje ljutnje i kivnosti i pojaavanje nagona za osvetom
meu najdestruktivnijim su sklonostima koje se uope pojavljuju
 Koji oprata, u ovjekovu umu. Stoga moemo razviti duhovnu naviku
okonava sukob. proiavanja bia od tih emocionalnih otrova im ih osjetimo.
- Afrika poslovica
Zadravamo li sjeanje na neku nepravdu ili povredu, stvarnu ili
zamiljenu, vrijeme je da je se oslobodimo! Jednostavno je pusti
te!
O putanju i oslobaanju moemo govoriti s dvaju gle
dita. Jedno preporuuje da bez odlaganja oslobodimo sve os
jeaje koji nas trenutano uzrujavaju. Ponekad se dogaa da dru
ge osuujemo i stavljamo u zatvor unutar vlastitog uma. Osvrne
mo li se na vlastiti ivot, uvidjet emo da smo i mi sami u prolos
ti moda inili sline stvari. A budui da se ivot neprekidno mi
jenja, nema potrebe slijepo se drati neega. Na primjer, pokuaj
oajnikog hvatanja za sreu ne donosi sreu, nego moe biti si
guran put do jada i tuge.

Ako ljudi oko nas grijee, moemo im bez potekoa ponuditi

suosjeanje, budui da Bog nas bez prestanka obasipa svojim
suosjeanjem. Sir Chinmoy

Druga je mogunost osloboditi se ili odustati od vezanos

ti za ego. Iz perspektive univerzalnog jedinstva, ego se bori kako
bi odrao iluziju zasebnog postojanja. U stvarnosti bi oslo
baanje stega ega i odustajanje od osjeaja borbe mogli biti iden
tini. Kada odustanemo od borbe da dokaemo da smo dostojni
ljubavi ili odobravanja, ivotnoj energiji omoguujemo da u nama
tee ista i bez prepreka. Kada se oslobodimo borbe za opravda
vanjem vlastitog postojanja, esto pronalazimo korisne naine
sluenja koji nam donose zadovoljstvo. Kada se prestanemo
grevito drati ogranienih stavova i pojmova o tome kako bi to
Opratanje je najvii trebalo biti, oslobaamo se i samima sebi omoguujemo da u
i najljepi oblik Iju- ivotu uivamo u svim mnogobrojnim manifestacijama. Duhovna
bavi. Za uzvrat dobi
mo opratanja moe nadvladati svaku sklonost ljutnji i kivnosti
vate neizreciv mir i
sreu.
zbog nepravde. Kivnost je egoistina i ukorijenjena u povrijee
Robert Muller nosti.
Predivan uzor opratanja nudi nam se kada se osvrnemo
na to koliko esto i koliko potpuno Stvoritelj oprata nama. Isu
sa su pitali Koliko esto trebamo opratati? Odgovorio je ova
ko: Sedamdeset sedam puta (Matej 18:22). Drugim rijeima,
opratanju nema ogranienja. Ono treba biti stalno!
U jednom drugom evanelju Isus kae: Oe, oprosti im
jer ne znaju to ine (Luka 23:34). Moete li uvidjeti da ljudi
 koji drugima ine zlo moda doista i istinski ne znaju to ine?
To to eventualno usmjeruju prema drugima ne govori ba nita
o tim drugim ljudima. No njihovi postupci itekako govore o nji
hovu gnjevu, mrnji, okrivljavanju ili elji za osvetom. Iz tog pri
mjera uimo vanu lekciju o opratanju. Ljudi koji su se prema
nama ponijeli runo, neugodno ili uvredljivo moda ne uviaju da
su svi ljudi povezani. Kada jednom duboko u srcu spoznamo da
smo povezani sa svim ostalim ljudima, pa tako i onima koji se po
naaju nedolino, u rukama e nam se nai klju moi opratanja.
A ta spoznaja moe potaknuti poveanu sposobnost opratanja.
Opratanje se opisuje kao postupak slian ienju luka
odvija se u slojevima! Kada naiemo na novi sloj ili aspekt vla
stitoga bia u kojem se pojavljuje odreeni oblik kivnosti, oeku
je nas jo rada. To ne znai da sve to smo dotada radili na op
ratanju nije bilo djelotvorno. Svaki je trud koristan i plodono
san. Samo trebamo nastaviti proces opratanja.
elimo li unutarnju ravnoteu, mir i sklad koje nije mo
gue poremetiti, blagost koju nije mogue povrijediti, duboku i
trajnu ugodu, a sve ostalo toliko savreno da nikada ne moe bi
ti poremeeno? Opratanje, odbacivanje lanoga u korist istinito
ga, nudi zadovoljavanje tih elja, pa i vie od toga!

*
4. ZAKON
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost
Anonimna

Velik je onaj koji nije DANAS ZAPJEVAJMO pjesmu slave i hvale za nebrojene razloge za
ostao bez djetinjeg sreu kojima smo obdareni! Moe li tajna zahvalnoga srca biti
srca.
stav zahvalnosti koji nas pridie prema stalnoj povienoj svijesti
Mencius
u sklopu koje znamo da je ivot dobar i da sree ima u izobilju?
ivotni zakon govori nam da se srea poveava kada razvijemo i
drimo se naela iskazivanja zahvalnosti. Kako? Vrlina zahvalno
sti moe izravno dotaknuti same temelje ovjekova postojanja i
razlozi za zahvalnost mogu se poeti mnoiti.
to je tono stav iskazivanja zahvalnosti? I kako ga raz
viti? Rije je o svjesnoj odluci da traimo dobro, blagoslov i sreu
Zahvalnost je simbol u svakome na koga naiemo i u svakoj situaciji koju doivljava
plemenite due. mo. A to je prirodna posljedica nae vjere u mogue postojanje
Amerika izreka
davatelja dobrote i vlastitu spremnost da iskusimo dobrotu. Bilo
da tog davatelja nazivamo Bogom, Alahom, Duhom ili nekim dru
gim imenom, moemo ostvariti stav u kojem se pripremamo za
davanje i primanje sve raskone dobrote u kojoj obitavamo.
emu god poklonimo pozornost i vjeru, to postaje naim
iskustvom. Stoga je, kako bismo razvili stav izraavanja zahval
nosti, logino da pozornost usmjerimo na ono to nam u ivotu
trenutano slui kao izvor sree i zadovoljstva. Moemo poeti od
zahvalnosti za obitelj i voljene osobe, dom i zajednicu u kojoj i
vimo. Zahvalnost moemo proiriti i tako da obuhvati zahvalnost
za sposobnosti i sve ime smo obdareni i to tako da to prih
vaamo kao prilike koje je mogue uloiti za ope dobro. Moe
mo cijeniti i biti zahvalni na prilikama tako to emo ih prihvati
ti kao izazove za postignua. A zahvalnost moe otvoriti vrata
kreativnim zamislima koje obogauju ivot i pomau nam da pri
donesemo napretku ovjeanstva.
Zahvaljivati je dobro, Jedna jedina mona rije Hvala! izgovorena iskre
kao i opratati. no ili ostvarena bez izgovaranja, moe otvoriti vrata sve veem
Charles svijetu dobrobiti. Zahvalnost znai priznanje. Rije je o priznanju
Swinburne
i potvrdi injenice da se dogodilo neto pozitivno i znaajno. A ne
osjeamo li svi veliko zadovoljstvo kada ujemo iskrene pohvale i
odobravanje? Posredstvom tona ili izraza lica, odnosno odabira
rijei, moemo drugoj osobi prenijeti zahvalnost i injenicu da ci
jenimo njezin doprinos. Nema sumnje da priznavanje dobra moe
sadravati jednako toliko veliine kao i dobro djelo!
Kada se naa dua razvije i pone pokazivati vie suos
jeanja i brinosti, sve vie i vie zanimaju nas druga ljudska bia
koja u svakodnevnome ivotu na ovome svijetu proivljavaju ra
dost i tugu, uspjehe i izazove. Tako moemo suosjeati sa su
putnicima i nastojati razvedriti i poticati one na koje nailazimo na
ivotnome putu. Nismo odvojeni i izolirani. U duhu smo jedno.
Ono to utjee na jednoga, utjee na sve. Svaki vrsti stisak ru
ke koji ponudimo kao pomo unosi veu poniznost u radost isti
nskog i nesebinog sluenja. udimo za veim i dubljim prosvje-
tljenjem i mudrou.
Poinjemo uviati da je jedno od najboljih sredstava za
suzbijanje neega to nam izgleda kao nedostatak, ogranienje ili
negativno iskustvo upravo svakodnevna zahvalnost za sve to
imamo. Svatko moe biti svjestan obilja prisutnog u ivotu i isto
dobno se osjeati uskraeno. Bez obzira na trenutanu situaciju,
 ivotni imbenik boanski ivot koji proima sve dovoljan
je razlog za zahvalnost i radost.
Zahvalnost nam pomae da se oslobodimo samonametnu-
tih ogranienja. Poinjemo uviati sastojke nune za radostan i
vot i znamo da nakon svake noi dolazi novi dan. Poinjemo
shvaati da je neto nemogue samo na izgled, ne i u stvarnosti.
Nai pozitivni stavovi daju nam unutarnju sigurnost i snagu koja
moe nadii sve situacije.
Zahvalnost otvara Put do vee zahvalnosti moe biti jednostavan i snaan up
nau svijest tako da ravo kao pria koja slijedi. Skupina djece iz susjedstva esto se
moemo jo vie pri okupljala i razgovarala o novostima u ivotu. Bilo je lijepo pro
mati.
matrati to prijateljstvo meu djecom, a iz tih mladih umova izvi
Elizabeth Sand
Turner
ralo je neoekivano znanje. Jedna majka povremeno je sudjelova
la na njihovim sastancima i priala im prie. Kada je spomenula
svoju kutiju s nakitom, najdragocjeniju stvar kojom raspolae,
djeju matu dovela je do nesluenih visina. Naglaavala je da je
njezina kutija toliko sigurna da njezin sadraj ne moe ukrasti ba
nitko! Dakako, u djejim su se glavama pojavile blistave slike zas
ljepljujui dijamanata, smaragda, rubina, bisera i slinih nepro
cjenjivo vrijednih ukrasa. U njihovim sanjarijama, ona je bila nas
ljednica iz bogate obitelji, iako njezin svakodnevni ivot nikako
nije ukazivao na veliko materijalno bogatstvo.

O, Veliki due, jo jednom budim se sa suncem,

Zahvalna za darove, koji dolaze jedan po jedan.
Zahvalna za najvei dar, taj dragocjeni dah ivota.
Zahvalna za sposobnosti koje me vode i danju i nou.
Dok prolazim odabranim putem svega to jo trebam nauiti,
Uim duhovni mir i sreu, nagrade u ivotu.
Hvala ti za duhovnu snagu, misli i molitve;
Hvala ti na bezgraninoj ljubavi koja me usmjerava cijeli dan.
Twylah Nitsch

Jednog su je dana djeca upitala to se nalazi u kutiji. Dok

su gorljivo iekivala odgovor, ona se smijeila svima redom. A
zatim ih je pozvala da se okupe oko nje i sjednu na travu. Sada
u vam odati udesnu tajnu, proaptala je. To nije prava kutija!
Djeca su je gledala razrogaenih oiju, puna iekivanja. Majka
je nastavila: Zapravo je rije o riznici vaega srca. I svatko od
nas ima takvo blago! Sadraj kutije osjeaji su ljubavi, radosti,
mira, zahvalnosti, te vjera u to da smo nasljednici Stvoriteljeva
kraljevstva... a rije je o istinski boanskome naslijeu. Boja na-
 zonost u vaem srcu unutarnje je iskustvo, blago spoznaje, koje
traje vjeno. Djeca su tog dana postavila nebrojena pitanja.
Veina njih nikada nije zaboravila priu o kutiji s nakitom, a jo
vie poeli su je cijeniti kada su poodrasli.
I vi moete biti snaga koja iri dobro, moda i vie no to
mislite. Moete pomagati, usreivati, cijeniti i poticati osobe oko
sebe. Zahvaljujui vlastitome stavu zahvalnosti, u srca svojih
blinjih i onih na koje nailazite moete unositi snagu, utjehu i mir.
A mogue je i da, poput one majke u prii, moete posluiti i kao
nesvjestan utjecaj na osobe koje su oko vas.
Jedna drevna poslovica kae: Magarac koji nosi teak te
ret moda nikada nee spoznati koliko vrijedi to dragocjeno drvo
na njegovim leima: znat e samo koliko je teko. Bez zahvalno
sti osjeat emo teret okolnosti i iz vida izgubiti dragocjenu na
rav dara koji se nalazi pred nama.

*
5. ZAKON
ovjek se boji onoga to ne razumije. Anonimna

Straan je jedino EMOCIJE, U svojim nebrojenim pojavnim oblicima, mogu initi bit
strah. naina na koji doivljavamo ivot. Koristimo li ih na valjan nain,
Francis Bacon
emocije nas mogu voditi do novih visina radosnoga ivljenja. Ka
da se na njih ne obaziremo ili kada su pogreno usmjerene, sva
kodnevni ivot mogu lako pretvoriti u jad.
Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivni-
jih emocija upravo strah. Jedna stara maurska poslovica podsjea
nas na vanu istinu: Tko se boji, taj izvoru straha predaje vlast
nad sobom. Odlian opis snage i moi straha! Bi li strah mogao
biti izvor nebrojenih pogreaka koje inimo? U stanju straha, ko
ji se opisuje kao oblik emocionalne prirode koji se nastoji oslo
boditi odreene prijetnje, ovjeku je najee teko na pozitivan
Uvjerena sam da se nain koncentrirati na vlastite misli. Strah je bolna emocija, a
svatko moe nadvla prepoznajemo je po uzbunjenosti, uasnutosti, nemiru; prirodna
dati strah ako uini
mu je pratilja deprimiranost. Odluimo li se zadrati u drutvu
upravo ono ega se
boji. straha, jedan oblik straha moe dovesti do drugog oblika, pa
Eleanor Roosevelt emo tako uvijek imati razloga za prestraenost.
Kako se samo zahva Mnogi nam znanstvenici mogu rei da je valjano definira
ljujui hrabrosti sve nje svakog problema najvaniji pojedinani korak u njegovu rjea
prikazuje u novome
vanju. Boanska priroda due moe biti suprotnost napetosti i
svjetlu.
Ralph Waldo strahu od bilo ega. Ona je kreativna. I pozitivna. I nudi od
Emerson reeno znanje, mudrost i poticaje za nadvladavanje misli poveza
nih sa strahom. Mnoge strahove stjeemo obrazovanjem, pa ih
je jednakim uenjem mogue i ukloniti! Kako nadvladati strah?
Jedan je od naina i traenje veeg razumijevanja izvora straha.
Kada bolje shvatimo sebe i druge, manje je izgleda da e se strah
ukorijeniti.
Kae se da i u najveem kripcu moemo postupiti na je
dan od tri naina. Moemo se prepustiti. Moemo stisnuti zube i
pokuati pregrmjeti krizu. Ili moemo poeti od samog poetka,
Strahove je mogue
nadvladati ako se s
uoiti uzbudljiv, svje poetak novog puta. Na zavretku oluje
njima suoite na va straha uvijek dolazi do smirenja. Na kraju svake svae nastupa
ljan nain. Strah je tiina. Na zavretku dugotrajne noi nad obzorom se pojavljuje
jedna od emocija. A sunce.
emocije u cijelosti
Razumijevanje je temelj napretka, a introspekcija esto
izviru iznutra i ras
polau tek snagom donosi bolje razumijevanje sebe. Meu eim su strahovima jo
koju im doputamo. i strah od nepoznatoga, strah od tjelesnih ozljeda, strah od neu
Kao ljudska bia, spjeha, strah od nevoljenosti i strah od ismijavanja. U odreenoj
uivamo prednosti
ivotnoj fazi svi doivljavaju strahove raznih veliina i oblika.
intelekta, a u ivotu
se prvenstveno mo Vano je shvatiti o emu je tono rije i s time se izravno suoiti.
ramo rukovoditi up
ravo intelektom, a
ne emocijama, ako to si danas uinio zahvaljujui hrabrosti?
ovdje elimo spoz Strah od Boga (nepoznatoga) spoznaja je o tami do koje ne moe
nati odreenu sreu. doprijeti nijedna od naih duhovnih sila i iz koje nam se pokazuje
Emocije su boja Bog.
ivota; bez njih bis Stoga se 'strah od Boga' ispravno naziva 'poetkom mudrosti'
mo uistinu bili do (Psalmi 111:10). Rije je o mranim vratima kroz koja ovjek mo
sadna i bezlina ra proi ako eli ui u ljubav Boju.
bia. Ali emocije Martin Buber
moramo nadzirati jer
e u protivnom one
nadzirati nas. To
Sjeate li se ranijeg teksta o snazi uma u kojem smo go
osobito vrijedi za
strah, koji nas sve,
vorili o naelu koje kae: Kada vlada svojim umom, vlada i
ako mu dopustimo svojim svijetom? Kada shvatimo stvarnu prirodu misli i njihovu
da se nesmetano snagu u stvaranju i mijenjanju svijeta koji nas okruuje, dolazimo
razmae, pretvara do nemjerljivo vane spoznaje: moemo usreivati i moemo li
tek u uzdrhtale sje
jeiti! A to se odnosi na nae strahove jednako kao i na druge as
ne, bia kojima
olakanje moe do pekte ivota. Usreivanje i lijeenje pravo su i obveza sva
nijeti jo samo smrt. kog ivog bia. I im sami sebi ponemo priznavati da moemo
John M. Wilson sluiti kao posrednici u pruanju ljekovite ljubavi Stvoritelja,
moemo se poeti oslobaati straha i u ivotu i svijetu poeti pro
voditi promjene kakve smo oduvijek prieljkivali!
Friedrich Nietzsche opisuje trodjelni postupak u dozrijeva
nju svijesti. Isto naelo moe se primijeniti i na oslobaanje od
straha. On kae da smo u prvoj fazi poput deve koja se sagnuta
kako bi joj na lea stavili tovar drutvene uvjetovanosti, navika i
konvencija. U drugoj fazi nalik smo na lava koji se rikom buni
protiv drutva koje namee ogranienja i zapovijedi. Tek nakon
to dovrimo lavovski posao postajemo djetetom, a to znai pra
vim ljudskim biem, sposobnim za spontanost, intuitivnost i pou
zdanost u reagiranju na okolni svijet. Lavovska hrabrost potreb
na nam je da pronaemo vlastiti ivotni put.
Jedna od definicija hrabrosti glasi i ovako: sposobnost na-
dvladavanja straha. Koliina hrabrosti kojom raspolaemo moe
se odraavati i u viziji koju smo odabrali za ivot i u tome koliko
neustraivo napredujemo u smjeru te vizije. Kad nadvladavamo
strahove, jedan po jedan, znamo da nae svjetlo ne potjee od
slabane svijee koja e se ugasiti ve od vjetra uzbunjenosti ili
razoaranja. Prije smo nalik na blistavi krijes koji i drugima
prua svjetlo i toplinu.

Naglasci

1. Misao ili in razmiljanja jedna je od najveih sila ko

jima raspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue
ju je koristiti i pozitivno i negativno.

2. Pojavi li se u vama negativna misao, odmah je zamijenite po

zitivnom.

3. Ljubav je duhovno ljepilo koje sve dri na okupu.

4. Zagledajte se u vlastito srce i u njemu ete pronai veliko

blago ljubavi.

5. elite li da vam oproste, prvo morate oprostiti!

6. Pogledajte oko sebe. Cijenite to vidite i prepoznajte ljepo

tu, sreu i radost, te ih pozovite da postanu stalnim gostima
u vaoj kui.

7. Emocije opisuju kao samu bit ovjekovih poticaja i aktivnos

ti. Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivni-
jih emocija upravo strah.
 Ne bojte se ivota. 8. Jedna od definicija hrabrosti: sposobnost nadvladavanja stra
Vjerujte da ga vrijedi
ha.
ivjeti, a takav stav
pomoi e u ostvare 9. I zazovi me u dan tjeskobe: oslobodit u te, a ti e me sla
nju te injenice.
viti (Psalmi 50:15).
William James
10. intoistika izreka: I raj i pakao izviru iz ovjekova srca.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Perzijska poezija godinama je glavni tuma perzijske misli, kako

na Istoku, tako i na Zapadu. U svojem djelu Mathnawi pjesnik Ja-
lalu'ddin Rumi svoje teme postavlja u okvir pria koje uvode i
simboliziraju razna pitanja i esto su isprepletena s objanjenji
ma dubljeg znaenja. Jedan od primjera jest i pjesma/pria Ne
vidljivi slon, koja pokazuje kako postoje brojne religije, ali samo
jedan Bog. Kao pojedinci isti predmet ili temu moemo promat
rati iz razliitih perspektiva. Intelekt koji se mui i pipa u tami,
ne moe oblikovati istinski pojam o Stvoriteljevoj prirodi.

Nevidljivi slon

Slon se nalazio u zamraenoj kui: nekolicina Hindusa dovela ga

je radi izlaganja.
Kako ga nije bilo mogue vidjeti, svi su dlanovima pipali u mra
ku.
Ruka jednog ovjeka nala se na surli, pa je stoga rekao: Ovo je
stvorenje nalik na cijev za vodu.
Drugi je dotaknuo uho: njemu se inilo da je rije o lepezi.
Trei je naiao na nogu, pa je rekao: Slon ima oblik stupa.
etvrti je poloio ruku na lea i ustvrdio: Ovaj slon najsliniji je
prijestolju.

Da je svaki od njih u ruci imao svijeu, rijei im se ne bi

razlikovale.
Promotrimo li pomnije mudrost u ovoj prii, moda
naiemo na usmjeravanje u vezi s onim podrujima vlastitoga i
vota koja jo trebamo razvijati. Koliko smo otvoreni za nove za
misli? Jesmo li voljni stvari oko sebe promatrati s razliitih staja
lita? Moemo li u razmiljanju biti dovoljno fleksibilni te sluati
i uiti iz tue perspektive? Moemo li si dopustiti da istraujemo
brojne definicije i uloge u napredovanju prema sve irem poima
nju beskrajnosti boanskoga?
 Trei tjedan

1. ZAKON
Mir samome sebi moe donijeti samo ti.
Ralph Waldo Emerson

Ni za to ne gubite IVOT NIJE BEZ CILJA; tono je usmjeren. Svaki dan nudi novu izazov
unutarnji mir, ak i nu dionicu puta. Kada svjesno odluimo duhovnim nadahnuem uzdi
ako vam cijeli va
gnuti uobiajene aktivnosti, moemo ui u posve drukiji nain ivo
svijet izgleda uz
nemireno.
ta. I najkraa interakcija s drugom osobom moe se pretvoriti u prili
Sv. Franjo ku za dijeljenje neograniene ljubavi.
Saleki Mogue je da je jedna od najsvrsishodnijih i najkorisnijih
odlika u naem svakodnevnom ivotu unutarnja svijest o miru i
spokoju. Kada doe do napetosti i pritisaka, zbog ega se moe
pojaviti i unutarnja uzrujanost, potrebno je pribjei sredstvima za
oslobaanje od te napetosti. ini se oitim da nas, ako nemamo
Uvijek inite to vam nadzor nad vlastitom emocionalnom prirodom, ako nismo konce
je dunost, ali bez
ntrirani i uravnoteeni, u ivotu nadzire neto drugo. I tada neri
vezanosti. ovjek ta
ko dolazi do krajnje
jetko dolazi do eksplozija. To neto izvan nadzora moglo bi
istine: radei bez biti upravo ono to nam onemoguuje najvii oblik zadovoljenja,
straha u vezi s isho ispunjenja i samoizraavanja!
dom.
Hinduistika
Mudri znaju usmjeravati misli, profinjene i neuhvatljive,
izreka kamo god ele: uvjeban um donosi zdravlje i sreu.
Dhammapada

Vano je voditi rauna o temeljnoj istini koja kae: ono to

nam se ustrajno zadrava u svijesti najee se manifestira i u
...iji je znaaj naem ivotu. Ako nam je unutarnja svijest ispunjena skladom i
vrst, koji uva mir
jer se u te uzda.
mirom, isto to moemo unositi u sve situacije i svima koje sus
/zaija 26:3 reemo zahvaljujui rijeima i djelima. Usredotoenost i uravno-
 Istina je da je duh teenost pomau nam u izgradnji sklada i sree kakve prieljku
nemiran i da ga je jemo.
teko nadzirati. Ali
mogue ga je poko Prvi korak prema unutarnjem miru moe biti spoznaja da
riti, Arjuna, redovi za bijes, uzrujanost ili uznemirenost koji se pojavljuju u nama ni
tom vjebom i obje je kriv netko ili neto drugo. Te osjeaje prije potiu nae vlasti
ktivnom odvoje- te neprikladne reakcije na druge ljude. Vano je uvidjeti da se
nou.
promjena mora dogoditi u nama. U takvim situacijama negativne
Bhagavadgita
misli mogu blokirati razvijanje svega to je u naem ivotu dob
ro.
Kada odluimo vie ne okrivljavati i kada uvidimo da pos
toje i bolji naini suoavanja sa ivotnim situacijama, pripremit
emo se za nadzor nad vlastitim mislima i lake se moliti u izgra
dnji svijesti o savrenom Bojem miru.
Mirna reakcija sadri nemjerljivu snagu i ve danas je tre
ba upotrijebiti u svakom iskustvu, sve dok nam mir ne prijee u
naviku. Cjelokupna svijest o umu, tijelu i duhu postaje skladnija
kada trenutano poinjemo reagirati mirom na sve to se eventu
alno dogaa. Ako ve sada moemo biti posve mirni, moi emo
biti mirni i u svakom trenutku koji se otvara pred nama, sve dok
ne dosegnemo prirodu mira.
Korisno je koncem dana osvrnuti se na to kako reagiramo
na ivot. Vlastite postupke i reakcije moemo sagledati u objek
tivnome svjetlu i osvrnuti se i koncentrirati na pozitivne ishode.
Doe li do sukoba, prvi korak na putu do mira sastoji se u pro
mjeni stava. Nain na koji percipiramo situaciju moe biti vaniji
od samih okolnosti. Znamo da mijenjanjem sebe mijenjamo i svoj
svijet. Kada djelujemo iz sredita moi mira, stvaramo nova
rjeenja, nove mogunosti. U miru nae cijelo bie postaje mjes
tom molitve, svetim hramom na uzvisini.

ovjek koji se oputeno smijei raspolae jednim od najveih

Bojih darova unutarnjim mirom.
George W. Cummins, st.

*
 2. ZAKON
Sluaj kako bi uio Drutvo lijeenih alkoholiara

Sluh je jedno od pet STARA IZREKA kae kako nam je Bog podario dva uha i jedna us
ula. No sluanje je ta kako bismo vie sluali, a manje govorili. Koliko se dobro
pravo umijee. sluimo uima moe izravno utjecati na odreivanje onoga to
Frank Tyger emo nauiti na ivotnome putu. U mnogim se sluajevima do
gaa da smo toliko zauzeti planiranjem reakcije da samima sebi
ne dajemo priliku da prije odgovora prihvatimo ono to smo uli.
Neki ljudi povjeravanje pogreno tumae kao traenje savjeta i
misle da govornika moraju poastiti svojim mudrim mislima.
A to je pogreno! Kada nam se povjeravaju, ljudi nam se
Voli li uti,
povjeravaju. I nita vie! Ne moramo nita rei, nego samo treba
primat e,
a ako slua, mo biti potpuno nazoni i sluati to nam govore. Sluanje je od
postat e mudar. lian nain na koji odravamo otvorenost komunikacijskih linija.
Ben Sira Dobar slua moe do nesluenih razmjera unaprijediti istinsku
komunikaciju i radost onih koji ga okruuju. Djelotvorna komuni
kacija svakako je jedna od najvanijih vjetina uspjenog i koris
nog ivota.
Uenje od drugih ivotni je zakon. Uspjean poslovni ov
jek svoje je putovanje napretka i otkrivanja zapoeo jo kao ma
lo dijete. Promatrao je prijatelje u koli i odrasle osobe s kojima
je dolazio u dodir. Sluao je seljake, prodavaice, poslovne ljude
i istaknute osobe, kao i sve ostale, te od sviju uio to vodi do
uspjeha, sree i produktivnosti, a to ne. Doznao je to treba
oponaati, kao i to treba izbjegavati. Uoavao kako zatvoren um
najee postaje egocentrian i kako voli propovijedati, dok ot
voreni um postaje plodnim tlom za napredak i otkrivanje. to je
najvanije, nauio je upijati mudrost mnogobrojnih drugih ivota.
Svatko od nas moe postupiti na jednak nain. Ako smo budni i
odravamo otvorenost uma, uit emo od svakoga s kim doemo
u dodir.
Glavni razlog zbog kojeg se neki odnosi raspadaju moda
je i u tome to jedna strana nije nauila sluati! Sluanje je spo
sobnost koja se stjee uenjem. Kada je razvijemo do krajnjih
granica, poveavamo sposobnost uenja, irimo vlastite kreativne
sposobnosti i poveavamo sposobnost odravanja zdravih odno
sa. Istinski razgovor moe posluiti kao uzbudljiva prilika da
Dajte ui, sluajte to nauimo neto o nekome od tog nekoga!
se govori. Aktivno sluanje iziskuje koncentriranost na ono to sugo
Amen-em-opet vornik govori. Kod aktivnog se sluanja uima sluimo onako kao
Govor je u djelokru to se fotograf slui aparatom. Da bi snimio najkvalitetnije fotog
gu znanja, dok je rafije, prilagoava poloaj lee. Kao aktivni sluai, moramo pri
sluanje povlastica
lagoditi arinu daljinu svoje pozornosti da bismo ostali svjesni
mudrosti.
Oliver Wendell onoga to nam netko govori. to vie sluamo i uimo, to smo
Holmes vie u stanju razvijati potencijal kojim raspolaemo. Tko u koli
ui vie: dijete koje pozorno slua ili dijete koje najvie pria?
Vrijedi li jednak zakon i u velikoj ivotnoj koli?
Mladi otac bio se smjestio u naslonja elei proitati
veernje novine. Njegov petogodinji sin bio je uzbuen to ga vi
di i u beskraj ga je zasipavao pitanjima dok je ovaj pokuavao
itati novine. Na koncu, kada mu je sinulo kako bi se mogao do
kopati malo mira, otac je iz novina izrezao snimku Zemlje, razre
zao je na malene komadie i njih rairio na podu, od djeteta
traei da ih ponovno spoji, kao da je rije o slagalici.
Dijete se eljno dalo na posao. Na oevo veliko izne
naenje, obratilo mu se ve nakon nekoliko trenutaka, s bespri
jekorno sloenim dijelovima slike.
Pogledaj, tata, uskliknulo je dijete, svijet je ponovno ci
jeli!
Otac nije mogao vjerovati da je njegov sin tako brzo
dovrio posao. Kako si je uspio tako brzo sloiti? upitao je.
Djeak se nasmijeio. Bilo je lako, tata. Nisam uspijevao
sloiti dijelove Zemlje, no onda sam pogledao na drugu stranu i
vidio slike dijelova tijela. ovjeka nije bilo teko sastaviti, pa sam
sliku sloio s te strane. A kada sam spojio ovjeka, spojio se i
svijet!
Je li mogue da je svrha vremena koje provodimo na Zem
lji barem dijelom aktiviranje naeg sve veeg razumijevanja mje
sta koje zauzimamo u kozmosu, te naina na koji se svi zajedno
sklapamo kako bismo stvorili dovrenu sliku? Je li mogue da
je svrha dijelom i ivot u skladu i jedinstvu sa svim ljudima
obitelji, prijateljima, kolegama, susjedima, vladom i dravama
svijeta? Vano je iskoristiti svaku priliku, bez obzira na razmjere,
potvrivati zajednitvo, obitelj i drutvo. Kada istinski shvaamo
to jedinstvo obitelji koju ini cijelo ovjeanstvo, prihvaamo ra
dosti i patnje ovjeanstva kao da su nae vlastite. Bi li sluanje
radi uenja moglo biti kljuan imbenik u ovjekovu napretku?

*
 3. ZAKON
Ne umiljaj da si mudar. Izreke 3:7

Temeljito nauena U DAVNA VREMENA ueni i mudri ljudi etali su obalama Sredo
mudrost ne zaborav zemlja i zamiljali se nad ivotnim zagonetkama zagledani u ne
lja se nikada. bo prepuno zvijezda. Danas se ljudi okupljaju u crkvama, uioni
Pitagora
cama, odmaralitima, radionicama i skupinama i pokuavaju od
govoriti na ista vjeita pitanja. Kako najbolje ivjeti? Koliko je
Bog velik? Koliko su konana bia povezana s beskonanou?
to je Bog htio postii stvaranjem svemira? Kako moemo po
moi? Ta besmrtna pitanja ljude danas inspiriraju jednako kao
kroz cjelokupnu povijest, ovjekovu duu povezujui s filozofijom
i ljubavlju prema mudrosti.
Neki tenju za veom mudrou povezuju s drevnom unu
Zamislite se jo malo tarnjom potrebom, slinom elji za time da se izgubljeni vrate
i spoznajte da unu
kui. Ili elji nezadovoljnih i neispunjenih za duhovnom snagom.
tarnjim i vanjskim
okom moete opaziti Genijalnost svemira stvorila nas je tako da je u svakoga od nas
profinjene nijanse usadila i djeli te velike mudrosti. Kada se usudimo posegnuti iz
Boanske mudrosti, van ivotne zone ugode i objaviti da se kroz nas provodi velika
te otkriti bisere ne
drama, pomaemo li sa zadovoljstvom ubrzanju boanske kreativ
beskoga znanja.
Baha'u'llah nosti? 1 jesmo li dovoljno mudri da toj genijalnosti pomognemo
na sve mogue naine? ivot sredite koncentriranosti gradi oko
ritmova, promjena, razdoblja odmora, razdoblja aktivnosti, raz
voja, sluanja, traenja i stvaranja.
Kao inteligentna bia obdareni smo sposobnou sluanja,
uoavanja onoga to se dogaa oko nas, te usklaenou s rit
mom i tokom naega ivota. Neprestano se razvijamo. Dogaaju
nam se razne stvari. ivot se mijenja. Tako se moemo pitati:
to sada? Koji je sljedei korak? Vano je sjetiti se da nikada
nismo dovoljno mudri. Uvijek moemo neto nauiti.
Jedan poslovni ovjek pred sebe je postavio cilj prema ko
Ako ste se tako vr
jem svaki dan treba nauiti neto novo. inilo mu se vanim ne
sto odluili za mud
rost, nee vam ne dopustiti da dan proe, a da ne naui znaenje neke nepoznate
dostajati svjetla, a ni rijei, da ne stekne neku novu spoznaju, ne okusi neto novo, ne
vodi vas nee izne doivi neku novu misao ili osjeaj. inilo mu se da su meu oni
vjeriti, ni izvor pre
ma koji postiu uspjehe i ljudi koji vrijeme mudro koriste za rad
suiti.
Anonimna
na sebi, veu produktivnost i trajno uenje. Imao je dojam i da
uspjeni ljudi informacije i savjete ee trae nego to ih daju!
Moete li zamisliti kako bi to bilo poboljati se na svim ra
zinama bia i u svim aspektima ivota? Kako bi bilo znati da svo
jem svijetu dajete istinski doprinos? Biste li osjeali uzdignutost
kad biste znali da je nekoga zbog vas i vaega djelovanja snala
srea? Ili da je cijeli svemir pozitivno nabijen i pojaan jer ste i
vi njegov dio? A to nisu nerealna pitanja.
Talmud pita: Tko je mudar ovjek? i odgovara: Onaj ko
ji ui od sviju. Za poveanje mudrosti moramo biti voljni odba
citi osobne stavove o neemu, osloboditi se predrasuda i raz
miljati potpuno otvoreno. Vano je iriti parametre svijesti i uiti
na mnogim razliitim podrujima, iz raznoraznih izvora, ak i uz
opasnost da ispadnete glupi ili se osramotite. Jesmo li spremni
priznati da moda ne znamo odgovore na sva pitanja i pokazati
elju za uenjem? Uenje je poeljan proces koji moda obuhvaa
i pogreke na putu do poveanog znanja. No ukupan uinak moe
promijeniti ivot! Istinska mudrost priznaje da, to vie doznaje-
mo o odreenoj temi, to nam ona postaje zanimljivijom, pa moe
mo jo vie uiti!

Nauite biti mudri! Izotrite osjetila; budite zadovoljni.

Dhammapada

Vjerojatno ste ve uli kako netko govori: To mi je bila

lekcija! Vie nikada neu tako pogrijeiti! Ali koliko esto uje
mo: To je bila divna lekcija. I premda mi je tada bilo nelagodno,
mnogo sam nauio. Uz te nove spoznaje, mogu odabrati neto
drugo, pa neu pogrijeiti na isti nain. Iskrena spremnost na
osvrt na iskustva koja su moda izgledala kao pogreke moe bi
ti prvi, moda i najvaniji korak na putu zahvaljujui kojem e
naa budua iskustva postati korisnija. Uspjenost naeg svako
dnevnog ivota, osobito u svijetu koji se ubrzano mijenja, u veli
koj mjeri ovisi o mudrim odlukama. Vea je mudrost nuna sva
kome tko se, prije svega, smatra pomagaem ljudskoj zajednici i
koji stvari eli sagledati u iroj perspektivi.
Norman Cousins jednom je rekao: Nasreu ili ne, ivimo
u vrijeme kada prosjean ovjek, eli li biti informiran, mora zna
ti i nekoliko puta vie nego prije samo trideset-etrdeset godina.
eli li danas biti 'obrazovan', nije mu dovoljno da tek povrno
poznaje umjetnost i znanost, nego mora raspolagati i osjeajem
za meusobnu povezanost koji se ui tek u malome broju kola.
Naposljetku, dananja 'obrazovanost', u smislu viih potreba,
znai i pripremljenost na dravljanstvo u svjetskoj zajednici; uk
ratko, rije je o kolovanju za preivljavanje.

*
 4. ZAKON
Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka, i usklauje vas
s beskonanim
John M. Templeton

Prema drugima se KADA SE VIZIJAMA i radom primiemo smislenijem i plodonosnijem

ne odnosi s prijezi nainu ivota, moe nam zatrebati nain na koji emo provjeriti
rom i ne koraaj po kako napredujemo, a i kako bismo utvrdili dvije stvari: kako se
nosno uzdignute gla
sluimo ivotnim zakonima koje poznajemo, te poboljavamo li se
ve. Bog ne voli aro
ganciju i razmetlji- ili ne. U tu je svrhu korisno mentalno stati u stranu i promatrati
vost. Hodaj skromno samog sebe! Drugim rijeima, zastati i osvrnuti se na sve ono to
i govori tiho... Ne ste govorili, radili i razmiljali. Kakav je bio va posljednji konta
hodaj ponosito
kt s nekom osobom? Imate li osjeaj da ste s tom osobom us
ovom zemljom.
Zemlju ne moe ra
klaeni? to ste osjeali u vezi s time to ste rekli ili uinili? Jes
stvoriti niti se mjeriti te li bili poteni i iskreni, ili se u odnos umijeao va ego/karak-
s planinom. ter? Biste li ponovno postupili jednako kada bi vam se pruila
Kuran prilika? Takva analiza vlastitih postupaka nudi vam korisnu proc
jenu za uvoenje promjena i poboljanja. A sposobnost uenja
jedna je od najveih ovjekovih prednosti.
Poniznost je udesan klju napretka. Poniznost nam po
mae da na druge obraamo vie pozornosti i otvara udesna vra
ta novim podrujima duha i istraivanju i napretku na svim pod
rujima. Poniznost je put kojim ovjek stjee dublje razumijeva
nje i znanje. Bez vrline poniznosti moemo postati odvie samo
zadovoljni prolim uspjesima da bismo se odvano pozabavili no
vim izazovima. Bez poniznosti moda neemo imati dovoljno gor
ljivosti da otkrijemo nova podruja istraivanja. Ako nismo poniz
ni, moda neemo moi priznati pogreke, traiti savjete ili izbje
gavati ponos, netolerantnost i vjerske sukobe.

Bez poniznosti nema svetosti.

Thomas Fuller

U poniznom pristupu svi oni koji nisu zadovoljni ivotu

jednostavno omoguuju da tee svojim tijekom. U poniznom pri
stupu svi koji ele, usmjerit e onaj unutarnji kreativni nemir pre
ma izgradnji raja na zemlji. Rije poniznost pritom se koristi u
smislu shvaanja da Stvoritelj beskrajno nadilazi sve to je itko
ikada pomislio ili rekao o boanstvu. Nadilazi li taj kreativni iz
vor svega beskrajno ovjekove mogunosti shvaanja i poimanja?
 Kojeg volim i koji nije sposoban za zlo, koji je uvijek naklonjen i
suosjeajan. ivjeti izvan domaaja ja i moje i uitka i boli,
strpljivo, zadovoljno, pod nadzorom, u vrstoj vjeri, svim srcem i
umom posveenima meni eto u to sam zamljubljen.
Bhagavadgita

Kada to uvidimo i postanemo poniznijima, hoemo li smanjiti broj

prepreka koje pred nas postavlja vlastiti zastranjeli ego?
Budui da je tako samoiv i neproduktivan, egoizam je ve
lik izvor pogrenih predobi i postupaka. Pogled nam se nemjer
ljivo iri kada ivotu pristupamo na temelju svijesti o tome koliko
malo znamo. Poniznost nas dovodi do radosti i uitka marljivog i
nepopustljivog traenja ubrzanog napretka i korisnosti. A napre
dak moe ubrzavati bez vremenskog ogranienja. Rijeene zago
netke dovode do novih tajni. Sile o kojima jo i ne sanjamo vje
rojatno djeluju u nama i oko nas. Sto vie uimo o svojem svije
tu, to moemo biti ponizniji, uviajui koliko smo u prolosti bili
neuki i koliko toga jo treba otkriti.
Poniznost neim us- Od lekcija jo svakako valja nauiti da izgradnja raja ovisi
hiuje srce.
o svakome od nas. Emanuel Swedenborg napisao je: U raju
Sv. Augustin
neemo biti dok raj ne bude u nama. Kako onda poeti graditi
raj iznutra? Istinska poniznost moe nas voditi do stava molitve,
dok zahvaljujui molitvi lake dolazimo u sklad s beskrajnim. Mo
litva posjeduje stvarnu mistinu mo koja daje eljene rezultate!
Kroz molitve i svjesno usklaivanje s duhovnom energijom po
jaavamo vlastito duhovno svjetlo. Svakodnevni osvrt na vlastiti
ivot moe ukazati na razvoj izraavanja ivota u svim aspektima.
Privlaimo energiju i prednosti onoga to izgraujemo! Dolazimo
li u dodir s nekom viom i veom silom? Gradimo li produktivni
ji i plodonosniji ivot?
Na trenutak promislite o jednoj usporedbi. Kao to se u
pei proiava zlato, tako i ivot moe proiavati due. Kada
se netko rodi, moemo ga usporediti s komadom grafita. Grafit
je mekan i amorfan, pa se suneve zrake s njega ne odraavaju.
S vremenom se u ivotnoj pei izlae takvoj intenzivnoj toplini i
pritisku da se pretvara u grubi dijamant. Tako se odreuje i
obiljeava unutarnji prirodni oblik kamena. Dijamant se potom
pomno ree i brusi, dobiva mnogobrojne plohe i pretvara u blis
tavi i skupi dragi kamen. Sunce se u njemu odraava u duginim
Tko u srcu ima ma
bojama, stvarajui velianstvenu simfoniju ljepote i bljetavila.
kar i riino zrno po
nosa nee ui u raj. Tako je i sa svakom osobom koja dolazi u materijalni svi
Muhamed jet. esto imamo osjeaj da nas ivotna iskustva i odluke pritis-
 kaju i obrauju. Zahvaljujui tome, meutim, dolazimo do vie
razine razumijevanja: poniznost koju je postigla naa dua
poinje odraavati boansko svjetlo. Moda je upravo i zbog to
ga, meu ostalim razlozima, Bog Neograniene Ljubavi stvorio
pe za taljenje koju nazivamo Zemljom!

*
5. ZAKON
Ne planirati znai planirati neuspjeh. Benjamin Franklin

Graditi ne moemo JEDAN JE POSLOVNI ovjek godinama planirao i radio na izgradnji us

prije nego to po pjene tvrtke za proizvodnju kunog namjetaja. Bio je to ovjek s vi
loimo temelje. zijom obdaren i sposobnou da viziju pretvori u stvarnost. Tvrtka je
Charles B.
cvjetala, a on sam bio je velik dobitak za zajednicu u kojoj je ivio. Na
Newcomb
kon jedne osobito naporne sezone odluio je odvesti obitelj na odmor.
Meutim, po povratku ga je doekalo iznenaenje: izgorjeli su i tvrtka
i kua.
Dok je pognute glave stajao pred izgorjelom imovinom,
glavom su mu se vrzmale raznorazne pomisli. Sto moe uiniti?
Tuiti se? Kome? Kriviti Boga kojeg se svakodnevno sjea u mo
ini mi se da se po litvama? Okriviti spore vatrogasce? Plakati?
veava potreba za
Na koncu je duboko udahnuo, uspravio ramena, polagano
spremnou. Pripre
mite se. podigao glavu i tiho proaptao: Boe moj, to bi ti da sada
Abraham Lincoln uinim?
I nakon toga ekao je odgovor. Ubrzo mu se na licu poja
vio blag osmijeh. Ve sutradan je ispred ruevina neko uspjene
tvrtke postavio natpis:

IZGORJELA FIRMA! IZGORJELA KUA!

IZGORJELA ROBA!
VJERA I DALJE NETAKNUTA!
POKRETANJE TVRTKE U PLANU!

Taj je ovjek nauio sa ivotnim se izazovima suoavati po

Na svijetu se do ve
zitivno i produktivno! Iste one metode planiranja koje su se po
liine dolazi is-
kljuivo koncentrira- kazale korisnima u radu izgorjele tvrtke poloile su temelje i za
nou. nov uspjean posao. Znao je da moe poeti ispoetka, a pla
Upaniadi niranje uz molitvu izvrsno je ishodite.
 Odluimo li nekamo otii, prvo emo vjerojatno prouiti
zemljovid i isplanirati smjer kretanja. Vjerojatno nam se nudi ne
koliko moguih smjerova. Ako nam se uri, moda emo odabra
ti najkrau udaljenost izmeu dviju toaka. Ako imamo vreme
na u izobilju, moda emo odabrati oputeniji smjer, izlet koji e
trajati due, ali e biti ljepi i ugodniji.
ivot mogu povlaiti Sve to vrijedi za putovanje ili obnavljanje tvrtke vrijedi i
ciljevi jednako kao za ostvarivanje svakog cilja. Bez plana nam misli mogu besciljno
to ga mogu pokre
tati motivi.
lutati, biti nedjelotvorne i neproduktivne. Za oblikovanje plana i
Viktor Frankl postizanje eljenih ciljeva dobro je na znanstveniki nain susta
vno prouiti razne alternative. Kada se tako posvetimo ciljevima,
na uspjeh emo nailaziti neusporedivo ee nego na neuspjeh.
Kao ljudi nastali smo od mnogih elemenata. A u svakod
nevnome ivotu meu najdjelotvornijima su upravo misli i os
jeaji. Svaka, ali ba svaka misao ili osjeaj mogu pridonijeti pri
bliavanju naim iskrenim ciljevima, ili pred nas mogu postaviti
prepreku. Uviate li zato svijest i planiranje u naem ivotu ig
raju tako vanu ulogu? Promiljeni planovi putokazi su na cesti
koja vodi do svrsishodnog ivota. U svojoj knjizi Kako uspjeti
Brian Adams pie: Loe zamiljeni planovi nikada nee dovesti
do velikog uspjeha. Postignua nikako ne mogu nadmaiti trud.
Ako su vam planovi manjkavi, a ciljevi nisko postavljeni, nikada
neete postii velik uspjeh.

Velianstvene stvari postiu jedino oni koji su se usudili vjerovati

da je neto u njima vee od okolnosti.
John Barton

Moda je korisno o stavovima u raznim situacijama raz

miljati kao o predanosti dugoronim ivotnim ulaganjima! Trud
nam donosi vee nagrade ako smo maksimalno konstantni. Ako
se uspijevamo smiriti i ostajemo oputeni dok radimo na ostvari
vanju ivotnih ciljeva, uvidjet emo da su nam dostupniji. Hoemo
li svoje sposobnosti uloiti mudro, uz pomno planiranje i pro
miljanje, u radu, u vezama i u duhovnome ivotu?

Na svijetu se do veliine dolazi iskljuivo koncentriranou.

Upaniadi

ovjekov um obiluje nevidljivim sposobnostima. Kada u

nainu na koji ivimo i ostvarujemo ciljeve ima nakane, elje, mo-
tivacije, poticaja i svrsishodnosti, u svakoj prilici oekuju nas
nagrade. Vei dio nadvladavanja prepreka, oporavka od navodnog
neuspjeha ili kvalitetnog poetka postie se korak po korak.
Odravanje stalnosti, na temelju mudrosti i planiranja, uz nasto
janja na ostvarivanju ivotnih ciljeva, donosi duhovni mir i, u ko-
nanici, nagrade.

Naglasci

1. Svakodnevno ivimo i ostvarujemo interakcije s raznoraznim

dogaajima koji mogu izazivati stres. Plodonosnost naih i
vota moe odrediti upravo nain na koji reagiramo u takvim
situacijama.

2. ivot mora imati svrhu, ne smije biti bez cilja.

3. Vodite rauna o temeljnoj istini koja kae da se ono to nam

ustrajno zaokuplja svijest najee ostvaruje u ivotu.

4. Komunikacija, povjeravanje i dijeljenje nezaobilazni su dijelo

vi svakog odnosa.

5. S radou sluajte i uite! Otvoreni um spreman je za napre

dak.
6. Budite spremni na sebe se svakodnevno osvrtati iskreno i od-
vano.
7. Mudrost se ne stjee iz udbenika, nego se na plamenu i
vota mora iskovati iz ovjekova iskustva (Morris Raphael
Cohen).

8. Univerzalni zakon odabira potvruje da moramo promijeniti

odluke elimo li promijeniti ivot.

9. Poniznost je udesan klju napretka. Otvara vrata duhovnim

podrujima, istraivanju i napretku na svim podrujima.

10. Plemeniti ciljevi stvaraju plodonosan i sretan ivot.

*
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Veliki uitelji oduvijek znaju kako i malena pria moe potaknuti

duu. Promislite sada o mudrosti sadranoj u sljedeoj prii iz
knjige Svako vam se dobro vraa, istaknutog indijskog duhovnog
uitelja J. P. Vaswanija.

UI OD MENE!
Neki trgovac, starac i njegova malena ki nali su se kod izvora
iste, iskriave vode. Uz izvor je stajao natpis: Ui od mene!.
Trgovac je rekao kako je od izvora nauio veliku lekciju.
Taj maleni mlaz probija se prema moru, a na putu mu se prid
ruuju potoii, potoci i rjeice, tako da na koncu prerasta u ve
liku, zagluujuu rijeku. I mi trebamo tako raditi, poeti od ma
loga, pa postupno razvijati i iriti posao.
Starac je rekao kako ga je izvor nauio da treba sluiti bez
rijei, kako prijateljima, tako i neznancima.
Djevojica je rekla kako je nauila da je voda beskorisna
ako nije ista. Stoga trebamo ivjeti isto i estito.
Uitelj je jedan. A svi ue ovisno o vlastitim sposobnosti
ma, sklonostima i mogunostima. U ovoj ivotnoj koli dan u ko
jem nismo nita nauili uistinu je izgubljen.

*
 etvrti tjedan

1. ZAKON
Lijepe misli izgrauju lijepu duu Anonimna

Svake godine sve DA VAS NETKO UPITA: Kako biste opisali lijepu misao? to bi vam
sam uvjereniji da je se prvo ukazalo u mislima? Moda ete rei Kakav prelijep dan,
najmudrije i najbo time elei rei kako je vani sunano, toplo i ugodno. Ili ete mo
lje usredotoiti se
da odgovoriti: Ovo je fenomenalan dan! jer su u njemu u va ivot
na ono to je lijepo
i dobro, a to manje
uli ljubav, nove prilike, kreativnost, gorljivost, humor i ljepota.
se baviti zlim, pok Koliko je u vaem ivotu ljepote? Kada koristimo rije lje
varenim i lanim. pota, mislimo li vie na vanjski, povrinski izgled? Znaenje ljuba
Richard Cecil vi o kojoj je ovdje rije odnosi se na blistave unutarnje odlike
potenja, iskrenosti, poniznosti, zahvalnosti, ljubavi, kreativnosti,
te duhovnog bogatstva koji zrae iz dubina ovjekove due.
Trebamo li iriti percepciju ljepote? Jeste li kada razmiljali
o mogunosti da bi potreba za ljepotom mogla nadii ovjekove
vie potrebe jer obuhvaa i druge? Je li ljepota, kao aspekt univer
zalne kreativne energije, priroena dui svakog ovjeka i moe li
postati oitijom u svim ivotnim podrujima? Presudno je vano
disciplinirati misli da se koncentriraju jasnije i preciznije. Na prim
jer, promotrite nain na koji lijepa okolina djeluje na pojedinca. Po-
zitivnije gledanje na svijet koji nas okruuje moe nam pomoi da
upijamo vie ljepote. Individualnost je lijepa. Suosjeanje, dobrot
vorni rad, znanstvena istraivanja, plemeniti ciljevi, sluenje, te,
da, fizika ljepota, pomau nam da u tue ivote unesemo ljepotu.
U romanu La Reponse du Seigneur Alphonse de Chateu-
briant ovjekov um usporeuje s leptirima koji poprimaju boju
lista na koji su sletjeli. Pretvaramo se u ono o emu razmilja
mo, pie on. Ako nam misli zaokupljaju brige, nesigurnost, ogo
varanja, kivnost ili sline neproduktivne misli, i sam e um pop-
U ivotu svakoga da rimiti njihovu nijansu. Ako odravamo fokus na pozitivnim misli
na prati ga ljepota. ma, i um e reagirati opom obojenou. Marko Aurelije davno je
William
primijetio isto kada je rekao: Kakve su ti najee misli, takav
Shakespeare
e biti i karakter tvoje due jer duu boje upravo misli.
Nae misli nemaju samo svrhu bojenja uma! Ovdje je na
djelu jedno univerzalno temeljno naelo: nae misli odreuju na
svijet. Nae misli, koje su daleko od eterinosti i odvojenosti od
Svemir je promjena;
ivota, na na svijet djeluju opipljivo i dalekoseno. ovjek se
na je ivot ono to moe roditi u izvanjskome siromatvu i neprosvijetijenosti, no us
oblikuju nae misli. mjeravanjem pozitivnog dranja moe nadii ono to naoko izgle
Marko Aurelije da kao ogranienje. Na zavretku zemaljskoga ivota moe na
drugi svijet prijei kao ljepa dua. Nije li ta mogunost dostoj
na truda koji iziskuju lijepe misli?
Zahvaljujui vjebi, moemo li stvarati, vizualizirati i jaati
odreenu zamisao kada se na nju usredotoimo? Dok razmatra
mo mogunosti, dimenzije i mogue primjene neke zamisli, moe
li se ona u naim mislima jasnije ocrtati? Tako razmiljanjem o
ljubavi, snazi, poniznosti ili radosti moemo u sebi stvarati lju
ovjek raa ono na
bavnu snagu, poniznost i radost. Sluenje umom za vie ciljeve
to usredotoi um.
Antoine de Saint-
plodonosno je iskustvo. Razvoj takvih pozitivnih mentalnih odlika
Exupery moe i potrajati. Meutim, stalni refleksivni fokus i pozornost
mogu biti jednostavan i djelotvoran klju za lijepe misli i iz
gradnju lijepe due!

Ljudi trebaju biti lijepi na sve mogue naine u licu, u odijeva

nju, u mislima i u najdubljim zakutcima vlastitoga bia.
Anton ehov

Plemeniti ciljevi i koncentrirano razmiljanje na djelu su

kod kreativnih osoba svih vrsta umjetnika, izumitelja, zna
nstvenika, poslovnih ljudi, vjerskih voa, politikih voa i tako
dalje. Jedan od lijepih opisa razvijanja uma za vie ciljeve prona
lazimo u knjizi Evely Underhill Misticizam. Rijei sv. Tereze Avi-
lske navode se u obliku upute: im se posvetite razmiljanju, os
jetit ete da se osjetila okupljaju; nalik su na pele koje se vraaju
u konicu i ondje se zatvaraju radi proizvodnje meda.
Je li va ivot lijep? ivite li u okruenju, i mentalno i tje
lesno, koje ste uljepali vlastitom ljubavlju i kreativnim idejama?
Uvijek moete pronai neto lijepo, i tu gdje jeste, samo ako to
neto potraite.
 2. ZAKON
Napredak ovisi o marljivosti i ustrajnosti.
Andersen

Genijalnost se sastoji AKO NAA SVAKODNEVNA iskustva ne donose eljeni napredak i re

u beskonanom zultate, trebamo li tada ozbiljno razmotriti kako gledamo na i
strpljenju. vot? Kakvo je nae temeljno gledite? Koliko smo marljivi u po
Michelangelo
kuajima ostvarivanja cilja? Koji su nai ciljevi? Koje darove
moemo razviti kako bismo lake postigli ciljeve? Ubrzava li se
naa kreativnost? Kako poboljati produktivnost? Moemo li se
mentalno koncentrirati na zadae koje su pred nama i zaprijeiti
put izvanjskim utjecajima koji bi nam mogli odvui pozornost od
viih ciljeva?

Osobito moramo Gotovo svi trae uspjeh, bilo na profesionalnome, bilo na

njegovati marljivost, osobnome planu. Ipak, s vremena na vrijeme pojavljuju se i pre
a nju treba i nepres preke, pa nam se ponekad ini da se izmeu nas i ciljeva uzdiu
tano iskazivati; zah nepovoljne okolnosti. Kada se suoimo s potekoama, na to
valjujui njoj mo
trebamo usmjeriti koncentraciju? Trebamo li kriviti druge ili tre
gue je postii prak
tiki sve na svijetu. bamo potraiti nove prilike? Trebamo li traiti dokaze o neem
Ciceron novom i dobrom to e se pojaviti? Procijenimo li situaciju pos
ve realno, moda emo uvidjeti da nam ide bolje nego to smo
mislili. ivot je kreativan poduhvat. U svakom trenutku postoji
sjeme veeg irenja, prilika i djelotvornosti. Na napredak moe
ovisiti o marljivosti, dovitljivosti i ustrajnosti na putu do cilja.
Drevni kineski mudrac Lao Tse utvrdio je zakone djelotvor
Stalnou cilja pos
nog ivljenja do kojih je doao nakon godina i godina meditiranja
tie se i nemogue.
Kineska poslovica i pomnog promatranja raznolikih oblika ivota oko sebe. Ta ne
procjenjivo vrijedna uenja nazvao je Tao Te Ching ili Kako to
funkcionira. Mnoga njegova uenja odraavaju djelovanje
marljivosti i ustrajnosti. Jedan od vanih primjera opisuje se u
irenju valova: eli li pozitivno utjecati na svijet? Prvo sredi
vlastiti ivot. vrsto se ukorijeni u univerzalnome naelu, tako da
tvoje ponaanje postane pozitivno i djelotvorno. Tako e stei
potovanje i prerasti u izvor snanog utjecaja.
Tvoje ponaanje na druge utjee poput irenja valova na
vodi, budui da svatko utjee na sve ostale. Moni su ljudi moan
utjecaj. Ako tvoj ivot funkcionira kako valja, utjee na svoju
obitelj. Ako obitelj funkcionira kako valja, ona utjee na iru za
jednicu. Ako zajednica funkcionira dobro, utjee na cijelu zemlju.
Zemlja koja dobro funkcionira utjee na cijeli svijet. A svijet ta
kav utjecaj iri cijelim kozmosom. Zapamti da tvoj utjecaj poinje
 ak i najvia kula od tebe i u valovima se iri prema van. Stoga dobro pazi da ut
poinje na zemlji. jecaj bude i snaan i pozitivan. Kako znam da je tako? Svi oblici
Kineska poslovica
rasta i razvoja kreu iz plodne i mone jezgre. A ti si jezgra.

Moe li ta ira perspektiva posluiti kao poticaj za veu

marljivost i ustrajnost? Stara izreka kae: Nita to vrijedi ne
pada s neba. Mogu li nam gorljivost i odlunost, u kombinaciji s
marljivou i optimizmom, pomoi da doemo do uspjeha? Na
raspolaganju su nam mnoge mogunosti elimo li razvijati mno
gobrojne i jedinstvene oblike nadarenosti i sposobnosti. To moe
znaiti predavanje samodisciplini i ustrajavanje do trenutka ispu
njenja cilja.
Kamenolom se pretvara u neboder zahvaljujui ustrajnosti
radnika. Slino tome, kanali povezuju mora. Kada bismo jedan
udarac trnokopom ili jedan iskop lopatom usporedili s opim pla
nom za eljeni konani ishod izgradnje zgrade ili prokopavanja
kanala, moda bismo se posve obeshrabrili. Ipak, malenim i us
trajnim potezima mogue je nadvladati velike potekoe i doi do
eljenog cilja.
S vremena na vrijeme nai emo se u iskuenju da dragoc
jeno vrijeme posvetimo interesima koji nam donose zabavu, isto
dobno zanemarujui dugorone ciljeve. Da bi dolo do istinskog
napretka ovjek mora postaviti mjerila kojih e se pridravati, cilj
kojem e teiti, sklop najviih vrijednosti koje e potvrivati.
Marljivost i ustrajno istraivanje ovjeka mogu dovesti u poloaj
da do krajnjih granica iskoristi mo rasuivanja i ocjenjivanja. Je
li mogue da su ljubav, suosjeanje i elja za istinskim sluenjem
kljune sastavnice naeg napredovanja, dok su marljivost i ustraj
nost lag na torti?
Bog je uz one koji Kad god se pred nama pojavi prilika da iskaemo neki svoj
strpljivo ustraju. dar, prigrlimo je objeruke! Nema sumnje u to da je svatko od
Kuran
nas sposoban za odreene uspjehe. Glavni je uvjet da se preda
no posvetimo razvijanju dara, postupno, malo po malo i dan po
dan. Ustrajnost je onaj dodatak koji nam pomae da budemo si
gurni u ostvarenje cilja. Meu mnogobrojnim nagradama bit e
ispunjeni ciljevi, via razina samopotovanja, srea, te osjeaj si
gurnosti, produktivnosti i kreativnosti.

*
 3. ZAKON
Ljubi svoga blinjega kao samoga sebe Matej 19:19

Svjetlo koje blista u KAE SE DA JE bezgranina ljubav energija koja ujedinjuje, unosi
oku zapravo je svjet sklad i donosi kreativnost, energija zahvaljujui kojoj postoji, i
lo srca. Svjetlo koje vi i kree se i razvija cijeli svemir. Ta ista, neograniena ljubav
ispunjava srce Boje mogla bi biti temeljna stvarnost iz koje se izvodi sve ostalo, a to
je svjetlo.
su kratkotrajne percepcije prolaznih bia! I premda je Ljubav
Jalalu'ddin Rumi
teko tono definirati, doivjeti je moe svatko tko je voljan otvo
riti um, srce i duu i prepustiti se njezinoj monoj energiji. Mno
gi od nas iz osobnog iskustva i promatranja znaju da ljubav ima
sposobnost unijeti iskru u oko i novu energiju u ivot.
Ljubav nije neto to Neograniena ljubav oprata nedostatke; ne biljei uvrede,
moemo posjedova strpljiva je i blagonaklona. Neograniena ljubav nije ljubomorna,
t i . Rije je o toku razmetljiva, razdraljiva ni kivna i ne uiva u onome to nije u re
Boje energije.
du. Uitak pronalazi u istini i ispunjava sve zakone. Dokida strah,
Swami
Chidvilasananda
krivnju, osude, nesreu, a transformira pojedinca ili situaciju ka
da joj doputaju da se izrazi. Stoga se, na temelju iskustva i do
kaza, ini kljunim da se ovjek temeljito upozna s bezgraninom
ljubavlju.
Ljubav naglaava potpunost ivota. Je li to onaj sveprisut
ni potencijal kroz koji moemo pronai djelovanja koja donose
zadovoljstvo ili skladan stav? Moemo li zahvaljujui neogra
nienoj ljubavi ui u dimenziju duhovnog jedinstva, cjelovitosti i
zrelosti? Zrela duhovna ljubav moe nas bliskije sjediniti sa Stvo
riteljem i osobama koje nas okruuju vlastitim susjedima!
Svemir nije odvojen od nas, kao ni mi od njega! Boanska ljubav
izraava se kroz sve faze stvaranja.

Ljubav znai vidjeti to je dobro i lijepo u svemu. To znai uiti iz

svega, u svemu vidjeti Boje darove i Boju velikodunost. To
znai i biti zahvalan na svim obinim Bojim darovima.
eik Muzaffer

Kada oima srca omoguimo da budu otvorene u neogra

nienoj ljubavi, vidimo li vei dio stvarnosti koju inae skrivaju iz
vanjski oblici ovoga svijeta? Kada su otvorene ui srca, ujemo li
rijei istine koje se eventualno skrivaju iza drugih rijei? Jedan je
uitelj rekao: Srce je hram u koji se moe smjestiti Bog. Sva su
srca hramovi, a otvoriti srce znai omoguiti boansku na-
 zonost... Sva je mudrost ve u nama; sva je ljubav ve u nama;
sva radost. S druge strane, skriveni su sve dok ne otvorimo sr
ce.
Biblija esto spominje znaenje ljubavi. Isus nam u Propo
vijedi na gori savjetuje da volimo neprijatelja. Trebamo voljeti
one koji nas mrze. Trebamo okrenuti i drugi obraz! I dok e ne
ki samo prijezirno odmahnuti na takve savjete i nazvati ih nepra
ktinima, ista i neograniena ljubav moe biti najplodonosniji
nain koji dovodi do istinski uspjenog ivota! Tejabindu Upa-
niad nam govori: Biti ujedinjen s Bogom Ljubavi znai oslobo
diti se svih uvjetovanosti. Rije je o stanju samoostvarenja, koji
daleko nadilazi rijei i misli. A Lahiji, iz sufijskih uenja, govo
ri: Srce je riznica koja uva Boje zagonetke. Traite svrhu oba
ju svjetova upravo kroz srce, jer to je smisao svega.
Voljeti blinjega svoga znai nadii puku razinu dunos
ti, teret obveze, uske granice uvjerenja, te kruta pravila poluivo-
ta i s radou stupiti u nov nain ivota. Pripremiti se za ljubav
prema blinjemu znai iznova (i katkada bolno iskreno) promot
riti Boga, sebe, svoje blinje, svoj svijet i sve u njemu! A tko su
nam ti blinji? Nisu li to svi ljudi na ovome planetu?
Ljubav iskazuj svim Kada se u praksi pridravamo pravila neograniene ljuba
stvorenjima i bit e vi, lake nam je voljeti i neprijatelja, podnositi one koji nam
sretan; jer kada voli
moda dodijavaju i smetaju, te u svakome pronai neto to
sve, voli i Boga, jer
On je sve u svemu. moemo cijeniti, neku osobu, mjesto, neko iskustvo. Veliki para
Tulsidas doks neograniene ljubavi moda se sastoji u tome to od nas
trai da u cijelosti budemo svoji i da cijenimo svoju individualnu
istinu, oslobaamo se egoistinosti i potom dajemo, a da pritom
ne uskraujemo ba nita. Kao i druge duhovne vrline, ljubav nam
u ivot ne pada kao mana s neba. Kao i kada je rije o znatielj
nome umu, treba je kultivirati.
U svemu to inimo vaan je element na osobni stav pre
ma tome to inimo. Nije li upravo ovo savreno prikladan trenu
tak da prigrlimo stav radosti i iekivanja u mogue i najveoj za
dai koju pred nas postavlja ivot ljubavi prema blinjemu ko
ja e biti jednaka ljubavi prema sebi?

*
 4. ZAKON
Nanijeta nepravda ne znai nita ako je ne pamti. Konfucije

Zaboravimo i opros FIRMIN ABAUTIZ bio je poznat kao miran i staloen ovjek. Nitko
timo sve povrede i od njegovih sugraana nije se mogao sjetiti da je ikada tijekom
nepravde.
osamdeset sedam godina ivota izgubio ivce. Neki ovjek, koji
Miguel
de Cervantes
je sumnjao da itko moe biti tako nedodirljiv, dogovorio se s
kunom pomonicom, nudei joj novac ako iz njega uspije izma
miti bijes.
Domaica je znala da Abautiz voli udoban i uredan krevet,
ivot je mogue
pa mu ga jednom nije namjestila. Sutradan ujutro Abautiz ju je
shvaati unatrag; no
moramo ivjeti pre
ljubazno podsjetio na zaboravljenu dunost. I sljedei dan na
ma naprijed. veer naiao je na nepospremljenu postelju, pa joj je idue jutro
Soren ponovno skrenuo pozornost na to. Ona se opravdala kratko i ne
Kierkegaard uvjerljivo, no on je i to prihvatio.
Treeg dana ujutro Abautiz je rekao: Jo mi niste namje
stili krevet; oito je da ste odluili to vie ne raditi. Pretpostav
ljam da vam je to teko i odbojno, ali i nije vano, jer sam se ve
poeo malo-pomalo navikavati. Dirnuta takvom dobrotom, ena
je otkazala dogovor i otada se silno trudila da svaki dan to bo
lje i udobnije namjesti krevet!

Nauiti oprostiti daleko je korisnije nego jednostavno uzeti kamen

i baciti ga na predmet ljutnje, osobito kada je izazov osobito velik.
Jer upravo u trenucima najvee uzrujanosti i potencijalnog sukoba
pojavljuju se najvee mogunosti za dobra djela, kako prema sebi,
tako i prema drugima.
Dalai Lama

Sve uvijek ne moe biti upravo onako kako elimo, no kri

tike i grube rijei rijetko postiu trajnu i mirnu suradnju ili ispu
njavanje nae elje. Strpljivost i dobrota, s druge strane, postiu
upravo to.
S vremena na vrijeme dopustit emo da neiji bijes ili kri
tike naine rupu u naoj dobrohotnosti i oduzmu nam inae
vedro i blagonaklono raspoloenje. Stoga neki put moramo pora
diti na tome da se izdignemo iznad takve situacije i onemoguimo
da se ta nepravda trajno nastani u naoj svijesti.
Da, nanijeta nepravda boli, ali hoemo li se izlijeiti kada
se izoliramo, ili u sebi ustrajno iznova proivljavamo neto to se
Nije dovoljno samo dogodilo prije cijelog dana, tjedna, mjeseca ili ak prije vie go
poznavati vrline i dina? Kada se i dalje bavimo emocionalnim oiljcima, ne uputa
dobrotu, moramo
mo li se zapravo u nepotrebnu i beskorisnu patnju umjesto da li
pokuati stei ih i
koristiti, ili poduzi jepo nastavimo ivjeti?
mati druge korake Izazovi u naem ivotu neki put mogu postati izvorom no
koji nam koriste. vog svjetla i optimizma. Bez obzira na nepravde i dvojbe koje
Aristotel
proivljavamo, moemo li krenuti naprijed zahvaljujui prijatelj
skoj pomoi, marljivome radu, ustrajnosti, ljubavi i sluenju, mo
litvama i omoguavanjem neogranienoj ljubavi da postane glav
nom energijom?
Kako bolno iskustvo pretvoriti u priliku za iskazivanje lju
bavi? to kaete na koritenje energije opratanja kao monog
agenta napretka? Postupak opratanja moe obuhvatiti produblji
vanje dubine percepcije elje za razumijevanjem utjecaja koji
su oblikovali ponaanje osobe koja nam je nanijela bol. Nastoji
mo li shvatiti, i pritom dajemo sve od sebe, odakle je ta osoba
potekla i promotrimo li probleme koji prevladavaju u njezinom
ivotu, nije li rije o naem iskrenom nastojanju da neko vrijeme
proivimo u njezinoj koi?
Jesu li meuljudski odnosi nalik na ivui laboratorij u ko
jem napredujemo u smjeru vee zrelosti i korisnosti? Zahvaljujui
pozitivnim reakcijama na navodne nepravde, gradimo li korisnu
osobnu pozornicu za razvoj mnogobrojnih poeljnih plemenitih
odlika ili vrlina? Kada ponemo shvaati dinamiku koja djeluje u
pozadini nepravde ili zlostavljanja, moda emo lake i bre
oprostiti. Stara afrika poslovica kae: Svau prekida onaj koji
oprosti. Jeste li voljni potaknuti tako pozitivnu promjenu?
Razumijevanje, opratanje i zaboravljanje nepravde ne
znai i opravdavanje i prihvaanje tuih rijei i postupaka. Me
utim, mogu li nam ljubav i opratanje pomoi da preoblikujemo
iskustvo, oslobodimo se nastale boli i obnovimo vrstu privre
nost ivotu? Na jednoj dubljoj razini postupak oslobaanja boli
od nepravde moe biti znak oslobaanja privrenosti iluzijama
ega o odvojenosti. Je li oslobaanje od ega i oslobaanje od uv
rede i boli ista stvar?
Na je svijet neprekidno u stanju fluidnih promjena. Neki
put moda imamo vrlo malo vremena za pripreme i razmiljanje
o dogaaju koji je u tijeku. U takvim se situacijama naa sposob
nost pripremanja za izazove s kojima se suoavamo moe povezi
vati i s naom duhovnom snagom. Je li sada idealan trenutak da
na trenutak zastanemo i osvrnemo se na vlastitu duhovnu imovi
nu, bolje promotrimo i ojaamo te duhovne sposobnosti koje e
 nam pomoi u prilagoavanju ivotnim promjenama? Proistjeu li
oprost i zaborav automatski iz iste, neograniene ljubavi prema
svim ljudima bez iznimke?

*
5. ZAKON
Zanos olakava postizanje uspjeha. John Marks Templeton

Zanos... ZNAENJE RIJEI zanos, gorljivost, entuzijazam... povezano

je vrlo zarazan. je s grkom rijei entheos, koja znai nadahnutost, radost, ar
Emory Ward
i ispunjenost duhom, ispunjenost Bogom. Ne izgleda li vam up
ravo to kao recept za sretan i koristan ivot? Dakako, veina lju
di prieljkuje tono odreenu kvalitetu ivota, moda i kombina
ciju posebnih interesa: istraivanja, postignua, napretka i koris
nosti. Osim toga, duboko u srcu svakog od nas postoji unutarnja
Ovo j e dan to ga udnja za doivljavanjem ljepote, ljubavi i plemenite svrhovitosti.
ini Jahve. Kliimo i
A to je s energijom i vitalnou potrebnima za ispunjavanje sva
radujmo mu se!
Psalmi 118:24 kodnevnih dunosti uz viak krepkosti? Moe li ivot biti radosna
svakodnevna pustolovina?
Zanos i gorljivost smatraju se jednom od najveih ivotnih
odlika, no da bi prerasli u dominantan faktor u ovjekovu ivotu,
nuno ih je redovito provoditi u praksi! Promotrimo li aktivnosti
malenog djeteta, to e se izdvojiti kao karakteristika koja nam
najee privlai pozornost? Nije li to upravo djetetov zanos?
Njega sve opinjuje. Zanima ga sve to se dogaa u njegovu svi
jetu. Postavlja pitanja! Silno eli uiti! Svijet smatra divnim i
udesnim i upravo ga oboava! Thomas Huxley rekao je da se taj
na genijalnosti sastoji u prenoenju djetetova duha u starost, a
to, dakako, znai da nikada ne smijemo ostati bez te gorljivosti.
Kakvo mono opaanje!
Imamo li dojam da bismo iz ivota eljeli izvui vie, ne bi
li bilo dobro poeti od propitivanja stanja vlastitog zanosa i gor
ljivosti? Kako moemo postati gorljiviji? Jedan od naina sastoji
se i od djelotvorne primjene naela kao da. William James, ko
ji je prouavao to naelo, kae: Ako elite neku odliku, ponaa
jte se kao da je ve imate. Shakespeare nam u III. inu Hamle-
ta kae: Prigrli vrlinu ako je ve nema. elimo li se promije-
Od svega to poka niti, postati drukijim tipom osobe, moe li se prvi korak sasto
zujete, najvaniji je jati od konkretnog odreivanja osobite odlike koju elimo stei?
va izraz.
Sljedei bi logian korak bio ustrajno zadravanje te predodbe
Janet Lane
u svijesti. Nakon toga moemo je poeti razvijati ponaajui se
kao da njome ve raspolaemo.
Moete li zamisliti da dan zapoinjete planom o veoj gor
ljivosti? Henry David Thoreau navodno je nakon buenja jo ne
ko vrijeme ostajao u krevetu i samome sebi nabrajao sve pozitiv
ne novosti kojih se uspijevao sjetiti. Ustajao je i svijet doekivao
u svijetu ispunjenom pozitivnim stvarima, udesnim ljudima i ve
likim prilikama! Takav nain duhovne motivacije koristio je na
Ako sinu ili keri poetku svakog dana kako bi cijelo svoje bie proeo novim za
moete dati samo nosom i gorljivou.
jedan dar, neka to Osim toga, korisno je razviti naviku izraavanja samo op
bude gorljivost!
timistinih, gorljivih misli. Moemo li svjesno i promiljeno od
Bruce Barton
luiti sagledati pozitivne strane svake situacije, iskustva i osobe?
Ako gorljivost izraavamo slobodno i otvoreno, i to u svim prili
kama, nije li logino da e na ivot snano poeti naginjati veoj
radosti i obilnijiim plodovima? ovjek poinje prirodno oekivati
dobro, pozitivno.
Kako gorljivost i zanos olakavaju postizanje uspjeha? Jes
te li uli izreku: Ako ti ivot prui limun, pripremi limunadu?
Moe li nam gorljivost pomoi da u svakoj situaciji uoimo pozi
tivnu stranu? Oslobaa li gorljiva osoba uvijek maksimalni poten
cijal zbog tako otvorenog stava koji prati zanos i gorljivost?
Kako zanos i gorljivost donose neporecivu razliku u re
zultatima rada? Na primjer, ako nekoga obuzme apatija, on to
spozna i poeli promijeniti stanje, te se pone ponaati gorljivije,
hoe li se u njegovoj energiji pojaviti nova ivost? Taj proces zah
tijeva predanost, ustrajnost i samodisciplinu, ali ovjeku moe
pomoi i da stekne nov, pozitivan i produktivan stav.
Djeak koji nije znao to je jeka povikao je prema suprot
noj strani doline: Tko je to?
Jeka je uzvratila: Tko je to?
Dijete nije vidjelo tko je izgovorio te rijei, pa je upitalo:
Tko si ti?
Odgovor je glasio. Tko si ti?
Djeak je pomislio da ga netko zadirkuje, pa je povikao:
Molim te, prestani!
Jeka je ponovila: Molim te, prestani!
I ve kada vie nije znao to bi pomislio ili uinio, majka
je djetetu objasnila da se nitko ne ali s njim, da je to tek jeka
njegova vlastita glasa. Dijete se na trenutak zamislilo, pa je po-
vikalo: Volim te!
Sa suprotne strane zaule su se rijei: Volim te!
Dijete je zaneseno i gorljivo povikalo: Tako si dobar!
Jeka mu je uzvratila kompliment i dijete je steklo sretniji i
gorljiviji pogled na ivot. Pouka prie glasi: to dajemo svijetu, to
nam se i vraa. Izraavamo li stoga zanos, gorljivost, neogra
nienu ljubav, dobrotu, pruamo li pomo, suosjeanje i sluimo
li drugima, prema duhovnim naelima, sve e nam se to i vraati.
Rijei Normana Vincenta Pealea u Riznici radosti i gorlji
vosti nude izazovni recept za bolji ivot: Oni koji dosljedno ive
prema radosnom i gorljivom obrascu razmiljanja ostvaruju, ka
ko se ini, zavidan stupanj ovladavanja nad okolnostima.
Moete li vrsto odluiti udvostruiti koliinu gorljivosti
koju unosite u ivot? Ako moete i ako to doista odluite, budite
pripravni na zapanjujue rezultate.

Naglasci

1. Na koje je naine, izmeu ostalih, mogue razviti stav pun

ljubavi koji prua novu snagu?

2. Trebamo li iriti percepciju ljepote? Kako?

3. Kako biste opisali lijepe misli koje izgrauju lijepu duu?

4. Zato su marljivost i ustrajnost vani sastojci napretka?

5. Kako gorljivost i odlunost, u kombinaciji s marljivou i us-

trajnou, pomau u postizanju uspjeha do kojeg dolazimo
zahvaljujui iskrenom trudu?
6. Kako neograniena ljubav naglaava potpunost ivota?
7. Tko je va blinji? (Ljubi blinjega svoga... Matej 19:19)

8. Opratanje je postupak odustajanja od lanoga u korist isti

nitoga, brisanja pogrenih pojmova iz uma i tijela, te nastav
ljanje plodonosnog ivota. Kako to primijeniti na svakodnev
ni ivot?

9. Kako bolno iskustvo prebaciti u odgovarajue i konstruktivno

mjesto u vlastitome ivotu?

10. Zato se zanos i gorljivost mogu smatrati jednom od najveih

ivotnih odlika?
11. Zato je svakodnevno praktino provoenje zanosa i gorlji
vosti vano za svakodnevni ivot?

12. Zato se istraivanje duhovnih naela smatra vanim poma

galom u poboljavanju ivota? Kako biste krenuli u takvo is
traivanje?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Theodore Gaster, profesor komparativne religije na Dropsie Col-

legeu, u sljedeim rijeima Yehude Halevija pronalazi izraz sre
dinje, jedinstvene i velike ideje... prema kojoj su Bog i ljudi pa
rtneri na ovome svijetu, te da Bog za ostvarenje svojega Plana...
treba odanu i predanu skupinu mukaraca i ena.
...Iskusiti Boga znai osjetiti dodir Boanskoga Duha na
jedan od niza razliitih naina. Iskustvo moe obuhvaati Duh ko
ji potie i hrabri; Duh koji hrani motivaciju i predanost; Duh ko
ji iri ljubav i kojem je nagrada ljubav; Duh koji tei miru i pri-
grljuje pomirenje; ili Duh koji potovanjem prema prirodi see
prema Bogu.
Duhovno zadovoljstvo javlja se kad ovjek pronae je
dinstven nain na koji osobno osjea Boga.
Odgovor se krije u jednoj prii. U njoj mukarac koji sje
di u parku na klupi promatra dijete koje puta zmaja. Zmaj se pe
nje u visinu i u jednom trenutku nestaje u oblacima.
ovjek prilazi djetetu i pita: to to radi?
Ono odgovara: Putam zmaja.
Ne vidim ga, kae mukarac. Kako zna da je gore?
Znam da je gore jer osjeam kako me privlai.
Kako ta pria ilustrira djetetov, ili na vlastiti, nain doi
vljavanja Boga? Na koje jo naine doivljavate povezanost sa
Stvoriteljem?

*
 Peti tjedan

1. ZAKON
Davanjem se razvijate. Anonimna

Postoje dvije vrste VELIKI ENGLESKI PJESNIK George Herbert iao je na koncert kada
zahvalnosti: iznenad je naiao na prodavaa iji je konj pao pod, kako se inilo, veli
na zahvalnost koju kim teretom. Herbert mu je pomogao da rastereti konja, pridig
osjeamo kada neto
ne ga i ponovno natovari. Pritom je umrljao odjeu blatom. Ka
uzimamo; i ona vea
i ira zahvalnost koju da je doao na koncert, dio njegovih prijatelja okirao se uvid
osjeamo kada daje jevi u kakvom mu je stanju odjea. Kada im je objasnio to se
mo. dogodilo, upitali su ga: Kako si se mogao toliko nisko spustiti i
Edwin pristati na tako neto?
A. Robinson

Tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti...
jer Bog ljubi vesela darivatelja.
Korinanima II 9:6-7

Herbert je odgovorio: To to sam uinio u pono e

zvuati kao najljepa glazba, a da sam samo proao pokraj njih,
u meni bi cijelo vrijeme odzvanjao neskladan zvuk.
U dananjem svijetu dua koja je budna i otvorena davanju
i primanju nailazi na nebrojene prilike. Koliko ih esto koristimo?
to je uope prilika? Bi li jedan od opisa mogao glasiti i ovako:
nebeski poziv da ispunimo najvii oblik vlastite sudbine? Bi li pri
lika mogla biti i mogunost da inimo i postanemo neto udes
no?
esto se dogaa da situacija koja izgleda kao da je opte
reena tekim elementima ovjekove potrebe prerasta u priliku za
udesne i beskrajne mogunosti. Ne bi li bilo mudrije ne okreta-
 Vlast kakvu ima nad ti glavu od iskustava, kakvo god bilo, nego traiti lekciju ili dar
sobom, ovjek nika
koje donosi iskustvo? U svakom trenutku tijekom ivota, moda i
ko i nigdje ne moe
nadmaiti ili neto
skriveni od ovjekovih oiju, univerzalni oblici energije oslo
drugo nadzirati ispod baaju se u podruje u kojem se nalazimo sa svakodnevnim za
te razine. daama. Je li mogue da ti oblici energije sadre bit Stvoritelje
Leonardo da Vinci ve ljubavi i jednostavno ekaju nau pozornost i kreativnost? Ka
ko je naelo davanja i primanja povezano s naim ivotnim isku
stvima?

Ne znam to vam donosi sudbina, no sigurno je jedno: meu svi

ma vama jedini e biti sretni oni koji su nastojali sluiti i koji su
pronali nain da slue.
Albert Schweitzer

Davanje je vanije od primanja, a oni koji daju nesputano

doivjet e nagradu za velikodunost. Kako moemo davati?
Moemo li pruati pomo u podruju u kojem na dodir moe
ostvariti bitan utjecaj? Nudimo li poticaje i pomno oblikovane ra
zumne savjete u odgovarajuim situacijama? Vraamo li svijetu
sposobnosti, dar, inteligenciju i materijalni uspjeh kojima smo
obdareni na svrsishodan nain koji pomae ovjeanstvu? Dono
si li to to dar i sposobnosti ulaemo za dobrobit ovjeanstva
nagrade i u materijalnom i u duhovnome smislu? Je li i davanje
vanim dobrotvornim organizacijama, korisnim istraivakim pro
jektima i organizacijama koje se bave vjerskim odgojem takoer
vaan doprinos napretku ovjeanstva? Je li posveivanje veeg
dijela naeg vremena i energije vrijednim ciljevima ulaganje koje
Sva su Boja stvore
nja dio Njegove obi e se isplatiti na mnogim razinama?
telji; a on je najljub- Farmer se ne rjeava cjelokupnog uroda nego dio ita
Ijeniji Bog koji naj zadrava i za sjeme. Kada odreeni dio vremena i energije pos
vee dobro ini
vetimo i Bojem radu, smatramo li to doprinosom u obliku sje
Bojim stvorenjima.
Islamska izreka mena koje moe dovesti do nove etve? Ako ne sijemo nita, ka
ko emo eti? I prihvaamo li dobrotu koja u na ivot ulazi sa
zahvalnou?
Davanje donosi osjeaj sree i uspjeha. Davanje moe do
vesti do veeg davanja i prerasti u plodonosan nain ivota. Rije
je o ciklusu koji se obnavlja na pozitivan nain. I tijekom cijelog
procesa, na osjeaj zahvalnosti i gorljivosti takoer se moe po
veavati. Jesmo li istinski brini uvari onoga to primamo? Ko
ristimo li na pozitivan nain to smo primili, kao onaj ovjek u
prii o talentima, moemo li i mi uti divne unutarnje rijei: Bio
 Davanje, uenje to si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti (Matej
leranciji, priznanja i 25:21)?
odobravanje tuih
postupaka, fleksibil Moe li i davanje biti ispit zrelosti? Iz jedne perspektive,
nost koja omoguuje oni koji su istinski odrasli daju. Nezreli ne daju. Sveto nas pis
dozrijevanje i uenje mo ui da svatko tko meu nama eli biti prvi, prvo treba svima
donose sreu,
sluiti. Ima li uope veeg dara od pomaganja drugima? Kako
sklad, zadovoljstvo i
produktivnost. To su shvatiti duboko znaenje rijei Nikada ne moemo davati vie od
odlike bogatog boga? Je li ivot bez davanja isprazan? Kako su tijesno poveza
ivota. ni duhovni napredak i materijalni uspjeh?
Jack C. Yewell
Je li istinski uspjeh plod razvijene svijesti o svemu dobro
me? Bi li jedan od najboljih naina razvoja te svijesti mogla biti
spoznaja Stvoritelja kao izvora svega dobroga? Jedna od najveih
povlastica moe se sastojati od preuzimanja inicijative u vezi s
nainom na koji ivimo. Razmislite o sagledavanju situacije koja
vas okruuje iz perspektive odreivanja prilika za izraavanje da
rova i sposobnosti. Pronaite naine na koje ete davati i zatim
ponite davati srcem punim ljubavi. Jedan od kljueva uspjeha
sastoji se u spoznaji da istinski uspjeh nema veze s dobivanjem;
on je plod davanja. Napredovati i ostvarivati uspjeh moemo ka
da nastojimo pruati veu kvalitetu i nuditi manju cijenu, umjes
to da se koncentriramo samo na ono to emo sami dobiti.

*
2. ZAKON
Sadri li rije religija i pojam autoriteta, dok rije duhovno
ukazuje na napredak? Andersen

U svojoj su vjeri toli U KNJIZI Dosezanje vrhunaca: Psihologija duhovnog ivota dr.
ko neravnopravni da Marvin Gawryn pie:
svatko svojim putelj- Religija je krajnje kontroverzna tema. Kritiari je opisuju
kom dolazi do raja.
Daniel Defoe
kao glavni izvor ratova i mrnje meu ljudima, psiholoku taku
koja ljude potie na slabost i nerealna oekivanja u vezi sa ivo
tom. .. pregaeni relikt, praznovjerni ostatak iz vremena prije po
jave znanosti.
Zagovornici religije, s druge strane, tvrde da pojedincu
moe donijeti sreu, a narodima mir, da je rije o zraci svjetla
koja nas vodi na putovanju nestabilnim svijetom, da je ivot bez
Moja je zemlja cijeli nje prazan i da ovjekovo preivljavanje i napredak ovise o prih
svijet, a religija dob vaanju vjerskih naela ivota.
roinstvo.
Kako je mogue da ljudi tako razliito gledaju na je
Thomas Paine
dinstveni fenomen religije?

Jedna od zanimljivih spoznaja govori i da nas kultura, ra

sa i religija esto najodlunije svrstavaju u suprotstavljene tabore.
Bismo li jedan od moguih odgovora mogli izvui iz spoz
naje da religija i duhovnost nuno nisu jedno te isto? U poje
dinim sluajevima rije religija moe obuhvaati i pojam autori
teta, dok rije duhovnost moe znaiti napredak. Kako? Izrazi
religija, religijski i religiozno esto se odnose na drutvene
organizacije koje su stvorile skupine vjernika istomiljenika. Na
primjer, neke vjerske organizacije zahtijevaju potpunu odanost
prema instituciji i voama. Predanost moe prvenstveno biti us
mjerena prema instituciji, a tek sekundarno prema Bogu.

Veliki su oni koji uviaju da je duhovno jae od svake materijalne

sile, da svijetom vladaju misli.
- Ralph Waldo Emerson

Izraz duhovno moe se odnositi na unutarnje osobno is

kustvo pojedinca koji je doivio boansko. Duhovnost znai je
Dio religije nikako
ne moe biti name dinstveno boansko iskustvo pojedinanog vjernika. Potie raz
tanje religije. mjenu vanih spoznaja meu ljudima. Duhovnost moe sluiti kao
Tertullian prijenosnik viih potreba za izraavanjem korisnog sluenja. Du
hovnost je tako prvo posveena boanstvu, a ne organizacijskim,
individualnim ili materijalnim ciljevima.
Moe li tako jedan primarni cilj religije, zajedno sa svim
raskonim ceremonijama i tradicijama, privui nau pozornost i
pripomoi otvaranju naega uma i srca kako bi se u nama otkrio
i prikazao Boji duh? Nude li korisna naela koja su razvile ov
jekove religije dokaze o temeljnoj nevidljivoj stvarnosti i beskraj
noj mudrosti? Marcus Bach jo je prije vie desetljea zapisao da
svaka vjerska tradicija nudi drukiji put do vrha planine, vrha na
kojem dolazi do dubljeg i potpunijeg sjedinjenja s Bogom du
hovne svijesti koja nadilazi sve religije od kojih je netko poeo.
Ne razlikuje li se vjersko naslijee naega svijeta upravo po tim
drukijim pristupima? Je li svaka religija izlog za jo jedan put na
kojem se ovjek moe upoznati s raznim vidovima beskrajnog
boanstva? Moemo li s takvog stanovita prigrliti vjerske razno-
 Duhovno savre likosti meu ljudima? U jednome smislu rijei, raznolikost naih
nstvo ovjeka sastoji vjerskih tradicija, kulturno bogatstvo nae duhovne povijesti,
se u njegovu preras
mogli bi biti povodom za slavlje, prilikom za uenje od drugih i
tanju u inteligentno
bie bie koje stjecanje gorljivosti koja e nam omoguiti daljnja istraivanja.
zna sve to je u sta Boanski Stvoritelj katkada se naziva beskonanom inte
nju nauiti. ligencijom. Moe li se ovjekova svijest aktivirati zahvaljujui
Maimon
duhovnim postupcima kakva je i molitva? I moe li ta aktivacija u
ovjekovoj svijesti iznjedriti vie oblike izraavanja duhovnosti?
Bi li to moglo biti ono to neki ljudi opisuju kao proivljavanje
duhovnog ivota, prije nego religioznost? Bi li se vjersko nap
redovanje moglo pojaati ako se dodatna istraivanja usmjere
prema dokazima za raznolike manifestacije beskonane inteligen
cije?
ini se da se u suvremenome svijetu informacije o duhov
nome ubrzano mnoe. Usred drutvenog i kulturnog napretka,
mogu li vjerska istraivanja posluiti kao pozornica napretka du
hovno motiviranih pojedinaca? Moe li vjerska intuicija ponuditi
iri put do napretka prilagoavanjem arita, njegovim prem
jetanjem s obreda i doktrine na osobno iskustvo prednosti du
hovnog ivota? Treba li religija odustati od borbe sa supar
nikim doktrinama i tragati za prijelomnim istinama koje su u po
zadini tradicija svih najveih svjetskih religija? Kako zajednica
pojedinaca s duhovnim ciljevima i vizijama moe snano podupi
rati potragu za ivotom prema viim kategorijama vrijednosti i
plemenitim ciljevima?
Jedna od najeih zabluda u nae doba govori da su zna
nost i religija u sukobu, da su nekako suprotstavljene. Moe li se
zrela religija iriti i postati jo korisnijom zahvaljujui znanosti i
statistikim istraivanjima?
Hoe li uvijek postojati istine vie kategorije koje e biti
mogue otkrivati? Nai sadanji vjerski stavovi, iako su svakako
vrijedni i dostojni, vjerojatno nisu ni konani ni potpuni. Razvoj
duhovnosti znai stalno dodavanje novih spoznaja onome to ve
znamo.

*
 3. ZAKON
Obitelj koja zajedno moli ostaje na okupu. Izreka

A kako nam slui sr BI LI OVJEK hotimice tjedan-dva ivio bez hrane? Vjerojatno ne
ce? Molitvom. bi! Redovito konzumiranje hrane vano je za zdravlje i funkcional
idovska izreka
nost fizikog bia. Bez nunih hranjivih tvari koje nalazimo u hra
ni, gubili bismo energiju, um bi nam prestao normalno funkcioni
rati i tijelo bi nakon nekog vremena umrlo.
Jednako kao to je redovita fizika hrana nuna za odra
vanje tjelesne energije, nije li nam tako potrebna i redovita du
hovna hrana kako bismo odrali duhovnu snagu? Lei li jedan od
temelja aktivnog, zdravog i svrhovitog ivota u razvijanju navike
Najbolje moli koji
svijesti o naem mjestu unutar boanske beskonanosti? Bi li
najbolje voli. naa osobnost bez trajnog duhovnog uenja ostala ispranjena i
Sve stvari, i velike i neuhranjena? Bismo li se tada osjeali izoliranima, prestraenima
male; i nedostojnima? Mogu li se bez duhovne energije mijenjati nai
Jer dragi Bog koji vo
stavovi, pa da tako postanemo emocionalno nestabilnima i neto
li nas,
Sve je stvorio i sve lerantnima? Kako duhovno nadahnue i spoznaje slue kao faktor
voli. koji nam daje novu energiju? Krajnji je zakljuak da je molitva
Samuel Taylor nedvojbeno snana.
Coleridge
Svakodnevno razdoblje prisne povezanosti s bezgra
ninim, vjenim Stvoriteljem moe nam davati sve veu duhovnu
snagu i gorljivost za suoavanje s izazovima svakodnevnog ivo
ta.
Molitva moe postati velikom prednou u svim aspektima
svakodnevnoga ivota. Molitva zahvalnosti moe nas uzdignuti do
novih visina, rezultata i spoznaja. Molitva nam pomae da uvidi-
mo kako smo tek neznatan djeli svega to je Bog stvorio, ali
nam istodobno pomae i da doemo do izraenijeg osjeaja je
dinstva sa Stvoriteljem. Postanemo li poniznim pomagalom u
Stvoriteljevim rukama i raistimo li kanale za njegove ciljeve,
moi emo postii vie nego kada ne uviamo to jedinstvo. to se
moe dogoditi kada naa molitva preraste u ovakav oblik: Neka
rijei koje izgovaram i djela koja inim budu u skladu s Bojim
ciljevima i na korist cjelokupnome ovjeanstvu? Ako je to naa
iskrena molitva, hoe li nai rezultati biti uspjeniji i trajniji? Je li
molitva uzrok doivljavanja vee ivotne radosti? Uzdie li ustraj
na molitva karakter?
Poslovni ovjek esto se tijekom dana moli: Budi volja
tvoja. Ima dojam da mu takav pristup pomae da um oisti od
svih predrasuda, kako bi se potpunije predao percepciji boan-
 Zagledaj se unutra i skog usmjeravanja. Kada tako molimo, um nam vie nije u suko
u trenu e ovladati bu ni s jednom osobom ili situacijom. Poboljava li se neizmjer
Vidljivim i Prazni
no naa sposobnost donoenja odluka kada um i srce nastojimo
nom.
Seng-T'san dovesti u prisniji dodir s boanskim i u jedinstvo s univerzalnim
ciljevima? Moe li molitva posluiti kao kanal za pojaanu jas
nou uma i dubinu spoznaja koji mogu biti presudni faktori plo
donosnog ivota?
Kako reagiramo kada pomno pripremljeni planovi doivlja
vaju neuspjeh? Kako reagiramo kada se netko s nama ne slae?
Kako reagiramo kada nas vrijeaju teke rijei? Kada dolazi do
neugodnih situacija, moemo li se prisjetiti da smo ak i usred
stresa i napora svakodnevnog ivota prvenstveno i iznad svega
duhovna bia? Moemo li shvatiti da ivimo, kreemo se i posto
jimo unutar boanskog stvaranja, te djelovati sukladno tome?
Jer Veliki je duh svu Kada molimo s obitelji, bilo da tu obitelj ine roditelji,
gdje; uje sve to je bake i djedovi, braa, sestre ili skupina bliskih prijatelja, elimo
u naem umu i srcu, ui u mjesto tiine, mudrosti i mira. Takvo iskustvo moe zali
i ne treba mu se ob
jeiti povrijeenost, smiriti bijes, potaknuti ljubav i oprost, te
raati glasno.
Crni Jelen nam pomoi da se sjetimo koliko smo jedni drugima vani.
Unutar obitelji do molitve moe doi i kada openite rijei
vie nisu djelotvorne. Ako ste se kui kada vratili povrijeeni,
rasprenih iluzija ili u strahu, a netko vas je bez rijei uhvatio za
ruku i zatim vas iskreno utjeio, s tom osobom zajedniki ste uli
u podruje obiljeeno molitvom. Ako doivljavamo potekoe u
vezi s drugom osobom ili se borimo s tekom situacijom, molitva
nam pomae da poboljamo odnos. Moemo se moliti za dobro
bit drugih. Kada obitelj odlui moliti na svoj nain, sukobi se
poinju rjeavati, a ljubav se pojaava. Tako se rjeavaju i osjeaji
odvojenosti.
Djeluje li molitva ponajprije na osobu koja moli? Kako
nam molitva pomae da postanemo osjetljiviji na duhovno
voenje? Kako molitva moe ojaati nae duhovne vrijednosti i
plemenite ciljeve? Kako molitva pokree osjetljivost prema drugi
ma i prema uzvienim idealima? Po emu je molitva kljuan sas
tojak u duhovnome ivotu aktivnog karaktera koji se razvija?
Zato djelotvorna molitva mora biti izraz naih iskrenih duhovnih
elja?

Prestanite i znajte da
Kae se da je molitva nain ivota, a ne tek niz odvojenih
sam ja Bog. inova. Rije je o stavu due koji se neki put izraava rijeima, ali
Psalmi 46:11 djeluje najbolje kada dopire nijemo, iznutra. Molitva se naziva i
kunim ivotom due. Rije je o radu i cilju due koja obitava
u boanskome. Njezina elokventnost moe se izraziti djelima, a
 dah u obliku tenji. Molitva moe biti neprekidna poput disanja i,
ba kao kod disanja, moe biti rije o udisanju istog raja na
zemlji!
Stvoritelj je neizmjeran izvor duhovne snage. ivot u sta
vu molitve nalik je na putovanje s boanskim suputnikom koji nas
prati kamo god krenemo, suputnikom s kojim o svemu moemo
razgovarati kad god poelimo. Ta se spoznaja s vremenom moe
pretvoriti u naviku, a nai se dani tada ispunjavaju radosnom svi
jeu i interakcijama s boanskim.

*
4. ZAKON
Ne uspije li otprve, pokuavaj jo, jo, jo.
William Edward Hickson

to vam je dano zo KOLIKO SMO GORLJIVI U vezi s planiranjem ciljeva? Kako bismo
ve se dar; a to s tim
opisali izreku koja kae da je uspjeh putovanje, a ne odredite?
uinite bit e vam
nagrada. Ako se povremeno susreemo s frustracijama, odgaanjima, ra
Gary Moore zoaranjima ili neim to nalikuje na neuspjeh, kako se vratiti
na pravi put i nastaviti dalje marljivo i svrsishodno? Kako optimi
zam opisati kao neizmjeran izvor energije u pozadini napretka i
uspjeha?
Kada se ini da je napredovanje usporeno, ili da nije ne
posredno vidljivo, koliko je vano nastavljati put? Jesu li od
gaanja u ostvarivanju ivotnog cilja prilika za osvrt na pojedi
nosti izvorne svrhe koja je kod zamiljanja sluila kao takav poti
caj? Bi li strpljivost i, moda, struni savjeti pomogli u ostvariva
nju sljedee prekretnice? Pozitivno djelovanje i ustrajnost uistinu
se dugorono isplate. Mnogi uspjeni ljudi mogu potvrditi posto
ovjek se slobodno janje mnotva potekoa nadvladanih na putu do ostvarenja cilja.
moe ponaati kako
Jedan od aspekata ovjekove prirode koji nas odvaja od
hoe i sam gospodari
svojim odlukama. ostalih stvorenja naziva se i imaginativnom mudrou. Raspo
Konfucije laemo sposobnou percipiranja stvari kakve mogu biti! Potjee
li naa sposobnost pretvaranja slona u mia od istine prema ko
joj svatko od nas ivi, kree se i postoji u neogranienom,
vjeitom Stvoritelju? to moe bolje poticati motiviranost od uz
budljive vizije ili cilja, u priliku za njegovo provoenje u stvarno-
st? Postoji li osobita energija privlaenja kada je ovjek pos
veen korisnim i plemenitim ciljevima? Je li to moda udo krea
tivnosti? Postoje li granice u vezi s realistinim ciljevima kada su
na dar, energija i ciljevi usmjereni prema sluenju s ljubavlju?

inite dobro koliko god moete, svim raspoloivim sredstvima, na

sve mogue naine, na svim moguim mjestima i svima koji su
vam dostupni. John Wesley

Sjeate li se trenutaka kada ste kao dijete, tinejder ili od

rasla osoba imali prilike pokuati ispoetka? Ako ste eljeli
neto postii, na primjer nauiti klizati, vjerojatno ste pri svakom
novom izlasku na led bili malo bolji i spretniji. tovie, dok ste
uili klizati, vae je tijelo vjerojatno prvo utvrdilo kako pasti na
led a da se ne ozlijedi! Uenje oputanja, podmetanja nogu ili ko
trljanja postali su vani kako ne biste glavom udarili o led. Vje
rojatno ste se podizali sa smijehom i pripravni pokuati ponovno.
Niste razmiljali o neuspjehu zbog uivanja u sportu i, mogue,
instinktivne svijesti da ustrajnou moete ostvariti zadani cilj!
ivot od nas esto trai fleksibilnost. Kako se svjesnom
odlukom suoavati sa zahtjevima, mogunostima i pozivima na
koje svakodnevno nailazimo? Trebamo li slijediti uzbudljiv put
prema doivljavanju vieg oblika osobnog i duhovnog razvoja i i
renja granica? Jesu li ljudi koji ee uspijevaju u ostvarivanju ci
ljeva oni koji su prilagodljivi, kreativni, domiljati, marljivi i koji
objeruke prihvaaju raznolikost bogatih prilika koje nam ivot
nudi?
U svojoj knjizi Prijatelji srca Alan Cohen opisuje posti
gnua dr. Georgea Washingtona Carvera:

Kada pogledamo kikiriki, veina nas vidi kikiriki. Kada se

duboko zagledamo u kikiriki, dr. Carver... je vidio vie od 300
naina primjene tog malenog ploda, a meu njima su bili i de
terdent, pjena za brijanje, bjelilo, melem, papir, tinta, sintetika
guma, mazivo, linoleum, ampon, kava itd. Usto je otkrio i 118
naina primjene krumpira. Ukratko, prihvaao je dano, spozna-
vao koliko je to neto dragocjeno, i na temelju toga sluio svije
tu.
Je li dr. Carver bio nadahnuti genij ili osoba visokorazvije
ne vizije ili i jedno i drugo? U emu bi, ako je uope ima, bi
la razlika?
 Svaka je okolnost dobro ishodite za kreativnost. Onaj
smireni tihi glas unutra uvijek se obraa nama. Jesmo li voljni
sluati boansko nadahnue i potom neto poduzeti? Usudimo li se
stupiti na nepoznato tlo i iskuati nova iskustva? Moemo li revi-
talizirati neostvareni cilj i jo jednom pokuati doi do uspjeha?
Kakav god bio na cilj, jesmo li se iskreno predali davanju svega
od sebe i odvanome nastavljanju puta? Budite svjesni injenice
da moemo postavljati nove ciljeve ili mijenjati smjer ivotnog pu
tovanja a da ne doivljavamo neuspjeh! To to inimo ili koliko to
neto inimo dobro nemojmo mijeati s vlastitom vrijednou. Vri
jednost svakoga od nas kao ljudskog bia potjee iznutra i dio je
nas jednako kao i nae srce i na mozak!

Iz nebrojenih stvari koje uje izvuci dobro i toga se pridravaj; iz

mnogih stvari koje vidi izvuci dobro i zapamti ga. Konfucije

Moemo li priznati pogreku? Ako smo pogrijeili u vezi s

evidencijom ekova ili zaboravili neto popraviti na autu, moemo
li jednostavno rei Zeznuo sam stvar i pokuati ispraviti situaci
ju? Ne uspije li otprve, pokuavaj jo, jo, jo. Rije je o koris
noj misli o kojoj valja voditi rauna kada nam je stalo do izvorno
ga cilja.
U knjizi savjetnika za ulaganja Garyja Moorea Duhovna
ulaganja itamo:

Kada smo usredotoeni i radimo na ostvarivanju ciljeva, sje

timo se monog duhovnog naela sluenja drugima. Sav trud, mis
li, pripreme i nadarenost koje moete upotrijebiti moda nee do
vesti do istinskog uspjeha ako dio plana nije i pomaganje drugima.
U radu, odnosima i duhovnome ivotu, odravanje stava to mogu
dati? umjesto to mi moe dati? donijet e vam obilne koristi...
Sposobnosti i darovi koje ste dobili ne pripadaju vama. Sa
mo ste ih dobili na posudbu s povjerenjem kako biste od njih
stvorili to god moete za napredak ovjeanstva. Uspjeh izravno
proistjee iz svakog dobrog djela, svakog ina dobrote i veliko
dunosti. Ako ivot na svim razinama vodite tako da inite dobro,
bit ete zadovoljniji ishodima.

*
 5. ZAKON
U sebi vidite sve, a sebe u svima. iz Upaniada

Oni koji u sebi vide NA KAKVOM PLANETU elite ivjeti? Koliko su veliki vai snovi?
sva stvorenja, a sebe Koje nas iluzije odvajaju od drugih? Kako globalnome drutvu
u svim stvorenjima pomoi da potie altruizam i plemenitost ciljeva? To je vjerojatno
ne poznaju strah.
lake rei nego uiniti, ali zagledajte se u svoje srce. Zameci za
Oni koji u sebi vide
sva stvorenja i sebe
misli za poboljanja za kojima udimo ve bi mogli biti u nama, a
u svim stvorenjima to je divan poetak. elja za boljom budunou moe napredo
ne poznaju tugu i vati zahvaljujui naporima svakog pojedinca. Sluimo li kao ko
bol. Kako raznolikost risna pomagala u rukama neograniene ljubavi?
ivota moe zavarati
onoga tko vidi nje
Neki ljudi prirodno nas privlae vie nego drugi. Njih
govo jedinstvo? obino biramo za prijatelje. Unutar ire perspektive moemo li
Ia Upaniad spoznati da su ljudi irom svijeta naa braa i sestre, nai prija
telji? Jesmo li voljni u drugima vidjeti sebe, a u sebi druge? Za to
je vjerojatno potrebno malo introspekcije i propitivanja due. Na
koje je naine mogue pripomoi da se ta vizija pretvori u stvar
nost? Kako se razvijati promatranjem svakodnevnih situacija uz
nov pristup i s vieg gledita? Razvijamo li svijest kada postane
mo svjesni vanosti dijeljenja ljubavi i brinosti sa svim Stvorite-
ljevim djelima? Kada postanemo svjesni sljedeeg ireg ivotnog
konteksta, hoemo li, ve po samoj prirodi svojega bia, krenuti
naprijed? Njegovanje sve budnije svijesti moe biti kljuno za
uoavanje ire slike o sebi, kao i beskonanih razmjera boan
skoga.

Mi smo istraivai, a najintrigantnije novo podruje u nae je doba

ovjekova svijest. Naa potraga za otkrivanjem nove prie ov
jeanstva prie koja toliko udruuje znanost i duhovnost da nas
podsjea na nau cjelovitost i povezanost, ne samo meu sobom i
sa zemljom, nego jo ponajvie s naim unutarnjim biem.
Winston O. Franklin

Einstein je jednom rekao: Nema problema koji bi bilo

Ne znam to vam mogue rijeiti s iste razine svijesti na kojoj je nastao. Bi li pro
donosi sudbina, no mjena okvira unutar kojeg sagledavamo svoj svijet i irimo poje
sigurno je jedno:
dinanu i kolektivnu svijest mogla posluiti kao izvrsna poetna
meu svima vama
jedini e biti sretni
toka? Da bismo bili dovoljno odvani za izazove naega doba,
oni koji su nastojali trebamo li propitati najbliskije i najvre pretpostavke, stavove i
sluiti i koji su pro vrijednosti i biti otvoreni prema napretku? Kako istraivanje, ob
nali nain da slue. razovni programi, vrlo osobna i duboka unutarnja propitivanja i
Albert Schweitzer
 Najbitnije ivotno kolektivno sluenje slue kao zajedniki rad koji nam pomae da
pitanje glasi: to se ujedinimo za ostvarenje raja na zemlji?
inite za druge?
Martin Luther
Upravo je nevjerojatno kolika je neki put mo osobne filo
King Jr. zofije. Razvijanje irih spoznaja moe pomoi pretvaranju izazo
va u prilike i u konanici nas dovesti do vee uspjenosti i koris
ti. Hoemo li svoju svrhu otkriti u boanskoj Beskonanoj inteli
genciji?

Naglasci
Nauite na jednak 1. Kako je naelo davanja i primanja povezano sa ivotnim is
nain promatrati sva
bia, u svemu vidjeti
kustvima?
ono jedno Ja. 2. Kako davanje dovodi do veeg davanja i izrasta u plodonosan
Srimad
Bhagavatam
nain ivota?

3. Kako biste osobno opisali religiju i Duhovnost?

4. Svakodnevni termini posveeni prisnom kontaktu, posred

stvom molitve, s bezgraninim i vjenim Stvoriteljem, moe
nam dati pojaanu duhovnu snagu i izdrljivost za suoavanje
s izazovima svakodnevnog ivota.

5. Neka rijei koje izgovaram i djela koja inim budu u skladu s

Bojim namjerama i na korist ovjeanstvu.

6. Kako glasi vaa osobna definicija uspjeha?

7. Sve su okolnosti dobro ishodite za kreativnost.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Koliko znamo na temelju istraivanja, religija je postojala u svim
drutvima, od najprimitivnijih do kulturno najnaprednijih. Tije
kom povijesti ljudi uspostavljaju pravila ponaanja i umataju ih u
prikladne sustave vjerovanja i obreda. Iako se meu sobom raz
likuju u praktinome smislu, u teoriji su vrlo slini i nerijetko se
razvijaju iz zajednikog izvora potrage za temeljnim smislom
ivota. Sve vodee religije svijeta potuju odreene postupke i
proroke. Ova knjiga itatelju nudi da se upozna s nekim od vanih
pojmova iz raznih religija. Promotrimo sada Pet stupova islama,
koje smo ve spominjali:
1. Shahadah (Svjedoanstvo): Nema drugog boga osim Boga.
Muhamed je njegov glasnik.
2. Zakat ili Alms-Levy: Obvezatno godinje davanje dijela imovi
ne onima kojima je potrebno. (Ta se godinja obveza razliku
je od uobiajene milostinje [sadaqah], koju bi muslimani tre
bali davati velikoduno i esto.)
3. Salat ili svakodnevna molitva: Ovruj strpljenjem i molitvom.
To bi uistinu mogla biti zahtjevna disciplina, ali ne i poboni
ma, koji znaju da e doi do Gospodina i da e mu se vratiti.
4. Sawm ili post tijekom Ramadana: U vrijeme Ramadana Kuran
je siao na zemlju kao skup savjeta ovjeanstvu.
5. Hajj: hodoae u Meku i Ka'bu: Za muslimane je najsvetije
mjesto stvaranja kockasto zdanje, Ka'ba, u sreditu Velike
damije u Meki. Islamska tradicija utemeljenje Ka'be pripisu
je biblijskome Abrahamu i njegovu sinu Ismaelu. Vrhunac ho
doaa u Meku jest obred obilaska Ka'be.

*
 esti tjedan

1. ZAKON
Bolje je voljeti nego biti voljen. Sv. Franjo

Astrolab Bojih za KAKO BISTE reagirali kada bi vam netko rekao: Neograniena lju
gonetki jest ljubav. bav, koja djeluje kroz vas, moe boanskome pomoi da se bolje
Jalalu'ddin Rumi prikae svijetu? Neki ljudi moda e ostati zapanjeni: Molim,
kroz mene?, drei da su maleni i beznaajni kada sebe i svoje
sluenje usporede sa Stvoriteljem i boanskim planom. Pa ipak,
boanski se plan provodi upravo kroz svakog pojedinca i izraze
njihova truda.

Ljubav ne iziskuje svrhu koja bi nadilazila nju samu i ne trai plo

dove; ona je sama svoj plod, vlastita radost. Volim jer volim; volim
kako bih volio... Od svih pojavnih oblika due, jedino zahvaljujui
ljubavi stvorenje, premda ne na ravnopravnoj razini, moe opiti
sa Stvoriteljem i vratiti neto to nalikuje na ono to je dobilo.
Sv. Bernard

Tijekom dana pojavljuju se mnoge prilike da uinimo neto

dobro za druge i pruamo ljubav! Bi li boanska, neograniena
ljubav, izraena iskrenim i suosjeajnim sluenjem ikada mogla
ne pripomoi Stvoriteljevu cilju i svrsi? Poput glasnika koji dopi
re izravno iz srca Stvaranja, lete li nai darovi ljubavi pred nama
poput poruka radosnih poticaja i sigurnosti, pa srcima onih koje
dodiruje naa ljubav donose vedrinu i gorljivost? Kako pruanje
ljubavi naem ivotu pridaje vee dostojanstvo i smisao?
Jedna pria govori o ovjeku koji je odlazak u mirovinu
pretvorio u priliku za pronalaenje naina za korisno sluenje
drugima s ljubavlju. Budui da je ivio u blizini autobusne stani
ce, ljude koji su ekali po kii pozivao je da se sklone na njegov
 Taj identitet iz Jed zatvoreni trijem. Otisnuo je ak i maleni znak na kojem je staja
noga u Jedno i s Jed lo: Kada pada kia, slobodno ekajte na trijemu. Mnogi zahva
nim izvor je blistave
lni ljudi prihvaali su njegov poziv. Neki put vidio bi kako putni
ljubavi koja u valovi
ma dopire do nas. ci izlaze iz autobusa po najveem pljusku i doekivao ih s kiob
Meister Eckhart ranom. Izvolite, govorio je, moete posuditi kiobran i vratiti
ga kada sljedei put budete u prolasku. Ljudi su vraali po
suene kiobrane i zahvaljujui takvoj ljubavi i obzirnosti ovjek
je stekao mnogo prijatelja. to je bilo jo vanije, otvarao je put
unutarnjem sjaju koji se pojavljuje kada u ivotu pojedinca ljubav
postane aktivna. Je li to jedno svojstvo ljubavi koja se razvija i i
ri, a kroz koju se razvijaju nebeska ljudska bia? Bi li sve izrae
nija svijest o takvom obliku ljubavi mogla biti boanska svrha
naega svijeta?
Sunce naeg sunevog sustava opisuje se kao samodosta
tna zvijezda iji su izvor energije unutarnje termonuklearne reak
cije. Znanstvenici nam govore da je energija koja se oslobaa u
tim reakcijama toliko velika da sunce jo milijunima godina moe
sjati praktiki bez promjena u veliini i intenzitetu.
Uviate li kako se snaga neograniene ljubavi moe uspo
rediti s alegorijom o suncu? Neograniena se ljubav sama odra
va. ak i kada je zakriju oblaci ovjekovih emocija, neograniena
je ljubav prisutna kao i sunce, iako se zbog oblaka ne vidi sa
Zemlje. Na se ivot hrani i razvija zahvaljujui ljubavi. Duboko
Stoga kreni uvis, ple
u sreditu naeg duhovnog bia, neograniena se ljubav samo-
menita duo! Navuci
cipele za skakanje, odrava i stvara vlastitu energiju. Zato je, na temelju te svijesti,
intelekt i ljubav, i bolje voljeti nego biti voljen? Moemo li svoj ivot smatrati izvo
preskoi tovanje rom suneva svjetla za ovjeanstvo? Zato je vano voljeti jed
mentalnih sposobno nostavno stoga to imamo ljubav koju moemo pruiti?
sti, preskoi razumi
jevanje i skoi u Energija ljubavi opisuje se i kao melem koji iscjeljuje.
Boje srce, u njego Kako ljubav svoje djelovanje zapoinje prvo u onome tko je
vu skrovitost u kojoj prua? Kada ljubavi omoguimo da se izrazi kroz nas u obliku
si skrivena od svih
nae temeljne prirode, zrai li ona automatski prema svim aspe
bia.
Meister Eckhart
ktima nae okoline? Kao to je fotosinteza postupak zahvaljujui
kojem sunce i biljke zajedniki proizvode hranu, dogaa li se
neto slino i u nama kada energiji ljubavi dopustimo da transfo
rmira na ivot? Prerasta li neograniena ljubav u znaajan izvor
nune energije i za nas i za druge?
Na koje jo naine moemo voljeti dovoljno da doemo do
zadovoljavajue i istinske bliskosti s drugima koja zadovoljava e
lju naega srca da s njima doe u dodir?
Ljubav znai sjeati se da svojem svjetlu trebamo omo
guiti da sjaji. I za lijepog i za runog vremena, bezgranina Iju-
 bav blista poput sunca. Kako svjetlo upotrijebiti da potie i po
dupire razvijanje boanskog potencijala u nama i u drugima?
Ljubav znai sjeati se da njezina trajnost nema roka, da
njezinom povjerenju nema zavretka i da ljubav nikada nee izne
vjeriti! Neograniena ljubav moe dokinuti strah, ljutnju i krivnju.
Ljubav nije zlopamtilo i ne zamjera. Kako nam ljubav moe po
moi da otvorenije primamo ono to je u svemu najuzvienije i
najbolje?
Ljubav znai sjeati se da je bog isto to i ljubav. I pre
mda trenutano moda gledamo kroz tamnije staklo, naa vizija
stvarnosti postaje jasnija kada vidimo oima ljubavi. Kako nam
ljubav moe pomoi da uoimo veu realnost u svim stvarima i
svim ljudima?
Ljubav znai sjeati se da su i nai blinji produetak bes
konane ljubavi, te da smo svi stvoreni kao sinovi i keri boan
skoga. Moemo li se prema svima odnositi na taj nain, osobito
usred svakodnevnih potekoa, obinih i iznimnih okolnosti?
Na koje se jo naine moemo prisjeati da smo svi pro
duetak beskonane ljubavi?

*
2. ZAKON
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost.
Anonimna

Zahvalnost za obilje KAD GOD UDAHNEMO i izdahnemo, uputamo se u proces davanja

koje si primio najbo- i primanja kljuan za prirodni i duhovni svijet. Svaki udah osigu
je je jamstvo da e i
rava nam kisik i duik bez kojih nema postojanja. Svaki izdah
dalje ivjeti u obilju.
Muhamed
vraa ugljikov dioksid nuan za postojanje biljnoga svijeta. Pri
rodni protok duhovnog naela davanja i primanja moe biti jed
nako vaan za ovjekovu dobrobit kao i ivotno vano disanje!
Iskazivanje zahvalnosti stav je priznanja i potovanja koji
se koncentrira na ono za to smo zahvalni! Proistjee iz duboke
reakcije pune svijesti srca o jedinstvu sa svime to postoji u sve
miru. Zahvalan um nudi trajne i aktivne reakcije na ivotne uvje
te. Velikoduno srce pjeva u slavu sveprisutne duhovne stvarnos
ti.
Zahvalnou izraa Kakva je veza izmeu izraavanja zahvalnosti i davanja?
vamo jedinstvo s Stav zahvalnosti otvara vrata pojaanom dotoku obilja u ovje
univerzalnom ener
kov ivot. Meutim, dublje tumaenje izraavanja zahvalnosti
gijom koja djeluje u
suradnji s naim koncentrira se na razinu svijesti koja nam omoguuje da stvari
eljama. opaamo iz jedne vie perspektive. Kada razmiljamo o smislu i
Wayne Dyer vota na materijalnoj razini, bi li jedno od vanih postignua mog
lo biti i posveivanje ivota sluenju drugima?

Zahvalnost koja se od ovjeka uzdie prema Bogu vrhunski je ob

lik openja zemlje i neba. Albert Schweitzer

Dvije najbolje odlike izraavanja zahvalnosti sastoje se u

tome to je rije o neemu praktinome i ujedno instrumentu sva
kodnevnog ivota! Kada postanemo jo svjesniji nebrojenih stva
ri kojima smo obdareni, kako emo poeti oblikovati i mijenjati
nain na koji reagiramo na nove ivotne situacije? Kako stav iz
raavanja zahvalnosti moe unijeti pravu revoluciju u na ivot? Je
li vea zahvalnost povrinski znak promjene vrijednosti do kojih
dolazi na neusporedivo dubljoj razini naeg karaktera?
Kako optimizam i zahvalnost djeluju zajedniki? Moete li
se svakog dana probuditi i smisliti pet novih stvari za koje ste be
skrajno zahvalni? Pokuajte s tim eksperimentom, pa ete primi
jetiti kako se va dan razvija bolje i uspjenije, kako se odnosi
poboljavaju i kako va ivot izgleda korisnije i uspjenije.
Izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju.
Ako u naem ivotu postoji dan koji nije posveen izraavanju
zahvalnosti, tada jednostavno u potpunosti ne ivimo. Osvrt na
stvari za koje smo zahvalni privlai nove sline darove. Ako se
svako jutro osvrnemo na razloge za zahvalnost, zapoinjemo dan
prepun sree i razloga za zahvalnost. Izraavanje zahvalnosti do
nosi nam bogatstvo Bojih darova. Iz zahvalnosti proistjee obi
lje iz pritubi neimatina. Zahvalnost otvara vrata srei. Zah
valnost izaziva davanje. Zahvalnost na um usklauje s Besko
nanim. Kontinuirana zahvalnost raspruje nae brige.
Izraavanje zahvalnosti moe prigrliti svrhu stvaranja. Ka
ko ovjek koji svim srcem izraava zahvalnost moe doivjeti tra
nsformaciju? Na koji nain izraavanje zahvalnosti obogauje
ovjeka na svim razinama postojanja? Bi li upravo misli i osjeaji
koji govore o unutarnjoj neimatini mogli biti posljedica neiz-
raavanja zahvalnosti za neto to smo dobili? Moe li dubina
nae unutarnje sree ovisiti o stupnju nae zahvalnosti Stvorite-
 lju? Kada doemo do prvog razloga za izraavanje zahvalnosti,
uslijedit e i drugi darovi; na koncu emo uvidjeti da smo bez
prestanka zahvalni.
Koji su neki od plodova ivota u kojem cijenimo sve oko
sebe i izraavamo zahvalnost? Je li dio tog iskustva i sve vei os
jeaj radosti i optimizma? Kada uvidimo da nam Stvoritelj nudi
bezgranino znanje i neogranienu ljubav, kako s drugima podi
jeliti tu radost i ljubav koje osjeamo? Trebamo li traiti neis
traene naine na koje emo uivati u zadovoljstvu ivota koji
prti od znaenja i smisla? Dolazi li do obrazaca izraenije boa
nske prirode zahvaljujui naem duhovnom ivotu? Traimo li
neprekidno uzvienije vrijednosti? Je li ivot ispunjen zahvalnou
nain doivljavanja svijeta i naeg mjesta u njemu kroz neogra
nienu ljubav umjesto osuda? Je li zahvalnost dio duhovnog ub
rzavanja ivotnog naela koje dopire do nas i protjee kroz nae
buenje prema planetu i svim njegovim stanovnicima? Aktivira
li zahvalnost elju da doznamo vie o znanstvenoj i filozofskoj is
tini, estetskoj ljepoti, duhovnoj dobroti? Kako naa zahvalnost
potie potpuniju zahvalnost i svijest o Stvoriteljevu beskonano
me svemiru? Radosni i puni iekivanja stojimo na vratima nove
pustolovine vremena i vjenosti.
U knjizi Osnove sufizma urednika Jamesa Fadimana i Ro
berta Fragera nalazimo prelijepe rijei posveene zahvalnosti.

Zahvalnost nas mijenja. Otvara naa srca i dovodi nas

blie Bogu. Naalost, veina nas nije svjesna mnogih darova ko
je primamo i rijetko osjea zahvalnost. ak i ako je osjeamo,
esto je vrlo kratkoga daha.
Zapanjio sam se dok sam promatrao kako stari dervii
jedni drugima pomau. ak i kada daju au vode ili alicu aja,
onaj koji posluuje krajnje je paljiv i zahvalan za priliku za slue
nje. Dervi koji prima sve prihvaa s iskrenom zahvalnou i nita
ne uzima zdravo za gotovo. Sve to ini se vrlo tiho i mirno, bez
velike pompe.
Jo mjesecima nakon teke automobilske nesree svako jut
ro budila me velika bol. Tada bih pogledao kroz prozor sobe i
zaplakao ali od zahvalnosti. iv sam, a svijet ispunjava ljepota.

*
 3. ZAKON
Pomae li usamljenima, ne moe biti usamljen.
Izreka

Korijeni sree najdu U JEDNOM PRIZORU u divnome filmu Izgubljeni obzori skupina put
blji su u tlu sluenja. nika zapela je na Himalaji. Pravim udom do njih je doao vodi
E. C. McKenzie
koji im je dao toplu odjeu. Zatim ih je poveo na putovanje za ko
je je rekao da ih nee odvesti osobito daleko, ali je iznimno
teko. Dok su se uspinjali strmim, zaleenim stazama, svi su se
pridravali za dugaak konopac s vorovima. Ako netko pone
kliziti prema ponoru, ostali e ga zajednikim snagama tako moi
izvui.
Najvea nagrada za Zastanemo li i osvrnemo li se na vlastiti ivot, moda emo
sluenje drugima za
se sjetiti i prilika kada smo imali osjeaj da smo zapeli, usam
dovoljstvo je koje
pronalazite u vlasti
ljeni ili izolirani da stojimo daleko od drugih. Moda udimo
tome srcu. za drutvom prijatelja, ili nekoga s kime bismo mogli razmijeniti
E. C. McKenzie misli. A cijelo to vrijeme, uslune su nam ruke moda pruale lju
bav, pozitivnu energiju, moda i na neoekivane naine, kako bi
nam pomogle i ponudile drutvo.
Rijei Pomae li usamljenima, ne moe biti usamljen
izraavaju veliku istinu. elimo ii sluiti drugima i na koristan
nain pridonositi ovjeanstvu, ne inimo li prvi korak kada od
bacujemo sve oblike samosaaljenja, straha, sumnje i usamlje
nosti? Sluenje s ljubavlju moe proistjei iz preusmjeravanja po
zornosti sa sebe na druge. Jer kako inae pomoi drugima ako ne
odbacimo vlastite osjeaje usamljenosti?
Nismo stvoreni kako bismo stajali sami, kao izolirano i ne
ovisno stvorenje, nego kako bismo se stapali i ostvarivali interak
cije sa svim pojavnim oblicima ivota. U nama struji prava rijeka
dinamine energije, odgovorna za kljune procese, porive, impu
lse, misli, emocije, snove i vizije. elimo li s tom energijom ini
ti dobro, nije li vano koristiti univerzalne zakone ili naela na
Iskljuivi je smisao
najvii mogui nain koji nam je trenutano jasan? Kako to pos
ivota sluiti ov
jeanstvu. tii? Jedan od naina jest i primjena plodova Duha (Matej
Lav Tolstoj 7:16) u ivotu, djelovanjem na temelju ljubavi, radosti, mira, str
pljivosti, ljubaznosti, dobrote, vjernosti, blagosti i samonadzora.
ivot je individualno iskustvo i iziskuje na trud. Uviate
li kako nam stavovi mogu pomoi ili pak smetati naem sudjelo
vanju u ivotnim dogaajima? Nae pozitivne ili negativne karak
teristike mogu odrediti hoemo li biti simpatini ili antipatini i
kome. elimo li biti simpatiniji, u emu moramo postati priv-
 Kada ljudi slue, i laniji? Iznutra? Kako primijeniti misli i postupke koji potpomau
vot vie nije besmis pozitivne odlike koje prieljkujemo? Pozitivan mentalni stav moe
len.
John Gardner
nas osloboditi negativnih misli koje nam onemoguavaju dostiza
nje najvieg stupnja dobra. Nisu li razlike u karakteru plod ov
jekova vlastitog djelovanja?
Vojvoda od Norfolka, jedan od najveih Engleza u povijes
ti, ivio je u velikome zamku. Bio je to jednostavan, skroman, do
bar ovjek iznimno razvijenog osjeaja za suosjeanje. Jednog da
na naao se na eljeznikoj postaji kada je iz vlaka izila malena
Irkinja s tekom torbom. Doputovala je kako bi kao sluavka
poela raditi u zamku. Zamak se nalazio na oko kilometar i pol
od postaje. Malena je Irkinja imala samo iling, te ga je ponudi
la nosau, molei ga da teku torbu odnese u zamak. Kada je no
sa s prijezirom odbio posao, jednostavno odjeveni vojvoda
priao je djevojci i ponudio da e odnijeti torbu.

Uloga je ovjeanstva ispuniti bogomdani smisao posredstvom is

krenog srca koje je u skladu sa svime to postoji i voli sve.
Morihei Ueshiba

Po dolasku u zamak, vojvoda je zahvalno primio iling.

Prava je radost ivje Niim nije pokazivao tko je. Tek sutradan, kada se susrela s pos
ti za druge. lodavcem, djevojka je uvidjela da je ovjek kojeg je smatrala no
Paramahansa saem zapravo sam vojvoda od Norfolka. ivot se ispunjava
Yogananda
sluenjem. Nisu li najvei upravo oni koji najvie slue?
Prilika ima bezbroj kada nastojimo zadovoljiti neku potre
bu ovjeanstva. to god birali za sebe, moemo ponuditi i dru
gima. elimo li biti uspjeniji, kako da i drugima pomognemo da
budu uspjeniji? elimo li iskusiti sreu i gorljivost, kako te emo
cije izraziti drugima na nain koji e ih poticati? elimo li po
veati ljubav, kako davati, davati i davati neogranienu ljubav u
takvim koliinama da nam se vraa uveana? Moemo li to initi
ne stoga to traimo osobni probitak, nego jer iskreno elimo
drugima pomoi da u ivotu iskuse radosti duha? Moemo li
uvidjeti kako je obzirnost prema drugima udesna odlika? Kako
smjerno sluenje drugima jami da nikada neemo ostati sami?
Razmislite o naelu zrcala: U svijetu vidi svoj odraz. S
obzirom na to da su univerzalni zakoni temelj poretka u svemiru,
taj red moemo poeti uoavati kada ta naela postanu dijelom
naeg svakodnevnog ivota. Zatraimo li da nam se pokae i pos
tanemo li voljni prihvatiti vie gledita, moemo poeti uviati
naela na djelu, i to u svemu to se dogaa u naem ivotu.
 Razvoj svijesti dostupan je svakome od nas. Postanimo na
lik stablu koje je posadila rijeka, koje svoje plodove donosi s pu
no energije, zdravo i radosno!

*
4. ZAKON
Traen si ako odraava ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaz
nost, dobrotu, vjernost, blagost i nadzor nad sobom.
Izreka

Ako istinski cijenite TO VIDITE kad se pogledate u zrcalo? Vidite li u oima svjetlo i
prijateljstvo, u odnos
radosnu iskru? Je li vam osmijeh srdaan i naklonjen, strpljiv i
ulaite vie nego to
iz njega izvlaite. pun razumijevanja? Svia li vam se taj netko tko vas gleda?
George W. Svaki ovjek ima prirodnu i duboko usaenu elju za time da mu
Cummings, Sr. se dive i da ga cijene. Upravo zbog toga prodaju se milijuni pro
izvoda poput zubne paste, raznih krema i dezodoransa! Reklame
nam obeaju prihvaanje, ljepotu i popularnost. Nebrojene anke
U svakom je odnosu te pokazuju kako je najea osobna elja biti omiljen i prihvaen.
najvanije ne ono Stoga iskustvo slaganja s drugim ljudima nikako nije sitni
to dobivate, nego
ca. Rije je o vanoj sposobnosti koju treba razvijati elimo li u
ono to dajete.
Eleanor Roosevelt vezama i odnosima biti djelotvorni i sretni. Imamo li nekakve um
jetno stvorene predodbe koje bi nam u tome mogle smetati? Ako
je tako, stvaramo li podjele izmeu sebe i drugih? Bismo li mi
mogli biti oni kojima se Isus obraao kada je rekao: Ako ljubite
one koji vas ljube, kakvu ete plau imati? (Matej 5: 46). Je li
naa ljubav nesebina ili sebina?
Majka Tereza kae da je ljubav sredinja toka naeg pos
tojanja. Tako pie: Zbog toga smo i stvoreni: kako bismo volje
li i bili voljeni. Kada je ivot usredotoen na gorljivost prema ot
krivanju, marljivost u istraivanju i pojmove koji nam ire svijest
o tome tko smo i to smo, postaju li nai ivoti posveeniji dava
nju i sluenju? Kad se koncentriramo na neogranienu ljubav, os
lobaamo li se tuih oekivanja? Kad se prema ljudima odnosi
mo iskreno i ljubazno, s puno vjere, blagosti i dobrote, aljemo li
poruku punu ljubavi koja govori koliko nam je do njih stalo? Kad
smo strpljivi, ponizni i puni povjerenja, privlaimo li iskrenou
svojega bia druge ljude? Kad u ivotu nailazimo na okolnosti ko-
Gospodin ima hram je odraavaju kvalitetu nae dublje svijesti, dajemo li doprinos
u srcima sviju. uzdizanju naeg planeta i njegovih stanovnika? Na koje jo naine
Upaniad
moemo zraiti pozitivne odlike i upuivati poruku koja govori da
nam je stalo?
Odraava li se bezgranina inteligencija u stvaranju svemi
ra? Inteligencija protjee kroz sve u svijetu i ima razne nazive. Tu
nevidljivu inteligenciju moda ne vidimo i ne moemo je drati, ali
jesmo li voljni sluati unutarnji glas koji nam apue da smo dio
tog inteligentnog sustava i da smo ovdje zbog nekog boanskog
razloga? Bi li dio te svrhe moglo biti i odraavanje, u najveim i
najboljim moguim razmjerima, svetog naela i plemenitog cilja?

Imaj isto, dobrostivo i blistavo srce, kako bi stekao vrhovnu vlast

drevnu, neunitivu i vjenu. Baha'u'llah

Prema autoru Ernestu Holmesu: ivot je zrcalo i ovjeku

koji razmilja odraava ono to mu svojim mislima pripisuje. to
vidimo iz te perspektive? Kako izgledamo samima sebi? Jesmo li
stvorili pozitivnu sliku punu ljubavi koja e privlaiti i druge? Sva
ki in pomaganja samo je drugi nain na koji ivotu govorimo
da. A to je dubok i dalekosean oblik uspjenog ponaanja. Ka
da nekoga upoznamo, pitamo li se: Po emu je ova osoba poseb
na? Traimo li sjaj njezine prirode? Oito je da svi imamo niz
razliitih osobnih navika. Traimo li u drugome dobrotu i ispunja
vamo li svoj um sreom? Koristimo li vrijeme korisno i izbjegava
mo li uzaludno troenje dragocjenih trenutaka? U odnosima s
drugima, sluimo li kao primjer brzine, tonosti, uljudnosti i ob
zirnosti? Ulaemo (i i dodatni napor? Jesmo li na glasu kao pou
zdana osoba? Nastojimo li bez prestanka nadmaiti same sebe?

*
 5. ZAKON
Osmijeh donosi osmijeh. Ted Engstrom

Bude li se smijeio, IZREKA Smijei se i svijet e se smijeiti s tobom; plai i plakat

imat e prijatelje; e sam izraava jednu vrlo djelotvornu istinu. Svi vole biti uz
bude li se mrtio, osobu koja se esto i iskreno smijei. Jeste li kada na ulici proli
imat e bore. emu
uz neznanca a da su vam se susreli pogledi pa ste se oboje nasmi
ivimo ako ne kako
bismo jedni drugima jeili? Dakako da je to esta i obina pojava, no niste li osjetili
olakavali ivot. kako vam se duh nakon toga uzdignuo? Je li razlog to to osmi
George Eliot jeh dopire duboko u nas i na povrinu izvlai razloge za ivotnu
radost? Postoji li veza izmeu spontanog djelovanja jedne osobe
i neposredne mentalne reakcije druge osobe? Kako funkcionira ta
nevidljiva veza?
Osmijeh je bespla Osmijeh je zarazan. Je li mogue da osmijeh pokree
tan, a prua tako neto u nama to nam govori da smo primili dar? Kada od
mnogo.
luimo uzvratiti osmijeh, govorimo li da toj drugoj osobi, ivo
Amerika izreka
tu i sebi samima? Promislite o poznanicima koji imaju pozitivan
stav, smisao za humor i vedru ivotnu perspektivu. Zatim se upi
tajte kako se vi uklapate u taj obrazac. Koliko ste se puta danas
nasmijeili? I to je donijelo osmijeh u vae srce i na vae lice?

Nisi se posve odje Osmijeh je dar koji lako moemo prenijeti svima koje sus
nuo dok se ne reemo zahvaljujui iskrenome nastojanju s ciljem davanja. Rije
nasmijei. je o daru koji moemo ponuditi i sebi, a moe ga potaknuti neka
Amerika izreka misao, ideja, ili sjeanje na sretne dane u prolosti. ivot s os
mjehom usporeuje se s dodavanjem kvasca u zdjelu s branom,
zajedno s vodom, nakon ega ekamo da se tijesto digne i da is-
peemo kruh. Veliina se viestruko uveava.
Veinu nas privlae oni koji na ivot reagiraju pozitivno. Je
li nam drae drutvo optimista od drutva pesimista? Zato je ta
ko? Optimist vjeruje u ivot i ivotne prilike. Njegov osmijeh od
raava tu vjeru i gorljivost za ivot. S druge strane, pesimist
moda smatra da nema razloga smijeiti se, ivi iz drukije per
spektive i esto je sam. Je li pesimist, na nekoj nesvjesnoj razini,
odluio ne obazirati se na nebrojene darove koje nam nudi ivot?
Neki starac koji je ivio sam nikada se nije smijeio i nije
se previe udaljavao od svoje kue. Jednog dana, dok je u dvo
ritu razgovarao sa susjedom, poalio se da mu slabi vid. Kad
Daleko je bolje za pogleda kroz prozor, vie gotovo i ne vidi drvee u vrtu! Susjeda
boraviti i nasmijeiti
ga je posjetila u kui i uoila da su prozori prekriveni prainom i
se, nego pamtiti
i biti tuan. prljavtinom. elei pomoi, oprala je prozore, a kada je dovri
Christina la posao, starac je pogledao kroz prozor i lice mu je ozario os
Georgina Rossetti mijeh. Oduevljeno je uvidio da vidi jednako dobro kao i ranije.
 Susjeda se nasmijeila zbog tog uzbuenja i rekla: S
oima je sve u redu; samo je trebalo oprati prozore!
Bismo li trebali nastojati da se prozori nae due ne za
prljaju i ne zakriju na osmijeh? Iskren osmijeh iz srca moe po
ticati malena svjetla ljubavi i sluenja kamo god se uputimo.
Kada nauimo smijeiti se i unato ivotnim nedaama,
jesmo li tada bolje opremljeni za lake nadvladavanje problema?
Ella Wheeler Wilcox kae:

Nije teko biti ljubazan

Kad ivot tee poput pjesme;
No vrijedan je onaj tko se smijei
I kada sve poe krivim putem.

Tri obine rijei mogu nam neizmjerno pomoi u razvijanju

pozitivnog ivotnog stava. Osjeajte vrhunsku sreu! Kad se kon
centriramo na osjeaj vrhunske sree bez obzira na vanjske
pojavne oblike um i tijelo doivljavaju veliku metamorfozu!
Nae misli, emocije, izraz lica, zdravlje, stavovi tovie sve na
nama bitno se poboljava. Ustrajemo li s tim osjeajem i iz
raavanjem zahvalnosti sve dok ne postane kljunim dijelom
naega ivota, moemo li doivjeti vei sklad u svim ivotnim
podrujima? Omoguuje li nam ivot s osmijehom da doivljava
mo ivotnu radost, bez obzira na situacije i iskustva?
Iako svakako ima situacija kada je neprikladno smijuljiti se
ili se naglas smijati, iskren osmijeh nikada nije nedolian. Pada
ju li vam na pamet trenuci ili okolnosti kada bi svijetu dobro
dolo malo vie vedrine i ljubavi? Osmijeh koji unosimo u teke
ivotne situacije moe izazov proeti svjetlom razumijevanja i lju
bavi koje privlai skladna rjeenja. Ujedno moe potaknuti ljude
oko nas da reagiraju na slian nain. Na osmijeh ima itekakvo
znaenje!

Naglasci

1. Vie puta u toku dana pred nama se pojavljuju prigode da

drugima izrazimo ljubav i suosjeanje.
2. Zato je energiju neograniene ljubavi mogue opisati kao
melem za ovjekov duh, duu, tijelo i poslove?
3. Izraavanje zahvalnosti gesta je potovanja koja se koncentri
ra na sve ono na emu smo zahvalni!
4. Kako se optimizam i zahvalnost nadopunjuju?
5. Koji su neki od plodova ivota u zahvalnosti?
6. Uoite svu dobrotu i blagoslovite dobrotu koju vidite!
7. to vam znai izjava Pomae li usamljenima, ne moe biti
usamljen?
8. Usamljenost nije mogue nadvladati tako da ovjek neto ste-
kne, dobije ili kupi; moramo je nadii davanjem.
9. Mogunosti su beskonane kada ovjek nastoji zadovoljiti ne
ku potrebu ovjeanstva. Koje su neke od vaih snaga, spo
sobnosti i mogunosti, vanjskih i unutarnjih, koje moete po
dijeliti s drugima?
10. Osmijeh je zarazan!
11. Kada osjeate vrhunsku sreu, sve oko vas i u vezi s vama mi
jenja se nabolje!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

U knjizi Osnove sufizma urednici iznose zanimljive spoznaje o

svijetu kao zrcalu boanskoga:

Praktiki u svim tradicijama postoje dva pristupa svijetu.

Prema jednom, raj je odvojen od ovoga svijeta i do njega moe
mo doi tek nakon smrti. Prema drugome, raj (i pakao), ovdje
su, kod nas.
Sufisti kau da ovaj svijet moe biti raj kad se
meusobno volimo i jedni drugima pomaemo, sluimo i djeluje
mo kao pomagala tueg unutarnjeg razvoja i spasa. Ovaj svijet
jednako tako moe biti i pakao u kojem doivljavamo bol, pri
jevare, razoaranja, gubitak ljubavi i nedostatak brinosti.
Oba aspekta svijeta dio su boanskoga reda. Na ovome
svijetu moemo okusiti rajski nektar i osjetiti pakleni plamen...
Cjelokupna ljepota svijeta podsjea nas na vrhovnog Umjetnika.
Ljubav koju uoavamo posvuda oko sebe izmeu roditelja i
djece, meu ljubavnicima znak je Ljubljenoga.
Nekog beduina jednom su upitali kako tako vrsto vjeruje
u Boga kojeg ne vidi. Ovaj je odgovorio: Ako u pustinji vidite
devin trag, zar je morate ekati i vidjeti da povjerujete u njezino
postojanje?.
 Ovaj je svijet nae zrcalo. Odraava nae mane i greke,
kao i bozansko u svakome od nas. Kao to je rekao jedan eik:
Svaka je rua odraz osmijeha ili ljubazne rijei, a svaki trn pos
ljedica neljubazne rijei ili postupka.
Zadaa je sufista ulatiti vlastito zrcalo, kako bi tijekom
ivota uhvatilo nebeski odraz nezamuen, neiskrivljen, u svoj
njegovoj slavi.

Kako gledate na materijal izloen u ovome dijelu?

*
 Sedmi tjedan

1. ZAKON
Veliki su junaci ponizni. Anonimna

ovjek uroenih vr JE LI PONIZNOST U suvremenoj zapadnjakoj kulturi bezgranino

lina nikada se ne od potcijenjena? Mnogi ponos i agresivnost smatraju vrlinama, a po
luuje na grandiozne niznost i skromnost manama. Je li razlog to to ne shvaaju isti
stvari, a ipak je u
nsko znaenje Poniznosti? Je li mogue da neki ljudi, zbog ne
stanju postii velike
stvari.
dostatka spoznaja i razumijevanja, poniznost izjednauju s pa-
Lao Tse sivnou, patnjama i osjeajem manje vrijednosti?
Istinsko znaenje poniznosti lei u spoznaji da je osobno
ja samo posrednik u djelovanju jedne vie sile. Isus je rekao:
Ja ne govorim sam od sebe rijei koje vam kaem: Otac koji bo
ravi u meni ini svoja djela (Ivan 14:10). I drugi su vjerski voe
Kada na prvo mjesto spoznali da istinska mudrost u sebi sadri dubok osjeaj osobne
ne stavlja vlastitu
poniznosti. Veliki znanstvenik Albert Einstein imao je snano iz
vanost u svjetovnim
stvarima, nee sme raen osjeaj poniznosti i bio je poznat po djetinjoj jednostavno
tati prirodnome raz sti. Walter Russell, jedan od svestranih genija, primijetio je:
voju svega. Dok ne naui kako se izgubiti, ovjek se ne moe ni pronai.
Lao Tse Nuno je odbaciti osobni ego i zamijeniti ga univerzalnim.
U emu je razlika izmeu univerzalnog i osobnog ega?
Osobni ego mogao bi biti ono to mnogi odvano nazivaju svo
jim ja. Identificira se s izgledom, postignuima, imovinom, od-
vojenou, samostalnou i osobnim stavovima. Moe biti vrlo
natjecateljski raspoloen, sklon nadziranju i osjeati se povri
jeeno i Ijutito kada ne dobije to eli. Osobni ego esto nastoji
to si vei, to vie rijeiti probleme posredstvom ovjekova napora bez traenja po
pokazuje poniznost.
moi u duhovnoj mudrosti. Bi li kruta vjera takoer mogla biti
Ben Sira
oblik osobnog ega?
Univerzalni ego, duhovno ja, individualizirano je sredite
boanske svijesti. To vie ja najee ne vidimo jer nas zas-
 Onaj koji poznaje ljepljuje identifikacija sa samoivim egom. Kao da pokuavate
znaenje poniznosti vidjeti zvijezde pod blistavim podnevnim suncem. One svakako
ima istinski boansku
postoje u svemiru, ali ih zakriva sunevo svjetlo. Tek sa zalaskom
prirodu... Poniznost
je svjetlost nae due sunca vidimo njihov nebeski sjaj. Kad pokaemo vie spremnosti
koja se iri na sve za oslobaanje od sebinoga ega, moemo li otvoriti vrata boljoj
strane. komunikaciji s univerzalnim egom ili Boanskim duhom?
Sri Chinmoy
Bi li poniznost mogla biti pravi temelj razvijanja duhovnog
ivota? Poniznost se smatra vratima koja vode do vieg stupnja
razumijevanja. Moe li poniznost oznaiti poetak procesa poma
ganja ovjeku da postane produktivniji i otvoreniji? Bi li ponizno
st mogla razviti svijest o svetome jedinstvu sa svim ljudima? Ka
da steknemo osjeaj jedinstva s drugima, irimo li odmah svoju
svijest, duhovnost i sreu?
U svojim uenjima u vezi s putevima discipline nuno pot
rebnima onima koji nastoje spoznati Boga, Jalalu'ddin Rumi pria
priu o tri bisera. Kada je Bog stvorio isto Adamovo tijelo, stvo
rio ga je od zemlje i udahnuo mu svoj sveti ivot, govorei Gab-
rijelu: Iz mora Moje svemoi uzmi tri bisera, poloi ih na pladanj
svjetla i predoi Adamu, tako da odabere jedan. Tri su bisera
bila razum, vjera i poniznost.
Gabrijel ih je ponudio Adamu i prenio mu Boju elju.
Prosvijetljen boanskim svjetlom, Adam je odabrao biser razuma.
Gabrijel je htio pladanj s dva preostala bisera vratiti u more Sve
moi, no zbog teine ih nije mogao podii. Biseri vjere i poniz
nosti tada mu rekoe: Ne moemo se odvojiti od svetog drutva
svojeg prijatelja Razuma; bez njega se ne moemo vrsto ostva
riti, ak ni postojati. U drevno smo doba svi bili dragulji rudnika
Boanske slave; biseri Mora svemoi jednostavno su nedjeljivi.
Tada zagrmi Boji glas: Gabrijele, ostavi bisere gdje je
su i vrati se! Razum se tako smjestio na vrhunac ovjekova inte
lekta; vjera se smjestila u Adamovo isto i osjetljivo srce; dok je
poniznost vladala njegovim svetim licem.
Ta su tri bisera naslijede Adamove djece. Svako dijete po
teklo od Adama, a koje ne ukraavaju ta tri bisera i od njih ne bli
sta, odvojeno je od Svjetla i uskraena mu je izvorna spoznaja.

elimo li se duhovno razvijati, koliko osobnog ega mora

nadii boanski univerzalni ego? Postajemo li iim kanalima
neograniene ljubavi i boanske mudrosti kada nismo zaokuplje
ni sobom? Moe li ikako doi do gubitka kada prijeemo na
sljedeu razinu korisnosti i svijesti? Ili jednostavno dolazi do raz
voja? Kako uenje poniznosti vodi do veliine u naem ivotu?
 Kad ovjek svijetu moe neto istinski ponuditi, postaje li tada
ponizniji? Moemo li pojaavanjem svakodnevne svijesti otkriti da
je poniznost sama sebi nagrada? Pokazuje li ponizno priznanje da
znamo tek maleni dio Boje istine da smo agnostici? Ako lijenik
otvoreno moe priznati da jo nitko nije shvatio sve bolesti, sim
ptome i lijekove, moemo li ponizno i skromno priznati da treba
mo stostruko vie traiti vie duhovnih informacija? Zahvaljujui
poniznosti, moemo poeti stjecati dublju i toniju perspektivu u
vezi s kreativnim procesom, naim mjestom u njemu i nainima
na koje moemo pomoi.

*
2. ZAKON
Ljubav koju pruamo uveava se; ljubav koju gomilamo smanjuje
se
Izreka

Svi su oblici sluenja BOGATO MNOTVO svjetskih religija stvara nevjerojatno lijepu ta
besmisleni ako se ne piseriju zalog duhovnoj prirodi ovjekova boravka na zemlji.
pruaju s ljubavlju.
Ipak, unutar te fantastine i ponekad zadivljujue raznolikosti na
Sai Baba
ilazimo i na jednako nevjerojatno jedinstvo. Bi li temelj tog je
dinstva mogla biti ljubav, agape? Rije je o nesebinoj i neulnoj
ljubavi, osjeanju i izraavanju iste i neograniene ljubavi prema
svim ljudskim biima, bez iznimke. Ta ljubav daje i za uzvrat ne
oekuje nita. Moete li zamisliti kako bi izgledao na svijet ka
da bi razvijanje tako boanskog oblika ljubavi bio cilj svim ljudi
ma na ovome svijetu? Je li takva ljubav najblia opisu ljubavi kak
vom Stvoritelj voli sve to je stvorio?
Meu najveim postignuima judaizma jest i koncentrira-
nost na ispunjavanje obveza i dunosti. U ovom sluaju, agape je
vie od srdanog osjeaja: rije je i o djelovanju. Obuhvaa i vje
rnost Bogu, pridravanje Deset zapovijedi, ispunjavanje obveza
prema obitelji i blinjima, onako kako je propisano tim drevnim i
vjenim naelima. Znai povratak dobroti, istini, milosru i dob-
rotvorstvu koji e usmjeravati nae djelovanje. Agape potvruje
etian ivot u skladu s najviim oblicima tradicije. Stvarnost lju
bavi ivi u svima nama i esto se nalazi u onom smirenom i ti
hom glasu naeg svetog ja.
to Jahve trai od te Agape u kranskome kontekstu znai i ljubav prema nep
be: samo initi pra rijatelju. U Propovijedi na gori Isus je rekao ljudima: uli ste da
vicu, milosre ljubiti
je reeno: 'Ljubi svoga blinjega i mrzi svoga neprijatelja!' A ja
i smjerno sa svojim
Bogom hoditi. vam kaem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas pro
Mihej 6:8 gone. Kranska ljubav nije izdvojeno djelo; prije je rije o
nainu ivota, navici potrage za stalnim izraavanjem. Za agape
nikada nije prerano. Za agape nema neprikladne situacije. Nema
nedostojnog primatelja. Takva je priroda neograniene vjene lju
bavi.
Na putu do Delhija ovjek ne mora dugo traiti kako bi u islamskome konte
susreo sam stotinu kstu pronaao poziv na agape. Ve u prvome dijelu Kurana, u dva
ljudi i svi su bili mo
od prvih triju stihova, govori se o Alahu kao o milosrdnome i su
ja braa.
Indijska poslovica
osjeajnome. I doista, milosre i suosjeanje glavne su Boje
manifestacije, a od sljedbenika Boga trai se da prigrle upravo te
odlike. Islam nas ui da ljubav prema Bogu potvrujemo ljubav
lju prema blinjima, te da i oni koji ine zlo mogu voljeti Boga.
Hinduizam nudi temeljne razloge za prihvaanje etike kak
vu propisuje Zlatno pravilo, jer nas ui da je cjelokupna stvarno
st jedinstvena u postojanju i funkciji. Budui da su sva ljudska
bia u odreenome smislu jedno, te da je sve to je stvoreno,
zapravo, jedno, prema drugima se moemo ponaati jedino s
potovanjem, Ijubaznou, dobrotom, pravednou i suosjea
njem. Hinduistika duhovnost uvia da iznad pojedinanog ja
postoji odreeno znaenje, jednako kao i iznad materijalnih stva
ri i zemaljskih uitaka. Taj naglasak ne ide na tetu agape, ve
slui kao nadopuna. U hinduistikome kontekstu, agape je nus
proizvod joge bhakti, ostvarenje Boga posredstvom ljubavi.
U odreenome smislu budizam je nastao iz agape, pripra
vnosti na rtvovanje u ime ljudi ovoga svijeta koji pate. Budisti
koji su u dodiru s vjerskim naslijeem odraavaju moralne odlike
suosjeajne brinosti: prepuni su ljubavi i pripravni rtvovati se
binu elju na korist drugima. Ne bi li svima nama udesno ko
ristilo kada bismo nauili te duhovne vrijednosti?
Spoznavanje takve bezgranine ljubavi u taoizmu nalik je
na pokuaj odvajanja vala od oceana. Teko je kada ih treba od
vojiti od cjeline, kako agape, tako i val. Rije je o izvoru, imeno
vanome i neimenovanome, prvome uzroku. Taoistiki pojam o
takvoj ljubavi poinje od nastojanja da se pozabavimo onim to je
pogreno. U taoizmu je ono to nije u redu prije pitanje djelotvo
rnog rjeavanja problema, nego pitanje srca.
Mnogim je ljudima irom svijeta ime Konfucije praktiki
sinonim za mudrost. Njegova je mudrost bila duboko ukorije-
njena u ljubavi i potovanju prema drugima. Treba li svijetu jo
takve velike mudrosti? Neki se ljudi prema ljubavi odnose kao
prema koliini koju je mogue iscrpsti. Paze da je pretjerano ne
koriste, moda i tako to ne vole druge, pribojavajui se da im
nita nee ostati za obitelj i prijatelje. Agape je, meutim, besko
nana. Nemogue ju je potroiti. tovie, Konfuciju je takva lju
bav bila neto posve suprotno to vie volimo, to smo vie u
stanju iskazivati ljubav.

Sluaj smireni, tihi glas.

Govori nam da idemo putem svetosti.
I od nas trai da svoje dane posvetimo dobroti.
Taj smireni, tihi glas nije u vjetru, potresu ili plamenu.
Taj smireni, tihi glas uje se u srcima onih koji sluaju.
Esta Cassway, prilagoeno iz Prve knjige o Kraljevima, 19:11-12

Agape je promiljen izbor koji se kao mogunost nalazi

pred svima nama. Nalik je programu vjebanja. Kad se netko
pone baviti na primjer tranjem ili dizanjem utega, ustrajnost i
izdrljivost nuni su da bi se uspjeno prepoznale mnogobrojne
prednosti. Isto vrijedi i za poveanje sposobnosti voljenja na ne
ogranien nain. Svaki dan vjebamo i pritom smo sve vie u
stanju razvijati naviku bezuvjetnog i neogranienog voljenja. Lju
bav koju pruamo uveava se; ljubav koju gomilamo smanjuje se!
Kakve bismo samo koristi imali kada bismo ubudue um
jesto Dobar dan ili Kako si? u ime pozdrava svima i uvijek
govorili jednostavno: Volim te?

*
3. ZAKON
Pronalazi dobro u svemu. Anonimna

Ako netko na svijet gleda vrlo usko, kako mu on samo izgleda us

ko! S druge strane, ako na svijet gledate iroko, velikoduno i sr
dano, naklonjeno prema svima, tada sve izgleda vedrije, zgodni
je i prua vie zadovoljstva. ivot optimistine osobe doima se
naprednijim i korisnijim. Jeste li kada primijetili kako su neki lju-
 ivot je poput di sretni unato svemu to se dogaa? Iz njihova duha izvire bli
vonje bicikla. stava energija, dok im se oi iskre! udesan sjaj zrai s njihovih
Nee pasti ako ne
lica, rijei odzvanjaju zamislima i gorljivou, a ak i njihovi pok
prestane vrtjeti pe
dale. reti odraavaju sreu, sklad i uzbuenje.
Claude Pepper, Drugi, pak, kako se ini, trajno ive u oblacima tuge, jada
nekadanji ameriki ili pesimizma i odraavaju stav mranih, negativnih misli. Poslo
kongresnik
vni ovjek Reginald B. Mansell primijetio je: Pesimist je onaj ko
ji prilike pretvara u potekoe; optimist je onaj koji potekoe
pretvara u prilike. Jeste li ve primijetili da veina velikih uspje
ha na kormilu ima optimista? Je li razlog dijelom i to to se ne
gativan ivot bavi problemima, dok optimistian ivot promie
rjeenja?
Tko eli pjevati, uvi Uspjeh u velikoj mjeri ovisi o optimistinome i gorljivome
jek e pronai pjes stavu. Na primjer, zamislite sebe kao slavinu za vodu. Ako je pos
mu.
ve otvorena, voda istjee iz izvora i donosi blagoslov osobi koja
vedska poslovica
pije ili vrtu kojem je voda potrebna. Ako slavinu zatvorite ili je sa
mo malo otvorite, ne dogaa se nita osobito. Na to smo usre
dotoeni? emu posveujemo pozornost?
Neki uitelj vraao se automobilom s posla kada je u par
ku ugledao djecu kako igraju baseball. Zaintrigiran njihovim ra
dosnim povicima, zaustavio se i poeo ih gledati. Smjestivi se na
klupu u blizini poetne baze, neko je dijete upitao koliki je rezul
tat.
Trenutano gubimo est nula, glasio je gorljiv odgovor.
Doista? rekao je uitelj. Ne bi se reklo da vas je to obes
hrabrilo.
Oh, nikako, gospodine, odgovorio je maleni igra. Jo
nismo udarali!
ivot je ono to od Uspjean i plodonosan ivot moe ovisiti o tome koliko
njega stvorimo, tako mudro i svrsishodno koristimo dvadeset etiri sata kojima sva
je bilo oduvijek, ta
kodnevno raspolaemo. Znate li naine na koje svaki dan moe
ko e biti zauvijek.
Baka Moses biti ivotna pustolovina? Uviate li pozitivnost u potvrivanju
injenice da svaki dan moe biti seminar koji poboljava ivot?
Kada nam ivot postane produktivniji, bogatiji i zanimljiviji, pos
tajemo zanimljiviji i drugima. Nainiti iskorak i pokuati neto
novo znai naglasiti pozitivno. Uviate li kako uspjena osoba
nastavlja posezati za novim zamislima i doivljavati ih, jednako
kao to to ini i s novim ciljevima i novim stvarima? Kad imate
cilj i poinjete ga ostvarivati, moete li zamisliti osjeaj us
pjenosti i postignua koji e vas obuzeti?
Ali to se dogaa ako nae misli u svakom trenutku nap
redovanja prema cilju nisu pozitivne i vedre? Prije svega, budite
 Kad svijet gledate bez brige! Napredujemo i usput iskazujemo vedrinu. Dobro pazi
usko, kako se samo
mo na ono to je ispred nas i u tome pronalazimo neto to
doima uskim! Kada
gledate zlobno, kako moemo cijeniti! ivoti veine ljudi kombinacija su pozitivnih i
samo izgleda zloban! negativnih iskustava. Kada se koncentriramo na ve postojee
Kada ga gledate se dobro, osjeamo se bolje i zadovoljnije, a ivot se razvija s ma
bino, kako je samo
nje problema. U protivnom je suprotno! No u svakom sluaju, i
sebian! Ali kada
svijet gledate iro vot ide dalje! Kako biste opisali nain na koji koncentriranost,
kim, velikodunim i vjera i ustrajnost oblikuju naa iskustva?
prijateljski naklonje Jeste li razmiljali o tome kako uvianje dobrote u svemu
nim d u h o m , kakve
ete samo divne lju
i svima moe posluiti kao vrlo djelotvorno pomagalo koje lano
de u njemu pronai. ve obitelji i prijatelje dovodi u bliskiju vezu obiljeenu veom lju
Horace Rutledge bavlju i skladom? Kako izbjegavanje ogovaranja i pozitivno iz
raavanje o drugima pomae da uvidimo dobro u svemu i svi
ma? Promislite o tome da sastavite popis drugih ivotnih pod
ruja u kojima moete provoditi naelo prema kojem u svemu tre
ba vidjeti pozitivne aspekte. Za poetak se moete odluiti za
sljedee: itanje literature koja nadahnjuje, izbjegavanje uspored
bi, radosno prihvaanje promjena i prilika za iskuavanje novog
puta, vie putovanja, svakodnevno odvajanje vremena za molitvu
i planiranje.
Kad u tami upalimo svijeu koja obasjava na ivot i ivo
te ljudi koji nas okruuju, upravo to svjetlo moe nas dovesti do
naih ciljeva.

*
4. ZAKON
to moe zamisliti, um moe i postii. Anonimna

Kaemo da su Bog i NETKO JE MUDRO rekao da svatko od nas vlada najveom naci
mata jedno... Kako jom na svijetu vlastitom imaginacijom! U glavi nam se nepre
samo ta najvia svi stano stvaraju slike u vezi s poslom, igrom, obitelji, prijateljima,
jea obasjava tamu.
kolegama, ivotom openito. Moemo li birati nain na koji emo
Wallace Stevens
se sluiti tim priroenim darom zatniljanja? Dakako! Razlikuje li
se matanje i zamiljanje od pukih elja? Da, jer se esto naziva
i sposobnou uma da stvara slike. Moe li naa mata oblikova
ti misli? Moemo li zahvaljujui koritenju mate zamisli odjenu
ti kljunom mentalnom energijom potrebnom za njihovo ispunje-
 jedan od najveih nje? Psiholozi, filozofi, sveenici i drugi matu esto opisuju kao
pomagala smrtnome jednu od najsnanijih mentalnih sposobnosti. A mogue je da ste
dobru jest mata.
uli i izreku: to moe zamisliti, um moe i postii.
Percy Bysshe
Shelley Matu nazivaju i karama uma koje oblikuju nae elje
rije je o sposobnosti zamiljanja. Moete li zamisliti fanta
stino djelovanje koje ta sposobnost zamiljanja u slikama dono
si zamisli? Kako to funkcionira? Ako u mislima svakodnevno ima
te sliku cilja koji elite ostvariti, dajete li umu kreativnu priliku da
bude produktivan?
Svaka istina pronala U svojoj knjizi Vidjet e kad pone vjerovati, dr. Wayne
zi djelotvorno i ne Dyer opisuje kako su njegove misli oduvijek stvarale i oblikovale
porecivo postojanje njegov svijet. Govori i o tome kako je gledao omiljenu televizij
jedino u ovjekovoj
sku emisiju i zamiljao sebe kao gosta u njoj. Uvjebavao je raz
mati. Mata je, a ne
inventivnost, vrhovni
govor s voditeljem i radio na malenim tokama koje bi mogao iz
vladar kako umjet vesti kao gost. Veina tih gostovanja koncentrirala se na njego
nosti, tako i ivota. vu uvjerenost da moe sam birati sudbinu i da moe nasmijati lju
Joseph Conrad de! Dr. Dyer opisuje i kako je zamisli iznosio prijateljima, kako
su mu oni ugaali, ali i ubrzo skretali razgovor na neto realis
tinije. Meutim, njegove unutarnje slike nikada nisu nagrizali
tui stavovi. Tako kae: Otkako znam za sebe, uspijevam ui u
taj svijet 'istih misli' koji je za mene jednako stvaran kao to je
svima nama stvaran okolni svijet oblika.

Nisam siguran ni u to osim svetosti sklonosti srca i istine mate

ono to mata vidi kao Ljepotu mora biti istina bilo da je ranije
postojala ili ne. John Keats

Moda se sjeate slika koje su pretpovijesni stanovnici

Zemlje ostavili na zidovima raznih pilja. Mogue je da su oni
vjerovali da e, budu li ih esto gledali, zahvaljujui nekoj nevid
ljivoj sili lake doi do hrane u obliku divljai, ribe ili peradi. I
Egipani su se sluili tom snagom uma kako bi stvarali sloene
umjetnike ukrase u grobnicama svojih faraona. Kada bi se u kra
ljevskoj obitelji rodilo dijete, u mnogim sluajevima odmah su mu
poeli raditi grobnicu. U njoj su slikama prikazivali brojna sretna
i uspjena iskustva koja e dijete doivjeti tijekom ivota. I drev
ni su Grci budue majke esto okruivali skladnim kipovima, pre
lijepim slikama i raskonim ukrasima, kako bi neroeno dijete bi
lo zdravo i steklo ljepotu od majinih zamiljanja!
Kako matu usmjeriti tako da djeluje u nau korist? Fran
cuska filozofkinja Simone Weil napisala je: Mata i fikcija ine
vie od tri etvrtine naeg stvarnog ivota! A ameriki boksa
Muhammad Ali rekao je: ovjek bez mate nema krila! Koliko
je vano jasno i precizno zamiljati? Ovo bi mogla biti izvrsna
prilika da zastanete i samome sebi postavite nekoliko pitanja.
Razmiljam li jasno, odreeno i mudro? Napredujem li marljivo i
korak po korak? Skreem li s puta prema odabranome cilju?
Stvaram li pozitivne ili negativne slike? Hoe li to to inim i me
ni i drugima donijeti vie dobra?

Primarnu imaginaciju smatram ivom snagom i glavnim sredstvom

cjelokupne ovjekove percepcije, te ponavljanjem, u konanome
umu, vjenoga ina stvaranja u beskonanome Jesam.
Samuel Taylor Coleridge

ovjekov je um fantastino kreativno pomagalo. Bi li spo

sobnost zamiljanja mogla posluiti kao odskona daska za ov
jekove aktivnosti i glavni izvor ovjekova napredovanja i pobolja
nja? Bi li mata mogla biti ne posve shvaena bit napretka? Je li
naa mata sjedite boanskog nezadovoljstva koje nam ne do
puta da budemo zadovoljni sadanjim stanjem i prolim uspjesi
ma?
Uspjeni ljudi esto se slue sposobnou zamiljanja ka
ko bi lake doli do eljenih rezultata. Nebrojene su prie o lju
dima iz svih moguih ivotnih podruja koji su kreativnim tehni
kama vizualizacije olakali postizanje ciljeva. Programi obuke ko
ji promiu uspjeh na radnome mjestu esto naglaavaju pozitivno
zamiljanje kao glavnu tehniku koja donosi eljene rezultate.
Snaga u primjeni mentalnih naela, ako u glavi nosimo sli
ku plemenitih ciljeva, moe posluiti kao plodonosan in poniz
nosti. Vano je spoznati duhovno naelo najveeg mogueg dob
ra za sve strane. Drugim rijeima: Budi ne moja volja, nego
Tvoja volja!.

*
 5. ZAKON
Budi ustrajan u molitvi. Kuran

Molitva je najmoni NITKO ZAPRAVO ne zna kada, gdje, niti kako su se pojavile prve
ji oblik energije koju molitve. Prije gotovo dvije tisue godina, grki ivotopisac i pov
pojedinac moe pro jesniar Plutarh opisao je koliko ga ta injenica zadivljuje: U pu
izvesti.
tovanju svijetom mogue je naii na gradove bez zidina, bez pis
William L. Fischer
ma, bez bogatstva, bez novca, bez kola i kazalita; ali grad bez
nekakvog hrama, grad u kojem se ne tuje boanstvo, nema moli
tve i slinih obreda, jo nije vien.
Je li temelj aktivnog i zdravog duhovnog ivota u razvijanju
vee svijesti o boanskoj nazonosti? I postoji li bolji nain
uvianja te injenice od zapoinjanja i odravanja razgovora s
tom unutarnjom nazonou? Ima li boljeg naina postojanja od
toga da postanemo svjesniji jedinstva s beskrajem boanstva?
Molitva misli konce Veina ljudi u svijetu uvjerena je da negdje postoji nekak
ntrira na Boga kao va boanska sila, ali tono ne zna kakva. Jednako tako, ljudi ne
to je igla na kompa znaju kako poeti pomagati ubrzanju boanske, vjene i beskraj
su uvijek okrenuta
ne kreativnosti. Neki imaju sline stavove i osjeaje u vezi s ni
prema sjeveru.
James Dillet
jansama u molitvama. Postoje nebrojeni oblici molitve i mnogi
Freeman naini na koje se molimo. Znanstvenici tek poinju istraivati raz
like, uzorke i prednosti.
Molitva se odreuje kao udrueno nastojanje fizike svi
jesti da se uskladi sa svijeu Stvoritelja, bilo kolektivno, bilo po
jedinano. Neki molitvu nazivaju spontanim razgovorom s Bo
gom, stavom srca, dok je drugi smatraju nainom usklai
vanja sa Stvoriteljevim ciljevima.
Molitva se od pamtivijeka, u ovakvom ili onakvom obliku,
Kada se molimo, po
vezujemo se s neis koristi u svim zabiljeenim kulturama. Je li mogue da je razlog
crpnom snagom mo elja da se uskladimo s viom inteligencijom, elja koja je pri
tiva. roeni sastavni dio ovjekove due? U napredovanju iz djetinjstva
Alexis Carrel
u odraslu dob, dok nam ivot postaje sve sloeniji, a brige i inte
resi sve iri i sveobuhvatniji, molitva nerijetko postaje izvorom
snage. Moda i zaboravljamo da nam Sveto pismo govori: Moli
bez prestanka. Kada se misli i osjeaji koncentriraju prvenstve
no na vlastito ja, moe nam se dogoditi da iz vida izgubimo svoj
ideal i da iz toga nastaje nesklad. To je izvrstan trenutak da ne
dopustimo da nas vanjski izgled zavodi na pogrean smjer, te da
se vratimo iskrenim molitvama koje e nas vratiti na eljeni put.
Te tri rijei, Budi volja Tvoja, vjerojatno su najtei, a
ipak i najvaniji dio svake molitve. U knjizi Pismo Malcolmu: Po-
 Molitva je otvorena najvie o molitvi, C. S. Lewis primjeuje da rijei Budi volja
linija koja vodi pre Tvoja nuno ne znae da se moramo prepustiti neugodnim stva
ma Bogu, a on daje
rima koje nam je Bog namijenio. Umjesto toga, treba ostvariti
sve darove.
Russell W. Lake neusporedivo vei dio Stvoriteljevih ciljeva! Koncentrira li se,
dakle, ta molba, i na doivljavanje i na izraavanje Stvoriteljevih
ciljeva? Lewis govori i o ovjekovoj sklonosti previanju nepos
redne dobrote koju nam je svemir ponudio jer smo oekivali
neto drugo!
Molitva nema veze s Unutarnji duh bez prestanka nastoji s duhovnim darovima
dobivanjem. Stvar je doprijeti do naeg uma. Molitva otvara i uveava nau sposobno
u koncentriranosti st da primamo i budemo produktivni. Bismo li tako mogli pot
na trenutak i opaa
vrditi da nam molitva omoguuje da lake primamo upute duhov
nju maginoga u
svakodnevnome. nog vodstva? 1 jesmo li zahvaljujui molitvi u stanju lake prima
Larry Dossey ti duhovnu energiju? Postaje li molitva djelotvornijom kada smo
predani djelovanju na temelju duhovnih spoznaja koje smo stekli
tijekom molitve? Postaje li molitva tako najdjelotvornijom kada za
posljedicu ima plemenite ovjekove odluke i razvoj?
U knjizi Moji najdrai citati Norman Vincent Peale ovako
pie o molitvi: elite li upotrijebiti nemjerljivu snagu molitve,
ponite moliti odmah i nastavljajte u svakoj prilici. Na temelju ni
za razgovora zakljuio sam da prosjean ovjek molitvi posveuje
oko pet minuta na dan. A to je polovica od jedan posto vremena
koje provede u budnome stanju... elite li doivjeti omamljujuu
energiju molitve, koristite je esto.
Molitva ne dokida mogunost da nam se u ivotu pojave
problemi. Meutim, daje nam mono duhovno orue kojim nadi
lazimo teke situacije. tovie, ovjek koji ima naviku ustrajno
moliti moe se smireno i djelotvorno namjeriti na sve izazovne i
nove situacije. Iz te perspektive, pojaava li molitva na osjeaj
odgovornosti za odvano sagledavanje problema koji mue na
svijet? Jesu li ovjekova radinost i domiljatost pozitivni nuspro-
dukti svijesti ojaane molitvom? Kada iskreno i svim srcem bez
prestanka molimo (I. Solunjanima 5:17), omoguujemo li molit
vi da nam pomae u povlastici preuzimanja vee odgovornosti u
sluenju Bogu i ovjeku? Srce koje se trudi i dodiruje Stvoritelja
poinje crpsti energiju iz bezgraninog rezervoara univerzalne
duhovne materije koju je stvorio duh. Nae su molitve tako istin
ska duhovna hrana.
Naglasci

1. Bi li poniznost mogla biti pravi temelj za razvijanje duhovnog

ivota?

2. Poniznost nudi dublju i vjerniju perspektivu u gledanju na

proces stvaranja i nae mjesto u njemu.

3. Agape se odnosi na osjeanje i izraavanje iste neogra

niene ljubavi prema svakom ivom biu, bez iznimke.

4. Agape je promiljen izbor, neto za to se moe odluiti sva

tko od nas.

5. Dobro pazite na ono to je pred vama i pronaite neto to

moete cijeniti i potovati!

6. Kad u tami zapalimo svijeu koja osvjetljava na ivot i ivo

te osoba oko nas, upravo nas samo to svjetlo moe dovesti
do ciljeva.

7. Bi li sposobnost zamiljanja mogla posluiti kao odskona

daska za ovjekove aktivnosti i glavni izvor ovjekovih po
boljanja?

8. Matu nazivaju i karama uma. Zato?

9. Kako biste, vlastitim rijeima, opisali molitvu?

10. Kako je rijei iz svetoga pisma moli bez prestanka mogue

primijeniti u svakodnevnom ivotu?

11. Kako nam molitva snano pomae u tekim situacijama?

12. Kako rijei Budi volja Tvoja otvaraju vrata veoj svijesti i
zahvalnosti u svim situacijama?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Sljedea pria, Iskreni pokajnik, potjee iz Mathnawija Jala-

lu'ddina Rumija, a preveo ju je Reynold A. Nicholson. Prie u
tom djelu prvenstveno se bave problemima i spekulacijama koji
se odnose na voenje, koritenje i smisao ivota. Dok itate
priu, kako neke od zamisli iznijetih u ovotjednim esejima moete
usporediti s likovima i pojmovima iznijetima u prii?
 Neki ovjek odluio je u petak nazoiti molitvi. Vidio je
kako ljudi izlaze iz damije i jednog od njih upitao zato su
zavrili tako rano.
Ovaj je odgovorio: Prorok je molio s okupljenim vjernici
ma i dovrio tovanje. Kako e ti ui, o praznoglavi stvore, na
kon to je Prorok ve udijelio blagoslov?
Ah! uzvikne ovjek; iz tog uzdaha kao da je iziao i mi
ris krvi njegova srca, nalik na dim.
Jedan od vjernika tada ree: Daj mi taj uzdah i sve moje
molitve postat e tvoje.
ovjek odgovori: Dajem ti uzdah i prihvaam tvoje molit
ve. Drugi vjernik uzeo je uzdah toliko ispunjen aljenjem i
enjom.
Nou, dok je spavao, Glas mu ree: Donio si Vodu ivo
ta i spasenja.
Zbog onoga to si odabrao, prihvaene su molitve sviju
vjernika.

*
 Osmi tjedan

1. ZAKON
Bogu je sve mogue. Matej 19:26

Zemlja je moja do MLADIU na takama, koji je ostao paraliziran jo u djetinjstvu,

movina, initi dobro postavili su sljedee pitanje: Uz takvu nesreu, kako se sa svije
moja je vjera. tom uspijevate suoiti tako samopouzdano i gorljivo? Bez raz
J. P. Vaswani
miljanja je odgovorio: Oh, vrlo lako! Bolest nije djelovala na
moje srce! A Bogu je sve mogue! Taj je mladi imao dovoljno
vjere u sebe i u unutarnju snagu koja vodi. Mentalno je nadvla
Bog je moniji od dao teku ivotnu situaciju i razvio duhovno samopouzdanje. A uz
svega.
duhovno samopouzdanje, mladi nije ivio u frustracijama, nego
Kuran
je radio na tome da razvija dar i sposobnosti, i to toliko da mu
ivot pone donositi nagrade.
Moemo li se osvrnuti na to kako rezultati na osobnome
ti sam mora uloiti
planu mogu izraavati neku zamisao, stav ili pojam? Moemo li u
trud.
Kuran tim elementima vidjeti izraze svoje svijesti? Kada se koncentrira
mo na duhovne ideale, odraavamo li snanije, unutarnje samo
pouzdanje koje moe utrti put plodonosnome ivotu? Ako se kon
centriramo na vanjski izgled, uvjereni da materijalne stvari mogu
odrediti nae zdravlje, bogatstvo i sreu, moe li nam se tako ras
priti samopouzdanje, a nain ivota postati neizvjesnim?
U knjizi Pozitivne misli za uspjean ivot pastor Jim Lewis
pie: Duhovni je razvoj postupak izvlaenja reda iz kaosa. Boa
nski red ine razmiljanje, osjeaji i djelovanje u skladu s Bojim
planom i svrhom koju je namijenio naem ivotu. Treba raditi na
Dobro je ona inteli
temelju Njegovih zakona kako bismo ostvarili sve ono dobro to
gencija koja shvaa
to treba initi, a to nam je namijenio. Za svaku nevolju u koju upadnemo postoji i
se ne smije initi. plan izlaska. A upravo dobar plan donosi oslobaanje i slobodu.
Bhagavadgita Na koje sve naine moemo razmiljati, osjeati i djelovati kao
to god od dobra za duhovna bia uz priroene kreativne sposobnosti? Kako, kao
desilo ovjeka, dola marljivi pojedinci, moemo upotrijebiti tu mo da bismo bili to
zi od Alaha; to god
elimo biti, kako bismo inili ono to elimo, i ili kamo elimo?
loe snalo ovjeka,
pojavilo se njegovom U svakom trenutku moda i nemamo sve odgovore; meutim,
vlastitom krivnjom. moemo otkriti nov odnos sa ivotom i njegovom kreativnom
Kuran moi.

Tei promiljenim mislima, rijeima na mjestu i dobrim djelima.

Navod iz zoroastrizma

Povezivanje s boanskom energijom moe se usporediti s

pronalaenjem snanog odailjaa na radioprijemniku. Postaja
bez prestanka emitira jasan i precizan signal. Neki ureaji prima
ju taj signal i daju dobar i ist zvuk. Drugi ga moda ne primaju
dobro, pa zvuk nije tako ist. Ako imamo problema s primanjem
kvalitetnog zvuka, to trebamo uiniti? Moemo li poboljati
prijam tonijim podeavanjem svojeg prijemnika prema
odailjau?
Svijet je prepun znaajnih pria o udesnim vezama iz
meu pojedinaca i boanskoga. Mnoge od tih pria imaju veliku
trajnost. Njihova istinitost potie ljude svih ivotnih dobi i djelot
vorno se obraa srcu kao nita drugo. Upravo stoga veliki uite
lji poput Isusa, Buddhe, Alaha, Manua, Krine, Mahatme Gan-
dhija, Vaswanija, Rumija i drugih priaju prie kako bi prosvijet
lili sljedbenike. Prie velikih uitelja nadahnjuju. Njihova mudro
st osvjeuje, a njihova nas istinitost poziva da se povodimo za nji
ma. Mnoge od njih bave se temom koju izraavaju i rijei: Bogu
je sve mogue. Neka vam sljedee tri prie poslue kao nadah
nue, za introspekciju, mudrost, smisao i ljubav.

TRGOVAC SVETAC

Radnik koji eli dob

Bahram je bio imuan trgovac. Svake godinje njegove su karava
ro obaviti posao, pr ne u druge zemlje odnosile robu vrijednu milijune dolara. Jedno
vo mora pripremiti ga dana u pljaki je izgubio nekoliko milijuna. Jedan od prijatelja
alat. doao je izraziti suosjeanje zbog takvog gubitka. A kako je bilo
Konfucije
vrijeme velike gladi, Bahram je posumnjao kako je prijatelj doao
u nadi da e neto pojesti. Bahram je od slugu zatraio da prip
reme jelo. No prijatelj je rekao: Ne treba mi hrana. Doao sam
izraziti suosjeanje zbog tvojeg gubitka.
 Bahram je na to rekao: Lijepo je od tebe to si doao. Ali
ne brinem se zbog toga to se dogodilo. Zahvalan sam Bogu. Jer,
iako su me lopovi opljakali, ja nisam opljakao nikoga! Iako su
ukrali dio mojeg pokvarljivog bogatstva, nisu ni dirnuli Vjeno
bogatstvo, bogatstvo vjere u Alaha, Suosjeajnog boga. A to je
istinsko ivotno bogatstvo!
Velike nevolje iz ovjeka mogu izvui ono najbolje. Ne
bjeite od njih, nego ih doekujte kao prijatelje. Nee vas ubos-
ti. Od uspjeha e vas voditi do jo veih uspjeha.
J. P. Vaswani svojim uenicima u Indiji

UDARITE NA OVOME MJESTU

Egipanin Dhun-Nun zorno je objasnio kako je doao do znanja

skrivenih u faraonskim zapisima.
Na jednome kipu, s ispruenom rukom i kaiprstom, bile
su urezane rijei: Udarite na ovome mjestu i doi ete do bla
ga. Podrijetlo mu je bilo nepoznato, no generacije i generacije
ljudi ekiem su udarale na mjestu na koje je pokazivao. A bu
dui da je bio od najtvreg kamena, tragovi udaraca jedva su se
vidjeli, pa je znaenje natpisa i dalje bilo nepoznato.
Obuzet razmiljanjima o tom kipu, Dhun-Nun je jednog
dana tono u podne uoio da sjena ispruenog prsta, na koju nit
ko godinama nije obraao pozornost, slijedi liniju izmeu kame
nih ploa pod kipom.
Oznaivi mjesto, skupio je potreban alat i udarcima dlije
ta pridignuo jednu kamenu plou. Pokazalo se da je ona pokriva
la ulaz u krovu jedne podzemne pilje pune neobinih umjetnina,
zahvaljujui kojima je utvrdio toan nain na koji su izraivane,
odavno zaboravljenu metodu, te je tako doao i do blaga, kao i
do formalnijih vrijednosti koje su predmeti donijeli kroz povijest.
iz Pria dervia

NIJE BIO NIGDJE DRUGDJE

Kri i krane, jedne do drugih, prouavao sam. Nije bio na

kriu. Otiao sam u hinduski hram, u drevnu pagodu. Ni u jednoj
od njih nije bilo znaka. Uspeo sam se na Heart, i doao do Kan-
dahara. Gledao i traio. Nije ga bilo u visoju, nije ga bilo u do
linama. Odluno sam se uspeo na vrh udesne planine Kaf. Jedi-
 no je ondje ivjela legendarna ptica Anqa. Otiao sam u Meku.
Nije bio ni ondje. O njemu sam se raspitivao kod mudraca. Neg
dje je iza onog planinskog lanca... Tada sam se zagledao u vlas
tito srce. I ugledao ga ondje, na mjestu koje mu pripada. Nije bio
nigdje drugdje.
Jalalu'ddin Rumi

2. ZAKON
Nikome neu dopustiti da mi poniava duu tjerajui me da ga
mrzim.
Booker T. Washington

ovjeka koji ustraja KOGA MRNJA mijenja? Koja stanja mrnja poboljava? Odgovori
va na ostvarenju pra na ta pitanja moda e nas iznenaditi. Mrnja, kao i molitva,
vina cilja nee po
moe promijeniti ovjeka koji sudjeluje u aktivnosti, dok onaj ko
kolebati mahnitost
onih koji su oko nje
ji bi mogao biti meta mrnje moe ostati potpuno nepromijenjen.
ga i koji trae ono Ako netko nogom udari zid koji je pred njim, ozlijedit e se on
to je pogreno, kao sam, a ne zid! Mrnja ne mijenja ovjeka prema kojem je ta ener
ni prijetee dranje
gija usmjerena. U tom kontekstu moe umanjiti veliinu ovjeka
tiranina.
Horacije koji mrzi!
Na primjer, bi li energiju koja zapoinje kao mrnja bilo
mogue usmjeriti u suprotnome smjeru, prema uenju radosti ne
ograniene ljubavi? Je li zbog preusmjeravanja naih stavova pri
mjenom mudrosti na prirodne impulse mrnja prije korisna nego
Glava je najmudrija opasna? U knjizi Vae etiri velike emocije David Seabury pie:
kada je hladna, a sr Kod nastojanja da shvatimo mrnju i pretvorimo je u neto ko
ce najjae kada ot
risno a to nije neizvedivo najvanije naelo koje se odnosi
kucajima odgovara
na plemenite na emocije trebalo bi postati poznato svima: injenica da se
zamisli. mrnja najee izraava zbog straha... Ako ne znamo da uglav
Ralph J. Bunche nom mrzimo zbog straha, moemo se bez prestanka ponaati
nepravedno, a da toga nismo ni svjesni.
Nema sumnje u to da kao pojedinci moemo nadzirati
Koga prate plemeni osobni pogled na ivot, kao i vlastite stavove. Stvoritelj nam je
te misli, nikada nee dao dar donoenja odluka, mo izbora. Mo biranja ovjekova je
biti sam. odlika koja donosi najveu radost i ivotnu energiju. Stoga bi
Philip Sidney
svjesna odluka o poetku istraivanja i uenja na podruju nad-
 kolovanje za cilj zora nad mislima mogla koristiti svakome pojedincu i pomoi
ima formiranje ka nam da izgradimo siguran, duevno zdrav i plodonosniji ivot.
raktera.
Herbert Spencer
Kako vie istraivanja i marljivosti usmjerava nae emocije na po
zitivan i produktivan nain?
Ameriki pedagog afrikog podrijetla Booker T. Washin
gton itekako je bio svjestan moi izbora kada je rekao: Nikome
neu dopustiti da mi poniava duu tjerajui me da ga mrzim. U
ranoj je mladosti bio toliko siromaan da se zaposlio ve s devet
godina. Za situaciju u kojoj se naao lako je mogao okriviti teke
okolnosti u kojima se rodio, te sve to iskoristiti kao izliku za
mrnju. Umjesto toga, uspio je obuzdati i upotrijebiti energiju,
kanalizirati je tako da pobolja svoj i ivote drugih.

esto mi je padalo na pamet kako bi za odreivanje ovjekova

karaktera najbolje bilo potraiti odreen mentalni ili moralni stav
u kojem bi se, kada bi ga zauzeo, osjeao najdublje i najintenziv
nije aktivnim i ivim. U takvim trenucima, unutarnji mu glas govo
ri: 'To sam pravi ja!'.
William James

Booker T. Washington radio je kao podvornik kako bi se

mogao kolovati bio je uvjeren da e time doi do poboljanja
na osobnome planu, ali i da e s vremenom moi poboljati ivot
ovjeanstva. Umjesto da se smatra rtvom tekih okolnosti, pre
uzeo je nadzor nad vlastitim ivotom. Diplomiravi, prihvatio je
mjesto ravnatelja nove kole za crnaku djecu u Tuskageeu, u
Alabami. Izazovi koje je donio veliki novi projekt nedostatak
novca i opreme, neprimjereni objekti itd. nisu obeshrabrili
ovjeka s ciljem i odlunou da ostvari taj cilj.
Umjesto da dragocjenu energiju uludo troi na besciljna
prepiranja ili ljutnju, nadahnue i gorljivost usmjerio je tako da
mnogima ostvari viziju o kolovanju. Booker T. Washington niko
me nije doputao da mu poniava duu jer je zadrao odgovorno
st za unutarnje ja. Znao je da jedino sam moe nadzirati svoje
unutarnje bie.

*
 3. ZAKON
Radi to ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost!
Bhagavadgita

Ako svaku neumolji OMILJENI uitelj jednom je rekao: to god vrijedi obaviti, vrijedi
vu minutu svog ivo obaviti dobro. Te rijei nedvojbeno su stvarne i praktine, a iz
ta moe ispuniti raavaju i kljunu mudrost. Ako odvojimo dovoljno vremena i
sa ezdeset sekundi
uloimo trud za obavljanje odreene zadae, ne bi li bilo logino
izdrljivosti, uvijek
dajui sve od sebe,
vrijeme i energiju koristiti mudro i produktivno? Ne bi li pos
tvoja je zemlja i svo veivanje neega to ne odgovara naoj potpunoj pozornosti i
njezino blago maksimalnim mogunostima bilo isto gubljenje dragocjenih po
i tovie postat tencijala? Biti najbolji u samo jednome podruju esto je korisni
e ovjekom, sine
je nego biti drugi po redu u vie razliitih podruja.
moj!
Rudyard Kipling Kada bismo krenuli u potragu za dominantnim imbeni
kom u sebi, faktorom koji nas moe simbolizirati kao jedinstveno
bie, do ega bismo doli? Koje odlike mogu individualizirati bit
naeg pravog ja, i ojaati nas za ivot? Ako skupina prijatelja
spomene vae ime, kojim bi vas osobinama opisali? Moda biste
uli i ovakve opaske: U svemu to radi od sebe daje 100 pos
to. Povjerite mu neki posao i moete biti sigurni da e ga oba
viti temeljito i potpuno! Do krajnjih je granica predana i oda
na! Ili: Svojim se darom koristi mudro i djelotvorno, te krajnje
gorljivo! Takve rijei govore o ivotu koji se ivi u cijelosti i ko
risno. Nema uzaludnog razbacivanja dragocjene energije.

O, Sine ovjeji! Dopalo mi se to si stvorio, pa sam stvorio tebe.

Stoga me voli da mogu izgovoriti tvoje ime i duu ti ispuniti du
hom ivota.
Baha'u'llah

Kako poloiti snaniji temelj na kojem emo razvijati i gra

diti dar i sposobnosti? I koje darove uope moemo izgraditi?
Stalno traenje naina za razvoj i tenja tome da se poboljamo
svakako je jedan graevinski blok. Razvijanje prirodnog talenta
i sposobnosti ponudit e nam mogunosti za nove pozive i moe
poveati i poboljati na sadanji rad. Kao jo jedan alat pos
luit e nam i situacije u kojima se okruujemo kvalitetnim ljudi
ma. Rije je o marljivim, potenim, poniznim, asnim i karakter
nim ljudima koji nam mogu pomoi u mentalnome razvoju jedna
ko kao i u duhovnome. Sposobnosti poboljavamo povezujui se
 Poniznost je prvi ko s ljudima ija djela i stavove potujemo i kojima se divimo. Od
rak u stjecanju takvih strunjaka mogue je nauiti mnogo.
mudrosti.
Anonimna
Jednako tako moemo donositi vane odluke koje se teme
lje na otvorenom i marljivom istraivanju, umjesto na popularnim
trendovima. Uimo donositi plodonosnije odluke i stjecati poto
vanje ljudi kada nam se pogled ne zadrava na povrinskoj slici.
Otvorenost prema sve veoj slavi i mudrosti svemira moe potak
nuti gorljivost i uzbuenje prema ivotnim mogunostima. Kada
nauimo potivati raznolikost svemira koja se iskazuje oko nas,
kako bi se uope moglo dogoditi da nas ne dirne poniznost?
ivot je nalik na svi Strah od pogreaka u ovjeku moe izazvati oklijevanje.
ranje violine na jav Meutim, dopustimo li samima sebi da nas paraliziraju razmilja
nome mjestu i uspu nja o tome to bi se sve moglo dogoditi, vjerojatno emo si odu
tno uenje
zeti mnoge prilike za napredovanje, osmiljavanje, stvaranje ili is
instrumenta.
Samuel Butler kuavanje novih stvari. Je li dragocjeno vrijeme mogue gubiti
odugovlaenjem? Moe li strah biti izgovor za odustajanje od po
kuaja? Moemo li prihvatiti injenicu da se uz razne pokuaje
pojavljuju i pogreke? No ne bi li najvea pogreka bila ne po
kuati i u cijelosti ne sudjelovati u ivotu? Moemo li prouiti po
uke koje smo izvukli iz pogreaka u prolosti i upotrijebiti ih ta
ko da nadahnjuju mudrost u naim buduim odlukama i postup
cima? Bi li ovjeanstvo ostvarilo sve do ega je dolo bez po
kuaja i pogreaka? Moemo li se sjetiti i situacija u kojima je
netko tko je punu pozornost posveivao istraivanjima i otkriva
nju svojim nastojanjima donio stvarnu i veliku promjenu?
Na koje je sve naine mogue poboljati produktivnost?
Nismo li produktivniji kad djelujemo svrhovito, gorljivo i odra
vamo vlastiti osjeaj zadovoljstva? A kada inimo neto to voli
mo, neto u emu uivamo, ne postaje li nam ivot zahvaljujui
tome produktivniji?
Dokon je ivot uludo utroen ivot. ivot bez cilja i svrhe
takoer je uludo utroen ivot. Kako svrha poveava produktivno
st? Gary Moore, autor nekoliko knjiga u kojima se integriraju du
hovnost i upravljanje bogatstvom kae: Istraujte, planirajte i
analizirajte. Kada nauite pogledati prije nego to skoite, neete
prestati uivati u ivotu, nego ete samo lake izbjegavati nepot
rebne brige. Nema sumnje da spontanost u ivot donosi malo
Gorljivost je u osno
vi svih oblika napret okusa, novih zaina i uzbuenja koja se povezuju s neoekivanim.
ka. Zahvaljujui njoj Ali kod velikih odluka koje mijenjaju ivot, malo planiranja nije
dolazi do uspjeha. samo korisno, nego i presudno. Ne moete znati to vam donosi
Bez nje ostaju samo
ivot, no moete se pripremiti za mnogobrojne situacije oborua
izgovori.
Henry Ford te li se kvalitetnim informacijama.
 Ovladavanje razluivanjem vaan je korak zahvaljujui ko
jem ete postati odgovornijom osobom. Zahvaljujui istraivanju,
kolovanju, opaanju i duhovnom voenju, nauit emo procjenji
vati kljune aspekte svih situacija. Za to je potrebno panoramski
sagledati cjelokupnu situaciju, sve okolnosti, a ne samo dio s ko
jim emo se najlake uhvatiti u kotac. Takvo otvoreno istraiva
nje i marljivost mogu nam pomoi da doemo do najboljih mo
guih odluka, bilo da je rije o poslu, vezi ili duhovnome putu.
Kada se jednom odluimo za smjer, svaka minuta moe postati
vana ako nastojanjima posvetimo punu pozornost i uloimo cje
lokupan trud! Polovina pozornost dovodi do uzaludnog troenja
ivota!

*
4. ZAKON
Gorljivost je zarazna. Anonimna

Gorljivost i oduev GLASOVITI KIPAR i slikar Michelangelo za ivota je, koliko je poz
ljenje vode nas do nato, izradio etrdeset etiri skulpture. Veina ljudi zna za neka
velianstvenih posti
od najpoznatijih dovrenih djela David, Piet i Mojsije, da na
gnua na svim pod
rujima, te do ideala vedemo tek neke. Znate li, meutim, da je dovrio tek etrnaest
zamiljenih u umu. skulptura? A onih trideset koje nije dovrio vrlo su zanimljive. Na
Charles Fillmore primjer, na jednom mramornome djelu vidi se oblikovan lakat ili
zaetak runog zgloba. Preostali dio ovjekova lika i dalje je za
toen u kamenu. Na jednom drugom komadu vidi se noga s bed
rom, koljeno, list, peta i stopalo isklesani u vrstome kamenu, no
sve ostalo zamrznuto je duboko pod kamenom.
Kada u nekom talijanskom muzeju pogleda ta nedovrena
remek-djela, ovjek e moda pomisliti: Kakva je tragedija to ih
nije dovrio! i nastaviti dalje. Ali priekajte trenutak i razmislite
malko bolje! Nismo li i vi, ja i ostali ljudi remek-djela u razvoju
Najtei oblik ban
krota upravo je dua pod rukama vrhunskoga kipara? Na ivotnome putu zapravo smo
koja je ostala bez u nastajanju. A to tono postajemo? Koje su to silne, neizrecive
gorljivosti. i neistraene mogunosti jo zatoene u nama?
Rebecca Clark
Uvijek moemo vie. Kad nas iskuenje mami da se zaus
tavimo uz ivotni put i divimo se pogledu, trebamo se zaustaviti!
Nikada ne smijemo propustiti priliku da vidimo neto lijepo. Ali
Gorljivost daje ener nemojte predugo stajati zagledani u ljepotu! Zahvalite se na tom
giju, a energija znai daru i srei, pa nastavite dalje, prema novim visinama. Svijet ra
ivot i snagu.
Charles Roth
dosti, veselja i gorljivosti, ili zadivljenosti i ushita, iri se na sve
strane. Kada oslobodimo matu i gorljivost, tko zna to sve
moemo postii?

Bez gorljivosti nitko nikada nije postigao neto veliko.

Ralph Waldo Emerson

U knjizi Posegnite za novim ivotom dr. Robert Schuller

napisao je malenu priu u nastojanju da predoi znaenje gorlji
vosti:

Gorljivost je ona zagonetna sila koja prosjenog ovjeka

pretvara u iznimnog pojedinca. Pridie nas iz premorenosti i uli
jeva nam energiju. Izvlai nas iz prosjenosti i dovodi do iznim-
nosti. U naem ivotu pali blistavo svjetlo, sve dok nam lice ne
zasja, a oi se zaiskre. Rije je o duhovnome magnetu koji k na
ma privlai sretne ljude. Rije je o radosnome izvoru koji prti od
ivota i privlai ljude koji nam povjeravaju svoju radost. Iz toga
izvora iskae samopouzdanje koje svijetu vie: Mogu! Mogue
je! Idemo! Gorljivost je dugo traeni izvor mladosti... Pijte iz
tog izvora, pa ete iskusiti udo. Obeshrabrenost e se raspriti
poput jutarnje magle na podnevnome suncu. Odjednom ete se
poeti smijati, zvidati, pjevati, znati da ste Boje dijete. Gorlji
vost kada vam je netko ponudi, prihvatite je, osobito ako je ne
elite.

Kakav ivot! ivjeti znai stvarati. I dok svjesno stvaramo,

kako ivjeti u skladu sa ivotom i gorljivo sudjelovati u boanskoj
kreativnoj moi? Pojedinac koji se prihvaa neke korisne aktivno-
sti kao pozitivne pustolovine moe i u drugima nadahnjivati slian
stav. Na koje naine osoba koja uiva u poslu i trai nove naine
iskazivanja gorljivosti moe pomoi drugima da se povedu za nje
govim primjerom? Prihvatimo li se svojih zadaa s gorljivou,
hoe li i ljudi koji nas okruuju krenuti naim putem? to god
ovjek inio, bilo to neto dobro ili loe, sve moe biti zarazno.
Osmijeh moe biti zarazan, kao i namrgoenost.
Kako onda iskusiti pravu sreu i gorljivost? Moda, iz
meu ostalog, iskrenom otvorenou. Moda i dobronamjer-
nou? Ili, kada bismo jo ojaali dobronamjernost doputajui
 joj da preraste u neogranienu ljubav prema svim ljudima? Mno
gi ele ivjeti dobro, u fizikoj snazi i zdravlju, uz mentalno zani
manje, moralne i etike vrijednosti i duhovni cilj. Temelji li se
dobar ivot dijelom na tono odreenome sustavu vrijednosti u
kojem i radost i gorljivost slue i kao uzrok i kao posljedica?
Rije gorljivost odgovara rijei entuzijazam, koja je po
tekla od grkih i latinskih izraza za ispunjenost duhom.

Da bismo je valjano izrazili, stvar mora potei iznutra, a mora je

pokrenuti njezin vlastiti oblik.
Meister Eckhart

*
5. ZAKON
Ponavljanjem malih pokuaja dovrit emo svaki posao
Og Mandino

Vidimo da su velike MLADA ENA priala je o uspomenama iz djetinjstva. Otac slikar

stvari nainjene od marljivo je radio za stalkom, mijeao boje i oslikavao platna. Ona
malih, a male se
je esto sjedila na podu, u blizini, jednako obuzeta svojim drve
smanjuju sve dok na
nim bojama i bojankom. esto se dogaalo da otac odloi kist i
koncu iza njih ne
ugledamo Boga. uzme je u krilo. Potom bi joj u ruicu stavio kist i pridravao ga.
Robert Browning Polagano i obzirno, beskrajno strpljivo, vodio je njezinu ruku i
kist, uranjajui ga u paletu i mijeajui raznorazne boje. Zatim na
platnu pred njima ostavljao tragove mokrom i sjajnom bojom.
Djevojica je zadivljeno gledala kako zajednikim snagama
slikaju predivne motive. Taj otac pun ljubavi vjerojatno se nadao
da keri predaje vjetine koje e joj u ivotu donijeti veliku radost
i zadovoljstvo. I dan danas ta djevojica, Joni Tada kvadriple-
giarka od nesree na bazenu koju je doivjela kao tinejderica
slika. Meutim, kist sada dri zubima! Vei dio zarade od pro
daje slika usmjerava na pomo drugima. Njezino je suosjeanje
odraz onoga to ju je nauio njeni otac pun ljubavi.
I mala stvar moe se Tko je uope u stanju nabrojati sve malene pokuaje Joni
usporeivati s veli i njezina oca koji su omoguili njezin umjetniki uspjeh?! to vie
kom, i pritom poka radimo na poboljavanju neega dara, cilja, posla, odnosa, ni
zati tragove znanja.
je vano ega to smo uspjeniji u dosezanju cilja. Napreduje
Julije Cezar
mo korak po korak. Ako smo u stanju artikulirati vlastiti osjeaj
 Promatranjem Priro za cilj, jesmo li u odreenoj mjeri napredovali na putu transcen-
de, rukotvorina koje diranja vlastitoga ja i pruili ruku cjelokupnome ovjeanstvu?
Priroda radi u sklopu
Jednom davno popularna je bila pjesma Male stvari puno
svoje Umjetnosti, iz
skromnih poetaka znae. Ta je tema vana i za ivot u dananjem svijetu. Bilo da
nastaju velike stvari. nastojimo iz kaosa i previranja prijei u stanje mira, iz straha u
John Dryden ljubav, od uenja u kreativnost, od nastojanja do ispunjenja cilja,
te usputne sitnice esto nas tjeraju naprijed, iskustvo po iskus
tvo, prema cilju. Kako su neke od sitnica u vaem ivoru utrle
put veim postignuima?

Sposobnost kreativnog razmiljanja upotrijebit u da ostvarim us

pjeh u svim vrijednim nastojanjima koja zaponem. Bog e mi po
moi pokuam li pomoi samome sebi.
Paramahansa Yogananda

Sjeate li se uenja tablice mnoenja u koli? Odakle ste

poeli? Od prvog umnoka jedan puta jedan jednako je jedan
i tako ste nastavili prema veim brojevima. Koliko ste puta po
novili prvi umnoak dok ste ga zapamtili? Zatim ste preli na slje
dei umnoak i tako dalje. Rije je o dobrome primjeru ponav
ljanja malenih pokuaja kojima se dovrava velik pothvat! Zah
valjujui vjebanju i ponavljanju, mogue je ostvarivati sve sloe
nije zadae.
ivot esto nazivamo uionicom duhovnog bogatstva. Bi li
i ta malena ivotna iskustva mogla sluiti kao poligon na kojem
uimo kako trebamo biti budni i paziti na prilike koje nam kuca
ju na vrata? Pred nama se tek rijetko pojavljuju izazovi s kojima
se ne moemo suoiti, prepreke koje ne moemo nadvladati ili
nerjeivi problemi. Nije li najbolje svakoj situaciji pristupiti s po
zitivnim stavom i zatim napredovati korak po korak? Uviate li
vrijednost dosljedne svakodnevne primjene stavova i aktivnosti
koji slue ispunjavanju naih ciljeva?
 Najbolje se ui Naglasci
vjebom.
Aristotel
1. Nemogue je samo ono to nije iskuano.

2. Kako moemo iskoristiti priroenu mo kreativnosti?

2. Mudar ovjek izbjegava negativne emocije i destruktivne ak

tivnosti.

3. Kako nam primjena neograniene ljubavi pomae da postane

mo budnijima?

4. Koga prate plemenite misli nikada nee biti sam (sir Philip
Sidney).

5. Uspjeh je putovanje, a ne odredite, i pola uitka lei upra

vo u tom putu! (Wayne Dyer).

6. Moemo li ostati vrsto privreni vlastitim vrijednostima,

unato uvjerljivosti protivljenja?

7. Kakve su silne i neistraene mogunosti zatoene u svakome

od nas?

8. Prihvatimo li se posla gorljivo, hoe li taj duh prijei i na lju

de koji nas okruuju?
Od svega na svijetu
najbolje je kada otac
9. Kako iskusiti stvarnu radost i gorljivost?
djeci u naslijee os 10. Napredujemo korak po korak.
tavi pozitivan
primjer. 12. Kako nam ivotne sitnice pomau da napredujemo do veih
Anonimna
stvari? I kako bismo opisali te vee stvari?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Pozitivne mentalne odlike esto nazivamo graditeljima naeg

napredovanja na ivotnome putu. Nerijetko ujemo i rijei nae
misli odreuju na svijet. I doista, nae razmiljanje snano i du
boko djeluje na na ivot. Prikazi naprednog mentalnog razvoja
esto naglaavaju injenicu da gotovo i nema ostvarenja punog
potencijala bez uvjebana uma. Stvar nije samo u tome to raz
miljamo, nego i kako razmiljamo: to, naime bitno utjee na
nae ivotne obrasce. U knjizi to sve moemo biti Piero Ferru-
cci navodi nekoliko odlika uma koji dobro funkcionira. Svakome
od nas vjerojatno mogu posluiti za zanimljive usporedbe.
Dobar um:
Moe se po elji koncentrirati i dubinski istraiti svaku zada
nu temu, ak i u situacijama u kojima postoje drugi elementi
koji odvlae pozornost.
Moe organizirati misli i zamisli, sjeanja i slike tako da ti
unutarnji arhivski sustavi uvijek budu dostupni.
Moe postati svjestan koloteina unutar kojih funkcionira i sv
jesno iz njih izii.
Uvia sve aspekte odreene situacije, a ne samo one koje su
mu ugodne.
U stanju je graditi vrstu i prikladnu okolinu.
Lako se iz jednog mentalnog svijeta prebacuje u drugi i u svi
ma se osjea kao kod kue.
U stanju je procijeniti i modificirati vlastiti nain funkcionira
nja.
U stanju je prouiti pojedinosti a da se meu njima ne izgu
bi, te spoznati opa naela a da ne zaboravi pojedinosti.
Nikada nita ne uzima zdravo za gotovo.
Svjestan je vlastitih ogranienja i u stanju je nadii ih.
Vlastito funkcioniranje doivljava kao uitak bez napora.

*
 Deveti tjedan

1. ZAKON
Poraz nije gorak ako ga ne proguta Ted Engstrom

Uspjeh ima mnogo KOJE KORAKE poduzimamo kad se naemo u naoko nemoguoj si
otaca, dok je neus tuaciji? Mnogi ljudi u nekoj ivotnoj fazi ili situaciji upoznaju neu
pjeh siroe.
spjeh ili poraz. Kako nadii takva iskustva? Kako doi do valjanog
Engleska
poslovica odgovora na pitanje: to u sada? Pomau li nam izazovi da ot
vorimo um i nauimo biti snalaljiviji?
U redu. U onome to se smatra neuspjehom ovjek moe
prepoznati osjeaj krivnje. Sto je zakazalo? On sam? Ako je tako,
zato? Jer mu se uinilo da nije uinio to je trebao uiniti ili
mogao uiniti? A zato nije? Na takva pitanja moda nemamo
spreman odgovor, pa emo rei: Ne znam. Ili emo navesti niz
Ne uspije li prvi
raznoraznih uzroka. ovjek e moda rei da nije uspio jer nije bio
put, pokuavaj jo,
jo i jo. dovoljno pametan ili nije dobro odluivao ili nije bio djelotvoran.
Engleska izreka Da je postupio tako i tako, vjerojatno bi uspio itd. itd. Popravljaju
li situaciju takva okrivljavanja ili krivnja usmjerena prema nama sa
mima ili prema drugima, odnosno uvanje takvih osjeaja koji su se
pojavili nakon nekih pogreaka iz prolosti? Dakako da ne! Takve
reakcije ne pomau i nisu progresivne. Samima sebi moemo op
rostiti na stvarima zbog kojih moda alimo, prihvatiti nauenu lek
ciju i krenuti dalje.
Svatko od nas moe pronai prostor za poboljanja, bez ob
zira na okolnosti, mjesto u ivotu i situaciju u kojoj se nalazi.
Meutim, vano je da samima sebi, discipliniranou misli, os
jeaja i djelovanja, dokaemo da smo svi u stanju ostvariti takav
napredak kakav zamislimo i za kakav se vrsto odluimo. Strah,
oklijevanje i osjeaji nedoraslosti mogu paralizirati nae mentalno
djelovanje i poticati pomisli o porazu ili neuspjehu.
 ivot je ili smiona Thomas Edison znao je osam stotina naina na koje nije
pustolovina ili nije mogue izraditi elektrinu arulju! Jedan od neuspjeha Madam
nita.
Curie bio je radij. Kristofor Kolumbo mislio je da je otkrio Indiju.
Helen Keller
Rodgers i Hammerstein doivjeli su prvim zajednikim mjuziklom
takav debakl da jo godinama nisu ni pokuavali suraivati! Ali je
li neuspjeh zaustavio napredovanje tih odvanih dua? Cjelokup
na povijest misli prepuna je ljudi koji su dolazili na pogrean ili
drukiji cilj!
Neuspjeh je izvor Koliko smo puta dosegnuli samo dno, a one ljubazne misli i
uspjeha. rijei koje su nam uputili prijatelji posluile su nam kao poticaj da
Japanska izreka ponemo iznova? Koliko smo puta ustrajali u nastojanjima jer je
netko vjerovao u nas? Je li stvarna hrabrost potrebna za nadvlada
vanje nepovoljnih okolnosti zapravo duhovna ideja koja izvire iz
Bojeg uma? Hrabrost da nastavimo, koju prieljkujemo svim sr
cem, u koju vjerujemo, i koju traimo sve dok ne postane pro
buenim dijelom nae prirode, moe nam pomoi da rijeimo i
teke situacije. Razvijamo sposobnost da nastavimo s naporima.
Neki od najveih izazova nerijetko donose i najvee prilike!
to je poraz? Tek ob
lik kolovanja; tek Moemo li razmotriti mogunost da se prilike ne pojavljuju tek ta
prvi korak prema ko, sluajno? Je li mogue da su one posljedica praktinih vizija?
neemu boljem. Kada se nekome u ivotu dogodi neto divno, objanjenje esto
Wendell Phillips glasi da se ovjek u pravo vrijeme naao na pravome mjestu kada
je naila prilika. Je li mogue da je taj ovjek uspio iz unutarnje pe
rspektive uoiti priliku, prepoznati je kada se pojavila, te s tim u
vezi neto i poduzeo?
Moemo li priznati da su situacije koje smo smatrali neus
pjesima zapravo bili kolovanje za vii oblik razvoja? Ako sami
ma sebi dopustimo da progutamo poraz, nije li naa sposobnost
djelotvornog funkcioniranja tada ozbiljno sputana? Gotovo svi veli
ki voe, sportai, istraivai, znanstvenici, mislioci, izumitelji i pos
lovni ljudi grijeili su i na ovaj ili onaj nain doivljavali neuspjehe.
I ti ljudi nisu za to krivili ni sebe ni druge. Umjesto toga, u pog
rekama su prepoznali utjecajne lekcije u vezi s nainom na koji se
mogu popraviti i poboljati nain rada. Spoznali su da je neuspjeh
tek prolazna pojava i da nuno ne znai poraz. Odbili su progutati
gorinu neuspjeha i bili voljni ustrajati na slatkoi uspjeha.
Samopouzdanje dovodi do sree i uspjeha. ovjek uz njega
moe postii praktiki sve to si postavi kao cilj. A jedna od mo
gunosti razvijanja veeg samopouzdanja mogla bi biti i u odgovo
ru na pitanje: U to u uloiti povjerenje? U vanjske perspektive
ili u boansko koje je u meni?

*
 2. ZAKON
Neistraeni ivot nije dostojan ivljenja Sokrat

kolovanje ne znai PREMA JEDNOJ prii, Sokrat je otputovao daleko izvan atenskih
puniti kantu nego granica, posjetio daleke zemlje. Sa svih strana dolazili su mu is
zapaliti plamen. kreni ljudi koji su od tog Bojeg ovjeka koji se klonio slave i moi
William Butler
traili darshanu. Jednog je dana izdaleka u Sokratovu kuu dopu
Yeats
tovao neki mukarac. Vrata mu je otvorio sam Sokrat. Dobro
doao, prijatelju!, rekao je posjetitelju.
Prepjeaio sam nebrojene planine i doline samo da bih
doao do Sokratove darshane rekao je neznanac. Moe li mi
rei gdje u ga pronai?
Obratio si se pogrenom ovjeku, odgovori mu Sokrat.
Vjeruj mi, brate, ja ve godinama traim Sokrata i jo ga nisam
uspio pronai.
to? Trai ga ve godinama i jo ga nisi pronaao? Ne i
vi ovdje? upita ga ovjek.
Sadanjost je divna Ovdje sam se rodio, odvrati Sokrat. I ovdje ivim cijeli
uz budunost. ivot. I premda i danju i nou traim Sokrata, on mi i dalje neka
Gottfried Leibnitz ko izmie.
Za mene dakle nema nade, ree oajan ovjek. Moram
se vratiti u domovinu.
Sokrat ga pogleda u oi i ree: Svakako je najtee upoz
Tao je blizu, a ljudi
ga trae u daljinama. nati sebe, spoznati vlastito pravo Ja.
Mencius

Ne poznajem poticajniju injenicu od neupitne ovjekove sposob

nosti da svoj ivot uzdigne svjesnim naporom.
Henry David Thoreau

Prouavanje ovjekova ponaanja zapravo vue korijene jo

iz drevnoga doba. Rijei ovjee, upoznaj samog sebe pripisuju
se grkome filozofu Sokratu koji je ivio u petome stoljeu prije
Krista. Sokrat je bio utjecajan uitelj koji je svoje Atenjane poti
cao na plemenit ivot, na kritiko i logiko razmiljanje, te na nje
govanje znatieljnog uma koji propituje sve oko sebe. Jednako kao
Platon i Aristotel, i on je bio uvjeren da zlo izrasta iz neznanja i
neistraivanja razloga zbog kojih se ljudi ponaaju kako se po
naaju. On je navodno rekao i: Neistraeni ivot nije dostojan i
vljenja. to mislite, to je time elio rei? Ili, to je jo vanije,
to te rijei znae nama kao pojedincima?
 Svijet je naa kola Veina ljudi iskreno eli ivjeti plemenito i moralno. Stoga
duhovnog otkrivanja. se ini loginim da radi ostvarivanja takvih ciljeva nastojimo doz
Paul Brunton
nati i shvatiti vie o tome tko smo i to smo. Tko smo i to smo
kao pojedinci? Tko smo i to smo kao fizika/duhovna bia? Tko
smo i to smo kao pripadnici ljudske zajednice? Dok pomno ne
razmotrimo ta pitanja, koliko emo dobro poznavati same sebe?
Imelda Shanklin, autorica knjige to si ti? pie: Pogreka u umu
zbog koje pretpostavljate tko umjesto da spoznajete to izvor
je svih nesporazuma u ivotu koji vas zbunjuju.

Kako je dobar ovjekov ivot, puko postojanje!

Kako je samo prikladno zauvijek u radosti koristiti svo srce, duu i
osjetila!
Robert Browning

Pozabavimo se jo malo tim rijeima. Tko, ili osobni i vi

zualni dio svakoga od nas, opisuje se kao nae tijelo, nae po
naanje ili situacija u kojoj se nalazimo. to, ili taj neosobni i ne
vidljivi dio svakoga od nas, moe se opisati kao na um i duhov
na bit naega bia. Iskrena autoanaliza na objema razinama moe
nam neizrecivo pomoi. Kada spoznamo razloge zbog kojih ini
mo odreene stvari, lake izgraujemo karakter. A kada naim
biem struji vii stupanj spoznaje, u ivotu nam se dogaaju od
reene objektivne promjene. Spoznaje rafiniraju i senzibiliziraju
kod osobnog ponaanja. Spoznajemo to je za nas stvarno. I spo
znajemo to nam je vano! Uimo kako biti vjerni vlastitoj duhov
noj prirodi i kako ivjeti dostojanstveno i ponizno.
to se sve moe dogoditi kada odvojimo malo vremena da
analiziramo vlastiti ivot? Jesmo li zadovoljni trenutanom situa
Nagradu za svo dje
lovanje pronai cijom i okolnostima? Ako nismo, koji je tome razlog? to misli
emo u mo o tome gdje smo bili dosada i fiziki, i mentalno i emoci
prosvjetljenju. onalno i duhovno? Kako bismo formulirali sljedei korak na svo
Bhagavadgita
me putovanju? Djelujemo li korisno ovisno o okolnostima ili sa
mo reagiramo na ljude i situacije?
Je li promiljenost primjer profinjenosti nae due? Pro
miljenost se neki put opisuje kao jedna od ivotnih nijansa,
neto to se dodaje naem radu kojim naa dua postaje ljepa i
plemenitija. Jedan od osam dijelova budistikoga puta do stvar
nosti odreuje se kao ispravna promiljenost. Je li mogue da je
taj izraz bogatiji znaenjem od izraza Ispravno razmiljanje?
Moe li uope postojati prosvijetljeni ivot bez prouavanja raz
loga za ivot?
 Kako nam prouavanje ivota pomae da se usredotoimo
i koncentriramo na veu svijest o jedinstvu sa Stvoriteljem? Na
koje sve naine moemo istraiti vlastito razmiljanje i ponaanje
i osloboditi se stavova i navika nedostojnih voljenog Bojeg dje
teta? Kako izraziti vie suosjeanja prema drugima kroz vee ra
zumijevanje sebe?
Mnogi savjeti i uenja koja iznose Platon, Pitagora, Sok
rat, Aristotel i drugi veliki filozofi vrijede jo i danas. Budistiki
redovnici u Kini, Tajlandu i Burmi, brahmanski sveenici u Indi
ji, te drugi uitelji ovoga svijeta i dalje ive prema tim drevnim
zasadama. Njihov je cilj unutar ovjeanstva ostvariti duhovne
vrijednosti. Danas, dok u jednom drugom vremenu ivimo uz no
va drutvena iskustva, kako bismo ta univerzalna naela mogli
prilagoditi suvremenome ivotu? Moe li nam marljiva introspek
cija, uz naglasak na razvoju i napretku, pomoi da ostvarimo bo
gatiji i korisniji ivot?

*
3. ZAKON
Rije potena ovjeka vrijedi koliko i njegova obveznica.
Amerika poslovica

Rijei kazane u pra NEKA MLADA ena dola je Anjaliju. Lice joj je bilo zajapureno, a
vo vrijeme zlatne su cijelo joj je tijelo drhtalo.
jabuke u srebrnim
posudama.
Prijateljici sam izgovorila rijei koje su bile i grube i ne
Mudre izreke
25:11 istinite, rekla je. A glas mi je bio uasan poput grmljavine. Re
cite mi kako ispraviti nepravdu koju sam poinila.
Anjali je uzeo list crvenog papira. Rastrgao ga je na ez
deset etiri papiria i dao ih djevojci, govorei: Papirie razba
caj po ulici.
Djevojka ga je posluala. im je razbacala papirie, zapu
Izostavi nepotrebne
rijei. hao je snaan vjetar i papirii su se razletjeti na sve mogue stra
William ne i ubrzo se izgubili iz vida.
Strunk, Jr. Kada se djevojka vratila, Anjali joj ree: Dijete moje! A
sada mi donesi sve papirie.
Djevojka je izila na ulicu u potrazi za papiriima. No to
god inila i koliko god se trudila, nije pronala nijedan papiri.
 Mo rijei besko Nakon uzaludne potrage, vratila se Anjaliju. Ne mogu nai ni je
nana je. Prikladna dan jedini komadi, ree.
odabrana rije esto
A Anjali je poui: Tako je i s tvojim rijeima. im prijeu
je dovoljna da zaus
tavi vojsku u bijegu, preko tvojih usana, ve se raspruju i zauvijek gube. to god
da poraz pretvori u inio, ovjek ih vie ne moe vratiti.
pobjedu, te spasi Stoga pazi na rijei. Prije nego to neto kae, dobro pri
carstvo.
pazi da to to se sprema izgovoriti bude bolje od tiine; u pro
Emile DeCirardin
tivnom, uti. Bude li se pridravala tog jednostavnog pravila,
nee se morati kajati.

Koritenje sposobnosti razmiljanja i mudrog govorenja

klju je za ovladavanje mnogim stvarima. Zahvaljujui moi
konstruktivnog razmiljanja, ovjeanstvo stvara nova i sve bolja
pomagala, alate, strojeve, lijekove, kao i naprednije naine obav
ljanja poslova na nebrojenim podrujima. Zahvaljujui sposobno
sti razmiljanja i govorenja, uspijevamo suraivati, graditi velike
gradove, uzgajati, pohranjivati i distribuirati hranu, te proizvodi
ti korisne stvari. Moemo udruivati sposobnosti radi unap
rjeivanja mnogih projekata. U stanju smo biljeiti misli, kako bi
se ouvale zamisli i kako bi od njih imali koristi i oni koji e na
svijet doi poslije nas. Zahvaljujui moi rijei, u stanju smo pre
nositi zamisli drugima, a esto i uspostavljati suradnju meu
mnogim umovima.
Meutim, u razmiljanju i govorenju pronalazimo i dublje
znaenje i mo. Nae su misli i rijei kreativne. Obuhvaaju ne
vidljivu univerzalnu materiju koja postoji svugdje i tkaju nevidlji
vu odjeu ili atmosferu koju obavijaju oko naih rijei. Nae su ri
jei sredstvo s pomou kojeg se ostvaruju nae zamisli i odraa
vaju narav naih misli. Rijei koje izgovaramo imaju vrhunsko
znaenje, jer djeluju na svjestan um i na podsvijest. Odreuju li
esto ti dojmovi i utjecaji i kvalitetu naeg razmiljanja i djelova
nja?

Kada u ovjekovoj svijesti obitavaju duhovne rijei, rije ili misao

oblikovana u intelektualnome umu mora ustuknuti pred viim
naelima Postojanja.
Charles Fillmore

Kako s pomou rijei oblikujemo vlastiti svijet? Na nebro

jene naine! I koliko je vano odravati rije? Neizmjerno vano!
Ima li zamjene za odravanje rijei? to se dogaa kad nam net-
 Kada rijei dopusti ko obea da e nazvati, pa ne nazove? Kako se osjeamo? Hoe
mo da nam se otme, li to pomalo uzdrmati nau vjeru u tu osobu? to se dogaa
vie je ne moemo
naem ugledu, pouzdanosti i odgovornosti, kada ne odrimo ri
opozvati.
Horacije je? Kako nekoga moemo unesreiti ili nakoditi sebi kada ne
odrimo rije? Ako ne odrimo obeanje, umanjujemo li vlastiti
karakter?

Vae su rijei sjeme, vaa je dua seljak, svijet je vae polje: neka
se seljak pobrine za sjetvu, kako bi tlo urodilo obiljem.
Nasir-I-Khusraw

S druge strane, ako dosljedno inimo to smo i rekli i

obeali, poboljava li se na karakter? Kako se moemo obuiti
za to da mislimo i izgovaramo samo rijei koje potpomau na
razvoj? Kako se pozitivne rijei pune ljubavi upuene nekoj dru
goj osobi mogu opisati kao dar? Kako bi to mogao biti i dar na
ma samima? Zato je vano nikada ne potcjenjivati mo izgovo
rene rijei?

4. ZAKON
Davanje desetine esto donosi napredak i ast.
Anonimna

Svjesna suradnja s GOTOVO SVE civilizacije poznavale su ovakav ili onakav oblik fila
Bogom dovodi do ntropije. Mnoge drevne civilizacije ubirale su desetinu, ili porez,
davanja priloga.
namijenjen siromasima. Egipani i stari Grci davali su novac za
- Stella Terrill Mann
ureenje knjinica i sveuilita. Poticanjem pripadnika na davanje
priloga, srednjovjekovne su crkve podupirale bolnice i sirotita.
Prema Mojsijevu zakonu, desetinu svih prirasta u jatima, stadi
ma, zemljitu i ukupnim proizvodima trebalo je davati u Boju
riznicu. Meutim, jo davno prije Mojsijeva vremena, Melhize-
dek, kralj Salema, blagoslovio je Abrahama, a Abraham je njemu
dao desetinu svega to je posjedovao.
Na to tono mislimo kada spominjemo davanje deseti
ne? Desetinu na engleskome oznauje rije tithe, a ona pot-
 Davanje je osnovno jee od anglosaksonske rijei teotha, koja oznauje deseti dio.
pravilo obilja, kao Rije je, dakle, o davanju desetine, ili vie, od osobne zarade. Ta
ope dobrobiti.
kav oblik velikodunog davanja tumai se na raznorazne naine.
Russell W. Lake
Neki pritom misle na biblijsko naelo to vie daje, vie e do
bivati. U Drugoj poslanici Korinanima (9:6-7), izmeu ostalih
dijelova Svetog pisma, takoer nailazimo na potvrdu: Tko krto
sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti... jer Bog
ljubi vesela darivatelja.
Promotrimo li malo bolje davanje desetine, uvidjet emo
da je rije o svjesnoj, dosljednoj metodi davanja i sluenja zbog
svih ivotnih darova. Redovito davanje u umu stvara sve izraeni
ju svijest o dotoku, obilju i novom davanju. Kada ponemo dava
ti u ivotu i samome ivotu, u sebi emo osjetiti boansku na
zonost: u ljubavi, potpori, suosjeanju i novim blagoslovima. Ri
je je o jedinome ulaganju koje je prikladno za sve!
Kada nudimo, to je Kada prihvatimo naviku davanja, postajemo svjesnim sudi
brahmanski; onicima protoka ivota. Postajemo dijelom ivotnog pokreta i
to to nudimo ta Stvoriteljeva kretanja. Davanje je u Bojoj prirodi, a mi se us
koer je brahmanski. klaujemo s tom silom, ona prolazi kroz nas i pojaava nau
Bhagavadgita
spremnost da sudjelujemo u svemirskome davanju. Kakvi su unu
tarnji odgovori kada se upitamo: Na koji nain sudjelujemo u
protoku ivota? Kako sam ja izvor davanja u svijetu?
Kako i zato uspjeh prije dolazi onima koji su voljni daro
vati dio svojega bogatstva? Je li davanje metoda zahvaljujui ko
joj se ovjek razvija i prerasta u istinski uspjeh? Kako to objas
niti? Pozitivno se hrani pozitivnim. Davanje pokree ciklus koji se
kontinuirano na smislen i koristan nain hrani vlastitim izvorima.
Davanje vodi do novog davanja i prerasta u nain ivota. A priro
dan sljedei korak sastoji se u tome to raste i na osjeaj zah
valnosti i duhovnog postignua!
Daj sve to moe; U Sedam navika uspjenih ljudi Stephen Covey opisuje se
nebesa odbacuju dam dominantnih navika mnogih ljudi. Jednu od njih naziva ivo
proraunatost. tom iznutra prema van. Ako ivimo na taj nain, pripravnost na
Willam
davanje moe izazvati pozitivne dogaaje. Na primjer: Prava je
Wordsworth
radost biti ljubazan prema ljudima, jer zbog toga osjeam veliko
zadovoljstvo! Ako ivimo izvana prema unutra, ekamo da se
vani neto dogodi, pa da tek zatim poduzmemo neki korak. Na
primjer: Kada bi ti bio ljubazniji prema meni, ja bih bila ljubaz
nija prema tebi!. Svatko od nas ima svoju paradigmu, nain gle
danja na svijet. Rije je o osobnome prikazu naina na koji fun
kcionira svijet. Kako funkcionira va odio? to bi se dogodilo ka
da bismo poeli drukije gledati na stvari?
 Malahija (3:10) kae: Donesite itavu desetinu u rizni
cu. to znai itava desetina? Osim novane desetine, bi li to
moglo obuhvaati i davanje dijela naeg cjelokupnog bia? Je li
tono da istinski dajemo tek kada dajemo od sebe? Bi li se te
biblijske rijei mogle odnositi na predanost radu unutar boan
skih zakona u svim vidovima ivota? Na primjer: disciplini pozi
tivnog razmiljanja, elji za prihvaanjem protoka duha u svakoj
misli i rijei radi usreivanja i ljubavi prema ljudima, radi pohva
la i potovanja prema svima koji dotiu na ivot.

Pria o onima koji svoju imovinu troe na Alahov nain nalik je na

priu o zrnu na kojem je izraslo sedam klasova s po stotinu zrna;
a Alah daje obilno. I zna.
Kuran

Je li davanje moda ispit zrelosti? Bi li nezrela osoba shva

tila blagoslov do kojeg se dolazi praksom? Ima li osoba koja je
predana davanju desetine ubrzo vie za davati nego to je ikada
oekivala? Kako davanje desetine raiava sve eventualne pre
preke slobodnome protoku boanske energije i jo vee sree?
Kako davanje desetine pomae izgradnji individualnog odnosa sa
Stvoriteljem? Kako je istinsko davanje desetine zapravo molitva
zahvalnosti? Kako davanje desetine slui kao aktivan nain li
jeenja?

5. ZAKON
Mudrost nadilazi bogatstvo. Anonimna

Do znanja se ne do
S OBZIROM na sve vei broj ljudi koji se upisuju u razne obrazov
lazi sluajno; nuno
ga je traiti svim sr ne ustanove, ini se da se zanimanje za kolovanje iri. Jedno od
cem i marljivo uiti. podruja kojem se posveuje sve vea panja jesu vrijednosti i
Abigail Adams moralno obrazovanje, koji se neki put smatraju i svjesnim po
kuajem pomaganja ljudima da steknu znanje, vjetine, stavove i
vrijednosti koje doprinose oblikovanju drutveno konstruktivnijeg
i korisnijeg ivota koji usto donosi i vie osobnog zadovoljstva.
 Spreman sam prima U knjizi 100 naina za unaprjeenje vrijednosti i moralno
ti sve svakim dakom sti u kolama i okruenju u kojem se kreu mladi Howard
koji udahnem.
Kirschenbaum opisuje vrijednosti i moralno obrazovanje kao je
Nepoznat autor
dinstveno nastojanje koje ima dva cilja. Prvi je pomoi ljudima
u ovom sluaju mladima da ive uz vie osobnog zadovoljstva,
ivotom ispunjenim smislom, znaenjem, usmjerenou i ra
dou. Drugi je cilj ljudima pomoi da ive konstruktivnije i to
doprinosima dobrobiti zajednice. Ljubav i suosjeanje prema
svim ljudskim biima igraju veliku ulogu.

Najvanija je funkcija kolovanja razvijanje pojedineva karaktera

i znaenje njegova ivota njemu samome i drugima.
Grayson Kirk

Dio tema koje se obrauju u tom obliku kolovanja silno

su korisne i ine graevinske blokove koji vode prema korisnom
i sretnom ivotu. Na primjer: poznavanje sebe, samopotovanje,
sposobnost postavljanja ciljeva, vjetine razmiljanja, vjetine do
noenja odluka, komunikacijske sposobnosti, drutvene sposob
nosti, transcendentalne spoznaje, akademsko i ivotno znanje, te
kolovanje karaktera tek su neka od podruja vanog razvoja.
Disciplina i samonadzor mogu biti dio iskustva uenja, ali ivot
koji ima smisla, koji je proet gorljivou i kreativnou svakako
je dostojan svakog truda.
Naas se zamislite. Postoje li tono odreeni talenti, spo
sobnosti ili aspekti vaeg bia u kojima biste eljeli proiriti zna
nje? Sluite li se vlastitim talentima i sposobnostima u najveoj
moguoj mjeri? to mislite o ljudima koji naoko postiu mnogo,
a bez velikog truda? Je li mogue da su oni daleko od oiju jav
nosti uloili mnogo ustrajnosti i samonadzora kako bi doli do
sadanjeg statusa? Povijest nam govori da su primjeri trenu
tanog uspjeha iznimno rijetki! A u utrci uvijek pobjeuju ustra
jnost i samonadzor!
Ljudi imaju snove i elje. to je jo pozitivno u vezi sa
snovima i prilikama? Kada se posvetimo nekoj od svojih sposob
nosti, bilo kojoj, moemo dosegnuti plodonosno postojanje.
Moemo li dosegnuti i zadovoljstvo u aktivnome postupku uenja
dok nastojimo ostvariti snove? Kada otkrijemo kako ispuniti
osobne snove, hoemo li prirodno biti nadahnuti da posegnemo
za viim, veim, globalnim i univerzalnim snovima? Kako?
Uenjem! esto se kae ivot slui uenju. A uenje moe biti
itekako ispunjeno radou i uitkom. Posotji li uope faza kada
moemo rei da smo zavrili, kada moemo rei da je formalno
kolovanje gotovo? Promocija na fakultetu nuno nije i jamac
dovrenosti i potpunosti. Nije li to tek novi poetak? to vie
uimo, to moemo vie postii. Sto vie postiemo, to moemo
vie uiti!

Samo e znatieljni nauiti, a samo odluni nadvladati prepreke

uenju. Kvocijent potrage oduvijek me uzbuuje vie od kvocijen
ta inteligencije.
Eugene S. Wilson

Kad ga je uenik upitao: Zato sve to moramo uiti?,

uitelj je umjesto odgovora ispriao priu o maginim kamen
iima. to iz nje moemo nauiti?

Jedne se noi skupina nomada spremala za noenje kad ih

je iznenada okruilo veliko svjetlo. Odmah su znali da ih je pos
jetilo nebesko bie. Napeto su iekivali nebesku poruku neiz
mjerne vanosti za koju su znali da je namijenjena samo njima.
Glas je napokon progovorio: Skupite koliko god moete
kamenia i spremite ih u bisage. Putujte jo cijeli dan, a sutra
naveer bit ete sretni, ali i tuni.
Nakon to se bie udaljilo, nomadi su jedan drugome pov
jeravali razoaranje i ljutnju. Oekivali su da e im se otkriti ne
ka velika i univerzalna istina, zahvaljujui kojoj e svijetu donije
ti bogatstvo, zdravlje i smisao. No umjesto toga zapao ih je ma
nualni posao u kojem nisu vidjeli ni traka smisla. Meutim, zbog
sjeanja na ono blistavo svjetlo, svatko od njih uzeo je po neko
liko kamenia i uz negodovanje ih spremio.
Nakon cjelodnevnog putovanja, naveer, kada su se spre
mali za noenje, posegnuli su u bisage i otkrili da se svaki skup
ljeni kameni pretvorio u dijamant. Bili su sretni to imaju dija
mante. Ali bili su i tuni to nisu skupili vie kamenia.

Naglasci

1. Svatko od nas moe pronai prostora za poboljanja, bez ob

zira na situaciju i okolnosti.
2. to znae rijei: Neistraen ivot nije dostojan ivljenja?
3. to se dogaa kada odvojimo vremena za propitivanje vlasti
tog ivota?
4. Neki od najveih izazova esto donose najvee prilike!
5. Jesu li situacije koje neki put izgledaju kao neuspjesi zap
ravo priprema za nov razvoj?
6. Kako doslovce oblikujemo svoj svijet rijeima koje izgovara
mo?
7. to se dogaa s naim ugledom, pouzdanou i odgovor
nou kada ne odrimo rije?
8. Zagledajte se duboko u sebe i zakljuite to vama znai da
vanje desetine.
9. Zato se i kako uspjeh ee pojavljuje kod onih koji rado da
ju dio svojeg bogatstva?
10. Zato je uenje toliko vano?
1 1. Kojem biste se podruju uenja voljeli posvetiti?
12. Utrke se dobivaju zahvaljujui ustrajnosti i samonadzoru!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Baha'u'llah o kolovanju

Onaj koji je Vjena Istina, od Prvog Dana Slave usmjeruje pog

led prema narodu Bahe, i obraa im se ovim rijeima: Posvetite
se promicanju dobrobiti i mita ovjeje djece. Um i volju posve
tite kolovanju ljudi i roaka zemlje, da se sukobi koji ih dijele,
snagom Najveeg Imena, izbriu s lica i da svi ljudi ponu
podravati jedan Poredak i postanu stanovnicima jednoga Grada.
Osvijetlite i prosvijetlite svoja srca: ne dopustite da ih oskvrnju-
je trnje mrnje i zlobe. ivite u jednome svijetu i stvoreni ste zah
valjujui djelovanju jedne Sile. Blagoslovljen je koji se drui sa
svim ljudima u duhu krajnje dobrote i ljubavi.
Na ovjeka gledajte kao na rudnik bogat dragim kamenjem
neprocjenjive vrijednosti. kolovanje ve samo po sebi moe
omoguiti otkrivanje tog blaga i ovjeanstvu od toga donijeti ko
risti.
 Deseti tjedan

1. ZAKON
Ako je Bog beskonaan, nita ne moe biti zasebno.

Zamislite se jo malo SUVREMENA je znanost unijela pravu revoluciju u nae poimanje

i spoznajte da unu svijeta. To ne treba posebno objanjavati. No kako su sve te no
tarnjim i vanjskim vosti utjecale na nae poznavanje Boga? Kako vidimo ovjekovu
okom moete opaziti
ulogu u opem rasporedu? Znamo vrlo malo vjerojatno i ma
profinjene nijanse
Boanske mudrosti, nje od jedan posto svega to je mogue otkriti o Bogu i te
te otkriti bisere ne meljnim duhovnim naelima. Posljednjih godina znanstvena is
beskoga znanja. traivanja otkrivaju da je svemir fantastian i po veliini i po
Baha'u'llah sloenosti, pa neki sada navode mogunost da bi mu izvor mogao
biti neusporedivo vei Bog od Boga kojeg smo dosada zamilja
li. Ipak, mnogi ljudi, ak i kolovani teolozi, imaju razliite, og
raniene poglede na opise Stvoritelja i njegovu ulogu u stvaranju
Budite slobodni, svi ovog nevjerojatnog svijeta.
vi dostojni duhovi,
te se irite i doseite Teologija poniznosti potie otvoreno razmiljanje i zak
veliinu i visinu. ljuke koji sadre rije moda. Vano je iznova promisliti o ono
George Chapman me to je poznato i revidirati pretpostavke na kojima se temelji
nae dananje znanje. To je jedan od naina na koje moe doi
do napretka i poveanja znanja. Mogue je da nam zahvaljujui
daru slobodne volje Bog doputa da sudjelujemo u tom trajnom
kreativnom procesu. Moda se od nas trai da nadiemo predra
jedan Bog, jedan za
kon, jedan element, sude i strahove, osobne nade i tenje, i ugledamo velianstveni
i jedan daleki boa plan i beskrajnu veliinu Stvoritelja. Moda bismo od sebe bez
nski dogaaj, prema obzira prouavamo li prirodni svijet ili duhovni svijet trebali
kojem se kree sve zatraiti da u vlastitome ivotu prouimo i doivimo krajnji oblik
to je stvoreno.
odnosa izmeu fizike i duhovne stvarosti.
lord Alfred
Tennyson U knjizi Odrastanje na Mlijenoj stazi Timothy Ferris go
vori o naem neznanju u vezi s veliinom svemira. Ipak, to vie
 Ime te beskrajne i znamo o svemiru, to vie uviamo koliko malo znamo. Kada se
neiscrpne dubine i dralo da je kozmos tek uredan vrt u kojem je nebo strop, a zem
tla po kojem hodaju
lja pod, dok mu se povijest poklapa s povijeu ovjekova roda,
sva bia glasi Bog.
Paul Tillich jo smo mogli zamiljati da emo jednog dana spoznati i veliki
plan i sve pojedinosti. Tom se iluzijom vie ne moemo zabavlja
ti.

Nema boljeg naina na koji emo slaviti Gospodina i Stvoritelja

svemira nego kada s krajnjim divljenjem u svim stvarima, koliko
god izgledale maleno golome oku, ali su primile dar ivota i sve
vee snage, uviamo simbol njegove neograniene snage i savr
enstva.
Antoine van Leeuweenhoek

Jedna od glavnih perspektiva koje se s vremena na vrijeme

razmatraju glasi: Ako je Bog beskonaan, nita ne moe biti za
sebno. ini se vie nego oitim da je stvarnost neusporedivo dub
lja i zagonetnija nego to se dralo. Moemo li spoznati nove vi
dove Stvoritelja prouavanjem dubljih aspekata prirode i iz
noenjem novih pojmova koje treba potvrditi ili opovrgnuti? Ne
ke od tema za takvo znanstveno prouavanje:

Daljni dokazi o smislu i svrsi.

Objanjenja za shvatljivost (barem djelominu) prirode.
Istraivanje znaenja sljedeih znanstvenih opaanja i pretpo
stavki:
1. Da je proces stvaranja:
Uglavnom nevidljiv
Neusporedivo vei nego to se smatralo.
Bitno stariji nego to se smatralo
Sve vei i jo se ubrzava u raznolikosti
Sve vei i jo se ubrzava u kompleksnosti
Podloan zakonima.
2. Da su ljudska bia:
Iznimno kreativna
Pod dominacijom smisla i svrhe
Sve bre dolaze do novih spoznaja
Duhovna bia koja iskazuju ljubav, molitvu, zahvalnost,
opratanje, rtvovanje, potenje, etinost itd.
Vjerojatno ne jedina svjesna i inteligentna bia u svemiru.
 U tim mislima i pojmovima pronai ete pravi vedski stol
hrane za duu i materijala za razmiljanje. Nadam se da e ta
pitanja u vezi s Bojom vezom s vidljivim svijetom promicati vee
zanimanje uenika, studenata, znanstvenika i istraivaa za na
istinski odnos s tim zadivljujuim i udesnim Stvoriteljem svemi
ra.

*
2. ZAKON
Gdje ima volje, ima i naina! Ezop

Milo mi je, Boe OD POETKA svog boravka na zemlji, ovjek trai, propituje i stva
moj, vrit volju ra. Zamilja se nad zagonetkom zvijezda koje su nad njim i svije
tvoju;
ta koji ga okruuje. Dakako, za svakog je ovjeka vaan dan ka
Zakon tvoj duboko
u srcu ja nosim. da poinje otkrivati sebe. Povijest je prepuna plodova onih koji su
Psalmi 40:8 otkrili neto u vezi s vlastitim mogunostima. Meutim, povijest
jo nije zabiljeila postojanje ovjeka koji je potpuno otkrio sve
to je mogao postii. Emerson kae: ovjek je ulaz, a moe pos
tati izlaz za sve to je u Bogu. Jo bismo mogli dodati: Ako to
eli! Je li istinska tajna sposobnosti ostvarivanja promjena upra
vo naa volja?
Na na ivot i poslove djeluje narav naih misli. Ona ih i
oblikuje. Ne ograniavaju nas naslijee, okolina, sudbina, okol
nosti, ak ni Boja volja! Jedan pisac navodi: Budui da je Bog
utjelovljenje slobodne volje, to je stvoreno na njegovu sliku mo
ra takoer raspolagati slobodnom voljom. Imamo priliku birati iz
meu neogranienog izraavanja dobrote i ogranienog izraava
nja dobrote. Zahvaljujui slobodnoj volji, ovjek ima priliku ovla
dati svojom svijeu dosezanjem vie razine svijesti usklaiva
njem uma s Umom Bojim. Obdareni smo slobodom izbora
ovjek se prvo mora
moemo slobodno promatrati svijet oko sebe i odluivati kako
usmjeriti onamo ka
mo treba ii. Tek ta
emo ii dalje. Kao to Shakespeare govori kroz usta Julija Ce
da moe pouavati zara: Pogreka, dragi Brute, nije u zvijezdama, nego u nama...
druge. zato smo u podreenu poloaju.
Buddha
Na se um u odreenome smislu moe smatrati i naim
svijetom. Nae su misli alat kojim kleemo ivotne prie, a kao
materijal slui nam svemir. Kada vladamo svojim umom, vladamo
 U dokonim eljama i svojim svijetom. Kada biramo misli, biramo i ishode. Ako smo
budala pasivno lei; voljni trezveno razmiljati, ivot postaje jednostavniji i loginiji.
im ima volje, mud
Je li primjereno pitanje: Jesmo li voljni promijeniti nain raz
rost pronalazi put.
George Crabbe miljanja i promijeniti ivot? Jednako kao to turbina na slapu
skuplja prirodnu energiju, moe li i stav takve spremnosti hvata
ti duhovnu energiju? Kreativna nas energija okruuje. Kako
moemo osigurati koristan kanal kroz koji e protjecati? Bi li je
dan od zakona mudrosti mogao glasiti: Kada smo voljni traiti
savjete i usmjeravanje u sebi, hoemo li ih i dobiti?
Promotrimo na trenutak svoju duhovnu sposobnost volje.
to pod tim podrazumijevamo? Naa se volja opisuje kao spo
sobnost promiljanja, odluivanja i djelovanja. Omoguuje nam
da djelujemo izravno u skladu s odlukom, da je osnaujemo i pro
vodimo te izraavamo ono to smo odluili! Volja se naziva i iz
vrnom sposobnou uma jer omoguuje nain na koji donosimo
odluke, bilo da pozitivno ili negativno reagiramo na neku situaci
ju, osobu, mjesto ili stvar. Nae se misli mogu koristiti kao
snana pomagala za donoenje odluka, pomagala na koja se
moemo osloniti i krenuti u smjeru odabranog cilja. Koliko je
vaan postupak donoenja odluka?

Tko je voljan oprostiti, malo-pomalo rijeit e se kivnosti.

Konfucije

Sjetite se samo prie o gladnome magarcu izmeu dva

stoga sijena. Od oba ga dijeli tono ista udaljenost. No magarac
se na koncu nije mogao odluiti kojem e stogu prii! Gledao je
as jedan, as drugi. Lijevo-desno i nikako se nije uspijevao od
luiti; na koncu je usred tog obilja uginuo od gladi!
Ne kae li se da e to se dogaa ako se pretjerano koncentriramo na snagu
onaj koji trai pro volje? Moemo li tako postati tvrdoglavi i sebino zahtjevni? Pos
nai put? ve je sigurno da nas takav stav nee dovesti daleko. Sto se do
Tao gaa ako se nedovoljno koncentriramo na volju? Jesu li plodovi
toga neodreenost i neodlunost? Gdje je tono ravnotea i dje
lotvornost unutar takvog naina razmiljanja?
Ako ivotni dogaaji slue vjebanju due, kako se u tu sli
ku uklapa naa snaga volje? to je uope slobodna volja? Bi li to
moglo znaiti da moemo slobodno preuzimati odgovornost u
vlastite ruke? Moe li znaiti i da neki put rjeavanje situacije
moemo prepustiti Stvoritelju i priekati ishod? Je li logino
oekivati da sve uvijek ide prema naim osobnim eljama? Kako
 reagiramo na situacije koje se razlikuju od naih elja? Svaki po
jedinac stvoren je boanski i udesno. Bi li jedna od velikih ivot
nih aktivnosti moglo biti svojevoljno putovanje s ciljem samoot-
krivanja? Kako emo spoznati vlastite sposobnosti, potencijale i
mogunosti dok ne doznamo neto vie o sebi?
Kao ljudska bia moda i ne vidimo neograniene mo
gunosti u onome to nazivamo svojom boanskom sudbinom,
odnosno onome to trebamo ostvariti dok boravimo na ovome
svijetu. Gdje ima volje (odnosno spremnosti na ispunjenje za
dae), ima i naina! Kada nam svemir otvori vrata, koliko smo
spremni primati? Kako se kreu obrasci naih misli? Na to nam
je koncentrirana pozornost?

*
3. ZAKON
Budi zahvalan za to to ima, pa e u svemu izraavati zahvalnost.

KOLIKO SE esto tijekom dana dogaa da zastanemo i sa zahval

nou pomislimo na svo blago kojim raspolaemo? Zahvalnost
Tko ne izraava zah
valnost ljudima nika moe sluiti kao snaan magnet koji nam donosi sve veu sreu
da nee moi biti ljubav, radost, prilike, zdravlje, prijatelje i materijalna dobra.
zahvalan Bogu. Oni koji su zahvalni doivljavaju udesnu ravnoteu u kojoj i da
Muhamed
ju i primaju. Jedan od zanimljivih aspekata zahvalnosti jest i
injenica da je osjeamo i kada netko ini neto za nas / kada mi
inimo neto za druge. Edwin A. Robinson primjeuje: Postoje
dvije vrste zahvalnosti ona iznenadna, koju osjetimo kada
neto dobijemo; i ona puno vea i ira koju osjeamo kada daje
mo. Zahvalnost u nama njeguje pozitivnu, radou ispunjenu svi
jest i ujedinjuje nas s univerzalnim protokom ivotne energije. Na
taj nain nai osjeaji zahvalnosti mogu iznjedriti veliko unutarnje
zadovoljstvo. Je li iskrena zahvalnost duhovna odlika koja se u
dui poboljava i iri svakodnevnom primjenom? Plodovi zahval
nosti raskoni su i donose veliku sreu.
Na koje sve naine moemo izraavati zahvalnost? Kako
zahvalnost melankoliju pretvara u vedrinu? Koji su najsnaniji iz
Miruj i budi
zahvalan. razi zahvalnosti? Smijeh? Radost? Dobrodunost? Pohvale? Po
Anonimna tovanje? Bezgranina ljubav? Kako postajemo mentalno, fiziki i
 Divno je i ugodno duhovno privlaniji kada izraavamo zahvalnost i njome ispunja
biti zahvalan. vamo srce i um? Zato nailazimo na sve vie dobra im u svemu
Molitvenik iz
ponemo traiti dobro? Kako se uz zahvalnost budimo i stjeemo
1662.
sve vee spoznaje o veem ivotnom bogatstvu? Kako nam zahva
lnost pomae da ivot promatramo irom otvorenih oiju? Kako
oekivati vie od svemira ako ne cijenimo ono to ve imamo?
Kada smo zahvalni za sve to imamo, ivot e nam se otvoriti na
nove i udesne naine!
to kaete na pisanje dnevnika zahvalnosti? I to bi mo
gao biti nain otvaranja unutarnjih oiju i promiljenog sagle
davanja ivota. Dnevnik moete zapoeti popisom ivotne imovi
ne. Navedite svu sreu i dobra koja vam padaju na pamet. Zatim
proirite perspektivu i ponite se zahvaljivati za sve vie i vie to
ga! Sunce koje je obasjalo va novi dan, miris jutarnje kave ili
Zahvalnost nije tek aja, miomirisni jorgovan pred kuom, peenu piletinu i nadjev za
najvea vrlina, nego nedjeljni objed, za rijei volim te.
i majka svih ostalih
Moe li svaki dan oivjeti od autentinih trenutaka uitka i
vrlina.
Ciceron pustolovine koji su jedinstveno nai? Na primjer, to bi bilo kada
bismo se svakog jutra probudili i radosno uskliknuli: Hej! Po
novno sam iv! Vidim! Razmiljam! Kakve mi udesne darove do
nosi ovaj dan? Uz takav poetak, dan e vam nedvojbeno prot
jecati bolje! Svake veeri, prije odlaska na poinak, podsjetite se
na nekoliko stvari na kojima ste zahvalni, pa tako i na krovu nad
glavom, poslu, zdravlju, prijateljima i udobnome krevetu u kojem
e se odmoriti vae tijelo.

Samo njegovanjem vrline cjelovitosti i uzvraanjem dobrotom na

uvrede mogue je postii istinski sklad. Stoga duboka vrlina uvijek
daje ne oekujui zahvalnost.
Lao Tse

Kada um ispunimo sreom i zahvalnou, moe doi do

unutarnjeg pomaka u svijesti. Kada se koncentriramo na rasko i
obilje u ivotu, a ne na ono to nam nedostaje, poinje se pojav
ljivati udesan prikaz budunosti. Naa se svijest mijenja; kao i
nae navike. Istinski je vano da u svojoj svijesti stvorimo pros
tor za potivanje svega ime trenutano raspolaemo, kako bis
mo radosnije ivjeli u sadanjosti. Jedna francuska poslovica po
dsjea nas: Zahvalnost je pamenje srca. A ono e pokrenuti je
dan drevni duhovni zakon: to smo zahvalniji za ono to imamo,
to emo vie dobivati.

*
 4. ZAKON
Vie uimo kada objeruke prihvaamo kritiku nego kada izraa
vamo kritike prosudbe.
J. Jelinek

Umjetniko djelo ni
KAKO mi reagiramo kad netko izraava ljutnju ili kritike usmjere
kad ne prosuuj ne prema nama? ini se da nam se nude dvije osnovne mo
prema manama. gunosti: moemo se pokuati braniti, ili iz tog sukoba moemo
Washington neto nauiti. Stav obiljeen ljutnjom doputa pojavu emocija bi
Allston
jesa, okrivljavanja i kritiziranja, to samo produbljuje sukob.
S druge strane, ako smo voljni nauiti ono to ivotna si
tuacija ve izraava, moemo li izdignuti svijest iznad osobnosti i
ovjekovih ogranienja? Pada li vam na pamet dobar nain da za
ponete postupak uenja? to kaete na sluanje sugovornikova
stava i davanje prilike da iznese svoje osjeaje? Mirno sluanje
potie smirenost i strpljivost ak i pod pritiskom. Emerson je re
M u h u s prijateljeva kao: Svim je ljudima zajedniki jedan um, a kada smjerno slu
ela nikad ne ukla amo svakako emo uti ispravnu rije. Bi li postavljanje odgo
njaj sjekirom. varajuih pitanja takoer moglo posluiti kao pozitivan nain na
Kineska poslovica
koji je mogue doznati neto vie u vezi sa situacijom? Postavlja
nje pitanja moe pomoi nadvladavanju nesporazuma. Tako emo
moda uvidjeti da zapravo nismo uli to je na prijatelj govorio!
Jasna je komunikacija iznimno vana.
Prihvaanje kritike nudi priliku za iskreno propitivanje vla
stitih vrlina i mana! A takvi povremeni osvrti mogu biti vani i za
na duhovni razvoj. Kad pred sobom imamo pluseve i minuseve
Zadovolji se dobrim karaktera, nismo li lake u stanju ujednaiti duhovni proraun? Je
djelima, a drugima li nova svijest o vlastitim nedostacima jednostavno nain otkriva
prepusti da o tebi nja programa poboljanja? Nitko ni od koga ne oekuje da ivi
govore kako god bez odreenih mana i pogreaka. Meutim, nije li najpoeljnije
ele.
da uimo i stjeemo korist od vlastitih pogreaka? Kako stojimo
Pitagora
s predrasudama? Pridonosi li naem stavu i neznanje? Jesmo li
najuravnoteeniji kada su nai stavovi, ideali i miljenja razvijeni
u jednakijim omjerima?
to nam se dogaa kada osuujemo druge? Koja je razli
ka izmeu osude i prosudbe? Netko je rekao da kada upremo pr
st u drugoga, barem tri prsta pokazuju prema nama! to to
znai? S jednog stajalita, osuda se moe opisati kao mentalno
ocjenjivanje posredstvom usporedbi i kontrastiranja. Ne bi li ta
Svejedno je koga e
hvaliti, no dobro pa kav postupak mogao biti blagotvoran i u naem ivotu? Je li to taj
zi koga e okriviti. prosudbeni dio osude? Vrijedi li to osobito kada se osude iz
Edmund Cossee riu kroz duhovno shvaanje, a ne emocije?
 Kada netko uini To me podsjea na priu o dvojici starih Nizozemaca koji
neto dobro, su sjedili na klupi u parku. Primicala se no i park je obasjavao
pljeite mu. Tako
mjesec. Nedaleko od klupe protjecala je rijeka. S obala je dopi
ete usreiti dvoje
ljudi. rao zvuk zbora cvraka. Prvi gospodin, Peter, oslukujui cvrke,
Samuel Coldwyn ree: Cvrci uistinu vole pjevati.

Stekni naviku da ljude i stvari prosuuje u najpovoljnijem svjetlu,

u svako doba i u svim okolnostima.
St. Vincent de Paul

John, koji je sjedio do njega, odgovori: Da, doista znaju

pjevati. U tom trenutku John je zauo pjesmu zbora koja je do
pirala iz oblinje crkve. Stoga ree: Prelijepa glazba, zar ne?
Pete osluhne pa ree: Da. Kad samo pomisli da sve to
rade pukim trljanjem nogu!
Svaki od njih uo je drugu glazbu. Jedan je sluao cvrke.
Drugi crkveni zbor. ivot je takav. Stvoritelj nam daje osjetila ko
jima opaamo svijet, a na dojam o svakoj situaciji ipak ovisi o
Jo nisam upoznao
ovjeka koji mi se ni tome gdje se nalazimo na osobnome planu. Kako sluamo? Ovisi
je dopao. li to to ujemo o tome odakle dolazimo i kamo idemo?
Will Rogers Kad se naemo usred sukoba ili nesporazuma, moda bis
mo mogli naas zastati i promisliti o kreativnoj energiji koja je
stvorila i koja odrava svemir i sve to u njemu ivi, pa tako i nas.
Kad se koncentriramo na iru i veu stvarnost, kako se uope
moe nai mjesta ili elje za kritiziranjem ili strogim kritikama
drugih ljudskih bia?

O sebi sudi iskreno, pa e o drugima suditi milosrdno.

John Mitchell Mason

Bez prestanka oblikujemo karakter i sudbinu svojega i

vota. Dio ovjekova postojanja sastoji se i od spoznaje da u sva
koj situaciji moda i nismo besprijekorni. Neslaganje nije ujedno
i napad na nau osobnu vrijednost. Je li mogue da jednostavno
trebamo otvorenije promotriti sebe i svoje misli i osjeaje? Net
ko je lijepo rekao: Vie uimo kada objeruke prihvaamo kriti
ku nego kada izraavamo kritike prosudbe.

*
 5. ZAKON
Koje talente moemo razviti? Andersen

Ne skrivajte nadare JESTE LI KADA stekli dojam o beskonanosti? Moda ste ga osje
nost, jer je stvorena tili kao sve veu svijest o tome da su ljudi spoznali tek siuni dio
za vas. emu slui
nepregledne i udesne stvarnosti svemira. Osjeaj bezgraninos-
sunani sat u hladu?
Benjamin Franklin ti moe se pojaviti kad ponemo uviati da se kreativnost ubrza
va i da je na potencijal za razvoj i otkrivanje neogranien. Zato
nam je Stvoritelj pruio takve prilike? Bi li klju mogao leati u
spoznaji da nam je Bog namijenio vrhunski ivotni smisao? S ob
zirom na pravo da sami odluujemo, to emo odabrati i uiniti
sa sobom, svojim darovima i sposobnostima? Bi ii jedan od iza
zova u ovome ivotu mogao biti i otkrivanje i razvijanje naih da
rova i sposobnosti? Tolike mogunosti i prilike mogu se nai unu
tar naeg domaaja. Koje talente moemo razviti? Zato bismo
uope prihvaali uobiajeno kad moemo iskusiti velianstveno?
Valdas Adamkus dokazao je i sebi i svijetu da ovjek moe
Svie samo onaj dan postii ono to je zamislio. Vaidas se u Sjedinjene Drave dose
koji doekujemo lio iz Litve i nakon viegodinjeg marljivog rada, doao do po
budni. loaja cijenjenog, visoko pozicioniranog i odlikovanog dravnog
Henry David
dunosnika. Zamislio je i proveo velik program ekolokog i
Thoreau
enja Velikih jezera i od predsjednika Ronalda Reagana dobio
najvie priznanje koje se dodjeljuje vladinim dunosnicima. Godi
ne 1991. Litva je stekla neovisnost i Vaidas je shvatio da se eli
vratiti i svojoj domovini pomoi onako kako je pomogao i Ameri
ci.
Godine 1998. u dobi od sedamdeset jedne godine, kad se
mnogi povlae u mirovinu, Vaidas Adamkus postao je litvanskim
predsjednikom. Kad su ga upitali zato se u toj dobi kandidirao
za tako zahtjevno mjesto, Vaidas je odgovorio: ivot ne poznaje
granice. Nadahnue ga je nagnalo da pomogne ovjeanstvu i
stoga je pronaao nain da to i ostvari!
Nadahnue se smatra trenutkom u kojem se stjee pristup
beskrajnoj boanskoj inteligenciji te zahvaljujui tome dolazi do
Odgovorni ste za da
rove koji su vam
novih spoznaja. Nerijetko nastaje kad neto u naem svijetu, bilo
povjereni. unutarnjem bilo vanjskome, zapali unutarnju iskru iz koje se raa
Henry F Amiel zamisao. Je li stoga sljedei korak u osiguravanju prostora za raz
voj zamisli u naoj svijesti? Imamo doputenje za beskrajno ue
nje, beskrajnu ljubav, beskrajan razvoj i beskrajno izraavanje.
Odakle onda poeti? Postignua ne moraju biti junaka ni
ti grandiozna da bi ilustrirala tu neogranienost. to volite radi-
 Uloite sav napor ti? Raspolaete li talentom ili sposobnou koja nije u cijelosti iz
kako biste se istak raena? Biste li bili zadovoljniji i sretniji kada biste u tom pod
nuli po nekoj nada
ruju postigli vie? Jeste li uvjereni da to moete? to biste mog
renosti.
Seneka li uiniti kako biste dodatno razvili odreeni dar? Sto moete
odabrati kako biste poboljali sposobnosti? Jeste li se pripremili
za to to elite? Odnosite li se prema darovima i sposobnostima
s potovanjem i dostojanstveno? Osjeate li gorljivost u vezi s
razvijanjem neega u emu ste dobri? Trebate li nekako promije
niti ponaanje? Jeste li samome sebi pruili sve prilike za uspjeh?
Koje nam sposobnosti i aktivnosti donose osjeaj korisno
sti i pozitivnih ishoda? Donosi li nam napredovanje prema cilju
lakou srca i udotvorno djeluje na nau duu? Kako? Ako ne,
zato?

Poboljanja iziskuju promjene; biti savren znai esto se

mijenjati.
Winston Churchill

Kad su nam namjere duboke, iskrene i pune ljubavi, boa

nska sila pruit e nam prilike da ostvarimo plan. Naa udnja za
istraivanjem, pustolovinama i invencijom ima svrhu. Ushit koji
osjeamo zbog vrhunskih ostvarenja zahvaljujui pogodnom dje
lovanju moe obiljeiti nae putovanje kroz vjenost.

Naglasci

1. Kako naa volja oblikuje na ivot i aktivnosti?

2. Kako biste opisali rijei: Uskladiti vlastitu volju s onom to
nam eli Bog?
3. Zato je korisno osjeati zahvalnost za potekoe kao i za do
bitke?
4. Prihvaanje kritike moe ponuditi priliku za iskreno i objekti
vno procjenjivanje vlastitih vrlina i mana!
5. Kako biste odredili pojmove osude i prosudbe?
6. Imate li neki dar ili sposobnost koja nije u potpunosti izrae
na?
7. Koji va dar ili sposobnost donosi osjeaj razvoja, koristi i za
dovoljstva?
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

PRIA O BUDDHI

Princ koji se preruio u prosjaka sedam je godina tumarao zem

ljom u potrazi za mudrou. Obilazio je samostane i s redovnici
ma razgovarao o istini koju otkrivaju Vede. Meutim, nije uspije
vao doi do odgovora na pitanja koja je postavljao tijekom potra
ge za prosvijetljenou. U pojedinim trenucima obuzimala ga je
obeshrabrenost. Ali je nastavljao potragu. ivio je asketski, neri
jetko postio dok se ne bi onesvijestio. Postajao je sve slabiji i sla
biji, no ne i mudriji. Na koncu je zakljuio da takvo rtvovanje ne
vodi do mudrosti. Poeo je jesti i povratio je snagu. Um mu se
razbistrio i tako je nastavio potragu.
Jednog je dana sjeo pod divlju smokvu radi meditiranja.
Zarekao se da se s tog mjesta nee ni pomaknuti dok ne doe do
mudrosti koju trai. Tako je sat za satom sjedio pod stablom,
koncentrirao se na sve to je doznao iz Veda. Usredotoio se na
ono to prihvaa i ono to odbacuje. Lice mu se iznenada ozari
lo od radosti i tako je uskliknuo: Prvi ivotni zakon glasi: Iz dob
ra mora izii dobro, iz zla zlo. To je Klju mudrosti.
Princ je dobro znao da to nije nikakva novost. Rije je o
zakonu Karme kojem nas pouava hinduizam. Meutim, iz tih je
pojmova izvukao nove zakljuke. Jo sedam dana sjedio je pod
tom smokvom (danas se naziva stablom Bo, Stablom mudrosti),
pripremajui se za odgovore na sva pitanja koja bi mu mogli pos
taviti u vezi sa zakljucima do kojih je doao. Zatim je otputovao
u grad Benares, okupio nekolicinu redovnika i njima odrao prvu
propovijed danas je poznata pod nazivom Propovijed iz Be-
naresa.
Kad je dovrio govor, legenda kae da ga je jedan od re
dovnika upitao:
Jesi li ti bog?
Nisam, odgovorio je Gautama.
Onda si svetac?
Nisam, odgovorio je odmah ovaj.
Ako nisi ni bog ni svetac, to si onda?
Samo sam budan, odgovorio je princ Gautama.
Od tog dana uenici i sljedbenici zovu ga Buddha, to
znai Probueni ili Prosvijetljeni. I to su korijeni jedne velike re
ligije.
iz knjige Kakva su vjerovanja u velikim religijama
 Jedanaesti
tjedan

1. ZAKON
ovjek uvijek pronae ono to trai: dobro ili zlo, probleme ili
rjeenja.

Oi ne vide kad srce JEDNOG SE jutra mlada ena vozila dobro poznatom ulicom kojom
eli da budu je gotovo svakodnevno odlazila na posao u ured koji se nalazio u
slijepe.
sreditu velikoga grada. Obino je bila nervozna i nestrpljiva
Seneka
zbog gustog prometa, eljela je to prije doi na posao i dovriti
neku nedovrenu zadau. No tog je jutra bila nekako oputenija.
Dok su kolone automobila gmizale autocestom, upijala je ivopis
ne boje i raznolikost koji su joj se ukazali pod blistavim jutarnjim
Stav je kist uma. suncem.
Svaku situaciju moe
obojiti sumorno i si Tako je s lijeve strane iznenada ugledala i troetanu pos
vo ili vedro lovnu zgradu profinjene arhitekture. Oko gornjeg ruba neokla-
i radosno. sinog zdanja nalazio se prelijep friz od keramikih ploica pas-
Mary C. Crawley
telnih boja. Svojoj prijateljici i suputnici rekla je: Pogledaj kako
je lijepa ona zgrada! Kada su je izgradili? Istog trenutka mladoj
je eni sinulo da je postavila glupo pitanje; bilo je oito da zgra
da na istome mjestu postoji ve due vrijeme.
Prijateljica je samo promumljala: Pa, ovaj, ini mi se da
je tu ve dugo.
Ostani kod kue u
Mlada se ena stidljivo nasmijeila i objasnila: Dosad je
umu. Ne ponavljaj
tue stavove.
nisam primjeivala a tako je lijepa!
Ralph Waldo Dvije su se prijateljice lijepo nasmijale, no vozaicu je
Emerson zapravo rastuilo to se nije obazirala na neto to joj je iz dana
 Ne dopusti da te u dan moglo donositi radost i uitak. Toliko ju je zaokupljalo raz
svlada zlo, ve zlo miljanje o tome kamo ide da nije uivala u putu do odredita!
svladaj dobrim!
Svi mi ivimo u drukijim stvarnostima i iskustvima. Stva
- Rimljanima 12:21
rnost koju vidimo nerijetko je pitanje osobne percepcije koliko i
objektivnih injenica. U biti pronalazimo ono to traimo, dobro
ili zlo, probleme ili rjeenja. Ako ljudi u svijetu koji ih okruuje
trae neto to je runo i zlo bilo kod svojih voa, susjeda ili
u osobnim situacijama u kojima se nalaze svakako e pronai
upravo to. A takav stav moe imati razorne posljedice. Snovi ne
poivaju na cinizmu; optimizam donosi uspjehe. Ako trae dobro,
ljudi e ga i pronai; na nebrojene naine, traenje dobra imat e
Kreni na putovanje
od svojega ja do svo konstruktivne posljedice. Gorljivost donosi trud i uspjeh.
jega Ja, prijatelju emu posveujemo pozornost? Gledamo li prema zlu ili
moj... Takvo putova
se moemo marljivo koncentrirati na pojam dobra u svemu?
nje zemlju pretvara
u zlatni rudnik. Jesmo li zaokupljeni problemima ili nastojimo biti dijelom
lalalu'ddin Rumi rjeenja? Usredotoujemo li se na vanjski izgled ili odvajamo vri
jeme kako bismo se dublje zagledali u bit situacije? Kad jednos
tavno primjeujemo vlastito ponaanje, pribliavamo se veoj svi
jesti. Kad vlastite postupke gledamo kao objektivni promatrai,
moemo li si dopustiti da uvidimo obrasce koje eventualno po
navljamo. Uz svaki plan imamo priliku zagledati se unutra i upi
tati se: Koja je moja plemenita svrha? Kako mogu poboljati
Dobre e rijei pro pogled na svijet radi ostvarivanja ciljeva?
nai kupce. Dobra
Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, ne
djela moemo
darovati.
go kroz svoje naoale, rekao je pjeva Laurel Lee. 1 doista, nae
Lao Tse tumaenje pojedinih dogaaja o nama govori jednako kao i o
onima koje opisujemo! Kako, dakle, vidimo sebe? Izraavamo li
sretno i pozitivno prihvaanje dobra kojim raspolaemo? Usredo
toujemo li se na stvari koje nam donose radost, gorljivost, kre
ativnost i napredak? Kako nai stavovi utjeu na svakodnevne do
gaaje? to traimo kada upoznajemo nove ljude i kada se nae
mo u situacijama koje donose drukije iskustvo? Moemo li trai
ti traak svjetla i u najmranijim situacijama jer smo predani
nainu razmiljanja koje priziva razvoj? Kako u razliitim situaci
jama izraavamo misli i osjeaje? Koji bi bili prikladni trenuci za
oslobaanje od predrasuda i otvaranje prema novim zamislima?
Odraava li neograniena ljubav ljepotu kroz nae bie? Je li uto
pijski zamiljati da moemo otvoreno i iskreno komunicirati s la
novima obitelji, prijateljima, kolegama i irom drutvenom zajed
nicom? to traimo? Kako samo arite kojem posveujemo po
zornost moe utjecati na na ivot!
Dok napredujemo na duhovnome putovanju, moemo se
usporediti s leptirom koji se nastoji osloboditi iz kukuljice. Raz-
 norazni slojevi naeg identiteta ine ahuru oko naega ja ko
je stvaramo. Mnogobrojni koraci i poboljanja na naem putova
nju simboliziraju proces transformacije gusjenice u leptira, uspa
vane u probuenu duu. Jeste li vidjeli da se leptir pojavljuje iz
ahure koja je po veliini tek treina leptira? I zapamtite, gusje
nica je sama stvorila ahuru, kao mjesto na kojem e se u sigur
nosti pretvoriti u leptira! to mislite, to sve leptir mora proiv
ljavati dok raste u skuenoj kukuljici i nastoji se osloboditi?
Ako trai dobro, i pronai e ga! Na nebrojene naine,
to moe imati konstruktivne posljedice. Traimo li dobro, bit e
ga u obilju, kako bismo ga vidjeli i cijenili.

*
2. ZAKON
Ubrzava li se kreativnost?

Dolaze nam dobra Ovo je u mnogoemu udesno razdoblje! U smislu prehrane i

vremena, momci, zdravlja, ivotnog standarda i uvjeta rada, politikih i gospodar
dobra vremena.
skih sloboda, obrazovnih i komunikacijskih mogunosti, ivimo u
Charles Mackay
nevjerojatnom, naprednom i kreativnome dobu. Lakoa kojom se
kreemo i uivamo u slobodnom vremenu upravo zapanjuje. Dok
razmatramo iri pogled na ovjeanstvo i njegovu budunost,
moda i najvie radosti i nade prua na napredak na podruju
sposobnosti da se meusobno slaemo. S tim je povezan i sve
vei razvoj naeg duhovnog bogatstva. Na dokaze o ubrzanju tog
procesa nailazimo na svakom koraku. Mogli bismo se upitati je li
upravo kreativnost glavni pokreta tog napretka.
Razvoj prirode obuhvaa promjene. Svijet se mijenja i
dok njime prolazimo, napisao je nuklearni fiziar Robert Oppe-
nheimer, tako da godine ovjekova ivota ne mjere nekakav ma
leni razvoj ili preraspodjelu ili umjereni napredak u odnosu na
ono to je nauio u djetinjstvu, nego velike, revolucionarne pro
mjene. Danas je rije o ni manje ni vie poetku prave nove ere
u prii o svijetu, budui da smo zahvaljujui skorim promjenama
poeli nadilaziti donedavno krajnje granice prirode i same zem
lje. Ranije su promjene bile rijetke i izolirane, te ograniene. Da
nas su sve prisutne i univerzalne.
U svojoj knjizi Ovladavanje promjenama Leon Martel opi
suje kako sada imamo mogunosti istodobnog komuniciranja sa
Budite dovoljno hra svim ljudima na planetu. U ljeto 1982. gotovo je polovica svjet
bri da ivite skog stanovnitva bila u mogunosti gledati finale Svjetskog no
kreativno.
gometnog prvenstva u isto vrijeme. Netko je primijetio da je
Alan Alda
vijest o Kolumbovu putovanju do kraljice Izabele putovala pet
mjeseci, da se u Europi za Lincolnovu smrt doznalo nakon dva
tjedna, dok je Neil Armstrong za samo 1,3 sekunde izvijestio svi
jet da ovjek moe hodati po mjeseevoj povrini! Stara komuni
kacijska razdoblja zavravaju, nova poinju.

Bog se izraava stva Jesmo li mi plod nevjerojatno kreativnog procesa koji nas
ranjem. je zamislio? Jesmo li sputani u kreativnome razvoju zbog nespre
Nepoznati autor mnosti da u cijelosti istraimo ovjekov kreativni potencijal zah
valjujui empirijskim i statistikim istraivakim metodama? Bi li
bilo mogue u velikoj mjeri poboljati funkcioniranje ovjekova
mozga kada bismo doli do valjanih uvjeta za mobiliziranje pre
ostalih ivanih veza? Podupiru li takvu teoriju i ogranieni poda
ci o takozvanim idiotskim uenjacima koji pokazuju neviene spo
sobnosti na podruju matematike ili glazbe, iako su u svemu os
talome vrlo ogranieni? Znai li to da ovjekov mozak u od
reenim okolnostima moe obavljati nevjerojatne funkcije? Kako
doi do tih uvjeta? Bi li se i duhovne karakteristike mogle bitno
poboljati marljivim istraivanjem, pa tako dovesti i do ubrzanog
duhovnog razvoja ovjeanstva?

Navike se rijeih u cijelosti i zauvijek,

i ponovno pred Prirodu stadoh, kao to stojim i sada,
kao osjetljivo bie i kreativna dua.
William Wordsworth

Podaci iz istraivakih programa koje financira zaklada

Templeton ukazuju na to da su velike mentalne sposobnosti dos
tupne kada pomno i znanstveno istraimo metode. Iskustva koja
donose prodorne spoznaje, iznenadna pojava rjeenja naoko ne
moguih znanstvenih problema, nevjerojatna kreativnost esto
povezana s glazbenim ili matematiarskim nadahnuem, te os
jeaj nazonosti zastraujue snane sile esto se opisuju kao
Kreativnost donosi kljuni duhovni dogaaji. Tako o njima barem sude ljudi kojima
takvo zadovoljstvo, se dogaaju takva iskustva. Kako ta duhovna iskustva, od nepro
tako je vana, ne jer cjenjive vrijednosti pojedincima koji su ih doivjeli, proiriti i na
neto stvara, nego
daleko iri drutveni spektar?
jer je rije o kozmo-
lokome procesu. Je li na um u stanju pripomoi kreativnoj aktivnosti sve
Matthew Fox mira kao i razvoju ovjekove due? Uz ponizan pristup istraiva-
nju, je li nam um maksimalno otvoren, jer nikada ne znamo kak
ve nas prilike oekuju? Bismo li trebali biti i mentalno vrsto po
vezani sa svojom duom, a nae due povezane sa Stvoriteljem?
Moe li na taj nain kreativni proces kojem se posveujemo od
Bojeg uma potei kroz nau duu do naeg uma, gdje kreativno
razmiljanje moe donijeti kreativne rezultate u fizikome svijetu?

Vie sile unutarnjeg ivota,

uma i duha, stalni unutarnji potencijal,
stjeu stvarnu vrijednost tek kada ih prepoznamo, spoznamo i
upotrijebimo.
Ralph Waldo Trine

Zahvaljujui kreativnom razmiljanju vidimo ono boansko

koje izaziva promjene u vidljivoj kulturi koju mi ljudi stvaramo u
svojim domovima, obiteljima, kolama, crkvama, tvrtkama i vla
dama. Tako moemo biti svjesni i duhovne evolucije u vlastitoj
linosti. Na je um neizrecivo moan. Um moe izazvati fiziku
bolest, ali i utjecati na brzinu oporavka! Ako na um moe tako
djelovati u nama, moete li zamisliti to se sve svjesnim naporom
moe postii u svijetu koji nas okruuje?!
U pjesmi Postignue Ella Wheeler Wilcox kae: Upot
rijebi sve skrivene moi. Ne propusti smisao ovog ivota i ne
ekaj da okolnosti oblikuju ili mijenjaju tvoju sudbinu! U pjesmi
Nikad se ne zna govori:

Nikad se ne zna to e ti donijeti misli:

mrnju ili ljubav,
Jer misli su stvari; a njihova su krila
Bra od golubljih.
Pridravaju se Svemirskog zakona,
Sve mora stvarati neto sebi slino,
I jure da ti donesu
to god ti je bilo u umu.

Da, odista postoji tijesna veza izmeu onoga to osjeamo

i to jesmo. Kreativni proces napreduje od misli do djela. Nae
su rijei kristalizirane misli. Predmeti koje radimo i djela koja
inimo proistjeu iz naih misli i rijei. Jo vie zadivljuje injeni
ca da misli grade ne samo prema van, nego i prema unutra. Mis-
 lima stvaramo ne samo imovinu, nego i karakter i duu. Uz tak
vu svijest, kako misli usmjeriti tako da se naa osobna kreativno
st ubrza? Koje dokaze o ubrzanju kreativnosti viamo u svako
dnevnom ivotu?
Kako nam to uspijeva? to inimo kako bismo primijenili
veliki zakon kreativnosti i izgradili koristan ivot? to to moe
spojiti um, srce, duh i duu tako da djeluju pozitivno i korisno,
nadasve kreativno? Je li takvo to mogue postii primjenom dre
vnog i jednostavnog uenja: Volite se meu sobom?

*
3. ZAKON
Prijatelja moe imati jedino ako si prijatelj.
Ralph Waldo Emerson

Taj je isti Duh u svim IVOT NAM nudi niz raznoraznih predavanja o ljubavi. O ljubavi
ljudima, a duh koji poinjemo uiti kao novorodenad u roditeljskom naruju. Obite
je u vama duh je ko
ljski odnosi nude nam poduku s podruja prisnosti i samopoto-
ji je u meni. Rije je
o jednom, samo jed vanja. Prva prijateljstva i prva ljubav mogu nam otvoriti oi za
nom, istom Duhu. mogunosti novih saveza. Brak i roditeljstvo pruaju prilike za
Ernest Holmes nastavak razvoja ljubavi unutar drukijih obiteljskih okvira. Kad
uimo od neograniene ljubavi, poinjemo osjeati prijateljsku
naklonost prema svima. Ljubav ima mo. Ljubav daje. Ljubav nas
vodi prema spoznaji da prijatelja moemo imati jedino ako smo
Iz mirnih domova
i mi sami prijatelji.
i prvog poetka,-
Do otkrivenih Mo privlanosti, djelovanje na temelju boanske namjere
ciljeva, za nae najvie dobro, dogaaju se bez prestanka. Ljubav privlai
Nita nije vrjednije ljubav. ivot privlai ivot. Nitko nam ne prijei da se upoznaje
napora pobjede,
Od smijeha i prija
mo, druimo i stapamo s drugima, unutar sretnijih prijateljstava
teljske ljubavi. koja nam donose zadovoljstvo osim nas samih. Vaa privlana
Hilaire Belloc energija prijateljstva ima izvor unutar vaeg vlastitog djelovanja.
to ini prijatelj? Kako se ponaa? to prijatelj trai od prijate
lja? Od nas se esto trai da unutar prijateljskog odnosa prua
mo potporu. Na koje naine prijatelji jedni druge mogu podupi
rati? Je li tono da ne osuujemo, da vjerujemo i da smo puni
povjerenja i ljubavi? Unosimo li u svoje odnose radost i sreu?
Ponaamo li se prema ljudima ne na temelju njihova izgleda, ne-
 Gdje god bili, va go onako kako istinski zasluuju na temelju vrijednosti najdubljeg
svijet ine vai bia? Bi li igranje uloge istinskog prijatelja moglo sluiti kao ka
prijatelji.
tapult koji e i drugima pomoi da otkriju nove talente i razloge
William James
za sreu? Kada zdrav prijateljski odnos posee spram van i obuh
vaa i druge osobe, dolazi do udesne razmjene energije.
Moemo pruati novac, vrijeme i pomo; moemo ispisiva
ti donatorske ekove i ulagati dobrovoljan rad ali jesmo li pri
tom i iskreni prijatelji? U pozadini svih razlika koje eventualno
uoavamo izmeu sebe i drugih, prepoznajemo li jedinstvo i neo
granienu ljubav koja sve ljude vee u jednu veliku cjelinu? Je li
jedinstvo svih ljudi mogue potvrditi i znanstveno i duhovno? Ka
ko?

Koji ima i tisuu prijatelja, nema prijatelja vika,

a koji ima samo jednog neprijatelja, na njega e nailaziti posvuda.
Ali ibn-Abi-Talib

Istinski je prijatelj pravi prijatelj, bilo da ivi u susjednoj

kui ili negdje daleko. Blizina i udaljenost rijei su ije doslovno
znaenje ima veze s fizikom razinom ivota. Kada ivimo u toj
Uvijek samo najbolji razini mentalno, fiziki i emocionalno posve prirodno eli
prijatelji! mo biti blizu onih koje volimo i zovemo prijateljima. Meutim,
Charles Dickens
kada zbog okolnosti na fizikoj razini izgleda da je takvo to ne
mogue, moemo ivjeti iznad tog osjeaja odbojnosti koncentri
ranjem pozornosti na podruje u kojem nema odvojenosti. Moe
mo posve ovladati svojim ivotom, postati pilotima vlastite due.

PRIJATELJ ILI DVA

Svu radost i sav mir

Nai e u prijatelju, jednom ili dva;
I sve nedae nestat e
Kada ima prijatelja ili dva;
U stisku uspavane ruke
Na rodnoj grudi ili stranoj zemlji,
No ovaj svijet ine je li ti jasno
Prijatelj ili dva.

Lijepa pjesma, korica kruha koje dijeli

S prijateljem; jednim ili dva;
Osmijeh i bol,
Sve to ide uz prijatelja ili dva;
Cesta kojom hoda, cilj do kojeg dolazi,
Ugodan kutak koji prua utjehu,
I najljepi sati koje znamo... sve to poinje
Uz prijatelja ili dva.

Malo smijeha, moda koja suza

Uz prijatelja ili dva;
Dani, tjedni, mjeseci i godine
Uz prijatelja ili dva;
Dolina koju treba prijei,
Planina na koju se treba uspeti,
Ruganje starenju, povik usmjeren prema vremenu
ivotna proza poprima ton pjesme,
Uz prijatelja ili dva.

Srodna dua i blisko srce

Ili prijatelj ili dva,
Zbog toga udaljavamo se od mase,
Uz prijatelja ili dva;
Jer u danima sretnim i u danima tunim
Ne brojimo sate osim onih koje su obasjali
Sretni trenuci koje smo proveli
S prijateljem; jednim ili dva.

Napunite stoga au i nazdravite sad

Prijatelju,
Jer zadovoljan je ovjek koji se uvijek pohvalit' moe
Prijateljem ili dva;
No najljepi je prizor prijateljsko lice,
Najljepi je put put s prijateljem,
A i svemir e biti bolji
Uz prijatelja ili dva.

Wilbur D. Nesbit

*
 4. ZAKON
Nain razmiljanja silno utjee na ivot.

Kamo gledate? RAZMOTRITE nain razmiljanja i analizirajte kako djeluje na va

Rebecca Clark ivot i poslove. Svjesni smo injenice da u svakoj osobi postoji si
la koja nas moe izdignuti iz neznanja i jada. Kako i dalje iriti
pozitivan, trajan i progresivan mentalni stav? Jednu od mo
gunosti moemo otkriti i usmjeravanjem misli na duhovne aspe
kte ivota, gdje se mogu baviti beskonanim dobrom u nama i u
drugima. Prua nam se mogunost da nadziremo vlastite misli i
da na svoj ivot gledamo kako god hoemo. Glavno je da pro
naemo ono to traimo!
Ako smo uvjereni da je unutar nae moi organizirati ivot
na koristan i ureen nain, to nam je initi? Trait emo pod
ruja u kojima moemo neto poboljati. Traimo li bliskiji odnos
sa Stvoriteljem naega svijeta, ne bismo li se trebali posvetiti ak
tivnostima poput molitve, zahvalnosti i sluenja s ljubavlju? Sva
tko od nas u stanju je odabrati kamo e usmjeriti pozornost. Ka
da postavimo pitanje: to traim? bez obzira na vrstu situ
acije, okolnosti ili iskustvo koje trenutano proivljavamo
poinjemo biti kreativniji i na najbolji nain koristiti sposobnosti
razmiljanja i osjeanja. Traimo li darove ili probleme? Usmje
ravamo li pozornost prema brizi ili prema moguim rjeenjima?
Koncentriramo li se unutar pozitivnog ili negativnog mentalnog
okvira?
ovjekov je odgoj
Horace Rutledge kae: Kada na svijet gledate u uskim
zrcalo u kojem po
kazuje svoj portret. okvirima, kako samo izgleda usko! Kada gledate sa zlobom, ka
Goethe ko je zloban i pokvaren! Kada ga promatrate sebino, kako je sa
mo sebian! Ali kada ga promatrate otvoreno, velikoduno i nak
lonjeno, kakve divne ljude u njemu pronalazite!. J. Kenfield Mor-
ley ovako je izrazio svoje poglede na pozitivne i negativne stavo
ve: Mogu se tuiti jer ruin grm ima trnje, ili se radovati jer tr
noviti grm daje rue. Sve ovisi kako tko gleda na stvar. Zato se
ne bismo iskreno potrudili i svoj svijet i ljude u njemu promotrili
u najboljem i najpozitivnijem svjetlu?
Vaa je mata nagov Nita vrijedno spomena ne postie se bez elje. ovjek ko
jetaj pustolovina i
ji ne eli prijei na suprotnu stranu ponora u tome vjerojatno i
zanimljivosti koje
vas oekuju u dalj nee uspjeti. U svakome ovjeku postoji elja, intenzivna ili um
njem ivotu. jerena, za bogatijim, energinijim, raskonijim ivotom due. O
Albert Einstein svakome od nas ovisi hoemo li raspiriti taj plamen elje i ojaati
ga. No sama elja nije dovoljna. Maratonac koji sudjeluje u utrci
moda i ima elju za pobjedom, ali vjerojatno nee pobijediti ako
se ne posveti iskustvu intenzivnog treniranja.
Potraga za duhom takoer je oblik treninga. Zahtijeva us
trajan trud. Zahtijeva nae djelovanje. Ako nam je cilj duhovni
razvoj, moemo poeti odmah i poloiti vrste temelje ako u se
bi vidimo brinu osobu punu ljubavi koja je ljubazna prema sva
kom mukarcu, eni i djetetu na koje naie. U sebi moemo gle
dati strpljivu i obzirnu osobu. Koncentriranu i snanu u svim
okolnostima i situacijama snanu sa sposobnou da prui ru
ku punu ljubavi; snanu sa sposobnou da izgovori odgovarajue
rijei, da poduzme odgovarajue korake i da postane uvijek pou
zdanim osloncem snage, ljubavi i svjetla.

Neka svi ciljevi kojima tei budu i ciljevi zemlje, cilljevi Boji i
ciljevi Istine. Budi plemenit, a plemenitost koja je u drugima
uspavana, ali ne i mrtva velianstveno e se uzdii i dosei
tvoju plemenitost.
Postaja Union, Washington

Svoj ivot proglasite seminarom ivota! To je mogue pos

tii kada svaki dan uimo neto novo, koliko god to neto bilo
maleno. Pomognite i drugima nikada ne proputajui priliku za
novo iskustvo koje e uveati vae znanje. Putujte koliko vie
moete, kako biste upoznali nova mjesta i nove ljude drukijeg
podrijetla. itajte literaturu koja vas nadahnjuje. Nadahnue je
temeljna odlika pozitivne linosti. Izbjegavajte usporedbe. Zbog
njih pozitivno nerijetko postaje negativnim. au vlastite sree
smatrajte punom, a ne napola praznom. Budite sretni. Srea do
nosi uspjeh. A uspjeni ljudi mogu slobodno voljeti.
Kao to je rekao William Makepeace Thackeray: Svijet je
zrcalo koje svakom ovjeku nudi odraz vlastitog lica. Namrtite
mu se, a ono e vas pogledati odbojno i smrknuto; nasmijte mu
se i bit e vam divan suputnik.

*
 5. ZAKON
Uenje je doivotna aktivnost.

Koji priznaju da ne Jesmo U dio velikoga plana i napredujemo li u skladu s razvojem

znaju, postaju mud sve irih ovjekovih spoznaja i otkria? U dvadeset prvome sto
ri. Koji skrivaju ljeu, a zahvaljujui nevjerojatnome napretku na raznim podruji
neznanje nikada
ma, svi mi moda emo morati vie pozornosti posvetiti uenju.
nee nauiti.
Tao Ubrzava se pojava novih otkria. Uenje je uzbudljiva doivotna
aktivnost!
Je li uenje kljuan dio ovjekove prirode? U ivotu nas
potie sposobnost razvijanja i otkrivanja novih mogunosti, kako
u nama, tako i u naem svijetu. Uspjeni izumitelji, slikari, glaz
benici, lijenici, znanstvenici i voe, bez obzira na podruje, ni
kada ne gube gorljivu elju za ovim otkriima. Kada tono ne
znaju to rade, prihvaaju izazov, marljivo trae odgovore, svakim
dijelom bia uviaju da ue, te da je uenje smisao ivota! Je li
najbolji nain istraivanja novih podruja napredovanje korak po
korak i usputno uenje? Je li otvorenost prema procesu kljuna za
uenje?

Voa i uenje ne
elimo li doznati vie o tome u emu se kriju odreene
mogu jedno bez sposobnosti, moemo se podvrgnuti ispitivanjima sposobnosti i
drugoga! tako doznati neto vie o sebi. Mogue je i razgovarati s uitelji
John F. Kennedy ma, lanovima obitelji i prijateljima, od njih traiti da procijene
nae prednosti, mane i potencijal. Ljudi koji su predani neprekid
nom uenju esto su svestrani. U stanju su suoiti se s raznora-
zim izazovima snagom karaktera i nepreglednim izvorima snage.
Svjesni vanosti tog procesa, pomno istrauju situacije kako bi
doli do najboljih rezultata. Neprestano ue, neprestano se raz
vijaju, otvoreno i domiljato.

Oni koji poznaju potrebe ljudi njima mogu i vladati. Oni koji se
odgovorno odnose prema ivotnim sukobima istinski mogu voditi
svijet.
Tao

Kada uimo neto novo, vano je imati strpljenja sa samim

sobom. Uenje moe biti poziv na naputanje dobro poznatog
podruja i prijelazak praga, prolazak kroz vrata koja vode u nov
i iri svijet. Kada iz poznatog stupimo u nepoznato, mogue je da
emo naii i na odreene oblike otpora. Meutim, nikada nas ne
 Niste postigli nita ograniava ono to je dio prolosti. Astronaut Chuck Yeager pos
ako ste samo nauili lije je priao o tome kako su se zrakoplov i instrumenti poeli ne
dobro, ako pritom i
kontrolirano tresti kada se pribliio zvunome zidu. No kada je
ne inite dobro.
Publilije Sirus proao kroz taj zid, sve se odjednom smirilo, zrak je postao
gladak poput stakla!
Kako ovjek razmilja, tako mu i jest. U vezi s time
openito se slau sve religije. Sve vee znanje posredstvom po
taknutog razmiljanja moe ponuditi korisna iskustva uenja.
Prednosti snage uma, ako se prenose mladim ljudima, mogle bi
posluiti kao temelj za to da budue generacije postanu discipli
niranije u nadzoru i upravljanju umom i ivotom. Kakva bi to sa
mo mogla biti pomo uenju!

U slobodnome svijetu, ako elimo da ostane slobodan,

moramo odrati...
mogunosti da ovjek doznaje i ui to god poeli.
Robert Oppenheimer

Jo vie koristi moglo bi se pojaviti na podruju duha ka

da bi svatko sastavio osobni popis zakona koji upravljaju duhov
nim pitanjima. Dakako, to bi bilo lake kada bi svaki pojedinac
prvo prouio knjige i tekstove filozofa, teologa i znanstvenika ko
Raspolaete li o d ji se bave istraivanjem monih zakona duha. to bi moglo biti
reenim znanjem, uzvienije nego kada bi svatko u umu ili srcu, kao i na papiru, is
neka i drugi na nje pisao razne zakone prema kojima bi trebao ivjeti? I bi li svatko
mu zapale svijee.
mogao mjeriti svoj duhovni razvoj kada bi se svake godine os
Margaret Fuller
vrtao i prilagoavao taj osobni popis zakona? Koliko bi samo bi
lo koristi kada bi svaka kola, iz dana u dan, posvetila samo ne
koliko minuta da svakom ueniku pomogne prouavati zakone du
ha onako kako ih otkrivaju i formuliraju veliki znanstvenici, kako
bi svatko mogao poboljati svoj popis? Dolazi li do vrhunskih tre
nutaka naega razvoja kada steknemo novu istinu koja nas nadah
njuje i prihvatimo je tako da obnavlja nau linost i postane dije
lom naega ivota?
Samodisciplina je takoer jedno od sredinjih iskustava
pouavanja i uenja u mnogim religijama. Na primjer, priblino
pet milijuna sljedbenika islama u Sjedinjenim Dravama ui da se
treba suzdravati od konzumiranja alkohola i duhana. Jedan ista
knuti praktiar takvog uenja jest Rashaan Salaam, glasoviti ig-
ra Chicago Bearsa i dobitnik nagrade za studentskog igraa se
zone. Rashaan, koji moli pet puta na dan, tvrdi da ga je, osim ap
stinenciji, islam nauio i da bude strpljiv s ljudima i da ivi s po
zitivnim stavom. to inimo kako bismo poveali riznicu svojega
znanja u svojem zvanju, u osobnome ivotu i u zajednici? to
inimo kako bismo vie uili i razvijali se na duhovnome pod
ruju?
Drevna budistika legenda govori o uspjenome mladiu
koji se obratio uitelju u potrazi za prosvjetljenjem. Mladi se
predstavio, a uitelj je natoio aj. Mladi je opirno priao o
svojem ivotu i postignuima. Uitelj je i dalje lijevao aj. Dok je
mladi priao, aj se poeo prelijevati preko ruba alice.
Prestanite, usklikne mladi. Zar ne vidite to radite?
Stari se uitelj nasmijeio i s iskrom u oima odgovorio:
Punu alicu ne moe napuniti.
Mladi je bio pun sebe. Ako eli uiti ili primiti neto no
vo, morat e isprazniti svoju alicu. Jednako tako, kako bismo
uili, moda emo se morati osloboditi predrasuda, prestati
osuivati i raistiti nered u umu. Trebamo li usvojiti kljunu lek
ciju yohaku, a rije je o japanskome izrazu koji oznauje bijeli
prostor ili pozadinu slike nastale tintom? Budui da yohaku do
daje ravnoteu cjelini, prazan je prostor jednako vaan kao i sa
ma slika.
Kada nastavljamo uiti, poveavamo bazu znanja, sposob
nosti i otvorenost, kao i ivotnu radost. Kada se idui put nae
mo u situaciji da pokuavamo uiniti neto novo, moemo pot
vrditi: Sada uim! i u tome uivati!

Naglasci

1. Svako jutro nakon buenja ukazuje nam se prilika da stavo

vima utjeemo na ono to e nam se u toku tog dana do
gaati.
2. Koliko smo budni i svjesni svega to nas okruuje? emu
posveujemo pozornost?
3. Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, nego
kroz svoje naoale (Laurel Lee).
4. Dobro emo svakako pronai, samo ako ga budemo traili!
5. Postoji li tijesna veza izmeu onoga to mislimo i onoga to
jesmo?
6. to moemo uiniti kako bismo primijenili velike zakone kre
ativnosti i stvorili plodonosan ivot?
7. Po emu, izmeu ostalog, moemo zakljuiti da se kreativno
st ubrzava?
8. Prijateljstvo ne obuhvaa samo nas; od nas i poinje. Kako?
9. Po emu je uenje kljuan element ovjekove prirode?
10. Zato je uenje vano za nau dobrobit i ivotni napredak?
11. Zato moemo rei da je uenje neki put pustolovina koja nas
vodi u nepoznato?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Konfucija su ubrajali u drukiju vrstu mudraca. Ne smatra se pro
rokom koji je propovijedao u divljini... jednako tako, ne odgova
ra ni profilu klasinog indijskog jogija. Konfucije je tako, bez
imalo stida, pedagog. Uenik i uitelj, pojedinac u zajednici koji
potie ni manje ni vie potpunu moralnu zrelost cjelokupnog na
roda.
Philip Novak: Mudrost svijeta

NAA SE IZVORNA SPOSOBNOST ZOVE DOBROTA

Uenik Kung-tu Tsu rekao je: Kao Tsu (Menciusov filozofski su

parnik) kae da ovjekova priroda nije ni dobra ni zla. Neki kau
da je ovjekovu prirodu mogue oblikovati tako da bude dobra ili
zla. Kada su na vlasti bili (kraljevi-mudraci) Wen i Wu, ljudi su
tako oboavali vrline i krepost; kada su na vlasti bili (izopaeni
kraljevi), ljudi su se odavati nasilju. Neki kau da netko ima dob
roudnu, a netko zlu prirodu... Vi kaete da je ovjek po prirodi
dobar. Jesu li onda svi ostali u krivu?
Mencius je odgovorio: Kada joj pustimo da se povodi za
prirodnim osjeajima, ovjekova e dua initi dobro. I stoga
kaem da je dobra. Ako se izopai, stvar nije u naoj izvornoj
sposobnosti. Osjeaj milosra pronai emo u svim ljudima, kao
i osjeaj stida; osjeaj potovanja i osjeaj za pravdu i neprav
du. .. Stvar je samo u tome to se na te osjeaje ne obaziremo.
Stoga se kae: 'Trai, pa e ih i pronai, zanemari ih, pa e os
tati bez njih'. Neki tim vrlinama raspolau u mnogo veoj mjeri
nego drugi imaju ih dva, pet puta vie, neizmjerno puta vie
a razlog je to to oni drugi svoju izvornu sposobnost nisu raz
vili do krajnjih granica.
 Dvanaesti
tjedan

1. ZAKON
Plemeniti ciljevi donose plodonosan ivot.

Ptica kljucanjem izlazi iz jajeta.

Budi PLEMENIT!
Pupoljak izrasta u ruu.
A plemenitost koja
je u drugima, uspa Zvijezda nastaje kondenziranjem meuzvjezdanih plinova.
vana, ali nikad Rastopljeni minerali hlaenjem se pretvaraju u predivne kristale.
mrtva,
velianstveno e se
ini se da postoji odreeni nain na koji se neke stvari do
uzdii i dosei tvoju
plemenitost.
gaaju, a koji je duboko i priroeno ispravan; stvari postaju ono
James Russell to im je namijenjeno svrhom. Aristotel je zavretak tog procesa
Lowell nazivao entelehijom potpunim i savrenim ostvarenjem ono
ga to je dotada bilo potencijalno stanje. Bilo da se pojavljuje u
obliku leptira koji izlazi iz kukuljice, zreloga ploda koji pada sa
stabla ili u obliku izrastanja hrasta iz obinoga ira, taj proces
ovjeanstvo je obu nedvojbeno svjedoi o odlikama sklada i temeljne inteligencije.
zeto vjeitom potra Piero Ferrucci: to sve moemo postati
gom za onim neim
drugim to e mu,
kako se nada, doni
RAZVIJA LI SE i ovjekova priroda prema takvom unutarnjem pla
jeti sreu, potpunu i nu? Je li razumno i korisno prihvatiti mogunost da bi i ovjek
vjenu. Za one koji mogao biti nalik na sve ostalo stvoreno u svemiru? Trai li se od
su traili i pronali nas da ostvarimo odreeni ivotni obrazac? Kako otkriti vlastiti
Boga, potraga je individualni obrazac i suraivati na njegovu ostvarenju? Koji su
zavrila: On je to
koraci potrebni na putu do korisnih i plodonosnih iskazivanja i
neto drugo.
Paramahansa votnog obrasca? Je li neto krajnje praktino i osobno u izraava
Yogananda nju naih najdubljih vrijednosti, vrlina i plemenitih ciljeva?
Djeci preporuite kr- Zato su izgradnja karaktera i moralni razvoj vani i za va
epost i vrline; samo ivot? Zato su neki oblici ponaanja prikladniji od nekih drugih
ih to moe usreiti,
oblika? Otkrivaju li istraivanja vrijednosti, vrlina i dobrog karak
a ne zlato.
Ludwig tera univerzalna duhovna naela? Pokazuju li se vrijednosti i vrli
van Beethoven ne u plemenitim ovjekovim odlikama poput potenja, asnog ka
raktera, ljubaznosti, neograniene ljubavi, marljivosti, samodisci
pline, mudrosti, pravde i poniznosti? Vrijedne odlike, poput ma
loas navedenih, pomau nam da ivimo u samopotovanju i
srei, te da vodimo plodonosniji ivot. Jesu li to pozitivni imbe
nici za cijelu ljudsku zajednicu, budui da nam pomau da zajed
Budem li pazio na no ivimo skladnije i produktivnije? Philip Brooks kae: Nitko
svoj karakter, moj e od najponiznijih ljudi ne moe biti istinski snaan, ljubazan i do
se ugled sam pobri
bar a da svijet zbog toga ne postane bolji, a da netko ve i zbog
nuti za sebe.
D. L. Moody samog postojanja takve dobrote ne primi pomo ili utjehu.
U knjizi Seana Coveyja Sedam navika uspjenih tinejde
ra o prirodnim se zakonima govori kao o naelima, te se ob
janjava kako ta naela vladaju:

Svi mi dobro poznajemo djelovanje sile tee. Baci loptu

Jer mir nije tek izos uvis i ona e pasti na tlo. Rije je o prirodnom zakonu ili naelu.
tanak rata, nego vrli
A jednako kao to postoje naela koja vladaju fizikim svijetom,
na koja nie iz snage
karaktera. tako postoje i naela koja upravljaju ovjekovim svijetom. Naela
Benedict Spinoza nisu vjerske naravi. Nisu ni amerika ni kineska. Nisu ni moja ni
tvoja. Nisu podlona raspravama. Odnose se jednako na sve, i na
bogate i na siromane, i na kralja i na seljaka, i na mukarce i na
ene. Nije ih mogue ni kupovati ni prodavati. ivi li prema nji
ma, postizat e iznimne rezultate. Ne bude li ih potivao, doi-
vljavat e neuspjehe. Stvar je upravo krajnje jednostavna.

Kada dui i umu u uzlaznome letu pridamo krila razumijevanja i

Znanja, Svjetla i Sklada, nadilazimo indolenciju i neznanje.
ta Violette

Potovanje prema drugima primjer je prirodnog moralnog

naela. Promislite na trenutak. to se dogaa kada se prema ne
kome odnosimo bez potovanja? Nije li vjerojatno da e se taj
netko uzrujati i naljutiti na nas? Ako to zatim nekako ne ispravi
mo, hoemo li nakoditi odnosu? Kolika je unutarnja cijena tak
vog postupka? Moemo li ostati bez samopotovanja? Kako bis
te se vi osjeali kada bi netko grubo nagazio vas? Uviate li
vanost potovanja prema prirodnim moralnim zakonima ako e
lite da vam ivot bude plodonosan i skladan?
Kako se razvijanje karaktera smatra trajnim poslom? Na
koje naine moemo spoznati to je istinito, prikladno i dobro?
Kako kolovati svijest i ponaanje prilagoditi tom visokom stan
dardu? U knjizi ovjekova vjeita potraga Paramahansa Yoga-
nanda pie: Prouavanjem tueg karaktera ovjek poinje bud
no pratiti naine na koje moe unaprijediti vlastitu prirodu...
Prouavanje karaktera vano je primarno u tom smislu: ovjek
bez prestanka treba pratiti vrline u drugima i pozitivne odlike
usaivati u sebe.
A kako stoje stvari sa shvaanjem naih prednosti i mana,
jakih strana i slabosti, prepoznavanjem sadanjih obrazaca po
naanja, te iskrenim i potenim odnosom prema sebi? Kakva je
veza izmeu samopotovanja, te vrijednosti i moralnog obrazova
nja? Kojim se pristupima i metodama mladi mogu pouavati tako
da postanu upueni u znanje, stavove, vjetine, vjeru i oblike po
naanja kako bi se poboljali kao ljudi?

Kultiviran je um uvar Demokracije, i dok ga vode i nadziru

vrline, najplemenitija je ovjekova odlika.
Mirabeau Duonaparte Lamar

Kako opisujemo plemenite ciljeve? Znai li to raspolaga

nje i primjenu uzvienih moralnih odlika i ideala, izraavanje ve
liine karaktera u svemu to inimo? Kako to postii? Jedan od
primjera mogao bi se sastojati i u tome da zaboravimo vlastiti
ego i velikoduno darujemo nadarenost i sposobnosti dok slui
mo potrebama ljudi koji nas okruuju. Otvorenost prema znanju
iz svih mudrih izvora jo je jedan od primjera. Uvijek moemo
doznati jo neto o sebi, o naem Stvoritelju, o svijetu kojem pri
padamo. Moemo spoznati i brojne naine na koje se svaka od tih
vrlina odnosi prema ostalima. Koje korake moemo poduzeti ka
ko bismo razvijali obrasce ponaanja pune ljubavi, obzirnosti i
pravednosti, sve dok nam ne postanu prirodni i normalni? Kako
razviti sposobnost nadziranja poriva, odricanja od trenutanog
zadovoljavanja i koncentriranja na ono to je dugorono korisno?
Moemo li kreativnu znatielju upotrijebiti za disciplinirano is
traivanje i istraivako propitivanje? Kako nai postupci mogu
 pomoi, nakoditi ili djelovati na druge? to nam govori naa
savjest? Prije nego to donesemo veliku odluku, bi li bilo koris
no postaviti pitanje: Bi li svijet postao bolji kada bi se svi pove
li za mnom?
Odluke koje donosimo vrlo su vane, kako za nau, tako i
za budunost drugih. Vano je da biramo plemenito i odgovorno,
a zatim za svoj izbor preuzmemo odgovornost.

*
2. ZAKON
Svaka ptica svome jatu leti. Robert Burton

Vai su suputnici po NA SATU FIZIKE, pregrt eljeznih strugotina poloen je na metal

put tipaka u dizalu. nu foliju. U njezinoj blizini odsviran je tono odreeni ton. Kao
Vode vas ili gore ili
nekim udom, strugotine su se rasporedile u obliku snjene pa
dolje.
hulje! Reagirale su na vibriranje zvunog obrasca odsviranog to
Nepoznati autor
na. Nakon drukijeg zvuka, ponovno su promijenile poloaj. Ovaj
put oblikovale su zvijezdu! Taj pokus ponovljen je nekoliko puta,
a dobiveni rezultati bili su vrlo slini. Svaki zvuk ima vlastiti ob
razac, a vidljive strugotine pokazuju nam nevidljivi obrazac zvu
ka.
Prijateljstvo je dra Univerzalni zakon ili naelo privlanosti jasno se pokazu
gocjeno, ne samo u
ju kada privlaimo energiju kompatibilnu s naim mislima. Ako
sjeni, nego i na sun
cu ivota. bez prestanka mislimo i vidimo dobrotu i obilje, u ivot priv
Thomas Jefferson laimo upravo te elemente. Ako se bavimo negativnim stvarima i
boli, u ivotu nailazimo upravo na njih. to se vie bavimo nekom
milju, to su vei izgledi da e se ona odraziti i u naim iskustvi
ma.

Drui se s mudrim i postat e mudar;

a tko se dri bezumnika, postaje opak.
Izreke 13:20

Moda emo u odreenoj situaciji sagledati okolnosti i us-

kliknuti: Pogledaj to sam stvorio! To bismo mogli izraziti i
ovim rijeima: Pogledaj to sam privukao!. Okolnosti su svi uv
jeti oko nas, s nama magnetski povezani zahvaljujui sredinjim i
 Vjeran je prijatelj li temeljnim vibracijama ili zvukom naih misli poput kretanja
jek ivota. eljeznih strugotina postavljenih na metalnu foliju. Ta sposobno
Propovjednik 6:76 st privlaenja ljudi i uvjeta ima nesagledive praktine primjene.
Posve je prirodno uivati u drutvu onih ije su misli, os
jeaji i stavovi kompatibilni s naima. Izreke Slino privlai
slino i Svaka ptica svome jatu leti odnose se na privlanost
do koje moe doi meu pojedincima, mjestima, stvarima i uvje
tima. Nae misli i stavovi odnose se na, zahvaljujui privlaenju,
ljude koji su dio naeg osobnog svijeta prijatelje, neprijatelje,
roake, kolege i sve s kojima dolazimo u dodir. Kako poruku o
zakonu privlanosti upotrijebiti kako bi nam pomogla da kreativ
no napredujemo i ivimo zadovoljnije i plodonosnije?

Nasljeujemo rodbinu i crte naeg lica moda ih ne mogu izbjei;

no biramo vlastitu odjeu i prijatelje, pa stoga dobro pazimo da
nam odgovaraju.
Volney St. Reamer

Podupiru li nas nai poznanici? Koliko se esto dogodilo

da nas neija ljubav i prijateljstvo potiu da zalijeimo svoje og
raniene stavove i da u sebi ugledamo bia vee vrijednosti? Po
mau li nam oni kojima nas neto privlai kada nastojimo pronai
ili ostvariti svoju ivotnu svrhu? Svatko ima svoj poseban dar i je
dinstven nain njegova izraavanja. Kako nam oni s kojima se po
vezujemo pomau da poboljamo i iskoristimo darove kojima ras
polaemo? Nain na koji se izraavamo esto nie iz promatra
nja ljudi koji nas okruuju. Stoga je logino druiti se s ljudima
ije odlike prieljkujemo.
Najvea soba u svemiru upravo je soba za poboljanja. J.
Sig Paulson rekao je: Kad ovjek postane svjestan aktivnosti lju
bavi u vlastitome biu, elja za poboljanjima postaje predivno
neodoljiva. Potiu li nas oni koji ine na krug prijatelja i oni ko
ji su neodvojiv dio brojnih i raznovrsnih aspekata naeg ivota na
nove i vee vizije i na plemenitije ciljeve? elimo li zahvaljujui
nadahnuu ivjeti uz veu gorljivost i zadovoljstvo, ivjeti koris
nije? Kako nam osobe koje nas okruuju pomau na putu sve
veeg samoostvarenja? Sluimo li mi na tom podruju drugima u
recipronoj mjeri? Kada dublje spoznamo univerzalni kreativni
duh ljubavi, ivota, svjetla i smijeha, moemo li se radovati uz
zdrav, dinamian i kreativan stav prema ivotu? Pojaavaju li lju
di oko nas predanost nae due strastvenome ivotu s unutarnjim
Kad bira prijatelja duhom kao boanskim graditeljem? to su i gdje nai najsnani
uspni se za stubu.
ji korijeni i veze? ivot koji elimo nije tek ono to smo odabra
Talmud
li i stvorili, govori nam pjesnik Wendell Barry. To je ivot koji
moramo birati i stvarati. Svaiji je ivot fluidan i bez prestanka
se razvija. Kao kod rijeke, moemo mu postaviti branu ili ga pus
titi da slobodno tee. Moemo ga preusmjeriti. Ili zaplivati zajed
no s njim.
ivite li sreenim ivotom? Svemirom, kako se ini, vlada
uzvieni red. Drevna izreka kae da je svatko kua s etiri sobe:
tjelesnom, mentalnom, emocionalnom i duhovnom sobom. Va
no je svaki dan ulaziti u sve sobe, ak i ako treba samo neto
popraviti ili ispraviti! Pridonose li nai kolege i suradnici tome da
nae sobe budu djelotvornije i da ivot u njima bude ugodniji?
Veze s drugim ljudima poesto ine duhovnu mreu nae
ga ivota, pri emu su kljune veze brak, obitelj, prijatelji i kole
ge. Nae najdublje vrijednosti mogu se iskazati kroz te kljune
veze. Veze mogu sluiti i kao poligon za vjebu. ivjeti ljudski
postignue je slino sviranju instrumenta, primijetio je esejist
Michael Ignatieff. Potrebno je vjebati.

3. ZAKON
Dokoni je mozak vraja radionica. H. O. Bohn

Beskoristan ivot IMATE li osjeaj neogranienosti u vezi sa sobom, svojim poslom,

znai ranu smrt. darom, sposobnostima, potencijalom i onim to moete dugo
Goethe
rono ostvariti? Neogranienost se opisuje kao dojam da nema
ogranienja u vezi s time to moemo postati ili initi. Neogra
nienost je svijest koja nam ispunjava um kada znamo da na raz
voj ne prestaje i da na potencijal za razvoj dosee beskonanost.
Hoemo li poeti uiti lekciju neogranienosti kada ponemo na
dilaziti granice koje eventualno postoje u naem umu, kada na
um gorljivo trai i istrauje i nikada nije dokon?
Bi li jedan od naih ivotnih izazova moglo biti i otkriva
nje neizraenog i beskonanog unutarnjeg potencijala? Kao to u
svojoj knjizi Ako je ivot igra, ovo su njezina pravila kae Cherie
Carter-Scott. Sve vam je unutar dosega. Spoznajte svoje grani-
Ba kao i tijelo, um ce, ne kako biste ih priznavali, nego kako biste ih razbili na ko
esto upada u neu madie i dosegnuli velianstvene visine! Da! Kako uope poseg
godno i loe stanje
nuti za neim toliko uzvienim? Poinju li prvi koraci od aktivnog
zbog pukog vika
komfora. i istraivakog uma, od uma koji je znatieljan, marljiv i usredo
Charles Dickens toen na djelotvornost?
Izreka: Dokoni je mozak vraja radionica nudi nam ite-
kakvu podlogu za razmiljanje. Na primjer, moe li pretjerano za
bavljanje umanjiti i nadvisiti na ivot? to se dogaa s naim mi
Dobro je latiti mo
saonim procesima kada se zabavljamo? Moe li est sati svakod
zak trenjem uz dru
ge mozgove. nevne posveenosti gledanju televizije posluiti kao otrovan nar
Michel kotik? Ako vam um nije usmjeren na neko uenje ili mentalne iza
de Montaigne zove, moe li se pretjerano opustiti, biti manje djelotvoran i pro
duktivan? Moe li ovjek kojem je mozak ispran televizijskim sa
punicama postati podloan negativnim i neproduktivnim mislima
koje mogu dovesti do bolnih ivotnih situacija? Straha? Bijesa?
Zloina?
Za primjer promotrimo sportski kontekst. Svi znamo za
obilje pria o znaajnim postignuima mnogih sportaa koji sud
jeluju u raznoraznim sportovima. No bi li pretjerano gledanje
drugih kako se bave sportom moglo gledateljevu pozornost od
vratiti od njegovih vlastitih sportskih aktivnosti i uspjeha? Bi li
um bio aktivniji i budniji kod sudjelovanja nego to je to sluaj
Dokonost je tek
kod promatranja? To ne znai da treba iskljuiti mogunost prik
utoite slabog uma.
Grof
ladne ravnotee izmeu oputene dokonosti i aktivnosti.
od Chesterfielda
A svrh svega uvaj svoje srce,
jer iz njega izvire ivot.
Izreke 4:23

Moe li tjelesna i mentalna dobrobit krenuti nizbrdo kada

se zdrava i produktivna osoba mora povui u mirovinu? U Sjedi
njenim Dravama neke tvrtke i vladini programi potiu ili ak
zahtijevaju od produktivnog radnika da nakon ezdeset pete go
dine ide u mirovinu. S obzirom na sve izraeniju dugovjenost lju
di koja se pripisuje napretku na podruju tehnologije i medicine,
moe li ovjek ijih se usluga odriu kada je na vrhuncu moi i
produktivnosti postati parazitom? Bi li ljudi due zadrali menta
lnu ivost kada bi mogli nastaviti raditi? Koliko smo puta uli da
je netko otiao u mirovinu, a zatim, nakon samo nekoliko godina,
umro ili se razbolio jer ivot vie nema arinu toku i pravi smi
sao? Smisao donosi produktivnost, dok prerano umirovljenje
moe stvoriti nezdrave parazite.
 Bi li vane koristi i prednosti bilo mogue ostvariti kada
bismo omoguili da svi prihodi nakon ezdeset pete godine budu
neoporezivi? Kakve je poticaje mogue ponuditi ljudima u dobi za
umirovljenje kako bi na vaan i djelotvoran nain davali doprinos
zajednici, zemlji i openito ovjeanstvu?

Marljiva ruka vlada,

a nemar vodi u podlonost.
Izreke 12:2

Moda e se netko upitati: Kakve veze te misli imaju s

naim duhovnim naelima i poukama iz svjetskih religija? Ako je
boanstvo beskonano, tada nam sve pomae da spoznamo to
boansko, osobito kada je rije o ivotu ljudi. Bi li rijei iz Izre
ka (16:4), Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, mogle ukazivati
na vanost svih aspekata ivota? Bi li takva razmiljanja ljudima
mogla pruiti prednosti i radosti produktivnijeg i plodonosnijeg
ivota? Da se drevno Sveto pismo pie danas, bi li se autori kon
centrirali na druge stvari, jer bi u Bogu vidjeli neto neusporedi
vo vee i ire od slike koju je bilo mogue dokuiti prije vie ti
sua godina? Je li mudro traiti mogunosti veeg obogaivanja
sviju, bez obzira na dob? U Dhammapadi stoji: Naie li na
mudraca koji te eli skrenuti s pogrenog puta, kreni za njim kao
za ovjekom koji ti moe otkriti skriveno blago. Iz toga moe izii
samo dobro.
Aktivan um u svim preprekama vidi lekcije, a ne znakove
neuspjeha. Kada neto izgleda kao prepreka, aktivan um moe
potraiti rjeenja.
U filmu o svojem djetinjstvu, Albert Einstein opisuje kako
je uzeo kompas i opinjeno promatrao kako se igla pomie kada
se on okree u raznim smjerovima. Tako ga je poela progoniti
elja da shvati nevidljivu silu koja pokree iglu kompasa. Gdje se
nalazi ta sila? Tko nad njom ima nadzor? Zato uvijek funkcioni
ra? Od ega se sastoji? Postoje li mjesta na kojima ne djeluje? To
su prirodna pitanja znatieljnog genija, a ne dokonog uma.

*
 4. ZAKON
Mogue je postii i da suprotne sile djeluju u vau korist.
Anonimna

ovjek koji je pogri ROBERT je bio izvrstan kuhar kojeg su iz tri razliita restorana ot
jeio, a tu greku ne pustili zbog neprimjerena ponaanja. U svakom sluaju on je tvr
ispravlja, ini jo dio da je kriva uprava restorana. Naglaavao je da ga je uprava ili
jednu pogreku. maltretirala ili da mu je otputanje namjestio ef, ili da nije do
Konfucije
bivao jasne upute u vezi sa svojim poloajem. Bez potekoa je ig
rao ulogu rtve. Posve je sigurno da u svim sluajevima nije mo
gao biti iskljuivi krivac. To se doista ini malo vjerojatnim;
meutim, tri razliita restorana mogla su s njim imati sline prob
leme. U tvrdnjama o njegovoj odgovornosti u vezi s onim to se
dogodilo moralo je biti i neto istine. Kako je Robert mogao teku
situaciju okrenuti u svoju korist?
Neki put osvrt na prolost ovjeku pomae da spozna kako
Kao to se pera
i katastrofalno iskustvo moe biti prava srea, iako na prvi pogled
slui blatom za pra
nje odjee, tako se i tako ne izgleda. Budui da se radilo o tri radna mjesta, to se
mudar ovjek moglo postii da je Robert bio voljan potraiti obrasce neprimje
proiava neis renog ponaanja i odluiti promijeniti ih? Koje je korake mogao
toom.
poduzeti da spozna svoju ulogu u pojavi nepovoljnih okolnosti?
Budistika
parabola
Da je priznao svoju odgovornost, to je mogao poduzeti kako bi
na sljedeem radnom mjestu postigao uspjeh? Robertu se posve
sigurno nudi mogunost izbora u vezi s time kako e reagirati na
ivot.
Kao izraz boanske inteligencije, nismo li u svakom trenut
ku vei od svih potekoa, okolnosti, iskustva ili situacija? Uvijek
se valja sjetiti temeljne i korisne istine koja kae da dobro, u od
reenoj mjeri i na odreenoj razini, postoji u svima i svemu. Vano
je kako na te pustolovine reagiramo! Kranska nas Biblija uvje
rava da Bog ini sve da pridonosi dobru onih koji ga ljube (Rim
ljanima 8:28). U Mudrosti Lao Tsea stoji: Mogunosti izrastaju
iz nemogunosti i obrnuto... s obzirom na to, istinski Mudrac od
bacuje sve razlike i utoite pronalazi na Nebu... Stoga se kae da
se nita ne moe usporediti s uporabom Svjetla. Svatko od nas u
stanju je nadii prepreke koje nam se pojavljuju u ivotu ako smo
odluni, odvani i voljni raditi u smjeru daljnjeg napretka.
Kao transcendentna bia, imamo mo uzdignuti se iznad
Mudar e ovjek
prepreka. Moemo nadii gotovo sva ogranienja, samo ako po
stvoriti vie prilika
nego to ih je u sta zornost usmjerimo na odgovarajui nain. Kako to postii?
nju pronai. Moemo li sebe i situaciju u kojoj se nalazimo sagledati iskreno i
Francis Bacon otvoreno, te se osvrnuti na okolnosti koje su nas eventualno dove-
 Tko eli visoko le u mutne vode? Snagu zahvaljujui kojoj ostajemo koncentrirani
skoiti, mora uzeti moemo razvijati i pojaavati. Umjesto da se koncentriramo na
velik zalet.
frustracije, razoaranja i sve to smatramo preprekama na putu,
Danska poslovica
moemo se prisjetiti velike istine koja kae da nitko ne zna to
sve moe dok ne pokua!. Vrijeme moemo mudrije koristiti. Ka
da odluimo uzeti ivot u ruke, moemo poeti stvarati pozitivniji
utjecaj u vanjskome svijetu u kojem e biti vie ljubavi i potpore.
Ljudi pozitivno reagiraju na pozitivnu energiju!

Odreena koliina protivljenja ovjeku je od velike pomoi; to

eli i mora imati da bi u neemu bio dobar i uspjean. Potekoe i
protivljenje prirodno su tlo za rast ovjekova karaktera
i samopouzdanja.
John Neal

Moemo li nekako ispraviti situaciju koja nas mui? Na pri

mjer, to bi se dogodilo da se Robert telefonom ispriao trojici
bivih poslodavaca? Bi li njegova spremnost da se prvim korakom
vrati u ljubav i sklad odigrala znaajnu ulogu? Koliko bi plodonos
na bila njegova predanost ivotu obiljeenom potenjem i as-
nou, ako bi posluila kao poetna toka na putu prema veem
sluenju i korisnijem ivotu? Koji nam jo motivi mogu pomoi da
ostanemo koncentrirani i u istoj svijesti? Iskrenost? Istinoljubi
vost? Potenje? Marljivost? Potovanje prema sebi i prema drugi
ma?
Odgovorni smo i za stanje u kojem se nalazimo i za izlje
Prvo sebi reci to enje. Kada se u cijelosti osvrnemo na neku teku i neugodnu si
eli, a zatim uini tuaciju i postignemo sve to moemo kako bismo zalijeili iskus
to mora. tvo, moda dolazi trenutak da zatvorimo vrata koja nas vode od tog
Epiktet
dogaaja i poemo dalje. U nama je cijeli jedan svijet jedin
stveno polje svih mogunosti koji nam je dostupan. Znamo da
kroz sve nas protjee boanska energija. Moemo spoznati i gra
diti na temeljima onoga to je najbolje u nama, a to se izraava
kao beskonana ljubav, dobrota, suosjeanje, marljivost i sluenje.
Kada ljubav i plemeniti ciljevi poinju nadvladavati ovjekov ego,
dok u ivotu donosimo svakodnevne odluke, sigurno je da napre
dujemo na putu svete potrage u ime cijelog ovjeanstva. Tada e
sve to naoko izgleda kao protivljenje djelovati u nau korist.

*
 5. ZAKON
Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kanjava nas upravo naa
ljutnja.
Bhagavadgita

Kad se u vama budi OD SVIH osjeaja ljutnja i bijes mogu nanositi najvie tete, naj
bijes, sjetite se vie nas uzrujati, biti najneproduktivniji i najneugodniji. Struje
posljedica. nam umom, srcem i tijelom poput stravinog poara koji guta na
Konfucije
samonadzor i moe nas navesti da izgovorimo stvari zbog kojih
emo poslije aliti.
Kad se netko razljuti, esto reagira tako da se koncentri
ra na ono to smatra uzrokom ljutnje. Moda je netko rekao
neto grubo i nepristojno ili se tako nekako ponio, bio nepoten,
neljubazan, moda ak i zloban. Takve rijei ili djela mogu biti
stvarni, zamiljeni ili prenapuhani. Korijen problema poiva u
emotivnoj reakciji samoga bijesa. A gdje emo potraiti izvor? U
sebi! Kao da smo vatrogasci, vano je da vodom prvo zalijemo
plamen i da dragocjeno vrijeme ne troimo na traenje osobe ko
elite li izlijeiti ljut ja je zapalila kuu!
nju, ne hranite je.
Epiktet Tako se esto dogaa da bijes proistjee iz nedostatka ra
zumijevanja prema nama samima ili prema drugima. Duboko
ukorijenjena, kao i neposredna povrinska iskustva mogu pos
luiti kao izvori. Ljutnja i bijes mogu niknuti i iz straha, ponosa,
egoizma, razdraenosti i sumnjiavosti. Nisu li upravo to elemen
ti koji potjeu iz naeg uma i srca? Drugi ljudi i naa okolina do
Ako odbijate sve
osim onoga to je u
imaju se sekundarnima.
ivotu najbolje, to to se dogaa kada se ovjek razljuti? Ne reagira li es
vrlo esto i dobivate. to tako da prvo trai nekog ili neto to e okriviti? Okrivljavanje
Somerset se katkada koristi kao zgodan izgovor za to to na ivot nije
Maugham
tono onakav kakav elimo. Moda emo svijet okriviti za bolest,
burzu za financijsko stanje, ili oblinju pekarnicu za to to smo
predebeli. Meutim, u svijetu misli, odgovorni smo za to kako
smo se izgradili. Osim toga, proistjee li okrivljavanje ikada iz
pozitivnog iskustva? Kada vjerujemo u svoj ivot i ivimo u je
dinstvu i neogranienoj ljubavi, okrivljavanje postaje doslovce ne
mogue! Kako bismo se mogli na nekoga ljutiti ako smo istinski
nauili voljeti sve? Ne bi li bilo pametnije ivotnu energiju usmje
riti u pronalaenje rjeenja? Nije li vano preuzeti odgovornost za
Ljutnja je trava; vlastitu ulogu u ivotnoj drami i to u svakom trenutku? Osim to
mrnja je stablo. ga, okrivljavanje drugih ili okrivljavanje okoline posve je uzalud
Sv. Augustin
no, jer kamo god ili, ljutnju nosimo u sebi!
 Bijes je temelj svih Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kanjava nas upravo
zala. ta naa ljutnja, glasi jo jedna vana istina. Kako? to se dogaa
Muhammad
kad se netko naljuti? To djeluje na cijelo bie. Srce kuca bre, li
Husan Askari
ce postaje crveno, oi sijevaju od bijesa i ogorenosti! A koliko
tijelu, umu i duhu treba da se oporavi od napadaja bijesa? Zato
bismo se uope eljeli tako kanjavati doputajui bijesu da ovla
da cijelim naim biem? Kada mu omoguimo da se nastani u
naoj svijesti, postajemo jo jednom osobom koja u naem svije
tu stvara dodatni nesklad ne samo u naem osobnome svijetu,
nego i u naem planetarnome domu!
to nam je, dakle, initi? Moda ne bi bilo loe preuzeti
potpunu odgovornost za to to smo i tko smo u sadanjoj ivot
noj fazi. Kada razorna energija ljutnje i bijesa podigne glavu,
moemo postaviti pitanje: to iz ove situacije trebam nauiti?
Moemo iznova razmotriti mune dogaaje koji su prethodili ko
nkretnoj situaciji. Ako nam se netko obraa neljubazno ili se pre
ma nama tako ponaa, moemo li ga pokuati bolje shvatiti?
Moemo li uvidjeti da je osoba koja je izazvala na gnjev moda
i teka rtva negativnih emocija? Drugi e ljudi biti tono onakvi
kakvi jesu, neovisno o naem stavu o njima. Moemo li svakome
Bijes bez temelja ni dopustiti da bude kakav jest i priznati da je na vlastitom razvoj-
kako se ne moe op nome putu? Svatko ima mogunost iznjedriti neto prelijepo.
ravdati, jer ovjeka Promislite malo bolje. Svijest moe postojati na dvjema
teret bijesa povlai
razinama: prvo u obliku zametka, a zatim i kao njegova manifes
prema dolje.
Ben Sira tacija. Kad god zametak ima priliku pokazati se u stvarnosti,
stvara i novo sjemenje iste prirode. Recimo da proivljavamo za
metak ljutnje. U povoljnim okolnostima taj se zametak moe ma
nifestirati kao zona energije koja se naziva ljutnjom. Ako se ljuti
mo pet minuta, stvara se novo sjeme ljutnje i pada na tlo naega
uma. Moete li zamisliti koliko je teko biti radostan i sretan ka
da se manifestira zametak ljutnje?
to bi se dogodilo da kao reakciju na sve situacije umjes
to ljutnje nudimo razumijevanje, suosjeanje i ljubav? Vodite
rauna o injenici da kivnost i povrijeenost esto izazivaju po
mutnju, dok istinska komunikacija moe donijeti mir i sklad.
Moemo li potraiti duhovna rjeenja za sve takozvane probleme
na koje nailazimo? Neograniena ljubav koju aktiviramo za sebe
poinje zraiti i posvuda oko nas. Ubrzo se umjesto okrivljavanja
Va je vlastiti um
i ljutnje moe pojaviti ljubav. Mrnja nikada ne nadvladava
sveto podruje u ko
mrnju, ali ljubav ubrzo nadjaava svaki oblik mrnje.
je ne moe ui nita
tetno, osim ako vi Mnogi duhovni voe pozivaju nas da svoje bie ispunimo
date doputenje. ljubavlju, ak i prema onima koji se predstavljaju kao nai nepri
Arnold Bennett jatelji. Ako uspijevamo upuivati ljubav onamo kamo smo neko
upuivali okrivljavanje, ljutnja i bijes vie jednostavno ne postoje
kao mogunost.

Naglasci

1. Kako otkriti vlastite ivotne obrasce i darove koji ih podupi

ru, te suraivati s njihovim ostvarivanjem?
2. Zato su za svakoga od nas vani izgradnja karaktera i mo
ralni razvoj?
3. Kako se razvijanje naeg karaktera smatra trajnim poslom?
4. Kako biste vlastitim rijeima opisali zakon ili naelo priv
laenja?
5. Ako prieljkujemo uzor, zato je vano druiti se s ljudima
koji iskazuju odlike koje elimo?
6. Zato je najvea soba u svijetu soba poboljanja?
7. Kako osjeaj neogranienosti predstavlja neizrecivo veliku
priliku za osobni razvoj?
8. Zato je vano mozak hraniti smislenim aktivnostima i kon
centriranom svrhom?
9. Kako prerano umirovljenje moe stvarati parazite? Kako bis
te odredili znaenje pojma parazit?
10. Moemo nadii svaki problem, stanje, iskustvo ili situaciju.
11. Zato smo odgovorni i za stanje u kojem se nalazimo i za
popravljanje situacije?
12. Kako nas kanjava vlastiti bijes?
13. to moemo nauiti iz ne osobito pozitivnih emocija?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Boe moj, ja sam tek siuno sjeme koje si posijao u tlo Svoje
Ljubavi i omoguio mu da skoi s ruke Tvojega obilja. To sjeme
stoga u najveoj dubini udi za vodom Tvojega milosra i ivome
izvoru Tvoje milosti. Poalji mu stoga, s nebesa svoje ljubavi i
dobrote, ono to e mu omoguiti da uspijeva pod Tvojom sje
nom i unutar Tvojih granica. Ti si taj koji zalijeva srca sviju koji
su Te spoznali u toj rijeci obilja i izvoru Tvoje ive vode.
Slava tebi Boe, gospodaru svjetova.

Baha'u'llah, molitva
 Trinaesti tjedan

1. ZAKON
ivot je prepun beskonanih mogunosti.

Nije teko prebrajati KAO LJUDSKIM biima, Stvoritelj nam je podario vrlo razvijen i iz
broj sjemenaka u ja nimno prilagodljiv um. Jesmo li stvoreni s odreenim ciljem, je li
buci. Ali tko od nas nam svrha, izmeu ostaloga, moda i pripomoi ubrzanju kreativ
moe ustvrditi koliko
nosti? Podarena nam je mentalna sposobost da traimo, uimo,
je jabuka u jednoj
sjemenci?
procjenjujemo, rjeavamo probleme, da poboljavamo i sebe i
Anonimna drutva ovoga svijeta. Moemo li pomoi buduem napretku?
Je li svakom ovjeku podaren um sposoban za kreativnu
aktivnost u dozrijevanju svemira, kao i u dozrijevanju njegove
due? Skromnim pristupom prema ivotu, um nam je maksimal
no otvoren i prijemiv, jer nikada ne znamo kakve e se sve pri
like nai pred nama. Vano je da na um bude vrsto povezan s
Istodobno ste i srce naom duom, a dua sa Stvoriteljem. Zato? Na taj nain krea
koje kuca i jedan je
tivni proces u kojem sudjelujemo moe od Bojeg uma kroz nau
dini otkucaj u tijelu
koje nazivamo ov
duu protjecati prema naem umu, gdje kreativno razmiljanje
jeanstvom. moe donijeti kreativne rezultate u onom siunome dijelu kraj
Wayne Dyer nje stvarnosti koju su ljudi u stanju opaziti.
Kreativni proces prelazi s misli na djela. Nae se rijei i
misli kristaliziraju. Kako stvari koje radimo i pojmovi koje izraa
vamo proistjeu iz naih misli i rijei? Potvruju li nae misli i ri
jei nau otvorenost prema beskonanim mogunostima? Dok ko
ristimo te mogunosti, podupiru li naa djela nae misli i rijei?
Uronite u more misli
Moda i najvanije pitanje glasi: Jesmo li voljni priznati i prihva
i ondje pronaite bi
sere koji nemaju titi mogunosti? Bi li voljan stav mogao biti najvaniji imbenik
cijenu. za nau gorljivost, marljivost, istraivanje, kreativnost i napre
Moses ibn Ezra dak? Je li voljnost uistinu jedno od stanja duha? Bi li to mogla bi-
ivot nek' vam bude ti unutarnja izjava koja kae Da! ivotu? Potvruje li voljnost da
misija a ne prekid emo poduzeti korake potrebne za formaliziranje mogunosti i
i stanka.
tako ih pretoiti u stvarnost? Ako smo pripravni prihvatiti udes
Arnold Glasgow
ne mogunosti koje nam nudi ivot, mogu li se u nae djelovanje
umijeati prepreke i obeshrabrenja? Mogu li se dugo zadrati u
naoj svijesti? Idu li voljnost i otvorenost ruku pod ruku, vodei
nas prema unutarnjem skladu koji donosi veu kreativnost? Na
dalje, ne doziva li poveana kreativnost beskrajnije mogunosti?
Kako uope moemo znati koji bi naoko beznaajni dogaaji
mogli biti nabijeni mogunostima za promjenu smjera naeg ivo
ta nabolje?
Mogu li mnoge stvari obinoj ovjekovoj percepciji izgle
dati zagonetno i neobino? Je li mogue da esto previamo nji
hovu neobinost i zagonetnost jer smo se na njih toliko naviknu
li? Poznajemo li tek nejasno istinsku prirodu stvari? Osim toga,
to su uope te stvari? Je li to Boja ljubav izraena u razliitim
manifestacijama?
Zahvalnost emo U knjizi ivite u ljubavi Ernesto Cardenal kae: Bog s na
najbolje pokazivati ma komunicira i preko svih stvari. One su poruka ljubavi. Kada
koritenjem svega itam knjigu, kroz nju mi se obraa Bog. Pogledom prelazim po
onoga to nam Bog
krajoliku. I njega je stvorio Bog, omoguio mi da ga vidim. Sliku
osigurava.
Anthony Trollope koju danas gledam, u slikaru je nadahnuo Bog, da bih je ja mo
gao vidjeti. Sve u emu uivam s ljubavlju je podario Bog, a ak
je i moja bol Boji dar uruen s ljubavlju.
Ako je boansko beskonano, nije li onda logino da od
njega nita ne moe biti odvojeno? Moemo li tako materiju i
energiju, prostor i vrijeme, smatrati aspektima boanskoga? Gle
dano iz te perspektive, moe li svatko od nas, iz dana u dan, pli
vati u moru beskonanih mogunosti? Kakva snana misao! Uz
takve stalne podsjetnike, moemo li izbjei najuobiajeniju zam
ku teologije: pokuaj ljudi da Stvoritelju nametnu ogranienja?
Jesu li optimizam prema beskonanim mogunostima i stav
zahvalnosti srodni i bliski? Moete li zamisliti da je svaki ovjek
jedna stanica u tijelu koje nazivamo ovjeanstvom? Moemo li
shvatiti da svaka pojedinana stanica ili osoba, koja funkcionira
na temelju unutarnjega sklada, moe suraivati sa svim susjednim
stanicama ovjeanstva? Kada se jednom naviknemo cijeniti i
potivati sve i svakoga na koga naiemo, na ivot sve e vie is
punjavati beskonane mogunosti. Osim toga, kada imamo os
jeaj za svrhovitost i cilj, moemo izraenije osjeati i ivotni smi
sao, biti uvjereniji i u svrhovitost cjelokupnog ivota. Kakav je to
osjeaj biti uzbuen i gorljiv u vezi sa ivotom? Kako tu gorljivost
unijeti u sve to inimo? Koje si zadae moemo zadati, na emu
moemo poraditi kako bismo poboljali svoje sposobnosti radi
uoavanja veih prilika u svemu to nas okruuje?

Vjerujte u sebe! Imajte povjerenja u vlastite sposobnosti! Bez skro

mnog, ali razboritog samopouzdanja, vjere u vlastitu mo, ne
moete biti ni uspjeni ni sretni.
Norman Vincent Peale

Promislite o sljedeim rijeima Patanjalija, autora Yoga

Sutre: Kada vas nadahnjuje velik cilj, izniman projekt, sve vae
misli rue granice. Va um nadilazi ogranienja, vaa svijest iri
se u svim smjerovima, a vi ete se tako nai u novom, velikom i
udesno divnome svijetu. Sile, sposobnosti i talenti koji su dota
da spavali odjednom se bude, a vi uviate da ste daleko vea oso
ba nego to ste ikada zamiljali.

*
2. ZAKON
Misli su stvari. Charles Fillmore

BUCKMINSTER FULLER jednom je rekao kako 99 posto naeg ja

ini nevidljivo i nedodirljivo. Je li naa sposobnost razmiljanja i
posezanja za svime to nadilazi ljudski lik snaga koja odreuje
kvalitetu naeg ivota? Misli su stvari. Misli stvaraju stvari. Mis
li oblikuju stvari. Misli, u krajnosti, postaju opipljivo stvarne!
Nevidljivi postupci koji se odvijaju u naem umu, a koje
nazivamo razmiljanjem mogu stvoriti predmete stvarne poput
tla po kojem hodamo ili hrane koju jedemo! Gotovo sve ime se
sluimo i s ime svakodnevno dolazimo u dodir poelo je posto
jati u mislima. Na primjer, papir na kojem je otisnuta ova knjiga
i strojevi koji su proizveli taj papir, neko su bili tek misao, ide
ja, teorija ili neiji san. Slino tome, automobil koji vozimo, mo
tor, gume, kotai i mehaniki dijelovi doslovno su proizvod
neijeg zamiljanja! Materijalne stvari koje uzimamo zdravo za
gotovo, a koje olakavaju ivot i pridaju mu ugodniju notu, poput
radioprijemnika, televizora, telefona, kola, knjinica, crkava,
 Nita nije ni dobro knjiga, novina, asopisa, medicinske opreme i jo toliko toga, u
ni loe, sve je to sa zaetku su bili misao, ideja.
mo plod naih misli.
I premda nam se moda ini da je um neuhvatljivi dio sva
William
Shakespeare kog ljudskog bia, rije je o vezi izmeu tijela i due. Zahvalju
jui umu, moemo razmiljati o prirodi svojega bia, o svojim
ivotima, tijelima, drugim ljudima, te duhovnim perspektivama.
Bi li to mogao biti faktor po kojem se ovjekove mentalne spo
sobnosti razlikuju od ivotinjskih? Jesu li ivotinje na niem raz
vojnom stupnju upravo stoga to, kako se ini, nisu u stanju
nainiti mentalni odmak i razmiljati o sebi? ivotinje imaju insti
nkte, odreeni stupanj primitivnog razmiljanja, ak i emocije.
Mogu oblikovati okolinu i komunicirati meu sobom, ak i s lju
dima, barem u odreenoj mjeri. No, koliko mi znamo, ivotinje ne
mogu ni o emu filozofirati.

Neka vam cilj uvijek bude potpuni sklad misli, rijei i djelovanja.
Neka vam cilj uvijek bude proistiti misli, pa e sve biti u redu.
Nema nieg monijeg od misli... Gdje je misao mona i ista, i
plodovi su moni i isti.
Mahatma Gandhi

Budui da ljudi imaju dar svijesti o sebi, ne bi li bilo ko

risno s vremena na vrijeme preispitati vlastiti ivot i utvrditi kako
se sluimo umom i matom? Koristimo li ta velianstvena poma
gala za izgradnju raja na zemlji posredstvom izraavanja neog
raniene ljubavi i nesebinog sluenja? Imamo li kreativan nadzor
nad vlastitim mislima? Zato je toliko vano paziti na svaku mi
sao koja nam se javlja u umu? Ako se nae razmiljanje sastoji od
misli punih ljubavi, bit emo u stanju kultivirati jo jednakih mis
li. Ako nas misli uzrujavaju, imamo mogunost transformirati ih.
Nae misli mogu nas odvesti i u prostore bez ikakvih prepreka i
ogranienja.
Kao vrtlari svojega uma, moemo kultivirati sve misli koje
odaberemo i koje su nam poeljne. Ne bi li dobar vrtlar njegovao
pozitivne, a plijevio negativne misli? Uz poman nadzor nad mis
lima, na um moe postati vrtom neopisive ljepote: Jer on je
onakav kako u sebi misli (Izreke 23:7).
Vae je tijelo nalik na kuu, kao i va um. Vano je da se
Biti svjestan injeni
ce da primjeujemo dobro brinete za kuu u kojoj ivite, s pomou uma razvijajui
i razmiljamo znai duu. Vlastito bie darovano nam je na privremenu skrb. Oito je
biti svjestan vlastita da emo kod izgradnje kue poeti od misli, nakon njih doi e
postojanja. rijei, potom izraavanje kroz djela. Svako ovjekovo djelo nasta
Aristotel
je upravo kroz takav proces. Djelotvornost kreativnih misli nudi
 Promisli prije nego nam sposobnost da ostvarimo praktiki kakvu god elimo vezu s
to neto kae. mislima. Na taj nain nastaju i nacije. Kao i znanost, religija i sve
Miguel
organizacije i institucije ovjekova drutva. Kada budnije pazimo
de Cervantes
na te mogunosti, koincidencije nas moda vie nee toliko
uditi.
Jo vie zadivljuje injenica da se misli ire i grade i pre
ma unutra, a ne samo prema van. Zahvaljujui snazi misli, stva
ramo ne samo to imamo, nego i osobnost i duu. U nastojanji
ma da nadziremo misli, moemo li od sebe stvoriti ljude kakve
elimo? Kako zapoeti taj postupak poboljavanja? Mogu li stal
ne negativne misli i stavovi olakati nastanak fizikih bolesti? Ut
jeu li negativno i na brzinu ozdravljenja tijela, kao i uma?

Misao je neusporedivo vie od onoga to inite. Ona je zapravo

ono to jeste, kao i svi mi ostali. Misao ini nae cjelokupno bie,
osim onaj dio nas koji se odnosi na formu, na ambalau koja nosi
na um.
Wayne Dyer

to mislite o tezi da na sluajni svijet odraava ono u to

istinski vjerujemo, duboko u sebi? esto se dogaa da spontano
izraavaju ono na to su se nae misli koncentrirale tijekom du-
ljih razdoblja, a nimalo im ne smetaju pomna promiljanja. Moe
mo li stoga rei da nepromiljene rijei mogu odraavati istinske
izraze onoga to se zapravo dogaa u naem umu? Je li ono to
neki nazivaju lapsusima zapravo plod uma koji je pogrijeio u
koritenju zamisli?
Onome kod koga Ramakrishna je jednom rekao: ovjek je mudar ili nezna
prilagodljive i ener lica, sputan ili slobodan, zahvaljujui umu. ovjek je svet zahva
gine misli odrava ljujui umu, ovjek je izopaen zbog uma, ovjek je grjenik zbog
ju korak sa suncem, uma, a krjepostan ponovno zahvaljujui umu. Stoga onaj ije su
dan je vjeito jutro.
misli uvijek usmjerene prema bogu ne treba drugih postupaka, iz
Henry David
Thoreau raza tovanja i duhovnih vjebi.
Kao pomagai u boanskoj kreativnosti, zato trebamo
nadzirati misli i usmjeravati ih prema kreativnosti, koristi i nap
retku? Ako nae misli ne teku u plodonosnome smjeru, jesmo li
posveeni vlastitoj ugodi i lijenosti?
Nae misli i rijei imaju silnu mo. Vano je mudro ih dis
ciplinirati i njima upravljati. Nae misli, rijei i djela mogu nas
odvojiti od ostalih Bojih djela, ili nas mogu tjenje povezati s
drugima i sa Stvoriteljem.

*
 3. ZAKON
Kako iznutra, tako i izvana. Hermetiko naelo

Jahve je sve stvorio u POSTOJI li ijedna zagonetka fizikoga svijeta koja ne ukazuje na
svoju svrhu. neku viu misteriju? Jednu veliku zagonetku ini i injenica da
Izreke 16:4
raspolaemo mentalnom sposobnou da razmiljamo o Stvorite
lju. Jesmo li i mi sami dio svijeta koji nastojimo istraiti? Nae je
tijelo i mozak mozaik nainjen od istih elementarnih estica koje
ine oblake u meuzvjezdanom prostoru. Za usporedbu s time,
moe li netko potpuno definirati gravitacijsku silu? No znanstve
nici je mogu izraunati na temelju djelovanja! Vrijeme, prostor i
energija ire se, kako se ini, izvan granica ovjekova postojanja
i izvan granica znanja kojim trenutano raspolaemo. Na Stvori
telj, dakako, nije vezan takvim ogranienjima.

ovjeanstvo ini valove na jednome moru, kapljice u jednoj rije

ci, zvijezde na jednome nebu, zrake jednoga sunca, drvee jedno
ga vonjaka, cvijee jednoga vrta.
Baha'i, naela upravljanja

Osjeaj svrhovitosti Emanuel Swedenborg napisao je da nita ne postoji odvo

moe, i mora, biti is jeno od Boga. Swedenborg je pouavao da ovjek ne moe doi
kustvo onih koji pri u raj dok raj ne doe u ovjeka. Kako iznutra, tako i izvana! A to
padaju Bogu.
unutra openito se prihvaa kao podruje kojim dominiraju um
Daniel
H. Osmond i duh, dok je ono izvana vidljivi svijet, odnosno svijet oblika.
Graani smo duhovnoga svijeta i od dana kada smo zaeti pos
tojimo kao duhovi. Ljubav, milosre, strpljivost, potenje, oda
nost, suosjeanje i istina stvarniji su od opipljivih predmeta. e
li li Stvoritelj sada te duhovne realnosti usaditi u na ivot i to
preko veza i interakcija s drugima? Ako je sve to je stvorio dio
Boga, bi li i na duh tada trebao teiti krajnjem obliku izraava
nja kroz na smisao ivljenja? Doivljavamo li u svojem ivotu lju
bav i voenje Stvoritelja iji Duh ivot proima smislom, zna
enjem i nadom?
Sve misli, sve strasti,
svi uici, to god uz U knjizi Dokazi o smislu Daniel H. Osmond navodi: Smi
buuje ovo smrtno sao je povezan s ciljevima, 'onim zbog ega neto (netko) posto
tijelo, tek su poma ji'. ovjek moe razmatrati smisao i cilj postojanja svemira, ili
gai Ljubavi i potiu
svijeta, openito ivih bia, ili konkretno ljudi. A u vezi s ljudima,
njezin sveti plam.
Samuel mogue je prepozati vie razina svrhe, od najtemeljnijih zahtjeva
Taylor Coleridge za fiziko preivljavanje i zadovoljavanje potreba, do najuzvieni-
 Jer sve to ivi jih i najdubljih intelektualnih i duhovnih pitanja povezanih sa i
sveto je. votom. Prije ili kasnije, promiljeni e ljudi pitati: 'Zbog ega
William Blake
postojim?'.

I ne sumnjam da smisao je vjean,

a ovjekove se misli u vjenost ire.
Lord Alfred Tennyson

Raspon smisla moe se protezati od borbe za opstanak, pa

sve do najviih razina intelektualnih i duhovnih tenji i postig
nua. Moe li se svrha naeg ivljenja mijenjati ovisno o okolno
stima? Moe li ovjek napredovati prema smislu u jednome sm
jeru, a onda doznati da treba neto vie i drukije da bi ispunio
ivotnu svrhu? Vrijedi li otkriti istinski smisao za cijeli na i
vot, ako takvo to uope postoji? Zato? Je li smisao predmet
trajne potrage? Na primjer, je li naporan rad na otkrivanju punih
razmjera nae svrhe koristan i u svakodnevnim okvirima? Je li
smisao i glasnik i poruka vie duhovne svijesti? Svjetlo je dolo
na svijet... sa svrhom (Ivan 3:19).

Ovo je naa svrha: ovom ivotu koji nam je darovan pridati koliko
je mogue vie znaenja; ivjeti tako da se ponosimo sobom;
djelovati tako da dio nas nastavi ivjeti.
Oswald Spengler

to se dogaa kad istovremeno postanemo svjesni da ima

mo i fiziku nazonost ili ja i esencijalnu duhovnu ili nevidljivu
nazonost? Mijenjaju li se nai prioriteti i postaje li nam nevidlji
vo jednako stvarno, ili jo stvarnije, nego ono to je vidljivo? Pos
taje li nevidljiva mo svete svijesti iskustvenom stvarnou? Je li
put prema duhu integracije i cjelovitosti tijela i due poploen
naelom prioriteta? Moemo koliko god elimo priati o svojim
duhovnim vrijednostima i materijalistikim ciljevima; meutim,
ako su nai prioriteti pogreno poredani, moemo li napredovati
kako elimo? Kako duhovno dozrijevamo, utjee li na nas jo vie
unutarnje voenje koje nudi Duh? Je li svakodnevni ivot duboka
kola razvoja u kojoj cilj nije samo spoznati i shvatiti svrhu i smi
sao, te unutarnju svetost, nego i postati izrazom i jednog i dru
gog?
 Kako bismo uspjeno ivjeli u vanjskome svijetu, vano je
uspjeno ivjeti i u unutarnjem svijetu. Istina nas ui da unutar
nje povezujemo s vanjskim, da duhovno ugraujemo u fiziko, te
da ujedinjujemo misli, osjeaje i djela tako da prerastu u skladno
jedinstvo. Kako iznutra, tako i izvana. Vrata prema plodonos
nome ivotu otvaraju se iznutra. Prijatelji, kolege, prilike, karije
re i ivotna iskustva vanjskoga svijeta odraz su onoga to se do
gaa u nama. Svatko od nas treba otkriti udesne sposobnosti
kojima je obdaren. Uz otkrivanje te unutarnje svijesti esto do
lazi i mo i energija kojima se moemo kretati u vanjskome
napredovanju i iskoristiti priroene darove.

*
4. ZAKON
Ljude k vama privlai izraavanje zahvalnosti, a ne pritube.

Zahvalnost je mjerilo JEDAN OD ciljeva raznoraznih duhovnih aktivnosti koje su se raz

svake sree. vijale kroz povijest bilo je i pomaganje pojedincu iskrenih namje
C. K. Chesterton
ra koji je u potrazi za istinom da pronae Boga unutar vlastita sr
ca i uma. Te su aktivnosti pojedinca usmjeravale da se zagleda
unutra, a ne prema nekom dalekom plavom nebu i mitolokim iz
razima. Upuenici iz razliitih religija nastoje pomoi svojim
uenicima, zajedno s drugim traiteljima, da pronau unutarnji
kreativni izvor.
Prouavanjem povijesti, uoit emo da oni mudri proroci
koji su svjedoili o Stvoriteljevu nadahnuu, uvijek izraavaju
zahvalnost. Priznanje, zahvalnost i predano potovanje iz srca is
krenog traitelja izlaze kao duh zahvalnosti za mudrost, za stvari
koje ine svakodnevne potrebe, te za sveprisutnu svijest o Stvo
ritelju do koje se dolazi prouavanjem svih stvari.
Trenutano ivimo u udesnome razdoblju. Vrijeme je ne
vienih otkria i prilika, pravog procvata ovjeanstva. Ujedno je
rije i o razdoblju dramatinih poboljanja u politikom, gos
podarskom, kulturnom i duhovnom smislu. to nam donosi slje
Tko god s voljom
deih dvadeset-trideset godina? Kakve e biti poslovne prilike?
zahvaljuje Bogu, i
sam e se obogatiti. Kakvi e moda za nekoliko godina biti materijali i usluge, neto
Albert Schweitzer to danas jo moda i ne postoji, a tada e ve biti uobiajeni?
Omiljenim stavom Hoe li se nain ivota za dvadeset-trideset godina od dananje
treba postati ga razlikovati kao to se dananji ivot razlikuje od okolnosti u
zahvalnost.
kojima se ivjelo prije dvadeset-trideset godina? Kako e izgleda
E. C. McKenzie
ti budunost? to nas oekuje u vjerskoj i duhovnoj budunosti?
Kako emo se, kao svjetska obitelj, u to uspjeno uklopiti?
Moda se pozitivan, provediv nain sastoji u prihvaanju
duhovnog naela izraavanja zahvalnosti umjesto pritubi u
svakodnevnoj uporabi! Takav stav mogao bi pripomoi pojedinci
ma, obiteljima, poslovnim suradnicima, zemljama, vladama i, u
konanici, globalnoj zajednici. Duhovno naelo izraavanja zah
valnosti vrlo je jednostavno: Ono emu posveujemo pozornost
i gorljivost postaje naim iskustvom! Zato ba izraavanje zah
valnosti? Istinsko izraavanje zahvalnosti naziva se i nainom na
koji dua priznaje svoju povezanost s Bogom, a sposobnosti nae
due nemaju granice.

Zahvalnost izraavajte velikoduno i iskreno; zahvalnost primajte

ponizno i ljubazno; oekujte je rijetko ili nikad.
E. C. McKenzie

Duhovni zakon mentalnog djelovanja: Kako u umu, tako i

u pojavnim oblicima pojaava se kad god um hvali i potuje. Iz
raavanje zahvalnosti kreativna je sila koja, ako se provodi konti
nuirano, u ivot moe unijeti udesno dobro. Ne bi li ivot tako
postao djelotvorniji i plodonosniji kada bismo pozornost posveti
li nainu na koji bismo se voljeli razvijati? Ciceron je jednom re
kao: Nema te odlike kojom bih radije raspolagao... nego zahva
lnou. Nije rije tek o najveoj vrlini, nego i o ishoditu svih os
talih vrlina. Odakle onda poeti? Na emu sve moemo biti zah
valni i kako zahvalnost provesti u djelo?
Jedan se ovjek naao na velikome banketu. Dok su kono
bari posluivali kavu, dvaput su ga zaobili. Druge su posluiva
li, ali njega nisu. Na koncu je zaustavio jednog posluitelja i zat
raio kavu.
Gospodine, rekao mu je konobar, molim vas, okrenite
alicu. Toimo samo onima koji su okrenuli alicu!
Neki ljudi kroz ivot prolaze uz alicu zahvalnosti okrenu
tu nadolje i pitaju se zato im ivot nije ispunjen! Krutost misli
neke ljude moe navesti na to da se rugaju i tue. Nedostatak su
osjeanja ili razumijevanja moe izazvati stavove i opaske koji e
druge odbijati. Promislimo samo na kako se raznolike naine Iju-
Nisi zahvalan zbog di tue u vezi s vremenskim prilikama! Rije je o vrhunskome pri
onoga to ima u mjeru prirodne pojave na koju ne moemo utjecati ba nikako! Bi
depu, nego zbog
li pozitivne ljude koji cijene darove privlaili oni koji pokazuju ta
onoga to ima
u srcu.
ko negativne stavove? Kakvu vrstu energije elimo pozvati u sva
E. C. McKenzie kodnevni ivot? Oslobaamo li se predrasuda kada pojaamo svi
jest o tome da smo konana i ograniena stvorenja u nepregled
nome svemiru koji je beskrajno sloen? Mogu li neograniena lju
bav i izraavanje zahvalnosti stoga dodatno otvoriti na um pre
ma velikome planu kojeg smo svi dio?
Kada dosljedno ivimo u svijesti o radosti i zahvalnosti,
djelujemo li na svjesnu odluku o izraavanju i doivljavanju Boga
upravo na te naine? Kada smo zahvalni za nebrojene razloge za
sreu, sudjelujemo li u snanoj sili koja ve djeluje u naem ivo
tu i u svijetu? Temelji li se zakon zahvalnosti i izraavanja zahva
lnosti na udruivanju oekivanja uma sa snagom srca radi po
veavanja koliine pozitivnih stvari i dogaaja? Drugim rijeima,
je li naa alica okrenuta prema gore i spremna za primanje?
Zahvalnost i iskrenost svrhe i cilja poput blistavih potoka
istjeu iz samih temelja neograniene ljubavi, i svima donose vee
jedinstvo. Izraavanje zahvalnosti duhovna je odlika koju je sva
kodnevnom vjebom i primjenom mogue ugraditi u srce. Nagra
de su obilne i donose veliko zadovoljstvo. Nita od vanjskih okol
nosti, uvjeta ili oblika ne djeluje na srce pojedinca ili nacije koje
se uzdie u davanju zahvalnosti. Ptica nikada ne bi uspjela polet
jeti s tla sklopljenih krila! Izraavanje zahvalnosti sila je koja
moe uzdignuti pojedinca ili zemlju, na rairenim krilima vjere i
radosti, prema boanskome ivotu i svjetlu.

*
5. ZAKON
Ako je zemlja kola, tko su uitelji?

Koja je svrha naeg ivota na Zemlji? Filozofi, duhovni voe i

drugi zemlju nerijetko nazivaju kolom za due. ivotni vijek pro
veden na ovom planetu moe izgledati kao dugotrajan i usporen
nain oblikovanja due. A milijarde godina tako su jo dulje i us-
porenije razdoblje izgradnje kolske zgrade! No tko jo zapravo
mjeri vrijeme?! Moda bi trebalo pitati: Koliko naa dua moe
napredovati dok postoji u ljudskome obliku?
 Lijepo je uspostaviti Raznorazne glavne religije zemlju takoer nazivaju ko
vlastitu religiju u svo lom. Budizam, koji ui kako ivot duha nadilazi ovjekov ivot na
jem srcu... ivot e
Zemlji, naglaava kako je ivot duha istinska stvarnost i kako je
vam, poslije, izgleda
ti ne kao neto ma svrha zemaljskog postojanja duhovni razvoj kroz izraavanje slo
nje, nego kao neto bodne volje, razuma, ljubavi, molitve i kreativnosti.
vee. Bhagavadgita nudi poneto za sve vrste duhovnih aspira-
D. H. Lawrence
nata, bez obzira na temperament, bez obzira na odabrani put.
Ondje se predstavljaju razne ivotne teme, a hindusko boanstvo,
Krina, jasno mijenja teite kada koristi tu rije: yoge etiri
glavna smjera hinduskog misticizma. Na jednom se mjestu njego
va uenja koncentriraju na transcendentalno znanje, na drugome
na nesebino' djelovanje, na treem na meditiranje i na etvrtom
na ljubav.
Prigrli tu profinjenu Kranska vjera nudi zakone iz Starog zavjeta i parabole
unutarnju bit. Novog zavjeta kao smjernice za duhovni razvoj. Isus je rekao:
Lao Tse
Ako su vam um i srce neprestano usredotoeni na mene, upoz
nat ete me. Kada je rekao da njegovo kraljevstvo nije na ovo
me svijetu, je li mogue da je time elio rei kako se nebesko kra
ljevstvo moe nalaziti u naem umu i dui, a ne u vanjskom ma
terijalnom okruenju?
Teilhard de Chardin, koji je govorio na temelju godina i
godina iskustva u ulogama znanstvenika, sveenika i pjesnika, re
kao je: Svemirski zakon govori nam da je u svemu sadrano i
prijanje postojanje. Prije svakog oblika postoji raniji, ali manje
razvijeni oblik. Svatko od nas razvija se prema Bogu. Bi li taj
razvoj prema Bogu mogao biti glavna svrha naeg postojanja na
Zemlji? Moe li nas ta potraga za Bogom kroz vlastiti nesvjesni
dio bia dovesti do kraljevstva nebeskog koje nam je na dohvat
ruke? Je li nebesko kraljevstvo moda stanje plodonosnosti koje
se nalazi u zametku u svakome od nas?
Potraga za Bogom Kako dua moe shvatiti boansku radost ili biti zahvalna
obuhvaa i potragu na nebu ako ranije nije iskusila zemlju? Kako dua moe shvatiti
za naom vlastitom
radost predaje Bojoj volji ako nikada nije svjedoila zemaljsko-
mjerom, ispitom
naeg vlastitog du me paklu koji je izazvala ovjekova samovolja? to uimo na te
hovnog potencijala. melju ovjekovih zloina ili od bezdunih vlada? Kako iskustva
Abraham Joshua koja obuhvaaju zloine, razoaranja i pogreke esto slue kao
izvrsne lekcije? to moemo nauiti iz dubokih vjerskih iskusta
va, nade, ljubavi, opratanja, suosjeanja i sluenja drugima?
Je li mogue da je zemlja stvorena kao svijet u kojem emo
se boriti s raznoraznim potekoama, ali i kao mjesto na kojem
e se, upravo stoga, izgraivati ovjekova dua? Biste li svoje di
jete dali u kolu u kojoj nema ispitivanja znanja? Je li svrha ivot-
Gdje je Bog? U Srcu nih iskustava pouavati duhovnu ljubav i radost, za razliku od tje
sviju koji ga trae. lesnih mana, bolesti i potekoa? to znae rijei: U svakom i
Abraham
votu mora pasti barem malo kie? Oito je da se dua neki put
ben Samuel
Chasdai poinje razvijati i postajati veom kada ovjek iskusi odreene
tragedije. Iz toga moemo zakljuiti da je dua u cijelosti u sta
nju preivjeti takva intenzivna iskustva! Moemo li uiti i zahva
ljujui snanim iskazima prijateljstva, ljepote, suosjeanja, gorlji
vosti, marljivosti, kreativnosti i napretka? Moemo li ponizno pri
znati da Stvoritelj najbolje zna kako se izgrauje dua? Da se
dua raa savrena, kako bi shvatila ili cijenila izostanak boli i tu
ge?
Sveti Pavao napisao je: Ali ne samo to, nego se ponosi
mo i nevoljama, svjesni da nevolja raa strpljivost, strpljivost
prokuanost, a prokuanost nadu. A nada ne razoarava, jer je
ljubav Boja izlivena u naim srcima po Duhu Svetomu koji nam
je dan (Rimljanima 5:3-5).

Nuditi sluenje bogovima, dobroti, mudrima i duhovnome uite

lju; istoa, potenje, suzdranost i nenasilje: to su tjelesne discip
line. Nuditi rijei utjehe, govoriti iskreno, ljubazno i sa eljom da
pomognete, te prouavati svete spise: to su discipline govora.
Staloenost, blagost, tiina, suzdranost i istoa: to su discipline
uma.
Bhagavadgita

Kako se, dakle, dua razvija u toj ivotnoj koli? I tko su

u njoj uitelji? Moe li se duhovni razvoj odvijati kroz ovjekov
razum i boanska otkria, sjedinjavanjem s prirodom i Bogom, te
marljivim koritenjem talenata koji su nam podareni? Moemo li
poveati znanje donoenjem promiljenih i mudrih odluka? Na
duhovni razvoj takoer se moe, barem dijelom, ostvariti i posre
dstvom znanja nadvladavanjem neukosti i samoivosti sve dok
se posve ne uskladimo s boanskim. Jedan od zakona duha poka
zuje, ini se, da poboljanja uglavnom potjeu iz sluenja s lju
bavlju i pomaganja drugima da prestanu uzimati i ponu davati.
Kada sebini ego uspije postati poput malenog djeteta i
ui u nebesko kraljevstvo, moemo postati isti poput obrisanog
prozorskog stakla, dopustiti istini i Bojem svjetlu da dopre do
naeg uma, srca, duha i due. Velike duhovne istine, koje su i is
tine stvarnog, svakodnevnog ivota, iste su u svim razdobljima i
svim duhovnim nastojanjima. Mogu doi do svakoga tko im utre
put do vlastitog ivota. Bog se obraa svakom uhu koje slua, bi
lo da pripada idovu, neidovu, hindusu ili budistu, Amerikancu
ili Indijcu, kraninu ili muslimanu.
Promislite malo o prii o biblijskome Izlasku, u kojoj se
govori o etrdeset godina lutanja djece Izraela, tumaranja pusti
njom sve do dolaska u Obeanu zemlju. Kakve su slinosti s tom
priom koje doivljava svatko na putu od roenja do trenutka ka
da u ivotu poinjemo spoznavati i aktivirati duhovne zakone i ta
ko dolazimo do nebeskog raja? Netko je rekao: Maloj ivotinji
zaokupljenoj vlastitim postojanjem poesto treba etrdeset godi
na da se pretvori u malenog anela zaokupljenog Bogom!
Pomisao da raj moe biti tek neko daleko mjesto s druge
strane smrti ne znai nita za svijest koja se budi. Je li pomisao
da moramo biti u potpunosti u raju ili u potpunosti u paklu one
moguila napredovanje u vjeri i mogue utjecala na nju tako da
napreduje sporije od razvoja poslovnoga svijeta i znanosti? Izvo
ri vjenoga ivota bujaju u svakoj dui. Kako upotrijebiti tu ivu
vodu? Na svakom je pojedincu da se postavi u odgovarajue men
talne okvire i da ih upotpuni neogranienom ljubavlju, vjerom i
oekivanjima. Dovoljno vremena provedenog u uenju, tovanju i
molitvi takoer nam omoguuje da jasno ujemo i ispravno tu
maimo onaj smireni i tihi glas boanske mudrosti.

Naglasci

1. Svatko od nas raspolae umom sposobnim za kreativnu akti

vnost u dozrijevanju svemira, kao i u dozrijevanju due.
2. Kako biste opisali kreativni proces od misli do djela?
3. Na koje naine moemo doznati vie o boanskome?
4. Kako biste opisali misli kao stvari?
5. Zato je toliko vano dobro paziti na rijei koje izgovaramo?
6. Moe li neto postojati odvojeno od Boga? Kako? Kako ne?
7. Zato primjena izraavanja zahvalnosti privlai energiju?
8. Tko su najsretniji ljudi koje ste ikada vidjeli? Kada biste za
pisali imena petero ljudi koji neprestano prte od sree, ko
ja bi bila glavna vrsta energije koja od njih dopire? Ljubav?
Gorljivost? Duhovna radost? Predanost sluenju drugima?
9. Kako biste opisali svrhu ili smisao vlastitog ivota na Zemlji?
10. Koji stavovi i nastojanja mogu dovesti do raja na zemlji?
11. Kako svoj ivot usmjerujete prema plodonosnom sluenju i
nebu na zemlji?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

U Knjizi molitava Gandhi iznosi nain molitve koji obuhvaa sve,

a ujedno je vrlo jednostavan. Svakog jutra i veeri ljudi se sasta
ju na otvorenome polju, sjedaju na travu ili ak na golu zemlju, i
sudjeluju u istinski meuvjerskome iskustvu. Oni koji su doli pri
padali su razliitim vjerama, a neki i nijednoj. Bilo je tu muslima
na, hindusa, krana, sikha, Zidova, agnostika, ateista i drugih,
budui da su Gandhijeve molitve bile pokuaj traenja istine. I
ovo je jedna od njegovih sveobuhvatnih molitava:

Sve dok je tajna due nepoznata,

sve su navike i postupci beskorisni;
tvoj je ivot u ljudskome obliju proao
beskorisno, poput neoekivane kie.
1 premda se svakodnevno kupa i tuje
i marljivo slui u hramovima,
i premda daje i milosrdno prua u svojoj kui,
i premda puta dugu kosu,
tijelo prekriva svetim pepelom.
1 premda si oiao kosu,
postio i obiao sveta mjesta,
i premda uzima krunicu i zaziva njegovo ime;
i premda na elo stavlja
sveti znak i uva sveti list,
i premda pije vodu iz Gangesa;
i premda naizust zna i Vede,
upuen si u gramatiku i pravilan izgovor,
i premda poznaje melodije i njihovo djelovanje,
i premda poznaje est sustava,
kao i permutacije i kombinacije slova...
Sve su to naini pronalaenja
sredstava za preivljavanje
ako nisi upoznao duu nad duama.
Narsaiyo kae:
Uludo potroio si dragocjeno ljudsko naslijee
ako nisi upoznao tajnu cijeloga svijeta.
 etrnaesti
tjedan

1. ZAKON
Tajnu produktivnog ivota mogue je i traiti i pronai.

Nastoj postati ne us KADA SU GA upitali koji je ispravan put, put tuge ili put radosti,
pjenim ovjekom, rabin Berditchev odgovorio je:
nego ovjekom koji
vrijedi.
Albert Einstein
Postoje dvije vrste tuge i dvije vrste radosti. Kada se ov
jek mrano zamilja nad nesreama koje su ga snale, kada ui
u kutu i oajniki trai pomo to je nezdrava i tetna tuga, tu
Bog je svakom nor ga za koju se kae: Boanska nazonost ne prebiva u mjestu obi
malnom ovjeku po ljeenom potitenou. Druga je vrsta iskrena bol ovjeka koji
dario sposobnost
zna to mu nedostaje. Isto vrijedi i za radost i sreu. Onaj koji
postizanja ovakvog
ili onakvog cilja. Isti nema unutarnje materije i koji je ne osjea usred svojih ispraznih
na, neki su nadare- zadovoljstava, to ne osjea, ne nastoji popuniti prazninu i stoga
niji od drugih, no je obina budala. No onaj koji je istinski sretan nalik je na ovje
Bog nikoga od nas
ka kojem je izgorjela kua, koji osjea potrebu duboko u dui i
nije ostavio
bez dara. poinje iznova graditi. Njegovo se srce raduje svakom novom po
Martin Luther loenom kamenu.
King jr.

ivjeti cjelovito i plodonosno, voljeti u neogranienome iz

razu, razvijati smisao i poniznost, te doi do mudrih i bezvreme
nih spoznaja sve to moe izniknuti iz nae sposobnosti da
doivljavamo i spoznajemo sadanjost. Pojavljuje li se samo srce
duhovnoga ivota iz ivota u svijesti o smislu u stvarnosti sa
danjeg trenutka koja se neprestano mijenja? Je li mogue traiti
Tajna uspjeha sastoji i pronai tajnu produktivnoga ivota? Natpis na jednom mjesnom
se u stalnosti cilja. natjecanju kae: Morate biti nazoni da biste pobijedili! Hasidska
Benjamin Disraeli
pria pokazuje da je vana jedino jednostavnost nae usredo
toenosti na sadanjost.
Plodonosnost za kojom tragamo najee neemo pronai
u novim pogledima, zvukovima, okusima i mislima. Ona se pro
nalazi u ivoj stvarnosti svakog trenutka koji dotaknemo iskrenom
nakanom kako bismo ivjeli produktivno. Jedan od elemenata
produktivnoga ivota moe se opisati i kao svjesno hodanje ko
rak po korak, dan po dan. Mogli bismo jo dodati: sa svrhom,
marljivou, asno i uz viziju! U Skrivenim rijeima Baha'u'llah
govori: Samo jedan korak dijeli te od velianstvenih visina i od
nebeskog stabla ljubavi. Dodirnemo li prisnije iskustva svakod
nevnoga ivota, hoe li se naa srca otvoriti prema jednoj dubljoj
razini? Moemo li u svijesti kao prioritetnu misao drati da pos
toji mjesto na kojem je sve mogue onima koji vole Boga? Ka
da redovito odvajamo vrijeme za molitvu, moemo doi do tog
mjesta; a naa kreativnost i produktivnost doivjeti e procvat.
Svaki je trenutak naega ivota jedinstven i stoga neproc
Uspjeh u neposred
noj zadai koja je jenjivo dragocjen. Moe li se tono ponoviti dananji izlazak i za
pred nama najbolji lazak sunca? Moe li se osobito dijeljenje s drugima, ili radostan
je korak prema us djetetov smijeh, osjetiti ili ponoviti ba na potpuno jednak nain?
pjehu kakav prielj
Je li viziju sadanjeg trenutka mogue ponovno dohvatiti, u dos
kujete.
Bernard
lovnome smislu, ako dopustimo da nam izmakne? Prieljkujemo
M. Baruch li produktivniji ivot, ne bi li tako bilo najbolje poeti od sa
danjosti? Promotrimo neke od mogunosti.
to kaete na jednostavnost, na jednostavan ivot? To ne
znai da se trebamo povui iz svijeta i svrsishodnih zadaa koje
trebamo obaviti samo da bismo otkrili istinsku jednostavnost sr
ca. Jednako tako, nema potrebe ni za dramatinim potezima. Wil
liam Blake rekao je: eli li ovjek initi dobro, dobro mora ini
ti u minijaturnim i konkretnim stvarima. Ope je dobro dio pozi
va licemjera, laskavaca i pokvarenjaka. Produktivna jednostav
nost o kojoj govorimo, osloboena je svake pretencioznosti. Na
lik je na vodu koja jednostavno tee niz padinu. U enu se to na
ziva obnavljanjem vlastite istinske prirode.
Svatko tko je ikada ivio na ovome planetu razvija ljudsku
priu. Ona poinje s naim zaetkom, nastavlja se tijekom dje
tinjstva, obuhvaa sve nae osobne uspjehe i probleme, i dovodi
nas do sadanjeg ivotnog trenutka. Postoji i boanski apat, us
poredan s tom priom, koji nas podsjea da Zemlja nije i na
posljednji dom, nae krajnje odredite. Moda slutimo da pod
 Koliko god se oko povrinom naeg bia tee i jedan vjeni aspekt postojanja. U od
njih kovitlali razno reenome smislu, moemo se usporediti s Micheiangelom i isti
razni dogaaji, oni
nom koju je poznavao dok je oblikovao Davida. Michelangelo je
ostaju usredotoeni i
smireni. znao da se Davidov kip ve nalazi u mramornome bloku. Dio um
Tao jetnikog ivota proveo je uklanjajui viak materijala kako bi ot
krio unutarnje djelo. Uviate li slinosti? Moete li na taj nain
zamisliti svoj unutarnji ivot?
Jedan je mistik rekao: emu slui otvoreno oko ako je sr
ce slijepo? Mogu li mudrost i uravnoteenost simbolizirati dva
umijea potrebna za produktivan ivot mudrost i nadahnuti
intelekt udrueni s neogranienom ljubavlju otvorenoga srca? Is
tinska mudrost ne dokida bol i tugu ovoga svijeta. Umjesto toga,
ne ui li nas da ivimo asnije i strastvenije usred svih ivotnih is
kustava? Mudrost otkriva kako s velikom ljubavlju i spokojem od
govoriti na izazove ovog sadanjeg vota. Kad mudrost i ravno
tea zajedniki proimaju sve aspekte naeg postojanja, vie se
ne opiremo eventualnim ivotnim izazovima, niti nas oni preplav
ljuju i obeshrabruju. Kada ostvarimo uravnoteen ivot, postaje
mo li ve i prirodno produktivnijima?
Hodam polako, ali Kako stvoriti i urediti ivot kao utjelovljenje mudrosti, mi
nikad unatrag. ra, spokoja, suosjeanja, neograniene ljubavi, integriteta i pro
Abraham Lincoln
duktivnosti? Koje nam odlike omoguuju da ivimo i napreduje
mo u duhu slobode i uimo najvee lekcije? Kako bi dananji ob
razovni procesi mogli pomoi u otkrivanju osobitog dara pri
roenog svakom djetetu? Osim toga, kako obrazovni proces
moe pripomoi razvoju na tim podrujima? to znae znanje i
postignua ako ne razumijemo kako doprijeti do tueg srca ili
ako ne osjeamo tui dodir? Otvara li produktivan ivot vrata ra
ju na zemlji?
Moete li zamisliti kako bi bilo ivjeti produktivno, a zatim
prihvatiti taj stav? Kako bi bilo initi ono u emu ste toliko dob
ri tako da se cjelokupni ivot zaudi talentu koji ste razvili?

*
 2. ZAKON
Srea je uvijek popratna pojava. Andersen

Veina ljudi sretna je VEINA NAS duboko u sebi zna kolika je vrijednost sree, te nas
koliko odlui u umu. tojimo doivljavati taj ivotni aspekt. Mnogi ljudi nastoje do sree
Abraham Lincoln
doprijeti na najraznovrsnije naine, od kojih tek neki donose tra
jni rezultat. Zato neki ivoti izgledaju kao da su prepuni previ
ranja, napetosti i potitenosti, dok oni koji tako ive oajniki
nastoje dohvatiti sreu? Neki ljudi sreu trae gomilanjem bo
gatstva. No donosi li bogatstvo trajnu sreu? Neki dre da e
sreu otkriti u vezama, a vani i smisleni odnosi uistinu su udes
na pojava. Meutim, moe li ovjek doivljavati vezu s drugom
osobom ali i dalje ivjeti bez krajnje sree? Moda smo tuni jer
jo nismo dostigli stupanj uspjeha kakav prieljkujemo. Zato
mnogi od naina kojima se, kako su nas uili, trai srea samo
pojaavaju osjeaje i aktivnosti iji su plod tuga i jad? Zato
sreu i dalje traimo izvan sebe?
Srea i vjera u to da Mnogi ljudi godinama, ak i cijeli ivot, trae sreu. Net
moemo iskusiti vla ko je jednom upitao: Ako smo mi ljudi tako pametni, zato nis
stitu sreu, kad god i
mo sretni? Je li razlog moda to to jo nismo izgradili viziju, ra
gdje god, najvea je
mogua prednost zumijevanje i smisao koji bi poduprli tako udesnu stvarnost?
koja proistjee iz Zato nam se ini da toliki ljudi trae sreu i u tom nastojanju
stava! doivljavaju neuspjeh? Je li potraga za sreom neuspjena jer je
Barry Kaufman
srea uvijek popratna pojava? Sto znai izraz popratna pojava?
U knjizi to trai cijeli svijet iz 1896., Ralph Waldo Trine
kae:

Djelovanje velikog naela o kojem je ve bilo rijei moglo

bi se opisati na sljedei nain: izravna potraga ne moe dovesti
do istinske sree. Srea se mora pojaviti, ako do nje upravo do
lazi, neizravno, ili sluenjem, ljubavlju ili sreom koju pruamo
drugima. Dakle, izravnim traenjem ne dolazimo do velianstve
nih visina. Uvijek, bez ijedne iznimke, pojavljuje se neizravno, na
taj isti nain, i nije nimalo vjerojatno da e se taj veliki i vjeiti
zakon promijeniti kako bi vie pogodovao nekom konkretnom
sluaju ili sluajevima. To stoga spoznajte, pa s tim uskladite i
vot i uberite plodove pridravanja tih naela. U protivnom, bez te
spoznaje, platit ete primjerenu kaznu; jer sam se zakon nee mi
jenjati. Mogli bismo rei da ivot ne slui obinim prolaznim ui
cima, nego najviem obliku razvoja koji je mogue dostii, najple
menitijem karakteru koji ovjek moe razviti i najveem sluenju
Sretan treba biti up koje ovjek moe ponuditi cijelom ovjeanstvu. U tome emo,
ravo sada. A sretni meutim, pronai najveu radost i uitak, jer samo u tome lei is
emo biti kada
ponemo usreivati
tinska srea.
druge.
Robert Ingersoll Nae putovanje kroz ivot neki put moda izgleda kao ve
lik izazov, osobito kada se naemo pred neoekivanim po
tekoama. Bi li osjeaji jada i nesree mogli proistjecati iz od
reenih stavova i prosudbi za koje smo se odluili a koje moe
mo promijeniti? to bi se dogodilo u naem ivotu da se od
luimo za svakodnevnu nakanu sretnog ivota? Bi li sretnije pri
hvaanje vlastitoga bia, i sviju oko nas, uz vie ljubavi, donijelo
skladnije i radosnije plodove? to bi se dogodilo kada bismo se
rijeili svih oblika osude drugih? Kako bi se to odrazilo na na i
vot kada vie ne bismo izgovarali kritike rijei? to bi bilo kada
bismo na ljude i dogaaje poeli gledati sve optimistinijim
oima? Je li optimizam pretea sree? Je li sretan stav pun ljuba
vi neizreciva transformacijska sila koja nam pomae kada se
suoavamo s velikim i malenim izazovima svakodnevnog ivota?

Sreu ne traite odve pohlepno i ne bojite se sree.

Lao Tse

Srea nam dolazi kada nastojimo davati, a ne dobivati i

stjecati. Srea nikada nije u dovrenju u dobivanju. Srea pot
jee iz rada i truda, nastojanja i pokuaja ostvarivanja cilja, iz da
vanja! Stvaranje, a ne potronja, u samoj je biti sree i uspjeha.
Kako dolazi do toga? Kada druge nadahnjujemo na sreu, nadah
njujemo li i sebe? Kako svaka situacija u svakom danu moe pos
tati prilikom za izraenu sreu? Podie li svaki na korak u smje
ru plodonosnijeg ivota mjeru nae sree?
U knjizi Srea je stvar odabira Barr Kaufman opisuje ka
ko je jedan nizozemski znanstvenik otkrio neto upravo nevjero
jatno. Kada je dva sata s klatnom, razliitih veliina i od razliitih
materijala, postavio na isti zid, jedan do drugoga, poeli su ma-
lo-pomalo mijenjati ritam, sve dok nisu poeli kucati posve us
klaeno. U skorije vrijeme znanstvenici su utvrdili da dvije srane
stanice iz dvaju razliitih ivih organizama, kada ih pod mikros
kopom stavimo u blizinu, poinju raditi na sinkronizaciji djelova
Samo radost moe nja i kucaju zajedno, unato razmaku.
raspriti stotine raz
loga za tugu.
Ako se u sobi s ukljuenom glazbenom linijom nae raz
Kineska izreka nolika skupina ljudi, u kojoj je i novoroene, mnogi lanovi sku-
 ovjekova srea u pine, ak i to dijete, poet e se kretati, kuckati nogom ili puc
ivotu plod je njego
kati prstima u skladu s ritmom. Neki e ljuljati torzo ili kimati
vih vlastitih nastoja
nja i nije Boji dar, glavom. Moglo bi se rei da se ti ljudi usklauju s ritmom i
kao ni spontani plod pokretima koji ih okruuju.
prirode. Promislite o moguim posljedicama po naciju na ijem se
Ch'en Tu-hsiu
elu nalazi sretan dravnik pun ljubavi. Bi li se slino djelovanje
moglo biljeiti i kod djece kada su roditelji sretni i puni ljubavi,
na pacijente kada su lijenici i sestre sretni i puni ljubavi, na
uenike kada su uitelji sretni i puni ljubavi, na veze kada su
brani drugovi sretni i puni ljubavi? Ako srea znai da smo pre
ma sebi popustljiviji, oputeniji, da nam je ugodnije sa samim so
bom, da lake prihvaamo, osjeamo vie potovanja, da smo uz
bueniji i da vie cijenimo to inimo i s kim ostvarujemo inte
rakcije, ne bismo li tada postali darom svima na koje nailazimo?
Ne bismo li jednako tako bili trajno fantastian dar i samima se
bi?
Do sree najlake ne
Kaufman nadalje pita: Svi ivotni oblici pulsiraju, ali
dolaze oni koji je iz
ravno trae. zato su skloni zajednikome pulsiranju? Zato oponaamo tem
Bertrand Russell po glazbe ak i u vrijeme roenja? Zato odvojene srane stani
ce ili satovi, kada se nalaze u blizini, usklauju ritam? Zato jed
na sretna osoba puna ljubavi slino djeluje na osobu koja joj je
blizu? Koja sila odreuje takvu sklonost skladu? Koja zajednika
energija sva iva bia tako snano pokree prema sinerginim in
terakcijama? Neki je nazivaju inteligencijom; drugi u njoj prepoz
naju Boga.

*
3. ZAKON
Lo svijet popravit emo stvaranjem dobroga svijeta.
Ralph Waldo Emerson

NEKA NA ZEMLJI bude mir i neka pone od mene, glase uvodne

Izbjegavajte sve to
je zlo; inite dobro; rijei glasovite pjesme. No to te rijei zapravo znae? Kako is
proistite um to punjenost mirom dovodi do mira na zemlji? Genijalni filozof Tei-
je uenje Pro lhard de Chardin govori o besprijekornoj cjelovitosti svemira.
buenoga (Buddhe).
Anaksagora
to to konkretno znai nama? Znai da smo dio svemira; dio cje
line svega to je stvoreno. ivotnim putem ne idemo sami. Cijeli
Kada daje sve od se svemir napreduje s nama, a mi, kao ovjeanstvo, dolazimo do
be uz tek umjerene sve izraenije spoznaje da smo u duhu svi jedno.
sposobnosti, ovjek
e biti u prednosti Moda je svatko od nas pomalo nalik na piksel. I kao to
pred nemarnom hologram ine nebrojeni pikseli a svaki od njih sadri sve po
nadmonou. datke koji se nalaze i u ukupnoj slici tako svatko od nas moe
Jane Austen biti i siuni dio ivota koji sadri sve podatke na koje nalazimo
i u ukupnome zbroju postojanja.
Gautamu Buddhu, izvorno princa Siddharthu, muila su
pitanja ovjekova postojanja. Iako nisu zapisivali njegove rijei,
uenici su zapamtili mnoga uenja i usmenom ih predajom preni
jeli novim naratajima. Buddhina glavna uenja nazivaju se etve-
rima plemenitim istinama: prva kae da je ovjekov ivot po pri
rodi nesretan; druga da je uzrok tog jada ovjekova sebinost i
pohlepa; trea da je pojedinane primjere sebinosti i pohlepe
mogue dokinuti; te etvrta da se nain bijega od sebinosti sas
toji od onoga to se naziva osmerostrukim putem. A on obuh
vaa: ispravne stavove, ispravne misli, ispravan govor, ispravno
djelovanje, ispravan ivot, ispravna nastojanja, ispravnu brinost
i ispravno meditiranje. Nema sumnje da takva svijest o isprav
nosti i oslobaanju od osobnih negativnosti moe silno pripo
moi stvaranju brinog i ljepeg svijeta ispunjenog ljubavlju.

Nemate li prijatelja s kojima ete dijeliti ili uivati u ivotnome

uspjehu ne moete li se obratiti onima koji vam duguju
zahvalnost; ili pogledati prema onima kojima biste trebali pruiti
zatitu ipak imate jednaku dunost da ustrajno nastavite putem
dunosti; jer va aktivni napor nije dug samo prema drutvu, nego
i znak ponizne zahvalnosti Stvoritelju koji vas je u to drutvo uveo,
uz mo da sluite i sebi i drugima.
Walter Scott

Bolji svijet lake emo stvoriti i ako svatko od nas posta

ne boljim pojedincem. Odreeni univerzalni ivotni zakoni, ako ih
se pridravamo, mogu uljepati ivot, u njega unijeti vie sklada,
uspjeha, zdravlja i slobode. Kada odluimo pridravati se tih za
kona, ubiremo sve plodove ivota usklaenog sa svemirom. Kada
nije tako, izlaemo se opasnosti od bolesti, rata, gospodarske ne
sigurnosti i nezaposlenosti. Problemi koji stvaraju previranja,
bol, jad i patnje u naem svijetu mogu se promijeniti kada svatko
od nas svjesno odlui djelovati i razmiljati na dobrobit sviju.
Osobni su motivi uvijek dobar i pouzdan vodi. Upitajte se:
 Plemenit budi, ov Zato inim to to inim? i dopustite da vam priroena mudro
jee, usluan st duha ukae na istinit odgovor. Ako su vai motivi isti, tada e
i dobar!
iz njih proistei dobro. Pozitivne zamisli u koje danas vjerujemo
Jer to je jedino to te
odvaja od svih osta mogu se neprestano iriti i razvijati u naoj svijesti. Za to bismo
lih stvorenja. mogli rei da odgovara potpunoj usklaenosti sa ivotom. Piloti
Coethe se u letu esto slue radijskim snopom kao vodiem. Sve dok su
usklaeni s tim snopom, nema opasnosti. Kada skrenu u nesklad
izvan radio-snopa, ulaze u podruje opasnosti.
Svaki ovjek takoer ima ugraen radijski snop samo
to ga naziva svijeu. I dok smo usklaeni s time kako je sve za
miljeno, bit emo i sigurni. Kada nismo usklaeni, to e se kod
nas pokazati u obliku pohlepe, straha, bolesti, ovisnosti i ljubo
more.
Ako uvijek razmiljamo i djelujemo s dobrotom u srcu; kad
postajemo odgovorni za sebe i kada, kao to kae stara irska
poslovica, spoznamo da je kada ugledamo posao koji treba oba
viti, to posao koji eka nas, moemo poeti od pogrenog svije
ta stvarati ispravan svijet. Vrijeme je da prestanemo govoriti ka
ko oni trebaju neto mijenjati. Kada kaemo ja trebam pomoi
ivotu, poinjemo koristiti ivotu. Kae se da i putovanje od ti
suu kilometara poinje prvim korakom. Neka svatko od nas po
duzme upravo taj korak i neka on bude vaan!

4. ZAKON
Bolje je hvaliti nego kritizirati.

Kad ljubav koja je u SKUPINA izviaa krenula je na kampiranje i uveer postavila a

tebi naie na ljubav tore na praznome polju. Kada se logorska vatra ugasila uz pravu
koja je u meni, za
kiu iskrica i kada su zvijezde obasjale nono nebo, djeaci su
jedno stupamo nap
rijed u miru i skladu. poli na spavanje. Nekoliko sati poslije, usred noi, spavae je
Sue Daniels probudio bolan krik. Jednog djeaka ubo je korpion i sada je os
jeao neizdrivu bol. to se moe poduzeti? U blizini nije bilo ni
lijenika ni bolniarke, ni bolnice, ni ambulante. Zapovjednik iz
viaa povikao je: Oh, to emo sada?
Jedva ujan glas odgovorio mu je: Moemo moliti!
Cijela skupina zatvorila je oi i poela moliti: Boe, poa
lji nam pomo! I to hitno!
 Da vam netko pok Gotovo i prije nego to su otvorili oi, zauli su kripu au
loni predivan i skup tomobilskih guma. Vozilo se zaustavilo uz rub ceste, nasuprot lo
novi eir, ne biste li
goru. Zapovjednik je pritrao automobilu. Zamislite kako se sa
bili zahvalni na veli
kodunome daru? mo iznenadio kada je doznao da je za upravljaem lijenik!
No ne biste li trebali Vraao se sa strunog skupa u oblinjem gradu kada mu se auto
biti jo zahvalniji zaustavio zbog problema s motorom. Zapovjednik ga je uhvatio
Onome koji vam je
za ruku i poveo prema logoru. Potrebna nam je pomo, rekao
podario glavu koju
moete pokriti
je.
eirom? Lijenik je pregledao djeaka, ali je odmah rekao kako ne
eik Muzaffer moe ba nita bez odgovarajuih sredstava. Djeaci su ponovno
osjetili nemo.
I ponovno se javio onaj isti tihi glas: Onaj koji nam je
poslao doktora, moe poslati i lijek!
Ubrzo nakon toga cestom su prola kola hitne pomoi, za
ustavila se i vratila nekoliko desetaka metara unatrag. Lijenik i
zapovjednik upoznali su vozaa sa situacijom. On je u vozilu imao
traeni lijek. Lijenik je djeaku dao injekciju i bol je istog tre
nutka popustila.
I tada se jo jednom javio onaj isti glasi: Slava i hvala
Ljudska bia ivot
mogu mijenjati pro Bogu, od kojeg dolaze svi darovi!
mjenama mentalnih Potovanje i zahvalnost svakako su meu najkorisnijim
stavova. stavovima koji transformiraju ivot. Moemo ih primijeniti u sva
William James
ko doba dana i noi. A osobito su korisni kada imamo dojam da
nam ivot ne napreduje onako kako bi mogao ili trebao! Izgovo
rena je rije nalik na sjeme. Mora rasti! Kako, kada i gdje moe
mo prepustiti Bogu. Naa je zadaa gorljivo govoriti ono to je
dobro, pomagati i darivati, svjesni toga da, kada izraavamo zah
valnost i potovanje poinjemo primati obilje dobra.
Doivljavanje potovanja i zahvalnosti nalik je na prelijeva
nje u viu razinu duhovnog buenja. To donosi radost! To je uz
budljivo! Bismo li zapravo ikada mogli neemu pridati veu sve
tost nego to je to neto ve posjeduje? Sve je ve iovako u cije
losti sveto i blagoslovljeno! Mi, meutim, moemo uviati i cije
niti Bogom proetu sreu u svim ljudima i svim stvarima.
Kad izraavamo pohvale i zahvalnost nekome ili neemu,
ne upuujemo li im blagoslov na najmoniji mogui nain? Nije li
to udesan nain na koji se priznaje njihovo boansko podrijetlo?
U odreenome smislu, zahvaljujemo se na Bojem daru. Jeste li
o pohvalama i zahvalama ikada razmiljali kao o obliku molitve?
Ako niste, samo ponite hvaliti sve to postoji u vaem ivotu, pa
ete vidjeti to e se dogaati! Kada se svjesno usredotoujemo
na sve to je u naem ivotu dobro, ujedinjujemo li um sa snagom
 boanske kreativnosti, tako da moemo primati vie oblike dob
rote koja postoji svugdje?
S druge strane, mogu li kritike, tualjke ili natezanje sa i
votom blokirati kreativnu energiju i odvojiti nas od mogunosti
uivanja u obilju? Je li nezahvalnost siguran nain zatvaranja vra
ta obilju plodova i napretku? Je li vam se kada dogodilo da u be
skraj bjesnite zbog nekog problema, a da se bol tada samo po
jaava? to mislite, zato dolazi do toga? Sve dok ne spoznamo
lekciju koju nam odreena situacija nudi, hoemo li i dalje po
jaavati vlastiti osjeaj odvojenosti od sree? Je li nedostatak zah
valnosti jednostavno stvar ograniene vizije? Jesu li zahvalnost i
potovanje tek jo jedan nain na koji je mogue uvesti raj na
zemlji? Jeste li ve uvidjeli da pri podizanju djece pohvale slue
kao konstruktivna, a kritika kao destruktivna sila?
Nove mogunosti ukazuju nam se na najnevjerojatnije
naine! Kako je samo fantastino zagledati se iza povrinskih li
kova i otkriti blago unutarnje osobe ili iskustva. Na taj nain iz
pohvala izvlaimo neusporedivo vie koristi nego iz kritika!

*
5. ZAKON
Smijeh je najbolji lijek. Norman Cousins

Na osmijeh pot JESTE LI KADA obratili pozornost na to kako se osjeate dok se

vruje nau svijest i smijete? Miii se oputaju. Poinjete disati dublje i usporenije.
odlunost da ivimo U krvotoku se pojavljuje vie kisika. Raspruju se mrane misli,
u miru i radosti. Iz
vor istinskoga osmi
ili ih je barem manje! Izreka Smijeh je najbolji lijek doista je
jeha jest probueni utemeljena na stvarnosti. Endorfini su prirodni tjelesni anesteti
um. ci. Nedavno je utvreno da smijeh potie luenje endorfina. Sto
Thich Nhat Hanh
ga, kada se smijemo, u odreenome smislu sami sebi dajemo
injekciju analgetika!
Rezultati istraivanja objavljeni u jednom psiholokom
asopisu tvrde da se prilikom smijeenja osjeamo sretno zbog
vie razloga. Jedan od njih naglaava da zatezanjem i oputanjem
Raj je zasluio onaj
miia lica aktiviramo cijelu mreu ivaca koji alju signale emo
koji nasmijava ljude
koji ga okruuju. cionalnim centrima u mozgu. Mrtenje ukljuuje centar za po-
Kuran titenost. Osmijeh ukljuuje centar za ushienost. Osmijeh moe
 potaknuti osjeaje sree i zbog temperature krvi u tijelu. Jeste li
kad uli kako se kae da je nekome uzavrela krv? Ve nam i je
zik ukazuje na taj trag. Kada se mrtimo, neki se miii zateu i
skreu veu koliinu krvi u na mozak, koji se tako zagrijava. Os
mijeh zatee drugu skupinu miia, smanjujui dotok krvi u mo
zak. To nije dovoljno da zasmeta funkcioniranju, ali je dovoljno
da mu snizi temperaturu!

U jednom kazalu Starog zavjeta smijeh se spominje 57 puta, a ra

dost, zadovoljstvo, veselje i srea gotovo nebrojeno puta. U jed
nom kazalu Novog zavjeta, radost, zadovoljstvo, veselje, slavlje,
uitak, smijeh itd. spominju se 287 puta.
Cal Samra

Ako doista znamo kako ivjeti, ima li boljeg naina nego

da dan zaponemo osmijehom? Osmijeh nam moe pomoi da
novome danu pristupimo s gorljivou i razumijevanjem. Na os
mijeh moe donijeti sreu i nama i onima koji nas okruuju. 1 taj
dragocjeni dar od nas ne trai nikakva financijska sredstva!
Pria iz Thich Nhat Hanha pod naslovom Cvijet spozna
je govori upravo o tome:

Radost je najpouz Postoji pria o cvijetu koji je vrlo poznat u krugovima pos
daniji znak svijesti o veenima Zenu. Jednoga dana Buddha je pokazao cvijet svojem
boanskoj sluateljstvu. Bila je rije o 1250 redovnica i redovnika. Jo dos
nazonosti.
ta dugo nije nita govorio. Meu sluateljima je vladala potpuna
Teilhard
de Chardin
tiina. inilo se da su se svi neizrecivo zamislili, nastojati pronik
nuti u znaenje tog Buddhina poteza. A onda se Buddha odjed
nom nasmijeio. Nasmijeio se jer se netko od sluatelja nasmi
jeio njemu i cvijetu. Taj se redovnik zvao Mahakashyapa. Nas
mijeio se jedini od sviju nazonih, a Buddha se takoer nasmi
jeio i rekao: Imam dar spoznaje i prenio sam ga Maha-
kashyapi. 0 toj prii raspravljale su nebrojene generacije ueni
ka Zena i ljudi i dalje trae njezino pravo znaenje. A ono je vr
lo jednostavno. Kada vam netko pokazuje cvijet, eli da ga vidi
te. Ako i nakon toga nastavite razmiljati, neete vidjeti cvijet!
ovjek koji nije razmiljao, koji je ostao ono to jest, uspio je du
boko spoznati cvijet i stoga se nasmijeio.

Nema toga to moe

odolijeti napadu
Neki su skloni stavu da nakon ostvarenog uspjeha mogu
smijeha! biti radosni. U meuvremenu, krguu zubima i namrgoeno nas
Mark Twain tavljaju prema cilju. No smijeh i radost odlike su koje je mogue
 Humor je uvod u njegovati usput kako bismo imali vie plodova i uspjeha. Izgleda
vjeru, dok je smijeh
da je udnja za sreom zajedniki instinkt cjelokupnog ov
poetak molitve.
Reinhold Niebuhr jeanstva. Ista velianstvena energija koja pulsira naim srcem i
mozgom, pokree i nae ruke, noge i miie! Kada nauimo ko
ristiti tu priroenu energiju, stjeemo jednu od najveih predno
sti u ivotu, osobito kada se smijeimo!
Jeste li kada gledali kako netko radi s blagim osmijehom
na licu? Zakljuujete li da je ta osoba sretna i zadovoljna poslom
kojim se bavi? Glasoviti filozof i lijenik Albert Schweitzer rekao
je: Ne znam kakva e vam biti sudbina, ali jedno znam. Istinski
Iznenadna je veliaj sretni meu vama biti e jedino oni koji e traiti i pronai nain
na slava strast koja da slue. Jeste li kada zastali i promislili koliku radost osjeate
ini grimase koje na
zivamo smijehom.
kada vam je ivot prepun smisla? Kakav je to osjeaj kad zabo
Thomas Hobbes ravljate sebe i svojom energijom sluite drugima? Kakav je os
jeaj smijati se od iste radosti jer ste ivi?

Kad zelena uma smije se glasom radosti,

A potoi tee sred zvonkog glasanja smijeha;
Kad zrak smijei se uz nae raspoloenje,
A zeleni brijeg odzvanja od smijeha;

Kad livade smijee se u ivahnome zelenilu,

A skakavac smije se usred te radosti,
Kad Mary, Susan i Emily u skladu
Tim draesnim ustima zapjevaju Ha, ha, he!

Kad raskona ptica smije se u hladu,

Kad na stol prepun je treanja i drugog voa,
Doi, ivi i budi sretan, pridrui se meni
Da punim pluima zapjevamo Ha, ha, he!
William Butler Yeats, Pjesma smijeha

Naglasci
1. Na koje je naine mogue traiti i pronai produktivan ivot?

2. Kako u umu neprestano misliti kako postoji mjesto na kojem

je onima koji vole Boga sve mogue?

3. Koje su prednosti jednostavnog ivota?

4. Zato potraga za sreom esto zavrava neuspjehom?

5. Kako biste sreu opisali kao unutarnju pojavu?

6. Kako biste sreu opisali kao popratnu pojavu?

7. Kako plemenit um bez pristranosti moe promotriti pitanje sa

svih strana?

8. Kako biste opisali plemeniti um?

9. Kako se razvija plemeniti um?

10. Zato je bolje hvaliti nego kritizirati?

11. Zato je kritika toliko bolna onome koga kritiziraju / ono

me koji kritizira?

12. Kako biste objasnili izreku Smijeh je najbolji lijek?

13. Kako se smijeh moe smatrati odreenim oblikom molitve?

14. Kakve koristi osjeaju i oni koji drugima donose smijeh?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Ako neiji put mogu obasjati ve i jednom jedinom zrakom

svjetla; ako nekoj dui mogu pomoi da jasnije sagleda ivot i
dunosti, i tako blagosloviti brata svojega; ako sa svakog obraza
mogu otrti suzu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan.
Ako ovjeka koji je zastranio mogu dovesti do istine, nje
govo srce iznutra nadahnuti osjeajem dunosti; ako u svoju duu
ruiaste mladosti mogu usaditi osjeaj za pravdu, ljubav prema
istini i ljepoti; ako i jednog ovjeka mogu pouiti da su Bog i raj
blizu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan.
Ako iz misli istisnem sumnju i strah i ako mi ivot bude us
klaen s ljubavlju i dobrotom; uspijem li iriti svjetlo, nadu i ra
dost i pomognem li ukloniti prokletstvo mentalnog sljepila; bu
dem li donosio novu radost, novu nadu, manje boli, ovaj moj i
vot nee biti uzaludan.
Ako uz ivotni put posadim stablo u ijem e se hladu od
marati umorni putnici, i premda sam moda nikada neu uivati
u njegovoj ljepoti, bit u istinski sretan iako mi nitko ne zna
ime, niti mi ostavlja cvijee na grobu, ovaj moj ivot nee biti uza
ludan.
Anonimna
 Petnaesti tjedan

1. ZAKON
Poniznost, poput tame, otkriva nebesko svjetlo.
Henry David Thoreau

Ja sam obeanje. DOGAA li se esto da je poniznost pogreno shvaena vrlina?

Ja sam mogunost. Ona se moe odnositi na sluenje drugima, kao kada je Isus re
Ja sam velika hrpa kao: Tko eli biti velik meu vama, neka bude va poslunik, a
potencijala.
tko eli biti prvi meu vama, neka bude va sluga (Matej 20:26,
Iz jedne djeje
pjesme 27). Rije poniznost moe se odnositi i na svijest o tome da
Bog beskrajno nadmauje sve to je itko ikada rekao o njemu i
daleko nadilazi sposobnost ovjekova shvaanja.
Je li poniznost osobito korisna kad je u njezinoj biti poniz
nost u odnosu prema Bogu? Kad i samima sebi moemo prizna
Samo oni koji se iz ti da nitko od ljudi nikada nije spoznao vie od siunog dijela
lau opasnosti da Bojega beskraja i vjenosti, hoemo li biti spremni pokrenuti
odu predaleko mogu
svoju elju da traimo i uimo? Moe li ponizan pristup osigura
utvrditi gdje su tone
granice. ti gorljivost i marljivost u nizu raznoraznih oblika istraivanja ne
T. S. Elliot vidljivih stvarnosti koje se smatraju duhovnima?
ini se da u naem svijetu postoji duboka i priroena ov
jekova potreba za duhovnim odlikama poput moralnih vrijednos
ti, karakternosti, suosjeanja, neograniene ljubavi i poniznosti.
Razvoj znatieljnog uma, suosjeajnog srca i osjeaja bliskosti s
drugima nije namijenjen samo onima koji vjeruju i sudjeluju u vje
rskim obredima. Nisu li te odlike vane za sve, bez obzira na
podrijetlo, vjeru i politike sklonosti? Predstavljaju li te odlike
poziv lanovima ovjekove zajednice da stvari sagledaju u irim
okvirima? Moe li poniznost, dakle, ponuditi nain istraivanja
koji gleda naprijed, a ne unatrag, koji e se razvijati i uiti na vla
stitim pogrekama? Snana graevina mora poivati na stabilnim
temeljima. Nije li to korisna usporedba i za duhovni razvoj i rast?
 Poniznost uvijek elimo li se duhovno razvijati, koji su nam graevinski blokovi
mora djelovati po najkorisniji? elja, poniznost, fleksibilnost i ljubav mogli bi biti
put pele koja u
konici proizvodi
izvrsni kameni-temeljci!
med; bez poniznosti elja, poput raketnog goriva, tjera nas naprijed. Da bi se
se gubi sve. kola kretala uzbrdo, treba im ivahan i snaan konj! Kada nam
Sv. Tereza Avilska prijateljstvo s Bogom postane dovoljno vano, hoemo li povjere
nu energiju i pozornost posvetiti duhovnome ivotu?
Iz duhovne perspektive poniznost je odraz snage. U knjizi
Dosezanje visina: Psihologija duhovnog ivota Marvin Gawryn
pie: Istinska je poniznost ukorijenjena u samopotovanju i vje
ri. Duhovno ponizna osoba moe iskreno promotriti svoje slabe
toke jer vjeruje u svoju sposobnost da ih nadvlada. Poniznost ne
znai pasivnost i povlaenje. Znai da sebe trebamo sagledati u
jasnome svjetlu kako bismo mogli djelovati. Poniznost je od
skona daska za agresivan razvoj.

Potrebne su nam ovjekove odlike poput moralnih skrupula, suos

jeanja i poniznosti.
Dalai Lama

Bismo li ikako mogli napredovati bez, barem u jednoj fazi

puta, oslobaanja od starih navika ivota i istraivanja novih i ne
poznatih podruja? Jeste li kada promatrali mlado stablo koje se
povija na vjetru? Pod jakim vjetrom, stjeete dojam da e se slo
miti. Ali i nakon vjetra ono se uzdie ravno i vrsto. Korijeni i
deblo jaaju i stablo nastavlja rasti. Ako se bojimo promjena,
moemo li postati nefleksibilni i tako zaustaviti daljnji razvoj? Je
dan od aspekata poniznosti jest otvoren um koji spremno prima.
Na ar u uenju iz ivotnih iskustava na koja nailazimo moe
prerasti u silnu snagu.

Istinska poniznost ni Dakako, glavna je odlika Boje prirode sveobuhvatna, ne

je bijedan, puzav ograniena ljubav! U mjeri u kojoj dajemo i primamo ljubav,
duh koji samog sebe moemo li iskoristiti sredinju progresivnu aktivnost duhovnog
prezire; to je gotovo ivota? Ljubav prema Bogu i ljubav prema ovjeku silno se podu
posve tona procje
piru i potpomau! Nije li iskustvo voljenja jednako ugodno i ko
na o nama onakvima
kakvima nas vidi risno kao i iskustvo situacije u kojoj nas vole moda ak i vie?
Bog. Moe li nam ponizna svijest pomoi da umanjimo prepre
Tyron Edwards ke na putu koji nas vodi do raja na zemlji? Hoe li ljudi koji su
umanjili elje vlastitoga ega lake i vjerojatnije davati nego pri
mati? Na ego moe nas navesti na pomisao da smo u sreditu
a ne tek jedna mala i privremena vanjska manifestacija di-
 vovskoga svijeta bia koje postoji u vjenoj i beskrajnoj stvarno
sti koju nazivamo Bogom. Ne bi li ivot tako bio dio Boga, a ne
obrnuto? Jeste li ve uli da se netko slui rijeima podruje du
ha? Postoji li uope neko drugo podruje? Nije li sve od duha?
Kako doivjeti i izraziti ponizniji pristup ivotu?
Iziemo li van za vedre i mrane noi, te podignemo pog
led prema nebu, ugledat emo tisue zvijezda. Je li vam kada pa
lo na pamet da mi na Zemlji i ne bismo znali za njih da nema sve
mirske tame? Bi li nebesko svjetlo u svakome od nas naa
boanska svrha i potencijal moglo biti jo osvjetljenije na ne
preglednoj pozadini due? Je li nevidljiva ljepota koja postoji u
svakome od nas potencijal zahvaljujui kojem smo istinski ivi?
Jedna pjesma skupine The Band ide ovako: Kada se pro
budi, sjetit e se svega. Poinje li se ovjeanstvo buditi? Ot
kriva li jutarnje svjetlo da smo djeca boanstva i da nam je dos
tupan raj na zemlji? Zato? Nije li ocu najvei uitak kad ivot
dijeli s vlastitom djecom?

*
2. ZAKON
Koji je oblik zabave koristan?

Ne bojte se sebe. U JE LI VAM se kad dogodilo da na televiziji gledate uasnu emisiju,

potpunosti proivlja ali vam je ipak teko iskljuiti prijemnik? Neugodni zvukovi,
vajte individualnost
eksplozije i pucnji iz vatrenog oruja, krijetavi glasovi i, vrlo es
ali na dobrobit
drugima.
to, nasilje, mogu nas istinski uzrujati. Ipak, mnogi ne ustaju i ne
-Dag gase prijemnik! Nije li jednako vano zatvoriti vrata negativnome
Hammarskjold kao kada zatvaramo vrata pred zimskom hladnoom? Zato smo
u tome tako neodluni?
to se dogaa kad gledamo lou televizijsku emisiju? Ako
smo ono to osjeamo i percipiramo, djeluje li program koji gle
damo na na karakter? Ako smo ljutiti, moe li se u nama poja
viti jo vei bijes? Ako smo prestraeni, moemo li se jo vie bo
jati? Ako osjeamo nelagodu ili uzrujanost, moemo li tada osta
ti i bez ono malo ostatka mira? Ako planiramo i djelujemo u sm
jeru ostvarivanja povoljnih i korisnih ciljeva, zato um, srce i
emocije otvaramo tetnim emisijama? Mnoge od njih plod su ra
da senzacionalistiki nastrojenih producenata koji ele to vie
Mjera dobrog izbora zaraditi. Dok gledamo neke od najpopularnijih emisija, moda
sastoji se u tome emo osjetiti uzbueno udaranje srca, moda emo stiskati ake
hoe li ovjek voljeti
i nakon toga biti iscrpljeni i ispranjeni! U pojedinim sluajevima
i pronai dobro u
onome to je neumjerena zabava moe postati i poput droge. Mogu li nas me
odabrao. dijske drame toliko zaokupiti da nam gotovo i ne ostaje prostora
Charles Lamb za korisne i kreativne aktivnosti?
Jo od samih poetaka televizije, industrija zabave ispire
mozak mnogim mladim ljudima, govorei im kako im je glavni i
votni smisao usreivati same sebe. No takve aktivnosti i tenje
najee umanjuju sreu, i njima samima i svima koji su oko njih.
Dakako, televizija nije jedini medij koji nudi neprincipijelnu zaba
vu. Na primjer, promislite o djelovanju nekih od proizvoda filmske
industrije ili izdavake djelatnosti ili odreenih sportskih emisija.
Bilo bi zanimljivo pribiljeiti koliko puta na dan upadamo u pra
vi trans ili postajemo rastreseni samo zbog zabave koja nipoto
Svijet je mogue po
nije korisna. Uzalud utroeni dan nestaje zauvijek, pa bi stoga lo
boljati uz manje te
levizije, a vie vizije. gino i korisno bilo na najbolji mogui nain iskoristiti svaki sat
E. C. McKenzie svakoga dana.
Kada televizija pouava, a kada moe biti tetna? Nema
sumnje da su mnoge obrazovne emisije izvrsna prilika za uenje.
Kako odrediti koji programi mogu tetiti naem ivanom susta
vu, umu i srcu, a koji im mogu itekako koristiti?

Ako se ne trgnemo iz nezdrave letargije obilja i ne spoznamo da

se televizija, uglavnom, koristi za odvraanje pozornosti, za
voenje, zabavljanje i izoliranje, tada e televizija i oni koji je fi
nanciraju, oni koji je gledaju i oni koji na tome rade, prekasno
ugledati posve drukiju sliku.
Edward R. Murrow, 1958.

Kako mladim ljudima pomoi da shvate da istinska srea

dolazi iznutra, a ne iz vanjskih programa? Bi li ta pogrena pot
raga za sreom mogla biti jedan od razloga zbog kojih Amerika,
kao sredite industrije zabave, u zatvorima ima gotovo dvostruko
vei udio stanovnika nego veina drugih zemalja? Zahtijeva li te
meljna praktinost ivota upoznavanje i razluivanje znaenja i
Poniznost dovodi do voenja ivota i ljudskoga razvoja u smjeru izvrsnosti u umu i vr
snage, a ne slabosti. linama?
Priznanje pogreaka i
Iskazivati mo znai vjerovati u sebe i svoje mogunosti.
njihovo ispravljanje
Moe li podvrgavanje vanjskim utjecajima potkopati nau osobnu
najvii su oblik
samopotovanja. mo? Moe li pasivna i pretjerana zabava umanjiti plodonosnost
John. J. McCloy naeg ivota? Kada se prestanemo sluiti svojim darom, je li mo-
 Ne to imamo, nego gue da se od ljudskih dobrotvora pretvaramo u parazite? Sve
to koristimo; ne to nae odluke i izbori ine graevinske blokove naeg ivota. Do
vidimo, nego to bi
ramo, to su stvari ko
bivamo priliku oblikovati svoj svijet upravo posredstvom svijesti.
je potkopavaju ili Nain na koji percipiramo i reagiramo na svijet u kojem ivimo
unaprjeuju ukupno proistjee iz naih odluka i izbora. Imamo mo slobodne volje ko
st ovjekove sree. jom moemo odrediti to u ivotu elimo. Neke e odluke biti la
Joseph Fort
gane; neke teke. Ali doista moemo birati!
Newton
Ako je oito da bez prestanka, u svakom trenutku tijekom
svakoga dana, donosimo odluke, je li vano birati ispravno?
Koje su mogunosti najvii oblik dobra, kako za nas, tako i za
druge? Koji su oblici zabave korisni? Koje su nam alternative?
Produktivan ivot zahtijeva disciplinu i razluivanje. to god da
nam se nudi, moemo odabrati ono to je korisno za na napre
dak.

*
3. ZAKON
Ako ne zna to u ivotu eli postii, vjerojatno nee postii
nita osobito!

Sudbina nije pitanje INI SE da je nekim ljudima posve jasno to u ivotu ne ele, no
sluaja, nego izbora; koliko ih je pripravno oblikovati potrebne vizije, odraditi planira
sudbinu ne treba nje i uloiti trud kako bi postigli ono to ele? Kada bi nas netko
iekivati, nego je
upitao kako se od toke A dolazi do toke B, vjerojatno bismo ga
treba ostvariti.
William Jennings uputili na pravi smjer i objasnili mu gdje treba skrenuti, kako bi
Bryan doao na eljeno odredite. I ivot moemo voditi na identinim
naelima. Kada jednom utvrdimo to elimo, moemo se postavi
ti u poloaj iz kojeg e biti mogue odrediti eljene ciljeve i
potom poraditi na njihovu ostvarenju.
Voli nae naelo,
uredi na temelj,
Kada postavimo ciljeve u okviru onoga to u ivotu elimo,
radi na naem cilju. dajemo li samima sebi priliku da razvijemo vei potencijal? Na
Auguste Comte trenutak promislite o tome. Moramo li tono znati kamo idemo
kako bismo onamo i doli? Nuno ne! Kao instrumenti Stvorite
lja, nismo li uvijek u nazonosti usmjeravanja punog ljubavi? Up
ravo nas takva vrsta svijesti potie da radimo jo malo vie, da
radimo djelotvornije i osjeamo vie smisla u onome to inimo i
kamo idemo. Bi li onda plan djelovanja s odreditem, zajedno s
Penji se visoko, penji otvorenim umom i svijeu, i uz potporu snanog temelja molit
se daleko. ve, mogao posluiti kao provediva formula kojom emo doi do
Cilj ti je nebo, odre
veih plodova? Jedan moj prijatelj sveenik, kada planira i posta
dite zvijezda.
Natpis na vlja ciljeve, redovito dodaje: To ili neto jo bolje, Boe moj! A
Williams Collegeu, u takva volja otvara vrata prijemivosti za bolje zamisli od onih ko
Williamstownu u je nam trenutano nudi boanski izvor.
Massachusettsu
ivot je prepun prijelaza i razvoja. Svaki korak na tom pu
tu ujedno je jedinstveno iskustvo i dio cjeline ivota. Nema
obinih trenutaka. Na primjer, trenutak u kojem ivite ba sada
ukupnost je, a ne neto to je odvojeno od vaeg cijelog ivota.
Nije dovoljno biti Vodite rauna o staroj izreci: ivot je ono to vam se dogaa
marljiv i zauzet... pi
dok smiljate druge planove! Svaki dio vaega dana jednako je
tanje je: to tako
marljivo radimo? vaan. 1 ba kao to se usklaujemo s pozitivnim odlikama dok
Henry David nam je um koncentriran na tono odreene misli, jednako tako
Thoreau moemo se uskladiti i sa eljenim ciljevima koji vode do stalnog
napredovanja.
Donijeti odluku o tome to elimo postii moe nalikovati
na stavljanje zvala u konjska usta. One su vjerojatno najmanji dio
konjske opreme, a ipak su najvanije. Zahvaljujui njima nadzire-
mo i usmjeravamo kretanje konja. Blagim potezanjem moemo
navesti konja da se kree u kojem god smjeru poelimo. Bez tak
vog usmjeravanja, konj bi mogao odetati na livadu i pasti travu!
Bez vizije ili cilja koji nas nadahnjuje i poziva na vie oblike iz
raavanja, moda neemo ostvariti koristan i napredan ivot ka
kav prieljkujemo!

Izvor cjelokupnog stvaranja ista je svijest... isti potencijal koji

trai nain izraavanja iz nemanifestnog u manifestno. A kada uvi-
dimo da je nae istinsko Ja isti potencijal, usklaujemo se sa
silom koja manifestira sve u svijetu.
Deepak Chopra

Jedna pria govori o ovjeku koji je sjedio pokraj prozora

i gledao kako ranoproljetni vjetar po nebu raspruje mrane ob
lake. Pridravajui glavu dlanovima, zavapio je: Kako je samo
tuan i sumoran prizor koji vidim! Dalje od toga nije dospio. U
meuvremenu, nedaleko od njega, neki je drugi ovjek radio u
polju. 1 on je uoio kako vjetar tjera oblake, te je duboko udah
nuo taj ivi dah koji je strujao posvuda oko njega. Dok je orao
plodonosnu zemlju, osjeao je kako se posvuda uokolo budi i
vot. Bio je na istoj valnoj duljini s pobjedonosnom snagom koju
 Najvanije je imati nije mogue obuzdati. Taj je ovjek razumio poruku koju donosi
ivotni zakon, znati vjetar koji pue u oujku i to stoga to je radio na plodnome po
kako ivjeti.
lju! Znao je da se nov ivot moda i skriva, ali sjeme je ve tu!
Hans Selye
Nije li lako shvatiti kako su radnici na plodnome tlu ivota svje
sni beskrajnog duha prirode?
Bi li i iskrena samoanaliza mogla igrati vanu ulogu u pos
tavljanju smislenih ciljeva? U knjizi ovjekova vjeita potraga Pa-
ramahansa Yogananda kae: Istinska je samoanaliza najvee
umijee napretka. Bi li bilo korisno jedno vrijeme svakodnevno
zapisivati vlastite misli i tenje? Bi li nam to omoguilo da doz
namo vie o tome to smo i kamo elimo usmjeriti ivot? to bi
se dogodilo kad bismo nadili ogranienja ega i odlutali u nepre
gledna polja duhovnog napretka? Bi li nae elje i ciljevi bili
drukiji od sadanjeg trenutka? Bismo li, oslobodivi se smea i
krhotina nekorisnih ovjekovih navika, poeli sijati sjeme uspjeha
koji prieljkujemo? Imamo mogunost mijenjati se i brzo mijenja
ti smjer naeg ivota, brzo i uz snanu viziju i odlunost. Jesmo
li stoga graditelji vlastite sudbine?
to elimo postii u ivotu? Postavimo li to pitanje mno
gim ljudima, vjerojatno emo dobiti razliite odgovore. to bi bio
vrhunac naeg duhovnog i ljudskog postignua? Kako se okoris
titi ukupnim univerzalnim naelima ivota iz raznih religija svije
ta i ivota velikih ljudi kojima se divimo? Kamo idemo? Koji su
nam motivi? Gdje elimo biti? Koji je najsigurniji i najbolji nain
dolaska na eljeno odredite?

*
4. ZAKON
Molitvom se postie vie nego to ovaj svijet uope sanja.
lord Alfred Tennyson

Neki je poslovni ovjek rjeavao teak problem osobne prirode i

inilo mu se da u tome osobito ne napreduje. Stoga je odluio
zatraiti strunu psiholoku pomo. Tijekom seanse, u jednom je
trenutku slegnuo ramenima i u oaju podignuo ruke, govorei:
Svako stvorenje poz
naje svoje molitve i
Iskuao sam sve to znam, pa je, izgleda, preostala jo samo
svoju hvalu. molitva! Koliko smo puta uli istu pritubu, samo drugim ri
Kuran jeima? Kada sve ostalo propadne... molite!
Srea je ve i posto to bi se dogodilo kada bismo svjesno odluili dan i sve
jati. ivjeti je sveto. to e se u njemu pojaviti zapoeti molitvom? Bi li poslovni sas
Rabin Abraham
tanci protjecali skladnije i djelotvornije kada bi molitva bila prva
Heschel
toka na dnevnome redu? Pojavi li se neka neugodna situacija, bi
li kratka molitva pripremila situaciju za vie razumijevanja i suo
sjeanja? Kako svakodnevna molitva moe utjecati na obiteljski
ivot i nain na koji ostvarujemo interakcije s drugima? Kad Bo
gu dopustimo da kroz nas djeluje mirno i staloeno, bez briga i
napetosti, ne osjeamo li ljekovitost beskrajne nazonosti? Kako
molitva moe posluiti kao snano pomagalo za primjenu Boan
ske nazonosti u svim podrujima ivota?
Molitva je, kao i ra U knjizi Molitva je izvrstan lijek dr. Larry Dossey kae: U
dij, blistavi oblik najjednostavnijem obliku, molitva je stav srca pitanje postoja
energije koji se sam nja, ne djelovanja. Molitva je elja za doticanjem Apsolutnoga,
obnavlja.
kako god ga zamiljali. Kada doivljavamo potrebu za ostvariva
Alexis Carrel
njem te veze, molimo, bilo da se sluimo rijeima ili ne. Molit-
va je sjedinjavanje Boga i ovjeka. Rije je o stavu due koji se,
u pojedinim trenucima, iskazuje rijeima. U drugim situacijama,
do izraza moe doi u tiini. Moete li zamisliti koje bi koristi po
jedinac imao kada bi molitva postala nainom ivota, umjesto da
bude niz izoliranih sluajeva? Molitva raspolae mistinom moi
i daje rezultate! Kroz molitvu i to osobito usklaivanje s boan
skim pojaavamo vlastito duhovno svjetlo. Izgraujemo bolji
nain ivota u svakom pogledu i privlaimo ono to gradimo
vie duhovnog svjetla!

Moli u nevolji i potrebi; moli i u punoi radosti i danima

obilja.
Kahlil Cibran

Jedna ugledna i vrlo djelotvorna uiteljica ovako je govori

la o molitvi: Gdje god se nalazila, esto radim na ideji 'otoka
molitve' usred 'mora kaosa'. Zato? Jer molitva nau pozornost
uzdie iznad kaosa! Na primjer, ulazim u ured, a u njemu zvoni
telefon. Troje ljudi eka me pred vratima, a svakome od njih stvar
je hitna. Tajnica me eka s vie vanih poruka i popisom od de
setak stvari kojima moram posvetiti pozornost. Odakle poeti?
Zatvaram vrata, sjedam za stol i, sljedeih nekoliko minuta, is
Onaj kojem se moli
kljuujem sve osim Boga i sebe! Gradim mentalni otok mira, tii
blii ti je od devina
ne i postignua, usklaujui se s Bojom nazonou u mislima,
vrata.
Muhamed osjeajima i djelovanju. Uranjam u Boju nazonost i sve su-
 Dobro moli koji raduje na postizanju dobra za mene i za sve s kojima dolazim
dobro ljubi, kako u dodir. ... i svi imaju koristi! A zatim se dajem na posao!
ovjeka, tako i pticu
Bi li dio ljepote molitve mogao leati u injenici da nije
i zvijer.
Samuel Taylor nuno tono znati kako funkcionira da bismo imali koristi od nje
Coleridge zina udotvornog djelovanja? Snaga duha nalazi se u svakome od
nas; pitanje je samo kako je razviti. Koje se sve istine nalaze u
pozadini izjave: Molitvom se postie vie nego to ovaj svijet
moe i sanjati?
Poziv na molitvu uje se na svim jezicima. Ne trae li od
nas najrazliitiji vjerski i duhovni obiaji, kroz cijelu povijest, kao
i u dananje vrijeme, da niti molitve ugradimo u tkaninu svojega
ivota? S kojom svrhom? Bi li se na taj nain u svakodnevni ivot
mogao unijeti izraz raja na zemlji? Sve svjetske kulture, sve ci
vilizacije bez obzira na stupanj razvoja ili primitivnosti ima
ju neku duhovnu aktivnost koju moemo nazvati molitvom. Mo
litva je prirodna funkcija koja je ovjeku priroena. Omiljeni filo
zof Kahlil Oibran o toj temi kae: Jer to je molitva doli irenje
vlastitoga ja u ivui eter.
Zato je jednostavan oblik molitve koji govori Budi volja
tvoja toliko moan? Zazivamo li razinu mudrosti koja nadilazi
nae sadanje shvaanje? Preputamo li moda svoju volju, svoje
sklonosti i zahtjeve za odreenim ishodom u korist onoga to je
za sve strane najvie i najbolje? ak i kad nam se moda ini da
molimo za ono to je najbolje, je li nae ljudsko znanje moda
ipak ogranieno u univerzalnim okvirima?
Na jednome od seminara Greggu Bradenu, autoru knjige
Izaijin efekt, postavljeno je pitanje: emu se moliti? to nam
molitva zapravo donosi? Odgovorio je ovako:

Molitva je nama ono to je sjemenu biljke voda... Sjeme je

potpuno i po sebi cjelovito. Pod odgovarajuim uvjetima [kao u
sluaju sjemenja na koje nailazimo u drevnim grobnicama], moe
postojati i stotinama godina, tek kao obino sjeme, vrsta ovoj
nica koja titi daleko vee mogunosti. Samo uz pojavu vode sje
me e ostvariti najvii oblik izraavanja ivota.
Svi smo mi takvo sjeme. Na svijet dolazimo potpuni i cje
Molitva je iskrena loviti, nosei sjeme neeg jo veeg. Vrijeme koje provodimo jed
elja due, izgovore ni s drugima, uslijed ivotnih izazova, u nama budi najvee mo
na ili neizraena;
gunosti ljubavi i suosjeanja. Upravo u nazonosti molitve razvi
kretanje skrivene
vatre koja podrhtava
jamo se i cvjetamo, ispunjavajui puni potencijal.
u grudima.
James Na temelju pojedinih skorijih istraivanja u vezi s time,
Montgomery molitvu moemo smatrati jezikom kao i filozofijom, mostom
 koji povezuje svijet znanosti i duha. I kao to je ostale filozofije
mogue izraziti jedinstvenim rijeima i vokabularom koji se odno
si tono na tu vrstu filozofije, i molitva tako moe imati vlastiti
rjenik u sklopu nijemog jezika osjeaja. Na primjer, ne bi li se
filozofija mira mogla izraziti kroz jezike toliko razliite kao to su
jezici fizike, astronomije, teologije i politike, jednako kao i molit
ve?
Kako bismo promijenili uvjete u vanjskome svijetu, treba
mo istinski postati manifestacijom svoje unutarnje elje. Je li mo
litva djelotvoran nain za ostvarivanje tog cilja? Kada se koncen
triramo u molitvi, ne volimo li time samo kreativno naelo ivota,
svojeg Stvoritelja, i to svim srcem, umom, duom i snagom? Bi li
to mogao biti temeljni razlog zbog kojeg se molitvom postie vie
nego to ovaj svijet moe i zamisliti?

*
5. ZAKON
Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji. Ken Keyes

Istinom me svojom KAKO BI bilo uiti s najveim uiteljem na svijetu? Onim koji bi
vodi i poui me, jer nas mogao nauiti ono to nam je u ovom trenutku najpotrebni
ti si Bog, moj
je? Svatko moe biti uenik najboljeg uitelja, i to neusporedivo
Spasitelj.
Psalmi 25:5
lake nego to mislimo! Kako? Pogledajte malo oko sebe. Nai su
uitelji posvuda! Pogledajte ljude na koje nailazite u ivotu
lanove obitelji, prijatelje, kolege na poslu, suradnike, neznance,
ak i same sebe! ivot je postavljen tako da nam donosi situaci
je i iskustva koji na najbolji nain potpomau na razvoj. Kako
dolazi do toga?
Razumno je uiti od Jedna je mogunost to to se vrlo esto dogaa da ono to
onih koji mogu vidimo u drugima moe biti odraz neega to je u nama. Moda
pouavati.
odlika kojoj se najvie divimo u nekom drugom moe biti odlika
Sofoklo
koju imamo i sami, samo je ne prepoznajemo. Je li mogue i da
ono to nam je najmrskije kod nekog drugog odraava neku crtu
u nama samima koje nismo svjesni? Moe li to osobito vrijediti
kada doivljavamo snane osjeaje, bilo pozitivne, bilo negativne,
u vezi s drugom osobom?
Moemo li doznati neto o energiji kojom zraimo na te
melju naina na koji ljudi reagiraju na nas? Moemo li neto vie
Stupi u svjetlo stvari, o sebi doznati promatranjem karakteristika ljudi s kojima dolazi
neka ti Priroda bude mo u doticaj i s kojima se druimo? Kakve su njihove vrijednos
uiteljem.
ti? ive li asno i poteno? Jesu li poteni, odani, pouzdani? to
William
Wordsworth nam o nama samima govori nain na koji uvodimo prioritete u ko
ritenje vremena? to moemo zakljuiti na temelju aktivnosti ko
jima se bavimo? Kako provodimo slobodno vrijeme? Kako ulae
mo i troimo novac? Kakve nam misli najee ispunjavaju um?
Negativne? Pozitivne? Molitve? Progresivne misli? Postavljanje
ciljeva? Kakvi su nai najei osjeaji? Radost? Ljubav? Smijeh?
Suosjeanje? Gorljivost? elja za sluenjem?
Uenje nikada ne Koji bi bio smisao ovjekova ivota na zemlji kada nam ne
smatrajte obvezom, bi nudio dovoljno prilika za uenje, razvoj, irenje potencijala i
nego divnom prili plodonosne aktivnosti? Kako ideali ljubavi prema Bogu i sluenja
kom da spoznate os
ovjeanstvu u naem ivotu mogu pronai puninu izraza? Kako
lobaajui utjecaj
ljepote u podruju stei dragocjene pouke o viem razvoju od sviju i svega oko nas?
duha za vlastitu Prema duhovnoj znanosti, mentalni je stav temelj svega to nam
osobnu radost i ko se dogaa u ivotu. Misli su poput rijeka koje teku iz jezera du
rist zajednice kojoj
ha. Kako te struje ivotne energije usmjeriti u korisne svrhe?
pripada va kasniji
rad. U knjizi Razvoj religije kao znanosti Franklin Loehr izno
Albert Einstein si zabavnu, ali i vrlo pounu priu. Prije predavanja o novoj knji
zi, dr. Loehr je veerao s jednim drugim sveenikom i njegovom
suprugom, kada je u sobu uletjela njihova mlaa ki. Posve ju je
obuzela uzbudljiva nova spoznaja: Mama, etiri plus etiri je
osam! Jesi li to znala?
Jesam, odgovorila je majka. Ali odakle ti zna?
Rekla nam je uiteljica! odgovorilo je dijete.

Uenje je sama bit poniznosti.

j. Krishnamurti

Zahvaljujui uiteljevu autoritetu a uitelj moe biti

svatko koga prihvaamo kao uitelja uimo velik dio onoga to
znamo. To je prvi nain primanja i irenja informacija u ljudsko
me drutvu, te prenoenja s narataja na narataj. Meutim, isti
nski dokaz da su etiri vie etiri osam ne lei u injenici da je
tako rekao uitelj. Ne lei li valjanost svega to govori uitelj ili
Razvoj je j e d i n i do
netko drugi u stvarnosti koja je u pozadini tih rijei? Jesu li info
kaz ivota.
Kardinal John
rmacije koje daje uitelj, tko god on tono bio, istinite samo u
Henry Newman mjeri u kojoj je uitelj u pravu i u kojoj vjerno prenosi injenice?
 to vie uim, to Potjee li velik dio znanja koje se prenosi s uitelja na
vie uviam koliko uenika ili s roditelja na dijete esto iz tradicija tono odreene
ne znam.
kulture? Na primjer, pojam o Bogu kod afrikih se bumana pre
Albert Einstein
nosi, zajedno s naslijeenim lovakim vjetinama, s oca na sina.
Briga za domainstvo i djecu prenosi se s majke na ker.
Dok prikupljamo informacije iz mnogobrojnih izvora, kako
odrediti to je istinito a to moda lano? Kako odrediti koje in
formacije mogu biti vane i koje se mogu iskoristiti za plodono
san ivot, a koje je mogue samo prihvatiti, pa ih se odmah oslo
boditi? Ljudska bia krasi mogunost individualiziranja i odlika
svijesti o sebi, pa tako i sposobnost donoenja smislenih odluka
i izbora. Usto imamo i um koji moe zamiljati, nagaati i nespu
tano razmiljati, dolaziti do novih zamisli i istraivati mnogo to
ga. A to je divno i udesno i moe dovesti do pojaane kreativ
nosti i gorljivosti u vezi s raznoraznim ivotnim aspektima.
Veliki uitelji svojim uenicima govore neka budu marljivi,
neka budno promatraju sve oko sebe, neka budu ponizni, konce
ntrirani i uravnoteeni. Vano je zadane dunosti u ovome svijetu
obavljati savjesno i s neogranienom ljubavlju. Vano je i spozna
ti boansku kvalitetu ivota i Stvoritelja svega to postoji. Da, svi
i sve oko nas moe nam sluiti za uenje. Na ivot i svijet u ko
jem ivfmo cesto nude udbenike i uionice za sve razine ko
lovanja! U konanici, ne bi li svatko od nas mogao postati vlasti
tim najveim uiteljem?

Naglasci

1. Kako se poniznost poesto shvaa pogreno?

2. Kako stav poniznosti moe otkriti nebesko svjetlo due?
3. Kako biste poniznost opisali kao znak snage?
4. Kako utvrditi koji je oblik zabave koristan?
5. Kad televizija slui u obrazovne svrhe, a kad moe biti tet
na?
6. Koje su neke od alternativa pretjeranoj zabavi?
7. Kako postavljanje ciljeva na ivotnome putu nudi prilike za
razvoj veeg potencijala, to dovodi do veih i boljih plodova
nastojanja?
8. Kako se postavljanje ciljeva izjednauje s postignuima?
9. to u ivotu elite postii?
10. Kako je mo izbora povezana s moi stvaranja?
11. Kako biste molitvu opisali kao sjedinjavanje Boga i ovjeka?
12. Kako biste molitvu opisali kao stav srca?
13. Do kojih koristi dolazi kada donesemo svjesnu odluku o to
me da emo svaki dan i njegove aktivnosti zapoeti molit
vom?
14. Kako nam sve i svi koji su oko nas mogu sluiti kao uitelji?
15. Kako moemo sami sebi postati najveim uiteljem?
16. Na koje sve naine moemo uiti od prirode?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

MOLITVA ZA DVADESET PRVO STOLJEE

Kreativno Boanstvo, beskrajno i vjeno, izraeno u Isusu

i drugim velikim uiteljima, beskonano smo ti zahvalni na mili
junima razloga za sreu i uda kojima nas svakodnevno okruu-
je.
Osobito smo zahvalni za usliane molitve i za izazove koji
nam nude priliku za razvoj. Osobito smo zahvalni za obilno zdra-
vlje u umu, tijelu i dui. Zahvalni smo na tome to si u svemu oko
nas, i jo neusporedivo vie toga, te to moemo biti Tvojim mi-
nijaturnim dijelovima.
Pomogni nam da jo vie otvorimo um i budemo marljiviji
u potrazi za prilikama kojima emo pripomoi ubrzanju boanske
kreativnosti. Pomogni nam da razvijemo i nove sposobnosti per
cepcije, kako bi ovjeanstvo samo u ovome stoljeu otkrilo pre
ko stotinu puta vie o beskraju boanskoga.
Pomogni nam da doznamo vie o duhovnim stvarnostima i
naelima, kako bi nam ivoti bili plodonosniji. Pomogni nam da
razvijamo istu i neogranienu ljubav prema svim ljudima, bez iz
nimaka. Pomogni nam da prema drugima zraimo neogranie-
nom boanskom ljubavlju i mudrou.
Uvijek u poniznosti, nastojimo sluiti zagonetnim i boan
skim ciljevima; amen.
 esnaesti tjedan

1. ZAKON
Smisao i hvala poveavaju produktivnost.

Nije vano to radi. WOODROW WILSON rekao je: Ovdje nisi tek da bi ivio. Ovdje si
Vano je da to radi da bi svijetu omoguio da ivi u obilju, s veom vizijom, boljim
na najbolji mogui duhom nade i uspjeha. Ovdje si da obogauje svijet, a ako za
nain. Ako mete
boravi obaviti zadau, osiromauje sebe. Kada omoguite da
ulicu, postani najbo
ljim istaem ulice u te rijei potpuno dopru do vae svijesti, moda ete se upitati:
povijesti. Radi po Kako svojom nazonou obogatiti svijet? Kako moji napori svi
nosno i dosto jetu mogu omoguiti da ivi u veem obilju, ili uz veu viziju ili uz
janstveno, pa e ta bolji duh nade i uspjeha?
ko raditi i ve
Koristi na planu naeg dubljeg razumijevanja sebe i nae
lianstveno!
Martin Luther svrhe u kozmosu mogu biti nesagledive. Kada barem nakratko
King, Jr. spoznamo ono to je, kako nam se ini, smisao naeg postojanja,
kako emo postati produktivniji u poslu koji smo odabrali? Bi li
tono odreeni cilj i stav hvale mogao pridonijeti poveanoj pro
duktivnosti, kako za nas, tako i za druge?
Kada spoznamo da su sva ljudska bia slina u elji za
sreom i plodonosnim izraavanjem, mogue je da emo osjetiti
suosjeanje, bliskost i elju za pruanjem pomoi. Korisno suos
jeanje nije tek jedna od vrsta emocionalnih reakcija; rije je o
vrstoj predanosti koja se temelji na razumu. Svrhovito pomaga
nje, koje motivira suosjeanje obogaeno iskrenim pohvalama, u
krajnosti moe donijeti vrlo pozitivne rezultate. Kako?
Pada li vam na pamet osoba koja ne bi povoljno reagirala
na iskrene pohvale? Kako se osjeate kad se netko pohvalno iz-
 Pohvale utiru put raava o tome to radite? Izdie li se elja duboko iz vas, potiui
prijateljstvu. vas na to da dajete vie od sebe, da djelujete djelotvornije, kako
Danska izreka
biste postigli jo vie? Zato dolazi do takvih reakcija? Tako se
mogu pojaviti nove zamisli, pojmovi i stavovi o tome kako bolje i
lake poveati produktivnost. Sastoji li se put koji nas vodi do
veeg zadovoljstva od ovladavnja zadaom koja je pred nama?
Ljudi stjeu novu energiju kada u poslu raspolau smislenom vi
zijom. esto se odriu sna, hrane i ugode, samo da unaprijede
projekt kojem posveuju ljubav.
ini se da je svatko tko se posveuje odreenoj svrsi u
ovoj ili onoj mjeri nekako svet. Je li to udo stvaranja? Bi li nam
energija tog uda mogla omoguiti da nadiemo okolnosti? Sve
vrste okolnosti mogu posluiti kao dobro ishodite za Boga! Je li
mogue da svrha i pohvale poveavaju produktivnost i omoguuju
nam da djelujemo u veem skladu s Bojim namjerama?
Za ostvarivanje napretka moramo utvrditi smjernice. Cilje
vi i vrijednosni sustavi takoer su nuni sastojci. Sustav vrijedno
sti vaan je za odreivanje stanja: popravlja li se situacija ili ne.
U protivnom, kretanje prema gore koje ini ovjekovu svrhu moe
postati nasumino, pretvoriti se u besmisleno kretanje. U toj fa
zi duhovni napredak esto se udruuje s drugim oblicima napre
dovanja i pridonosi krajnjem smislu i usmjerenju. Kako se u to
uklapaju pohvale?
Pomnim promatranjem kreativna i uspjena osoba moe
uiti od drugih. Koji nam putokazi pomau da pratimo nastojanja
i posljedice neijeg djelovanja? Kako uiti iz tuih pogreaka i ne
ponavljati ih? Kako uoavati tko je sretan i zato je sretan? Inte
ligentno sluanje klju je uspjeha jer nam pomae da u drugima
opaamo mudrost ili lai i da te dvije pojave ponemo razlikova
ti.
Stvaranje nije zavri Put svrhovitog djelovanja donosi svostruke koristi: dar ko
lo u osvit ovog pla ji nudite svijetu dar je koji se vraa kako bi ivio u vaem srcu.
neta, nego se nastav Mogue je da nam sreu donosi ve i sama nakana da svoje dje
lja, a pred nama je
lovanje ispunimo svjetlom ljubavi, hvale i smisla. Obdareni smo
velik posao kako bis
mo stvorili jo bolji sreom pozitivnih reakcija koje izaziva nae djelovanje. Posre
svijet. dstvom svih korisnih karijera pronalazimo put otkrivanja i iz
George Cable raavanja Boga. Vrsta djelovanja nije toliko vana koliko je vana
Price
naa elja da inimo dobro. U krajnjem sluaju, jesmo li svi mi
na ovaj planet doli kako bismo nauili lekcije kojima nas on
moe nauiti i kako bismo ga blagoslovili razmjenom i dijelje
njem? Je li zvuk bubnja koji osjeamo u srcu naa veza sa svrhom
postojanja nae due?
 2. ZAKON
Cijena veliine zove se odgovornost. Winston Churchill

Moramo prihvatiti KAO TO nam pokazuju rijei Winstona Churchilla, uspon do vi

posljedice svakog sina, kao i vrijeme koje ondje provodimo, nerijetko zahtijeva pri
djela, svake rijei i hvaanje raznoraznih odgovornosti i ispunjavanje dunosti na
misli, tijekom cijelog
marljiv i struan nain. Osim toga, njegove se rijei mogu odno
ivota.
Elisabeth siti ne samo na buduu veliinu, nego se mogu primijeniti i na
Kubler-Ross ono to moemo ostvariti u svakodnevnom ivotu. Sitnice mogu
znaiti mnogo na putovanju do veih postignua.
Na primjer, ako netko ne djeluje na pozitivan nain, u ok
viru odlika brinosti, obzirnosti i odgovornosti, kako kod kue,
tako i meu prijateljima, moe li takav stav djelovati na kljune
osobne i profesionalne odnose u kasnijim fazama ivota? Uenik
koji ne pie zadae moda nee razviti razinu znanja i sposobno
sti potrebnih za uspjehe u odrasloj dobi. Knjigovoa koji u poslu
nije savjestan moe negativno djelovati na ukupan uspjeh svoje
tvrtke.

Svaki vei uspjeh od vas trai preuzimanje odgovornosti... U ko-

nanici, jedina odlika svih uspjenih ljudi... upravo je sposobnost
preuzimanja odgovornosti.
Michael Korda

Mogu li nam pozornost i spremnost za ivotna iskustva

pomoi da vie pazimo na to kako maleni koraci dovode do veih
posljedica? Lako emo uoiti kako rutinsko odravanje automo
bila jami pouzdanost i nesmetano funkcioniranje vozila. Jednako
tako, redoviti odlasci zubaru, te ispravna prehrana, mogu igrati
veliku ulogu u naem ivotu. Pojedinano gledano, maleni koraci
moda i ne izgledaju osobito vano. Meutim, njihovo kumulativ
no djelovanje neporecivo je vano. Njegovanje zdravih navika us
postavlja pozitivne cikluse koji imaju mo samoobnavljanja.
Kada postanemo svjesniji obrazaca u svijetu oko sebe,
Preuzmite odgovor moemo poeti bolje shvaati odnos dijelova s cjelinom. Je li naa
nost za rezultate koji svijest najvei prirodni izvor svakog pojedinca? Kakvu ulogu naa
nadmauju tuda svijest igra u prihvaanju odgovornosti? Na koje sve naine
oekivanja. Nikada moemo uiti na temelju iskustva, promatrati vee obrasce u ne
se ne izgovarajte.
posrednoj okolini i otkrivati nova rjeenja za raznorazne po
Henry Ward
Beecher tekoe? Kako zanemarivanje kljunih istraivanja i razvoja, te
ivot treba iskoristiti koncentriranje samo na kratkorone koristi, bez obzira na situa
tako da stvorite cije, najee dovodi do dugoronih gubitaka? Kako se te zamis
neto to e ga
li odnose na izjavu Cijena veliine zove se odgovornost?
nadivjeti.
William James Na trenutak promislite o Japancima. Moemo li rei da su
najvee prirodno bogatstvo njihove zemlje umne sposobnosti ja
panskog naroda? Japan je otok razmjerno malene povrine, ogra
nienog poljodjelskog potencijala, s vrlo malo minerala. Osim to
ga, njegov razvoj u velikoj je mjeri usporilo bombardiranje tije
kom II. svjetskog rata. Ipak, Japan se ponovno uzdignuo kao ve
lika svjetska gospodarska sila unutar samo jedne generacije, zah
valjujui viziji i marljivosti. Je li do toga dolo jer su savezniki
voe shvatili naela cjelovitih sustava i kontinuiranog razvoja, te
bili dovoljno pronicljivi da aktivno obnove gospodarstvo te zem
lje?
Neka onaj koji eli Jesu li pronicljivost i sposobnost stjecanja vanih spozna
pokrenuti svijet prvo ja odlika koju moemo njegovati? Kako ono to jest (odreena si
pokrene sebe. tuacija, sklop okolnosti ili kreativnosti) transformirati u ono to
Seneka
bi moglo biti primjenom odvanosti i spoznaja? Koje su injenice
u skladu s kojom vrijednou? Kako preuzimanje odgovornosti za
na ivot njeguje samopouzdanje? Kako glasi naa definicija ve
liine?
Hrabrost kojom je ameriki predsjednik Franklin D. Roo
sevelt reagirao na stravino djelovanje djeje paralize moe pos
luiti kao izvrstan primjer unutarnjeg djelovanja Churchillovih ri
jei. Roosevelt je svojim razgovorima uz kamin ljudima obnavljao
duh. Njegova duhovitost i raspoloenje odlino su mu sluili u
nebrojenim kontekstima. Osoblje Bijele kue i njegovi prijatelji
prerasli su u proirenu obitelj s kojima je imao zajednike obro
ke i anegdote. Humorom je odvraao pozornost od svoje invalid
nosti i nadvladavao kritike.
Odgovornost oznauje autorstvo. Kada preuzmemo odgo
vornost za svoje misli, rijei i djela, priznajemo da za njih i od
govaramo. Priznajemo i vlastitu ulogu u svim eventualnim poslje
dicama svojega djelovanja. U tom smislu moemo graditi ivot u
vezi s kojim emo osjeati gorljivost i svrhovitost. Odgovornost
znai da emo uiniti sve to smo najavili i obeali. To nas ujed
no tjera naprijed, prema vioj razini dobra.

*
 3. ZAKON
Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo. George Herbert

Rijei kazane u pra SADRE li nae rijei veu energiju od onoga to uope moemo
vo vrijeme zlatne su zamisliti? Je li mogue da svoj svijet doslovce oblikujemo ri
jabuke u srebrnim
jeima, budui da rijei sadre neizrecivu kreativnu mo? Daju li
posudama.
Izreke 25:11 nae rijei esto oblik sadanjim i buduim iskustvima? Emerson
je jednom rekao: To to jesi govori toliko glasno da ne ujem to
eli rei! Kada uestalo ponavljamo negativne rijei, osjetit
emo posljedice po zdravlje, djelotvornost, sreu, kao i sve aspe
kte svojega ivota. Pozitivne i konstruktivne rijei mogu nam do
nijeti blagoslov i obogatiti na ivot. Jeste li kada zastali i promis
lili o tome da vika u snijegom prekrivenom planinskom podruju
moe izazvati lavinu? To je prava mo!
Ali budite izvritelji U jednome danu vjerojatno izgovorimo dovoljno rijei za
rijei, a ne samo
rukopis od pedeset i vie kartica! Usto i itamo nebrojeno mnot
sluatelji koji zavara
vaju sami sebe.
vo rijei i mislimo mnogo toga to ne izraavamo verbalno. Sve
Jakovljeva te rijei sadre ovakve ili onakve pojmove. Kako se osjeamo ka
poslanica 1:22 da ujemo da netko kae Muno mi je, Ne mogu ili Ne mo
gu podnijeti...? Kako se osjeamo kada ujemo da netko kae
To mogu! ili Osjeam se sjajno! ili Uistinu volim...? I uisti
nu: Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo, i to s mnotva raz
liitih gledita. Kakvim se rijeima obilno sluimo u razgovorima?
Moemo li odluiti da emo sada, od ovog trenutka, s
ovog mjesta, uiniti sve da bi moje ti rijei omiljele i razmilja
nje srca moga pred licem tvojim, Jahve (Psalmi 19:15)? to to
znai? Bi li jedno od znaenja mogao biti i savjet da uvijek bud
no pazimo na rijei koje izgovaramo, da ih oslukujemo? tovie,
kada bismo jedan dan morali istinski sluati sve to izgovaramo,
bismo li uloili vie truda u ovladavanje vlastitim mislima prije
nego to bismo ih uobliili u rijei? Bismo li postali svjesniji to
na i intonacije rijei koje izgovaramo?
Stara izreka o pripremi crpke moe nam posluiti kao
prikladna usporedba. Neka ena priala je kako je posjetila pra-
tetu koja je ivjela na selu. Budui da kua nije bila prikljuena
na vodovod, do vode se dolazilo s pomou staromodne crpke.
Kuhinja je imala neto to je nalikovalo na uobiajeni sudoper, no
umjesto slavina, imala je malenu crpku. Uz nju se uvijek nalazila
Prvo naui znaenje
i kanta s vodom. Uz kantu je leala i velika kutlaa. Da bi se
toga to govori, a
zatim govori. dolo do vode, trebalo je upotrijebiti vodu. Bilo je nuno prip
Epiktet remiti crpku, da bi poela funkcionirati.
Rijei ive due ne Kada se sluimo onim ime raspolaemo kako bismo pri
go djela. mili neto vie, sluimo se duhovnim naelom ivota. Priprema
Pindar
nje nae verbalne crpke moe biti dvojako; postoje unutarnji i va
njski zahtjevi. Kada razmiljamo u okvirima onoga to elimo
postii, misli moemo ispuniti radou i obiljem i dopustiti da ta
energija protjee kroz nae rijei. Kakve mentalne i emocionalne
reakcije prieljkujemo od ivota? Koje mentalne i emocionalne
energije odailjemo svojim rijeima? Svoj ivot moemo pripre
miti koritenjem sadanjih talenata i sposobnosti, osobito izgo
vorene rijei.
Manifestacije nisu magine. Rije je o suradnji s prirodnim
naelima i ivotima u cilju prevoenja energije s jedne razine
stvarnosti na drugu. Na primjer, govornik u glavi ima odreenu
mentalnu sliku. Gorljivim obraanjem publici moda e raspaliti
njihove emocije tako da reagiraju na njegove zamisli. Ako je na
umio govoriti o slobodi inicijative, tada e svoju mentalnu ener
giju prevesti u emocionalnu energiju usmjerenu prema slobodi
inicijative.

Vae su rijei sjeme, vaa je dua poljodjelac, dok je svijet vae

polje. Neka se poljodjelac pobrine za sjetvu, kako bi polje rodilo
obiljem.
Nasir-I-Khusraw

U ovome razdoblju elektronike mnogi se ljudi slue

raunalima opremljenima programima za obradu teksta. Tako je
vrlo lako utipkati rijei i poslije ih pregledati na zaslonu rauna
la, uvjeriti se da napisane rijei doista tono odgovaraju onome
to elimo izraziti. Rije je o finome prilagoavanju napisane ri
jei. Kako takvo upravljanje rijeima ostvariti u svakodnevnome
ivotu? Moemo li rijei nadzirati tako to emo biti voljni promi
jeniti stavove u vezi sa ivotom? Moemo li iz perspektive
osuivanja prijei na razluivanje i koncentrirati se na neizreci
ve ivotne mogunosti? Moemo li promijeniti i nain na koji go
vorimo tako to emo pokazivati vie suosjeanja i spremnosti za
opratanje? A kako stoje stvari s viom razinom razumijevanja?
Ili prerastanjem u osobu koja e pokazivati vie ljubavi? Promije
nimo li nain razmiljanja, osjeanja i percipiranja svijeta oko se
be, nije li logino da i nae rijei odraavaju drukiju svijest?
to bi se dogodilo kada bismo svaki dan zapoeli od
reenom zamisli, rijeju ili molitvom koja je po prirodi pozitivna,
 Kada ih jednom iz koja uzdie i nadahnjuje? Kako bi to utjecalo na nas i na druge?
govori, ni najbri
Kada bismo izraavali samo ono to je pozitivno i produktivno,
konji vie ne mogu
povui tvoje rijei.
pozitivnim rijeima tijekom cijeloga dana, bismo li u smiraj dana
Kineska izreka bili ispunjeni osjeajima plodonosnog uspjeha? Ne ini li vam se
da je rije o odlinom ivotnom ulaganju?
ivimo u udesnom razdoblju u kojem se ovjeanstvo, ka
ko se ini, masovno budi i uvia unutarnji duhovni sjaj. Uspore
do s time, ovjeanstvo dolazi i do velikih otkria u svim pod
rujima znanosti, religiji, fizici, psihologiji i tako dalje.
Nauimo li na sve situacije i iskustva reagirati konstruktivnim ri
jeima i zamislima, hoemo li dati dubok doprinos uzdizanju ci
jelog planeta i svih njegovih stanovnika? Rijei su simboli naih
misli i osjeaja. Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo. Obvei-
mo se na to da emo se svojom energijom sluiti na konstrukti
van nain, izgovarajui pozitivne i korisne rijei, izraavajui op
timistine misli, korisne izraze pune ljubavi.

*
4. ZAKON
Problem se ne moe rjeavati s razine na kojoj se nalazi.
Emmet Fox

Nema tog osobnog EMET FOX, publicist iz dvadesetog stoljea, napisao je da se pro
problema koji se ne blemi mogu rjeavati iskljuivo uzdizanjem svijesti iznad razine
moe rijeiti smire
na kojoj ste se susreli s problemom. esto se dogaa da su us
nim, ustrajnim i d u
hovnim pristupom,
pjeni rjeavai problema osobe koje stvaraju nov kontekst iz ko
te primjerenim mud jeg se promatraju problem ili situacija. U pojedinim sluajevima
rim djelovanjem. to se postie usmjeravanjem arita pozornosti podalje od poje
Emmet Fox dinosti problema koje samo odvlae pozornost. Iz te objektivne
perspektive situaciju moemo razmotriti u novom ili drukijem
svjetlu. A potom, nakon to istraimo sve dostupne informacije i
niz razliitih mogunosti, moemo odabrati najbolji smjer djelo
vanja.
Polaganje prvog atlantskog kabela bilo je veliko postig
nue zbog nebrojenih potekoa koje je donio podvodni rad. Pos
lije su takvi pothvati postali uobiajena pojava. Nakon toga poja
vila se mogunost prenoenja radiosignala na suprotnu stranu
oceana! I ponovno su se pojavili naoko nepremostivi problemi.
 Uoi priliku. No, ovjek je nadvladao i te probleme. U svakom od tih sluaje
Propovjednik 4:20 va, tehniari, inenjeri i ostali radnici morali su se uzdii na viu
razinu shvaanja i inteligencije kako bi ostvarili eljene ciljeve. Ti
su poduzetni ljudi primijenili staru izreku: to god vidi kao po
tekou, upotrijebi kako bi izvukao maksimalnu korist. I da
ponovimo, Problem se ne moe rjeavati s razine na kojoj se na
lazi.

U vremenu nailazimo na prilike, dok u prilikama ne nailazimo na

vrijeme.
Hipokrat

Je li korisno u problemima gledati izazove? Iz te perspek

tive, odreena situacija vie ne predstavlja negativnu prepreku
napretku. Umjesto toga prerasta u priliku za napredovanje. Nije
li mentalna zamisao prvi korak u svakom iskustvu koji nas moe
uzbuditi i potaknuti na plodonosno djelovanje? Je li ovjek vatru
otkrio jer je pomisao na toplinu donijela reakciju na izazov hlad
noe? Inteligentni umovi osmislili su niz raznoraznih pomagala za
nadvladavanje praktinih problema svakodnevnog ivota i pomog
li u olakavanju ivota. Je li otkrie glazbe reakcija na elju za
viim oblikom emocionalnog izraavanja ritma i harmonije? Jesu
li telefoni, automobili, zrakoplovi, svemirski laboratoriji, rauna
la i svemirske postaje dijelom reakcija na rjeavanje dananjih
problema vremena i prostora?
Emmet Fox rekao je u vezi s problemima jo neto: Pro
blemi su putokazi na putu do Boga. Kako je to mogue? Biljei
mo nebrojene sluajeve u kojima su problematine situacije pos
tale putevima za duhovno nadahnuto sluenje drugima. Mnogima
je dobro poznata pria o Florence Nightingale i njezinu prih
vaanju izazova poboljanja bolnikih standarda, podizanja razi
ne brige o pacijentu, higijenskih uvjeta i poticanja kolovanja me
dicinskih sestara. Predani trud te Engleskinje bolnice je pretvo
rio u ustanove nade i ozdravljenja. Njezina vlastita bolest ogra
niila je njezino djelovanje u kasnijoj ivotnoj fazi. Meutim, svim
silama dala se na nadvladavanje izazova brige prema onima koji
su bili ozlijeeni i bolesni. Srce su joj ispunjavali ljubav i suos
jeanje prema drugim ljudima.
Nakon nevjerojatnih iskustava spaavanja ivota sa skupi
nom kolovanih bolniarki, Florence Nightingale vratila se kui u
Englesku. Iako je i sama bila bolesna i prikovana za postelju, ta
 Na je ivot u sva je odvana dua, u dobi od etrdeset godina, nekako uspjela u
kom trenutku i iznad Londonu utemeljiti kolu i dom za bolniarke Nightingale. Iz kre
svega svijest o tome
veta je izazvala pravu medicinsku revoluciju i nastavila voditi i us
to moemo.
Jose Ortega mjeravati napore sve do smrti, u dobi od devedeset godina. Flo
y Gasset rence Nightingale moda i nije uivala u prednostima normal
nog ivota, no svakako je izvojevala veliku pobjedu nad uzvie
nim izazovom. ini se oitim da je misli i nastojanja izdignula na
razinu viu od situacije u svijetu koji ju je okruivao. Zahvaljujui
snazi njezine vizije, njezini su napori mnogima ublaili bol. Svo
jim je pacijentima na zemlju prenijela barem malo raja.
Nije li udesan um u svakom ovjeku glavna sila koja nas
uzdie iznad sadanje razine svakog problema? I premda moda
ne moemo nadzirati ljude i okolnosti koje nas okruuju, nismo li
u stanju birati razinu svijesti na kojoj emo se s nekim nalaziti i
odgovarati na sve situacije? Ima li ikada razloga za tjeskobu i
strah? tovie, s gorljivou moemo doekivati te putokaze na
ivotnome putu, integrirati duhovnu svrhu, usmjerenu reakciju i
djelovanje, i to u svakoj situaciji.

Uspjeh valja mjeriti ne toliko poloajem do kojeg je ovjek u ivo

tu doao, koliko preprekama koje je nadvladao u pokuaju da
uspije.
Booker T. Washington

Nije li nae iskustvo u svakom danom trenutku vanjski pri

kaz nae svijesti? Je li ono u to vjerujemo i razumijemo na unu
tarnjoj razini esto i ono to doivljavamo u svakodnevnome ivo
tu? Svaki je dan novi ivot. U stvarnosti je i svaki trenutak novi
ivot. Jesu li ono to nazivamo sjeanjima i uspomenama zapravo
sadanje misli o prolim dogaajima? Jesu li i ono to nazivamo
oekivanjima ili nadahnuem takoer sadanje misli? Jesu li ono
to nazivamo problemima takoer zapravo sadanje misli? Kako
onda rjeavati problematine situacije? Moemo li u ovom trenut
ku uzdignuti misaoni proces i um otvoriti nadahnuu i mudrosti
koja e nas voditi dalje? Moemo li uzdignuti svijest na viu razi
nu percepcije? S obzirom na nau elju i razvoj sposobnosti, tre
bamo li traiti prilike? Ne otvaraju li se vrata prilika sama od se
be svima koji iskreno trae i srcem i umom?
 5. ZAKON
Koji nas stavovi i nastojanja vode prema doivljavanju raja na
zemlji kao naina ivota?

Evo, stojim na vrati POJMOVI O tome da mi ljudi stvaramo vlastitu stvarnost i da smo
ma i kucam. Ako tko odgovorni za vlastita iskustva vrlo su moni i dalekoseni. Gdje
uje moj glas i otvori je taj raj na zemlji koji toliki ele doivjeti? Sto je taj raj na
vrata, ui u k nje
zemlji i koji nas stavovi i nastojanja vode prema doivljavanju
mu i veerati s njim
i on sa mnom. raja na zemlji kao naina ivota? Je li jedna od glavnih lekcija
Otkrivenje 3:20 koje moemo nauiti za boravka na zemlji istina koja kae da iz
gradnja naeg raja ovisi iskljuivo o nama?
Otvara li gorljiva elja za traenjem novih informacija i po
boljavanjem starijih pojmova i navika nove i lake puteve prema
raju na zemlji? Bi li duhovna istraivanja temeljnih nevidljivih
stvarnosti poput ljubavi, svrhovitosti, smisla, kreativnosti, inte
lekta, zahvalnosti, molitve, poniznosti, hvale, suosjeanja, inven
tivnosti, istinoljubivosti, tovanja i davanja mogla koristiti znanju
i razvoju? Mogu li molitva, tovanje i sluenje drugima svakome
od nas pripomoi da otkrijemo jo vie od raja na zemlji? Je li
naa elja da budemo korisno kreativni jedan od naina na koje
Udaljenost od neba izraavamo tovanje i zahvalnost za sve dobro u ivotu? Nudi li
do zemlje nije toliko ista i neograniena ljubav prema svim ljudima snanu i plo
u visini koliko
donosnu temeljnu energiju za poticanje raja na zemlji?
u stavu.
E. C. McKenzie

Kada uvidite da su vaa dua, vae srce, svaki traak nadahnua,

svaka mrljica nepreglednog plavog neba i sjajni zvjezdani cvjetovi,
planine, zemlja, ptice i cvijee povezani jedinstvenim ritmom,
vrpcom sree i jedinstva, trakom Duha, spoznat ete da su sve to
tek valovi u Njegovu kozmikome moru.
Paramahansa Yogananda

Jesu li oni koji postiu odreenu mjeru raja na zemlji ujed

no i oni koji najmarljivije nastoje sijati ljubav i sreu i koji na to
potiu i druge? Jesu li ti postupci sami po sebi odraz beskrajno
boanskih odlika? Tko bi jo porekao stvarnost bezgranine lju
bavi? Ili intelekta? Ili smisla? Ili kreativnosti? Ili kompleksnosti?
Ili otkrivanja? Dovre li se dodatna znanstvena istraivanja u ve
zi s nevidljivom stvarnou, hoe li pojaati ovjekovu svijest o
boanskome? Je li nevidljivo tek siuna i privremena manifesta
Raj na zemlji.
John Mllton cija stvarnosti? Koji dokazi ukazuju na to da nevidljivo moe biti
 Bog je beskonaan, i stotinu puta vee i raznolikije od vidljivoga? Kako izraavati ili
kao i njegova Sjena. posredovati boansko posredstvom neograniene ljubavi i krea
Meher Baba
tivnosti? Poboljava li to raj na zemlji u naem ivotu?
Mnogobrojni rodovi znanosti sve vie pokazuju da bi vid
ljive ili opipljive tvari mogle biti tek oni aspekti beskonane stva
rnosti koju ljudi, ta intelektualna vrsta koja se tek nedavno poja
vila na jednom malenom planetu, uspijevaju percipirati. Ljudi sve
vie pronalaze naine irenja sposobnosti percepcije. Pokazuje li
sve vei broj otkria da je stvarnost neusporedivo vea od svega
to je opipljivo i vidljivo? Hoe li ubrzavanje otkria i dalje otkri
vati mnotvo novih zagonetki? Koja je svrha i smisao ovjekova
postojanja i ovjekova smisla? Pomae li smisao doivljavanju ra
ja na zemlji?
Na koje naine moemo prouavati dokaze o tome da je
Mudrost prosvjetlje-
nja priroena je sva Bog kreativan i svrhovit, da na ovom malom planetu moda ivi
kome od nas. mo kako bismo potpomagali napredak Bojih ciljeva i smisla?
Hui-Neng ini se da na zagonetan nain uspijevamo sudjelovati, pa ak i
ubrzavati kreativnost. Je li mogue da su ljudi stvoreni kao pos
rednici upravo s tim ciljem? to bi se dogodilo kada bismo raz
vili toliko ponizan duh da bismo eljno uili jedni od drugih i kon
centrirali se na ono to je zajedniko svim religijama, a ne na ono
to ih dijeli? Kako bi istraivanje prednosti neograniene ljubavi,
bezgraninog izraavanja zahvalnosti i potpunog opratanja doni
jelo plodonosne putokaze zahvaljujui kojima bismo iskusili jo
vie raja na zemlji? Na vrijedne spoznaje i uvide u raj na zem
lji nagazimo u mnogim religijama. Iako trenutano nitko vjerojat
no ne vidi cjelokupnu sliku, moe li svatko osjetiti i spoznati dio
potreban za cjelovit opis?

Naglasci
1. Kako nam neograniena ljubav omoguuje da dosegnemo
vie razine svijesti i djelotvornosti?
2. Kako biste opisali ovaj navod iz Biblije: Prepoznat ete ih
po njihovim rodovima (Matej 7:16)? to vam govori?
3. Kako svakodnevno preuzimanje odgovornosti za sitnice esto
dovodi i do istodobnog postizanja veih ivotnih uspjeha?
4. Odgovornost ukazuje i na jedinstveno autorstvo. Priznajemo
odgovornost za svoje misli, rijei i djela. Kako to djeluje na
razvoj naeg karaktera?
5. Kako izgovaranje pozitivnih rijei obogauje na ivot
sreom?
6. Kako izgovaranje negativnih rijei moe stvarati probleme i
pred nas postavljati ivotne izazove?
7. to bi se dogodilo kada bismo svaki dan zapoeli idejom, ri
jeju ili molitvom koja je pozitivna, koja uzdie i potie?
8. Zato je vano uzdignuti svijest iznad razine na kojoj doiv
ljavamo odreeni problem? Kako to postii?
9. Pomae li gledanje na probleme kao na izazove rjeavanju ni
za raznoraznih situacija?
10. to mislite o tome da smo moda odgovorni za vie vlastitih
iskustava nego to uviamo? Jeste li voljni to istraiti jo ma
lo dublje?
11. Kako biste opisali raj na zemlji?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Taj prelijepi, mistini savjet, Cilj je samo jedan, potjee iz Ru-

mijevih uenja. Kao dio Poziva, taj je tekst posveen ljepoti,
slavi, iskuenjima i zahtjevima puta Buenja, te nunoj predanos
ti molitvi i duhovnoj disciplini koja produbljuje svoju istinu u biu
onoga tko trai.

CILJ JE SAMO JEDAN

Puteva je mnogo, no cilj je samo jedan. Ne uviate li ko

liko puteva vodi do Kaabe? Nekima put poinje u Rimu, nekima
u Siriji, u Perziji ili u Kini; neki dolaze morem iz Indije i Jemena.
Razmatrate li razliite puteve, raznolikost je nevjerojatna, a raz
like beskonane. Meutim, ako razmatrate cilj, svi su u skladu i
jedinstveni. Srca sviju usredotoena su na Kaabu. Svako srce ima
tek jednu glavnu privrenost strastvenu ljubav prema Kaabi
i u tome nema prostora proturjejima.
Privrenost Kaabi ne moe se nazvati ni bezbonou ni
vjerom: ne mijea se s razliitim putevima koje smo spomenu
li. Kada putnik doe do Kaabe, sva prepiranja i razmirice u vezi
s razliitim putevima dok jedan drugome govore: Grijei! To
je bogohuljenje! i slini povici jednostavno nestaju. Svi
uviaju da su se svaali tek oko puteva, a da je cilj bio samo je
dan.
 Sedamnaesti tjedan

1. ZAKON
Kad neogranieno dajemo, neogranieno i primamo.
Anonimna

Kako mogu biti ko STVORITELJEVO obilje univerzalno je naelo koje se esto pog
ristan, kako bih mo reno tumai. Jedan od opisa tog naela glasi: Blagostanje je
gao sluiti? U meni
svijest o Bogu kao o obilnome, sveprisutnome izvoru, izvoru ko
je neto... to bi to
moglo biti?
ji ne presuuje nikome tko je spreman otvoriti mu se. Nekima
Vincent van Gogh obilje i blagostanje mogu znaiti raspolaganje materijalnim
dobrima i tenju stjecanju jo veeg materijalnog bogatstva. No
ini li istinsko obilje spoznaja da su na ivot, nae bie, naa
vjenost i na svijet ispunjeni beskonanim prilikama za obilje?
Bi li takva perspektiva mogla odraavati drukiji nain gledanja
na sveprisutnost dobra?
Priica o ribama na prelijep nain predoava znaenje tak
vog stava.
Naui nas, o dobri Oprostite, obrati se jedna morska riba drugoj, stariji
Boe, da Ti slui ste i iskusniji od mene, pa ete mi vjerojatno moi pomoi. Reci
mo... da dajemo i te mi, molim: gdje da pronaem to to nazivaju morem? Traim
ne pitamo za cijenu.
posvuda, ali uzalud.
Sv. Ignacije Lojola
More je, odgovori starija riba, to u emu upravo pliva
te.
Oh, ovo? Ali to je tek voda. Ja traim more, ree mlada
riba, oito razoarana.
Koliko god ta mala riba plivala, nikad joj nee ponestati
mora! I mi smo, poput nje, ve uronjeni u more krajnjeg univer-
Primamo upravo ka zalnog obilja. Nema potrebe i dalje ga traiti. To nije neto to je
da dajemo.
dostupno samo rijetkima i odabranima. Boje je obilje prisutno
Sv. Franjo Asiki
svugdje i samo eka da se s njime uskladimo. Moda moramo ot
voriti duhovne oi i samo ugledati ono to je pred nama! Razne
stvari dolaze i nestaju, no duhovni pojam obilja traje i ne nesta
je.
elimo li u ivotu pokazati blagostanje i obilje, hoemo li
poeti od zahvale za sve dokaze o mentalnim, fizikim i emocio
nalnim poboljanjima, kao i o financijskome napretku? Hoemo li
hvaliti i slaviti ljude i odnose koji ine na ivot? Hoemo li hva
liti i slaviti nebrojene prilike koje nam odabrani posao nudi kako
bismo sluili drugima?

Tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti!
Korinanima II. 9:6

Ve smo navodili kako ivot i davanje uz pozitivan menta

lni stav donose obilje. S druge strane, mogu li ivot i davanje uz
strah od neimatine i mentalitet oskudice dovoditi do toga da
imamo manje? U sklopu takvog stava ivot procjenjujemo na te
melju onoga to u njemu nedostaje. A istina je da svega uistinu
ima dovoljno. Doista ima dovoljno svega da bi svi uspjeno ivje
li i napredovali. Doista postoji beskonaan svijet u kojem moe
mo djelovati i svi su doista dio tog beskonanog svijeta. Dajte,
pa e vam se davati; dobra, zbijena, stresena i preobilna mjera
(Luka 6:38). Preusmjerimo li pozornost s neke daleke toke u
budunosti na sadanjost, hoemo li lake spoznati svo bogatstvo
i darove kojima ve raspolaemo?
Nain davanja vrije Kada osjeamo obilje i bogatstvo ivotnih darova, koji nam
di vie od samoga je sljedei prirodni instinkt? Bi li to mogla biti elja da dijelimo i
dara. dajemo? Dajemo li jednako lako, slobodno i neogranieno kao
Pierre Corneille
to i primamo? Obilje i blagostanje trebaju i ulaz i izlaz, ba kao
i svaka voda ako elimo da ostane svjea, ista i da se kree. Mr
tvo je more izvrstan primjer stagnacije. Nema izlaza! Samo pri
ma, pa voda postaje ustajala i u njemu gotovo uope nema ivo
ta! Zapamtite, sve na to usredotoimo misli iri se! Na to ste
se vi usredotoili?
Hoemo li energiju obilja zadrati dijeljenjem dijela onoga
to smo dobili, davanjem drugima? I tada slijedi udo nad udi
ma: to vie dijelimo, to vie imamo! Kada neogranieno dajemo,
neogranieno i primamo. U tome lei radost putanja energije
svemira da kroz nas tee potpuno nesmetano.
 Koraajmo uz dar Je li jedan od naih najplodonosnijih darova prilika da dru
ljubavi, davanja, ge nauimo kako davati? Kako to postii? Moda, izmeu osta
sluenja i neka nam
log, i prisjeanjem i aktiviranjem jedne stare izreke: Najbolje je
svjetlo beskrajnoga
svijeta obasjava put. pouavati primjerom. Koji su neki od primjera?
Rebekah Ako smo unutar neke organizacije na vodeem mjestu,
A. Dunlap stvaramo li prilike onim pojedincima koji rade s nama? Pomae
mo li kolegama da steknu osjeaj pripadanja cjelini? Sluamo li
pomno druge kada govore? Jesmo li voljni dobro pogledati sva
koga tko ue u na ivot kao uitelj? Prihvaamo li sve prilike da
svim osobama, situacijama i iskustvima u ivotu upuujemo neo
granienu ljubav? Ako u sebi imamo obilatu ljubav, neemo li je
trebati davati i iriti? Kada drugima upuujemo ljubav i sklad,
bez obzira na njihovo dranje, ivimo li vie u istinskome je
dinstvu duha? Jesmo li razvili osjeaj potovanja prema svemu to
je ivo; pokazujemo li to kroz nain na koji govorimo i djelujemo?
ovjek ne moe piti rije voda. Brod ne moe ploviti na
formuli vode H 2 0 . Rije kia ne moe nam natopiti odjeu. Ka
da doivimo vodu ili kiu, poinjemo li tonije spoznavati pravo
znaenje te rijei? Kako bismo istinski doivjeli radost davanja i
primanja, moramo sudjelovati u iskustvu davanja i primanja. Kad
iskreno prihvatimo univerzalne zakone ivota ili duhovna naela i
ugradimo ih u svakodnevni ivot, to se dogaa? Je li to nain na
koji moemo prijei u transcendentnu dimenziju misli? Provodi
mo li nesputano davanje i nesputano primanje toliko da obilje
dobro protjee kroz nas i struji prema drugima?

*
2. ZAKON
Istina e vas osloboditi. Ivan 8:32

U DANANJEM svijetu velik dio reklama u medijima tvrdi mnotvo

stvari koje izgledaju kao da nemaju osobite veze sa stvarnou.
esto gledamo domae i meunarodne vijesti koje su moda is
krivljene ili su na njih utjecali ljudi koji nastoje izboriti politike
prednosti. Svi nas potiu na to da vjerujemo kako nema dovoljno
novca za pomaganje siromanima, bolesnima i starima. Ipak, vla
de esto financiraju ratove u dalekim zemljama. Iskrivljenja i lai
koje stvara ovjekov ego poesto se pojavljuju u obilju. Kako on-
 Nae potovanje da znati u to treba vjerovati? to je istina? Koja je to istina ko
prema Istini nae je ja e nas osloboditi?
ulaganje u njezino
Na ta pitanja moda i nema jednostavnog i jednoznanog
razumijevanje, dok
je naa patnja cijena odgovora. Meutim, marljivo osobno propitivanje pitanja istine
njezina poricanja. i slobode, pa potom i samodiscipliniranost u provoenju novih
Alan Cohen znanja, mogu nam ponuditi praktine i korisne spoznaje. Poinje
li otklon od nestvarnog ili lanog prema autentinome od srca,
uma i due svakog pojedinca? Kao to kae Thomas Merton: Pr
vo moramo postati istiniti u sebi, a tek tada moemo spoznati is
tinu koja je izvan nas. Kako postii tu Unutarnju istinitost?
Kako prepoznati istinu? Rijei i opise moda emo pronai u
knjigama, no to nije cjelokupna istina. Je li zatitni znak istine up
ravo njezina priroda koja obuhvaa sve injenica da iz nje ne
moe biti izostavljen nitko i ni pod kojim uvjetima? Za istinu se
kae da uvijek postoji, da je uvijek dostupna i na raspolaganju
onima koji je iskreno vole i koji ude za uitkom u njezinom bli
stavom sjaju. Istina nije tajnovita; pronai e nas gdje god se na
lazimo. Kada u svim okolnostima traimo vrijednost istine, otva
ramo li joj vrata tako da se nastani i u naoj svijesti? Moe li is
tina biti oita u rui kao i u najstrunijoj enciklopediji?
Moemo li se bez obzira na ivotnu fazu poeti oslobaati
Jer istina je drago egoistinih stavova i pokuati razviti osobne duhovne istine koje
cjena i boanska. vanjske sile jednostavno ne mogu nadvladati? Jedan je ovjek jed
Samuel Butler
nostavno objavio osobnu elju da u svim aspektima ivota provo
di naela istine i potenja, te da ne ovisi o povoljnome miljenju
drugih! I uspio je! Svi su u odreenoj mjeri moda podloni
tuem utjecaju. Koliko naih stavova nastaje kao posljedica ono
ga to nam drugi govore ili to misle o nama? Hoemo li samima
sebi dopustiti da nas ti stavovi veu ili emo objaviti postojanje
neosvojivog duha istine i proglasiti slobodu? Praksa duhovnog
potenja moda e traiti da se zagledamo duboko u sebe i da se
upoznamo u jo veoj mjeri moralne su nagrade fantastine!
Indijski duhovni i politiki voa Mahatma Gandhi ovako je
govorio o istini: U rjeniku traitelja istine nema rijei 'neus
pjeh'. On je, ili bi trebao biti, nepopravljivi optimist zbog nepo
kolebljive vjere u konanu pobjedu Istine, a to je Bog. Arapski
filozof Rasa'il al-Kindi kae: Nikada se ne bismo smjeli stidjeti
potvrivanja ni stjecanja istine, bez obzira na izvor, ak i ako do
Velianstvene istine lazi od stranih naroda i dalekih zemalja. Onome koji trai istinu
pokazuju nam se na nita nije vrjednije. Jednako tako, istinu ne smijemo potcijeniti,
svakom koraku, u niti umanjivati njezina eksponenta. Jer istina uistinu ne poniava
svim oblicima.
nikoga, a oplemenjuje sve.
Denise Levertov
Ples nikada nije go Snaan poticaj za prihvaanje istine koja nas oslobaa
tov, ni pjesma dop- mogla bi biti i vrsta unutarnja odluka da uspostavimo nov odnos
jevana dok nas lju
s istinom. Moemo odluiti situacije i ljude percipirati jasnije i is
bav prema Istini
posve ne ujedini. krenije, jednostavno tako to emo prenositi okolnosti do kojih
David i Jami dolazi u svakoj situaciji ni vie ni manje od toga. Zahvaljujui
tome, mogue je da emo utvrditi da se savjetujemo s jednim
dubljim dijelom svoje svijesti, onim koji cvjeta i buja u istini, um
jesto da poputamo zahtjevima lanoga ega.
Kako reagirati u situaciji kada nismo sigurni trebamo li
rei istinu jer imamo dojam da bi istina mogla biti bolnija od u
tnje i zadravanja nepromijenjena stanja? Je li utnja u tom
sluaju duhovno prikladna? Kada osjeamo sigurnost u spoznaji
o tome tko smo i to smo, postajemo li skloniji ivjeti kao slobod
ne due, dakle u obliku u kojem smo i stvoreni? ivot nam neri
jetko donosi nebrojene lekcije i prilike za uenje. Mogu li nam
neke od njih biti korisne ako ih ne prepoznamo i ne ostanemo ot
voreni prema njihovoj priroenoj istinitosti i vrijednosti? Moemo
li istinu u svojem ivotu poveati identificiranjem oblika ponaa
nja i objanjenja koji nam moda onemoguuju da dosegnemo vii
stupanj dobra? Je li prihvaanje istine u biti nain na koji spoz
najemo vei dio Boga? Je li istinski organ istine srce, a ne mo
zak?

Vidio sam istinu. Nisam je izmislio u umu. Vidio sam je, VIDIO, a
njezina iva slika zauvijek mi je ispunila duu.
Fjodor M. Dostojevski

Tvrdi se da je istina cjelina naeg postojanja. Neki kau da

i ne moemo postojati izvan istine, te da, jednako tako, istina ne
moe postojati izvan nas. Kada se ovjek uskladi s istinom, iz
takve predanosti moe izii samo dobro. Je li mogue da istinu
slutimo i osjeamo vie nego to o njoj mislimo? Je li mogue da
je vie znamo nego to je razumijemo? Kada pokuamo analizira
ti istinu, esto nam se dogaa da se gubimo u labirintu uma.
Meutim, kada istinu volimo, ini nam se da nam se otvara rizni
ca univerzalne mudrosti.
Kako nas istina oslobaa? Moda se jedan od odgovora
sastoji i u tome to smo, kada smo iskreni i poteni prema sebi i
prema drugima, u stanju napustiti okove svakodnevne svijesti. U
tim smo okovima moda spoznavali samo ogranienja i prepreke.
Izvan njih doznajemo da ivot nudi neograniene mogunosti. Os-
Istina je jedna i zau lobaamo se bijesa, mrnje i ogorenja. Moemo slobodno volje
vijek apsolutna, no ti, dijeliti i jo plodonosnije sluiti. Poinjemo razmiljati iz ide
miljenje je istina fil
trirana raspoloenji
ala istine, umjesto da razmiljamo o idealu istine.
ma, krvlju i stavom U knjizi Snaga svijesti Neville govori: Koji biste vei dar
promatraa. mogli dobiti nego kad vam netko kae Istinu koja e vas oslobo
Wendell Phillips
diti? Istina koja vas oslobaa glasi da u mati moete doivljava
ti sve to elite doivjeti u stvarnosti, a odravanjem tog iskustva
u mati, vaa elja prerasta u stvarnost.
I na koncu, nie li autentina sloboda zapravo iz pouzda
ne svijesti o tome da se na identitet ne nalazi iskljuivo u fiziko-
me svijetu, nego i u vjenome i nepromjenjivome Bojem svijetu?

*
3. ZAKON
Je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, temeljna ne
vidljiva stvarnost?

Nee udjeti i OVAJ NAVOD pred nas postavlja dva temeljna pitanja. Kao prvo, je
nee eznuti, no li napredak temeljna nevidljiva stvarnost? Kao drugo, je li napre
tradicija odobrava
dak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, temeljna nevidljiva stva
sve oblike
nadmetanja. rnost?
Arthur Hugh U knjizi Stanje ovjeanstva Julian J. Simon kae: Naoj
Clough je vrsti danas bolje praktiki u svim mjerljivim materijalnim aspe
ktima. I vie je nego ikad razloga na temelju kojih moemo vjero
vati da e se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godi
ne, u beskonanost. Mnogo je vie ljudi uhranjeno, bolje odje
veno, ima bolji smjetaj i kolovanje nego u bilo kojem drugom
povijesnom razdoblju. Koliina slobodnog vremena uveava se
zajedno s porastom plaa, to donosi nebrojene prednosti u kva
liteti ivota. U veem dijelu svijeta, ljudi uivaju u duljem, zdra
vijem i plodonosnijem ivotu. Doivljavaju velik napredak u ivot
nome standardu, emu pripomau i sve vee politike i gospoda
rske slobode. Broj izdanih poticajnih knjiga u velikom je porastu.
Dokaze o napretku viamo na svakom koraku. Kako i zato? Je li
rije o tome da nekakav nevidljivi motivator navodi ljude na to
da rade na veem izraavanju dobra u svim ivotnim aspektima?
 Kau da to ne Na napredak na ovome planetu prepun je, kako se ini,
moe, no sjeti se da inovacija i dogaa se u vrhunski odabranom trenutku, tako ras-
to uvijek ne
prujui svaku pomisao na slijepu sreu. Iznimno kompleksno
funkcionira.
Casey Stengel podrijetlo ivota, iznenadna pojava viestaninih organizama, i to
u velikome broju, tijekom Kambrija, te irenje sisavaca nakon iz
nenadnog nestanka dinosaura prije ezdeset pet milijuna godina,
sve to ukazuje na udesnu kreativnost i povezanost.
Je li mogue da boanska sila, zbog nama neznanih razlo
ga, napredak i nadmetanje koristi kao metode kojima nam po
mae da budemo kreativniji? Kako nadmetanjem dolazi do po
boljanja? Je li nadmetanje jedan od Bojih zakona jer se zahva
ljujui njemu poveavaju djelotvornost i domiljatost? Boji zakon
evolucije znai napredak. Ako nema slobodnog nadmetanja meu
zamislima, ak i meu vjerskim idejama, stare i vrsto ukorijenje
ne teorije moda se nikada nee poboljati. Mogue je da e se
odrati i jo dugo nakon to proe rok u kojem su korisne.
Moe li kemijska veza suradnje i kreativnosti postojati i
kada ne suraujemo na temelju potovanja? Bi li se to moglo naz
vati napredovanjem zahvaljujui nadmetanju u sluenju? Kako u
nadmetanju vidjeti vrijednu priliku za napredovanje? Koje su pre
dnosti uenja i pouavanja slobodnog nadmetanja kao naina na
koji se obogauju siromani i pouavaju etika naela?
Boja mudrost nadilazi granice ovjekova uma. Iz duhovne
perspektive, na koji nain slobodno nadmetanje raznolikih duhov
nih ideja ubrzava napredak na podruju religije, zamisli i ope
ovjekove dobrobiti? Koje je napredne talente mogue razvijati
zahvaljujui nadmetanju u sluenju? Koji su jo korisni primjeri
nadmetanja u sluenju? Je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u
sluenju, granica ili podruje koje nudi raspon za istraivanje i
razvoj? Budui da je stalna kreativnost, kako se ini, sve vie ka
rakter naeg svijeta, je li napredak temeljna nevidljiva stvarnost?

Kad vas nadahnjuje neki uzvieni cilj, izniman projekt, sve vae
misli oslobaaju se okova. Va um nadilazi ogranienja, vaa se
svijest iri u svim moguim smjerovima i tako ulazite u nov, velik,
velianstven svijet. Uspavane sile, sposobnosti i darovi odjednom
oivljuju i tako uviate da ste daleko vea i bolja osoba nego to
ste ikada i sanjali.
Patanjali
 4. ZAKON
Navika je najbolji mogui sluga, ali i najgori mogui gospodar
J. Jelinek

Odaberi najkorisniji
oblik ivota, pa e
JESTE LI kada upoznali osobu koja nema ba nikakvu naviku? Vri
zahvaljujui navici jeme i nain na koji svatko od nas ujutro ustaje, nain na koji
biti i najugodniji. vjebamo, kako se brinemo za higijenu, nain na koji radimo i na
Francis Bacon veer spavamo sve su to navike. Navika je steeni obrazac po
naanja koji se s vremenom toliko automatizirao da ga je poes
to vrlo teko promijeniti ili eliminirati.
Svi uivaju biti u drutvu osobe koja je razvila naviku lju
baznosti i lijepog ophoenja. Uljudne navike poput pozdravljanja,
koritenja rijei molim, hvala, nema na emu i ispriavam
se promiu sklad u naoj svakodnevnoj komunikaciji s drugima.
Njegujte samo navi
ke za koje biste e Neke od dosljedno koritenih navika ovjeku omoguuju
ljeli da vam slue. da razvije dar ili vjetinu u specijaliziranim podrujima, poput
Ra sporta, glazbe, likovne umjetnosti ili knjievnosti. Vonja bicik
lom postaje navikom kada se ovjek toliko navikne na nju da vie
bez prestanka ne mora razmiljati o okretanju pedala ili rav
notei. Sviranje glazbenog instrumenta takoer moe prerasti u
naviku kada, nakon godina i godina marljivog vjebanja, ovjek
neku skladbu zna toliko dobro da vie ne treba ni note. Navika
obavljanja odreenih stvari na posve odreen nain neki put
jami i uspjeno dovrenje posla.

Posij misao, pa e ponjeti djelo;

Posij djelo, pa e ponjeti naviku;
Posij naviku, pa e ponjeti karakter;
Posij karakter, pa e ponjeti sudbinu.
Anonimna

Sve navike, meutim, nisu korisne, a loe navike mogu se

isprijeiti na putu naoj dobrobiti. Navika negativnog razmilja
nja o sebi, drugima i ivotnim situacijama moe rezultirati des
truktivnim ponaanjem. Lijenost i odgaanje upropatavaju neb
rojene ivotne prilike, ak i cijele ivote. Okrivljavanje drugih, ili
okolnosti, za vlastite pogreke ili teke situacije moe nas odvra
titi od prihvaanja odgovornosti. Ta navika posve izvjesno ne
Navika moe biti va jami skladne odnose i plodonosno ostvarivanje ciljeva.
nabolji prijatelj ili
va najljui Pozitivne navike, mudro izraene, nude udesnu pomo u
neprijatelj. ostvarivanju plodonosnog ivota. Negativne navike mogu smetati
Rebecca Clark naem razvoju i djelotvornosti ako elimo biti uspjeni pjedinci.
 Navike prerastaju u Kada u ivotu uoimo stvari i dogaaje koji mogu imati te
priroeno
melje u negativnim navikama, na koje se naine moemo odvojiti
ponaanje.
Jean Baptiste
od starih navika razmiljanja? Kako proiavanje misli dovodi do
Lamarck razvoja pozitivnih navika i viih razina svijesti? Na primjer, ako
netko ima viak kilograma i ako je odluio pola sata na dan
pjeaiti ili raditi u vrtu umjesto da sjedi i jede, a zatim tu odlu
ku i provodi u djelo, time proiava razmiljanje i poinje pro
voditi korisnu naviku.
Naa sposobnost da kreativno ivimo praktiki u svim i
votnim okolnostima u velikoj mjeri moe ovisiti o stavovima koje
odaberemo. Svatko pred sobom uvijek ima mogunost izbora. U
svakoj situaciji moemo birati kako emo razmiljati i kako emo
se osjeati, te kako emo u vezi s neim postupiti. Gdje god se
nali u ivotu, kakve god bile okolnosti, koje god navike utjecale
na nae odluke, svaku situaciju moemo pretvoriti u iskustvo
uenja i razvoja. Moemo odrediti kako vladati svojim navikama,
kako bi nam korisno sluile.

*
5. ZAKON
Da bi otkrio nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar da iz
vida izgubi obalu.
Anonimna

Kada sumnja, odlui

NEKI JE ovjek ivio vrlo ugodno i lagodno i u jednom je trenutku
se za hrabar korak! osjetio kako ga obuzimaju nemir i nezadovoljstvo. Traei savje
Jan Smuts te, obratio se nekome mudracu koji je navodno raspolagao veli
kim znanjem i mudrou. ovjek mu objasni: Veliki mudrae, ne
mam materijalnih problema; ipak, osjeam nemir i nezado
voljstvo. Godinama traim sreu, elim pronai odgovore na mis
li koje me zaokupljaju, te se nekako pomiriti sa svijetom. No
neto mi nedostaje. Imam dubok osjeaj da nisam otkrio neto
vano. Reci mi kako da se izlijeim.
Mudrac je jo neko vrijeme razmiljao o tome, a zatim
ree: Prijatelju moj, to je nekima skriveno, drugima je oito. A
to je oito nekima, drugima je skriveno. Imam rjeenje za tvoju
boljku, iako nije rije o obinome lijeku. Mora krenuti na veliko
Srea je naklonjena putovanje. Biti budan i svjestan svega oko sebe, u svakom trenut
odvanima. ku. Vodi dnevnik i svaki dan biljei najfascinantnije otkrie. Ne
Erazmo
moj preskoiti ni jedan jedini dan. Bez prestanka trai i otkrivaj.
Kad dovri putovanje i vrati se kui, doi ponovno k meni, pa
u ti ispriati i zavretak prie.
ovjek je otiao kui, pripremio se za dugotrajno putova
nje i krenuo. Putovao je iz zemlje u zemlju, susretao se s fasci
Nitko ne zna to sve nantnim ljudima, doivljavao uzbudljive pustolovine i nailazio na
moe dok ne
nebrojene neobinosti. Smjerno i vjerno u dnevnik je svakodnev
pokua.
Publilije Sirus no biljeio to ga je tog dana najvie iznenadilo. Njegov je dnev
nik poeo nalikovati na uzbudljiv roman. Bio je prepun uzbuenja
i ushita zbog mnogih neobinih otkria. Na koncu se ovjek vra
tio kui. Nekoliko dana kasnije posjetio je onog mudraca. Mudri
se starac nasmijeio ugledavi svjetlo i iskru u ovjekovim oima,
vedrinu na njegovu licu.

Do promjena i razvoja dolazi kada se ovjek izloi opasnosti i ka

da se usudi sudjelovati u eksperimentiranju vlastitim ivotom.
Herbert Otto

Znai, putovanje je bilo ugodno? upita ga uz osmijeh.

Oh, da! odgovori ovjek uzbueno i stane prepriavati
doivljaje. Mudrac ga je strpljivo sluao, a zatim upita: I to si
nauio na putovanju?
ovjek je jo nekoliko minuta sjedio zamiljeno, bez rijei.
A zatim, pogledavi mudraca u oi, uhvati ga za ruku, nasmije se
i ree: Da bi otkrio nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar
da iz vida izgubi obalu!
Kao ljudska bia, moda se osjeamo samozadovoljno ka
da sve naoko ide po planu. Meutim, kada nam ivot vie ne nu
di dovoljno kontinuiranih razvojnih iskustava, mogue je da nam
je potrebna promjena koja e nas stimulirati. Unutarnji glas sav
jesti moda e tada aputati: Boansko nezadovoljstvo! Je li to
poziv due koji potjee iz nas i potie nas na to da krenemo u
produktivne pothvate? S vremena na vrijeme neka neugodna
okolnost ili iskustvo moda e nam pokazati da trebamo istraiti
nova podruja vlastitog potencijala. Moda emo osjetiti potrebu
da iziemo iz kruga dobro poznate svakodnevice i odvaimo se na
ulazak u nepoznate vode. Kao to kae stara izreka: Va se brod
ne moe vratiti u luku ako ne isplovi! Slino tome: Da bi otkrio
 Samo oni koji se iz nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar da iz vida izgubi
lau opasnosti da obalu.
odu predaleko mogu
utvrditi gdje su Poput onog ovjeka iz prie, traimo li svakodnevno nova
tone granice. otkria, moi emo uivati u novim izazovima. Znamo da svi ima
T. S. Elliot ju priroenu sposobnost ne samo za preivljavanje, nego i da
plodonosno napreduju. Nikada se ne moramo zadovoljiti neim
to je manje od onoga to smo u stanju doivjeti. Kako bismo pri
grlili svoju ulogu uenika u ivotnoj koli, trebamo li njegovati
sposobnost lakog prelaenja iz poznatoga u nepoznato? Drugim
rijeima, kada nauimo lekciju fleksibilnosti, hoemo li lake pos
tii to nam nailazi sljedee, umjesto da se samo vrsto drimo
sadanjeg rasporeda stvari?
I jedan ovjek koji Veliko promaknue na poslu moe zahtijevati i naputanje
je hrabar ini ugodnog poloaja i prihvaanje novih odgovornosti. Ulazak u no
veinu. vu vezu moe donijeti prilike za povjerenje i kompromise. Dola
Andrew Jackson
zak prvog djeteta donosi lekcije s podruja strpljivosti i discipli
ne. Svaki od tih primjera od nas moda trai da napustimo si
gurnost i ugodu i da otkrivamo nova mora.
Jeste li ikada sami sebi rekli: Volio bih tako neto, ali...
nisam imao hrabrosti, vremena, novca...? Promotrite poriv koji
je duboko u vama, a koji vas moda tjera na korak dalje. Jeste li
voljni poduzeti taj korak? Jeste li otvoreni prema novim mo
gunostima? Jeste li pripravni i voljni uiti o povjerenju tako da
naprijed zakoraite s pouzdanjem i vjerom, sigurni u to da vas
unutarnje znanje vodi prema veem dobru?
Mlada ena po imenu Sharon sanjarila je o pokretanju tv
rtke za izradu i prodaju specijaliziranih lutki. Sharon ih je iz
raivala i prodavala gostima restorana u kojem je godinama radi
la. Posebne su lutke bile vrlo popularne i ljudi su ih esto na
ruivali kao darove za nebrojene i raznovrsne prilike. Sharon je
uzbueno razmiljala o tome da hobi pretvori u pravi posao, ali
se pribojavala napustiti sigurnost sadanjeg posla. Osim toga,
trebalo je uloiti i neto kapitala. Ona nije imala iskustva u pos
lovnome svijetu. Osim toga, nije bilo jamstva da e se lutke pro
davati toliko da se firma odri.
Na koncu ju je jedna prijateljica upitala: Zanemarimo li
praktine probleme, kad bi bila u stanju uiniti bilo to, sve pod
kapom nebeskom, za to bi se odluila? Ne oklijevajui ni tre
nutka, Sharon je odgovorila: Pokrenula bih tvrtku za svoje lut
ke! Tako su se otvorila vrata spoznaje i prilike. Sharon je od
luila upustiti se u pustolovinu. Pomo i potporu pruili su joj
prijatelji i lanovi obitelji, kao i posve neoekivani izvori. Za ma-
nje od godinu dana Sharon je uvrstila malenu tvrtku koja se iz
mjeseca u mjesec sve vie razvijala. Sretno i ubudeno razmatrala
je nekoliko novih mogunosti za distribuciju svojeg proizvoda. I
tako je krenula na dugo i uzbudljivo putovanje. No da bi krenula
prema novim otkriima, prvo je morala iz vida izgubiti obalu.

Naglasci

1. Kako nesputano davanje, bez oekivanja, pokree zamanjak

neodoljive dobrote?

2. Kako biste opisali Istinsko obilje?

3. Odakle poeti pokazivati ivotno blagostanje i obilje?

4. Kako biste napredak opisali kao nevidljivu stvarnost?

5. Kako do napretka doi zahvaljujui nadmetanju u sluenju?

6. Koji su neki od korisnih primjera nadmetanja u sluenju?

7. Koliko dobrih navika na udesan nain pomae u plodo

nosnome ivotu?

8. Kako negativne navike smetaju naem razvoju i uspjehu?

9. Zato je neki put vano iz vida izgubiti obalu kako bismo se

upustili u novu pustolovinu?

10. Na koje se izvore moemo osloniti kako bismo stekli vie hra
brosti za novu aktivnost?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

PRIA O GLINENOJ SVJETILJCI

Jedan od Buddhinih najveih tovatelja bio je magadhski

kralj Bimbisara. Kada je doznao da Buddha dolazi u prijestolni
cu, okitio je cijeli grad i uz glavnu ulicu postavio tisue svjetilja
ka u bogato ukraenim draima. Te svjetiljke zasjat e u ast
Buddhina prolaska.
U Bimbisarinoj prijestolnici ivjela je i neka starica koja je
iz dubine due voljela Buddhu. udjela je za time da uzme svoju
glinenu svjetiljku i pridrui se masi koja e se okupiti na ulici i
promatrati Buddhin prolazak. Svjetiljka je bila puknula jo dav-
no, a ona nije imala novca za bolju, mjedenu svjetiljku. Nainila
je stijenj od poruba svojega sarija, dok joj je jedan trgovac, zna
jui koliko je siromana, u svjetiljku stavio malo ulja.
Kad je dola do glavne ulice, pojaao se vjetar, i starica je
znala da ulje nee potrajati. Stijenj je zapalila tek kada se na ula
zu u grad pojavio sjajan Buddhin lik.
Vjetar se jo pojaao, a kralj Bimbisara vjerojatno je s
uasom gledao kako se njegove svjetiljke pod snanim naletom
jedna po jedna gase. Kada je Buddha naiao, preostalo je jo sa
mo jedno jedino svjetlo: svjetlo iz oteene glinene svjetiljke ko
je je starica uvala meu dlanovima.
Buddha se zaustavi pred njom. Kada je kleknula kako bi
primila njegov blagoslov, on se obrati uenicima: Dobro zapam
tite ovu enu! Sve dok se duhovne discipline provode uz ovakvu
ljubav i predanost, svjetlo svijeta nee se ugasiti.

iz uvoda, Dhammapada

*
 Osamnaesti tjedan

1. ZAKON
kolovanju nema kraja.

Do znanja se ne do JESTE LI uli izraz ivot slui uenju? Ali to tono treba nauiti?
lazi sluajno, potreb
Na raspolaganju je tako mnogo svega da istraivati moemo u
no ga je gorljivo
traiti i na njega nebrojenim kategorijama! to vie uimo, vie moemo. A to
marljivo paziti. vie moemo initi, to moemo vie uiti! U ranim ivotnim faza
Abigail Adams ma uili smo tjelesnu koordinaciju: kako hodati, priati, jesti i os
tvarivati interakcije s okolinom. Kada smo krenuli u kolu, uili
smo itati, pisati, raunati, uili povijest, prirodne znanosti, zem
ljopis, moda i glazbu, likovnu umjetnost, sportove. Iskustvo
uenja moda se nastavilo i na fakultetu. Kada smo stupili u svi
jet odraslih, jesmo li nastavili uiti?
Jedan od najveih genija naeg doba, Albert Einstein, jed
nom je prilikom rekao: Dan bez uenja uludo je utroen dan. To
liko toga treba nauiti, a vremena za to tako je malo. Toga se
pridravao marljivo uei sve do smrti. Kao korisno nadahnue
mogu nam posluiti brojni drugi primjeri velikih ljudi koji su cije
li ivot uili.
Kozmiki zakon kreativnosti i dalje nas tjera naprijed.
to zna ovjeku je, u esto pronalazimo nova podruja uenja i izraavanja. Moda
mladosti, gotovo ne nam se ini da smo poznato nekako iscrpili znanjem i uivanjem
vano; dovoljno u njemu; potom se usmjeravamo na istraivanje nepoznatoga i
znaju oni koji znaju
traimo nova podruja otkria.
kako uiti.
Henry Brooks Izrazi poznato i nepoznato mogu biti vrlo relativni.
Adams Meutim, i jedan i drugi karike su u lancu ivotnog napretka.
 Uenje je tek po Ono to je nepoznato djeaku moda e biti poznato mukarcu u
monik, dodatak kojeg e izrasti. Ono to je prosjenome ovjeku prije nekoliko
naem ja.
stoljea bilo nepoznato, dananjem prosjenom graaninu moda
William
Shakespeare je obina, svakodnevna injenica. U stanju smo sve vie spozna-
vati i znati jer nam se na svakome koraku irenja znanja ukazuju
mnotva novih misterija. kolovanju i uenju jednostavno nema
kraja. I pritom nema iznimaka!
Uenje je doivotna aktivnost nemjerljive vanosti. Jedna
itaj, oznauj, ui i
pria govori o ovjeku koji se nakon mature zaposlio i vie nikad
u sebi ralanjuj i
spoznaj.
nije nita proitao. U slobodno vrijeme gledao je televiziju, filmo
Molitvenik ve i sport, ali se nije nimalo trudio da proiri mentalne obzore. U
dobi od etrdeset godina bio je jednako upuen i educiran kao u
dobi od osamnaest godina. To je izvrstan primjer uludo utroe
nog ivota! Moe li uludo utroen ivot biti uspjean ivot? Kako
nastavak uenja poboljava smjer kojim se kree na ivot? Kako
prikupljamo znanje potrebno za plodonosan i koristan ivot? Je li
jedan od naina i uenje zahvaljujui otvorenome umu uz impli
citnu svijest o tome da se tako moemo bolje uskladiti s proto
kom beskonane mudrosti?

Jer slavim Boga u knjinicama uenih i za sve knjiare

ovoga svijeta.
Christopher Smart

Kada se jednom posvetimo odabranome podruju nastoja

nja, kako knjige, predavanja i razni programi obrazovanja za od
rasle stjeu jo veu vanost? Kako ta podruja uenja ispitati u
odnosu na nau sve veu mudrost i znanje? Kako je mogue raz
liite aspekte steenog znanja apsorbirati uz dublje i korisnije ra
zumijevanje?
Kako e na ivot, veze i odnosi, te odabrana profesija
imati koristi ako postavimo cilj da svaki dan nauimo neto novo?
to bi bilo kada bismo svaki dan nauili po jednu nepoznatu ri
je? Stekli neku novu spoznaju? Doivjeli nov okus, misao ili os
jeaj? Vrijeme koristili mudro, za samopoboljanja, ili za njego
vanje kreativnosti i produktivnosti? A kako bi bilo da postavljamo
vana i relevantna pitanja? Koliko uimo ako samo priamo i go
tovo uope ne sluamo druge? Trae li uspjeni ljudi savjete
ee nego to ih daju? Sto moemo doznati i nauiti od razno
raznih ljudi na koje nailazimo tijekom dana? Koliko smo iskreni u
elji da se poboljavamo?
 Vjerojatno u uiti Kako raste naa svijest o znanju, moe se pojaviti potreba
do konca ivota.
za time da se oslobodimo starih pojmova i navika koje vie nisu
Trofimov
dovoljno produktivne. Kada doe do toga, esto emo uviati da
ivot postaje uzbudljiviji i donosi vie zadovoljstva zahvaljujui
sve irem potencijalu i razvoju. Thomas Edison rekao je: Ako
neto radite jednako kao i prije dvadeset godina, budite uvjereni
da postoji i bolji nain. Jesmo li spremni usporediti se s rezulta
tima iz prolosti, prigrliti unutarnji poduzetni duh i neprestano
teiti tome da u svojem podruju postanemo najinformiraniji i
najkreativniji?
Korisna iskustva esto se pojavljuju zahvaljujui pokuaji
ma i samodiscipliniranosti. ovjek koji je spreman prihvatiti vee
Uenje je blago koje znanje i iskustvo moe biti pojedinac koji se tako priprema za ot
vlasnika prati kamo krivanje novih granica. Ljudi okrenuti uspjehu vjeruju u sebe i
god krene.
Kineska izreka
vjeruju u ivot, jer nove granice postoje u njima! Duhovna pos
veenost i spoznaje takoer pridonose prihvaanju izazova i no
vih iskustava. Zahvaljujui i ugodnim i neugodnim trenucima,
znanje koje se iri pomae nam da budunost prigrlimo obje
ruke, otvorena uma i srca! Dana nam je mogunost da na bu
dunost gledamo kao na uzbudljivo i jo neistraeno podruje, te
da prema njemu krenemo marljivo i gorljivo.

*
2. ZAKON
Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim ivotnim pod
rujima.

U SVAKOME od nas postoji mo koja svijet moe uzdignuti iz nez

nanja i jada, samo ako je postanemo svjesni i ako je nauimo ko
ristiti. Rije je o vrlo jednostavnome aspektu ivota koji, meu
Sretni smo ili nesret tim, neki put zahtijeva i malo truda da bi postao najdjelotvorniji.
ni upravo zbog O emu je, tono, rije? O djelotvornom koritenju snage uma!
naina na koji reagi
Odnosno, primjeni pozitivnih rijei i pozitivnih misli u svemu to
ramo na sve to nam
se dogaa u ivotu. govorimo i mislimo! Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na
May Rowland svim ivotnim podrujima.
Uz prikladnu motivi to se dogaa kada u umu zasadimo savreno sjeme: za
ranost, moemo metak pozitivne misli? Javlja li se u nama elja da manifestiramo
promijeniti svaku
samo najvie i najbolje oblike tog zametka marljivost, svrho
naviku.
Russell W. Lake vitost, viziju, gorljivost, djelotvornost, korist, napredak, kreativ
nost, poniznost, neogranienu ljubav, te viu razinu svijesti i zna
nja? Kako naoko prazne prostore oko sebe ispuniti mislima slue
nja i beskonanoga dobra? Moemo naglaavati pozitivno i eli
minirati negativno, kao to nam u svojoj pjesmi savjetuje Johnny
Mercer!
Uvjeti koji danas vladaju naim planetom silno se razliku
Najvee je otkrie
injenica da ovjek ju od uvjeta koji su vladali prije samo dvadeset pet godina. Tako
sam moe odrediti su i zahtjevi koji se postavljaju pred ovjekovu obitelj drukiji od
vlastita iskustva ako zahtjeva iz prolosti. ivimo u razdoblju neopisivo velikih prom
nadzire vlastite misli.
jena. Razmiljamo i osjeamo unutar okvira sposobnosti koje se
Donald C. Curtis
progresivno ire, razvijajui se od volovske zaprege, konja i kola,
automobila, zrakoplova, nadzvunih letjelica, prema dobu svemi
rskih putovanja. Od utih lojanica doli smo do dananjih svjeti
ljaka, plina, struje i kvantnih skokova u digitalnome dobu. Da
nanja djeca ive s novim izumima, razumiju stvari o kojima poj
ma nisu imali ni najvei umovi prolosti.
Kada razmiljamo na pozitivan nain, ivot nam moda iz
gleda lakim, stjeemo dojam da lake napredujemo, da nailazi
mo na manje napetosti i stresa. Poinjemo upravljati vlastitim
mislima i osjeajima, umjesto da vanjskim okolnostima doputa
mo da prerastu u faktore nadzora. U svakom trenutku moemo
promijeniti nain razmiljanja i pozitivno reagirati na ivot.

Svaki in i svaka misao ima posljedice koje i same imaju svoje

posljedice; ivot je najsloenija mogua mrea meusobno pove
zanih elemenata.
Bhagavadgita

Jedna mlada ena slui se tehnikom, kako sama kae, bi

ranja. Kad god joj se u glavi pojavi negativna misao, istog tre
nutka bira neki pozitivan stav koji e je istisnuti. Izjava koju ob
likuje u rijeima ili mislima jednostavno glasi: Zahvaljujem za
svo obilje dobra u svojem ivotu. Tom tehnikom ostvaruju se dvi
je mone aktivnosti. Razmiljanje iz negativne sfere prelazi u po
Promijenite misli, pa
zitivnu i istog trenutka dolazi do dominacije stava zahvalnosti! Ta
ete promijeniti je mlada ena priznala da je ta tehnika biranja kod nje ubrzo pre
i iskustvo. rasla u doivotnu naviku koja joj je u ivot unijela nebrojene raz
Eric Butterworth loge za sreu.
 Jedna pozitivna mi Promotrimo na trenutak nain na koji su nae misli sudje
sao moe promijeniti lovale u naim sadanjim ivotnim iskustvima. Koliki se postotak
tisuu negacija.
naih misli moe opisati kao pozitivan a koliki kao negativan?
Rebecca Clark
Mnogi ugledni uitelji slau se da, kada nadziremo misli, nadzi-
remo i ivot. Kolika je praktinost te izjave? Koliko je vano pre
poznati podruja mentalne aktivnosti? Kako ugodniji i produktiv
niji dan moe proistei iz njegovanja pozitivnog stava? A poten
cijal i mogunosti postoje uvijek!
Zapamtite: dana nam je mogunost da biramo. Na je um
Misli imaju mo for
miranja. Nalik su na sposoban donositi odluke monije od svake nezdrave enje ili
sjeme koje daje sebi negativnog stava. Od svojega uma moemo traiti da slui u naj
slian plod. viem interesu za sve, a ne da slui osobnome egu. Kada od
Myrtle Fillmore
luimo njegovati pozitivan stav prema svim ivotnim oblicima, te
svemu i svima u ivotu, moemo li istinski poeti ivjeti korisnije
i uspjenije? Moemo izgraditi ivot davanja umjesto ivota obi
ljeenog neim to nedostaje.
Bi li raj na zemlji dijelom mogao biti i plod naina na ko
ji se umom sluimo unato svim moguim okolnostima? Koliko je
vano spoznati da nas nitko i nita izvan nas samih ne moe ras
tuiti i unesreiti bez naeg pristanka? Ili u nama izazvati potite-
nost, deprimiranost? Ili nas povrijediti?
Zapamtite, u svakom smo trenutku na samo jednu misao
udaljeni od njegovanja pozitivnog stava. to ete odabrati?

*
3. ZAKON
Opratanje uzdie onoga tko oprata.

JEDAN POSLOVNI ovjek priao je kako mu je opratanje promije

nilo ivot. Njegov je otac napustio obitelj kada je mladi bio tek
novoroene i vie se nije vraao. Otac je mnogo pio, zlostavljao
je suprugu i djecu, te na koncu vie godina odleao u zatvoru.
Umro je u dobi od pedeset dvije godine, od ciroze jetre, a poko
pan je na groblju za siromahe.
Poslovni je ovjek teret mrnje i kivnosti nosio sve do etr
desetih godina ivota. U nebrojenim tekim situacijama prokli
njao je oca zbog boli i patnji koje je donio obitelji. Prema njemu
 Nema pogreaka, je imao mrane i neprijateljske osjeaje, toliko intenzivne da su
nema ni podudarno kodile njegovu zdravlju, odnosima, poslu, tovie svim ivotnim
sti. Svi su dogaaji
podrujima. Rekao je da mu je svaka nanijeta bol bila poput zmi
darovi koji nam
omoguuju da iz jskog ugriza. Od takve se rane rijetko umire, ali kada te zmija
njih uimo. jednom ugrize, vie ne moe rei da te nikada nije ugrizla! Men
Elisabeth Kubler- talna i emocionalna teta proistekla od otrova koji je i dalje ko
Ross
lao njegovim sustavom postajala je nepodnoljivom.
Nasreu, mladi je spoznao da mu takav stav u konanici
moe unititi ivot i duevni mir. Jednog je dana, shrvan tim sil
nim teretom, mladi poslovni ovjek otiao na oev grob. Dok je
tako stajao, zagledan u oevo ime na spomeniku, osjetio je kako
ga odjednom obuzimaju neizreciva premorenost i neoekivano su
osjeanje. Nije ni znao ni shvaao zato se njegov otac ponio ka
I za itavu vjenost,
ko se ponio, no ve mu je bilo dosta noenja tog tereta ljutnje i
opratam ja tebi, i ti
meni. kivnosti. Srce mu se poelo otvarati i opratati. Poeo se oslo
William Blake baati tekih negativnih misli i osjeaja. Dok su mu niz obraze
klizile suze, napokon je stekao dojam da je duhovno dovoljno
zreo da oevu duhu proape: Opratam ti i ao mi je zbog sve
ljutnje i negativnosti koje sam usmjerio prema tebi.
Dok je energija tih rijei lebdjela u zraku, ovjek je osje
tio kako mu se s plea die neizreciva teina. Poslije je rekao i
kako mu se bitno poboljalo zdravstveno stanje. 1 u poslu je
nainio nekoliko divovskih koraka. U njegovim odnosima vie ni
je bilo neprijateljskih osjeaja, a umjesto njih pojavili su se izra
zi suosjeanja, brinosti i ljubavi. I, to je moda i najvanije, i
lama mu vie nije kolao otrov. U tom konkretnom sluaju, op
ratanje je uzdignuto onoga koji je oprostio! Kada nauimo opro
stiti onima koji su nam uinili neto naao, moemo se uzdignuti
iznad svih uvreda, bijesa, boli i kivnosti. Sam in opratanja od
mah prekida sve razmirice! Opratanje uzdie onoga tko oprata!

Grijeiti je ljudski, opratati boanski.

Alexander Pope

U svim podrujima ivota u stanju smo doi do tako ugod

nog oslobaanja koje potjee od ljekovitog opratanja. Moemo
razviti fleksibilnost koja e nam omoguiti da promjenimo nain
Samo hrabri znaju funkcioniranja uma i ponaanje, tako da nai izrazi postanu uz-
opratati... Kukavica vieniji. Moemo pronai nove puteve do vee slobode. Istinsko
nikada ne oprata;
opratanje opisuje se kao odustajanje od svega to je lano ili ilu
to nije u njegovoj
prirodi. zorno i koncentriranje na istinu. A to je istina? Bi li se ona mog
Laurence Sterne la svoditi na Zlatno pravilo: Drugima ini [i druge promatraj]
 Mrziti znai postati ono to [onako kako] bi htio da oni ine tebi [da oni promatraju
instrumentom des tebe]? Opratanje se opisuje i kao umijee brisanja emocional
trukcije. Ali opratati
noga duga. Kada prijeemo u stav opratanja, srce nam se vie
znai odrati vrst
nadzor nad ivotom. otvara i svjesno se i promiljeno rjeavamo kivnosti.
William L. Fischer Poput onog poslovnog ovjeka iz prie, im ispravimo
pogreku, usklaujemo se s istinom postojanja; zakon opratanja
brie sve nae prijestupe i pogreke. Opratanje samome sebi ta
koer uzdie, no moe li ope opratanje drugima uzdizati jo
Opratanje nije po vie? Kada se ponu uruavati zidovi kivnosti, bijesa i straha,
jam. To je moemo li tada slobodno graditi zdrava zdanja namijenjena pozi
djelovanje.
tivnom i korisnom ivotu? Kada nam je um slobodan, snaan,
Ernest C. Wilson
zdrav, kako svijet odraava nau snagu i cjelovitost?
Bi li neograniena ljubav mogla biti kljuni sastojak stava
opratanja? U Propovijedi na gori, Isus nam govori kako treba
mo voljeti one koji nas mrze. Ako moemo davati i ne oekiva
ti nita za uzvrat, ako nauimo voljeti neprijatelja, ako moemo
biti milosrdni kao to je milosrdan na Stvoritelj, provodimo li
naela ljubavi i opratanja? Ako drugima pristupamo sa stavom
Vi mu, naprotiv, ra dobrote pune ljubavi, moe li nam to biti plaeno trakom brat
dije oprostite i ut ske ovjenosti? Je li opratanje prednost poniznosti? Kao to iz
jeite ga.
raavanje zahvalnosti otvori vrata duhovnome napretku, otvara li
Korinanima II,
2:7
opratanje vrata napretku na podruju znanja i razumijevanja?
Kako duhovni postupci ljubavi, suosjeanja, ljubaznosti, dobrote
i opratanja slue kao kljuna pomagala u odravanju zdravog ti
jela, uma i duha? Bi li se boanski pojam opratanja mogao od
nositi i na dovoljnu ljubav prema sebi, kako bismo bili iskreni, ot
voreni i voljni napredovati u ivotu?

Opratanje je ujedinjavanje due s Bogom, nalik na more koje

prihvaa kap kie.
Imelda Shanklin

ivoti do kojih dopiremo, na ovaj ili onaj nain, mogu ut

jecati na druge ivote. ivoti se meusobno dodiruju i ire mreu
meusobnih doticaja. Tko zna kako dalekoseno moe djelovati
ovjekova oekiva ono to razmiljamo, osjeamo, govorimo i inimo i na kojim se
nja i nada u dobar sve dalekim mjestima moe osjeati na dodir? Da bi nam opro
ivot razmjerni su stili, prvo moramo oprostiti. Oprost donosi oprost. Kada ne op
spremnosti njegova
rata, ovjek sam sebe dovodi u osobni pakao. A onaj kojem ni
srca da oprata.
Rebecca Clark
je oprostio toga moda nee biti ni svjestan!
 4. ZAKON
Svjetlo razumijevanja raspruje prikaze straha Ellie Harold

POSTARIJI ovjek pozvao je svoje troje djece i rekao im: ivot mi

Dopustite mi stoga se primie zavretku. Ostavljam vam tek malo materijalnoga dob
da naglasim kako
sam vrsto uvjeren
ra. Meutim, imam i etiri ivotna pravila koja su mi, uz vas, ve
da se trebamo bojati godinama najvee blago. Prihvatite li ih i uvedete li ih u srce i
jedino samog straha. um, bit ete meu najsretnijim ljudima na svijetu. A istinska srea
Franklin u ivotu e vas odvesti daleko.
D. Roosevelt
Mladi su ljudi u glas upitali: Koje je to blago, oe?
On se nasmijeio svakome od njih i rekao: Kao prvo, sr
ce ispunite bezgraninom ljubavlju. Kada se srce ispuni ljubavlju,
u njemu nema mjesta za manje vrijedne stvari. U ljubavi nema
mjesta strahu. Savrena ljubav protjeruje strah. A strah sa sobom
Um njegujte velikim
mislima; vjerovanje donosi bolne osude i tko god se boji nije savreno stekao bezgra
u junake stvara ninu ljubav. Volite neprijatelje i svima inite dobro, pa e vam
junake. ljubav donijeti nagrade. I to je najvanije, nemojte tek ljubavlju
Benjamin Disraeli
zraiti prema svima na koje nailazite, nego drugima pomaite da
oive od ljubavi.
Kao drugo, um ispunite razumijevanjem. Kada vam je um
koncentriran na traenje razumijevanja za sve dijelove onoga to
je Bog stvorio, u njemu nema mjesta strahu. Svjetlo spoznaje ras
pruje fantome straha, koji su tek duhovi u prostorima neaktivno
U istinskoj uzvie- ga uma. Nauite prepoznati iluzije koje okruuju strah. Sve uvi
nosti nema mjesta jek nije onako kako izgleda, a vama nikada nee nedostajati mo
strahu. gunosti za rjeavanje svih situacija. Duh je uvijek nazoan.
William
Shakespeare Kao tree, um i srce ispunite zahvalnou. Cijenite to to
imate i budite zahvalni za mjesto na kojem se nalazite na putu du
hovnog razvoja. Svatko od vas obdaren je mnogim darovima i
zahvalnost e vam pomoi da vam srce ostane ispunjeno rados
nim osjeajem zahvalnosti za sve to vam se pojavi na putu. Pos
vetite se i pomaganju onima koji su imali manje sree. Bez obzi
ra na to koliko je tko bogat ili siromaan, svatko moe neto da
ti drugome. Na taj nain stjeete novu perspektivu u brojnim i
votnim podrujima. Ako u svijesti odmah sada stvorite prostor za
zahvalnost, hvalu i izraavanje zahvalnosti, u njoj nee biti mjes
ta za strah, pa ete radosnije ivjeti u sadanjem trenutku.
I na koncu, ponosite se time tko ste i to ste postigli, no
to svakako uravnoteujte duhom duboke poniznosti. Zateknete li
se s potajnim mislima koji ukazuju na aroganciju ili umiljenost,
podsjetite se na lekciju poniznosti prije nego to vas na nju pod-
 Spoznavajui sebe sjeti svemir! Poniznost su vrata koja vode do vie razine razumi
elim spoznati dru jevanja. Stvoritelj nas sve voli jednako i bez prestanka. Njegov je
ge. elim postati sve
duh nalik na rijeku, dok smo mi nebrojene fontane koje vodom
to mogu.
Katherine opskrbljuje upravo ta njegova rijeka. Svatko je od nas jedna tak
Mansfield va fontana i naa je zadaa paziti da taj dotok bude otvoren, ka
ko bismo Bogu omoguili slobodan protok. Svatko od nas raspo
lae slobodnom voljom i umom koji je, ve i sam po sebi, krea
tivna sila. Meutim, ne smetnite s uma da su ljudi tek siuni i
prolazni dijelovi stvarnosti, dijelovi bezgraninog i bezvremenog
Stvoritelja kojeg neki nazivaju Bogom. Bog beskrajno nadilazi
sve ovjekove pojmove i beskrajno nadilazi ovjekovu mo spoz
naje i razumijevanja.
Djeco moja voljena, sag koji je Bog postavio za va ivot
irok je i prostran, dok su sve boje koje vam je podario prelije
pe. Smijte se koliko ee moete. Neka vas ispuni blistava ener
gija boanske ljubavi. Neka vae oi svjetlucaju od genijalnosti
beskonanoga uma. Svoj svijet zaspite mislima, osjeajima, ri
jeima i djelima koja govore da iza njih stoji dijete ovoga svemi
ra!
I na te rijei starac je zagrlio djecu, a ljubav je izbrisala
sve suze!

Kukavika dua nije moja,

Ne drhturi pod olujama ovoga svijeta;
Gledam svjetlo nebeske slave,
A vjera blista isto i titi me od straha.
Emily Bronte

Kad god zastanemo i pogledamo strah u oi, stjeemo

snagu i hrabrost, kao i novo samopouzdanje. Kako to? Bi li stav
obiljeen strahom mogao otvoriti vrata pobjedama i uspjehu, bez
obzira na ivotnu fazu? Zato to nije mogue? Kako nelagodne
reakcije obiljeene strahom transformirati tako da poslue kao
pravi dar, i nama i drugima? Kako preuzimanje odgovornosti za
odreene ivotne situacije pomae dokidanju misli i osjeaja po
vezanih sa strahom? Kako vedar i pozitivan stav istiskuje misli
pune straha? Koju ulogu molitva igra u oslobaanju od straha?
Kako suoavanje s najteim situacijama uz smirenost, strpljenje i
razumijevanje uklanjaju sumnju i strah?
 5. ZAKON
Samo je jedno snanije od uenja iz iskustva, a to je kad ne
uimo iz iskustva!

Dio sam svega na -TO SMO U ivotu nauili iz osobnih iskustava? to smo nauili na
to sam naiao; pa temelju promatranja drugih? Kako te spoznaje izvuene iz iskus
ipak, svo je iskustvo
tva utjeu na nae trenutane odluke? Kako iskustvo pokuaja i
luk kroz koji provi
ruje neistraeni
pogreaka potpomae na osobni razvoj? iri li se i poboljava
svijet. naa opa slika o ivotu upravo stoga to se razvijamo na teme
lord Alfred lju iskustava i steenih spoznaja? Ako je tako, mogue je da emo
Tennyson biti na velikom dobitku, i to na vie podruja! Koju je ulogu u
naim iskustvima igrala etika? Je li zahvaljujui naim iskustvima
mogue uoiti i tragove duhovnog razvoja? Jesu li se naa moral
na mjerila poboljala i uzdignula zbog onoga to smo stekli kroz
raznorazna iskustva? Jaa li naa kreativnost zbog toga to je
glas iskustva sluio kao djelotvoran vodi u smjeru plodonosnih
uspjeha?
Moramo dobro pazi U jednoj fazi razvoja moda emo imati osjeaj da nas od
ti da iz svakog iskus reene situacije zbunjuju. Moda emo se ponaati poput malih
tva izvuemo samo bijelih mieva u laboratorijskome labirintu koji samo tre uokolo,
mudrost koju
sudaraju se sa zidovima i trae izlaz. Meutim, ako se odozgo
donosi.
Mark Twain zagledamo u taj labirint, kao to to ine znanstvenici, vrlo brzo
uoit emo izlaz i put do njega. Kada smo otvoreni prema razvi
janju vee svijesti, tranje uokolo i sudaranje sa zidovima mogu
posluiti kao izvrsna prilika za suoavanje s pogrekama i uenje
na temelju iskustva. Na primjer, ako je netko voljan posluati tue
stavove i priznati da postoje i drukiji pristupi odreenom pita
nju, tada e doivjeti porast mudrosti. Rezervoar iskustava i zna
nja kod takvih e se osoba iriti.
Moemo li u svojim ivotnim iskustvima gledati kanale ko
ji provode dobro? to god se dogaalo, postoji i potencijal za ko
ristan ishod iskustva. Ljudi danas budno paze na nova otkria du
hovnih i prirodnih pojava, te na nain na koji se ona odnose na
njihov unutarnji ivot, njihove obitelji i drutvo. Bi li ta svijest di
jelom mogla biti posljedica promatranja onoga to se dogaa oko
ivotni zakon ne
njih i uenja na temelju iskustva?
sastoji se od logike; Svatko od nas moe svjesno odluiti da e se prilagoditi
sastoji se ne samo radi ouvanja ravnotee, nego i radi pretvaranja
od iskustva.
neega to izgleda kao prepreka u odskonu dasku. Koji je
Oliver Wendell
Holmes
najvaniji aspekt tog postupka? Bi li to mogla biti mo odabira?
Iskustvo je univerzal Moemo svjesno odluiti uiti na temelju iskustva ili se moemo
na majka svih ne obazirati na prilike koje su pred nama i ne uiti iz iskustava.
znanosti.
Odavno se zna da su pozitivni i samouvjereni stavovi nuan
Miguel
de Cervantes faktor za postizanje pobjeda u svijetu sporta. Ako sudionik u
neemu eli pobijediti, vano je da vjeruje u svoje sposobnosti i
da posjeduje elju za pobjedom. U poslovnome se svijetu openi
to prihvaa da ovjek, da bi postigao uspjeh, mora biti uvjeren da
moe uspjeti. I u druga ivotna podruja mogue je ugraditi vje
ru u vlastiti dar i sposobnosti, elju za uspjehom, vizije uspjeha i
spoznaje koje ste stekli iz dosadanjih iskustava, te ih pretvoriti
u plodonosan ivot.

Ne vjerujte neemu samo zato to ste to proitali u knjizi!

Ne vjerujte neemu samo zato to je netko rekao da je tako!
Sami pronaite istinu.
Vivekananda

Napredak i razvoj moda e nam izmicati ako sve nastavi

mo raditi onako kako to oduvijek radimo. Napredak znai kreta
ti se naprijed. Moe obuhvaati i razvijanje vieg, boljeg i napre
dnijeg stanja svijesti. Kada sve i dalje radimo onako kako smo
oduvijek radili, ostajemo na mjestu. Trimo li u krug oko istog ig
ralita, rijetko emo kada otkriti neto novo. Zato se nevoljko
odluujemo na razvoj? Kada proivimo odreeno iskustvo, moe
ovjeku je najbolje
ravnati se po primje
mo li sljedee prigrliti s gorljivou i uzbuenjem jer smo stekli
rima i injenicama novu spoznaju? Taj vii i korisniji oblik ivota koji nas nepresta
koje je dokazalo no doziva naziva se razvojem!
iskustvo.
Iz toga moemo zakljuiti da neuenje iz iskustava i tvrdo
Muhamed
glavo pridravanje starih navika u nama stvaraju sukobe. Samo je
jedno snanije od uenja iz iskustva, a to je kada ne uimo iz is
kustva! Moemo rairenih ruku doekati prijatelja. Moemo li
jednako tako otvoriti um i srce i prigrliti nove zamisli i iskustva
koja nam donose divne koristi i zadovoljstvo napretka i razvoja?
Naglasci

1. Dan bez uenja uludo je utroen dan (Albert Einstein).

2. Zato je doivotno uenje toliko vano?

3. Kako nam postavljanje cilja prema kojem svaki dan uimo

neto novo poboljava ivot, odnose, odabranu profesiju, to
vie, sva ivotna podruja?

4. Dosljedno usmjerujte misli prema duhovnim aspektima ivo

ta i bavite se beskrajnim dobrom u sebi i u drugima.

5. Prestanite uludo troiti energiju na negativno razmiljanje.

Kad se rijeimo ljudske negativnosti, jaamo povezanost s
duhovnom snagom.

6. Naglaavajte pozitivno i eliminirajte negativno (Johnny

Mercer).

7. Kako nae misli pridonose naem sadanjem ivotu?

8. Svatko od nas oslikava vlastito kozmiko platno ivota. Kako

e se ta slika razvijati?

9. ivot se sastoji od neprestanih promjena. Ne moemo ostati

tono na mjestu na kojem se trenutano nalazimo. U kojem
se smjeru kreete?

10. Hrabrost potrebna za iskorak kojim se dolazi do eljenog ci

lja za korak nas pribliava uspjehu.

11. Opratanje se opisuje i kao umijee brisanja emocionalnog

otrova.

12. Bi li neograniena ljubav mogla biti kljuni sastojak u stavu

opratanja?

13. Kako svjetlo spoznaje raspruje fantome straha?

14. Koji su neki od vaih fantoma straha?

15. to ste u ivotu nauili iz osobnih iskustava?

16. Kako osvrt na odreeno iskustvo moe posluiti kao produk

tivno mjerilo za odreivanje uspjeha u odreenome iskustvu?
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Knjinica Nag Hammadi sadri zbirku vjerskih tekstova

koji su 1945. pronaeni u Gornjem Egiptu. I premda su prepisa
ni poetkom 4. stoljea, obuhvaaju irok raspon od Tominih
evanelja i homilija do poganskih izreka i izbora navoda iz Plato
nove Republike. Sekstove sentencije iz Nag Hammadija ini
zbirka mudrih izreka i maksima snanog etikog i asketskog pri
zvuka. Krai izbor:

Govori kada nije umjesno utjeti, ali govori o onome to zna i to

samo kada je prikladno.

Nikada nikoga ne varaj.

Mudrost duu vodi do Boga.

Mudar ovjek ini dobra djela po uzoru na Boga.

Gdje ti je misao, tu ti je i dobrota.

Koji ne kodi dui, ne kodi ni ovjeku.

Boansko srce gradi blagoslovljen ivot.

Razumijevanje nee stei ako prvo ne spozna da nema nita.

Bolje je sluiti drugima nego druge tjerati da slue tebi.

Ljubav prema ovjeku ishodite je boanskoga.

Ako svim srcem daje kruh gladnima, rije je o malenome daru,

no i ta je volja u Bojim oima velika.

*
 Devetnaesti tjedan

1. ZAKON
Religija otvara nova vrata znanosti. Franklin Loehr

SVAKO PODRUJE istraivanja moe posluiti kao privlaan ulaz za

Fizika znanost ogra
niila je svoj raspon znanost i moe biti koristan otvor za marljiv i znatieljan um. To
kako bi ostavila po liko toga uvijek treba otkrivati i uiti! Meu najuzbudljivijim i naj
zadinu koju slobod zahvalnijim podrujima znanstvenog istraivanja jesu i velika pod
no moemo, ili ak
ruja granica prostora i vremena, te siuni i neobini nukleotidi
trebamo, ispuniti re
alnou duhovne
u lancu DNA. Pred nama su nevjerojatne koliine nepoznatih
provenijencije. spoznaja o naem materijalnom svijetu, pri emu nova istraiva
Sir Arthur Stanley nja dovode do novih tema, nova otkria do drugih otkria. Ubrza
Eddington no se irimo u istraivanju vlastitih potencijala. Napredujemo u
smjeru otkrivanja temeljne prirode ovjekova ivota.
U knjizi Razvoj religije kao znanosti Franklin Loehr pie:

Religija nam nudi cijelo jedno novo podruje koje treba

znanstveno istraiti. Religija otvara vrata prema prostoru koji je
potencijalno vei od svega to je do danas obuhvatila fizika zna
nost. .. Religija je podruje duhovnoga, a duhovna dimenzija po
tencijalno nam nudi geometrijsko, eksponencijalno irenje zna
nja. Fiziki svijet, koliko god bio velik i nepregledan, ipak je og
ranien. Materiju nije mogue ni stvoriti ni unititi. No im
uemo u duhovnu dimenziju, u svijet nefizikoga... tko zna to
nas sve oekuje?
 Metode znanstvenog Stojimo na duhovnoj granici, pripravno oekujemo trenu
istraivanja ist su iz tak kada e se na tim vratima koja se otvaraju pojaviti genijalni
raz nunog modusa
istraivai Znanosti koji e otkriti i istraiti druge dimenzije i
djelovanja ovjekova
uma. podruja stvarnosti. Mogunosti, ak i prvi nagovjetaji, onoga
Thomas Huxley to emo tako otkriti, upravo zasljepljuju blistavilom, ta neproc
jenjiva blaga novih spoznaja... Duhovna podruja postojanja na
dilaze cjelokupan fiziki svijet i sada nam se otvaraju. Doba
OVJEKA upravo nas poinje dozivati.

to nama kao pojedincima znai pojam religije koja zna

nosti otvara nova vrata? ire li se neki nai pojmovi ili se mije
I iz najdrevnijeg pre njaju, jednako kao to su se mijenjali nekadanji stavovi o zdrav
dmeta ispitivanja iz lju, povijesti, zvijezdama, veliini i poloaju Zemlje kako je zna
vui emo najnoviju nost dolazila do novih spoznaja na tim podrujima? Koje sve ne
znanost.
Hermann
poznate dimenzije i koje nove istraivake eksplozije oekuju no
Ebbinghaus ve projekte kada ovjeanstvo postane jo otvorenije i pripravni-
je prema novim uvidima u smisao ivota? Kako se poeti koristi
ti vrhunskim pomagalom znanja, zahvaljujui znanstvenim meto
dama, kako bismo otkrili neke od uzroka i razloga u pozadini
procesa stvaranja?
Bi li nam znanstvena otkria u duhovnim sferama pomog
la da shvatimo kako materijalne stvari nuno ne donose sreu, te
da ljudima gotovo i ne pomau da postanu kreativniji i djelotvor
niji? Vanjske su stvari vane samo u mjeri u kojoj na nas utjeu
na unutarnjem planu preko tijela, uma i due. Kako nam po
veano duhovno znanje pomae da promijenimo te razmjere? Ka
ko ovjekov ivot moe imati koristi od znanstvenikih nastojanja
posveenih prouavanju boanskoga i snage molitve? Kada se
znanost i duhovnost zahvaljujui istraivanjima zblie, hoe li svi
jet svjedoiti veem napretku unutar samo jedne generacije od
svih uda otkrivenih tijekom prethodnih deset narataja?

Isus je bio najvei znanstvenik koji je ikada hodao ovim planetom.

Uranjao je pod materijalnu povrinu stvari i pojava i pronalazio
duhovne uzorke.
Mary Baker Eddy

I premda se moe rei da cjelokupna znanost nuno poiva

iskljuivo na ovjekovoj percepciji, nije li istina da ljudi nepresta
no pronalaze nove puteve irenja percepcijskih sposobnosti?
Prouava li znanost onda stvarnost ili samo ovjekovu percepciju
 Sve kvalitetne zasa stvarnosti? Slui li najvei dio znanosti irenju ovjekove percep
de moralne filozofije cije temeljne stvarnosti? Kako mi kao pojedinci doivljavamo ko
tek su sluga religije.
ristan razvoj zahvaljujui irenju percepcije o svijetu koji nas ok
Francis Bacon
ruuje? Utvrdimo li da raspolaemo nekim posebnim darom koji
nam omoguuje da stvorimo neto to moe posluiti svijetu, ne
primamo li odreenu nagradu, bez obzira na njezin oblik? Svat
ko tko odlui postati koristan i nuan ovome svijetu nai e se
pred obiljem prilika. Bi li za to moglo biti zasluno duhovno
naelo davanja i primanja? Koje bi se znanstveno naelo moglo
primijeniti u toj usporedbi? Uz neopisivu silu tehnologije koja ub
rzano napreduje, postaje sve jasnije da su onima koji osjeaju
unutarnju elju da slue u nebrojenim podrujima na raspolaga
nju brojne prilike.
Trebamo li nove grane znanosti koje e istraiti nevidljiva
duhovna naela? Bi li taj smjer znanstvenih istraivanja mogao
donijeti koristi jo vee nego to ih donose svi ostali oblici zna
nosti? Bi li nam znanstvena istraivanja mogla pokazati da su i
zadivljujue zagonetke magnetizma, sile tee, svjetla, kreativnos
ti, intelekta, pamenja, ljubavi, izraavanja zahvalnosti i smisla
aspekti boanskoga, te da boansko obuhvaa jo i neizrecivo
vie od toga? Kako bi takve informacije nadahnule na osobni i
vot? Bismo li se takvim informacijama mogli posluiti da moda
prigrlimo ivotni moto vee poniznosti i svrhovitosti?

Religija je svijea u raznobojnoj svjetiljci. Svatko gleda kroz neku

boju, no svijea je uvijek gdje jest, i nikad se ne mijenja.
Mohammed Naguil, egipatski vojnik

Mogu li ljudi uveati svoje poimanje boanskoga ako prvo

priznaju da dokazi ukazuju na stvarnosti neusporedivo vee i ire
od onoga to je dotada bilo dostupno ovjekovoj percepciji, te ta
ko ponu gorljivo traiti i stotinu puta vee i brojnije izraze boa
nskoga? Koji bi mogli biti neki od plodova u naem svakodnev
nom ivotu kada bismo ak i za vrlo maleni postotak uveali svo
je spoznaje o boanskome? Bismo li imali vie razumijevanja za
potrebe drugih, pokazivali vie brinosti, suosjeanja i ljubavi? Bi
li plodovi naih napora donosili vie koristi ovjeanstvu?
Prednosti duhovnih naela pokazuju se u uredima, tvrtka
ma, poslovnim karijerama i ivotima pojedinaca. Temeljna duhov
na naela mogu jednako pomagati i u izumima i u svim oblicima
znanosti kao to dokazano potpomau unutarnji duhovni razvoj.
 to bi se dogodilo kad bismo jednu desetinu znanstvenih istrai
vanja posvetili dodatnim duhovnim ispitivanjima koja bi nadopu
nila udesne drevne svete knjige? Bi li koristi od toga moda nad
maile prednosti koje nam donose sva ostala znanstvena istrai
vanja?

*
2. ZAKON
Srea potjee od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva.

Bogatstvo nama nije JEDNOM DAVNO olimpijski pobjednik Charley Paddock obraao se
tek sredstvo razme mladiima u mjesnoj srednjoj koli. Ako mislite da moete, znai
tanja, nego prilika za
da moete! dobacio im je rukavicu izazova. Ako u neto dovolj
postizanje uspjeha.
Tukidid
no vjerujete, to vam se moe i ostvariti!
Poslije je neki mladi tanahnih nogu priao gospodinu
Paddocku: Boe moj, gospodine, dao bih sve na svijetu samo
kad bih mogao postati olimpijskim pobjednikom poput vas! Bio
je to trenutak nadahnua za tog mladia. ivot mu se tog trenut
ka promijenio! Godine 1936. taj se mladi natjecao na Olimpij
skim igrama u njemakoj prijestolnici Berlinu. Odande se Jesse
Owens kui vratio s etiri zlatna odlija!
Viak bogatstva sveta Po povratku u Sjedinjene Drave, uz klicanje okupljene
je zaklada koju vlas mase, vozili su ga ulicama Clevelanda. U jednom trenutku auto
nik za svojega ivota
mobil se zaustavio i Jesse Owens dao je autograme nekolicini
mora koristiti na
dobrobit zajednice. oboavatelja. Uz automobil se natiskivao i neki mravi djeak,
Andrew Carnegie koji je rekao: Oh, gospodine, dao bih sve na svijetu samo kad
bih mogao postati olimpijskim pobjednikom poput vas! Jesseja
Owensa to je dirnulo duboko u srcu. Sjetio se svog davnog isku
stva. Ispruio je ruku i poloio je na djeakovo rame, govorei:
Zna, mladiu moj, bio sam priblino tvojih godina kada sam iz
govorio iste te rijei. Bude li marljivo radio, trenirao i vjerovao,
postat e olimpijskim pobjednikom!
Godine 1948., na londonskome stadionu Wembley, taj is
ti djeak naao se kao zreo mladi. ekao je start u finalnoj ut
rci na stotinu metara. Harrison Kostur Dillard pobijedio je i iz
jednaio olimpijski rekord Jesseja Owensa!
 Mudrost vrijedi vie Moete li na trenutak zamisliti sreu i radost koje su osje
od svakog bogatstva. tili pojedinci koje spominjemo u ovoj prii? Mogue je da je
Sofoklo
veinu nas nadahnulo neto to smo vidjeli u tuem primjeru. Ri
je koju je izgovorio netko kome se divimo i koga potujemo
moda e zaokupiti nau pozornost i potaknuti plamen gorljivos
ti i ohrabrenja. U duljim vremenskim razdobljima, promatranje
naina na koji netko ivi i reagira na ivot moe posluiti kao na
dahnue za nae misli i djelovanje. Moda emo se diviti rezer
voaru neije duhovne snage i duhovnog bogatstva. A duhovno bo
gatstvo donosi nebrojene koristi. Produbljuje osjeaj neogra
niene ljubavi u naem srcu. Njeguje suosjeanje prema drugima.
U neijim oima moda emo uoiti svjetlo hvale i zahvalnosti, ili
prelijepe izraze predanosti i ljubavi koji se odraavaju na njihovu
Dua je radost u sa licu. Duhovno bogatstvo poboljava mo rasuivanja i razluiva
mome inu. nja i iri krug mudrosti. Zahvaljujui usmjeravanju prema preda
William
nom sluenju drugima moe nas voditi do sve vee sree. Nie li
Shakespeare
iz duhovnog razvoja i vea srea?

Ako je srea aktivnost usklaena s iznimnou, logino je da bude

i u skladu s najviim mjerilima iznimnosti.
Aristotel

Vjerojatno nije teko odrediti materijalno bogatstvo kojim

raspolaemo, no kako odrediti duhovno bogatstvo? Kako bismo
ga definirali? Je li izravno povezano s razmjerima nae sree? Ko
liko smo kao pojedinci sretni? Moda mislimo da je srea plod
pozitivnih okolnosti. To moe biti tono u odreenoj mjeri. Me
utim, bi li zreliji pogled na sreu pokazao da je rije o nuspro-
duktu sluenja s ljubavlju i dijeljenja sree i bogatstva s drugima?
Kako se osjeamo kada se iskreno posvetimo kvalitetnome obav
ljanju posla, iskrenoj komunikaciji s drugima, kada posjetimo bo
lesnika ili se s prijateljem glasno smijemo od radosti?
Srea tako, kao to Da, materijalne stvari donose utjehu, ali gotovo uope ne
nam pokazuje i Pri pomau na putu do sree ili korisnog sluenja. Kada razvijemo
roda, o izvanjskim
duhovno bogatstvo, stjeemo unutarnju sigurnost koja nam slui.
stvarima ovisi manje
nego to se obino Nae duhovno bogatstvo moe nam pomoi da se oporavimo od
dri. gubitaka. Dolaze li prednosti i darovi materijalnog bogatstva kroz
William Cowper mudru primjenu u sluenju drugima i plemenitim ciljevima?
Bi li se duhovno bogatstvo moglo nalaziti u samome sre
ditu ovjekovih nastojanja da pronae red i organizaciju u kraj
njim stvarnostima kozmosa, mjesta gdje ivimo, kreemo se i
postojimo?
 3. ZAKON
Religija koristi zdravlju. Dale Matthews
Potreban nam je sus
tav religije kojem e JEDNA IVAHNA i naporna dama esto je dolazila u ordinaciju dr.
u samome sreditu Dalea Matthewsa. Uvijek je dolazila oboruana armantnim os
biti znanost. mijehom, prodornom duhovitou i uz neizljeive bolove uzroko
Margaret Mead
vane artritisom. Svaki dolazak znaio je i dugotrajne i zamorne
litanije o neizljeivim boljkama. Lijenik je na njoj iskuao sve
dostupne lijekove za suzbijanje boli, praktiki bez uspjeha.
Postoji li uope neto to vam moe pomoi? upitao ju
je jednom dr. Matthews.
[Molitva] mi je spa
sila ivot. Da. Vjera i molitva! uskliknula je ona. I pjevanje u crk
Mahatma Candhi venom zboru!
Vjera, molitva i... pjevanje? Navode li se takve stvari u
medicinskim udbenicima? Bi li ih trebalo navesti? Jesu li religi
ja ili duhovnost, poput opijata, djelotvorno sredstvo za suzbijanje
boli i drugih poremeaja? Koja je u tom sluaju primjerena doza?
Ima li i nuspojava?

Naviknut na kontemplaciju o Ljubavi i Suosjeanju, zaboravio sam

sve razlike izmeu sebe i drugih.
Milarepa

Medicinsko djelovanje duhovne vjere nije tek pitanje vjere,

nego i znanosti. Medicina uma-tijela jedno je od najpropulzivni-
jih podruja medicinske znanosti, budui da se istraivai irom
svijeta sve vie bave djelovanjem mentalnog stresa, emocionalnih
poremeaja i drutvene izoliranosti na ovjekovo tijelo. Vie od
tri stotine znanstvenih istraivanja pokazuje medicinsku vrijedno
st duhovne predanosti. A meu oblicima takve predanosti jesu i
molitva, prouavanje svetih tekstova, sudjelovanje u raznim obli
cima bogosluja, te aktivno sudjelovanje u djelovanju duhovne za
jednice. Prednosti takvog djelovanja olakavale su prevenciju i li
jeenje mentalnih poremeaja (npr. depresije, sklonosti samou
bojstvu te tjeskobe), medicinskih i kirurkih poremeaja i anoma
ini mi se da je spo lija (npr. bolesti srca, raka, spolno prenosivih bolesti) i ovisnos
sobnost pokazivanja ti; ublaavali bol i invalidnost; produljivali ivotni vijek. Osim to
brinosti ono to i ga, duhovno lijeenje, na primjer molitvom i psihoterapijom ute
votu pridaje najdub
meljenom na religiji, pospjeuje oporavak.
lje znaenje
i smisao. Kohezivan, ugodan i utjean sklop duhovnih stavova i vri
Pablo Casals jednosti, te sudjelovanje u svetim obredima, pojedincima pridaju
Vjera u nepobjedivu izraeniji osjeaj smisla, svrhe i nade. Vjera esto nudi mir koji
i nepogreivu snagu donosi spoznaju i to u trenucima boli, tuge i nemoi. Zdrav
donosi nevjerojatnu
nain ivota koji obuhvaa tjelovjebu i zdravu prehranu ea je
mo izljeenja.
Herbert Benson pojava meu religioznim osobama. Ljudi koji su duhovno usredo
toeni lake se nose sa stresom, imaju snanu drutvenu potporu
i uivaju u kvalitetnijem ivotu (npr. spokoju, samopotovanju,
zadovoljstvu poslom i brakom, altruizmu).

Aktivno sudjelovanje u religiji poboljava i zdravlje djelovanjem

na zdravstveno ponaanje.
Harold Koenig

U knjizi Bog za 21. stoljee Herbert Benson pie:

Duhovni stavovi umiruju um, dokidajui neproduktivno

razmiljanje koje nam esto obuzima misli. Tijelo je vrlo djelot
vorno kada se treba samo zalijeiti, no preesto se dogaa da to
me smetaju negativne misli i sumnje. Briga i sumnja potiu bor
bene reakcije, a povezani simptomi koji su posljedica stresa i bo
lesti mogu otupjeti evolucijski prilagoenu sposobnost samoza-
Ijeenja... No kako vjera, kako se ini, nadilazi iskustvo, tako
postie vrhunske rezultate u oslobaanju od napetosti i stvaranju
nade i oekivanja. Uz nadu i oekivanja dolazi i zapameno bla
gostanje cerebralna poruka usmjerena na lijeenje koja mo
bilizira tjelesne izvore i reakcije.

U zraku se osjea nova spremnost za razmatranje alterna

tivnih naina lijeenja i sve vea suradnja izmeu religije i medi
cine. Je li dolo vrijeme da se te dvije predugo razdvojene a tako
bliske tradicije lijeenja napokon pomire i udrue?

*
 4. ZAKON
Napredak iziskuje promjene.

to bilo je novo nije KAMO GOD se osvrnemo, nailazimo na koristan napredak i to u ni

se odralo, nego sa zu razliitih podruja, poput zdravlja i medicine, znanosti, gospo
mo je dotaknulo vra
darstva, komunikacija, medija, prijevoza, religije, dobrotvornog
ta promjene.
Osborne Henry
rada, filantropije, filozofije, psihologije, umjetnosti, glazbe, kol
Kwesi Brew stva, obitelji i zatite okolia. Snano je izraen osjeaj da se
tempo napretka ubrzava. A to ubrzanje vjerojatno e se nastaviti
i u nebrojenim podrujima ovjekovih nastojanja.

Napredak smatramo
Kad se i u naem ivotu pojave plimni valovi promjena,
legitimnim tek kad moda nije zgorega prisjetiti se da napredak iziskuje promjene.
podupire, a ne pot Ako ba i ne znamo kako prihvatiti promjene, moda emo usput
kopava, slobodu i naii i na teka i neugodna iskustva. S druge strane, ako smo ot
demokraciju.
voreni prema boanskoj nazonosti u svakoj situaciji i u svim pro
Eduardo Frei
Montalva mjenama, tada emo s voljom i gorljivou plivati na krijesti toga
vala! Ako trae dobro u svima i u svemu, ljudi e pronai upravo
to; a to moe imati konstruktivne posljedice, i to na nebrojene
naine. Gorljivost prema ivotu, bez obzira na izgled ili okolnos
ti koje naoko vladaju, donosi trud i uspjeh.
Ovo je divno razdoblje za postojanje na naem planetu!
Pogledajte to se sve samo dogodilo na podruju nae prehrane
i zdravlja, ivotnog standarda i radnih uvjeta, politike i gospo
darske slobode, obrazovnih mogunosti i mogunosti za komuni
ciranje, lakoe kretanja, kvalitete slobodnog vremena i, to je
najvanije, sposobnosti da se slaemo medu sobom i sa svojim
Stvoriteljem. Nevjerojatan napredak!

Nae su zamisli tek intelektualna pomagala kojima dopiremo do

pojava; kada odrade svoju zadau, moramo ih mijenjati...
Claude Bernard

Ako smo predani i ako s radou rastemo i razvijamo se

fiziki, mentalno i duhovno, hoemo li lake prigrliti promjene?
Pripremamo li se redovito za neoekivane promjene zahvaljujui
moi molitve? Ubrzavamo li jamstva da e nam naa sve vea ot
pornost i fleksibilnost pomoi da napredujemo odvano i slavo
dobitno?
Stalna je samo Imamo li vjere u sposobnosti kvalitete nae due, svjesni
promjena.
toga da raspolaemo puninom boanske ljubavi, mudrosti i inte-
Heraklit
 Bog ne mijenja to ligencije? Prepoznajemo li da i nepovoljne okolnosti mogu slui
je u ljudima sve dok ti kao raskoan i koristan dar, kao i prekretnica u osobnome raz
oni sami ne promije
ne to je u njima.
voju? Jesmo li voljni u promjenama prepoznati priliku da posta
Kuran nemo produktivniji i korisniji?

Vjeruj u ivot! Ljudska e bia uvijek ivjeti i napredovati do

veeg, vieg, ireg i punijeg ivota.
William Edward Burghardt De Bois

Svijet je promjena; Kako svjesno pridonijeti napretku posredstvom promjena?

ivot nam se pretva Danas nam se, primjerice, nude neviene prilike da itamo, gle
ra u ono to damo ili sluamo vijesti iz cijeloga svijeta. Bismo li se mogli kon
mislimo.
centrirati na pozitivne aspekte vijesti, traiti dugorone prednos
Marko Aurelije
ti, umjesto da se usredotoujemo na negativno? Na taj bismo
nain vjerojatnije poduzeli neto pozitivno. Koristimo li ivotna
iskustva koja nam esto donose promjene kako bismo bolje ovla
dali svojim mislima, osjeajima i emocijama? Je li nam ivot zah
valjujui promjenama postao jednostavniji i iskreniji? Koji su ne
ki od pozitivnih aspekata sluenja i potpomaganja ubrzanja boa
nske kreativnosti?

*
5. ZAKON
Do korisnih iskustava esto dolazimo kroz pokuaje i samodisci
plinu.
Nepoznati autor

FRIEDRICH NIETZSCHE ovako je opisao trofazni proces dozrijeva

nja svijesti: u prvoj smo fazi nalik na devu koja se sagnula kako
bi joj na lea stavili tovar drutvene uvjetovanosti, navika i kon
vencija. U drugoj fazi nalik smo na lava koji se rikom buni protiv
elite li doi visoko,
upotrijebite noge! drutva koje namee ogranienja i zapovijedi. Tek nakon to
Ne dopustite da vas dovrimo lavovski posao postajemo djetetom, a to znai pravim
drugi nose gore; ne ljudskim biem, sposobnim za spontanost, intuitivnost i pouzda
sjedite na tuim nost u reagiranju na okolni svijet.
leima i glavi!
ivotno uenje esto iziskuje da promotrimo drutvene
Friedrich
Nietzsche konvencije, ideale i programe, kao i navike i rutinske postupke
 Jedino je putovanje koje smo eventualno nesvjesno prihvatili i nakupili. Do korisnih
unutarnje putovanje. iskustava esto dolazimo kroz pokuaje i samodisciplinu. Metoda
Rainer Maria
pokuaja i pogreaka jedan je od naina stjecanja znanja.
Rilke
Meutim, mjera nae hrabrosti nerijetko se odraava u ivotnoj
viziji koju smo odabrali, u znanju koje smo stekli, te u onome to
je potrebno za nastavak putovanja. Moemo li nadii bol ili tugu
svakog iskustva, na temelju nje neto nauiti, te ivjeti za dobro
bit ovjeanstva?

U svim ovjekovim poslovima pojavljuje se napor, kao i rezultati,

a veliina napora mjera je
rezultata.
James Allen

Disciplinu nazivaju i prosvijetljenom ustrajnou. Samo

disciplina se jednostavno sastoji od posveivanja onome to je
nuno bez nepotrebnog gubljenja vremena i energije na tualjke
ili na odgaanje. To moda zvui podosta nesmiljeno, no svaka
ko daje eljene rezultate! Korist se sastoji u tome to otkrivamo
to ovjek mora
traiti u ivotu, ne da sloboda nije sposobnost da radimo ono to nam se u od
nalazi se ni na moru reenom trenutku eventualno radi, nego sposobnost da biramo
ni na kopnu. Rije je to emo initi i da to zatim provedemo do kraja! Koliko se es
o dijelu njegova je
to dogaa da uludo troimo vitalnu energiju koju bismo inae
dinstvenog potenci
jala za iskustvo, mogli kanalizirati kreativnom discipliniranou, a sve u nastoja
neemu to nitko ni nju da zatitimo ego? Kad bismo samo sluali, mudrost srca rek
kada nije iskusio i la bi nam to je vano, a to je nepotrebno.
nije mogao iskusiti.
Ustrajnost je velik i vaan sastavni element uspjeha i moe
Joseph Campbell
posluiti kao snaan saveznik u proivljavanju tekih iskustava. U
knjizi Krila radosti Sri Chinmoy navodi zanimljivu priu o ustra
jnosti i samodisciplini:

Djeak po imenu Bopdeb bio je najgori uenik. Roditelji i

uitelji nemilosrdno su ga grdili, no nita nije pomagalo. Na kon
cu su uitelji dignuli ruke i izbacili ga iz kole. Vie ga, meutim,
nisu eljeli ni roditelji. Bopdeb je tako, razoaran i jadan, otiao
od kue i uputio se u susjedno selo.
Iz dana u dan Bopdeb je odlazio moliti i meditirati pod
jedno stablo u blizini jezera. Odande je gledao kako ene iz sela
s praznim vrevima dolaze do jezera i pune ih vodom. Tako je
uoio da ih pune, odlau na kamene stube i zatim se kupaju. Na
kon osvjeenja, vraaju se kui s vodom.
 Jednog dana, kada u blizini nije bilo nikoga, Bopdeb je
primijetio da onaj dio stuba na koji ene odlau vreve vie nije
u ravnini s okolnim dijelovima. Stoga je samome sebi rekao: Bu
dui da ene ovamo esto odlau vreve, kamen se istroio. Ako
se moe istroiti ak i kamen, to je onda s mojim mozgom? Na
temelju tog iskustva Bopdeb je shvatio strpljivost i ustrajnost.
Poeo je ozbiljnije moliti i meditirati, a nekoliko dana pos
lije poeo je ponovno itati svoje knjige sa sanskrtskom gramati
kom. Iako je bio najgori uenik, sada je uspijevao sjetiti se
proitanoga. Nastavio je uiti i, zahvaljujui ustrajnosti, postao
najveim strunjakom za sanskrt u Indiji.

Dolaenje do cilja moe zahtijevati i viekratne pokuaje.

Svaki pokuaj moda nas vodi blie postizanju cilja, a pritom
moemo ostvariti i neke druge stvari. Korisna iskustva donose
neopisivo unutarnje bogatstvo. Pogledamo li malo bolje oko se
be, uvidjet emo da se svijet posve sigurno razvija i napreduje.
Vjerojatno ste ve negdje proitali ili uli sljedee rijei Johanna
Wolfganga von Goethea. Poticaji za odvano djelovanje potjeu iz
iskustava ovjeka koji je bio iznimno hrabar.

im se ovjek neemu nedvosmisleno posveti,

na scenu stupa i Providnost.
Dogaaju se raznorazne stvari od pomoi,
stvari kojih inae nikako ne bi bilo.
itav niz dogaaja slijedi iz takve odluke,
pojavljuju se u ovjekovu korist
raznovrsni neoekivani dogaaji,
susreti i materijalna pomo,
o kojima nitko nije mogao ni sanjati.
to god moete, ili o emu sanjate,
to moete i zapoeti.
Odvanost u sebi nosi genijalnost, snagu i magiju.
Krenite odmah.

Kada vas nadahnjuje neki uzvieni cilj, neki izniman projekt, sve
vae misli trgaju okove. Va um nadilazi ogranienja, vaa svijest
iri se u svim moguim smjerovima, a vi ete se tako nai u no
vom, divnom i udesnom svijetu. Sile koje su donedavno spavale,
sposobnosti i talenti, sve to oivljuje, a vi otkrivate da ste kao oso
ba neusporedivo vei nego to ste uope sanjali.
Patanjali
Naglasci

1. Moete li u duhovnosti vidjeti jedno posve novo podruje ko

je valja znanstveno istraiti?
2. to vam kao pojedincu znai pojam religije koja znanosti ot
vara nova vrata? Bi li te informacije mogle biti korisne i na
osobnoj razini?
3. Bi li nova grana znanosti koja bi istraivala duhovna naela
bila univerzalno korisna?
4. Materijalno se bogatstvo Iako odreuje, no kako odrediti du
hovno bogatstvo?
5. Kako se suosjeanje moe smatrati kvalitetnim stavom u sva
kodnevnome ivotu?
6. Je li suosjeanje oblik izraza neograniene ljubavi?
7. Kako suosjeanje ne slui kao poziv na nedjelovanje ili samo
zadovoljstvo?
8. Koje je naelo u pozadini izraza napredak iziskuje promje
ne?
9. Kako promjene poboljavaju na ivot i poveavaju na nap
redak?
10. Ukazuje li otpor prema promjenama na to da se trebamo ma
lo dublje zagledati u sebe?
11. to vama znae rijei Disciplinu nazivaju i 'prosvijetljenom
ustrajnou'?
12. Kako vam samodiscipliniranost pomae u ostvarivanju cilje
va?
13. Zato je najvanije ivotno putovanje upravo unutarnje puto
vanje?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Koliko smo puta u ivotu doivjeli trenutke duboke tuge ili

oaja, kako zbog sebe, tako i zbog neke bliske osobe? Uzrok je
mogla biti neka teka bolest, nesrea, prekid veze, gubitak imo
vine, ili smrt prijatelja ili voljene osobe. Kako smo reagirali?
Mnogi ljudi esto tonu u alost; tada ili osjeaju potrebu
da svima priaju to im se dogaa ili se povlae u vlastiti jad. Ta
ko tugujemo. Moda itamo knjige koje nam nude informacije o
tome kako se suoiti s takvim situacijama i osjeajima. Moda
odlazimo na sastanke skupina za potporu, kako bismo lake
prealili gubitak i ponovno stekli osjeaj stabilnosti. Tugovanje je
prihvatljiva reakcija na gubitak ili tragian dogaaj.
 Ali to bi se dogodilo kada bismo istinski shvatili sljedee
rijei Rumija, mistinog perzijskog pjesnika:

Vidjeh kako alost pije alicu tuge pa povikah:

Kako je slatka, zar ne?
Uhvatio si me, odgovori alost,
i upropastio mi posao.
Kako u sada prodavati tugu kada zna da je to ugodan
dar?

Do kojih bi ivotnih promjena moglo doi kada bismo

shvatili da su padovi, boli, tuge i razoaranja izvor energije koja
nas moe dovesti do viih razina svijesti? To ne znai da ne tre
bamo potivati iskrene osjeaje. Ali promislite o ovome: Bi li is
tinitost Rumijevih opaanja mogla ponuditi nov nain reagiranja
na teke okolnosti? Nije nuno voljeti tragedije i teke situacije,
no moemo li spoznati da se iz njih, ak i usred tuge i alosti,
moe nauiti neto korisno?

*
 Dvadeseti tjedan

1. ZAKON
Jesu li vidljivo i opipljivo tek bezvremene manifestacije nepregle
dne bezvremene i neograniene stvarnosti?

U drevnoj starosti JE LI tono da znamo vrlo malo, vjerojatno i manje od jedan pos
nema velianstvene to svega to je mogue otkriti, o Bogu i temeljnim duhovnim
kozmike mjere. naelima? Veina ljudi, ak i visokokolovani teolozi, na razne, i
Owen Gingerich
ograniene, naine gledaju na identitet i ulogu Boga u stvaranju
tog udesnog svijeta iji smo dio i mi. Skorija istraivanja na
podruju fizike i kozmologije otkrivaju da je stvarnost neuspore
divo vea i zagonetnija nego to smo mislili.

Kada postavimo pitanje Koliko je velik Bog? zapravo pitamo na

dilazi li Bog sve nae pojmove i predodbe. Isto pitanje moemo
postaviti i ovako: Koliko su minijaturne ovjekove spoznaje?
Freeman J. Dyson

U koju nam je svrhu Je li mogue da Stvoritelja nije mogue primjereno opisa

izvor naeg postoja
ti ovjekovim jezikom i pojmovima, te da ga ne ograniava ovje
nja dao darove koje
imamo? Kako emo kov razum? Promislite o mogunosti da Boga ne ograniava naih
ih, dakle, pet ula, kao ni ovjekovo poimanje triju dimenzija u prostoru i
upotrijebiti? jedne dimenzije u vremenu. Mogue je da nije bilo jednog i apso
Howard
lutnog poetka i da nee biti jednog i apsolutnog zavretka, ne-
J. Van Till
 Vie je nego oito go da samo postoje trajne promjene i raznolikost u neogra
da je stvarnost dale nienim ciljevima, slobodi i Bojoj kreativnosti.
ko dublja i daleko
senija nego to smo Moda Bog obuhvaa ukupnost vremena i prostora, te jo
mislili. i mnogo vie od toga! Pojava ovjeka na ovom planetu navijestila
Robert je, moglo bi se rei, dolazak nove kvalitete koja je obavila ovaj
L. Hermann planet, sfere intelekta. Budui da smo intelekt koristili za istrai
vanje ovog zagonetnog svemira, skupljali znanje sve brim tem
pom, nastala je i sve vea svijest o tome da materijalno nije kak
vo izgleda na prvi pogled. Mogue je da su misli stvarnije i traj
nije od materije i energije.
Mogue je da je to nagovjetaj nove kvalitete, sfere duha.
Bog moda stvara ne samo beskrajno veliko nego i beskrajno ma
leno. Ne samo izvana, nego i iznutra; ne samo opipljivo, nego i
neopipljivo. Misli, um, dua, mudrost, ljubav, originalnost, na
dahnue i gorljivost moda su tek maleni izrazi Stvoritelja koji je
sveprisutan i beskonaan. Stvari koje vidimo, ujemo i dodiruje
Bog je more besko mo moda su tek pojave. Moda su samo izraz skrivenih sila, pa
nane tvari. tako i duhovnih sila koje uspijevaju ustrajati kroz sve prolaznosti
Sv. Ivan fizikog postojanja. Moda su duhovni svijet i blagonakloni Stvo
iz Damaska
ritelj koje odraava zapravo jedina stvarnost.

To me podsjea... na poniznost onih prvih teologa koji su znali

da, u elji da govorimo o Bogu, to inimo samo na temelju male
nih iskrica razumijevanja koje bljeskaju na nepreglednoj pozadini
nespoznate zagonetke, zagonetke koja u prirodi i u ovjekovu du
hu ipak blista svjetlom koje nije mogue ugasiti.
Robert J. Russell

Moemo pretpostaviti da bi ta duhovna sfera mogla obavi

jati ne samo na planet, nego i itav svemir, tako da Bog obuh
vaa cjelokupnu prirodu i nedjeljiv je od nje. Moda nas upravo
vlastiti ego ovjeanstva navodi na pomisao da smo u sreditu di
vovskoga svemira postojanja koji postoji u vjenoj i beskrajnoj
stvarnosti koju neki nazivaju Bogom. Moda je cijela nama vidlji
va priroda tek prolazan val na povrini mora svega to Bog pre
dstavlja u vjenosti. Moda vrijeme, prostor i energija niim ne
ograniavaju bie koje nazivamo Bogom. Jednako tako, temeljni
Oh, da mi je samo parametri svemira brzina svjetlosti, sila tee, slabe i snane
bliskije koraati s
nuklearne sile, te elektromagnetska sila niim ne ograniava
Bogom!
William Cowper ju bie koje moemo nazvati Bogom.
 Promislite o sljedeem:

Mogue je da nita ne moe biti odvojeno od Boga.

Mogue je da velike religije potekle od Abrahama pretjerano
naglaavaju vidljive i opipljive aspekte temeljne stvarnosti.
Moda i nesvjesno, te religije pretjerano naglaavaju Boga
kao neto to je udaljeno i odvojeno od stvaranja.
Moda je egoistino razmiljati da je netko od ljudi ikada spo
znao ak i jedan posto Boga.
Moda je ovjeanstvo nalik na val na morskoj povrini, a Bog
je poput tog mora.
Mogue je da je od nas egoistino razmiljati i o tome kako
nigdje u svemiru nema oblika ivota sposobnih za razmilja
nje. ak i ako samo jedna od milijun zvijezda ima planet u
slinoj fazi razvoja, mogue je da samo u naoj Mlijenoj sta
zi postoji stotinu tisua slinih planeta, a da se i ne spominju
stotine milijardi drugih galaksija.
Moda je egoistino misliti i kako napredak na podruju reli
gije nije ni nuan ni mogu.
Moda je egoistino razmiljati da se pribliavamo zavrnoj
toki, a ne da sve vie poveavamo raznolikost kakva je done
davno bila i nezamisliva.
Moda je Bog tek poeo stvarati svemir, pa svakome od svo
je djece omoguuje da u sitnicama sudjeluje u toj evoluciji
stvaranja.

Je li mogue da su nai pojmovi o Bogu jo vezani za

prolo stoljee? Hoe li 2 1 . stoljee donijeti nov preporod u ov
jekovim spoznajama, pojavu novih pojmova budunosti? Ljudi ko
ji ive u dananje vrijeme ne mogu ni zamisliti kako su malo zna
li i koliko su ogranieno gledali na kozmos ljudi u vrijeme kada
su pisane svete knjige pet vodeih religija. Mogue je da bi proi
reno tumaenje starih vjerskih tekstova moglo donijeti zanimljive
i drukije uvide za duhovna i znanstvena istraivanja.
I premda priznajemo da odnos svakoga od nas s Bogom
moe biti i osoban i neindividualan, bi li se nai nazivi za Boga
mogli manje koncentrirati na personalizaciju, budui da idu u pri
log pojmovima koji se temelje na ovjeku? ini se da je Stvoritelj
i transcendentan i neposredno dostupan, i znanosti i molitvi, da
spremno transformira ivote onih koji ga pozovu.
 2. ZAKON
Grijeiti je ljudski, opratati boanski. Alexander Pope

Nikada nije prekas INI SE DA IVOT U dananje vrijeme iziskuje stalno prilagodava-
no... za oprata nje u interakcijama meu ljudima. Neprestano smo u bliskome
nje... i za to da vam doticaju s nizom raznih stanja svijesti. Svakodnevno kontaktira
oproste.
mo s ljudima raznolikih interesa. Nailazimo na due u raznim fa
Rebekah
Alezander zama na putu duhovnog napretka. Mnogi s kojima dolazimo u do
dir moda proivljavaju probleme i potekoe. Stoga se ini da
umijee ostvarivanja uspjenih interakcija s drugim ljudima izis
kuje veliku uravnoteenost, koncentriranost, razumijevanje, suo
sjeanje i opratanje!
Ima li meu nama nekoga tko, u nekoj ivotnoj fazi, nije
Oprosti i zaboravi.
Drevna izreka pogrijeio, doivio pogreku u procjeni ili uinio neki drugi pog
rean korak? Postoji li netko tko nikada nije osjetio razdraenost,
stekao dojam da su ga pogreno shvatili, da ga neutemeljeno op
tuuju ili krajnje pogreno procjenjuju? Carl Jung rekao je: Sve
to nas iritira u vezi s drugima moe nas dovesti do spoznaja o
nama samima. Moemo li u tim rijeima ugledati makar traak
istine? Koliko smo tolerantni prema drugima? Je li mogue da
nai sudovi o drugima odraavaju nas same, a ne nekakvu objek
tivnu stvarnost? Jesmo li voljni uiti kako prigrliti sve dijelove
drugih osoba, omoguiti im da budu i da se izraavaju u cijelos
ti kao jedinstvene individue, to uistinu i jesu? Moemo li spoz
nati istinitost maksime To ega se drimo vrsto se dri za nas?
Mora se
osloboditi... Je li i to dio savjeta: ivi i pusti da ive? to nam to uistinu
da bi se razvio! znai kao pojedincima? Je li dio te slike i opratanje? Kako bis
George mo doli do mjerljivog odgovora, moramo biti iskreni prema se
W. Cummings, Sr.
bi, iako to moe pomalo boljeti ili boljeti malo vie!

Oprostiti nekome znai prihvatiti ga onakvim kakav jest, iako ne

nuno i onakvim kakvim se doima!
Leddy i Randolph Schmelig

Nae misli i osjeaji nerijetko slue kao mjerilo koje od

reuje nain na koji ivot reagira na nas. Kako budete mjerili,
onako e se i vama mjeriti (Matej 7:2). Jedinstvena kombinaci
ja misli i osjeaja koje iskazujemo slui kao sila koja nam donosi
etvu plodova. A medu tim plodovima moe biti i korov, ali i
povre i cvijee! Kojom mjerom dajemo? Koliko se esto sjeamo
i provodimo naelo Grijeiti je ljudski, opratati boanski!?
Koji ne moe opros Jesmo li na glasu kao netko tko voli, tko je brian i tko op
titi rui most koji rata? Ugled odraava tuu percepciju, a potjee i u onoga to
sam mora prijei.
taj netko smatra naim karakterom. Dobar se glas polagano gra
Male boje upute
di na vrstim temeljima poniznosti, karakternosti, ljubavi i mi
losra. Kada reagiramo na raznorazna ivotna iskustva, postaju li
nae odluke graevinskim blokovima koji stvaraju i podiu na
karakter?

Svaki je korak u ivotu pitanje osobnog izbora. Birajte tako da bu

dete jedinstveni. Birajte da budete najbolji to moete.
George W. Cummings, Sr.

Duboko u svakome postoji jedinstveno polje neogranienih

mogunosti. Ondje navodno stvaramo blagostanje, odnose pre
nosimo na novu razinu duhovne povezanosti, donosimo snane i
dalekosene odluke, rjeavamo se toksina, lijeimo boljke, te op
ratamo i sebi i drugima! Bi li to moglo biti mjesto na koje odla
zimo u unutranjost i otkrivamo da se smisao i svrha odnose na
neogranienu ljubav, na sluenje drugima i Stvoritelju, na poniz
nost i svjestan dolazak u dodir s onim to u nama povoljno i dra
matino djeluje na na osobni pogled te svjetonazor?
ena koja sjedi kod psihoterapeuta doivjela je tragediju.
Njezina devetnaestogodinja ki poginula je prije est mjeseci u
prometnoj nesrei koju je skrivio pijani voza. ena sjedi pognu
tih ramena i u oima joj blistaju suze. Bol, tuga, bijes i samosaa-
ljenje zakrivali su svaki oblik istine. Pomo je potraila u elji da
doe do snage kojom e se na pozitivan nain suoiti sa ivotnom
krizom.
Dobronamjerno i Dok je iz majke navirala tuga i bol, terapeut ju je pomno
ljubazno srce najvie
sluao. Kada je poela ponavljati dijelove prie, podignuo je ru
nalikuje na Boga.
Robert Burns ku i prekinuo je: U redu. To se dogodilo. Pokuajmo sada iz si
tuacije izvui i odreene spoznaje. Stoga bih vam na trenutak e
lio skrenuti pozornost na neto drugo.
Psihoterapeut je potom uzeo maleni kaktus u loncu na ru
bu pisaeg stola i dodao ga majci, poloivi ga u njezinu desnu
ruku. ena se poprilino iznenadila, zbunjena tim postupkom.
Terapeut ju je upitao: Boli vas?
Boli? Pa, ne... odgovorila je ena. Znam da u ruci
drim kaktus, ali nalazi se u posudici. Kaktus mogu drati a da
ne osjetim bol.
 Izvrsno, rekao je terapeut. A sada bih volio da biljku
dodirnete lijevom rukom i vrsto je stisnete!
Dakako, ena je to odbila, govorei da bi je cijela ruka
uasno boljela od otrih bodlji.
Pouka glasi: teke ivotne situacije katkada nam donose
emocionalne kaktuse koje trebamo drati u ruci. Mnogi ljudi na
emocionalne kaktuse esto reagiraju tako to ih u beskraj hvata
ju i stiu! Bol postaje toliko intenzivna da je teko pustiti biljku.
I tada se pred nama otvara mogunost izbora.
Moemo uvidjeti da upravo mi stiemo kaktus ili se za
njega moemo drati kao da nam o tome ovisi ivot! Kada spoz
namo tu istinu i kada pomnije promotrimo kaktus, emocionalnu
bol, moi emo odloiti biljku ili poduzeti odreene korake da se
oslobodimo emocionalne boli. ena iz prie brzo je uvidjela pra
vo znaenje primjera na koji joj je ukazao terapeut.
Sada mi je jasno u emu grijeim. Poslije mu se nasmi
jeila kroz suze. Odabrala sam drugi smjer. ena i terapeut jo
su dugo razgovarali o snazi ljubavi i opratanja.
Istinsko je uenje vie od pukih ulaznih informacija: stvar
je i u onome to iz nas izlazi, kako se znanje manifestira! Uenje
nije ni puko asimiliranje injenica, nego i postupak ostvarivanja i
izraavanja onoga to smo nauili i znamo. Izvor snage i izvor su
osjeanja dio su unutarnjeg duha, pripravni za izraavanje u sva
kom trenutku i svakoj situaciji. Grijeiti je ljudski, opratati boa
nski.

*
3. ZAKON
Dobra je savjest vjeita gozba. Robert Burton

Savjest je besprije JESTE LI uoili da se kada laemo, bilo da je rije o nedunom iz

korni tuma ivota. bjegavanju istine ili bezonom laganju, prisvajamo neto to nije
Karl Barth
nae, ne pruamo potporu prijatelju, ili se ponaamo krajnje se
bino, u nama oglaava unutarnje zvono na uzbunu, im uvidimo
to smo uinili? A to se dogaa s naim samopotovanjem kada
uvidimo da nismo bili dostojni vlastite vrijednosti i da nismo is
punili vlastita oekivanja? Netko je jednom rekao: Nikada ne ini
Samo se jedno istie neto za to e se morati kazniti. Bi li te rijei mogle odraa
tijekom cijelog kat vati pozitivne prednosti iste savjesti? Je li to svojevrsni poziv na
kad i nesmiljenog i
moralno buenje? Moemo li se zagledati u sebe promotriti
vota: mirna savjest.
Euripid vlastite misli, osjeaje i djela i biti sigurni da smo uinili sve
kako bismo dosegnuli bit svojih najviih vrijednosti? Potujemo li
same sebe?
U knjizi Nada iz mojega srca Rich DeVoss pie: Potova
nje poinje od onoga to osjeate i mislite o sebi, a ne od onoga
Mir ponad svih ze to o vama kau drugi. Potovanje poinje od ispravne svijesti o
maljskih veliina, tome to ste, od ljubavi prema sebi i prihvaanju samog sebe. A
mirna i spokojna potovanje donosi i recipronu energiju! Ljudi instinktivno
savjest.
shvaaju stavove koje pokazujemo, iako to moda nisu u stanju
William
Shakespeare
izraziti rijeima. Promislite samo o svim ljudima s kojima se re
dovito susreemo lanovima obitelji, prijateljima, kolegama i
suradnicima na poslu. Svatko u na ivot unosi neto novo i je
dinstveno. Reagiramo li iskreno, poteno, asno, ustrajno i odgo
vorno? Mogu li ljudi raunati na to to kaemo?
to inimo kada nam pozornost zaokupi osjeaj krivnje ili
stida zbog neega to smo rekli ili uinili? ak i ako nitko drugi
ne zna za to, postoji li nain na koji je mogue stvar popraviti i
olakati srce? Moda zahvaljujui proivljavanju emocija i prih
vaanju posljedica naih rijei i djela moemo poeti propitivati i
mijenjati odreene aspekte svoje linosti. Moemo priznati istini
tost situacije. Moemo samima sebi oprostiti. Moemo se obve
zati na astan i karakteran ivot. Moemo zastati, makar i samo
na trenutak, ali u svakoj situaciji, i pozitivno prilagoditi nain raz
miljanja. Moemo izraavati zahvalnost za sve veu svijest.

Nijedan svjedok nije toliko uasan, nijedan tuitelj toliko okrutan

kao savjest koja prebiva u srcu svakog ovjeka.
Polibije

Mudrost savjesti jednako je kljuna kao i zrak koji udie-

mo i jednako neopipljiva. ini se da se uzdie iz dubina naeg
bia, a ipak se odraava u svakoj naoj rijei i svakom postupku.
Tako mjerimo svoju moralnu vrijednost. Slui nam kao koristan
materijal za izgradnju karaktera. Savjest nema veze ni s kvocijen
tom inteligencije ni s ocjenama u koli. S druge strane, vjerojat
no itekako ima veze s najviom razinom mentalne, emocionalne i
duhovne evolucije koji izraavamo. Je ii savjest mjesto na kojem
Radite na tome da u najdublje spoznaje usklaujemo sa svakodnevnim djelovanjem?
grudima odrite tu Gostimo li se ondje sigurnou u vezi s motivima i vrijednosti
malenu iskru ne
beskog plamena ko
ma? Prednosti iste savjesti brojne su i velike. Unutarnji mir.
ju nazivamo Uveana radost postojanja. Uoavanje dobrote u svima. Izraava
savjeu. nje zanimanja i gorljivosti prema ivotnim darovima. Potpuno i
George neustraivo proivljavanje ivota.
Washington

Naa savjest, ta velika knjiga u kojoj su upisani svi nai prijestu

pi... tlai nau duu sjeanjem na prethodne grijehe, tjera nas da
se zamiljamo, da optuujemo i osuujemo same sebe.
Robert Burton

Savjest opisuju i kao boansku dobrotu koja je u korijenu

svih oblika postojanja. Postoji u svemu to pogledamo i kad god
pogledamo. Dodir tog izvora boanske dobrote mogue je unije
ti i osvijetliti u svakome, u svakom trenutku. Ono se nalazi u za
kutcima svakog uma i pojavljuje se kada ga najmanje oekujemo.
Henry Van Dyke rekao je: ista i osjetljiva savjest, postojan ka
rakter koji se pridrava skrupula i u malim i u velikim stvarima,
najvrjednija je od svega, kako naciji tako i pojedincu.

*
4. ZAKON
Dobar glas vrijedi vie od novca. Publilije Sirus

Plemenit ovjek ni VA JE ugled uglavnom plod gledanja tuih oiju. Ugled se pola
kada, ni na trenutak, gano izgrauje na vrstim temeljima poniznosti, karakternosti,
ne naputa put
ljubavi i milosrdnosti. Postupak je u odreenoj mjeri slian izgra
Dobrote.
Konfucije dnji kue. Poinjete od temelja i nastavljate dalje, dio po dio.
Dovrena je kua plod vaih odluka tijekom gradnje od plana
do dovretka. Ako je podiete nemarno, gradite tanahne zidove,
sruit e je ve i prvi vjetar. Ako ste materijal birali vodei rauna
o snazi, kvaliteti i trajnosti, vaa e kua odolijevati i najsnani
jem vjetru.
Ugled je zbir stavova drugih o vaem karakteru. I izgrad
nja karaktera moe se usporediti s podizanjem kue. Kada reagi-
 Baviti se dobrotom rate na ivotna iskustva, vae odluke postaju blokovima kojima iz
znai primati sve to graujete vlastiti karakter. Ono to ste u ovoj ivotnoj fazi plod je
je dobro.
tih odluka! Odgovornost za ispravnost tih odluka svakako je na
Marcus Bach
vama. Tui savjeti mogu biti korisni, uenje na temelju iskustava
moe donijeti vie spoznaja i mudrosti, a prouavanje ivotnih za
kona moe otvoriti nova vrata razmatranjima. Ali samo vi od
luujete o tome kako ete se sluiti steenim znanjem. Nitko ne
moe djelovati umjesto vas.
Promotrimo jedan primjer. Ve u dobi od osamnaest godi
na, Johna je optereivao lo glas. esto je lagao. Prijateljima je
davao obeanja koja nije ispunjavao, koliko god bila vana. ak
su ga i uhitili zbog krae u prodavaonici. Budui da mu je otac
bio vrlo imuan, Johnu se inilo da ima ba sve. ivio je u lijepoj
kui, nosio najmoderniju odjeu, imao vlastiti auto i hrpu novca.
Ali ipak nije imao sve. Naprotiv! Nije imao ugled. Jednog
ljeta, izmeu mature i poetka studija u rujnu, John se prijavio za
sezonski posao na podruju budue karijere. Ali ga nije dobio.
Upravo zbog ugleda. I tada se prvi put zaljubio. Ali budui da su
svi znali kakav je, djevojka s njim nije htjela izlaziti. Ponaanje je
esto rjeito poput samih rijei, neki put ak i rjeitije. Mnogi od
nas sluaju rijei, a mnogi sluaju i katkada grublji i izravniji go
vor ponaanja. Ne pazimo li i na jedno i na drugo, mogue je da
u meuljudskim odnosima upadamo u velike pogreke. Alexander
Pope rekao je: Sa svakom rijeju ugled umire.

Ja sam kapetan svojega broda dobre prosudbe, volje i aktivnosti.

Ja u svoj brod ivota usmjeravati tako da se uvijek ravnam prema
zvijezdi Njegova mira koja blista na nebu mojih dubokih
meditacija.
Paramahansa Yogananda

Nasreu, John je uvidio da novac u ivotu i nije toliko

vaan ako ga ne prati i dobar glas. A upravo je ugled, a ne no
vac, najvrjednija imovina. John je poeo mijenjati nain ivota, no
trebale su protei jo godine i godine da bi ljudi u cijelosti prih
vatili tog novog Johna.
Jo jednom: sve to inite u svakodnevnom ivotu utjee na
va ugled. O vama i iskljuivo o vama ovisi ispravnost odluka ko
je donosite. Prijatelji, roditelji, kolege, sveenici i uitelji svaka
ko vam mogu pomoi, savjetovati vas i podupirati, ali ne mogu
djelovati umjesto vas. Ako malo zastanete i promislite kako neki
Za mladog je ovje postupak moe djelovati na va ivot i donosite odluke na teme
ka najvanije da ste- lju svijesti o tome, stei ete velik ugled. I nije vano jeste li bo
kne povjerenje
gati ili siromani: dobar glas poveavat e vae izglede za ivot
ugled i karakter.
John bogat smislom i sreom. To ne znai da nikada neete pogrijei
D. Rockefeller ti. Svi grijeimo. Meutim, vano je priznati pogreke i poduzeti
korake za njihovo ispravljanje. Na taj nain ugled nee pretrpjeti
tetu.
Kad ste na dobru glasu, osjeate integritet i usklaenost
sa svojim stvarnim biem. I zapamtite, sve trenutke ivota provo
dite sa samim sobom. Ako vam se ne svia tko ste, ako ne cije
nite vlastitu linost, bit e vam uasno teko cijeniti druge. Radi
te na izgradnji tog dobrog glasa. Novcem se ne moe kupiti, ali
ga je mogue stei marljivou i trudom.
ovjek ne ivi od sa Sto biste voljeli biti u stanju rei o sebi i to biste voljeli
mog kruha. Mnogi da drugi mogu govoriti o vama? U umu stvorite odreenu sliku o
ma je samopotova-
tome i zatim promislite o tome kako biste u tim slikama tono e
nje drae od hrane.
Mahatma Gandhi
ljeli izgledati. Biste li duboko u sebi htjeli imati dojam da je to
to govorite iskreno i istinito? Biste li voljeli da vai prijatelji i
suradnici znaju za asnost vaih namjera? Koju biste razinu sa
mopouzdanja eljeli pokazivati kada u svakodnevnome ivotu os
tvarujete interakcije s drugim ljudima? Biste li eljeli pokazivati
vie ljubavi i obzirnosti? U umu stvorite ivu sliku o karakteru i
atributima koji bi vam najbolje sluili. Na trenutak spoznajte da
je ta unutarnja zamiljanja mogue prenijeti u fizike oblike po
naanja. A to zapravo cijelo vrijeme i radite, sve otkako ste se
pojavili u sadanjem fizikom tijelu! Vaa vizija o tome kako eli
te izgledati i to u svojem ivotu elite izraziti moda e zahtije
vati da se oslobodite nekih starih navika i naina na koje radite
odreene stvari, ako ti naini nisu u skladu sa eljenom slikom.
Zapiite obiljeja ugleda slike o sebi kakvu prieljkujete. A
potom promotrite naine na koje moete poeti ivjeti u eljenim
okvirima.

*
 5. ZAKON
Vidljivo poput Ijestava vodi do nevidljivog; prolaznost je tek ske
la oko vjenoga.
Henry Drummond

Budunost, t j . ovje
NEKI ASTRONOMI koji se bave otkrivanjem neopisivo velikih kom
kova budunost, u pleksnosti makrokozma i nuklearni fiziari koji istrauju fantas
sebi svakako sadri tinu raznolikost mikrokozma zakljuuju da svemir ima nedvojbe
element na obiljeja inteligentnog plana stvaranja. Glasoviti fiziar Sir Ja
nepredvidivoga.
mes Jeans napisao je: Svemir sve vie izgleda ne toliko kao ve
Teilhard
de Chardin liki stroj, nego kao velika misao.
Svatko na svoj nain, mnogi znanstvenici potvruju stav sv.
Pavla: Ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, jer je vidlji
vo prolazno, a nevidljivo je vjeno (Korinanima II, 4:18). Ili,
kao to Henry Drummond pie u knjizi Prirodni zakoni u duhov
nome svijetu: Fizika obiljeja duhovne materije ine abecedu
Vizija je umijee ko koju nam je u ruke stavio Bog, a njezino prouavanje, uz isprav
je nam omoguuje no provoenje, omoguit e nam da lake i tonije itamo tu ve
da vidimo liku knjigu koju nazivamo Svemirom... Zakon je velik ne stoga
i nevidljivo.
to je pojavni svijet velik, nego jer te linije koje nestaju vode do
Jonathan Swift
Vjenog poretka.
U knjizi U skladu s beskonanim Ralph Waldo Trine pie:
Sve postoji u nevidljivome prije nego to se manifestira ili ostva
ri u vidljivome i u tom je smislu tono da su nevidljive stvari stva
rne, dok su one koje vidimo nestvarne. Nevidljive su stvari uzrok;
vidljive posljedica. Nevidljive su stvari vjene, dok se vidljive mi
jenjaju i prolazne su.
to nam ti veliki umovi, prosvijetljeni mislioci i mnogi dru
Svijet je prepun ug
lavnom nevidljivih
gi govore o beskraju nevidljivoga? Je li na svijet i ivot na ovo
stvari. me planetu jo nevjerojatniji nego to uviamo? Jesu li svi pred
Howard Nemerov meti i dogaaji koje primjeujemo tek vrak divovskog ledenjaka
mogunosti?
U visokocijenjenom uvodu u Einsteinov rad, Lincoln Bar-
nett napisao je 1957. u knjizi Svemir i dr. Einstein: U razvoju
znanstvene misli, jedna je injenica postala nedvojbeno jasna: ne
ma te zagonetke fizikoga svijeta koja ne ukazuje na jednu viu
misteriju... ovjek ne moe izbjei nemoguu situaciju u kojoj je
i sam dio svijeta koji nastoji istraiti; njegovo tijelo i ponosni mo
zak mozaici su koje ine iste elementarne estice koje ine i
mrane oblake meuzvjezdanog prostora.
Takve uzviene misli neki put gotovo izazivaju vrtoglavicu!
Moda bi nam mogla pomoi jednostavna usporedba. U ovjeko-
O, svijetu nevidljivi, vu tijelu odvija se jednako toliko nevidljivih aktivnosti kao- i u svi
mi smo t i , jetu unutar konice. Stotine pela ugibaju i na njihovo mjesto do
O, svijetu
laze nove pele, no konica svakako ivi dalje. ovjekovo tijelo
neopipljivi,
mi dodirujemo te, ine milijarde stanica usklaena djelovanja. Svakodnevno odumi
O, svijetu ru milijuni stanica, a umjesto njih pojavljuju se nove. To je ovje
nespoznatljivi, kovu oku uglavnom nevidljivo; ali je ipak kljuno za nae funkci
mi te poznajemo.
oniranje i zdravlje.
Francis
Thompson Jeste li kada trali livadom ili stajali na breuljku i osjetili
kako vam vjetar miluje tijelo? Je li stvarnost vjetra bila manja za
to to je nevidljiv? Vjetar je stvaran koliko i tijelo i jednako pro
lazan! Bi li gusjenica porekla vlastitu prirodnu transformaciju u
predivnog leptira jer ne vidi sam proces u kojem se to dogaa?
Dovodimo li u pitanje postojanje kozmikih zraka i radiovalova
iako su nevidljivi? Tehnologija je potvrdila stvarnost njihova pos
tojanja.

Na trenutak u noi ugledat emo sebe i svoj svijet, taj otok meu
zvjezdanim strujama hodoasnike smrtnosti, koji putuju od
obzora do obzora, preko vjenoga mora prostora i vremena.
Henry Beston

Duh je stvaran i Zahvaljujui Einsteinovoj teoriji relativnosti lake nam je

vjean; materija je
shvatiti da vrijeme i prostor moda ipak nisu onakvi kako izgle
nestvarna i prolazna.
Mary Baker Eddy daju. Nova otkria ukazuju na to da je vidljivo poput ljestava i
vodi do nevidljivog; dok je prolaznost tek skela oko vjenoga. Je
su li te rijei poziv na to da se suzdrimo od prosuivanja na te
melju vanjskoga izgleda i da odvojimo dovoljno vremena da se
zagledamo dalje i dublje od prvog dojma, onoga to je oito?
Vano je u prvom planu svijesti uvijek drati misao da su boan
ska naela dio duha i, premda su nevidljiva, daleko stvarnija od
Bog i sva njegova
vidljivih, opipljivih stvari. Duhovna naela jo su dalekosenija od
obiljeja vjeni su.
matematikih naela. Moe li nam se Stvoritelj sve vie i vie ot
Benedict Spinoza
krivati kroz marljivo traenje posredstvom suvremene znanosti?
Naglasci

1. Pokazuje li sve vei broj dokaza da su nevidljive stvarnosti

moda i daleko temeljnije od vidljivih?

2. Mogu li istraivanja pokazati da je duhovni aspekt temelj ma

terijalnoga ivota?

3. Moda Bog obuhvaa cjelokupno vrijeme i prostor i jo mno

go vie!

4. Kako neopratanje stvara vei Pakao onome koji ne oprata

nego onome kome nije oproteno?

5. Je li siguran znak duhovnog karaktera spremnost i sposobno

st da opratamo onima koji su nas povrijedili?

6. Po emu je samopotovanje nusproizvod pozitivne savjesti?

7. Savjest je prisutna kamo god i kad god pogledamo!

8. Koja nas perspektiva potie na to da u svakome i svim situa

cijama pronalazimo pozitivne odlike?

9. Kako nas je znanost pouila vanoj lekciji prema kojoj stvari

uvijek nisu onakve kako izgledaju na prvi pogled?

10. Na koje sve naine moemo proiriti svoje poglede na koz

mos i njegova Stvoritelja?

11. Bi li ovaj materijalni svijet mogao sluiti kao inkubator, koji

nam je podarila boanska sila, a u kojem se na duh moe
razvijati i traiti krajnji oblik izraza u podruju koje je nama
nevidljivo?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Prije roenja Neba i Zemlje,

postoji neto bezoblino
i potpuno ve i po sebi.
Neopipljivo i vjeito,
nijemo i nepomueno,
stoji samo i nepromjenjivo,
djeluje blago,
i beskrajno se stvara
u svim dimenzijama.
To neto moemo smatrati Majkom ili Poelom svega.
Daleko iznad relativnog nastanka ovjekova,
ne moe se nazvati konkretnim imenom,
ali se moe odrediti
kao profinjena bit cijeloga svemira.
U odsutnosti tonije rijei,
ja u to neto nazvati Veliinom.
A kako je to neto tako veliko, iri se bez granica.
irei se bez granica, uvijek je dalekoseno.
Budui da je dalekoseno, u konanici se vraa na sebe,
dolazi do samodovoljnog izvora.
tovie, nikada i nije otilo od sebe!
To neodredivo strujanje profinjene energije
uistinu je najvee od svega.

Izraava svoju integralnu prirodu,

ta univerzalna i profinjena bit ostaje neopipljiva,
gipka i nekontrolirana:
krajnji izraz kozmosa.

Kao izraz neprekidne kreativnosti,

iskazuje se u obliku prostranosti neba.
Kao izraz prijemivosti,
iskazuje se kao nepregledno mnotvo
galaksija, zvijezda i planeta.
Kao izraz skladne reintegracije,
iskazuje se u obliku ovjekova ivota.

Tako u prirodnome protoku transformacije energije,

ovjekov ivot postaje jednim od etiriju velikih izraza
profinjene biti svemira.
To je put univerzalne i profinjene integracije.
ovjeanstvo prihvaa pravila Zemlje.
Zemlja prihvaa pravila neba.
Nebo prihvaa pravila Profinjenog podrijetla.
Profinjeno podrijetlo prihvaa pravila vlastite prirode.

Lao Tse

*
 Dvadesetprvi tjedan

1. ZAKON
Na ivot oblikuje na um; postajemo ono to mislimo.
Dhammapada

Osim buenja, sa NA IVOT oblikuje na um; postajemo ono to mislimo. Radost

njarija i spavanja,
slijedi istu misao poput sjene koja nikad ne nestaje. Ove jedno
postoje jo beskrajna
podruja svijesti. stavne rijei mogu biti vrlo profinjene, ali i vrlo praktine! Prepu
Deepak Chopra ne su znaenja. U biti nas podsjeaju da su nae misli najava
naih iskustava. U svetim tekstovima, izvorni um ili istinsko ja
smatra se primjerenim temeljem prosvjetljenja.
Iako na um nije ogranien na mozak i premda nije ni proiz
vod mozga, ipak djeluje kroz mozak u obliku misli. U knjizi Povratak
dui dr. Larry Dossey pie: Osnovne su odlike uma sadraj i od
Danas ste ono to su
reena razina svijesti: nebrojene misli, emocije i dojmovi koji sva
vam donijele misli.
Sutra ete biti ono kodnevno protjeu kroz nas. Pojedinani je um krajnje osjetljiv na
kamo vas odvedu promjene u fizikome tijelu: raspoloenja, emocije, ak i misli na ko
misli. je mogu utjecati promjene u mozgu i tijelu. Misao in ili proces
James Allen
razmiljanja esto se smatra moda i najveom snagom ili sposob
nou kojom ljudi raspolau. Moemo rei da misao ima sredinju
ulogu. Moemo je usmjeriti prema pozitivnim i plodonosnim izrazima
ili je koristiti na negativan i tetan nain. Nae pojedinane misli nu
de pomagala kojima moemo oblikovati ivotne prie od materijala
koji ini cijeli svijet. Budui da se razmiljanje esto smatra najveom
silom uma, vie razumijevanja i koritenja tog monog postupka ta
ko bi vjerojatno donijelo i vie koristi, i to svima.
A t i , moj ume, tei U knjizi to si ti? Imelda Shanklin pie: Kad vlada umom,
viim stvarima. vlada i svojim svijetom. Kada bira misli, bira i ishode. Vidljivi dio
Sir Philip Sidney
ivota proistjee iz tvojega uma, a oblikuju ga i obiljeje mu daju tvo
je misli, kao to novie oblikuju i peate im daju mehanizmi kojima
se ruda pretvara u kovani novac. Ako, dakle, postajemo ono to mis
limo, kako doi do straha koji od nevidljivog vodi do vidljivog?

Tijelo isti voda, unutarnji organ isti istina, pojedinanu duu sve
to uenje i asketski stav, intelekt isto znanje.
Iz hinduskih Manuovih zakona

Einstein je, prema jednoj prii, jednom prilikom navodno leao

na kauu. Zatvorivi oi, ugledao je ovjeka koji putuje brzinom svje
tla. Zahvaljujui toj intrigantnoj predodbi, poeo je provoditi razno
razne misaone eksperimente, naoko obina zamiljanja. Ve nekoliko
Na podruju pro godina poslije, meutim, stajalita cjelokupne znanstvene zajednice
matranja, sluaj je
promijenit e se kada sama priroda potvrdi Einsteinove transcendent-
sklon samo onima
iji je um spreman. ne vizije. Njegovi misaoni eksperimenti nagraeni su velikim napret
Louis Pasteur kom ovjeanstva. to je misaoni eksperiment? To je svojevrstan
nain na koji svoj um vodimo na nova mjesta, same sebe potiemo na
to da stvari pogledamo drukije. O kojim biste misaonim eksperimen
tima mogli razmisliti i u njih se upustiti? Mijenjanjem stava o od
reenoj osobi, mjestu ili situaciji? Istraivanjem novih podruja inte
resa? Istraivanjem novih podruja duhovnog prouavanja? Razmilja
njem o nainu na koji vi i va rad moete korisno sluiti zajednici? Od
reivanjem posebnih razdoblja duhovne svijesti s lanovima obitelji
na primjer vremena za molitvu?

Znatielja je jedan od trajnih i pouzdanih odlika energinog

i ivahnog uma.
Samuel Johnson

Nema dana kada se ne mijenjamo. Donose li nam te promje

ne i razvoj? Jesmo li svjesno odluili poboljati stanje vlastita uma, ti
jela i due? to nam slui kao motivacija? Svaki je dan nova prilika da
biramo kako emo ivjeti. Promislite o vanosti odluka koje donosite.
Ako postajete ono to mislite, to doista mislite?
U knjizi Veliki korak naprijed Rebecca Clark pie: Samo ako
traite, uvijek ete pronai neto lijepo. Misli koncentrirajte na dob-
 ro, lijepo i istinito, a ne na suprotnosti takvih ivotnih stvari. Poziti
van stav pun ljubavi prema ivotu i ljudima pomoi e vam da uoite
aktivnu Boju nazonost u svojem ivotu, pa ete tako lake na ude
san nain upotrijebiti vitalnu ivotnu snagu i aktivirati boansku magi
ju koja otvara sva vrata.

*
2. ZAKON
Kad je jednom izgovori, rije vie ne moe opozvati.
Wentworth Roscommon

Rijei imaju najvie JESTE LI KADA uli izreku: Oi su prozori due? To znai da naa
mogue znaenje unutarnja svijest blista kroz nae oi. Nije loe promisliti ni o
budui da ostavljaju
sljedeim rijeima: Vae su rijei prozori vaega srca. Kako ri
dojam na svjesni dio
uma, kao i na njegov jei koje izgovaramo odraavaju sadraj naega srca? Sluajte se
podsvjesni dio, a up be. Sluajte druge. to ujete?
ravo ti dojmovi esto Na primjer, to osjeate i vidite kada netko neto govori bijes
oblikuju kvalitetu
naeg razmiljanja i
no? Osjeate li tu neprijateljski nastrojenu energiju? Tugu? Povri
djelovanja. jeenost? Bol? Uviate li da se duboke emocije te osobe odraavaju
Newton Dillaway na njezinu licu, u dranju tijela, u oima? Kako reagirate? Pruajui
pomo i umirenje, ili svojom reakcijom samo pogoravate situaciju?
to vidite i osjeate kada vam se netko obraa na temelju ljubavi, is
krenosti, dobrote i suosjeanja? Osjeate li potenje i iskrenost u ri
jeima koje sluate? Uoavate li jasnou namjere na licu te osobe?
Odraavaju li njezine oi ustrajnost i usredotoenost? Ispunjavaju li
vas njezine rijei hrabrou i poticajima? Koriste li vam?
Lijenicu koja je radila u jednom malenom naselju pacijenti su
voljeli i potovali, a zajedno s njima i svi koji su znali za nju. Tako se
esto moglo uti: Ima aneoski glas i srce... Iskrenost njezinih rijei
govori o sigurnosti i samopouzdanju... Imam dojam da joj je istinski
stalo do mojega zdravlja i dobrobiti. Ta je ena bila ivi primjer
naela u koje je vjerovala: nazonost duha u svemu i predanost koris
nom sluenju s ljubavlju svima na koje nailazi. Njezina brinost, suo
sjeanje i elja da slui drugima zraili su iz njezinih rijei, njezina do
dira, njezina izraza, njezinih postupaka, naina na koji se drala, to
vie iz njezina cjelokupnog bia. Njezin je ivot bio otvoren prozor ko
ji vodi do ljubavi, predanosti i iskrenosti srca.
 Rijei izraavaju Kada steknemo jo vie spoznaja o povezanosti s duhom, nae
nae snove; obo rijei jo se vie ispunjavaju veom svijeu o Bojoj nazonosti. Go
gauju i ire na i
vorimo energijom autoriteta. A to ne znai da kada govorimo grmimo.
vot. Rije ima
udotvornu mo esto se dogaa da ovjek koji govori glasno i ustrajno zapravo pri
May Rowland kriva injenicu da nema mnogo za rei! Kvaliteta naih rijei vaan je
faktor.
Kao i misli, nae rijei takoer mogu sluiti kao instrumenti
kojima izgraujemo svijet. Rijei imaju mo oblikovanja; sadanjim i
Kada ih jednom iz buduim iskustvima pridaju oblik. A na je svijet mogue i doslovce
govorite, ni najbri
oblikovati rijeima koje izgovaramo. Jo malo promislite o tome. To
konj vie ne moe
dohvatiti vae rijei
to govorimo neki put e netko sluajno uti ili ponoviti. Govorimo li
Kineska poslovica grubo i kritiki, moda emo nekoga povrijediti. Negativne rijei i
povrijeenost mogu nas stajati dragocjenih prijateljstava. Takve situ
acije moemo izbjei pridravamo li se vrlo jednostavnog pravila: Uvi
jek ispeci, pa onda reci!
S druge strane, kada govorimo s namjerom da pomognemo i
promiljeno, te rijei mogu postati udesnim i fascinantnim pomaga
lima. Nadzoru nad rijeima uimo se razvijanjem razumijevanja. U
svakoj situaciji uimo u pojedincu gledati pozitivne i konstruktivne
strane. Nadzor nad rijeima moemo nauiti i kada smo voljni unap
Rije mu je plamtje rijediti vlastite stavove o ivotu. Umjesto da sudimo na temelju vanj
la kao buktinja skog izgleda, svjesno traimo mogunosti! Rijei kojima se koristimo
Sirah 48:1
moemo nauiti promijeniti izraavanjem pomirljivijeg stava prema
drugima. Uviate li kako otvorene i receptivne rijei mogu transformi
rati stav kivnosti ili pat-poziciju? Moemo poeti ee djelovati na
duhovnim naelima.

to god poduzeo, sve e ti uspjeti,

i puteve e ti obasjavati svjetlost.
Job, 22:28

Snaga naih rijei odraava se i u Izrekama, 15:23: ovjek

se veseli odgovoru usta svojih, i rije u pravo vrijeme kako je ljup
ka! Rijei su simbol naih misli i osjeaja; odraavaju nau svijest.
Rijei su prozirni otvori koji vode do naeg srca.

*
 3. ZAKON
Raspolaete najmonijim orujem na svijetu ljubavlju i molit
vom.

Doivljaj raja nus JEDNA OD NAJVEIH steevina ovjekove povjesti jesu i sve vee
proizvod je neogra mogunosti da svatko od nas slobodno ui, razvija se i oblikuje
niene ljubavi. vlastiti ivot. Gdje se god nalazili, koji god stil ivota odabrali,
Anonimna
kako god izraavali svoje talente i sposobnosti, raspolaemo dva
ma najjaim pomagalima na svijetu kojima moemo ostvariti cilje
ve. To su odlike ljubavi i snage molitve.
Ljubavlju i sreom moemo zraiti upravo onako vjerno kao
Molitvom postiemo to sunce zrai svjetlom i toplinom. Kao to je sunevo svjetlo kreati
vie nego to ovaj van izvor koji daje ivot, moda i naa ljubav tako moe biti kreativan
svijet uope sanja.
izvor poveane vitalnosti, plodonosnih ideja i sveprisutnih darova.
Stoga, neka mi se
va glas uzdie i da Ljubav je klju u svim naim odnosima. Bez topline ljubavi, nai bi od
nju i nou, poput nosi bili mrtvi i hladni. Ljubav naem postojanju pridaje transcenden-
velikoga mlaza. tno znaenje. U mjeri u kojoj smo u stanju primati boansku ljubav i
Alfred, lord
izraavati je prema drugima, ona postaje i kamenom temeljcem naih
Tennyson
meuljudskih odnosa. tovie, bi li jedan od najboljih pokazatelja
naeg unutarnjeg razvoja mogla biti mjera u kojoj volimo Boga i dru
ge ljude? Jesu li naa ljubav prema boanskome i naa ljubav prema
drugima zapravo dvije strane iste duhovne medalje?
Ljubav je najprofi Ljubav je u biti neprestano aktivna. Kako bi uope mogla os
njenija sila na
tati tek unutarnjim idealom, statikom imovinom, zakopanim blagom
svijetu.
- Mahatma Gandhi koje nakupljamo u dui? Ljubav je poput vode koja tee kroz crijevo
za zalijevanje vrta. Moe tei samo ako s jedne strane ulazi, a s dru
ge izlazi. Kada pustimo da nam ljubav istjee iz srca i due, jednos
tavno stvaramo prostor za primanje novih koliina ljubavi. Bi li jedan
od karakteristinih znakova duhovne ljubavi mogla biti i injenica da
Molitva je poput se prua slobodno i nesputano? Za uzvrat ne trai nita; ljubav jedno
radija. stavno ispunjava svoju prirodu davanja.
Svijetlei oblik ener Kada u svakodnevnom ivotu stalno i neogranieno dajemo
gije koji se sam proi
ljubav, kako je mogue da se poboljavaju i kvantiteta i kvaliteta te
zvodi vlastitim
sredstvima. nae ljubavi? to znai voljeti mudro? Na primjer, mudro izraena
Alexis Carrel ljubav uvijek je uravnoteena. Ne ide iz krajnosti u krajnost. Prolazne
napetosti svakodnevnog ivota ne remete temeljnu stabilnost ljubavi
koja je mudro izraena. Kada mudro volimo, jesmo li obzirni prema
drugima i taktiniji u komunikaciji? Je li mudar roditelj pun ljubavi
onaj koji neprestano trai informacije i naine izraavanja koji mu mo
gu pomoi da na zdraviji nain voli svoju djecu? Kada roditelji steknu
naviku traenja duhovnog voenja u izgradnji vrijednosti i smjernica,
Mnoge vode ne mo pokazuju li i izraavaju dublji stupanj neograniene ljubavi? Ako dje
gu ugasiti ljubav, niti cu potiemo da razvijaju osobnu povezanost s duhom, sadimo li sje
je rijeke potopiti.
me koje dozrijevanjem moe prerasti u zreo plod? Obitelj moe biti
Pjesma nad
pjesmama 8:7 plodonosna sredina obiljeena trajnom ljubavlju. Moe biti i temelj za
djelotvornu molitvu.
Djelotvorni izrazi ljubavi mogu se iskazati kroz mo molitve. A
molitva moe rezultirati snanim sposobnostima donoenja odluka i
razvoja. Svatko ima osobne potrebe i elje. A veina ljudi trai prak
tina pomagala za izgradnju boljeg ivota. Molitva je osobito svrhovi
ta i vana kada smo posveeni djelovanju s ljubavlju, i to na temelju
spoznaja steenih tijekom molitve. Molitva se opisuje i kao jedan od
najpouzdanijih i najsnanijih stimulatora duhovnog razvoja. Ako je
netko beivotan, deprimiran, potiten, tuan ili bezvoljan, dobra mo
litva moe mu uzdignuti duh i otvoriti vrata novim mogunostima i pri
likama. Molitva moe pojaati percepciju i povezanost s idealima.
Molitva nam nudi snano duhovno pomagalo za nadvladavanje prob
lema. Pojaava nau marljivost i dosjetljivost. Kada molitvom traimo
svim srcem, te molbe dolaze duboko iz nas i dovode do trajnih tran
sformacija.

Molitva uveava srce, sve dok ne postane kadro primiti dar

samoga Boga.
Majka Tereza

ini se da boanska sila razumije dublje znaenje naih iskre

nih elja i reagira u skladu s njima. Bog nas sve voli jednako i nepre
kidno. Je li to temeljna vjena stvarnost? Kada se molitvom otvaramo
boanskoj mudrosti i usmjeravanju, upuujemo li i poziv boanskome
duhu da ue u na ivot i promijeni ga iznutra kako bismo sve ugle
dali u novome svjetlu? Postaje li ljubav prema svima spontanim izra
zom due ispunjene duhom?
U knjizi Mojim rijeima majka Tereza pie:

Neki ljudi, kako ne bi molili, kao izgovor koriste injenicu da

je ivot toliko kaotian i uurban da im ne omoguuje da mole. To
jednostavno nije mogue. Molitva ne zahtijeva da prekidamo rad, ne
go da nastavimo raditi kao da je rije o molitvi. Svaki put nije nuno
meditirati, niti svjesno iskusiti osjeaj da se obraamo Bogu, koliko
god to bilo lijepo. Vano je biti s njim, ivjeti u njemu i njegovoj vo
lji. Voljeti istim srcem, voljeti sve, osobito siromane, znai moliti
dvadeset etiri sata na dan.

*
 4. ZAKON
Moe li egoizam biti prepreka naem razvoju?

Sebini interesi go UASNO JE UZBUDLJIVO ivjeti i razmiljati o svim raznovrsnim

vore raznorazne jezi udima otkrivanja koja su pred buduim generacijama. Kamo e
ke i igraju najrazno
nas sva ta otkria odvesti? Koje e ovjeanstvo imati koristi?
vrsnije uloge.
Francois Due de Svemir je nepregledan i po svoj prilici vjean, dok smo mi male
/a Rochefoucauld ni i smrtni. Kako je samo uzbudljivo razmiljati kako bi naa kre
ativnost mogla biti dio udesnoga plana koji jo nismo spoznali!
Pascal pie: Veliinu i dostojanstvo ne smijem traiti iz svije
ta i prostora, nego kroz vladanje svojim mislima. Ovladam li svjetovi
ma, neu biti nimalo bogatiji. Svemir me prostorom obavija i guta po
Nikada ne mora ni
kamo stii ako misli put atoma; mislima ja spozajem svijet. I premda moda izgledamo
da si ve ondje. beznaajno, naa bi uloga moda ipak mogla biti presudna. Kao ljud
E. C. McKenzie ska bia imamo dar uma, duha i smisla. Moemo razmiljati, za
miljati i sanjariti. Moemo li traiti i neke budue pojmove u ras
konoj i sve iroj raznolikosti ovjekove misli? ini se da nam je do
puteno, na odreeni nain, da nas stvara beskonano boansko radi
ubrzavanja pustolovine kreativnosti.
Postoji li, meutim, mogua prepreka koju nazivamo egoiz
mom? Pritom ne mislimo toliko na osobnu manu, nego prije na navi
ku uma koja smeta procesu uenja nunom za budui napredak.
Moda smo naviknutiji na razmijanje prema kojem smo tijela koja
imaju duu nego spoznaji da smo due koje ive u tijelu. Ti pojmovi
o tijelu postoje ve dugo i alju nam pogrene poruke o naoj istin
skoj biti i svrsi u ukupnosti stvari.
Na koje jo naine egoizam moe smetati naem razvoju?
Moda se jedna prepreka pojavljuje i kada sebe smatramo odvojeni
ma od drugih. Ako netko odrasta proivljavajui bol zbog usamljenos
ti, kritika iz redova vrnjaka, ili emocionalne povrijeenosti, pojam o
odvojenosti moe se pojaviti u vrlo ranoj ivotnoj dobi. Druga prep
Dio ivota posvetite reka moe se pojaviti kada na ego promie iluzije o krivnji ili strahu.
drugima. Vaa pre
Odnosno, ego nas moe bombardirati i idejama da bez prestanka mo
danost nee biti r
tva. Bit e to udes ramo stjecati to vie iz materijalnoga svijeta da bismo iskusili zado
no iskustvo jer je ri voljstvo. Meutim, kada postanemo svjesni utjecaja ega na na ivot,
je o intenzivnome otvara nam se mogunost za novo duhovno buenje.
trudu usmjerenom
Jeste li se kada nali u ivotnoj fazi u kojoj su vas vie zanima
prema vanom i smi
slenom cilju. li drugi i svijet oko vas nego vi sami? Kada se ne koncentriramo na
Dr. Thomas potpunu odvojenost, na povrijeenost ili strah od onoga to nam i
Dooley vot eventualno donosi, stjeemo nemjerljivu slobodu! Oslobaanje od
 Najbolji su darovi zaokupljenosti sobom, od ega, donosi izvornu slobodu. Na um tako
oni koji za uzvrat ne moe slobodno poeti istraivati kao dio zajednice traenja, koncen
oekuju nita.
triran na postupak traenja. ini se da to jednako vrijedi i za istrai
Norveka
poslovica vanje nae duhovne budunosti. Moete li promisliti o moguoj bu
dunosti u kojoj se zahvaljujui korisnim znanstvenim otkriima prog
resivno otkrivaju duhovne spoznaje? Do kljunog napretka moe doi
kada cijenimo naine na koje je znanost nauila napredovati velikim
koracima. Kreativna otvorenost prema traenju otkria i perspektiva
usmjerena na budunost takoer nude neograniene mogunosti.

Strah se nikada ne usuuje prii velikoj dui.

Phia Rilke

Moe li i poniznost biti klju za na budui napredak i osigu

ra od egoizma? Kada ovjek svemu pone pristupati poniznije, moe
poeti objeruke prihvaati nove zamisli o duhu, jednako kao to pri
hvaa nove znanstvene i tehnoloke spoznaje o nainu lijeenja upala,
o zagrijavanju ili hlaenju stambenog prostora, o brzoj i djelotvornoj
komunikaciji s udaljenim ljudima.
Kako njegovati duh poniznosti? Za poetak samima sebi
ivot koji nam je
podarila priroda kra moemo dopustiti otvorenost za mogunost postojanja unutar boan
tak je, no sjeanje ske stvarnosti koja nadvisuje nau osobnu stvarnost. Bi li duh poniz
na dobro proivljen nosti mogao poticati e za istraivanjem neogranienih novih spo
ivot ostaje vjeno. sobnosti? Nadalje, moemo li jedni od drugih uiti upravo u sklopu
Ciceron
otvorene poniznosti? Ponizan stav omoguuje nam da budemo otvo
reni i da prihvaamo nove zamisli. Moemo nauiti stvari sagledavati
iz tue perspektive i svoje stavove slobodno dijeliti s drugima. Moe
mo li egoistine osjeaje odvojenosti zamijeniti tako zdravim mental
nim stavom?
Kada dajemo vie od sebe, a za uzvrat traimo manje, takoer
na izvrstan nain obuzdajemo ego. Na primjer, potkraj ivota Lav To-
lstoj postao je, nakon dugogodinje obuzetosti sobom, Bojim slu
gom, nauivi mnoge lekcije na putu svete potrage. Prema njegovim
rijeima: Iskljuivi je smisao ivota sluenje ovjeanstvu. Kako je to
samo jednostavno! A kako duboko! Kada je sluenje drugima priori
tet, raspolaemo uzbudljivim i korisnim nainom dosezanja veeg du
hovnog razvoja. Kada pokuavamo sluiti tuim potrebama, takoer
stjeemo materijalno bogatstvo i priznanja.
elimo li ukloniti prepreku koju nazivamo egoizmom, moemo
Prepreku pretvorite
u odskonu dasku.
same sebe podsjetiti na to da je Bog svakoga od nas stvorio u neog
Anonimna ranienoj ljubavi koja se ne mijenja i traje vjeno. Kada primjeujemo
 Tko god eli postati dobra djela i pozitivne aspekte drugih i openito ivota, lake emo
slobodan, mora se
raspriti strah. Moemo li mislima dopustiti da ostanu usredotoene
osloboditi. Sloboda
nije dar koji e nam
na ljubav i sluenje, a djelovanje usmjeriti tako da potjee iz nae svi
nekim udom pasti u jesti? Moemo li proistiti misli, emocije i ponaanje? Moemo li ele
krilo. to je sloboda? gantno i skladno prijei s vanjskog izgleda na svoje mjesto u beskra
Imati volju za preu
ju boanskoga?
zimanje odgovornos
ti za sebe.
Max Stirner

*
5. ZAKON
Jedan od najveih ovjekovih darova jest promjena, a sadanje
ubrzanje promjena u svijetu izraz je obilja toga dara.

Svako razdoblje ROBERT HILLIARS procjenjuje da e, nastavi li se znanje iriti i

moe nam donijeti napredovati sadanjim tempom, u vrijeme kada na fakultetu dip
neku novu spoznaju.
lomira danas roeno dijete, koliina znanja kojim raspolae ovaj
Joan Chittister
svijet biti etiri puta vea nego danas. U vrijeme kada e tom dje
tetu biti pedeset godina, koliina znanja biti e vea trideset dva
puta; a 97% svih spoznaja kojima raspolau ljudi biti e steena
za njegova ivota! Futurist John Naisbitt jo je odvaniji u svojim
procjenama porasta koliine informacija. On potvruje da se ko
liina informacija udvostruuje svakih trideset mjeseci. Uz takav
razvoj, za samo dvadeset pet godina koliina bi mogla biti i tisuu
puta vea nego danas, a za samo pedeset godina i milijun puta
vea.
Taj je podatak gotovo nemogue pojmiti, no istina je da ivi
mo u razdoblju procvata ovjekova stvaranja. Evolucija se ubrzava.
Napredak se ubrzava. Jedan od najveih darova koje je ovjek dobio
od Boga jesu promjene, a sadanje ubrzanje otkria u svijetu izraz je
silnog obilja toga dara. Temeljna pitanja Kamo krenuti odavde? i
Koje su sve mogunosti? simboliziraju mnogobrojna podruja nev
Potres ne nadzire jerojatnog potencijala za profinjena bia koja nazivamo ljudima, a ko
pojavu drukijeg ob ja su tek nedavno naselila ovaj planet!
lika ivota, nego to Moda ne bi bilo loe da svatko od nas razmotri kako bi naj
ine oluje ve
bolje odgovorio na sljedea pitanja: Zato sam ovdje? Kako mogu pri
likodunosti i vizije
blistavih dua. pomoi ostvarivanju stvaranja kroz promjene? Mogu li se povesti za
Boris Pasternak svojom eljom da budem uspjeniji i plodonosniji u svojim nastojanji-
Uvijek i u svemu, ma i to maksimalnim i nenametljivim zalaganjem i djelotvornou?
neka postoji Ubrzava li se kreativnost zahvaljujui otvorenome umu i slobodnome
potovanje.
nadmetanju? Treba li svijet hitno poeti prouavati temeljne duhovne
Konfucije
stvarnosti? Kako mogu pripomoi tim istraivanjima? Trebamo li biti
gorljivi i marljivi kako bismo otkrili vie u vezi s Bogom? Je li Bog je
dina stvarnost? Kako nam vie spoznaja o ivotnim zakonima i univer
zalnim naelima pomae da se bolje pripremimo da pripomaemo po
zitivnim promjenama?

Negdje u drugome planu naega uma postoji zaboravljeni plamen

ili iskra zadivljenosti naim vlastitim postojanjem. Cilj umjetnikog
i duhovnog ivota jest traenje tog skrivenog sunca uenja.
C. K. Chesterton

Razmotrite mogunost osvrta na sve svoje trenutane stavove.

Osvrtom obuhvatite i podruja poput stava prema duhovnosti, molit
vama, egoizmu, osudama, pohvalama, zahvalnosti, vlastitim ivotnim
iskustvima, onome to se dogaa nakon smrti, te kako bi bilo ivjeti
u tuoj koi.
U Mudrim uenjima Dalai Lame Njegova Svetost opisuje su
osjeanje kao pomagalo koje dovodi do promjene:

Duboko u sebi moramo istinski voljeti jedni druge, jasno spo

znati ili prepoznati zajedniki opeljudski poloaj. Istodobno moramo
otvoreno prihvaati sve ideologije i sustave, kao nain rjeavanja pro
blema ovjeanstva. Jedna drava, jedna nacija, jedna ideologija, je
dan sustav... to jednostavno nije dovoljno. Korisno je imati niz raz
liitih pristupa na temelju dubokih osjeaja o temeljnoj jednakosti
unutar ovjeanstva. Nakon toga moemo zajedniki uloiti trud u ci
lju rjeavanja problema cijelog ovjeanstva. Problema s kojima se
ljudsko drutvo suoava u smislu gospodarskog razvoja.

Naglasci

1. Primarne su odlike uma intelekt i odreena razina svijesti.

2. Misao in ili proces razmiljanja esto se smatra moda i

najproduktivnijom ovjekovom sposobnou.

3. Kada vlada umom, vlada i svojim svijetom (Imelda Shanklin).

 4. Kako rijei koje izgovaramo odraavaju sadraj naega srca?

5. Kako rijei koje izgovaramo mogu sluiti i kao pomagala za izgra

dnju naega svijeta?

6. Po emu su ljubav i molitva mono oruje?

7. Kako se djelotvorno izraavanje ljubavi iskazuje kroz mo molit

ve?

8. Po emu je egoizam prepreka na putu veem razvoju?

9. Moe li poniznost biti klju naeg budueg napretka i osigura od

egoizma?

10. Kako biste promjene opisali kao veliki dar i prednost?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Ono smo to mislimo.

Sve to jesmo izvire iz naih misli.
Svojim mislima stvaramo svijet.
Govori ili djeluj neista uma,
Pa se nee otarasiti nevolja,
Pratit e te kao to kota prati vola koji vue kola.

Ono smo to mislimo.

Sve to jesmo izvire iz naih misli.
Svojim mislima stvaramo svijet.
Govori ili djeluj ista uma,
Pa e te pratiti srea,
Poput sjene, i nee je se osloboditi.
Kako e izmuen um
Shvatiti koji je pravi put?

Ni najgori neprijatelj ne moe ti nauditi

Koliko ti mogu nauditi tvoje vlastite misli ako na njih ne pazi.

No kada njima jednom ovlada,

Nitko ti ne moe toliko pomoi,
ak ni otac ili majka.

iz Dhammapade
 Dvadesetdrugi tjedan

1. ZAKON
Svjetski napredak trai poduzetnike.

Na svijetu nema tog VELIKA DJELA ostvarena tijekom izgradnje mnogih starodrevnih uda
zakutka u kojem ne irom svijeta ispunjavaju nas strahopotovanjem. Kako su ti drevni na
bi bilo Boga.
rodi podignuli tako velika zdanja bez pomoi suvremene tehnologije i
Omoto Kyo
mehanizacije? Kakvim su se alatima koristili? Kojim su se planovima
i nacrtima radnici rukovodili u svakodnevnome radu? Koji su im pri
rodni izvori bili na raspolaganju? Tko je bio zaetnik poetne zamisli
Pogledaj zlatne da o prvom velikome projektu? Bismo li tu osobu mogli smatrati prvim
ne, prepune zlatnih poduzetnikom u povijesti? On je nedvojbeno morao udruiti sve dos
djela, u velikoj pob
tupne prilike sa snanom vizijom i genijalnou kako bi svijetu ostavio
jedi Radosti
i Ljubavi. tako dojmljiv dar!
John Milton U dananjem svijetu definicija poduzetnika glasi: osoba ko
ja organizira i vodi poslovni pothvat, prihvaajui rizik zbog mogue
zarade. Bismo li tu definiciju mogli proiriti tako da obuhvati i geni
jalnost istraivakog uma i svrhovito traenje na svim podrujima nas
tojanja? U znanosti? Medicini? Religiji? Fizici? Ekonomiji? Elektroni
ci? Genetici? Pedagokim znanostima? I bi li dio zarade pritom mo
gao biti bolji ivot za cjelokupno ovjeanstvo?
Ljudi na putu do uspjeha poesto se ne boje prihvatiti pro
raunate rizike. Pomno se pripremaju za ulazak u nepoznate vode.
Sposobnost prihvaanja rizika i prihvaanja izazova esto je najvei
kod onih koji imaju posve otvoren um. U knjizi Stanje ovjeanstva Ju
Vai e potomci ubi lian L. Simon pie: Naa vrsta ivi bolje praktiki na svim mjerljivim
rati vae plodove.
materijalnim podrujima. I vie nego ikada moemo biti uvjereni da e
Vergilije
ovjek koji je voljan se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godine, u besko
rei da iskustvu
nanost. Tako postoje plodna podruja za istraivanje koja samo
ovjek je koji e ot
iekuju trud, nadarenost, te domiljatost i dinaminu svijest poduzet
kriti nove granice.
ne osobe. Blistava budunost koju zamiljaju mnogi napredno orijen
tirani pojedinci doima se sve izglednijom.

Nemamo vjenih saveznika i nemamo stalnih neprijatelja. Nai su

interesi vjeni i stalni i dunost nam je povoditi se za njima.
Henry John Temple

Koristan i svrhovit ivot vaan je temelj za izgradnju snova ov

jeanstva, i na osobnom i na zajednikome planu. Napredak je
nunost, a poduzetne su osobe itekako potrebne. Unutar kreativne
genijalnosti uma nalazi se istinsko podruje prilika. U istraivaki i
pionirski orijentiranoj osobi nalaze se mogue spoznaje, smisao, ide
Veliina se odvija
unutra. je, vizija, snaga, odvanost, intelekt, sloboda i sposobnost za postiza
Papa Ivan nje udesnih uspjeha. Sto je onda potrebno da bismo postali inovato
Pavao II. rima? Trebamo li prvo spoznati da u sebi imamo mo kreativnosti?
Jesmo li voljni upustiti se u nova iskustva i istraiti nova podruja ko
ja e moda ponuditi plodonosna podruja za razvojne aktivnosti? Po
ziva li naa receptivnost u nau svijest nova znanja, vitalnost i smisao?
Kako bismo ubrali plodove svojih otkria, moramo dopustiti
da vrijeme koluje na duh, kao i nae tijelo i na um. Duh ov
jeanstva mogue je hraniti na udesne naine, a to su u stanju initi
oni pionirski duhovi koji uoavaju i prenose uda ovoga svijeta. Knji
ge Ralpha Walda Trinea U skladu s beskonanim i Carla Sagana Ra
jski zmajevi dva su 'izvrsna' primjera pisane hrane za ovjekovu duu.
Znaajna istraivanja podupiru tezu prema kojoj bi stjecanje
novih duhovnih informacija moglo biti snano pomagalo za sve podu
zetne duhove. Poduzetnici u podruju duhovnog istraivanja? Zato
ne? Evo samo nekoliko od tisua pitanja kojima bi se mogli pozaba
viti.
I najslabiji meu na
ma ima dar, koliko ovjekova evolucija. Istraivanja pokazuju da su kasniji Neandertalci
god izgledao trivijal i prvi predstavnici Homo sapiensa imali vrlo izraene pojmove o
no, koji je samo nje
zagrobnome svijetu, to se odraavalo u pogrebnim obredima i
gov i koji e, ako se
upotrijebi na vrije
piljskim crteima. Daljnja bi istraivanja mogla utvrditi i temeljnu
dan nain, biti i dar prirodu te duhovne spoznaje.
njegovoj vrsti. Genetski temelji zdravlja i zadovoljstva. Dr. Herbert Benson analizi
John Ruskin
rao je prirodu odreenih duhovnih faktora u lijeenju i ustvrdio da
 su ljudi genetski pripremljeni za zdravlje. Tako bi bilo mogue
provesti istraivanja zdravlja kao genetske odlike ili skupa odlika.
Kapacitet mozga. Neourologija nam kazuje da koristimo tek 10 pos
to kapaciteta mozga. Istraivanje biokemijske osnove genijalnosti
i kreativnosti, osobito u sluaju velikih mistika i dobitnika Nobe-
love nagrade, moglo bi nam donijeti vrlo korisne spoznaje i uka
zati na nain na koji bi bilo mogue osloboditi potencijal mozga.
Neuroendokrini odnosi. Istraivanje duhovnih aktivnosti (npr. molitve,
meditacije i osobito izraavanja zahvalnosti) radi utvrivanja raz
noraznih postupaka oslobaanja hormona poput endorfina i
slinih sredstava koja izazivaju osjeaj zadovoljstva moglo bi
posluiti kao temelj za duhovna iskustva i alternativa mnogim psi-
hoaktivnim sredstvima (npr. kokainu i heroinu) koji trenutano
pustoe drutvo.
Nasilje kao drutveni problem. Istraivanja genetske i neuroloke os
nove antisocijalnih oblika ponaanja pripada u politiki osjetljivo
podruje, no strogo znanstveno utemeljeno istraivanje moglo bi
nam donijeti toliko potrebne spoznaje i ukazati na mogue naine
lijeenja.

I u pozitivnim i u negativnim razdobljima, poduzetne osobe

traiti e nove granice koje e moi istraivati i poboljavati. Rado e
prihvaati rizike i izazove, jer se zahvaljujui njima razvijamo, i na
podruju svjetovne mudrosti i na podruju duhovne snage. Ako bu
dunost promatrate kao nepregledno, uzbudljivo i jo neistraeno
podruje, vrlo je lako mogue da ete otkriti neto vano i korisno.

*
2. ZAKON
Kada aktivno pomaete drugima, i oni ue pomagati drugima.

POSTOJI U mnotvo korisnih naina na koje moemo davati? Jeste li

kada razmiljali o tome da je doprinose ivotu i ljudima koji nas ok
ruuju mogue davati kroz tri razine naega postojanja duhovnu,
mentalnu i fiziku? Na duhovnoj razini moemo davati kroz molitve ili
duh ljubavi prema drugima. Na mentalnoj razini, moemo pruati
 Nosite bremena je misli, zamisli, mudrost i poticaje. Na fizikoj razini, moemo davati
dan drugoga, te ete vrijeme, nazonost, trud, novac i materijalna dobra. Za primjer slije
tako ispuniti zakon
dimo osmijeh koji se pojavljuje s triju razina naega bia. Kada ga da
Kristov!
Calaanima 6:2 jemo iz srca, osmijeh nosi i duhovni blagoslov. Kada se smijeimo iz
uma i kada je u skladu s duhovnim naelom, osmijeh prenosi misli ne
ograniene ljubavi, koja se prenosi u fiziki izraz suosjeanja i
brinosti!
Jedan od najiih oblika sluenja sastoji se od pomaganja
drugima i nastojanja da dou do dobrobiti, bez oekivanja nagrade za
Pomaganje drugome
dio je ovjekove trud. U Bhagavad Giti, kao i dijelovima Tao Te Chinga, nesebino se
biti. sluenje opisuje kao temeljno naelo kojim Bog stvara i odrava svi
Jinizam jet. Kad god netko djeluje nesebino i tako slui drugima, taj in pro
istjee iz Boga.
Kada nastojimo donositi sreu, uviamo da postoje nebrojeni
naini na koje moemo usreiti mnoge. Dobivene darove moemo
upotrijebiti za pomaganje i podupiranje. Moemo s drugima podijeli
Svi su odgovorni i za ti sve to znamo. Kada je prikladno, u nadvladavanju tekih situacija
druge.
moemo ponuditi i svoje iskustvo. Moemo se nuditi u sluenju kojim
Talmud
emo usreiti bolesnu osobu. Gotovo na svim podrujima ovjekova
iskustva nude se prilike za usreivanje drugih. I to je istina. Svaki ta
kav in koji od nas ide prema drugima moe se mnoiti kada oni ko
ji primaju spoznaju da i oni mogu poeti davati. I mi takoer doivlja
vamo radost davanja! Sluenje je nuno za na razvoj. Rije je o uni
verzalnome zakonu: kada pomaemo drugima, i sami primamo vie
pomoi.
Joe Griffith na jednome mjestu iznosi priu o Albertu Schwei-
Bez nesebinog
sluenja ne ispunja tzeru:
va se nijedan cilj;
najie je djelova Albert Schweitzer pravo je olienje sluenja. Prekinuo je ugle
nje upravo u
dnu lijeniku karijeru i otiao u Afriku kako bi pomogao u izgradnji
sluenju.
Adi Granth, Maru
bolnica za siromano mjesno stanovnitvo. Mnogi njegovi prijatelji,
koji su imali dojam da uludo troi nadarenost i znanje, poslali su u Af
riku svoje predstavnike kako bi ga pokuali nagovoriti da se vrati u
domovinu. Pitali su ga: Zato tako nadaren ovjek odustaje od toli
ko toga kako bi radio medu afrikim domorocima?
Schweitzer je odgovorio: Ne spominjite rtvu. Uope nije
vano gdje je ovjek ako ondje gdje se nalazi moe initi dobro. Ko
liko god cijenio vae ljubazne rijei, vrsto sam odluio ostati ovdje i
brinuti se za svoje prijatelje Afrikance. U Africi je ostao sve do smr
ti, 1965. godine. U to vrijeme bilo mu je 90 godina! Radio je do sa
mog konca ivota, odravajui gorljivost prema ivotu.
 Ne nastoj raditi sa Za jo jednu prelijepu priu o toj temi pobrinula se medicin
mo u svoju korist, ska sestra Carol, koja je radila u jednoj velikoj sveuilinoj bolnici.
nego misli i na druge
Carol je zanimalo kako sestre koje se iskreno brinu za pacijente uspi
ljude.
Dio eskimske jevaju ostati zdrave unato tako bliskome odnosu s pacijentima koji
inicijacije ma pomau. Znala je da su ih tako uili i da funkcioniraju na temelju
postavke o tome da se trebaju iskreno brinuti za pacijente, ali se emo
cionalno ne pretjerano vezivati, jer bi to vrlo lako moglo dovesti do
potpunog izgaranja.

ovjek besprijekornih vrlina, koji se eli dokazati, nastoji i drugi

ma pomoi u dokazivanju; koji se eli proiriti i uveati, u tome
pomae i drugima.
Konfucije

Dok je razgovarala s onim kolegicama koje su bile na glasu

kao iskusni strunjaci na podruju njege i brige, Carol je utvrdila da
te ene ne ine nita osobito. Duboku vezu izmeu medicinske sestre
i pacijenta uspostavljao je iskren osjeaj nazonosti i postojanja, a ne
neko konkretno djelovanje. Omoguujui takve interakcije, sestre su
uvidjele da ih takvi odnosi uzdiu, te da im silno koristi proirena mo
gunost da dopru do energije, ljubavi i mudrosti. Nijedna od njih ni
je smatrala da je ta duboka i iskrena brinost, te blizak odnos s paci
jentima, iscrpljuju ili dovode na rub izdrljivosti.
Moda upravo sada treba malo zastati i zahvaliti se na nebro
jenim razlozima za sreu i injenicu da i mi sami moemo donositi
sreu! Postavite ideal u duhovnome smislu i budite svjesni injenice
da onaj tko meu ljudima eli biti najvei, mora sluiti svima.

*
 3. ZAKON
Kada oekujete najbolje, va e pozitivni stav otvoriti vrata prili
kama.

Razmiljanje o mo JESTE LI KADA razmiljali o tome da va pozitivan stav otvara vra

gunostima u stvar ta prilikama koja bi inae ostala vrsto zakljuana? Snana vizija
nosti je primjena d i puna nade moe izvui potencijal iz neega to inae izgleda kao
namine, kreativne,
ogranienje. Snalaljiva i otvorena potraga moe odnijeti prevagu
svete mate!
Robert Schuller kada biste inae zbog straha odustali! Kako glasi pouka? Na sve
strane i u svim situacijama traite najbolja mogua rjeenja!
Jedna poznata i vrlo uspjena i djelotvorna poslovna ena dan
zapoinje pozdravom: Dobro jutro, Boe! Koja si mi udesna iskus
tva za danas spremio? Zatim se baca na svakodnevne aktivnosti i iza
zove, od svega oekujui samo najbolje! A najbolje stvari u ivotu do
gaaju se njoj i za nju! esto s nevjericom promatra to joj se sve do
gaa. O poecima te navike kae da je najvaniji korak u transforma
I to god nakani
ciji ivota poduzela kada je dubinski pretraila vlastitu duu i zatim
uiniti, uini dok postavila korisne i plodonosne ideale. Zatim je marljivo i ustrajno
moe. radila na njihovu ostvarenju. A to moe biti vrlo koristan i dalekosean
Propovjednik postupak transformacije, jer vam ideali postavljaju mjerila. Rije je o
9:10
izvrsnim smjernicama za donoenje odluka koje e vam uzvisiti ivot.

udesno je i uzvieno biti u stanju razmiljati kako elite, no, na

posljetku ipak ostaje vano pitanje: to mislite.
Matthew Arnold

Moe li postavljanje ideala u skladu s duhovnim naelima po

nuditi i najpozitivnije mogue ivotne stavove? Ako su nam ideali og
ranieni, istinski se sputavamo. U knjizi Va ivot... Razumijevanje
univerzalnih zakona Bruce McArthur navodi pet vanih elemenata ple
menitih ideala:
1. Vai su ideali mjerilo prema kojem donosite odluke. Nalik su na
zemljovid s pomou kojeg dolazite do odredita.
2. Vai ideali odreuju stavove prema kojima ivite.
3. Vai ideali odreuju put i smjer kojim se kreete na svjesnoj razi
ni.
4. Vai su ideali poveznica koja uravnoteuje tijelo, um i duu. Preko
Mudar e ovjek njih koordinirate duh, um i fiziki aspekt postojanja.
stvoriti vie prilika Oito je da o svemu to tako kljuno utjee na va ivot mora
nego to e na njih te dobro promisliti i da to neto morate pomno razvijati i birati s naj
naii.
vie dostupne razine svijesti.
Francis Bacon
 Predivna zadaa! Je li vam poznat izraz razmiljanja u okvirima mogunosti?
Njegovati i podizati U ranijim lancima ve smo spominjali silnu snagu uma. Osoba koja
njenu misao, mladu
razmilja u takvim okvirima svaku zamisao razmatra posve otvorena
ideju nauiti kako se
raste. uma, budno pazei na sve mogunosti. Takvo se razmiljanje u biti
koncentrira na upravljanje zamislima. A od svega je najvanije slje
dee: Nikada ne potcjenjujte pozitivnu vrijednost neke zamisli! Svaka
pozitivna zamisao u sebi nosi potencijal korisnog manifestiranja, sa
mo ako se s njome postupa na odgovaraju nain. Kako zamislima up
ravljati tako da dovode do uspjeha? Potraite najuzvienije i najbolje
naine izraavanja zamisli. Je li zamisao dobra? Kako moe pomoi
drugima? Vaoj zajednici? Vaoj zemlji? Svijetu? Vama? Kako se ta
zamisao uklapa u vae ideale? Na koje je najuinkovitije naine mo
gue provesti tu zamisao? Oekujte najbolje, a va e pozitivan stav
otvoriti vrata prilikama.

Zanimljivo je uoiti kako neki umovi ostavljaju dojam da se sami

stvaraju, da niu bez obzira na sve nepovoljne okolnosti i samotno
ali neodoljivo napreduju unato tisuama prepreka.
Washington Irving

Svaka je zamisao ak i situacije koje su naoko problematine mogu donijeti

poticaj. velike koristi ako se na njih gleda iz pozitivnog kuta. Traite najbolje
Oliver Wendell
od onoga to je uope mogue u svakoj pojedinanoj situaciji, pa ete
Holmes
doivjeti prilike da svaki problem pretvorite u lekciju koja donosi vee
dobro. Zahvalite duhu koji radi za vas djelujui kroz vas!

*
4. ZAKON
Nai su najvei neprijatelji bijes i sebina elja. Bhagavad Gita

JEDNO OD TEMELJNIH ivotnih pravila, koje se potuje praktiki kroz

cijelu povijest glasi: Ne ini drugome to ne bi htio da ine tebi. To
je tzv. Zlatno pravilo. Veliko znaenje tog drevnog uenja, koje priz
naju sve religije, dalekoseno je u primjeni u svim fazama meuljud
skih odnosa. Zlatno je pravilo naelo koje postoji otkako postoji i ov
jek, nepromjenjivo poput sile tee, nepristrano poput suneva svjetla.
 Ako ste strpljivi u Suprotnosti su mu pohlepa, mrnja, ljutnja i sebinost. Kada to pra
trenutku bijesa, iz vilo primjenjujemo u svakodnevnome ivotu, prema drugima emo se
bjei ete stotinu
posve prirodno odnositi jednakom ljubavlju i potovanjem kao to e
dana oluje.
Kineska izreka limo da se drugi odnose prema nama.
Energija koju upuujemo u mentalnim, materijalnim i fizikim
odnosima nalik je na kozmiki bumerang i vraa nam se u obliku mje
re prema kojoj se usporeuje nae ponaanje. Jedna od temeljnih od
lika poeljnih u odnosima jest brinost. Brinost osigurava pozitivnije
interakcije izmeu nas i drugih, pridajui im vie ljubavi, a manje stre
Bijes mudracu odu sa i napetosti. Iskrena brinost eliminira, regenerira i lijei mnoge
zima mudrost, a pro
roku viziju.
probleme do kojih esto dolazi u svakodnevnim interakcijama s dru
Talmud gima.
U knjizi Kako poboljati sebe: Nadzor nad stresom iz dubine
srca Lew Childre navodi primjer brinosti: Voziti auto bez ulja u mo
toru isto je to i ivjeti bez brinosti. Istinska brinost zapravo je fre
kvencija, ili osjeaj, koji zrai iz vaeg srca. Prolazi vaim sustavom i
podmazuje vae misli i osjeaje, pritom smanjujui trenje i otpor na
koji nailazite u ivotu. Brinost ne samo to slui kao mentalni i emo
cionalni deterdent u vaem sustavu, nego dodaje kvalitetu i konkret
nost vaim odnosima s ljudima i svim pitanjima i problemima. Bijes
i sebinost posve sigurno nisu aspekti brinosti i vrlo e lako biti naa
dva najvea neprijatelja. Bijesne rijei i postupci nikada nisu korisni.
Bijes je kratkotrajno tovie, vrlo esto izazivaju lananu reakciju negativnih djelovanja ko
ludilo. jima se vrlo esto stvaraju neprijatelji. Kada bijes jednom preuzme
Horacije
glavnu ulogu, logika i razum raspruju se poput magle! U takvim si
tuacijama esto dolazi do povrijeenosti, a sije se i sjeme koje dono
si plodove u obliku negativnih posljedica, sjeme koje e poslije biti
teko iskorijeniti. Kada ovjek osjeti prvu navalu bijesa, korisno je da
situaciju u kojoj se naao razmotri uz svijest o duhovnim naelima.
Takva kratka analiza njegovu svijest i energiju esto usmjerava u pro
duktivnije oblike izraavanja.

Svjetlo koje svijetli nad nebom i nad svijetom, svjetlo koje svijetli
u najviem svijetu, iznad kojeg nema drugog svjetla to je svjetlo
u srcu svakog ovjeka.
iz Upaniada

Sebinost se opisuje kao odlika linosti koja se manifestira kao

zanemarivanje, nepotovanje ili nemar prema drugima. Sebinost je
esto aspekt neuravnoteenoga ega. Kada ovjek djeluje na temelju
sebine svijesti, uviate li koliko je sputan zakon davanja i primanja?
 Tko se teko srdi, Istinsko je davanje nesputano: rije je o prirodnoj reakciji do koje do
bolji je od junaka, i lazi kada smo usklaeni sa svojom duhovnom prirodom. Kada na um
tko nad sobom vla
da, bolji je od
prihvaa taj dio nae linosti, postajemo kanalima za izraavanje tak
osvojitelja grada. ve duhovne nazonosti. Davanje nam tada donosi radost. Uviate li i
Izreke 16:32 kako zakon davanja i primanja rezultira veom neogranienom lju
bavlju koja kroz nas kola bez primisli o nagradama? Dajemo s ljubav
lju i nesebino; dajemo iskreno i dobronamjerno.

Upoznali smo neprijatelja: to smo mi sami.

Walt Kelly

Bijes svladaj Kako, dakle, promijeniti stav sebinosti? Kako modificirati bi

ljubavlju.
jes? Je li klju pritom neograniena ljubav? Kakvu biste ljubav eljeli
Dhammapada
da drugi upuuju vama? Kakvu ste ljubav voljni iskazivati? Svoju svi
jest moemo transformirati kada spoznamo i kada ivimo u skladu s
duhovnim naelima i kada misli, rijei i djela temeljimo na smislu, ide
alima i smjernicama do kojih smo doli duhovnim putem. Svojem sv
jetlu moemo dopustiti da nesmetano blista! U svim podrujima ivo
ta moemo provoditi Zlatno pravilo.
Koji su plodovi oslobaanja od tih emocionalnih neprijatelja,
bijesa i sebinosti? Kada Boga vidimo posvuda, kada Boga doivlja
vamo u svemu to inimo, kada priznajemo da su svi dio Boga, znai
li to da smo u nebeskome kraljevstvu na zemlji? Raj na zemlji opisu
je se kao dar koji dobivamo od Stvoritelja kada izraavamo njegovu
Vlastito ja jedini je
nedodirljivi neprija uzvienu svrhu i mo i to ivotom koji se temelji na univerzalnim za
telj kada djeluje uz konima. A nauiti u ivotu provoditi univerzalne zakone ili naela nije
jednu od kardinalnih nimalo teko. Meutim, za to su potrebni marljivost, usmjerenost i
strasti: bijes, umilje-
koncentrirano djelovanje, kako bismo postali sve to moemo biti!
nost, lanost
i pohlepu.
Kad god nainimo korak u smjeru vieg oblika reakcije na ivot, os
Jinizam tvarujemo velik napredak.

*
 5. ZAKON
Mudar ovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vjeni mir.
Hinduska izreka

Prvo pravilo glasi: TIJEKOM CIJELE povijesti i irom svijeta, ljudi trae unutarnji mir.
uvaj spokoj u duhu. Pa ipak, ve stoljeima i stoljeima, mnogi ratuju sa sobom i s
Drugo je: sve stvari drugima. irom svijeta, kod kue i na poslu, mnogim je ljudima
pogledaj u oi i spo
ivot ispunjen stresom. Je li mogue da je korijen tog nezado
znaj njihovu pravu
bit.
voljstva u nainu na koji ivimo iz dana u dan? Kada se naemo
Marko Aurelije u tekoj situaciji, kako reagiramo? Usporeujemo li se s drugima
kako bismo ocijenili vlastiti rad i uspjeh? Doputamo li si da nas
obuzmu nepotrebne brige? Pridajemo li ivotu nove izvore pritis
ka postavljanjem nerealnih ciljeva i vremenskih ogranienja? Os
jeamo li ponos ili zadovoljstvo kada zgremo nove stvari? Pos
toje li trenuci kada se povlaimo od svijeta, bilo fiziki, bilo emo
cionalno, a kada se stvari ne razvijaju prema naim eljama i
Na putovanju nad oekivanjima? Jesmo li spokojniji kada je sve pod nadzorom?
mai sebe i dosegni Gdje ste u potrazi za mirom? Jeste li se pronali? Jeste li se
Boga.
Rumi
pomirili s vlastitim ivotom? Sa sobom? S obitelji? S tijelom? S veza
ma i odnosima? Kakav stav imate prema vlastitoj karijeri i financijskim
prilikama? Potujete li samog sebe? Usklaujete li se s prirodom i s
ljudima koji ispunjavaju va osobni svijet? Gledate li na teku situaci
ju kao na vrata koja su otvorena za nove potencijale? Moete li se os
loboditi starih pretpostavki i predrasuda i krenuti u smjeru novih ot
Njegujte mir i sklad kria? udite li za znanjem? Jeste li usredotoeni, kreativni i spremni
sa svima. pomagati? Potujete li sve pojavne oblike ivota? Moete li prihvatiti
George
dar svakog dana provedenog na ivotu i iskoristiti ga na najbolji mo
Washington
gui nain? Kad sjednete za stol i pogledate tanjur pun miomirisne,
zdrave i ukusne hrane, njegujete li svijest o hvali, zahvalnosti i izraa
vanju potovanja i zahvalnosti?
ivot je dinamino iskustvo. Poput rijeke koja vijuga, nepres
tano tee, a njezine struje stvaraju nove uzorke od elemenata u
meusobnim interakcijama. to god nam se u ivotu dogaalo, s kak
vim se god stresom, nedaama ili sukobima susretali, prvi korak pre
ma unutarnjem miru moe poeti od promjene stava. Zato je to toli
ko vano? Kada ponemo mijenjati stavove, poinjemo uoavati
drukiju sliku o svemu to se dogaa oko nas. Konkretna situacija
uope nije vana onoliko koliko je vano kako je doivljavamo! Kad
smo voljni postati otvorenijima, moemo poeti uviati iri kontekst i
obrasce. Moemo poeti uspjeno djelovati na usklaivanju s duhov
nim naelima koji su temelj ukupnog postojanja. Sve vea svijest es-
 Prvo odravajte mir to slui i kao osnova za duhovno zadovoljenje koje nazivamo i poten
u sebi, a potom ga cijalom za svetu potragu.
moete donositi i
Istraiva Ponce de Leon proveo je nebrojene besplodne go
drugima.
Thomas dine traei izvor mladosti. Danas sve vie otkrivamo da eliksir mla
a. Kempis dosti nije na nekoj egzotinoj zemljopisnoj lokaciji, nego nama pri ru
ci moda ak i u nama samima! Bi li gorljiva sklonost prema ple
menitim ivotnim ciljevima mogla biti klju fizikog, mentalnog, emo
cionalnog i duhovnog zdravlja? A to se odnosi na mladost u svim as
pektima naega postojanja. Zdravlje o kojem je ovdje rije ne odnosi
se tek na obian ivot, nego na mentalnu, produktivnu i radosnu i
vost!
Nema tog nesklada koji e vam ui u ivot bez vaeg pristan
ka. Jedna stara pria Lao Tsea, u prijevodu Wittera Bynnera, govori
kako je Konfucije jednom posjetio Lao Tsea, posve zbunjen izvorom
njegove moi. Nije bio ni racionalan ni predvidiv. Konfuciju je bila jas
na snaga u ptijim krilima, u ribljim perajama, u ivotinjskim nogama,
snaga koju nije mogue nadvladati strijelama, mreama i zamkama.
Ali, rekao je on: Tko zna kako zmajevi nadvladavaju vjetar i oblake
na nebu? Danas sam vidio Lao Tsea i on je zmaj.

Dvije su stvari koje um ispunjavaju sve veim uenjem i straho

potovanjem... zvjezdano nebo nadamnom i moralni zakon
u meni.
Immanuel Kant

Sva tvoja snaga esto se govori i pie o sprjeavanju ratova. ini se da je ri

poiva u jedinstvu. je o uzvienom i poeljnome cilju. 1 premda je unutarnja transforma
Sve se opasnosti kri cija pojedinaca moda teka, bi li upravo to mogao biti dobar prvi ko
ju u neskladu; Stoga
rak? Druge ljude ne moemo uvijek nadzirati, ali moemo imati nad
od sada budi spoko-
an i njeguj mir i ivi zor nad sobom. Moda nismo u stanju imati nadzor nad vanjskim
u zajednitvu s okolnostima, ali moemo nauiti vladati unutarnjim reakcijama na va
braom. njske uvjete. Na mir moe umiriti uzburkano more destruktivnih
Henry Wadsworth
emocija. Kad u individualnoj svijesti uvrstimo ljubav, suosjeanje i al
Longfellow
truizam, koji su temelji mira, moemo stvarati i atmosferu mira i skla
da. A tu je atmosferu mogue iriti s pojedinca na obitelj. Potom s
obitelji na iru zajednicu i u konanici na cijeli svijet! 1 doista: Mudar
ovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vjeni mir.
Naglasci

1. Moe li znanost pomoi u otkrivanju nepregledne kompleksnosti

i sveprisutnosti Boga?
2. Kako znanost i religija mogu zajednikim nastojanjima istraivati
duhovne stvarnosti?
3. Postoje li mogui novi naini istraivanja duhovne prirode ljud
skih bia?
4. Na koje sve naine moete davati s dubokom ljubavlju i pritom
donositi sreu?
5. Zato se nesebino sluenje esto naziva temeljnim duhovnim
naelom?
6. Kako razmiljanje u okviru mogunosti otvara vrata prilikama?
7. Koje sve ideale moete uvrstiti a da budu u skladu s duhovnim
naelima? Kako ih unijeti u sve ivotne aktivnosti?
8. Kako biste bijes i sebinost opisali kao neprijatelje razvoja?
9. Do kojih prednosti moe dovesti oslobaanje od bijesa i se
binosti?
10. Sastavite popis misli, osjeaja, postupaka i oblika ponaanja ko
ji pridonose unutarnjem miru.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

U poetku su zajedno nastali i ljudski rod i obveza nesebinog

sluenja. Nesebinim sluenjem uvijek e biti koristan i pronalaziti
nain zadovoljavanja svojih elja, obeao je Stvoritelj.
Svaki nesebian in, Arjuna, nastaje iz vjeite i beskonane
boanske biti. Bog se nalazi u svakom obliku sluenja. Cjelokupan se
ivot podvrgava tom zakonu, o, Arjuna. Tko god ga prekri, osjetili
ma pruajui vlastiti uitak i ne obazirui se na tue potrebe, uzalud
je utroio ivot. No oni koji spoznaju boga u sebi uvijek su zadovolj
ni. Kada pronau izvor radosti i zadovoljstva, sreu vie ne trae u va-
njskome svijetu. Nema tog postupka kojim mogu neto dobiti ili izgu
biti; ni ljudi ni stvari ne mogu utjecati na njihovu sigurnost.
Neprestano nastojte sluiti dobrobiti svijeta; odanou nese
binome radu ovjek ostvaruje najuzvieniji ivotni cilj. Djelujte tako
da uvijek vodite rauna o tuoj dobrobiti. Upravo je takojanaka dos
tigao savrenstvo; i drugi su krenuli njegovim putem.

Bhagavad Gita
 Dvadesettrei tjedan

1. ZAKON
Svako je otkrie otkrie Boga.

Pomirili smo se sa POSTAJE LI SVAKO nae otkrie, bez obzira na ivotno podruje,
zagonetkom koja iz ujedno i Bojim otkriem? Kako otkrivamo sve vie Boga, njegu
mie naim uo
jemo li sve ono to je istinito, lijepo i dobro?
biajenim kategorija
ma promiljanja i Moe li si ovjek koji iskreno trai istinu u jednome podruju
uobiajenim naini dopustiti da se ne obazire na otkria u drugim podrujima? Potraga
ma organiziranja za stvarnou, premda moda izgleda uasno teko, u velikoj e mje
informacija.
ri biti laka i bolja kada spoznamo meusobnu povezanost raznoraz
Russell Stannard
nih oblika znanja.
Fantastino bogatstvo znanstvenih istraivanja u nizu raznih
podruja koncentrira se na mnogobrojna pitanja koja zapoinju rijeju
kako, no mogu li znanstvena istraivanja pomoi i kod mnogo dub
ljeg pitanja: zato? Zato postoji neto, a ne nita? Je li Bog ogra
Nae spoznaje o
nien ili bezgranian? Zato netko eli tovati boga koji je ogranien
boanskome ne pot
jeu od neonskih umjesto boga koji je bezgranian i bezvremen? Ako je Bog besko
znakova na nebu, iz naan, moe li neto uope biti odvojeno i zasebno? Moe li Bog u
poruke na Internetu beskonanost nadilaziti skromne razmjere ovjekove percepcije?
koja je nekom magi
jom nastala iz stati
Bi li do irenja ovjekovih pojmova dolo bre kada bismo se
ke, ili iz sklopa zna sluili rijeju boanstvo, a ne raznoraznim izrazima poput Boga,
nstvenih pokusa. Jahvea ili Alaha, koje ukazuju na odreenu ogranienost? Koje bi
One moraju potjeca- mogle biti neke od prednosti shvaanja Boga kao krajnje realnosti?
ti iz ljudskih kanala,
Sada kada je i znanost dokazala da je stvarnost daleko vie od
do nas dolaziti preko
ovjekove misli. obinog vidljivog svijeta, je li egoistino vrsto se drati teze da je
Owen Gingerich stvarnost ono to ljudi vide i mogu dodirnuti? Ako znanost moe
 Bog svojim udima prouavati samo ono to ovjek percipira, a ne stvarnost, bismo li tre
upravlja na bali rije stvarnost koristiti tako da oznauje ukupnost pojava, uz
zagonetan nain.
William Cowper
dodatak svih temeljnih elemenata i pojmova? Mogu li sadanji oblici
ovjekove percepcije stvarnosti biti skromni koliko i razmjeri u kojima
koljka shvaa ovjekov svijet?
U knjizi Koliko je velik Bog? Robert J. Russell pie:

Kad iskusimo zauenost i strahopotovanje prema besko

nanosti i ljepoti svemira, o Bogu poinjemo razmiljati kao o krajnje
udesnoj, neopisivo zadivljujuoj pojavi koja je ujedno izvor ekstatine
ljepote. Kad u ivotu iskusimo ljubav; kada nam oni kojima smo na
nijeli nepravdu oproste; kada spoznamo dobrotu doma, ognjita,
zdravlja i obitelji; tada o Bogu govorimo kao o savrenome obliku lju
bavi, bezuvjetnome milosru, izvoru svega dobroga, te svojem
zavrnome domu. to je najvanije, kada podignemo pogled s rutin
ske svakodnevice i u sebi spoznamo svetost, poput Mojsija koji se ok
renuo od svojih ovaca i ugledao gorui grm (Izlazak 3:1 -6), tada pri
znajemo da je Bog krajnje svet.
Na taj nain okruuje nas Boja zagonetka koja nadmauje sva
sadanja znanja; pa ipak znamo da taj Bog trai nas i da emo ga mi
spoznati, te tako kreemo dalje u svjetlu otkria koja se sve vie ire.
Da bismo to ostvarili, moramo voditi rauna o oskudnosti ovjekovih
percepcija s obzirom na veliinu Boje zagonetnosti. Tada sve to e
limo potvrditi primamo pod okrilje vlastitog neznanja.

Nema sumnje da i mi u sebi nosimo dio boanskoga, neto to je

postojalo prije elemenata, i neto to na postojanju ne mora zah
valjivati suncu.
Sir Thomas Browne

Brojni oblici tehnolokog napretka pridali su znaenje naoj

znanstvenoj kulturi, no i dalje ostaje duboka elja za viim oblicima
znaenja, za kozmikim objanjenjem naega postojanja. Uza sve zna
nstvene spoznaje o svijetu u kojem ivimo i velika i sveobuhvatna du
Tko bi jo mogao hovna uenja, to to jesmo i kako smo nastali i dalje nam izmie. to
spoznati raj ako ne dublje prouavamo prirodu stvari, to vie otkrivamo nove zagonetke
rajskim darom i ot koje treba istraiti. Nadam se da e to vas, itatelja, potaknuti na po
kriti Boga ako i sam
duzimanje istraivanja i stjecanje dubljih spoznaja o nainima na koje
ne daje
u boanskome?
se Bog odnosi prema svim svojim stvorenjima. Brojna otkria s kon
Marcus Manillus ca dvadesetog stoljea zasluna su za to da vidljivo i opipljivo izgleda
 Prirodu obiljeava sve manje stvarno, ukazujui na jednu viu stvarnost unutar trajnog i
genijalnost, kao i sve ubrzanijeg procesa koji je dio beskrajnog nevidljivog podruja.
boanstvo; takvom
stvaranju ne izmie
Tko uope moe predvidjeti koliko bi snaan i plodonosan mo
ni najmanja snjena gao biti budui napredak kada se ljudi ponizno vrate onoj izvornoj ve
pahulja. likoj potrazi, nastojanju da ravnajui se prema Bogu, misle Njegove
Henry David misli?
Thoreau

Upravo skroman, a ne drzak traitelj napreduje istinski i sigurno

na putu otkrivanja boanskih istina.
Henry St. John

*
2. ZAKON
Svaki dan doivite nov poetak.

U vezi s budunou TO VAM PRVO pada na pamet kad ujutro otvorite oi? Kakvi su vam
najbolje je to to stavovi u vezi s danom koji je pred vama? Koju pjesmu ivota va duh
nam dolazi dan po pjeva dok se pripremate za novi dan? Sve to nam je u svijetu vidlji
dan.
vo, pa tako i zemlja, sunce, mjesec i ovjek, imalo je poetak! Jedan
Abraham Lincoln
od naih najvanijih poetaka moe biti upravo poetak novoga dana!
Nain na koji zapoinjemo dan moe obiljeiti sva naa daljnja iskus
tva.
Moemo osjeati duhovnu radost i izraavati zahvalnost.
Moemo oslukivati i otvarati srce prema neogranienoj ljubavi. Uz
buenje i gorljivost prema poslu koji je svakodnevno pred nama po
tie plodonosnu produktivnost. Moemo njegovati pozitivnu mentalnu
percepciju ivota. Potovanje, zahvalnost i nepomuena radost ivlje
nja mogu blistati iz naih oiju i zraiti poput snane ivotne energije
koja protjee kroz nas. Situacije, prilike i osobe koje nas okruuju
Svaki dragocjeni dan moemo poeti gledati u novome svjetlu i iz ire perspektive.
proivljavajte kao
Moete li zamisliti kako bi va dan mogao protjecati kada bi
najuzbudljiviju pus
tolovinu koju uope
vas nadahnjivala takva razina svijesti i takvi pozitivni stavovi? esto se
moete zamisliti. dogaa da su uspjeh ili neuspjeh, srea ili jad, stvar pojedinane pe
Svaki je dan prepun rspektive, naina gledanja na situaciju. Je li va um svetite ideja,
blistavila Bojega sree i prilika? Razumijete li vlastitu fiziku i duhovnu prirodu i vidite
svjetla.
li u njoj pripremu za uspjean rad umom? Odraava li se svjetlo sve
Rebecca Clark
O h , kakvo predivno vee mudrosti i inteligencije u vaim rijeima, postupcima i ljubavi ko
jutro! O h , kakav ju pruate? Kad odluite svaki dan ivjeti kao da je rije o novome
predivan dan!
poetku, obuzima li vas uzbuenje u vezi s time to ete iz dana u dan
Oscar
Hammerstein upisivati u svoju knjigu ivota?
Moemo razmotriti i sljedee pitanje: to mogu uiniti kako bi
ovo bio moj najuzbudljiviji, najproduktivniji i najkorisniji dan? Trai
mo li prilike? Ako ih traimo, odmah e nam se poeti otvarati neb
rojena vrata raznoraznih prilika. Ulazimo li svjesno u rizik velikih sno
va, izgradnje i uspjeha? Namjeravamo li se na zadae koje su pred na
ma uz odlunu nakanu da damo sve od sebe? Imamo li vrsto utvren
plan ili program koji nas usmjerava prema korisnoj viziji ili cilju? Jes
mo li uzbueni u vezi s prilikama za uenje koje nam moda donosi
ovaj dan? Prihvaamo li ivotne izazove i doivljavamo li uzbuenje
zbog djelovanja koje je usklaeno s boanskim?
Kad ujutro otvorimo oi, vidimo li pred sobom stol prepun naj
veih blaga koje ivot uope moe ponuditi? to uope smatramo
blagom? Sam ivot? Obitelj? Prijatelje? Nadarenost i sposobnost?
Prilike za koristan rad? Kako emo izraavati zahvalnost i ostvarivati
interakcije s tim blagom?
Promislite malo bolje! Ista neopisiva sila koja poput divovske
rijeke protjee kozmosom dostupna nam je na svakom koraku. Za
ovjekovu se duu esto kae da je besmrtna. Naa je buduost bu
dunost razvoja i neogranienog potencijala. U svakome od nas nala
ze se naela koja daju ivot. Duh daje vjeno dobro i, premda se to
moda fiziki ne vidi i ne uje, osjeaju ga osobe koje ga ele osjeti
ti.
to bi se dogodilo kad bismo, svaki dan prilikom buenja,
spoznali da smo ljudske due koje predstavljaju vitalnu ivotnu silu
Svanulo je jutro, jut cjelokupnog ivota u boanskome procesu evolucije? Promislite samo
ro nalik na prvo o korisnim promjenama koje bismo takvim stavom ostvarili unutar
jutro.
osobne ivotne sfere.
Eleanor Farjeon
Kad bi vam netko dao velianstven roendanski dar, a vi biste
ga spremili u neku ladicu i vie ga nikad ne biste pogledali, kakve bis
te od njega imali koristi? A da vam netko daruje prelijepi novi auto
mobil, uz uvjet da kljueve morate podignuti u tvornici, onamo biste
odjurili tako da bi iza vas ostala samo praina. Nitko ne bi zanemario
darovani auto. Pa ipak, upravo tako neki put zanemarujemo jedan od
najveih darova na svijetu svaki dragocjeni novi dan!
Rairenih ruku prigrlite svaki novi dan. On vam donosi jo jed
nu fantastinu novu priliku. Rije je o uzbudljivom novom iskustvu i
sretnoj pustolovini na podruju razvoja due. Uvidjet ete da je nebo
odjednom postalo blistavoplavo... da je zelena boja na drveu oivje-
 Svaki dan poni iz la... i da sva stvorenja u prirodi zrae iskriavim sjajem! I ne, nita se
nova, kao to to ini nije istinski promijenilo osim vas! Mogue je da Stvoriteljeva dje
i priroda.
la poinjete promatrati novim oima, duhovnim oima, i to je dobro.
George
E. Woodberry To je izvrsno!
Kako biste spoznali vie o velikome svemiru, prvo ponite spo-
znavati vie o sebi. Istraite svoj dom, svoje susjedstvo, svoj grad,
svoju zemlju, a vaa svijest neka se na koncu proiri na itav udesni
svijet! Znanje je poput puke tave i radosne vatre koja grije i obasjava
sve u sobi. Znanje i razumijevanje, odnos prema svakom novom danu
kao da je rije o novome poetku, sve to moe poboljati sve aspek
te i sve odnose u vaem ivotu. U takvim spoznajama neki se put kri
je prava magija!

Svatko moe biti velik i uzvien. Jer svatko moe sluiti...

Treba vam samo srce puno ljepote i dobrote.
Dua koju pokree ljubav.
Martin Luther King Jr.

Bog vas je stvorio i savreno vas pripremio za sluenje s lju

bavlju. Nuno ste dio velikog ivotnog plana. I ivot vas nikada nee
napustiti. Odbacite lane pojmove o tome kako je sve maleno i ogra
nieno i dopustite ivotu da se prikae u punoj veliini. Neprekidno se
razvijajte i irite u duhu, od svitanja do sumraka, od obzora do obzo
ra. Prenosite ljubav i radost kamo god idete i bez prestanka imajte na
umu: Ovo je dan to ga uini Jahve: kliimo i radujmo se njemu!
(Psalmi 118:24).

*
 3. ZAKON

Izraavanje zahvalnosti dovodi do davanja i opratanja, te do du

hovnog razvoja.

Nebesko kraljevstvo
JE LI TEMELJNI DIO istinskog kolovanja i via razina duhovne svi
aktiviraju nae jesti? Je li mogue da se svijest ui ravnati prema univerzalnim
potovanje i zahval naelima upravo kroz boanski duh? Svakodnevno nastojimo
nost; reagira shvatiti velianstvenost i zagonetnost boanskoga, te svoj odnos
na hvalu.
Foster McClellan
s cjelinom, kao i s pojedinim dijelovima. Poinjemo doivljavati
gorljivost i uzbuenje, jer postajemo sve informiraniji kad se naa
elja za uenjem i shvaanjem univerzalnih naela poveava.
Jedno od najsnanijih i najkorisnijih univerzalnih naela jest za
kon Izraavanja zahvalnosti. Mogu li se naim razvojem izraavanja
zahvalnosti smatrati potpune i cjelovite reakcije ovjekova srca na sve
u svijetu? Zahvalnost se opisuje i kao in dobrote koji na um oslo
baa tako da se moe koncentrirati na razloge za zahvalnost i sreu u
sadanjem trenutku. Je li taj stav odraz naeg prihvaanja i zahvalno
sti za boansku energiju koja protjee kroz sve i svugdje? Izraavanje
zahvalnosti smatra se i aspektom neograniene ljubavi. Moe li iz
raavanje zahvalnosti ukazivati na reakcije pune ljubavi, kako od nas
tako i od strane naih osobnih odnosa, na cjelinu stvorenoga?
Kad god udahnemo pa izdahnemo, sudjelujemo u procesu ko
Oprost proistjee iz
srca. Rije je o sta ji je kljuan za na ivot i na svijet. Sa svakim uvlaenjem zraka u ti
nju uma koje otvara jelo primamo kisik bez kojeg ne bismo mogli ivjeti. Sa svakim izda-
rupicu u srcu i hom isputamo ugljini dioksid kojim se koriste biljke koje nas ok
omoguuje Svjetlu
ruuju. U tom jednostavnom ali kljunom procesu razmjene moemo
da dopre do svijesti.
Norma osjeati radost duha i izraavati zahvalnost. Kada ste posljednji put
Milanovich osjetili zahvalnost zbog jednostavnih ivotnih pogodnosti? Svatko od
i Shirley McCune nas u ivotu ima toliko razloga za zahvalnost, a najee se dogaa da
previamo i jednostavne razloge za sreu.

Do unutarnjeg je mira mogue doi kad aktivno opratamo. Op

ratati znai osloboditi se prolosti, pa je tako rije i o sredstvu ko
jim ispravljamo pogrene predodbe.
Gerald C. Jampolsky

Izraavanje zahvalnosti dovodi do davanja i opratanja, te do

duhovnog razvoja. Kada suraujemo s tim procesima i izraavamo
zahvalnost, mogue je da emo spoznati i koliko je ugodno oslobodi-
Potovanje i izraa ti se tereta iritantnih nepravda ili dugotrajne kivnosti. Opratanje,
vanje zahvalnosti u prelaenje preko uvreda i postupaka iz prolosti, takoer je dio kljua
sebi nose duhovnu
duhovnoga razvoja. Opratanje sebi i drugima korisno pridonosi li
snagu koja dovodi
do razvoja jeenju u naem ivotu i naem svijetu. Kada se vrsto drimo starih
i poveanja. razloga za povrijeenost, same sebe esto zatoujemo u ivot kojim
Myrtle Fillmore vladaju negativne emocije. Stavovi zahvalnosti i opratanja omoguuju
nam da prijeemo na vie razine svijesti i duhovno se razvijamo. I pre
mda je opratanje mogue uiti po definiciji, uviamo li koliko je
vano u ivotu provoditi naelo opratanja? Emocije poput mrnje,
zavisti, ljubomore, bijesa, grinje savjesti, sumnje, pa ak i blage an
tipatije mogu nam smetati u razvoju. Neki nam put onemoguuju os
tvarivanje punog potencijala i dosezanje krajnje sree.

ovjek se ne mjeri vanjskim simbolima snage, ni jainom glasa,

kao ni grmljavinom djela. Njegovu vrijednost prije treba gledati u
okvirima snage unutarnjeg ja, u okvirima prirode i dubine preda
nosti iskrenosti cilja i spremnosti na nastavak razvoja
i odrastanja.
Grade E. Poulard

Put do duhovnog razvoja vodi preko izbora. Putovanje poinje

im ovjek odlui ovladati mentalnim i emocionalnim aspektom ivo
ta i krenuti uzvienijim smjerom, a ne smjerom kojem se priklanja
ego. Kada odluimo krenuti u smjeru duhovnog razvoja, pojavljuje se
Davanje je glavno
nov nain ivota. Nada nie poput proljetnog cvijea. Kada se opusti
pravilo obilja, kao i
ope sree mo, um, srce i duu poinju nam ispunjavati laki i sretniji osjeaji.
i zadovoljstva. Tada se aktivira sposobnost srca da bude milosrdno, to donosi sreu
Russell W. Lake i nama i drugima.

*
 4. ZAKON
Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua ko
liina ljubavi. Emmet Fox

Najvei paradoks U KNJIZI Mo konstruktivnog razmiljanja Emmet Fox pie:

ljubavi sastoji se u
tome to od nas trai
da u cijelosti bude Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua ko
mo to to jesmo i da liina ljubavi; nema tih vrata koja nee otvoriti odgovarajua koliina
u svakom trenutku ljubavi; nema tog jaza koji nee premostiti odgovarajua koliina lju
priznajemo svoju
bavi; nema tog zida koji nee sruiti odgovarajua koliina ljubavi; ne
pojedinanu istinu
(naelo zemlje), ali i ma te nepravde koju nee ispraviti odgovarajua koliina ljubavi; i ko
da se istodobno os liko god problem bio duboko ukorijenjen; koliko god izgledi bili bez
lobodimo zaokuplje nadni; koliko je rjeenje sloeno; koliko je pogreka velika; primjere
nosti sobom, te da
no ostvarenje ljubavi sve e to rijeiti i raspriti samo ako ste spre
dajemo bez susteza
nja (naelo neba). mni dovoljno voljeti, bit ete najsretnije i najmonije bie na svijetu.
John Welwood
Jedna pria govori o gospodinu koji je traio najstariju stvar na
svijetu. U odlunoj elji da doe do najstarije stvari obiao je mnoga
mjesta i razgovarao s brojnim ljudima raznoraznih naroda i uvjerenja.
Svaki sugovornik ispriao mu je svoje vienje najstarije stvari na svi
Zakon ljubavi donosi
jetu. ovjek je u toj potrazi putovao esto i dugo, a nagrada za to es
transformacije; uz
die vaa iskustva, u to su bili predivni krajolici. Meutim, kad god je uo za neto vrlo sta
va ivot unosi zado ro i otiao u potragu za tim, netko mu je spomenuo neto jo starije!
voljstvo i smisao. Nakon viegodinje potrage, vratio se kui ne pronaavi naj
David McArthur
stariju stvar na svijetu. Jednog dana, dok je sjedio u vrtu, primijetio je
djevojicu koja je hodala plonikom. U naruju je njeno privijala sta
ru lutku. Gledao je kako joj gladi raupanu kosu, kako joj popravlja
poloaj haljinice i kako je jo snanije privija. Djevojica joj se ob
raala kao to se majka obraa djetetu. Napokon, uzdahnuo je ov
jek. Pronaao sam najstariju stvar na svijetu: ljubav!
Postoji li oduvijek neograniena ljubav? Svi smo uli za izreku
Bog je ljubav. Ako je to istina, je li sve to je stvoreno nastalo zah
valjujui boanstvu koje se izraava u obliku ljubavi? Boanska ljubav
nikada nee iznevjeriti, tako da imamo pouzdanog saveznika u svim
tekim situacijama. Kako bismo opisali ono to se dogaa kada srce
ispunimo neogranienom ljubavlju i to zahvaljujui mislima, osjeaji
ma i izraavanju? Je li ljubazno i brino ponaanje puno ljubavi izraz
naeg prirodnog stanja svijesti? to bi se dogodilo kada bi ljudi slinu
energiju posvetili shvaanju i izraavanju neograniene ljubavi u sva
kodnevnome ivotu kakvu inae posveujemo ovladavanju prirodnim
silama?
 Ljubav znai voljeti Kad bi proniknuli dublje od uvjetovanih reakcija, bismo li ot
ono to nije mogue krili da je temeljna priroda ovjekova mozga udesna otvorenost pre
voljeti, jer inae
ma viim oblicima stvarnosti, svjesna nazonost? Po prirodi smo zna
uope nije rije
o vrlini. tieljni i budno reagiramo na svijet koji nas okruuje. Naa udnja za
C. K. Chesterton time da pijemo dublje iz izvora ivota nerijetko nas postavlja na tono
odreeni iskustveni put. Jesu li naa priroena osjetljivost i nae
traenje zapravo elja da se poveemo s tom viom stvarnou? Je li
to sjeme mudrosti ljubavi koje dozrijevanjem moe prerasti u plodo
nosan izraz u svakome od nas?
Nevjerojatne koliine ljudske snage i novca svake se godine
Kad ljubav postane
troe na otkrivanje, razumijevanje i obuzdavanje prirodnih sila.
sredstvom usklaiva Meutim, gotovo se svi slau da je jedna od najveih sila na svijetu
nja s viim razinama upravo ljubav. Bi li crkve trebale novano podupirati istraivanje te
zagonetke stvaranja elementarne sile? Bi li obrazovne ustanove trebale nuditi programe
svega to je oko nas,
predavanja, s domaim zadaama, testovima i ocjenama? Istinsko bo
nudi nam i dublji os
jeaj smisla i usmje gatstvo neke zemlje ne potjee od mineralnih zaliha, nego iz onoga to
renosti. Osobno i je u umu i srcu njezinih stanovnika... Ta snaga ljubavi moe se obuz
sveto dvije su strane dati oslukujemo li srce i um i drimo li se ivotnih zakona koji vode
jednog te istog puta, do sretnog postojanja.
strane koje se
preklapaju. Bavi li se neograniena ljubav uvjetima? Je li vano koliko je
John Welwood odreeni uvjet ili potekoa trajao? Stalna i neograniena ljubav moe
se prenijeti i najogorenijoj osobi ili situaciji. U svako doba! Na sva
kome mjestu! To je jedina sila koja u konanici moe uspjeno probi
ti prepreke praktiki u svakoj situaciji i u svim potekoama. A iz na-
dvladavanja potekoa esto se pojavljuje uspjeh.

Mir proistjee iskljuivo iz ljubavi, iz obostranog samortvovanja i

zaboravljanja sebe. Danas je malo onih koji su dovoljno ponizni i
mudri da spoznaju duboku potrebu svijeta za ljubavlju.
Horace W. B. Donegan

Kako uveati vlastitu sposobnost da volimo? Iako emo moda

morati uloiti i poneto truda i pozornosti, priroda neograniene lju
bavi zapravo je vrlo jednostavna. Kad god nam se srce potpuno otvo
ri i reagira na neku drugu osobu, mjesto ili situaciju, bez rezervacija,
doivljavamo trenutak iste i neograniene ljubavi. Ta odlika ljubavi
esto se jasnije uoava u poecima i zavrecima. U vrijeme djetetova
roenja, u vrijeme smrti voljene osobe, ili kada se prvi put zaljubimo.
U takvim trenucima neto beskonano i duhovno to je u nama zrai
poput suneva svjetla.
 Kad istinski ponemo spoznavati znaenje rijei Nema te po
tekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua koliina ljubavi,
hoemo li tako poeti otkrivati duhovne stvarnosti u kojima stari i
dobro poznati naini postojanja i djelovanja jednostavno polau teme
lje za sve iri i korisniji nain ivota? Bi li to iskustvo moglo biti sta
nje sve ire svijesti u kojoj se pred nama bez prestanka otvaraju nove
mogunosti? Kao to kae Paul Tillich: Granica je najbolje mjesto za
stjecanje znanja. Put neograniene ljubavi moe postati monom si
lom za dobrotu u naem ivotu. Moe prodrijeti kroz bunu pomutnju
napuhnutih ega, raspriti gruba i neugodna mjesta u naim mislima i
emocijama, te obogatiti plodno tlo naih bia kako bi ljepota duhov
noga ivota procvjetala u vrtu naih dua. To moe biti sveti put, koji
nas povezuje s veom i irom energijom i povezuje nebo sa zemljom
u radosnom izrazu ivota.

Nevjerojatne koliine ljudske snage i novca svake se godine troe

na otkrivanje, razumijevanje i obuzdavanje prirodnih sila.
Meutim, gotovo se svi slau da je jedna od najveih sila na svije
tu upravo ljubav. Bi li crkve trebale novano podupirati istraiva
nje te elementarne sile? Bi li obrazovne ustanove trebale nuditi
programe predavanja, s domaim zadaama, testovima i ocjena
ma? Istinsko bogatstvo neke zemlje ne potjee od mineralnih zali
ha, nego iz onoga to je u umu i srcu njezinih stanovnika... Ta
snaga ljubavi moe se obuzdati oslukujemo li srce i um i drimo
li se ivotnih zakona koji vode do sretnog postojanja.

*
5. ZAKON
Nadzor nad sobom dovodi do uspjeha.

Neki ljudi uspijevaju U IVOTNOJ PUSTOLOVINI, u svakoj situaciji odmah moda i ne

jer im je to namije shvaamo to se dogaa u odreenom trenutku ili odreenoj si
nila sudbina, no
tuaciji. Scenarij moda nema smisla, a ovjek moe biti smeten u
veina ljudi uspijeva
jer je vrsto naumila vezi s fabulom. Moda ne uviamo iroki raspon univerzalne
uspjeti. boanske drame i svoju ulogu u njoj. Moda se osjeamo poput
Anonimna gledatelja koji je uao u kazalite i uvidio da predstava ve neko
vrijeme traje. Tko zakasni na poetak ne zna poetak prie i ne
ma pojma kakav bi mogao biti ishod.
 Potovanje prema sebi, samospoznaja i samonadzor, ve i te tri
stvari ivot vode prema potpunoj i neogranienoj moi.
Alfred, lord Tennyson

Snaga ve i samo Jednako tako, u pustolovini koju nazivamo ivotom, ostanemo

jedne odluke upravo li marljivi i ustrajni u ulozi u drami koja se odvija oko nas, moda
je nemjerljiva.
emo postati svjesniji i same prie. Moda emo naii na probleme i
George
lekcije koje e postaviti izazov pred na samonadzor. Kako se na ko
W. Cummings, Sr.
ristan nain nositi s tim prilikama? Znaenje i smisao ivota razlikuju
se od pojedinca do pojedinca. Moemo raunati jedino na to da e
nam ivot donositi lekcije koje moramo nauiti i koje su namijenjene
Dokaite da imate upravo nama. Hoemo li nastojati doznati neto vie o sebi i ivotu
nadzor nad sobom, openito? Koje je u tom procesu djelotvorno orue svijesti koje nam
pa ete biti obrazo moe pomoi da otkrijemo vlastitu jedinstvenu svrhu?
van ovjek.
R. D. Hitchcock
Uimo vanost nadzora nad sobom. Na podruju emocija
doivljavamo este promjene i skokove iz jedne krajnosti u drugu. Do
pustimo li emocijama da se vrsto ukorijene u onome to se dogaa
u naem ivotu, to god to bilo, preputamo li mo promjenjivoj stru
ji okolnosti? Te situacije u kojima nema nadzora ne donose istinsku
sreu i uspjeh. Postoje brojni naini na koje je mogue zadovoljiti i
njegovati emocije. Slikarstvo, glazba, pjesma, ples, poezija, etnje
prirodom, odlazak u kazalite, alica aja s prijateljem, te brojne dru
ge aktivnosti daju nam energiju koja uzdie i koja u duu unosi radost.
Na te je naine, izmeu ostalog, mogue emocionalnu energiju usmje
riti u kreativne aktivnosti.

Nema boljeg od samoobuzdavanja.

Lao Tse

Usred neke energijom i emocijama nabijene situacije, kako se

udaljiti od moguih tetnih djelovanja emocija i doi do kreativne svi
Jedina osoba s ko jesti? Kako otpor zamijeniti prijemivou? Kako doivjeti i pokaziva
jom se trebate nad ti vie nadzora nad sobom? Moda valja razmiljati o sili koju naziva
metati... da biste us
mo odlukom ili izborom. Izbor je istraivanje odreene situacije na
pjeli ovjek je kojeg
kon kojeg donosimo prikladnu odluku. Na doivljaj odreenog tre
vidite u zrcalu.
George nutka odraz je zamisli naega uma u tom trenutku. to vjerujemo i to
W. Cummings, Sr. razumijemo u sebi doivljavamo izvana. Svaki trenutak svakoga dana
donosimo odreene odluke. Jeste li svjesni toga kako ak i najmanja
gesta ima odreeni smjer? Vode li vas odluke koje donosite blie
eljenome cilju ili vas od njega udaljavaju? Kako jasnije odrediti sm
jer naih odluka?
Vladati sobom i po Krajnji cilj promjene percepcije od stanja izvan nadzora do
tisnuti strasti jo je samonadzora moe dovesti do veeg uspjeha u svim nastojanjima i
vrjednije jer je tako
pokuajima. S prijelaskom s vanjskog izgleda na dublje percepcije,
malo onih koji znaju
kako se to ini. moemo se pitati to osjeamo i kroz kakve osobne lee promatramo
Francesco okolnosti. Kada ivot vidimo jasno i fokusirano, ve emo pronai
Cuicciardini naina da svako iskustvo pretvorimo u korak prema uspjehu. Kad jas
nije sagledamo stvari i steknemo vei nadzor, manja je vjerojatnost da
emo osuivati i sebe i druge. Kad prestanemo osuivati, moemo li
se svojim iskustvima posluiti kao smjernicama koje vode prema
veem razvoju? Kad se suzdravamo od osuda, moemo li poeti
rjeavati probleme, umjesto da ih izazivamo? Rjeavanje problema
moe biti nuan aspekt uspjenog pothvata. Uspjeni ljudi u neuspje
hu vide dio korisnog kolovanja i u napredovanju nadvladavaju prep
reke. Uspjeni ljudi esto pronalaze naine na koje mogu pomagati
ljudima. Provode zakon odgovornosti.
Trebamo li za istinski uspjeh nastojati izgraivati duu tako da
oponaamo Stvoritelja? Bi li to obuhvaalo i potovanje prema drugi
ma i omoguavanje da nam duh poboljaju duboka poniznost i neog
raniena ljubav? Jesmo li tim vie u stanju prihvaati nove izazove i no
va iskustva? Ljudi na putu do uspjeha i sree u budunosti esto vide
uzbudljivo i jo neistraeno podruje, te se prema novim granicama
kreu s velikom eljom i gorljivou.

Naglasci

1. to vama osobno znae rijei Svako je otkrivanje zapravo otkri

vanje Boga?
2. Kakva je vaa predodba o Bogu?
3. Jesu li vidljivo i opipljivo tek siune manifestacije beskrajne i be
zvremene stvarnosti?
4. Kako otkrivati vie boanskoga?
5. Kako vi zapoinjete svaki novi dan?
6. Koje su vam prve misli kada ujutro otvorite oi?
7. Ovo je dan to ga uini Jahve: kliimo i radujmo se njemu!
(Psalmi 118:24).
8. Sastavite popis svojih razloga za sreu i zahvalnost.
9. Kako izraavanje zahvalnosti vodi do duhovnog razvoja?
10. Na koji nain neograniena ljubav nadvladava potekoe i prep
reke?
11. Kako vi moete poveati sposobnost da volite?
12. Na koje naine moete provoditi samonadzor?
13. Koja je vaa vizija uspjeha vaega ivota?
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Probudivi se ujutro, ugledah plavo nebo,

Sklapam ruke u zahvalnost za mnogobrojna ivotna uda;
Za to to dobivam posve nova dvadeset etiri sata.
Sunce se die nad umom
moja svijest takoer.

Hodam poljem suncokreta.

Mau mi tisue cvjetova;
Moja je svijest nalik na suncokret;
Moje ruke siju sjeme nove etve.
Moje uho uje zvuk nove plime na
velianstvenome nebu.

Vidim oblake kako se radosno primiu s raznih strana.

Vidim miomirisna jezerca s lotusima svoje domovine.
Vidim kokosova stabla uz rijeke;
Vidim riina polja koja se ire
i smiju se suncu i kii.
Majka Priroda daje korijandar, bosiljak i celer.
Sutra e breuljci i planine ponovno biti zeleni.
Sutra e pupoljci ivota rasti brzo;
Narodne e pjesme biti milozvune poput djejih.
Cijela ovjekova obitelj pjevat e sa mnom u mojem radu.

Thich Nhat Hanh

*
 Dvadesetetvrti tjedan

1. ZAKON
Drvo se poznaje po plodovima. Engleska izreka

Moramo njegovati DRVO SE POZNAJE po plodovima izreka je koju smo vjerojatno

drvee svojega vrta,
uli izraenu na vie razliitih naina. Od drugih poznatih izreka
jer ih je uistinu
posadio Bog. moemo izdvojiti: O stablu sudi prema plodovima, a ne prema
Rebekah liu i O drvu treba suditi na temelju plodova.
Alezander U ovjekovu svijetu s time se mogu usporediti sljedee izreke:
Pouavaj istu vjeru, pa e nestati svih zloporaba i zlostavljanja ili
Tko eli pojesti plod, mora se uspeti na stablo i O ovjeku nikad
ne sudi prema maski koju nosi.
Svako je dobro djelo Mladi po imenu John naslijedio je plodnu i produktivnu farmu
milosrdno. koja je u stranjem dijelu imala velik vonjak s jabukama. Vonjak je
Muhamed
ve desetljeima irom tog kraja bio poznat po najukusnijim i naj-
sonijim jabukama. U jesen, kada je dolo vrijeme berbe, ljudi su na
farmu dolazili i iz udaljenijih krajeva kako bi ubirali i kupovali plodo
ve. John je srdano doekivao sve, a voa je uvijek bilo u izobilju.
John je s tim vonjakom imao osobit odnos. Sjeao se kad je
kao djeak s ocem obilazio stabla jabuke dok se ovaj brinuo za njih.
Kad mu je bilo deset godina, John je sjeme jabuke dobiveno od oca
posijao u jednu posudu, a mladicu poslije presadio u vonjak. Tako je
Svijet poiva na tri s godinama promatrao to neopisivo udo: svoje osobito stablo koje je
ma stvarima: na Za izraslo iz siune sjemenke i na koncu postalo prelijepim stablom pre
konu, na tovanju i
punim cvjetova i, poslije slasnih plodova. Dok je odrastao, John je
na pokazivanju
dobrote. nauio mnogo o stablima jabuke. Doznao je kako stablo crpi vodu iz
Mishnah korijena i deblom je dovodi do predivnih i miomirisnih cvjetova. Gle-
 Najbolji su oni koji dao je kako se pele roje oko cvjetova, skupljaju nektar za proizvod
slue drugima. nju meda. Kako su godine prolazile, a John odrastao, gledao je kako
Islamska izreka
jabuke preivljavaju oluje i niske temperature, te u proljee ponovno
cvjetaju i u jesen donose jo vie plodova.
Jednog dana, dok je sjedio pod svojim osobitim stablom, John
je doivio pravo buenje. Uvidio je da o svojoj jabuci zna mnogo i da
bez potekoa moe opisati njezine odlike. No stablo nema tolike per-
ceptivne sposobnosti da spozna ovjeka koji se za njega brine! 1 dok
mu je blago sunce tako milovalo ramena, a topao povjetarac mrsio ko
su, John je uvidio da o svojem vlastitom Stvoritelju zna priblino ono
liko koliko stablo jabuke zna o njemu!
Oni koji na ovome Zato oekujemo da znamo opisati boga kada znamo tako ma
svijetu pruaju dob
lo o boanskome? Bi li Bog kojeg bismo uspjeli opisati bio tek malo
rotu, dobrotu e i
primati. vie od dobrog i mudrog ovjeka? Vjerojatno je da nitko od ljudi jo
Kuran nije doznao ni 1% od svega to ljudi mogu spoznati o boanskome.
Na primjer, u samo dva stoljea, znanstvenim smo istraivanjima doli
do preko stotinu puta vie novih podataka, informacija koje su dota
da bile nevidljive i nezamislive, u vezi s kozmologijom, subatomskom
stvarnou, elektronikom i staninim aktivnostima. Je li mogue doi
do jo fantastinijih otkria u vezi s takvim nevidljivim duhovnim stva
rnostima kao to su beskonana ljubav, smisao, intelekt, kreativnost i
molitva?
Tko ini dobra djela
nikada nee loe
Jeste li i vi Boje stablo jabuke? Sve vie dokaza upuuje na to
skonati, ni na ovom da nas je stvorila beskrajna Boja ljubav i da istinski napredujemo je
ni na drugome dino kada zraimo neogranienom i obilnom ljubavlju prema svojem
svijetu. Stvoritelju i ljubavlju prema svim ljudima bez iznimaka. Mislite li
Bhagavad Gita
da bi beskrajni Stvoritelj bio toliko malen ili zaokupljen sobom da bi
od nas traio tovanje? Ili je nae ponizno tovanje ipak kreativna si
la zahvaljujui kojoj djelujemo uspjeno i plodonosno? Je li neogra
niena ljubav vitalni element naega razvoja i produktivnosti? Nestaje
li naa ljubav kada je sputana i zatoena? S druge strane, je li ljubav,
koja obilno zrai iz nas, neto to se mnoi udesno i u beskraj?
Dolazi li do procvata karijere kada se ona koncentrira na pro
nalaenje produktivnijih naina koji e biti na korist svima, tj., kad se
ne bavi samo sebinim nastojanjima? to kao sudionici ivota moe
mo nauiti iz prie o talentima (Matej 25:14-30) ili prie o neplod
noj smokvi (Matej 21:19-24)? Hoe li kupci hrliti prodavau koji je
najpoteniji i najmarljiviji u posluivanju kupaca? Je li marljivo slue
nje kupcima nalik na bumerang koji se u obliku sree vraa proda
vau? Ako netko karijeru usredotouje na dobra djela, hoe li i on sam
biti sretan i zadovoljan? Koja je logika u pozadini takve perspektive?
 Svijet je dobronam to se dogaa sa stablom jabuke kad vie ne daje ni cvjetove
jeran prema ljudima
ni plodove? Najee vene i na koncu ga odreu. Je li istina da ljudi
koji su
dobronamjerni.
koji se povuku u mirovinu, ak i ako su zdravi, propadaju bre, kako
William tjelesno, tako i mentalno, pa i na podruju samopotovanja? Postaju
Makepeace li u pojedinim sluajevima nesretnim parazitima u odnosu na one ko
Thackeray
ji su i dalje produktivni? Moe li se dokonost nazvati i svojevrsnim ob
likom polaganog suicida? Na koje je naine mogue nadvladati takve
situacije? Zato ljudi koji ivot posveuju plemenitim ciljevima auto
matski postaju sretnijima?
Primamo nebrojene boanske darove. Uvijek imamo mo
gunost osloniti se na rezervoar duha koliko god elimo primati i ko
ristiti. Kad ponemo uviati i potivati uda Boje kreacije, na koris
tan se nain razvijamo u svim ivotnim aspektima. Moemo biti nalik
na stabla jabuke u onoj prii: prelijepi, miomirisni, vitalni, produktiv
ni i jo mnogima donositi korist. to plodovi naega truda govore o
nama? Dajemo li obilno; primamo li obilno?

*
2. ZAKON
Rijei se negativnih stavova i pogleda, pa e i negativne okolno
sti usahnuti od neishranjenosti. Russell W. Lake

Misli logino i ivot U KNJIZI to si ti? Imelda Shanklin pie: Vae su misli pomagala ko
e ti biti logian.
jima od materije svemira kleete svoju ivotnu priu. Kada birate mis
Imelda Shanklin
li, birate i ishode. Vidljivi dio vaega ivota istjee iz vaega uma, a
oblikuju ga i obiljeavaju vae misli, jednako kao to strojevi koji iz ru
de proizvode novie oblikuju i obiljeavaju kovanice.
Mentalne navike ostavljaju dublji ivotni dojam nego to to ot
krivaju bore na licu. Promislite malo o tome. Moe li se bilo koji ne
gativni stav ili vjerovanje razrijeiti u mentalnome obliku i izbrisati iz
uma? Kako to postii? Rijeite se negativnih stavova i vjerovanja, pa
e i negativni uvjeti nestati zbog nedostatka hrane. Odbijajte svaku
pomisao koju ne biste eljeli vidjeti ostvarenu u ivotu.
Bi li na ivotni cilj trebao biti jednom od najvanijih tema
naih razmiljanja? Odraava li va cilj ono to najvie elite? Je li to
ono to svim srcem elite postati? Odraava li vaa svrha ili cilj ideal
koji u sebi pokuavate ostvariti najviim oblikom strasti svoje due?
 Razmiljaj kao ov Postoji li za nas u ivotu plodonosno mjesto ako umu dopustimo da
jek od djela, djeluj
nema cilj i svrhu? Kako nae sadanje misli pridonose naem cilju?
kao ovjek od misli.
Henri Bergson

Uzvien ovjek kada vidi dobro to dobro oponaa; kada vidi to je

loe, ispravlja se.
Stvarna i konstruktiv / Ching
na mentalna mo
lei u kreativnim
mislima koje obliku
Svjesno ili ne, nae misli odreuju smjer naega ivota, na
ju vau sudbinu, a
vae mentalno djelo
odnos prema sebi i na odnos prema svijetu. Je li ivot prema namje
vanje iz sata u sat ri i izboru daleko loginiji i svrsishodniji od ivota prema nasuminim
stvara snagu kojom mislima koje nam se bez reda pojavljuju u umu? Kako svijest o vlas
moete promijeniti titim mislima pomae i kako je djelotvorna? Do kojih bi promjena
ivot. Razvijajte ni
moglo doi u naem ivotu ako svjesno odluimo umu dopustiti da se
zove misli na kojima
ete moi zaploviti. bavi samo poukama koje je mogue izvui iz svih situacija? to bi se
Plemenitost vaega dogodilo kada bismo odluili ostati usredotoeni u pozitivnome stavu,
ivota, kao i vaa bez obzira na ono to se naoko dogaa oko nas? to bi nam donije
srea, ovisi o smjeru la odluka da u svakoj situaciji odgovaramo umjesto da reagiramo?
u kojem e se kretati
Kakve bi plodonosne koristi slijedile iz djelovanja na temelju pozitiv
ti nizovi.
Laurence). Peter nih mentalnih trendova?
Kada bismo nekim instrumentom jedan dan mogli biljeiti vla
stite misaone procese, pa te misli zatim reproducirati, vjerojatno bis
mo se iznenadili kada bismo spoznali zato stvari kreu pogrenim
putem i zato odreeni napori doivljavaju neuspjeh. U poetku bis
mo moda naili na sebine, kritine, irelevantne, besmislene i pres
traene misli pomijeane s mislima koje obiljeavaju ljubav, suos
jeanje, odvanost, kreativnost i izraavanje zahvalnosti. Pozitivno je
to to u vezi s nainom na koji razmiljamo moemo poduzeti neto
korisno.

Sve to jesmo plod je naih misli; utemeljeno je u naim mislima i

nainjeno od naih misli. Govori li ili djeluje uz zlobne i rune
misli, ovjeka e patnja pratiti kao to kota prati kopito ivotinje
koja vue kola.
Dhammapada

Na um reagira na nae namjere i nadzor. Pojavi li se neka

teka situacija, o njoj razmiljajte blago i obzirno. injenice i aspek
te situacije promotrite iz svih kuteva. Budite uvjereni da se u boan-
Stvarnost misli jest
ivot.
skome umu ve nalazi pozitivan odgovor. Potom blagoslovite situaci
Aristotel ju i na neko je se vrijeme oslobodite, kako bi duh va um stopio s
 Nita nije ni dobro boanskim umom. Vrlo je vjerojatno da ete, kada se ponovno poza
ni loe, nego takvo bavite tim pitanjem, odmah uvidjeti praktian odgovor na izazov. Bu
postaje zahvaljujui
dite razumni, skromni, puni samopouzdanja i ponizni! Neka kreativni
mislima.
William um razmilja kroz vas. asnost naih nastojanja u razmiljanju vrlo je
Shakespeare vana! ivot nam nagradu isplauje u valuti onog podruja u kojem
djelujemo.
Koliko smo puta uli izreku kako radnik svoje umijee pokazu
je odabirom alata? Osrednji je proizvod esto odraz osrednjeg proiz
voaa ili radnika, dok je vrhunski proizvod esto odraz savjesnog
radnika. Taj vrhunski radnik slui se svim pomagalima koja su mu na
raspolaganju, te je uvijek otvoren i receptivan za razvoj svijesti i po
veanje sposobnosti. Svaka misao o svim temama i sva razmiljanja o
svim pitanjima mogu sluiti kao priprema koja nam omoguuje nap
redak. Misli ine mentalnu opremu, pomagala kojima se sluimo sva
kodnevno. Kojim se mentalnim pomagalima (mislima) sluimo? Dok
smo budni, na um prihvaa i skuplja misli kojima smo dopustili ula
zak, uzimajui ih kao hranu za razvoj. Dok spavamo, um probavlja
hranu koju smo mu dali. Nema sumnje da su pozitivne misli, stavovi i
uvjerenja hranjiviji. Svatko od nas raspolae cijelim ivotom u kojem
moe stvarati i postizati uspjehe, ali nemamo ni jednu jedinu minutu
koju bismo mogli posvetiti negativnim stavovima i uvjerenjima!

*
3. ZAKON
Izgubljeni sat vie nikada neete pronai.

Nema boljeg vreme

na od sadanjosti. BUDDHA JE pouavao da je izvor svih ovjekovih patnji neznanje,
Engleska izreka ali da je korijen samoga neznanja uobiajena sklonost naega
uma da se okree stvarima koje mu odvraaju pozornost. Svijest
o tome kako koristimo svaki trenutak svakoga dana, esto se
smatra putem koji vodi do produktivnosti.
Tijekom dana neprestano donosimo odluke. Nae navike per
cepcije, razmiljanja, osjeanja i djelovanja dovode nas do raznovrs
nih iskustava. Usred te uurbane mentalne aktivnosti, kako takva
Vrijeme je novac. pomna svijest poboljava dan? Kako na taj nain moemo mudrije i
Engleska izreka
produktivnije koristiti vrijeme?
 Male stvari ini sa Vrijeme je dragocjeno. Svima nama svakodnevno se nudi u
da; tako e ti velike
jednakoj koliini. Svakoga dana na raspolaganju imamo 24 sata. A to
stvari dolaziti malo-
pomalo i moliti da
je 168 sati u tjednu. I to je nae vremensko bogatstvo. Svo to vrije
ih obavi. me provest emo radei neto, a to to inimo s dodijeljenim vreme
Perzijska nom nerijetko odreuje kako ivimo i to u ivotu postiemo.
poslovica

Voli li ivot? Tada uludo ne troi vrijeme; jer ivot se sastoji upra
vo od njega.
Benjamin Franklin

Upustimo se sada u jedan maleni eksperiment. Pri vrhu papi

ra zapiite cilj, viziju ili svrhu koju elite ostvariti. Koliko sati nou
provedete u snu? Na primjer, ako svake noi spavate sedam sati, to
pomnoite sa sedam dana, pa ete utvrditi da svaki tjedan 49 sati
posveujete snu. Od broja sati u tjednu (168) oduzmite broj sati pro
vedenih u snu (49), pa e vam preostati 119 sati. Koliko vremena
troite na tuiranje, kupanje, odijevanje, higijenu i kozmetiku? Sat? I
to pomnoite sa sedam i oduzmite od 119. Preostaje vam 112 sati.
Koliko vremena svakodnevno troite na jelo? Sat? Vie? Manje? U za
miljenom primjeru za doruak, ruak i veeru odvojit emo po dva
sata na dan. Znai, 14 sati tjedno. Kada i to oduzmete od 112, os
taje vam 98 sati.

Vrijeme je novi tvojega ivota. Ima samo taj novi i samo ti

moe odrediti kako e ga utroiti.
Carl Sandburg

Popiite i ostale nezaobilazne zadae koje obavljate stalno, po

put pranja rublja, kupovine, tjelovjebe, vremena koje vam je potreb
no da biste doli do raznih mjesta i aktivnosti, lijenikih pregleda,
putovanja do posla i natrag, odlaska u crkvu, vremena posveenog
molitvi. Izraunajte koliko vremena posveujete tim aktivnostima, pa
oduzmite od ukupnog vremena. Ako je ukupno rije o, primjerice, 20
sati, preostaje vam samo 78 sati na tjedan! A jo nismo uraunali ni
posao, vrijeme posveeno obitelji, odravanje travnjaka, kue ili auto
mobila, rekreaciju ili dodatno uenje.
Vjerojatno ste ve uli izreku Vrijeme je ogranieno. Cilj je
ovog pokusa pomoi vam da vie pazite na to kako svaki dan koristi-
Vrijeme leti i vie se ti ta 24 sata. Jeste li gospodar vremena ili njegov rob? Na koje sve
ne vraa. naine moete plodonosno koristiti energiju i vrijeme radi postizanja
Vergilije
eljenih ciljeva? Evo i nekoliko poetnih zamisli. Namjetate li sat ne
koliko minuta naprijed kako biste na dogovor doli na vrijeme?
Tonost je izraz pristojnosti i obzirnosti. 1 vana je za posao. Kada do
bijete zadau, dovravate li je u okvirima dogovora ili ak i prije ro
ka? Tonost u odnosima sa svima preduvjet je uspjeha. Drugima go
vori da ih cijenite, da nikako ne elite uzaludno troiti njihovo vrijeme.
Imate li raspored, iz sata u sat, za sastanke, obveze i druge aktivno
sti tijekom svakog dana? Pripremate li unaprijed popis sutranjih ob
veza? Planiranje unaprijed donosi silne prednosti, a usto i tedi vrije
me. Vrijeme je pomagalo kojim se moemo sluiti povremeno, koje
moemo zlorabiti ili se njime sluiti mudro. Sve ovisi iskljuivo o na
ma. Meutim, izgubljeni sat vie nikada neete pronai. Oni koji ima
ju naviku odugovlaiti i odlagati vjerojatno nikada nee doi do uspje
ha.
Obzirnost i tonost imaju i druge prednosti. Na taj nain lake
i tonije percipiramo ljude i situacije, kako bismo reagirali na korisni
ji i uspjeniji nain. Obzirnost, promiljenost i tonost raspruju ne-
gativnosti. Obzirnost i savjesnost pomau nam da ostvarimo jo vie
od plodonosne prirode vlastitog bia.
Postoji li bolji nain djelovanja od toga da sada obavimo ono
to treba obaviti odmah? Sir Richard Tangye ovako je pisao o uprav
ljanju vremenom: Tijekom vrlo napornog i uurbanog ivota esto su
me pitali: 'Kako ste uspjeli sve to obaviti?' Odgovor je krajnje jedno
stavan: Sve sam inio odmah i na vrijeme. Sutra ne postoji. Juer je
ve iza nas. Postoji samo sadanji trenutak.

*
4. ZAKON
Uzrujavati se oko onoga to nemate znai uludo troiti ono to
imate. Ken Keyes

MNOGE NAS REKLAME potiu na to da vjerujemo kako kupnjom od

reenog proizvoda moemo postati fiziki privlani, popularni ili us
pjeni. Prema takvim porukama, lako emo stjecati prijatelje i utjeca
ti na ljude, samo ako jednostavno inimo to nam se govori. Bilo bi
 Sve to se dogaa u divno kada bi to bilo tono; naalost, ivot tako ipak ne funkcionira.
svijetu potpada pod Ono to je u nama katkada je neusporedivo vanije i utjecajnije od to
djelokrug mojih
ga to je vani.
dunosti. Moje
dunosti obuhvaaju Mnogi danas smatraju da su mjera uspjeha novac i stvari koje
sve to se dogaa u se njime mogu kupiti. A stvari koje moemo kupiti zapravo su tek
svijetu. Svijet je moj stvari koje moemo kupiti ni manje ni vie od toga. Ni na koji nain
um. M o j je um
ne mijenjaju ili poboljavaju stvarnu osobu. Moemo promijeniti boju
svijet.
Lu Hsiang-Shan kose, stil odijevanja i automobil, no to ne mora biti toan pokazatelj
onoga to smo u sebi.
Prije nego to neto promijenite, promislite o tome tko ste i
to imate u ovom trenutku. Moda vam je dobro i tako kako jest, ia
ko se moda divite nekome tko je drukiji od vas. Razlika moe biti u
izgledu, sposobnostima, poslu ili odnosima u obitelji ili vezama i ta
vam razlika moe biti vrlo privlana. Moda mislite kako bi neuspore
Reci mi, pa u zabo divo bolje bilo biti kao taj netko nego biti vi. No je li doista tako?
raviti. Pokai mi, Svatko od nas ima neto to bi elio promijeniti i probleme ko
moda u se sjetiti.
je radije ne bi imao. Promislite o mogunosti da izazovne situacije u
No ako me ukljui
u to neto, svakako vaem ivotu moda i nisu intenzivne kao problemi s kojima se u i
u shvatiti. votu susree osoba koju biste eljeli oponaati. Ken Keyes kae: Uz
Kineska poslovica rujavati se oko onoga to nemate znai uludo troiti ono to imate.

Uvijek biraj put koji ti izgleda najbolje, koliko god bio teak. Zah
valjujui navici ubrzo e postati lagan i ugodan.
Pitagora

ivot se skuplja ili i

ri sukladno s ovje Jeste li se u skorije vrijeme osvrnuli na sve to imate na duhov
kovom odvanou. nom i ivotnome planu? Kojim darovima i sposobnostima pridonosite
Anais Nin sadanjim sposobnostima? Koristite li se trenutano tim mogunosti
ma u najboljoj moguoj mjeri? Kojim koracima nastojite proiriti i do
datno razviti te sposobnosti i mogunosti? Jeste li pomno istraili svo
je talente, pomno odabrali karijeru, dobro pazili da volite to to radi
te? ime nastojite poveati arsenal prednosti i moi? Je li nuno po
nititi ili promijeniti neke obrasce svijesti koji moda smetaju tome da
u ivotu ostvarite ciljeve? Promatrate li tue postupke kako biste
mogli imati koristi i od njihovih prednosti i od njihovih pogreaka?
Prouavanjem ponaanja onih s kojima dolazimo u dodir, ubrzo e
moda postati jasno da su meu njima najsretniji i najproduktivniji oni
Sve to postoji plod kojima je istinski stalo i koji istinski uivaju u tuoj srei. Pomae li
je onoga to smo va rad barem jednom drugom ljudskom biu? Gradite li i razvijate
mislili. svoj karakter? Ispunjavate li um do krajnjih mogunosti pozitivnim i
Buddha
 Neka va rad uvijek produktivnim mislima? Moe li se rei da vae misli i postupci grade,
bude u skladu s umjesto da rue?
vaim ciljem.
Leonardo
da Vinci
al za uludo utroenim vremenom moe u preostalome vremenu
biti pozitivna sila, samo ako prestanemo uludo gubiti vrijeme i
besciljno i beskorisno aliti.
Arthur Brisbane

Nije prekasno da potpuno promijenite ivot ili da dokinete ne

gativne obrasce koji su se u njemu moda pojavljivali. Promjene
moete ostvariti prihvaanjem stavova i osjeaja koji bi se u vama po
javili da doivljavate eljene okolnosti.

*
5. ZAKON
Potenje je najbolji pristup svemu. Miguel de Cervantes

ivot moralna ovje JE LI POTENJE nain na koji se ostvaruje prirodan sklad s cjelo
ka primjer je univer kupnim ivotom? Moe li potenje biti vaan dio svjesnog je
zalnoga reda, jer je
dinstva sa ivotnim procesom i naim vlastitim ivotnim ciljem?
rije o moralnoj oso
bi koja neprekidno
Mogu li nas potenje i iskrenost odvesti i dalje od naih ogra
njeguje svoje stvarno nienih, linearnih pogleda, te nam pomoi da slavimo razvoj i sta
ja ili moralno bie. lno obnavljanje? Moete li zamisliti to bi se moglo dogoditi ka
Konfucije da bi pojedinac vrsto odluio provoditi naela istinitosti, iskre
nosti i potenja i ne ovisiti o tuem miljenju? Koje bi bile pred
nosti kada bi se ovjek neprestano obraao svetoj prirodi i na
zonosti boanskoga, od nje traei svakodnevno usmjeravanje?
Istinoljubivost, iskrenost i potenje nalik su na stjenovitu pla
ninu koju ne diraju ni olujna mora lai, beskrupuloznosti i nepovjere
nja. Sir Thomas More, tako plemenito prikazan u ovjeku za sva vre
mena, suoavao se s velikim pritiskom da odbaci svoj etiki kodeks.
Njegov poloaj, njegova obitelj i ivot nali su se pred prijetnjom sm
rti. No bio je to ovjek koji se uvijek odluno zalagao za svoje stavo
ve. Dok ga je nagovarao da podupre beskrupuloznoga kralja i potpie
izjavu o odanosti, jedan ga je kolega upitao: Zato to ne uini tek
tako iz drugarstva i kolegijalnosti? More je odgovorio: Kad doe u
 Iskrenost i potenje raj jer si sluao savjest, a ja se naem u paklu jer nisam sluao svoju
u djelovanju ovje savjest, hoe li se ti ipak pridruiti meni, 'iz drugarstva i kolegijalno
kova tijela, govora i
sti'?
uma vode do sretno
ga putovanja. ivimo u svijetu raznolikih, raznorodnih i vieslojnih misli. Ne
Jinizam bavimo se samo vlastitim mislima, nego i mislima ljudi koji nas ok
ruuju. Svaki dan imamo moda i stotine malenih prilika da biramo
izmeu jasnoe i konfuzije, neograniene ljubavi i neslaganja, mira i
previranja, lai i istine, prijevare i potenja. Kada ostajemo u dodiru
sa sreditem istine koje je u nama, kada putem napredujemo asno i
poteno, putujemo s Bogom.
Ted Engstrom u jednoj od svojih knjiga navodi sljedeu priu:

Neka vae ponaanje Trener Cleveland Stroud i momad Bulldogs iz srednje kole
obiljei istinitost ri
Rockdale (u gradiu Conyersu, u saveznoj dravi Georgiji) proivlja
jei, djela i misli.
Upaniadi vali su nevjerojatnu sezonu. Ekipa je uoi zavrnog turnira juniorskog
koarkakog prvenstva savezne drave Georgije zabiljeila 21 pobje
du i samo 5 poraza, a zatim je jo i neoekivano pobijedila u finalu.
No sada je nova vitrina ispred ulaza u srednjokolsku sportsku
dvoranu prazna. Poetkom mjeseca Udruga srednjokolskih momadi
Georgije Rockdaleu je oduzela naslov prvaka, nakon to su kolski
dunosnici potvrdili da je u prvoj od pet utakmica doigravanja za nji
hovu momad 45 sekundi nastupao i igra koji po kolskim kriteriji
ma nikako nije pripadao u momad.

U svemu to ini
U to vrijeme nismo znali da nema pravo nastupa; to smo ut
budi iskren i poten vrdili tek prije nekoliko tjedana, izjavio je gospodin Stroud. Neki
poput nebesa. kau da smo to trebali jednostavno preutjeti, da se radi samo o 45
Taoistika izreka sekundi i da igra nije bitno utjecao na rezultat. No u svemu morate
postupati poteno i ispravno, onako kako nalau pravila. Ja sam svo
joj ekipi rekao da ljudi zaboravljaju rezultate koarkakih utakmica; ali
nikada ne zaboravljaju kakav je tko.

Krajnja iskrenost moe na prvi pogled izgledati kao nefleksibilnost

ili neutemeljena pravinost, no na koncu takva osoba prima daro
ve sunca i mjeseca. Uvijek i bez obzira na sve drite se istine.
intoizam

Ustrajno usklaivanje s duhovnim naelima i primjena onoga

Neka istinoljubiva ri
je uvijek nadjaa
to o njima znamo u naim svakodnevnim iskustvima moe biti vrlo
lanu. korisna, produktivna i plodonosna. U pojedinim trenucima init e
Zaratustra nam se da bi nam mala i neduna la mogla olakati ivot. Naposlje-
 Zato odbacite la i tku, tko e ikada doznati za to? Na taj nain moda emo se pokua
govorite istinu svaki ti opravdati kad razmiljamo o lakem rjeenju. No prijevare mogu bi
sa svojim blinjim,
ti povezane s novim i tetnijim prijevarama i laima, zbog ega nae
jer smo udovi jedni
drugih. misli i djelovanje mogu postati zbrkani i neisti. Prijevare esto neiz
Efeanima 4:25 recivo kode naem osjeaju o potenju i vlastitoj vrijednosti.
Jeste li razmiljali o tome da napiete vlastiti kodeks asti?
Takvo to moglo bi vam donijeti mnotvo korisnih spozanja. Vlastitim
rijeima opiite namjere da uspostavite istinu, potenje, iskrenost, in
tegritet i plemenite ciljeve kojima e posluiti kao put daljnjeg razvo
ja vaih misli i djela. Navedite i naine na koje moete ostvariti te ci
ljeve. Bi li takva predanost mogla eliminirati naviku pretjerivanja? Do
kinuti potrebu i elju da varate i sebe i druge? Bi li mogla ukloniti sta
kla koja iskrivljuju sve teme, osobe, mjesta i stvari u vaem ivotu?
Odluka o razvijanju vee snage za odabir istine i potenja, umjesto
lai i varanja, uistinu moe posluiti kao snano pomagalo. Kao kod
pozitivnog razmiljanja i izraavanja zahvalnosti, moramo se potrudi
ti i voditi rauna i djelovati na temelju istine. Je li to sama bit pote
nja i karaktera?

Naglasci

1. Jeste li Boje stablo jabuke?

2. Jesu li nae spoznaje o Bogu priblino jednake spoznajama stab
la jabuke o ovjeku koji se brine o vonjaku?
3. Odbijajte sve misli koje ne biste eljeli vidjeti ostvarene u svojem
ivotu.
4. asnost naih nastojanja u razmiljanjima neizrecivo je vana.
5. Vrijeme je dragocjeno. Svijest o tome kako svakodnevno koristi
mo svaki trenutak moe nas na djelotvoran nain pokretati prema
ciljevima i donositi plodonosne rezultate.
6. Jeste li gospodar vremena, a ne njegov rob?
7. Promislite o vrijednosti ljudi, iskustava i svijesti koji su vas dove
li do ivotne toke u kojoj se trenutano nalazite.
8. Promislite o primjerima situacija u kojima ste bili u mogunosti u
praksu provesti raznorazne vrline.
9. Naete li se pred tekim problemom, molitvom zatraite savjet i
usmjeravanje.
10. Zato su potenje i iskrenost uvijek najbolje rjeenje?
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

OSMEROSTRUKI BUDISTIKI PUT

Primjereno vjerovanje istina vodi ovjeka.

Primjerena odlunost smirenost u svim trenucima, uz brinost za
sva iva bia.
Primjeren govor ne lagati, nikada klevetati, nikada se ne sluiti
grubim i tekim rijeima.
Primjereno ponaanje ne krasti, ne ubijati, nikada ne initi neto
ega se ovjek poslije moe stidjeti ili zbog ega moe aliti.
Primjereno zanimanje ne birati zanimanje koje se smatra loim.
Primjeren trud uvijek teiti onome to je dobro i izbjegavati sve
loe.
Primjerena kontemplacija plemenitih istina, u smirenosti i odvoje
nosti.
Primjerena usredotoenost uslijedit e iz toga i voditi na put
savrenoga mira.

Joseph Gaer: U to vjeruju velike religije

*
 Dvadesetpeti tjedan

1. ZAKON
Odgovor na vae molitve moe glasiti da, ali i ne, uz jo ne
ke alternative. Ruth Stafford Peale

U mentalnoj molitvi Mo POZITIVNOG razmiljanja nudi nam mogunosti za plodonos

Bog toliko zaokuplja no napredovanje. Mnogi sveenici, filozofi, psiholozi i psihijatri
um da vie ne misli
nude nam dokaze o tome da snaga uma postaje jednim od velikih
ni na to drugo.
Angela iz Foligna pomagala kojima ljudi iz izazova izvlae prednosti i koristi. es
to pozitivno koritenje tog mentalnog orua pomae nam da u
svakodnevnome ivotu postanemo vjetiji i produktivniji. Meu
tim, uz toliku teinu koja se pridaje pozitivnome miljenju, neki
ljudi moda pogreno dre da izgovoriti ili uti ne moe biti ne
gativno iskustvo. Prava je istina da postoje trenuci i situacije ka
da je ne primjeren odgovor.
Odgovor na nae molitve takoer moe glasiti da, ali i ne,
uz jo neke alternative. Promotrimo tu mogunost iz triju perspekti
va.
Kao prvo, kad se smirimo i u potpunome spokoju zatraimo
Gospodin je rekao: usmjeravanje, moda emo dobiti jasan i nedvosmislen odgovor, da
Stoga se ne udite
kada fizikim oima
ili ne, na molitve, pa vjerojatno nee biti potrebe za daljnjim raz
ne vidite plod svoje miljanjem i razmatranjem. Kao drugo, kad u situaciju unesemo sve
molitve, jer njih d i to moemo i kad taj svoj doprinos kroz molitve postavimo uz neog
jelim u skladu sa ranienu ljubav i zahvalnost, ishod moemo prepustiti beskonanome
svojom vjeitom
boanstvu. Bilo da odgovor glasi da ili ne, moemo nastaviti sa
mudrou.
Sv. Gertruda svakodnevnim aktivnostima, uz svijest o tome da manifestacija elje
Velika koju nosimo u srcu moe napredovati u skladu s univerzalnom mud-
 Dua bez molitve rou. Kao tree, moda je najvanije da spoznamo da prilike za
dua je bez doma. sreu, darove i rast postoje unutar iskustva molitve i kada nam situa
Rabin Abraham
cija izgleda krajnje nemogue, i bez obzira na to kako nam teko
Herschel
moda izgledaju sve okolnosti. Srea nas moe iznenaditi na naj-
neoekivaniji nain, a razvoj nas moe usmjeriti u posve novom i ko
risnom smjeru! Alternativni odgovori na nae molitve nude dokaze o
boanskome posredstvom zadivljujuih prilika koje nam otvaraju oi.

Neki put ini nam se da smo dugo molili, a ipak imamo dojam da
nismo dobili to smo traili. To ne bismo trebali shvaati tragino.
Jer ja sam uvjeren da na Gospodin eli da ekamo povoljniji tre
nutak, veu milost ili bolji dar.
Julian iz Norwicha

Ipak, neki se put dogaa da imamo dojam da nam boansko

odgovara na molitve, ali ne na eljeni nain, pa moda u pitanje do
vodimo vlastitu usklaenost s bezvremenim, neogranienim i univer
zalnim Stvoriteljem. Meutim, ako je Bog beskonaan, moe li ita
ikada biti odvojeno od njega?
Duhovne interakcije odvijaju se u dva smjera. Bogu izraava
mo iskrene osjeaje i iskrene elje. Stvoriteljev odgovor moe se os
tvariti na nebrojene naine. Ponizno otvaranje naeg malog uma pre
ma boanskome nadahnuu i njegovanje kvalitete misaonih procesa
nedvojbeno je korisno. Moemo imati irom otvoren um, biti paljivi,
pozorno sluati i pratiti, traiti nove spoznaje. Jednako tako, moemo
biti spontani, koncentrirani i prepuni spoznaja koje stjeemo. Trenu
tane i velike koristi koje esto stjeemo neki su put upravo fantas
tine!
Nae duhovno usmjerene misli mogu se usporediti s rijekom
koja tee koritom, izmeu obala. Upravo zahvaljujui obalama, voda
se kree u odreenome smjeru. Ipak, unutar tih obala, voda se moe
vrtloiti po elji, prelaziti i zaobilaziti prepreke. Misli usmjeravamo
prema duhovnome, ali su one i dalje dovoljno fleksibilne da na njih ut
jee i da ih vodi boanski i beskonani intelekt koji daleko nadilazi
ovjekov intelekt. Da bi nae molitve bile maksimalno djelotvorne, tre
bamo traiti ne samo mudrost kojom emo shvatiti boansko usmje
ravanje, nego i snagu da neto poduzmemo i da ostvarimo primjeren
rad.
Kako nam plodovi molitve mogu omoguiti da u ivotu uoava
mo boansko? Kreemo li se koncentrirano i ustrajno, uei na teme
lju tekih situacija? Jesmo li u stanju uvidjeti da bi nam boanski srni-
 Kada molim, ob sao mogao biti korisniji nego traenje iz nae molitve? Pratimo li mis
raam se Bogu; kada li, zamisli i dojmove koji ulaze u podruje nae svijesti, traei prilike
uim, on se obraa
meni. za uenje? Osjeamo li navalu radosti kojoj snagu daje Duh koji ispu
Rabin Louis njava naa nastojanja? Mijenjaju li se nae interakcije s drugima na
Finkelstein bolje kada doivljavamo raznorazna iskustva? Postaje li svakodnevni
ivot usmjereniji, plodonosniji i ispunjeniji uzvienijim smislom? Sve
mir obiluje smislom i svrhom. Nae ponizne molitve i na razvoj u du
hovnome ivotu zasluuju najvii oblik naega truda.

Tko zapoinje molitvu mora zamiljati da na radost svojega Gospodi

na sadi biljke u vrlo neplodnu tlu prepunom korova.
Sv. Tereza Avilska

tovanje moe silno utjecati na ovjekov karakter. Donosi tra

nsformacije i u brojnim sluajevima njegov je utjecaj upravo neopisiv.
Je li onda doista vano je li odgovor na nau molitvu da, ne ili pak
neka alternativa, pod uvjetom da nastavimo napredovati uz boanski
smisao?

*
2. ZAKON
Zdrav um najee osigurava zdravo tijelo.

Iscjeljivanje je jedina UDARNI DIJELOVI i lanci u mnogim dananjim knjigama, asopisi

sposobnost koju ma i novinama esto se koncentriraju na silno rairene probleme
moe razviti svatko i povezane sa stresom. Zabrinutost, strah, zavist, bijes, ponos,
koja je nuna ako se frustriranost i raznorazni emocionalni oblici stresa samo su neka
ovjek eli izlijeiti.
podruja koja naruavaju ovjekovo fiziko i mentalno zdravlje.
Zaklada
za unutarnji mir Kivnost, aljenje, grinja savjesti ili sumnje zbog nekih ranijih ak
tivnosti ponekad se prenose i u sadanjost i izazivaju sukobe.
Ljudi u ivot unose stres i posredstvom tetnih navika i negativ
nih stavova. Vidljivi uvjeti nerijetko odraavaju nevidljivo raz
miljanje. Koliko bi nam samo bilo bolje kada bismo shvatili da
zdrav um najee osigurava zdravo tijelo, dok nezdrav um
najee izaziva i bolesti tijela?
 Mogu odluiti pro to moemo poduzeti kada se suoimo s nepovoljnom situaci
mijeniti sve misli ko jom? Jednostavnih odgovora nema, no bi li nam mogli pomoi jedno
je izazivaju bol.
stavni naini oslobaanja od stresa? ustra etnja po svjeem zraku,
Gerald
C. Jampolsky sluanje zvuka potoka, svjeina tek pokoene trave ili mekoa pijeska
pod nogama esto slue kao melem za zategnute ivce i miie. Bis
mo li mnogo toga postigli i kad bismo se ustali pola sata ranije i smi
reno zapoeli dan? Smijeh i radostan duh takoer su korisni lijeko
vi. Zdravstvene prednosti molitve, izraavanja zahvalnosti i meditira-
nja iskuali su i potvrdili i znanstvenici i lijenici. Takve aktivnosti es
to snizuju krvni tlak, usporavaju starenje i pomau u odravanju emo
cionalne ravnotee. Kada inimo sve to moemo kako bismo po
uvajte zdravlje i t i boljali odnose s drugima, to nam svakako godi i koristi. A prikladne
jela i due.
vjebe blagotvorno djeluju i na um i na tijelo.
Kleobul
Jo jedna od dokazanih metoda u umanjivanju stresa sastoji se
u brizi za kunog ljubimca. Dugorona istraivanja provedena medu
bolesnim i starijim osobama pokazuju da ljubav prema psu ili maki
poveava sreu i produljuje ivotni vijek. Majka Tereza esto je due
vno bolesnoj djeci kao oblik terapije davala kune ljubimce. U nekim
starakim domovima sada se daju ivotinjske maskote koje slue
poboljavanju mentalnog zdravlja njihovih tienika.

Zdravo je tijelo gostinjska soba due, bolesno tijelo njezin zatvor.

Francis Bacon

Korisno i vano moe biti i zapisivanje svega to tijekom dana

izaziva stres, uz posebno obiljeavanje onoga to izaziva najvie stre
sa. Nakon toga analizirajte raznorazne naine na koje je mogue po
boljati i unaprijediti takve situacije.
Stara izreka kae: Gdje god se mi nalazili, nebo se uvijek
spaja s obzorom. Drugim rijeima, ono to je vano nastavlja se. Je
li korisnije usredotoiti se na mogunosti i prilike, bez obzira na to
to nas okruuje? Bi li nas itko, bilo koje mjesto ili situacija, mogli uz
rujati ako uvidimo da gospodarimo svojim mislima i da odreenu si
tuaciju trebamo samo promotriti iz drugog kuta? Bi li promjena sta
va mogla biti glavni korak prema izljeenju uma i tijela?
Deng Ming-Dao nam pria o putniku-lutalici kojem nije bilo ni
najmanje stalo do slave, lako su mu nudili razne dunosti i poloaje,
on je i dalje traio uitelje koji e mu pomoi da ovlada sljedeim umi
jeima: sitrom, ahom, knjigama, slikarskim umijeem i maem.
Sitar mu je davao glazbu, to je izraz due. ah njeguje stra
teko razmiljanje i reagiranje na tue djelovanje. Knjige ovjeku nu-
de akademsku naobrazbu. Slikarstvo potie ljepotu i osjeajnost. Ma
je sredstvo kojim se ovjek brani i odrava zdravlje.
Jednog je dana neki djeak putnika upitao to bi se dogodilo
kada bi ostao bez svih pet umijea. Putnik se u prvi mah uasnuo ve
i zbog same takve pomisli. Meutim, ubrzo je uvidio da njegov sitar
ne moe svirati sam od sebe. ahovska ploa i figure ne znae nita
bez igraa. Knjizi je potreban itatelj. Kist i tinta sami ne mogu nita.
Ma iz korica ne moe izii bez pomoi ruke. ovjek je tako ubrzo
shvatio da sve to ne njeguje samo zbog stjecanja vjetine, nego tako
dopire i do najdubljeg dijela vlastita bia.

Jesmo li utvrdili da tjeskoba u vezi s moguim posljedicama

poveava jasnou nae prosudbe, da smo zahvaljujui njoj mudriji
i hrabriji u suoavanju sa sadanjou, te da nas oboruava za
budunost?
F. D. Maurice

Kako nam zdravo tijelo i zdrav um pomau da se uskladimo s

boanskim dijelom svojega bia? ivot je uistinu jednostavan. to da
jemo, to i dobivamo. Svaka misao pridonosi stvaranju naih sadanjih
i buduih iskustava. Postoje nebrojeni pozitivni naini na koje moe
mo pristupiti svakoj situaciji. Nema toga to bi bilo vrijedno istinske
ljutnje i bijesa, kao ni povrijeenosti i ogorenosti. Postoji obilje mo
gunosti i prilika da sve ponovno ispravimo. Pomislite samo kako je
u svakoj situaciji mogue pokazati neto vano, iz svega izvui vrijed
nu pouku. Kako nain razmiljanja djeluje na nae osjeaje i zado
voljstvo? ivotne okolnosti bez prestanka obavijamo mislima. Izlijeiti
um znai i izlijeiti tijelo. Zdrav um najee osigurava zdravo tijelo.
Vrijedi i obrnuto.

*
 3. ZAKON
Dajte mi ljepotu unutarnje due; i neka vanjski i unutarnji ovjek
budu u jednome. Platon

Ljepota koju os ISPOD SVIH pria o prolim ovjekovim iskustvima, ispod svih
jeamo neopisiva j e : ivotnih radosti i boli, svatko od nas u sebi ima bit, prirodu koja
nitko nikada ne
je prelijepa, cjelovita i potpuna. Kakva je ta istinska priroda i ka
moe rei ni to je
ni to znai. ko do nje doi? Svatko ima dar koji moe postaviti na stol ivo
George Santayana ta, a zemaljska obitelj udi za svakim darom.
Platon je pogodio istinu rijeima: Dajte mi ljepotu unutarnje
due; i neka vanjski i unutarnji ovjek budu u jednome. U razgovoru
s desetero ljudi moda emo doi do deset razliitih odgovora i opi
sa ljepote. Naa osobna definicija rijei ljepota moda je u naem
stavu prema drugima i nainu na koji percipiramo svijet oko sebe.
U svemu vidljivo Hoemo li se zagledati u srce svake osobe i situacije, umjesto da nas
me... postoji skrive obuzmu vanjski izgled i dranje? Uviamo li ljepotu plemenitih cilje
na cjelina. va, vrlina, nesebinosti i dubokog suosjeanja, ljepotu koja nas dozi
Thomas Merton va? Nastojimo li se pozivati na raskono bogatstvo vlastitog uma, na
dubine nae kreativnosti, na stvarnost nae duhovne identifikacije?
Potujemo li cjelokupan ivot i usuujemo li se uroniti u stvarnost du
hovne identifikacije? Jesmo li u stanju promotriti svijet u kojem ivimo
i nain na koji ivimo u tom svijetu, te iskreno ustvrditi da na ivot
drugima donosi sreu?

Prema jednoj prii, neki je siromani mladi prodavao robu,

iao od vrata do vrata, kako bi platio kolarinu. Dok je tako radio, u
jednom je trenutku osjetio glad i uvukao ruku u dep. Prstima je na
pipao tek jednu tanahnu kovanicu! Nije imao dovoljno ni za komad
voa!
Tako je odluio da e u sljedeoj kui zamoliti da mu daju
neto za jelo. Pozvonio je i odmah se predomislio jer mu je vrata ot
vorila prelijepa mlada ena. Umjesto toga, samo je zamolio au vo
de. Mladoj se eni uinilo da je mladi gladan, pa mu je donijela ve
liku au mlijeka. Ovaj je mlijeko pio polagano, a zatim upitao: Ko
liko sam vam duan?
Nita, odgovorila je mlada ena. Majka nas je uila da ni
kad ne prihvaamo plau za pokazanu dobrotu.
Mladi se naklonio i rekao: U tom sluaju, zahvaljujem vam
Nikad ne zaboravite iz sveg srca.
da svaki postupak
Kada je odlazio od te kue, Howard Kelley nije se osjeao
mora funkcionirati
unutar Kreativnog
snanije tek fiziki, nego su ojaali i njegova vjera u Boga i u ovjeka.
naela ljubavi. Ve je bio pripravan dignuti ruke i odustati, no ta neoekivana dobro
Marie Corelli ta u njemu je pokrenula neopisivu odvanost.
 Najvii oblik ljepote Nakon vie godina, ona mlada ena koja se bila sprijateljila s
sastoji se od doseza- Howardom Kellyjem teko se razboljela. Mjesne je lijenike bolest
nja dvaju plemenitih
posve zbunila. Na koncu su je uputili u bolnicu u oblinji grad. Sa svih
ciljeva, nesebinosti
i besprijekornosti. strana dolazili su specijalisti kako bi prouili tu rijetku bolest. Na kon
Hsi K'ang zultacije je tako pozvan i dr. Howard Kelly. Kada je dr. Kelly uo odak
le je pacijentica, u oima mu se pojavila neobina iskra. Istog trenut
ka ustao je i otiao k pacijentici. U lijenikome ogrtau, nagnuo se
nad krevet i odmah prepoznao enu. Vratio se u sobu za sastanke,
Ljepota svega postoji vrsto naumivi spasiti joj ivot.
u umu koji je
promatra. Od tog je dana njezinu sluaju posveivao osobitu pozornost.
David Hume Nakon dugotrajne borbe, na koncu su dobili bitku. Dr. Kelly zatraio
je tajnitvo da zavrni raun poalju njemu na odobrenje. Kada je
raun stigao, dr. Kelly ga je pogledao i zatim pri dnu neto napisao.
Raun su zatim poslali eni u sobu.

Nikada ne proputajte priliku da vidite sve to je lijepo; jer ljepota

je Boji rukopis usputni sakrament... i Bogu zahvalite na ljepoti
kao na alici sree.
Ralph Waldo Emerson

ena je dugo oklijevala prije nego to e otvoriti omotnicu. Bi

la je uvjerena da e vjerojatno i do konca ivota otplaivati trokove li
jeenja. Na koncu, kada je pogledala raun, oi su joj se ispunile su
zama i tada je samo privila papir na grudi. Pri dnu su rukom bile is
pisane rijei: U cijelosti plaeno velikom aom mlijeka. U potpisu
je stajalo: Dr. Howard Kelly.
Ova dirljiva pria nudi nam i vrlo praktinu pouku u vezi s lje
potom i izraavanjem zahvalnosti. Jedno od velikih duhovnih naela
govori o davanju i primanju. Ono to primamo moramo davati s vo
ljom, nesputano zraei ljubavlju, velikodunou i dobrotom, ne sa
mo prema ovjeanstvu, nego i prema svemu to ivi. Jer emo mje
rom kojom dajemo jednako tako i primati. ak i tako obina stvar kao
to je ljubazna rije ili in, vraaju nam se uz mnogostruke nagrade.
Da, svi mi moemo davati. Moda se dio naega dara sastoji
i u potvrivanju injenice da ivimo na ovom planetu i da smo dio sve
ga to se dogaa. Primamo i dajemo. Ima li uope veeg dara od ne
ograniene ljubavi? Kada je najdublji dio naega bia ispunjen svjet
lom, ljubavlju, hvalom, poniznou i izraavanjem zahvalnosti, nije li
vanjska osoba toan odraz unutarnje? To to postiemo kada dajemo
i primamo neogranienu ljubav uistinu je dalekoseno. Na svijet
moe postati rajskim vrtom rajem na zemlji prepunom ljepote
i plodonosnih izraza.
 4. ZAKON

Srea nema veze s bogatstvom i poloajem, nego je pitanje skla

da. Lao Tse

to znai biti sretan? VELIK DIO ovjekova karaktera mogao bi imati korijene u stavovima
Anonimna koje potvrujemo i podupiremo mentalno i emocionalno. Ako smo
zabrinuti ili nas mui tjeskoba, moda samo pojaavamo tu uasno
tetnu energiju i doivljavamo njezino djelovanje. Isto je mogue rei
i za pozitivne stavove. Odluimo li ispei kola, to god od sastojaka
stavite u zdjelu, pojavit e se i u peenom kolau. Istinitost ove tvrd
nje nije teko uvidjeti u vezi s materijalnom stvari poput kolaa. Ipak,
ljudi moda ne uviaju da isti procesi djeluju i u mentalnome pod
ruju. Misli i stavovi kojima ispunjavamo um esto se pojavljuju u ko
lau koji nazivamo ivotnim iskustvima. Nain na koji svjesno pro
matramo svijet oblikuje svijet koji vidimo! Svatko od nas ima priliku
pristupiti fantastinim prednostima u pogledu stavova, prednostima
koje se nalaze u nama, samo kada spoznamo da je srea stvar izbo
ra, dok je jad fakultativan!

Drite li da u svakom trenutku moete ustvrditi da ste sretni?

Sve izvanjske nagra
Jeste li svjesni toga da je takvo to mogue bez obzira na prolost i
de plod su unutar
njeg truda. dosadanja iskustva? Biste li se usudili malo eksperimentirati s tom
Paul zamisli, ponovno se izgraditi u skladu sa irom perspektivom sree, a
D. Cummings zatim ivjeti tako da doivljavate beskonane prilike za vlastite pre
sudne promjene? Treba li upravo sada zapoeti shvaati sreu koju
zapravo istinski elite? Jeste li pripravni i voljni dopustiti da srea pos
tane djetetom vaih odluka, izbora i postupaka?
Budui da nas esto obuzimaju dramatinost i kompleksnost
svakodnevnog ivota, neki put ne uspijevamo gledati jednostavnim
oima. Pa ipak, i najjednostavnije stvari u ivotu mogu nam donijeti
veliku radost i sreu miris ljetne poslijepodnevne kie, okus
savreno zrelog ploda neke voke, boja neba u vrijeme sutona, me
koa snjene pahulje koja se topi na naem obrazu. U trenucima po
jaane svijesti, takve stvari vibriraju u naem srcu energijom koja je i
duboka i istinita.
Iskustvo nas ui da je istinska srea plod sluenja i korisnog
djelovanja, u nebrojenim ivotnim aktivnostima, te u zdravome struja
Veliko je bogatstvo nju svih ovjekovih moi. Srea nema veze ni s bogatstvom ni s po
besmisleno ako no
loajem; stvar je u skladu. Jesu li najzarazniji radosni i sretni ljudi ko
vac ne koristite u
dobre svrhe. ji zaboravljaju sebe i misle na druge i na sluenje drugima? Kako
George sreu i uspjeh dobivaju oni koji ne trae takve atribute kao svoje cilje
W. Cummings, Sr. ve i svrhu, nego se nastoje iskazati u svojim zadaama?
 Srea je kada znate Jeste li uli kako netko govori: Oh, da mi je barem pedeset ti
da nuno ne trebate sua dolara (ili neki drugi iznos), bio bih istinski sretan!? Pa ipak,
biti sretni.
upravo su to osobe koje e najee biti nesretne, bez obzira na ko
William Saroyan
liinu novca koja im treba. Zato? Novac sam po sebi ne donosi sreu.
Srea nikada nije u dovrenju ili u dobivanju. Srea proistjee iz ra
da, iz truda, nastojanja da ostvarimo cilj. Davanje donosi radost. Pro
izvodnja, a ne potronja u biti su sree i uspjeha. Uviamo li napre
dak u poslu kojim se bavimo, moemo rei da je srea dio tog napre
tka.

ovjek je bogat ovisno o tome to jest, a ne ovisno o tome to

ima.
Anonimna

Odreeni aspekti sree mogu potjecati i od odreenih oblika

pozitivne svijesti o sebi i oekivanja. Promislite na trenutak o tome.
to mislite, to bi se moglo dogoditi kada biste:

U smislu svakodnevne namjere svjesno odabirali sretniji stav, pre

pun ljubavi, prema sebi i prema drugima, te se prema svim ljudi
Srea nije pitanje ma, svim okolnostima i svim situacijama odnosili kao prema prili
dogaaja; ovisi o
kama za razvoj i uenje?
strujanjima u umu.
Alice Meynell
Nauili kako se vie opustiti i nadzirati razinu stresa?
Svaki dan otpoeli sreom, radosnim iekivanjem i pozitivnim
stavovima?
U drugima traili i oekivali najbolje?
Svjesno inili stvari koje nude prilike za radost, svrhovitost i os
jeaj zahvalnosti, stvari koje su na korist svima?
Svjesno nastojali izraavati neogranienu ljubav svima na koje na
ilazite?
Ostvarivali tenje koje smatrate osobno produktivnima?
Osmislili program za ostvarivanje viih obrazovnih postignua?

Jedna je od stvarnih zabluda i raireno miljenje da srea ovi

si o vanjskim okolnostima i okruenju. Uope nema sumnje da na
naa unutarnja raspoloenja mogu utjecati vanjske situacije. No pot
jee li istinska osobna radost iz unutarnjeg uvjerenja, koje odreuje
karakter, karakter koji je izravan plod visokih ideala i svrhe? Visoki
ideali i svrhovitost odraavaju se u vrijednostima koje ovjek ima u i
votu, u pridizanju ugnjetenih i ulijevanju hrabrosti onima koji su
 moda obeshrabreni. Uspjeh esto ostvaruju oni koji dosljedno nap
reduju prema vrijednome cilju. Sporedni je produkt esto radost
sluenja i osobni napredak.

*
5. ZAKON
Pomogni sebi pomaganjem drugima.
Suosjeanje je stav
koji uiva samo u KAD OVJEK spozna mo duhovnih naela u ispunjavanju Boje sv
milosru i ljubavi rhe i plana, poinje li utjelovljavati neogranienu ljubav? Uiva li
prema svim svjesnim
takva osoba u dobrobiti drugih i radi li nesebino na jo veoj
biima.
Budizam dobrobiti sviju? Zato nam davanje sebe u sklopu sluenja s lju
bavlju esto donosi osjeaj sree kakav nam ne donosi nita dru
go od ivotnog znanja i tehnika kojima raspolaemo? Zato na te
melju pomaganja s ljubavlju poinjemo osjeati da se osobno raz
vijamo? Kako sluenje drugima moe biti kreativan proces koji u
naem ivotu oslobaa monu energiju?

ovjek je istinski musliman kada se nijedan drugi musliman ne

mora bojati niega, bilo s njegova jezika, bilo iz njegove ruke.
Hadith iz Bukharija

Jeste li razmiljali o tome da je sve produktivno i korisno to u

ivotu moete ostvariti zapravo oblik sluenja? Kada ljudi uju rije
sluenje, mnogi automatski pomisle na crkvu ili neku vladinu slubu.
No zapravo je svaka produktivna osoba sluga, mogli bismo rei ak i
sveenik u uzvienoj slubi. Korisni naini na koje razmiljamo, os
jeamo, govorimo i djelujemo, odreeni su oblik sluenja drugima. Na
primjer, volimo li svoj posao? Jesmo li posveeni poslu koji je pred na
ma? Radimo li kako bismo zaradili za ivot ili radimo jer volimo to
to radimo? Ako na poslu izraujemo odjeu koja osigurava toplinu,
to je ve oblik sluenja. Ako izraujemo kvalitetne cipele koje imaju
dugotrajan vijek, opet na odreeni nain sluimo. Ako imamo interni-
No oni koji su uro stiki posao i spaavamo ivote, ili ako piemo romane i stvaramo lje
njeni u Boju ljubav potu, i to su takoer oblici sluenja.
osjeaju ljubav pre
ma svemu. to vie radimo i sadimo, to emo vie eti. to vie dobra
Sikhska vjera moemo uiniti, to emo vie uspjeha ostvariti. Boansko je besko-
 Stidi se smrti sve nano, a u njemu se nalaze beskonane mogunosti i izvori. Jeste li
dok ne ostvari pob kada razmatrali mogunost u kojoj s veim koritenjem darova i spo
jedu na korist ov
sobnosti kojima raspolaemo zapravo otkrivamo nove darove i sreu?
jeanstvu.
Horace Mann Do kojih sve spoznaja moemo doi? Koliko neograniene ljubavi
moemo izraziti? Koliko dokaza o boanskome moemo spoznati?
Dolaskom do mora u praktinome smislu uviamo beskraj
morske vode koja je pred nama. Milijarde i milijarde litara vode na
raspolaganju su nam u svakom trenutku. Meutim, ako elimo malo
vode ponijeti kui, koliina e ovisiti o veliini boce ili posude. Ako
smo uzeli bocu od litre, iz mora moemo ponijeti samo litru vode. Ako
imamo jo manju staklenku, alicu ili au, uzet emo jo manje vo
de. Tako je i s boanskom materijom. Jedino je ogranienje granica na
koju postavljamo svoju sposobnost primanja. Kada pomaemo sebi
pomaui drugima, to je kao da postavljamo cjevovod koji iz mora vo
di do naega doma!

Ako ne sluimo ovjeanstvu, kome emo sluiti?

Abigail Adams

Vrijednost koju nam donosi svako iskustvo esto se sastoji u

znaaju koji mu pridajemo u mislima. Kada nauimo cijeniti duhovne
koristi koje su nam dostupne u svim situacijama, mogue je da emo
otkriti nove naine sluenja. Oni medu nama koji razmiljaju o svijetu
esto se susreu sa sve izraenijim osjeajem zauenosti. Savrenost
zvijezda, red u prirodnim ciklusima, fantastina ljepota kopna i mora,
ist zrak koji nam daje novu snagu i duboko djeluje na nas. Svatko na
svoj nain, svi moemo u svijest dozvati tu zauenost i kreativnost i
unijeti ih u sve to inimo, kako ivimo i naine komuniciranja s dru
gima. Takoer moemo poticati koristan osjeaj odgovornosti i od
lunost da nainimo neto vrijedno od onoga to nam je pri ruci
od svojega svjetla, ljubavi, kreativnosti, gorljivosti i predanosti poma
ganju sebi preko pomaganja drugima.

Naglasci

1. to mislite o raznim nainima na koje boansko odgovara na nae

molitve?
2. Na koja dva naina dolazi do duhovne interakcije s boanskim?
3. Kako nam plodovi nae molitve omoguuju da u ivotu promatra
mo djelovanje boanskoga?
 4. Kako zdrav um pridonosi zdravome tijelu?
5. Kako zdravo tijelo pridonosi zdravlju uma?
6. Kako se na zdrav nain postaviti prema nepovoljnim ivotnim
okolnostima?
7. to mislite o tome da za partnera prihvatite Boga?
8. Kako lijepa dua ukazuje na lijepu osobu?
9. Kako biste objasnili izreku Ljepotu nalazimo i ispod povrine?
10. Po emu je srea stvar kreativnosti, a ne bogatstva i poloaja?
11. Vjerujete li u to da u svakom trenutku moete svjesnom odlukom
postati sretni?
12. Kako je, iz vae perspektive, pomaganje drugima vaan dio sret
nog i plodonosnog ivota?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Kako su samo raskone te blistave pojave znanja koje sjaje u

atomu, i kako su beskonani oceani mudrosti koji kolaju jednom jedi
nom kapljicom! U najveoj moguoj mjeri to vrijedi i za ovjeka, ko
ji, medu svim stvorenjima, ima takve darove i koji je izdvojen radi stje
canja slave i takve istaknutosti. Njemu se potencijalno otkrivaju svi
atributi Bojih imena, u mjeri koju nije nadmailo nijedno stvorenje.
Sva ta imena i odlike odnose se i na njega. ak je i On rekao: ov
jek je Moja zagonetka, ja sam njegova zagonetka.

Baha'u'llah

*
 Dvadesetesti tjedan

1. ZAKON
Svatko stvara svoju stvarnost. Jane Roberts

VJERUJETE LI da stvarnost moe biti neto to je izvan vas? es

Okolnosti su toliko
sloene, misao toliko to ujemo kako se govori o onom stvarnom svijetu koji je vani.
duboko ukorijenje Dakako, mogue je da postoji svijet koji je izvan nae osobne
na, a uvjeti sree stvarnosti vanjski svijet s vlastitim pojavama i posebnostima.
razlikuju se toliko od Meutim, jedan drugi svijet, ili unutarnji svijet, mogao bi biti ne
ovjeka do ovjeka
usporedivo stvarniji! U njemu se nalaze nai stavovi, misli, os
da se cjelokupno
stanje ovjekove
jeaji i uvjerenja. Taj unutarnji svijet moda je manje opipljiv i
due (iako ga on manje vrst od vanjskoga, no ipak istinski ivimo samo u njemu.
moda poznaje) ne Naa srea, mir i uitak u radu, prijateljima i voljenim osobama
moe prosuivati iz esto vie ovise o tom unutarnjem nego o vanjskome svijetu.
tue perspektive i na
temelju vanjskih as- Neki e moda rei da unutarnji svijet jednostavno moe biti
pekata njegova odraz vanjskoga svijeta, te da je vanjski svijet zapravo istinska stvar
ivota. nost, dok su osobni dojmovi, misli i osjeaji tek plod vanjskih uvjeta.
James Allen Naposljetku, kada smo nesretni, nije li istina da esto pokuavamo pr
vo promijeniti vanjske okolnosti? Ipak, mogue je da na unutarnji svi
jet moe poprilino dobro odraavati snagu koja ni po emu ne ovisi
o vanjskim okolnostima.
Dvoje ljudi moe imati sline vanjske okolnosti, ali pritom i
bitno razliita unutarnja iskustva. Pretpostavimo, primjerice, da dvo
jica ljudi imaju zadau govoriti pred brojnom publikom. Gospodin
Smith moda voli tako nastupati u javnosti i iskustvo za njega moe
biti pravi uitak. S druge strane, gospodin Jones moda se uasno pri
bojava istupanja u javnosti, pa mu takvo iskustvo pada kao teak i
muan ispit snage volje. I jedan i drugi imaju slinu vanjsku realnost,
Stoga ustanimo i daj ali je unutarnja stvarnost u sluaju njih dvojice vrlo udaljena jedna od
mo se na posao. druge. Ili, da navedemo drugi primjer: dvojica mladia mogu lijepo
Pripravni na sve obli
skoiti u duboku vodu. I dok e jedan uivati u osvjeenju, drugi e se
ke sudbine;
I dalje ostvarujemo, i moda uasno bojati mogunosti da se utopi. Voda je ista, ali iskus
dalje traimo, tvo njih dvojice moe biti kao dan i no.
Uimo raditi i ekati. Ako desetero ljudi pomno promatra draestan krajolik, a za
Henry Wadsworth tim ga i naslika, rezultat e moda biti deset slika s nevjerojatno raz
Longfellow
liitim pojedinostima. Svatko prizor pred sobom promatra oima ko
je imaju istu temeljnu anatomsku strukturu. Meutim, svatko izraa
va jedinstveno kondicioniranje svijesti. Nesretna e osoba moda vid
jeti stvari koje moda opravdavaju takve osjeaje. Pesimist e obes-
hrabrujue znakove vidjeti kamo god pogleda. Optimist najee nas
toji pronai neto pozitivno u svakoj situaciji. A iskrena i potena oso
ba vjerojatno e pronai istinu u situaciji koja je pred njom i tako stvo
riti vlastitu stvarnost.

Traim i teim, u tome sam itavim srcem.

Vincent van Gogh

Mogue je da smo godine i godine proivjeli mislei kako doi

vljavanje sree i unutarnjeg mira moe biti tek plod promjena u naem
vanjskome svijetu. No srea je unutarnja stvar. Same vanjske promje
ne moda ne donose sreu kakvu prieljkujemo.
Korisno moe biti kada se prisjetimo da imamo daleko vie
mogunosti nadziranja unutarnjeg nego vanjskog svijeta. Mogue je
da su u nama duboko ukorijenjeni odreeni naini razmiljanja, obra
sci osjeaja i sustavi vjerovanja. Promjene moda nisu lagane, ali ih je
mogue ostvariti. Kad promotrimo svoje stavove i uvjerenja i promat
ramo vlastite misli i osjeaje, i to je ve dobar poetak. Do promjena
najee dolazi kada prepoznamo lana uvjerenja i kada se potrudimo
kako bismo ih uskladili sa stvarnou; kada spoznamo negativne mis
li i svjesno ih ne sluamo; i kada spoznamo negativne osjeaje i svje
sno ih zamijenimo konstruktivnim planovima. Imamo mo koja nam
omoguuje da vlastitu stvarnost gradimo biranjem misli i sustava vje
rovanja koji su pozitivni i koji potiu. Tako istinski oblikujemo vlastitu
stvarnost, vlastitu unutarnju stvarnost, jedinu stvarnost u kojoj doista
ivimo.
U biti smo duhovna bia. Na je svijet u biti duhovni svijet, a
sile koje ga iz pozadine nadziru moemo oznaiti kao duhovne zako
ne ili univerzalna naela. Kada uspostavimo svjesno jedinstvo s duhov
nom biti, poinjemo uviati da je svijet dobar. Poinjemo uviati dob
rotu u svim ljudima i iz njih izvlaimo upravo to dobrotu.
 2. ZAKON
Svaka zadaa traje upravo onoliko koliko za nju ima vremena.
Parkinsonov zakon

ovjek je mudar ne NA TRENUTAK aktivirajte matu. Tjedan je dana do ljetnih prazni

u razmjeru s iskus ka. Dogaa se mnogo toga. Posla i aktivnosti ima na sve strane.
tvom, nego u raz
Dovrenje naoko beskrajnog razdoblja uenja i pisanje referata u
mjeru sa sposob
nou doivljavanja kratkome roku mogu donijeti odreene pritiske. Ipak, taj rok ko
iskustva. ji izgleda prijetee ako se ne zadovolji, moe vas spasiti od ono
George Bernard ga to se esto naziva najgorim neprijateljem koji uope postoji
Shaw kada je rije o ostvarivanju velikih rezultata i provoenju naoko
nemoguih projekata moe vas spasiti od vas samih!
Kae se da je rok za zadau ono to je ograda za krdo divljih
konja. Kada radimo unutar vremenskog okvira, nepripitomljene doj
move, misli i osjeaje okruujemo jasnim ogranienjem koje vaim za
mislima omoguuje da se formuliraju u obliku dostinoga cilja. Rok
vas dovodi u sklad s ciljem i svrhom, omoguuje vam da obuzdate vri
ovjek nije plod jeme, nadarenost i mogunosti, te da ih primijenite gdje e biti najko
okolnosti. Okolnosti
risniji.
su plod ovjekova
djelovanja. Rok vas tako poziva i da energiju usredotoite na one interese
Benjamin Disraeli koji su vam vrjedniji. I kao to e lica meda alicu aja zasladiti lake
nego cijelo jezero, nai se napori moraju koncentrirati u smjeru naih
prioriteta, kako bi bili djelotvorniji. Strunjaci za upravljanje vreme
nom kau da su najbolji rokovi koje sami moete birati. Odreivanje
razumnog vremenskog okvira za postizanje odreenog cilja esto re
zultira djelotvornijim koritenjem vremena.
Kada se suoite s izazovom koji od vas trai da date sve od se
be, uloite sve to imate, energina suradnja s tim izazovom moe vas
nagraditi osjeajem velike vitalnosti i uspjeha.

esto se pitamo kako radni ovjek moe pronai vremena za sa-

mokulturu? A ja odgovaram da ovjek uvijek ima vremena za is
krene namjere i ciljeve. Slui se slobodnim trenucima i dijelie
pretvara u zlato. ovjek koji se svojem pozivu posveuje marljivo i
s duhom i koji zaradu troi ekonomino, uvijek e pronai dio da
na koji e biti na raspolaganju samo njemu. A upravo je nevjero
jatno kako i kratko vrijeme donosi velike plodove poboljanja
samo kada ga eljno prihvatimo i vjerno koristimo. esto se vidi
da oni koji imaju najvie slobodna vremena, od njega imaju naj
manje koristi. Ve i jedan sat na dan, kada ga ustrajno posveuje
mo prouavanju neke zanimljive teme, donosi neoekivane aku
mulacije znanja.
William Ellery Channing
Posvetite se upozna to biste u ivotu eljeli postii? Kako zamiljate davanje veli
vanju sebe. Rije je
kog i vanog doprinosa ovome svijetu? Koliko god vae ambicije bile
o najteoj zadai na
svijetu.
velike ili male, ve danas ponite stvarati ciljeve koji odgovaraju vaoj
Miguel svrsi, te za njih postavite rokove ili ciljne datume. Zapamtite, va us
de Cervantes pjeh moda ovisi o rokovima!

Sve to sam postigao, ili oekujem da u postii, bilo je i bit e taj

usporen, strpljiv i ustrajan postupak poveanja koji je mravinjak
gradio dio po dio, misao po misao, injenicu po injenicu.
Elihu Burritt

*
3. ZAKON
Dunost nam je njegovati dobrotu. Sefer Hachinukh

Dobra su djela kari JEDNA SUFISTIKA pria govori o ovjeku koji je bio toliko dobronam
ke koje ine lanac jeran i ponizan da su aneli od Boga zatraili da mu podari dar uda.
ljubavi.
Bog im je mudro rekao da ovjeka prvo upitaju eli li taj dar. Aneli
Majka Tereza
su tako posjetili dobroga ovjeka i ponudili mu tri dara. Prvi je bio
dar iscjeljivanja rukama. Drugi je bio dar preobraanja dua. Trei je
bio dar krjeposti. Nakon to je promislio o ponudi, ovjek je odluio
odbiti darove. Meutim, aneli su ustrajno traili da odabere jedan od
Dobronamjerno i njih, jer e ga inae oni odabrati umjesto njega.
dobrostivo srce naj
slinije je Bogu.
Robert Burns
Toliko bogova, toliko vjera, toliko puteva koji u beskraj vijugaju, a
ovom otunome svijetu zapravo treba samo umijee dobrote i lju
baznosti.
Ella Wheeler Wilcox

U redu, rekao je ovjek tada. elim initi velika dobra ka

mo god krenem, a da za to nikada i ne doznam.
Anele su te rijei zbunile. Kako takvo to uope ostvariti?
Dugo su vijeali i na koncu se odluili za ovakav plan: Kad god ov
jekova sjena padne iza njega, imat e mo lijeiti bolesti, ublaavati
bol i tjeiti tugu. Dok je ovjek tako putovao, gdje god je pala njego-
Najbolji su dio ivo va sjena, suhi je put pokrivala trava, sasueno je bilje poelo cvjetati,
ta dobroga ovjeka blijeda djeca poprimala su ruiast zdravi sjaj lica, dok se radost nav
njegova mala, bezi
laila na lica ljudi.
mena i neza
pamena djela ute ovjek je tako nastavio normalno ivjeti, pritom irei dobro
meljena u dobroti i tu i plemenite vrline, kao to zvijezde odaju svjetlo, a cvijee daje mi
ljubavi. ris. Nije imao pojma o snanome putu ljubavi koji je ostajao iza nje
William
gove marljivosti u duhovnoj predanosti. Ljudi su svugdje reagirali na
Wordsworth
njegovu nazonost i potivali njegovu poniznost. Nisu spominjali nje
gova uda. Nakon nekog vremena, ak su mu zaboravili ime. Zvali su
ga samo Svetom sjenom.

Uvjeren sam da srea potjee od dobrote.

Dalai Lama

Nije li divno i utjeno, pa i uzbudljivo, uvidjeti da svatko od nas

Pohvale drugima ima mogunost da pomae drugima, i to na naine koje moda ak i
mogu nas korisno ne uviamo? Kad se zamislimo nad sobom, uviamo li da je na ivot
pouavati ne to jes obogaen blistavom ljubavlju i gorljivou kojima obasjavamo i druge?
mo, nego to bismo
Koje korisne odlike njegujemo u vrtu due? Je li na intelektualni i
trebali biti.
Augustus Hare
vot ist i zdrav zahvaljujui discipliniranosti naih misli? Teku li nae
misli, osjeaji i postupci u stalnoj struji iz izvora neograniene ljuba
vi? Jesmo li dobronamjerni prema svim aspektima ivota? Misao
odrava i hrani svijest. Je li dobrota vjeita odlika naega uma i srca
Nema tog dobrog
koja odmah povoljno reagira na sve situacije?
djela, koliko god bilo U poeziji i u obinome govoru, osjeaji neograniene ljubavi
maleno, koje je mogu se usporediti s toplinom koju nam daje vatra. Ta ugodna, unu
uinjeno uzalud. tarnja energija uvijek je aktivna, donosi raspoloenje, toplinu i dina
Ezop
miku. Iskazivanje dobrote moe biti najdjelotvorniji nain zalaganja za
tue, ali i za nae interese. Dobrota je po prirodi miroljubiva i blaga,
ali i vrlo snana. esto je rije o istinskome simbolu unutarnje snage.
Gdje god se nae dobra i suosjeajna osoba, ostali e osjetiti ugod
nu atmosferu.
U knjizi Ljubav znai oslobaanje od straha Gerald Jampolsky
pie: Danas je na djelu sve ubrzanija i sve ira potraga za boljim
nainom ivota koja donosi novu svijest i promjene u razinama svijes
ti. Nalik je na duhovnu poplavu koja se sprema oistiti svijet. Iako
postoje mnogi putevi koji vode do transformacije, uvidjet emo da
dobrota, mudrost i suosjeanje ine pozitivna i stalna vrata prema po
maganju svima radi izgradnje atmosfere ljubavi i dobrote.

Dobro razmislite prije nego to nekome kaete grubu rije, ali ni

kada ne propustite priliku da kaete neto lijepo.
George Horace Lorimer
 4. ZAKON
Budi zahvalan i pomai svima koji su pomogli tebi.

MODA SE PRIMIE zavretak jo jednog dana. Zbog toga moda

Trebamo davati kao
to i primamo, ra osjeamo olakanje, osobito ako je dan bio naporan. Moda smo
dosno, brzo i bez zahvalni za sve to smo tijekom dana postigli. Moda smo zahva
oklijevanja; jer u ko lni za ukupnu aktivnost. Meutim, zahvalnost znai i vie od iz
risti koja se lijepi za
raavanja zahvalnosti ili priznanja za postizanje neeg korisnog.
prste nema nimalo
ljepote.
Zahvalnost znai i spoznaju i priznanje dogaaja i ljudi koji su
Seneka doli u dodir s naim ivotom i dali doprinos ovome danu! Mno
gi pozitivni i korisni plodovi koji se pojavljuju u svijetu esto se
temelje na stavu potovanja i zahvalnosti za sve ono ime su lju
di pripomogli naem uspjehu. Drugi esto pomau naim uspje
sima, pa je stoga vano priznati njihov doprinos.
Jedno je izraavati zahvalnost za mnoga udesna iskustva i lju
de koji su u naem ivotu, no hoemo li nainiti i korak vie i izravno
Izrazi zahvalnost
se zahvaliti ljudima koji nam pomau? Znamo kako se osjeamo i re
onome tko je
zasluuje. agiramo kada nam netko pokae da nam je zahvalan ili da cijeni nau
Engleska izreka pomo. Hoemo li tu energiju potpore prenijeti i na druge? Priznaje
mo li eljno zasluge onima koji prema nama pokazuju ljubav i dobro
tu i koji na niz razliitih naina daju doprinos naem napredovanju i
dobrobiti? Jesu li spoznavanje i priznavanje tuih doprinosa zlatne
prilike za duhovno unapreenje naeg ivota i ivota drugih? Moe li
osjeaj zahvalnosti koji ne izrazimo biti nalik na umotani dar koji na
koncu ne uruujemo?
Prelijep izraz zahvalnosti za primljenu pomo sadran je u
sljedeoj prii. Koncem 19. stoljea ugledan i vaan zastupnik u bri-
tanskome Parlamentu jurio je kroz kiu i maglu puste kotske provin
cije kako bi odrao iznimno vaan govor. Jo kilometrima od odre
dita, njegova je koija skrenula s ceste i upala u duboko blato. Koli
ko god se trudili, konj i koija nisu je mogli pokrenuti. Njegov je go
vor bio toliko vaan da je ak i taj engleski aristokrat, onako sveano
odjeven, pomagao koijau. No sve je bilo uzalud. Koija se nije po
maknula ni za centimetar.
Kako to ve neki put biva, neki seoski djeak sluajno je pro
lazio tom cestom s parom konja, te je oajnome zastupniku ponudio
da e mu pomoi osloboditi koiju. Nakon velikih problema i napora,
konano su je izvukli iz blata. Kada je djeak odluno odbio uzeti no
vac za pomo ili za odjeu, koju je poderao i silno uprljao, Englez ga
je upitao to bi elio postati kad odraste.
to dolazi iz srca do Lijenik, gospodine. elio bih postati lijenikom, odgovorio
lazi do srca. mu je djeak. Zastupnika se djeak toliko dojmio da je rekao: Lije
Samuel Taylor
Coleridge
po, i ja ti elim pomoi. I tako je odrao rije. Zahvaljujui njegovoj
velikodunosti, mladi se kasnije upisao na sveuilite.

Stalnom dobrotom postie se mnogo. Kao to sunce topi led, dob

rota i ljubaznost izazivaju isparavanje nesporazuma, nepovjerenja
i neprijateljskih osjeaja.
Albert Schweitzer

Vie od pedeset godina poslije, boravei u Maroku, Winston

Churchill podlegao je ozbiljnom obliku upale plua. ivot mu je spa
sio nov udotvoran lijek pod nazivom penicilin, a koji je nekoliko go
dina ranije otkrio lijenik kotskoga podrijetla, sir Alexander Fleming.
Upravo je Fleming bio onaj djeak koji je pola stoljea ranije,
usred kine i mrane kotske noi, pomogao onom parlamentarnom
zastupniku! A taj zastupnik? Bio je to nitko drugi do otac Winstona
Churchilla, Randolph!
Dobroinstvo se vraa, pa stoga budite zahvalni i pomaite
svima koji pomau vama.

*
5. ZAKON
U gorljivosti je razlika izmeu osrednjosti i uspjeha.
Norman Vincent Peale

MOGUE JE da u cijelosti ne shvaamo to je ivot, ali o njemu znamo

mnogo. ini se da neki ljudi u svemu to ine zrae ivotom i vital-
nou. Bi li dio toga mogao biti i odraz naina na koji gledamo na se
be i druge, te kako i kuda usmjeravamo svoje prednosti i sposobnosti?
ovjekov duh, ve na temelju same svoje prirode, najee
trai vitalne i vane kontakte s boanskim. Autor Pisama ratrkanog
bratstva govori nam: U sebi imamo mo koja bi svijet uzdignula iz
neznanja i jada samo kada bismo znali kako je upotrijebiti. Je li mo
Gorljivost daje ener
gue da te rijei, moda barem dijelom, opisuju snagu gorljivosti i za
giju, a energija znai
ivot i mo.
nosa? Znanstvenik Louis Pasteur rekao je: Grci su nam podarili jed
Charles Roth nu od najljepih rijei u naem jeziku rije entuzijazam to
Nema te velike stvari znai ispunjenost Bogom. Veiianstvenost ovjekovih djela mjeri se
koja je postignuta nadahnuem iz kojeg iznie. Sretan je onaj koji u sebi nosi Boga.
bez gorljivosti
Ljudi koji provode tu duhovnu odliku zrae neim uistinu dostojnim
i zanosa.
Newton Dillaway strahopotovanja; ivi su u pravome smislu rijei!
Ralph Waldo Emerson napisao je: Svaki je veliki trenutak u
povijesti svijeta zapravo velika pobjeda gorljivosti i zanosa. Rije je
o snanim i dalekosenim rijeima koje izraavaju istinu! Teko je za
guiti ar ili sputati duh osobe koja istinski vjeruje u to to radi. Nje
zino uzbuenje pokazuje da radi pod punim gasom! Gorljivost nije ve
liki dar koji neki imaju, a neki nemaju. Neki su jednostavno odluili
priznati njegovo postojanje i posluiti se tom velikom energijom, dok
drugi moda i ne uviaju da u sebi nose to veliko i nevidljivo blago.

Do najvee radosti moemo doi samo sluenjem drugima, no

pritom sluimo i sebi i svijetu.
Foster McClellan

Jedna pria govori o trojici zidara koji su marljivo radili. U jed

nom trenutku naiao je neki ovjek, zastao i stao ih promatrati. Na
kon nekoliko trenutaka upitao je: to to gradite?
I ne podignuvi pogled s posla, prvi zidar odgovori: Ja samo
slaem opeke.
Drugi ree: Ja gradim vrst zid.
No trei je gorljivo rekao: Ja podiem katedralu!
Iz tog kuta gledanja, rijei U gorljivosti je razlika izmeu me
U ovjekovu tijelu
diokriteta i velikog uspjeha mogle bi posluiti kao vana tema za raz
duhovni ar, odnos
no gorljivost, potie
miljanje. Potie li iskra gorljivosti unutarnju duhovnu vatru? Koji su
ivanu masu koja neki od plodova te pojave boanskoga zahvaljujui gorljivosti? Moda
tako stvara energiju. ne bi bilo loe bolje promotriti to kratko razdoblje ivota koje nam je
Charles Fillmore darovano i odluiti prihvatiti gorljiviji stav obiljeen veom zahval
nou prema svemu to jesmo i to moemo biti.
Veliki grki dramatiar Eshil jednom je rekao: Kad ovjek ima
volju i gorljivost, Bog mu se pridruuje. Istinska je gorljivost odlika
koja njeguje uspjeh. Usto moe biti zarazna! iri radost jer u gorlji
vosti nema ni trunka tuge ili potitenosti. Radost je plod Duha, ita
mo u Galaanima (5:22). Hoemo li samima sebi uskratiti taj plod?
Jeste li primijetili da se strah povlai pred gorljivou?
Duhovna odlika gorljivosti pridaje novu vrijednost svemu to
dotakne, a ivot se ispunjava prilikama. Gorljivost je katalizator
radosti, uitka i kreativnosti na poslu. U svaku aktivnost unosi nov ar
i nove prednosti. Gorljivi ljudi i dalje trae i postiu uspjehe, bez ob-
Svatko od nas moe zira na okolnosti. U stanju su uzbuditi se i oko najmanjih sitnica. ini
nauiti kako radost se da im nikada nije dosadno. Vole se smijati. Date li gorljivoj osobi
pretvoriti u naviku.
dar, moda e vas iz zahvalnosti zagrliti i odmah upotrijebiti dar. Ka
May Rowland
da ste uz gorljivu osobu, njezine blistave oi kao da su otvorene iz
potovanja i zahvalnosti prema svemu to je okruuje. A gorljivi ljudi
potiu i daju novu snagu! Osvjeuju sve oko sebe! Postiu vrijedne re
zultate!

Takozvano starenje nije propadanje ivota, nego propadanje nae

vjere, gorljivosti i volje za napredovanjem.
Connie Fillmore

Kako sjeme gorljivosti koje je u vama poticati na rast? Stvari

oko sebe ponite promatrati svjeim oima i otvoreno prema gorlji
vosti. to god radili, tome pristupajte kao da iskustvo o kojem je ri
je doivljavate prvi put. Proivljavajte ga sa svjeinom, kao da vam
je posve novo. Postanite aktivan sudionik ivota. Odluite da vie
neete stajati uz rub i samo gledati druge. Sudjelujte! Kao to je Lo
ngfellow rekao u Psalmu ivota: Stoga ustanimo i dajmo se na po
sao, pripravni na sve oblike sudbine.
Ljudi koji pokazuju gorljivost u vezi sa eljama i ciljevima i ko
ji se pridravaju svoje vizije cilja, svojim ivotom i djelovanjem iska
zuju ivotne elje.
U gorljivosti poesto poiva razlika izmeu mediokriteta i ve
likog uspjeha.

Naglasci

1. Unutarnji svijet mjesto je koje nastanjuju nae misli, osjeaji i

stavovi.
2. Naa individualna perspektiva odreuje nae individualne stvar
nosti.
3. Do promjene esto dolazi kada spoznamo lane stavove i uvjere
nja i potrudimo se kako bismo ih uskladili sa stvarnou.
4. Cilj bez odreenog roka vrlo se lako pretvara u neostvareni cilj.
5. Uspjeni ljudi dovravaju zapoeto. Pomno razmotrite to sve
eventualno obuhvaa odreena zadaa prije nego to se upustite
u njezino rjeavanje. No kada jednom ponete, dovrite je teme
ljito, gorljivo i odluno.
 6. Upitajte se: Radim li ili se pripremam za stvari za koje sam naj-
osposobljeniji? Volim li to to inim?
7. Koje biste duhovne odlike voljeli njegovati u ivotu?
8. Je li ljubaznost stalna odlika vaega uma, srca i djelovanja?
9. Kako se osjeate kada nekome iskreno zahvaljujete?
10. Traite li naine na koje drugima moete donositi sreu i izraa
vati zahvalnost?
11. ime nastojite unaprijediti zametak gorljivosti u sebi i u drugima?
12. Kako biste gorljivost opisali kao nevidljivo blago?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Kako glasi bit vaih uenja? upitao je Lao Tse.

Bit se, odgovorio je Konfucije, sastoji od dobronamjernos
ti i pravinosti.
Smijem li priupitati jesu li oni dio ovjekove priroene priro
de? upitao je Lao Tse.
Dakako, odgovorio je Konfucije. Ako gospodinu nedostaje
dobronamjernosti, nee dospjeti nikamo; ako mu nedostaje pra
vinosti, nee ni ostati na ivotu. Dobronamjernost i pravinost istin
ska su ovjekova priroda. to bi drugo bili?
Lao Tse na to je rekao: Smijem li pitati kako odreujete dob
ronamjernost i pravinost?
Konfucije je rekao: Biti zadovoljan i radostan u mislima; pri
hvaati univerzalnu ljubav i biti nepristran to su istinski oblici dob
ronamjernosti i pravinosti.
Lao Tse rekao je: Hmm nije loe osim posljednjeg di
jela. 'Univerzalna ljubav' nije li to poprilino neodreen ideal? A
nepristranost je ve sama po sebi oblik pristranosti. elite da svijet
izgubi jednostavnost? Nebo i zemlja vrsto se dre uhodanih naina
kretanja, sunce i mjesec svojega svjetla, zvijezde i planeti svojega ras
poreda, ptice i ivotinje svojih jata i stada, drvee i grmlje svojih oba
la. U djelovanju se samo treba drati vrlina, a na putovanju slijediti
Put, pa ete se ve nai na odreditu. emu tako odvano podizati
zastave dobronamjernosti i pravinosti kao da udarate u bubanj i
traite izgubljeno dijete? Ah, samo ete u ovjekovu prirodu unijeti
pomutnju.

Taoizam
 Dvadesetsedmi tjedan

1. ZAKON
Svatko na zemlji gradi svoj raj ili pakao.

Sjene u ivotu katka LJUDI KATKADA govore kako je kretanje duhovnim putem jednostavno,
da stvaramo stojei
ali ne nuno i lagano. Jedna od potekoa moe se sastojati i od
na vlastitom sunevu
svjetlu.
uenja nadvladavanja sklonosti inertnosti u odnosu na svakodnevno
Ralph Waldo duhovno uenje. Ernest Holmes rekao je: Istinu je daleko lake
Emerson pouavati nego provoditi. A duhovnost, kao najvrjedniji proces, isti
nski zahtijeva predanost i trud u provoenju. No prednosti ne mogu
biti poeljnije! Prua nam se prilika, zahvaljujui osobnome izboru, da
sami gradimo raj ili pakao na zemlji.

Negdje na putu ov
Veina svjetskih duhovnih tradicija zagovara raznorazne naine
jekova iskustva svi ivota usmjerene prema unutra. Bog se u Kuranu opisuje kao bliski
emo se probuditi ji od vratne arterije, kao poznavatelj svih ovjekovih misli i osjeaja
uz spoznaju o tome koji boravi u ovjekovu srcu. Sufisti alegoriju o svjetiljci tumae kao
da smo mi sami raj
nain izraavanja boje nazonosti u ovjekovu srcu, nazonosti koja
ili pakao.
Ernest Holmes obasjava tjelesnu svjetiljku. Ta spoznaja o boanskome koje je svug
dje na koristan nain podupire pojmove truda u smjeru ostvarivanja
raja na zemlji. Promotrimo neke od moguih naina odravanja redo
vitog duhovnog razvoja i aktivnosti kao temelja na kojem emo stva
rati vlastiti raj na zemlji.
Molitva je, dakako, moda i najosnovniji duhovni postupak.
Navika u sklopu koje svakodnevno odvajamo malo vremena i na mir
nome mjestu komuniciramo sa Stvoriteljem, u na ivot unosi usmje
renost. Meutim, to to mislimo, govorimo i inimo kada ne molimo
 Boanska struja do takoer moe pomoi djelotvornosti nae molitve. ivimo li izmeu
nijet e nam mir i si
molitava zahvalno i radosno ili neki put razmiljamo ili govorimo ne
gurnost budemo li
dovoljno budni i od
svjesno, na temelju obrazaca steenih navikom? Materijalni svijet
luni u nakani da je moe biti vrlo zavodljiv i ne odrimo li vrstu svijest o uronjenosti u
pronaemo i da duh, moda neemo pratiti djelotvornost vlastitih misli, osjeaja i ri
joj se prepustimo. jei, kao i svega to inimo izmeu molitava. Prieljkujemo li istinski
Ralph Waldo
raj na zemlji, bi li nam onda svjesna odluka o tome da emo svaki
Trine
trenutak svjesno provoditi u duhovnome kontekstu sveprisutnog boa
nstva pomogla da bre doemo do tog cilja?
Koju ulogu u stvaranju iskustva raja na zemlji igra vlastito
buenje i spoznaja o tome da moemo slobodno rekonstruirati vlasti
te stavove? U pojedinim trenucima, bez obzira na nae najbolje nam
jere i discipliniranost, iskustvo raja na zemlji moda e nam izmicati,
ili e nam se tako barem initi, dok se istodobno neemo moi oslo
boditi iskustva pakla. Do toga esto dolazi kada to to imamo
poinjemo usporeivati s drugima i osjeati ili nadmo ili inferiorno
st. Sudimo li samo po vanjskome izgledu svega, stvorit emo vlastiti
pakao koji e proimati najrazliitija podruja naega ivota. I tu nam
pomae praksa osjeanja zahvalnosti i izraavanja potovanja i zahva
lnosti.

Na ivot toliko ne oblikuju naa iskustva koliko naa oekivanja.

George Bernard Shaw

Kljuno je probuditi se i odravati svijest o izraavanju zahva

lnosti. Zahvalnost je klju za mnoge najuzvienije, najplemenitije sve
te emocije koje nam unaprjeuju ivot. Iskreno srce postaje sve po-
niznijim i moe postati neustraivo kada spozna boansku nazonost.
Tada poinjemo razvijati sveti ushit sluenja, kao pomagai u besko
nanoj kreativnosti. Kada krenemo na putovanje osobne svijesti i ot
krivanja duhovnih puteva, ivot nam se mijenja iz temelja. S divljenjem
i uitkom poinjemo otkrivati tko smo i zato smo ovdje.
Kada odaberemo ivot davanja, izraavanja zahvalnosti i po
maganja drugima, stupamo li na djelotvoran put stvaranja raja na
zemlji?
U knjizi Obeanje koje je pred nama: Vizije nade i djelovanja
u budunosti ovjeanstva Duane Elgin opisuje neke od prioriteta ko
ji po njemu obiljeavaju jednostavniji ivot. Oni koji su odabrali jed
nostavan ivot najee silno cijene kvalitetu i karakternost vlastita
odnosa sa svim aspektima ivota sa samima sobom, s drugim lju
dima, s drugim stvorenjima, sa Zemljom i sa svemirom.
 ovjek ne moe ut Svatko od nas raa se tako da moe slobodno birati misli ko
jecati na duljinu i je mogu graditi na ivot. Moemo birati put kojim elimo ii i moe
vota, ali moe utje
mo birati prtljagu koju emo ponijeti. Kada ugledamo raj na zemlji,
cati na njegovu iri
nu i dubinu. prirodno elimo pomagati i drugima da se razvijaju u istome smjeru.
Evan Essar Duhovno buenje iziskuje strpljivost, trud i Boju milost. Kada
nauimo spoznati emu se istinski divimo i kada zatim iskreno poduz
memo korake u tom smjeru, dolazimo do nebeskih postignua.

*
2. ZAKON
Znanost je bez religije slaba i nemona; religija je bez znanosti
slijepa. Albert Einstein

PRVOG LIPNJA 1940. godine ugledna skupina koju je inilo sedamde-

Zahvaljujui znanosti
dolazimo do infor setdevetero znanstvenika, filozofa i teologa nala se radi udruivanja
macija, a religija je intelektualnih i duhovnih sila u raspravi o daljnjoj integraciji znano
podruje koje treba sti, filozofije i religije u vezi s tradicionalnim etikim vrijednostima i
znanstveno istraiti. demokratskim nainom ivota. Cilj je konferencije bio na jedno mjes
Franklin Loehr
to dovesti predstavnike raznih disciplina koji e se nai na zajednikim
temeljima i iz prve ruke se upoznati sa zamislima drugih sudionika u
vezi s ukupnou ovjekova iskustva. Nadali su se da e tako promi
cati potovanje i razumijevanje meu trima disciplinama. Filozofija,
znanost i religija priznaju postojanje zajednike veze i odreenog je
dinstva.

Zdravlje kulture, poput tjelesnoga zdravlja, sastoji se od skladnog

funkcioniranja sastavnih dijelova. Znanost, filozofija i religija ned
vojbeno su glavni dijelovi... kulture.
Mortimer J. Adler

Rad Alberta Einsteina pod naslovom Znanost i religija nastao

je upravo zahvaljujui toj konferenciji. inilo se da njegove rijei od
raavaju potragu za viim stupnjem razumijevanja i za rijeima koje e
opisati mogue jedinstvo znanosti i religije. Za Einsteina je znanost
drevno nastojanje da se uz pomo sustavnog razmiljanja opazive po
jave ovoga svijeta dovedu u to temeljitiju vezu. Meutim, kad je po
kuao opisati religiju, napisao je: Jednostavan mi odgovor ne pada na
pamet. A ak i nakon to doem do odgovora koji bi me trenutano
 Bit nae teologije, ili mogao zadovoljiti, i dalje u biti uvjeren da nikad, ni pod kojim uvje
logikih religijskih tima, ne bih mogao ni u najmanjoj moguoj mjeri spojiti sve one koji
razmiljanja, jest, ili
su ozbiljno promiljali to pitanje. Njegove rijei i osjeaji mogu se
bi u vrlo stvarnome
smislu mogla postati, odnositi na mnoge od nas i u suvremenome dobu.
empirijski Religija je u ovom ili onom obliku dio ovjekova iskustva od sa
znanstvena. mih poetaka. Jednako tako, znanstvenome nainu razmiljanja dugu
Douglas
jemo mnogo i mnogim se aspektima oslanjamo upravo na tehnologi
C. Macintosh
ju koju nam je u tako raskonome obliku podarila znanost. George Fi
eld i Eric Chaisson piu u predgovoru Nevidljivome svemiru: ivimo
u razdoblju velianstvenog tehnolokog napretka, u razdoblju uenja,
u razdoblju pipanja u tami prije u dobu istraivanja nego zrele zna
nosti. Pitanja samo donose nova pitanja i zagonetka se produbljuje!
Moemo li metode empirijske znanosti smatrati metodama kojima e
nam se otkriti novi aspekti Boga? Ili bi rije boga trebala imati ue,
ogranienije znaenje od rijei stvarnost?
Einstein je u svojem radu napisao i ovo:

Znanost moe tek odrediti to jest, ali ne i to bi trebalo biti,

a i dalje su nuni raznorazni sudovi koji ostaju izvan njezina podruja.
Religija se, s druge strane, bavi samo procjenama ovjekovih misli i
djelovanja; ne moe opravdano govoriti o injenicama i vezama meu
injenicama... Iako su podruja kojima se bave religija i znanost tako
jasno odijeljena, izmeu njih ipak postoji snana reciprona poveza
nost i meuovisnost... Tu emo situaciju najlake doarati jednom
slikom: Znanost je bez religije slaba i nemona; religija je bez znanos
ti slijepa.

I tako se potraga nastavlja. Je li Bog jedina stvarnost? Koji su

sve promjenjivi pojavni oblici stvarnosti? ivimo u svijetu obiljeenom
napretkom, a napredak se ini najizraenijim upravo na podruju zna
nosti. Na primjer, udbenik koji pet godina nije osuvremenjen u veini
je podruja praktiki neupotrebljiv, dok je laboratorij s deset godina
starom opremom zreo za muzej! U posljednjih nekoliko desetljea
dvadesetog stoljea dolo je do ubrzanih promjena unutar naeg
shvaanja fizike stvarnosti do kojeg dolazimo s pomou znanosti. Je
li jednako tako dolo i do velikog napretka u nainu na koji shvaamo
stvarnost Boga koju nudi religija, a teologija tumai? Ako je znanost
u samo stotinu godina unaprijedila ovjekovu percepciju za stotinu i
vie puta, mogu li se te percepcije u sljedeem stoljeu mnoiti jo
bre?
Mogu li raznorazna istraivanja na podruju statistike, a u ve
zi s dokazima, ovjeku pomoi da ubrza otkrivanje mnogobrojnih as-
 Ne moe postojati pekata Boga? I pojedinci i drutva mogli bi imati jo daleko vee ko
jedno naelo koje risti nego od otkria na podruju elektronike ili medicine.
upravlja ivotima
U knjizi Bog za 21. stoljee Joel Primack pie: Godine
ljudi i neko posve
drugo pravilo koje 1992., kada je astronom George Smoot objavio otkrie 'mrekanja'
upravlja postojanjem valova u toplinskome zraenju koje jo uvijek dopire od Velikog pras
atoma, osim ako ka, rekao je da je to kao da smo 'ugledali Boje lice'. Poneto skro
ovjek i atom nema
mniji astrofiziar, ija je teorija ispravno predvidjela upravo to otkrie,
ju ba nikakve veze.
Paul Weiss nazvao je to 'mrekanje' 'bojim rukopisom'. Pomau li nam takve
metafore da dopremo do neusporedivo veih i irih pojmova o boa-
nskome?

Sve dok o Bogu razmiljamo kao o osobi, lako emo se hipnotizi

rati i oboavati ga omamljeno i neaktivno. Meutim, kada u Bogu
vidimo ljubav, kada boansko smatramo nainom ivota milo
srem, pravdom poniznou i tako dalje stjeemo energiju za
djelovanje koje je u svakodnevnome ivotu boansko.
Harry A. Overstreet

*
3. ZAKON
Nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee od
onoga to nam je sada poznato.

A to Jahve trai od
U DOSADANJIM smo tekstovima govorili o beskonanome Stvori
tebe:
samo initi pravicu,
telju kao o boanskoj sili koja se u naemu svijetu nastoji prika
milosre ljubiti zati kroz sloene planove i smisao. Promatramo ljubav i kontinu
i smjerno sa svojim itet koji se pokazuju u ovjekovoj slobodi i prirodnim zakonima,
Bogom hoditi. sluaj i nunost koji zajedniki stvaraju svijet beskrajne raznoli
Mihej 6:8
kosti i ljepote. Divimo se fantastinoj razlici izmeu sebe mi
nijaturnih mrljica u jednom siunome zvjezdanome sustavu u
jednoj od manjih galaksija poznatoga svemira i Boga koji je
sve to stvorio.
Uz nov osjeaj poniznosti, sada nam se otvara mogunost da
znanstveno istraimo duhovnu prirodu ljudskih bia. A nepoznato ko
je je pred nama moda je i milijun puta vee od onoga to nam je sa
da poznato! Odakle onda krenuti? Moda e u budunosti istraivake
zaklade i vjerske ustanove velika sredstva i napore usmjeriti u duhov-
 Treba voljeti na istraivanja, jednako kao to danas velikim novcem potpomau is
nepoznato. traivanje fizikoga zdravlja. To bi donijelo velike prednosti u smislu
- Charles Lamb
poveanja mira, sklada, sree, kreativnosti i produktivnosti. Sve je
vie dokaza o tome da je ovjekova duhovna priroda temeljni aspekt
nae osobnosti. Drugi bi cilj moglo biti istraivanje i spoznavanje kra
jnje stvarnosti s pomou svih mogunosti koje nam se nude. Dakako,
najbolja i najdalekosenija istraivanja u cjelokupnoj povijesti bit e
ona koja emo provoditi ponizno i u oekivanju potpunijeg razumije
vanja Boga Stvoritelja i svega to je namijenio svojim stvorenjima.

Moji sadanji duhovni stavovi u velikoj su mjeri plod sudaranja

mojega ivota sa znanou i religijom.
Larry Dossey

Sve to postoji gori u Mnogima od nas duhovno hodoae nije obiljeeno neuo
plamenu, biajeno dramatinim dogaajima. Meutim, desetljea koja su pred
deformirani koma
nama mogla bi ponuditi fantastine pustolovine istraivanja nepozna
dii raspruju se na
nebu, toga. Nastave li otkria nau potragu usmjeravati prema sve brojnijim
novi svjetovi ukrau- zagonetkama, hoemo li poeti spoznavati vie kreativnosti? Neki
ju mranu no; mislioci ve govore kako svako otkrie, bez obzira na znanstvenu dis
a u daljini vanjske
ciplinu, ljudima pomae da proire definiciju rijei Bog. Na primjer,
maglice napadaju
prazninu poput neu
mogu li ljudi neto o Bogu spoznati na temelju rendgenske astrono
straivih konjanika s mije, subatomske fizike ili kvantne neiokalnosti? Ako skupa potraga
kopljima. za izvanzemaljskim oblicima ivota ikada doe do konkretnih rezulta
Robinson Jeffers ta, hoemo li proiriti postojeu teologiju? Pojanjavanje znaenja
duhovnih informacija ovoga svijeta moe trenutano biti problema
tino i teko poput predvianja, recimo 1800. godine, o irenju me
dicinskih spoznaja ili znanja o elektromagnetskim valovima. Je li ego
istino drati da smo na zavretku, a ne negdje u blizini poetka
Bojeg kreativnog procesa?

I tako rekoh ovjeku koji stajao je na ulazu u godinu:

Daj mi svjetlo da mogu sigurno stupiti u nepoznato.
A on je odgovorio: Stupi u tamu i daj ruku Bogu.
To e ti biti bolje od svjetla i sigurnije od poznatoga puta.
Minnie Louise Haskins

Meister Eckhart napisao je: Nema tog posla koji je valjano

zapoet ili dobro obavljen, nema tog ovjeka koji je toliko slobodan i
siguran u svoje postupke, da bi si mogao dopustiti oputanje ili uspa-
vljivanje uma. Svojim velikim moima, intelektom i snagom volje, tre-
 Drugim rijeima, ba se uvijek uzdizati i dosezati vrhunce, ono to je najbolje... uvijek
osim poznatog i ne ostvarivati prvorazredan napredak.
poznatog, to jo
uope preostaje?
I mi moramo uvijek biti budni i uzdizati se. Otvoreni pristup
Harold Pinter nalae nam da Boga promatramo na mnotvo razliitih naina u
sklopu svojevrsnog empirijskog propitivanja kakvim se bave prirodos
lovci i oni teolozi koji spoznaju da bi se sutranji duhovni junaci mog
li nalaziti i meu onima koji se danas smatraju hereticima! Teologija
poniznosti potie otvoreno razmiljanje koje prihvaa nove informaci
je i omoguuje zakljuke koji sadre i rije moda. Nepoznato koje
je pred nama moda je otvoreno za znanstvena istraivanja duhovnih
tema poput ljubavi, molitve, smisla i izraavanja zahvalnosti. Ta nova
istraivanja moda e otkriti da postoje duhovni zakoni, univerzalna
naela, moda i beskonaniji i vjeniji od onih prirodnih zakona koji
djeluju u opipljivim i vidljivim podrujima.

*
4. ZAKON
Zabrinutou se ne postie nita, samo se gubi dragocjeno vrijeme.

Mu i ENA vodili su ozbiljnu raspravu o obiteljskoj situaciji. Mu

Samima sebi donosi
mo ili jad ili snagu. je satima i satima zabrinuto razmiljao o tome kako e podmiriti
Koliina truda koju sve mjesene trokove. Nakon to je nekoliko sati sluala njego
treba uloiti uvijek ve pesimistine najave, ena ga je zamolila da s njom pode u
je ista.
kuhinju i da ondje sjednu za stol.
Carlos Castaneda
Na stol je posloila sve mjesene raune, uzela papir i olovku.
Pogledala je supruga i rekla: Jim, a sada mi objasni kako e to zab
rinutost pripomoi u plaanju ovih rauna, pa u s tobom ovdje sjedi
ti i do mraka se brinuti! U protivnom, promotrimo koje su nam
mogunosti na raspolaganju.
ena je, dakako, imala pravo. Brigom tek rijetko dolazimo do
pozitivnih rezultata. Umjesto toga, ona moe prerasti u naviku, po
naanje koje nas navodi na pogrean zakljuak: budui da se brine
mo, mislimo da poduzimamo aktivne korake u svrhu rjeavanja prob
lema. Tako esto gubimo dragocjeno vrijeme koje bismo mogli upot
Kada se dovoljno
rijebiti za kreativno suoavanje s izazovnom situacijom.
smrai ugledat ete
zvijezde. Potraimo li u engleskome rjeniku rije worry (brinuti se),
Lee Salk uvidjet emo da izmeu ostalog moe znaiti i Daviti, guiti, smeta-
Usred zime napokon ti, iritirati. Na trenutak razmislite o tome. Briga gui protok krea
sam utvrdio da u tivnih zamisli koje bi nam mogle pomoi u rjeavanju problema. Tako
meni postoji nepob
moemo doslovno zaguiti ili blokirati ivotni tok i onemoguiti mu da
jedivo ljeto.
Albert Camus slobodno prolazi kroz nas. Briga nedvojbeno izaziva tjeskobu, a tjes
koba se oznauje kao briga ili nelagoda u vezi s onim to bi se mog
lo dogoditi. Uz takav opis i shvaanje brige i njezine pratilje, tjesko
be, lako emo utvrditi da briga nikako nije poeljan nain suoavanja
sa ivotom.

Ako je vrijeme najdragocjenije od svega, gubljenje vremena tada

je najvei grijeh, budui da se izgubljeno vrijeme vie ne
pronalazi.
Benjamin Franklin

Koji bi mogao biti temeljni uzrok brige? Je li mogue da tre

bamo uzdignuti viziju, podignuti pogled? Veliki talijanski slikar, kipar,
graditelj i pjesnik Michelangelo rekao je: Za veinu nas najvea opas
nost nije mogunost da ciljamo previsoko, nego da ciljamo prenisko
pa dostiemo cilj! Kada nas obuzme briga, je li mogue da se kon
centriramo na vanjska obiljeja i zaboravljamo izraavati zahvalnost za
sve darove, razloge za sreu i sposobnosti? to se dogaa kad pro
mijenimo perspektivu i arinu toku? Bi li veliina, rasko i duh koji
kao da izbijaju iz Michelangelove udesne skulpture, Davida, mogli
biti dio poruke umjetnika koji svima nama govori da moramo stremi
ti viemu?

Zabrinutost ukazuje na mozak pod loim nadzorom; rije je tek o

glupome gubljenju vremena u neugodi. Kada bi se ljudi posvetili
mentalnoj vjebi kao to se posveuju tjelovjebi, oistili bi mozak
od takvih gluposti.
Arnold Bennett

A kad smo ve kod postavljanja viih ciljeva, promislite samo

o svodu Sikstinske kapele! Michelangelo je na njemu radio svakodne
vno, pune etiri godine, oslikavao strop leei na leima! I nigdje ne
nalazimo zapise o tome da se umjetnik brinuo hoe li ili nee dovri
ti posao!
Usredotoimo li pozornost na sadanji trenutak i situaciju ko
ja je pred nama, na primjer plaanje rauna, uvidjet emo da se pred
 U odreenoj mjeri, nama otvaraju mogunosti i da moemo birati. Moemo odluiti oslo
ivot nadzirete nad boditi se brige i prikloniti se produktivnijim ivotnim opcijama, krea-
zorom nad
tivnijim i poticajnijim stavovima, plodonosnijim raspoloenjima i zdra
vremenom.
Michael Levine vijim uvjerenjima.
Moemo razmotriti mogunosti poveanja prihoda kako bismo
zadovoljili trenutane obveze. Ako je potrebno, moemo osmisliti sus
tavan nain plaanja na vrijeme. Ili jo bolje, moemo razmotriti
naine eliminiranja gomilanja nepotrebnih trokova. Briga nam moe
posluiti kao kratak kolski program. Nauite lekciju koju vam dono
si problem i diplomirajte! Zapamtite da je na um u stanju donositi
odluke koje su monije od sadanjih elja i udnji! Korisne odluke i
izbori pomau u dokidanju autodestruktivnih oblika ponaanja. A bri
ga je posve izvjesno autodestruktivno ponaanje! Jo jednom: ne do
nosi nita, osim uzaludnog rasipanja dragocjenog vremena i energije!

*
5. ZAKON
Neuspjeh je dogaaj, a ne ovjek. William D. Brown

Zbog jednog odbija U NEKOJ ivotnoj fazi moe nam se dogoditi da steknemo dojam
nja ne naputaj cilj
da u neemu nismo uspjeli. No kada se bolje osvrnemo na situa
koji si naumio
ostvariti.
ciju, moda emo spoznati da smo u tome ipak dali sve od sebe.
William Iz sadanje perspektive, moda emo zakljuiti da smo mogli
Shakespeare uloiti vie napora ili da smo cijeloj situaciji mogli pristupiti na
drukiji nain. Takve misli mogu biti tek nejasne tvrdnje, ili prili
ke da se objektivno osvrnemo na stvari i da uimo na temelju is
kustva. Neuspjeh je dogaaj, a ne ovjek.
Iako nastojimo dati sve od sebe, vano je prisjetiti se da ishod
odreene situacije moda nije uvijek pod naim nadzorom. ovjeko
ve interakcije esto poivaju na sporazumima. Ljudi e se moda do
govoriti kada e se nai, prema kojim e pravilima postupati, te do
govoriti prikladne oblike ponaanja za mnoge situacije. Ljudi grijee.
Odreene stvari moda i zaboravljamo, gubimo kljueve, gazimo ig
rake ostavljene ispred garae ili se autom, vozei unatrag, zabijamo
u rasvjetni stup. Meutim, svakako vladamo nainom na koji emo re
agirati.
Kineski duhovni uitelj i filozof Konfucije jednom je rekao: Ni
je li divan uitak uiti i ponovno uiti? Na temelju tih rijei ini se da
 Dopustite da vas iz ivota moemo uiti mnogo, kao i iz ivotnih iskustava i nae vlas
upoznam s tajnom tite prirode. Uenje je stalni proces. irom otvoreni um i ustrajnost
koja me dovela do
mogu uspjeno pomagati uenju u vezi s raznoraznim procesima pri
cilja. Moja je snaga
iskljuivo u mojoj rodnoga svijeta i uenju u vezi s naim osobnim svijetom.
ustrajnosti. Ako radimo na ostvarivanju zadae koja se moe pokazati ko
Louis Pasteur risnom, hoemo li dopustiti da nas od cilja odvrati neka mala smet
nja, neto to na prvi pogled izgleda kao neuspjeh? Taj takozvani ne
uspjeh mogao bi biti tek prilika za uenje na putu prema veem us
pjehu. Thomas Edison rekao je da je prvo stotinu puta doivio neus
pjeh prije nego to je doao do elektrinog svjetla.

Danas dobro obavljaj sitnice; tako e se pred tobom malo-pomalo

pojavljivati i vee stvari koje treba obaviti.
Perzijska izreka

Ako nema vjetra, Sve to je potrebno za uspjeh u prvi mah moda i nije posve
poni veslati. oito. Na primjer, sati i sati priprema za uspjeno dovrenje posla
Latinska poslovica
moda se nee vidjeti na radnikovu licu. Neto to naoko izgleda kao
neuspjeh ne bi trebalo umanjiti ustrajnost i domiljatost predanog
uma i srca koji nastoje ostvariti eljeni cilj! Moete li uope zamisliti
da uspjena osoba u nekoj situaciji govori kako je neto nemogue sa
mo zato to taj netko to neto jo nije postigao? Bi li uspjena osoba
troila vrijeme na zabrinutost zbog stvari koje nije mogue promijeni
ti ili ispraviti? Ne bi li takva osoba radije poradila na najizglednijim
prilikama u cilju ostvarenja cilja? Ne bi li uspjena osoba usmjerila
pozornost na svoj ivot i naine na koje bi ga mogla unaprijediti?

U svakom ljudskom biu postoje udesni potencijali.

Andre Gide

Vano je voditi rauna i o sljedeemu. Veliina nije u meni; ja

sam veliina. Mi nismo izvor monih boanskih zamisli koje nas po
zivaju na ostvarivanje uspjeha. Meutim, moemo biti kanali kroz ko
je se udesne odlike i prednosti slijevaju u dolasku ovjeanstvu. Ka
ko napredujemo kroz svaki dan, osjetila nam najee bombardiraju
mnotva raznoraznih poticaja. Uspjena osoba esto e pitati: S ko
jom svijeu i svrhom koristim zamisli i dogaaje u svojemu svijetu?
Vodite rauna o tome da neuspjeh jednostavno ne postoji; pos
toje samo jo nedovrene zadae! Zamahne li ovjek palicom za golf
u namjeri da udari lopticu i odbaci je dvije stotine metara dalje, a lop-
 Mudar e ovjek tica skrene ulijevo, je li to neuspjeh? Nije. ovjek je jednostavno do
stvarati vie prilika veo do odreenog ishoda, doivio odreeni dogaaj. I to se onda do
nego to ih
gaa? ovjek se moe koriti i proglasiti se neuspjenim, ili moe vra
pronalazi.
Francis Bacon titi lopticu na mjesto za udarac i s tog mjesta krenuti dalje. elimo li
da se naa vizija pretvori u stvarnost, moramo biti pripravni uiniti sve
to je potrebno kako bismo ostvarili ciljeve. A za to je esto potrebna
predanost, gorljivost, domiljatost i ustrajnost. to emo uiniti od
svojega ivota u konanici ovisi iskljuivo o nama samima. Potaknite
djetinje uenje i sjetite se uzbuenja koje donosi otkrivanje novih sv
jetova! Ta se iskra obino pokazuje u obliku veih i odvanijih koraka
u smjeru ostvarenja snova.

Naglasci

1. Va duhovni ivot, kao i sve ostalo to vrijedi, zahtijeva preda

nost, vjebu i dosljedno provoenje.
2. Prua nam se prilika da, zahvaljujui osobnim odlukama i disci
pliniranosti, na zemlji stvorimo vlastiti raj ili vlastiti pakao.
3. Mogu li metode empirijske znanosti biti metode koje e nam ot
kriti nove aspekte Boga?
4. Bi li rije bog trebala imati ogranienije znaenje od rijei
stvarnost?
5. Pomae li svako otkrie, bez obzira na znanstveno podruje, u i
renju definicije rijei bog?
6. Kako vi gledate na suradnju znanosti i religije?
7. Moe li uistinu biti pravog sukoba izmeu religije i znanosti? '
8. Nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee od
onoga to trenutano poznajemo.
9. Briga esto izaziva tjeskobu i koi protok kreativnih ideja.
10. Koji su jo neki od naina na koje je mogue odbaciti zabrinu
tost?
11. Neuspjeh je dogaaj, a ne osoba!
12. Neuspjeh jednostavno ne postoji; postoje tek zadae koje jo ni
su ispunjene!
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

ORANJE

Rano jednog jutra, dok je skupljao darove, Buddha je priao

velikome podruju na kojem se odvijalo proljetno oranje, kada je bra
hman Bharadvaja poeo dijeliti hranu svojim radnicima. Kada je Bha-
radvaja ugledao Buddhu koji je doao po darove, rekao je: 0 redov
nie, ja orem i sijem, a nakon to izorem i posijem, tada jedem. Ore
li i ti i sadi, pa tek onda jede?
Buddha mu odgovori: I ja orem i sijem, a nakon toga jedem.
Bharadvaja ree: I ti sebe smatra oraem? Ne vidim ti plug!
Reci mi, o orau, kako ti to ore?
Buddha odgovori: Povjerenje je sjeme, a mir je kia. Jasnoa
je moj plug, savjest me usmjerava, dok mi je um orma. Budnost mi je
ralo i ostan. Oprezan u govoru i na djelu, umjeren u hrani, istinom pli-
jevim i njegujem oslobaanje. Istinski je trud moj vol, koji plug ustra
jno vue prema Nirvani, slobodi bez aljenja. Eto, tako orem; plodo
vi su takvog oranja besmrtni. Tko god tako ore oslobaa se tuge, a
losti i nedaa.
Bharadvaja usklikne: Neka asni redovnik jede! Istinski si
ora i tvoj plug donosi plod slobode.
iz Samyutte Nikaye

*
 Dvadesetosmi tjedan

1. ZAKON
Smij se i svijet e se smijati s tobom; plai i plakat e sam.
Ella Wheeler Wilcox

Svi se ljudi smijee U ESTO SPOMINJANOJ pjesmi Samoa Ella Wheeler Wilcox go
na istome jeziku. vori nam, kako se ini, da odabranim stavom u svoj ivot priv
Anonimna
laimo energiju jednaka predznaka. Rijei: Smij se i svijet e se
smijati s tobom; plai i plakat e sam podsjeaju nas da emo,
kada smo tuni i plaemo, najvjerojatnije biti sami, a kada srce
ispunimo radou i smijehom, privlaimo brojno drutvo!
Stara izreka govori nam da osmijeh izaziva osmijeh. Poput
vatre za svjee jesenske veeri, osmijeh zrai iskrama i svjetlom koji
se neki put zarazno pretvaraju u sreu. Ljudi koji su pretjerano ozbi
ljni i ije je srce optereeno moda trebaju iskazati oprez u vezi s os
mijehom i smijehom. Ta divna energija svojim blagim plamenom moe
progutati tune i sumorne, ostavljajui osjeaj radosti, gorljivosti i
smisla.
Svijet smijeha oduvi Uviate li vanost odravanja pozitivnog stava i raspoloenja?
jek mi je izgledao
Istraivanja pokazuju i da je za osmijeh potrebno upotrijebiti daleko
kao najuljuenija
glazba na svijetu. manje miia lica nego to ih treba kada se mrtimo. Vjerojatno nije
Peter Ustinov jednostavno smijeiti se i u tekim trenucima, no osmijeh nam nedvo
jbeno pomae da se razvedrimo i moda na vaan nain prilagodi
mo stav.
Zato veina ljudi voli biti u drutvu onih koji osmijehom iz
raavaju pozitivan stav? Bi li jedan od razloga moglo biti i to to je
osmijeh esto izraz zahvalne osobe? Ili to to je osmijeh u stanju po
kazati nau spremnost da se opustimo i uivamo u trenutku, da u ci-
 U smijehu uvijek jelosti budemo u sadanjosti, bez obzira na stresne okolnosti? Os
postoji odreena ra mijeh usto drugima pokazuje da smo otvoreni i spremni sluati njiho
dost koja je nespoji
ve misli i ideje. Osmijeh moe biti srdaan poziv drugima da uu u
va s prijezirom ili
ogorenou. na svijet i bolje nas upoznaju. Osmijeh naglaava sretno srce koje u
Voltaire svakom otkriu vidi dar i razlog za sreu. A sretno je srce dovoljno
snano i izdrljivo da se skladno i produktivno nosi sa svim ivotnim
situacijama.

Radost je najsigurniji znak svijesti o boanskoj nazonosti.

Teilhard de Chardin

Humor nam esto pokazuje dvojakost situacija, neki put otkri

Smijte se i budite va i drukiju i nevjerojatnu stvarnost. U knjizi Radosni Krist Cal Sam-
zdravi i zadovoljni. ra pria o ocu Tomu Walshu, psihoterapeutu koji je u Franjevakom
Matthew Green
centru za obnovu u blizini Phoenixa, u saveznoj dravi Arizoni, drao
popularna predavanja pod naslovom Humor, radost, iscjeljenje i sre
tan hipotalamus. Walsh, koji je lijeio mnoge deprimirane pojedince,
primjeuje: ovjek ne moe biti deprimiran, tjeskoban ili bijesan ka
da se smije. To je jednostavno neizvedivo. A Walt Disney, veliki fil
mski producent, navodno je odbijao dopustiti dovrenje filma u kojem
nije bilo barem malo razloga za smijeh. Nakon est mjeseci rada na
filmu Pinokio, Disney je iznenada prekinuo produkciju jer je imao do
jam da film nema srce. Rekao je: ini mi se da neto to nema sr
ce nije dobro i ne moe trajati. Humor za mene sadri i smijeh i su
ze.
Dakako da u ivotu ima situacija kada nam se oi pune suza
Radujte se uvijek! ma i kada imamo dojam da smo sami. Meutim, to to smo sami ne
Solunjanima znai i da smo naputeni! Ne znai da nam nitko ne moe pomoi. Ne
I, 5:16 znai da smo istinski i potpuno sami. Ima trenutaka kada se samoa
smatra vanom za na razvoj i nunom za nae dozrijevanje. Trenuci
koje provodimo sami, poput trenutaka posveenih molitvi, meditaciji i
kontemplaciji, mogu biti kljuni i za izraavanje vieg stupnja menta
lne jasnoe i razvoj nae duhovne snage. Usamljenost i svjesno pov
laenje u osamu dva su razliita oblika energije. U svakom smo tre
nutku unutar kreativne sile svemira. Beskonano boravimo unutar za
grljaja neograniene ljubavi. Kada smo svjesni injenice da nikada nis
mo potpuno sami, upravo to moe presuditi izmeu shrvanosti zbog
tekih okolnosti i pouzdanja u vlastite mogunosti ustrajavanja. Ta svi
jest takoer moe prosuditi i izmeu suza i smijeha.

*
 2. ZAKON
Bez rizika nema ni dobitka. Sir John Heywood

Nemogue je ono PUSTOLOVNI DUH duboko je ljudska odlika koja nam ve tisuama go
to nitko ne moe dina pomae da se razvijamo na mnogobrojnim podrujima. Rije je
sve dok netko to ne o potencijalu svakoga od nas da stvorimo bolji svijet. Mnogi od naju
uini.
spjenijih ljudi uviaju da je glavni smisao ivota ivjeti sa smislom.
Anonimna
Jasna vizija i odvanost koja nam omoguuje da krenemo naprijed uti
ru put nebrojenim uspjesima. Bez rizika nema ni dobitka. Kada svje
sno napustimo sigurno i dobro poznato podruje i otisnemo se u ne
istraene vode, hrabro i kreativno, prihvaamo mogunost da posta
nemo pustolovima koji se usuuju ui u nepoznato postajemo pra
vim pionirima! Postajemo osobama iji doprinos moe donijeti velike
i bitne promjene!
More nee prijei George Matthew Adams, publicist i strunjak za marketing,
bude li samo tako jednom je rekao: Moemo postii gotovo sve to je u krugu naih
stajao zagledan u
sposobnosti, samo ako mislimo da moemo. Svaki veliki uspjeh u
vodu.
Tagore
ovome svijetu prvo je pomno promiljen... Razmiljajte, ali svrhovito.
Razmiljajte konstruktivno. Razmiljajte dok itate. Razmiljajte dok
sluate. Razmiljajte dok putujete i dok vam oi otkrivaju nove situa
cije. Razmiljajte dok svakodnevno radite za pisaim stolom, ili u po
lju, ili dok ste u etnji. Razmiljajte kako biste uzdignuli i poboljali
svoj poloaj u ivotu. Bez ozbiljnog promiljanja nema ni napretka ni
uspjeha.

I tako je svaki po Jedna od najveih ivotnih ironija sastoji se u injenici da su

kuaj novi poetak. mnogi ljudi koji ciljaju nisko zapravo izvrsni strijelci. No najmonije
T. S. Eliot sile na svijetu pomau onima koji se usude ciljati visoko i nastavljaju
raditi, dan za danom, sve dok ne ostvare cilj. Takvi su ljudi dovoljno
odluni da ustraju, bez obzira na sve to u prvi mah izgleda kao pre
preka. Moemo li uope znati to sve moemo postii dok ne pokua
mo? Samopouzdanje i volja dva su glavna sastojka u svakom ivotnom
nastojanju. Optimizam je jo jedna snana sila koja nam pomae u ob
likovanju pogleda na sva nastojanja.

Vie od svih ostalih lekcija, moja su me iskustva nauila vrijednos

ti odlunog i samopouzdanog djelovanja.
Rich DeVoss

U odreenoj mjeri, sve pustolovine ili udrueni napori mogu se

smatrati putovanjem u nepoznato. Ako tono znamo kamo idemo i
 Vitalnost misli jest ako imamo potpune upute u vezi s nainom na koji se onamo dolazi,
pustolovina. Zamisli tada vjerojatno nije rije o pustolovini! Imajte povjerenja u sebe i vje
se nee odrati. U
rujte mudrosti koja vas je stvorila! Njegujte sklad izmeu uma i srca.
vezi s njima treba
neto poduzeti. Hrabrima i znatieljnima ulazak u neistraeno i proireno ivotno pu
Alfred North tovanje nude beskonano mnotvo prilika. Na temelju iskustava koja
Whitehead su pred nama doznat emo mnogo vanih i korisnih stvari. Doivjet
emo uzbuenje uenja i poticaja na temelju novog i neoekivanog.
Snana elja za uenjem fantastian je poticaj. Bi li bilo neus
poredivo bolje poduzimati korake i ostvarivati rezultate na temelju ko
jih se moemo razvijati, umjesto da se ne obaziremo na duh otkriva
nja i ivimo u osrednjosti? Bez rizika nema ni dobitka!
Jedna od najveih sila ovoga svijeta jest ista, neograniena
Pobjeuje onaj koji
ustraje.
ljubav. Zahvaljujui toj beskonanoj ljubavi moemo uroniti u boan
Talijanska izreka ski izvor, tu nevidljivu inteligenciju koja postoji u svemu. Je li to stva
rni beskonani potencijal koji podupire sve to je stvoreno i sve to se
stvara? I kreativnost? Je li provoenje naela neograniene ljubavi
preduvjet manifestacije? to se dogaa kada neogranienom ljubavlju
zraimo prema obitelji, prijateljima, kolegama, zajednici i svim situa
cijama koje nas okruuju? I iz uspavane zimske pustoi uzdiu se ne
vidljive naznake novoga ivota, velike dobrote i korisnih ishoda.
Meutim, bez rizika nema ni dobitka.

Svaki je istinski ivot riskantan, a ako ovjek postavi previe ogra

da, branei se od opasnosti, na koncu zatvara sam ivot.
Kenneth S. Davis

Ustrajnost donosi Dananje granice moda vie nisu neistraena zemaljska pod
uspjeh. ruja u koja su hrabro stupali nai preci, nego podruja ovjekova
Nizozemska uma, srca i due, koji u zagonetnosti mogu biti jo fantastiniji. Is
izreka
traivanje moi ljubavi moglo bi biti jedan od najveih novih izazova.
Sveenik i znanstvenik Pierre Teilhard de Chardin napisao je: Kad
nauimo ovladati energijom ljubavi prema ovjeanstvu, drugi put u
povijesti otkrit emo vatru.

*
 3. ZAKON
Potenje je prvo poglavlje u knjizi mudrosti. Thomas Jefferson

ovjek uvijek treba NEKADANJI predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava Thomas

govoriti istinu. Jefferson jednom je u pismu naveo: Onaj tko si dopusti jednu
Dhammapada
la, daleko e lake slagati i drugi i trei put, sve dok mu to na
kon nekog vremena ne prijee u naviku. Tada bez razmiljanja
lae, a i kad govori istinu, svijet mu ne vjeruje. Takva laljivost je
zika dovodi i do laljivosti srca i s vremenom mu oduzima sve po
zitivne odlike.
Jefferson je nastojao biti to dalekovidniji kako bi se to lake
Tek kad preuzmemo odrala mlada drava potenih ljudi. Njegove rijei: Potenje je prvo
punu odgovornost za
poglavlje u knjizi mudrosti, odiu velikom i pouzdanom istinom koja
svoje postupke moi
emo se rijeiti tere vrijedi za sve i svugdje, u svim povijesnim razdobljima. ovjekova
ta naih pogreaka i predanost unutarnjoj i vanjskoj istini moda uvijek nije najlaki put, no
krenuti naprijed. bi li uope bilo uspjeha kad nastojanja ne bismo usmjeravali prema
Rich DeVoss
potenju i asnoj karakternosti?
U provoenju osobnog potenja vjerojatno je vano poznavati
sebe. to to znai? Spoznaj sebe, glasi natpis u drevnome grkom
proroitu u Delfima. To znai da trebamo duboko istraiti vlastite
misli i osjeaje, a potom proiriti korisne osobine i odbaciti tetne.
Promatramo li situacije uz pomna opa opaanja i analizu i pitamo li
je li sve u skladu s razumom i duhovnim naelima? Hoe li takva stru
ktura koristiti i jednome i svima? I elimo li ivjeti prema takvim za
mislima? Pridravamo li se vlastite savjesti?

Poten sam prema potenima, poten sam i prema nepotenima.

Tako se dolazi do potenja.
Tao Te Ching

Neka je ena otkrila nekoliko zanimljivih istina o sebi dok je

obnavljala antikni naslonja. Dakako, kod obnavljanja starog nam
jetaja osnovno je ukloniti viegodinju prljavtinu i razne slojeve bo
je, te doi do izvornog drva. Jedan od razloga za to jest i uklanjanje
svega bezvrjednog to se nakupilo s godinama i odreivanje injenice
je li odreeni komad namjetaja vrijedan vremena potrebnog da bi se
Ne pokrivaj istinu uredio.
laima, nikada svjes
To skidanje ili uklanjanje moe nam posluiti kao zgodna us
no ne skrivaj istinu.
Kuran poredba kada elimo spoznati vie o sebi. Moda ne bi bilo loe da
Uvijek je prikladno svako malo promotrimo iluzije koje smo eventualno izgradili u vezi sa
govoriti istinu. sobom, svojim prijateljima i kolegama, drutvu i svijetu, ivotu
Mahabharata
openito. Nosimo li uokolo nepotreban viak prtljage? ivimo li bla
go izvan sredita umjesto da su nam noge vrsto na snanim temelji
ma naela i integriteta?
Prije vie od 2500 godina Lao Tse je napisao: Mudar je ko
ji poznaje druge; prosvijetljen koji poznaje sebe. Ljudi svugdje ima
ju odreene zajednike temeljne ljudske porive: potrebu za ljubavlju,
slobodom, potovanjem i elju za ivotnim smislom. elja je snano
energetsko polje energije koje nas vodi daleko od osobnoga ja. Ka
da smo dovoljno odvani da istraujemo vlastito srce, mogue je da
emo pronai i neostvarene rezervoare duhovne energije i mogunos
ti, te doi do vie razine razumijevanja u vezi s ovjekovim ponaa
njem.

Na ovome svijetu nita ne proiava kao duhovna mudrost. Rije

je o savrenstvu koje se dosee s vremenom, putem joge, putem
koji vodi do unutarnjeg Ja.
Bhagavad Gita

Budite iskreni. Budite vjerodostojni. Postanite svjesni svega

to je u vama. To i objavite! Neka se to pokae u punini izraza! Pri
tom volite sve dijelove sebe. Zapamtite da je vae autentino ja plod
svetog stvaranja. Spoznajte i potujte dobrotu koja je u vama, jer je
rije o temelju udesnog izraavanja. Uhvatite se onih aspekata svo
jega bia koji su u skladu s karakterom kakav prieljkujete i oslobo
dite se svega ostaloga. Istinska ivotna putovanja odvijaju se unutra;
sastoje se od sve dublje i sve vee mudrosti, te moda predavanja kre
ativnome djelovanju neograniene ljubavi i univerzalne milosti.
Svijetu je potrebna naa ljubav, kao i naa energija i kreativno
st koje dajemo iskreno i asno. Dio nas moe se uzdii nad sve sit-
niavosti, jai je od svih slabosti, mudriji nego to mislimo i strahom
nadjaava svaki strah. ivot je sveta pustolovina. Njegujte ga!

*
4. ZAKON
Kada osuuje druge, ne odreuje njih, nego sebe.
Wayne Dyer

U KNJIZI 101 nain da promijenite ivot Wayne Dyer pie: Vodite

rauna da svojim sudom nikoga ne odreujete; samo odreujete sebe
kao osobu koja mora suditi. Svakodnevno nastojte druge promatrati
bez osude. Svaka osuda udaljava vas od cilja, a to je mir.
Kako god sudili o nekome, to ne govori ba nita o toj osobi,
ali moe itekako mnogo govoriti o vama. Situacija se katkada razvija
tako da stjeemo dojam da nam se netko ili neto isprijeilo na putu
do ostvarenja cilja. Bi li bilo korisnije i tonije analizirati nae vlastite
pripreme i trud, pa moda ak i priznati da smo mogli uiniti i neto
vie? Takve spoznaje mogu biti silno korisne.
Sklonost osuivanju drugih moe sluiti i kao sredstvo koje
gui na osobni razvoj. to onda uiniti kada uvidimo da nae misli i
ponaanje naginju osudi? Kao prvo, moemo uvidjeti da nemamo ko
ga okrivljavati, ak ni sebe. Umjesto toga, moemo spoznati da je tre
nutana situacija pokazatelj toke u kojoj se trenutano nalaze nai
pojmovi i predodbe. Ono to nas moda mui u vezi s nekim drugim
moda je upravo ono to bismo trebali prouiti u sebi. to emo doz
nati ako se obzirno i s ljubavlju zagledamo u sebe?

Prijatelji moji, ne sudite mi, jer vidite da ja ne sudim vama.

Izmeu stremena i tla Milost sam traio i milost sam pronaao.
William Camden

Jesmo li voljni iskoristiti priliku da prigrlimo svaku prepreku

poput osuda i slinih oblika ponaanja kao priliku za razvoj?
Moemo li odbaciti sve oblike osude i uoiti emocije koje su u njiho
voj pozadini? Jesmo li uzrujani? Ako jesmo, koji je tome uzrok? Ima
mo li osjeaj da smo nekako izostavljeni? Kako u takvoj situaciji po
moi? Imamo li dojam da nas pogreno shvaaju? Kako bolje komu
nicirati s drugima? Imamo li osjeaj da smo odvojeni i izolirani? A da
promislimo o pojmu jedinstva, o tome da smo s drugima jedno u du
hu? Kada se kod nas razvije osjeaj potovanja prema svim oblicima
ivota, vie se ne identificiramo s razlikama. Uviamo da razlike pos
toje samo u formi.
U biti moemo iz ivota izbaciti okrivljavanje i osude. Kako?
Ako prvo uvidimo da okrivljavanje i osude ne mijenjaju nikoga i nita
na ovome svijetu! Kada osuujemo druge ljude, te ljude time ne od
reujemo; time prije odreujemo sebe. Osudama na odreeni nain
opisujemo to mi volimo, a to ne volimo! Kada postanemo u stanju
spoznati tu injenicu, okrivljavanje i osude moemo poeti zamjenji
vati potovanjem prema drugim ljudima. S njihovim djelovanjem i iz
razima moda se i ne slaemo; to je stvar naeg rasuivanja. A ra
suivanje je nedvosmisleno razabiranje, uvianje ili prepoznavanje
razlike. Na taj nain lake emo spoznati gdje se druga osoba nala
zi na putu razvoja, te emo dokinuti sve potrebe za uzrujavanjem jer
taj netko moda dolazi s nekog drugog mjesta. Rije je o percepciji,
dok je kod osude rije o kritici.

Kada gledate ovjeka, morate se zagledati i u njega.

Lord Chesterfield

Sjeate li se pojma milje (1,609 km) za etiri minute? Ljudi

tu udaljenost u tom vremenu pokuavaju pretrati jo od doba drevne
Grke. Folklor nam nudi nebrojene prie o nadljudskim naporima, no
nita nije donijelo eljeni rezultat. Netko je rekao da je za neuspjeh
kriva ovjekova fiziologija. Ljudi nemaju odgovarajuu kotanu struk
turu. Neki su okrivljavali i vjetar kao smetnju. Nedovoljan kapacitet
plua.
A zatim je jedan ovjek, jedno ljudsko bie, dokazao da su svi
ti ljudi koji su tako osuivali i okrivljavali bili u krivu! Roger Bannis
ter oborio je rekord i milju pretrao za manje od etiri minute! Ve
sljedee godine maginu granicu prela su ak tridesetsedmorica tr
kaa. to je bilo godinu zatim? Tri stotine trkaa udaljenost je pre
tralo za manje od etiri minute. to se promijenilo? Nije bilo velikog
napretka u treniranju. Nije se iznenada promijenila ni ovjekova fizio
logija. Meutim, promijenili su se stavovi!
Kada se sluimo tehnikom promatranja samog sebe, uviamo
da nae osude esto potjeu od lanih pojmova koje nosimo u sebi.
Oni su moda orijentirani na ego ili su posljedica straha. Jeste li ka
da razmiljali o tome da bi ti sitniavi oblici ponaanja mogli biti boa
nske prilike koje vam daju poticaj da odaberete drukije aktivnosti?
Ve i jedan jedini in opratanja, oslobaanja i preputanja moe ot
voriti vrata novim nainima izraavanja!

*
 5. ZAKON
Dua bez uzvienog cilja nalik je na brod bez kormila.
Thomas Carlyle

Nemojmo suditi, da RIJEI THOMASA CARLYLEA Dua bez uzvienog cilja nalik je na
ne bi sudili o nama. brod bez kormila primjer su praktine mudrosti ispunjene jed
Abraham Lincoln
nostavnom, ali korisnom spoznajom. Brod primjereno postavlje
nih jedara moe ploviti u svim smjerovima osim izravno u vjetar.
I dok nain postavljanja jedara odreuju mogunosti maksimal
nog koritenja dostupnog vjetra, kormilo brodu omoguuje da se
kree u odreenome smjeru. Bez kormila, brod uglavnom besci
ljno plovi niz vjetar.
Tko god sudi meu To to vrijedi za jedrenjak moda odraava i odreenu istinu u
prijateljima, ostat e vezi s ljudima. ini se da su neki ljudi zadovoljniji i sretniji kada ih
bez jednog od njih. sluajni vjetrovi nose na raznorazne strane, umjesto da se potrude i
Njemaka izreka
preuzmu ivot u svoje ruke. Meutim, kreativna ivost obuhvaa i na
dilaenje inertnosti i aktivno sudjelovanje u ivotu. Naposljetku, nisu
li aktivnosti najee pitanje izbora? Moemo vijugati kroz ivot ili nas
moe nadahnuti neki koristan cilj koji nas dovodi do novog i udes
nog podruja istraivanja. Moemo dostii povienu razinu svijesti,
osloboditi se ogranienja i energiju usmjeriti prema neogranienim
mogunostima. Mogu nam se poeti dogaati iznimne stvari, osobito
na podruju misaonih procesa.

Nikada se ne zadovoljavajte jednim krugom zamisli, nego uvijek

budite uvjereni da je mogu i iri krug.
Richard Jeffries

Za primjer uzmite priu o Benu. Ben je u II. svjetskom ratu

ostao invalid. Iako je bio prikovan za krevet, odluio je da tako nee
biti i do konca ivota. Nije bio sklon samosaaljenju. Sinula mu je za
misao koju je naumio provesti u djelo. Pokrenuo je malenu tvrtku za
praenje medijske eksponiranosti. Pretplatio se na dvadeset listova,
Ne smijemo ostati
kakvi jesmo, uvijek
iz njih poeo izrezivati lanke, te ih slao pojedincima, tvrtkama i or
initi to je ve ganizacijama koji su se u tim lancima spominjali. U poiljkama je na
uinjeno, jer emo vodio i molbu za isplatu malenog iznosa u sluaju da ljudi ele zadra
inae zaglibiti u bla ti izreske. Tako je doao i do skupine redovitih pretplatnika na njego
tu.
ve usluge; ubrzo je ve vodio poprilino veliku tvrtku. A sve to ostva
George Bernard
Shaw rio je iz kreveta! Ben je postigao silan uspjeh tako to je kreativno pri-
 Kvaliteta ovjekova stupio nadvladavanju teke situacije i tako se poeo sam uzdravati.
ivota u izravnome Postavio je visok cilj bacio se na njegovo ostvarenje i dostigao
je srazmjeru s njego
ga zahvaljujui matovitome pristupu!
vom predanou iz-
nimnosti, bez obzira Koji je faktor koji presudno utjee na razliku izmeu ivota
na podruje na ko obiljeenog velikim trudom i minimalnim zadovoljstvom i ivota koji
jem je naumio nas ispunjava radou i sreom? Ljudi se esto bave besciljnim, ne
djelovati.
discipliniranim razmiljanjima i neproduktivnim djelatnostima, umjes
Vince Lombardi
to da se usmjeravaju u zacrtanome smjeru. Poput brodova bez kormi
la, nose ih vjetrovi okolnosti, pa tako gube dragocjeno vrijeme i ener
giju, ne izgraujui ni znanje ni strunost.
S druge strane, visoko postavljeni ciljevi i jasno odreen smi
sao mogu sluiti kao kormilo koje neogranien i jedinstven potencijal
naega uma vodi u smjeru korisne produktivnosti. Odluimo li pom
no usmjeravati ivot, moemo se kretati u neogranienim, pozitivnim
smjerovima. Moemo istraivati zanimljive mogunosti dok smo u
potrazi za konkretnim ciljem, tako stjeui dragocjeno znanje i iskus
tvo. Kada pronaemo prilike koje su u skladu s naim darom i cilje
vima, bit emo pripravni iskoristiti te trenutke koji nam se nude.

Svim dijelovima svoje prirode poseemo za stvarima koje su iznad

nas, jednu za drugom, ne kako bismo ostali na mjestu, nego kako
bismo se uspeli jo vie.
Henry Ward Beecher

Mnogi od nas u stanju su prepoznati situacije kada imamo do

jam da smo u najveoj moguoj mjeri usklaeni sa svrhom. Tada
moda osjeamo povezanost s boanskim, budui da smo usmjereni
na projekt koji obuhvaa i sluenje drugima. Nije li to dio svrhe due?
Ti dragocjeni trenuci, koje esto nazivamo i vrhuncima iskustva, do
Samopouzdano kre gaaju se na razini koju moemo oznaiti i inspirativnom. Nae spo
nite u smjeru svojih sobnosti i darovi oivljuju i tako se usklaujemo s koncentriranom
snova. Drite se kao
kreativnou. U takvim prilikama esto prekidamo spone starih, uvje
da ne moete doiv
jeti neuspjeh. tovanih naina djelovanja, te koristimo priliku, omoguujui joj da
Dorothea Brandt nas tjera naprijed.
Naglasci

1. Osmijeh uvijek nekako zrai iskrom koja se radosno pretvara u

sreu.
2. Kako biste opisali vanost odravanja pozitivnog stava?
3. Sretno srce dovoljno je ustrajno da se sa ivotnim situacijama no
si skladno i produktivno.
4. Odvanost za novi iskorak u ivotu moe utrti put brojnim uspje
sima.
5. Neka uvijek, gdje god bili, biramo tako da ostvarimo maksimum.
6. Snana sklonost uenju fantastian je poticaj!
7. Neka vam u naviku prijee poten odnos prema sebi u svakom
trenutku.
8. Na koje se sve naine moete bolje upoznati?
9. Svijetu je potrebna naa ljubav, energija i kreativnost, i to tako da
ih pruamo poteno i asno.
10. Svaki dan uloite trud kako biste na druge gledali bez osude.
11. Kako biste opisali razliku izmeu osude i rasuivanja?
12. Zato smatrate da je u ivotu vano odrediti smjer?
13. Kako visoko postavljeni ciljevi i jasan smisao doprinose plodo
nosnome ivotu?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Budui da je svijest jedinstvo predmeta spoznala u podjelama,

putevi se razlikuju. Patanjali, Yoga Sutre

PROSVJETLJENJE

Koji je izvor razliitih puteva? Razbijanje svijesti koja stjee

dojam o mnotvu. ivotna iskustva odreuje upravo svijest onoga tko
ih doivljava. Ako je ovjek u sebi uspravan i sreen, i put je ravan i
ist. To ne ovisi o vanjskome svijetu, nego u cijelosti o unutarnjem. U
budnome stanju esto osjeamo da se ivot dogaa nama, da smo r
tve okoline, obitelji ili nesmiljenog Boga sklonog osudama.
Usporedite to s bilo kojom fazom prosvjetljenja: znamo da
smo Izvor vlastitoga svjetla. Tonije, znamo da je Izvor nae Dobro
biti sveprisutna Svijest koja se uzdie i koju proivljavamo stalno;
uviamo i da je sve to nam se vraa a nije poeljno posljedica nae
prolosti, neprosvijetljenog djelovanja. Koga za to okriviti? Nikoga,
jer smo sve to izazvali mi, nitko drugi.
Putevi kojima se u ivotu kreemo moda izgledaju podijelje-
no,... no Stvarnost koja je u temeljima svih puteva uvijek je ista. Sve
stvari, sve od svega, posvuda, uvijek, ima korijen u Jednome Nepro
mjenjivome. Samo ako uoavamo podvojenosti u Primarnom Je
dinstvu morat emo odvojenim putevima ii do cilja.

*
 Dvadesetdeveti tjedan

1. ZAKON
Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost.

Sretan je ivot koji GEORGE MATTHEW ADAMS napisao je: Nad ovjekom, poput zvi
je u skladu s vlasti jezde na nebu, lebdi upravo njegov duh. Ljudi ga prepoznaju od
tom prirodom.
mah i udruuju se s njim sve dok ne nastane raj mukaraca i e
Seneka
na tako potaknut. Gdje god naili na djelovanje tog duha, gdje
god se nalazio ovjek ili cjelokupna organizacija, znajte da je Ne
bo na svijet spustilo poruku radosti!
Radost nam ve i kao sama rije podie raspoloenje i izaziva
optimizam. Radost donosi sigurnost. Rije je o sredstvu koje lijei.
Srea i radost pomau nam da nadilazimo ivotne prepreke. Radost
Ljubav nikad ne vidi
mane i uvijek je je reciprona. Radost koju izraavamo esto osjeaju i prenose drugi,
sklona ljepoti tako da nam se vraa u izobilju. Zaviu se ne postie nita; ona es
i radosti. to donosi samo usamljenost. Kad svoj uspjeh nastojimo mjeriti prema
William Blake postignuima drugih, samo izazivamo tjeskobu i nesreu. Zavist slui
i kao upozorenje da se trebamo suoiti sa svojim strahovima i izvori
ma kivnosti, na temelju njih uiti, te preuzeti nadzor nad svojim ivo
tom.
Bilo da je rije o danu, tjednu, mjesecu, godini ili cijelome i
votu, radost je u nama, moemo je izraavati jer nema te osobe, okol
nosti ili vanjskog utjecaja koji nas moe istinski odvojiti od radosti ili
nam onemoguiti da je dijelimo sa svima na koje nailazimo. Charles
F. Lummis rekao je: Vei sam od svega to mi se moe dogoditi. Sve
to tuga, nesrea i patnja tek je pred mojim vratima. Ja sam u
kui i imam klju.
 Beskonano je izvor Kako poveati radost i sreu? Izrazi neograniene ljubavi i
radosti. sluenja udesno pojaavaju sreu! Kad cijenimo dobrotu koju drugi
Chandogya
iskazuju prema nama, kad priznajemo svoja postignua i uspjehe i
Upaniad
znamo da imamo mnotvo darova, sve to moe pojaati osjeaj sree.
U svakome od nas postoji mogunost za neogranienu sreu i radost.
Njih je moda teko tono odrediti, no radost svakako poznajemo ka
da je iskusimo i znamo kad smo ostali bez nje! elja za sreom moda
je i jedino to je zajedniko veini ljudi. to moe biti dan proveden u
radosti i srei? Kod nekih ljudi srea se javlja kada ine stvari koje
usreuju druge; kada svjesno ive u skladu sa ivotnim zakonima; ka
da su njihove misli, osjeaji i djela poteni i asni; kad im je savjest
mirna.

ivot je za sluenje i u tom sluenju ovjek mora trpjeti mnoge

teke stvari, no esto i doivljavati veliku sreu. No ta srea moe
biti stvarna samo ako ljudi svoj ivot smatraju sluenjem i imaju
tono odreen ivotni cilj izvan sebe i osobne sree.
Lav Tolstoj

itajui lanak u nekom asopisu, jedna je ena naila i na

sljedee rijei: Bez radosti u ivotu nee biti ni zdrav ni slobodan.
Te su je rijei duboko pogodile, jer se cijelo vrijeme tuila i alila na
to koliko je nesretna. Ponovno je proitala rijei i Ijutito rekla: Kako
u biti sretna i radosna kada u ivotu imam toliko problema? Nisam
kao neki koje znam, a koji imaju sve! Iako je odbacila asopis, one
su joj se rijei i dalje vrzmale glavom. Stoga je odluila, premda u
poetku sa skepsom, da e tu izazovnu ideju i praktino iskuati. Od-
bacivi na trenutak probleme i zavist, poela je traiti naine na koje
bi u ivot unijela vie radosti.
Zavist se ubija vlasti U poetku nije dolazilo do drastinih pomaka; gotovo se nita
tim strelicama. nije mijenjalo. I dalje je morala posveivati pozornost problemima.
Anonimna
Meutim, imala je dojam da je sve nekako manje optereuje. Malo-
pomalo, poela je u sebi prepoznavati potrebu da pobolja vlastite
stavove. Tako je na sve poela gledati s vie optimizma, a manje ci
nizma. Zavist i kivnost prema drugima ubrzo su isparili. Poela je pre
uzimati ivot u svoje ruke. Uvidjela je da radost ne mora uiti:
poela ju je izraavati kao prirodan dar duha. Prijatelji su je poeli
ee zvati i vrijeme je posveivala pozitivnijim stvarima.
Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost. Te rijei
mogu posluiti kao izvrsne smjernice za osvrt na vlastite stavove i os-
 Radost slijedi istu jeaje, te propitivanje naih vrijednosnih sustava. Je li mogue da za
misao poput sjene vist i nezadovoljstvo potjeu iz osjeaja nedostatka u ovjekovoj svi
koja vas nikad ne
jesti? Kakva je povezanost naeg samopotovanja s radou i zaviu?
naputa.
Dhammapada Nain na koji o sebi razmiljamo i to o sebi osjeamo potjee iz du
bina naega bia i odraava se u svim naim postupcima. Je li elja za
prednostima kojima raspolae netko drugi temelj zavisti?
Svatko od nas na ovaj svijet dolazi s velikom riznicom, a dio
tog blaga moda je tek na korak izvan domaaja nae svijesti. Ti nas
darovi prate od samog poetka i u mogunosti smo dovesti ih u pod
ruje vidljivoga. Jedan je od tih darova i radost. Moda ju je teko
tono odrediti, no svakako znamo kada je doivljavamo. Stvarna ra
dost duboka je i trajna odlika koja nam omoguuje da nadiemo po
tekoe. Ona pojaava nau elju za ivotom. Moemo odbiti uzruja
vati se oko stvari koje, kad ih bolje promotrimo, zapravo i nisu toliko
vane. ivot tee dalje. Najbolje je biti radostan odmah sada!

*
2. ZAKON
Opratanjem izgraujemo duhovno bogatstvo.
Rebekah Alezander

Ne trai izvan sebe. DUHOVNA NAZONOST opratanja izgrauje skladne zajednice, kao i
Raj je unutra. atributi ljubavi, dobrote, zahvalnosti i molitve. Zahvaljujui oprata
Mary Lou Cook nju, ljepota, suosjeanje i ljudska toplina i srdanost u nama poinju
bujati poput cvijeta za proljetnoga dana. Kako je samo ugodno oslo
boditi se tereta ljutnje i dugotrajne kivnosti. Kako je samo dobro os
jetiti melem opratanja, oprostiti i znati da su nam oprostili! Kad op
ratamo, poinjemo istinski drukije gledati i na ljude i na stvari. Ka
ko je to mogue? S jednog gledita, opratanje nam pomae u ukla
njanju unutarnjih prepreka koje nam moda ne doputaju da volimo
sebe ili da volimo druge. Neograniena ljubav vjerojatno je jedan od
naih najveih darova i najveih ciljeva. Neograniena ljubav donosi
potpuno opratanje. Opratanje oslobaa struje ljubavi koje tako do
piru do ljudi koje smo moda osuivali ili koji su nam moda, po
naem miljenju, nanijeli bol. Opratanje ne zahtijeva da se druga
osoba promijeni ili ispria. Ono brie negativne asocijacije i slui kao
praktino pomagalo za ostvarivanje velike duhovne pobjede. Oprata
nje je nain pruanja ljubavi. A kad dajemo ljubav, ne moemo je ne
primati.
 Samo razvojem, re Opratanje nas oslobaa tereta kivnosti i povrijeenosti. Op
formiranjem i prom ratanje je jo jedan izraz oputanja i oslobaanja. Opratanje nas
jenama, to je najpa-
poziva da odmah krenemo naprijed, bistra uma i iste savjesti. I op
radoksalnije, moe
mo doi do istinske ratanje je najvaniji doprinos lijeenju mnogobrojnih problema ovo
sigurnosti. ga svijeta. Opratanje pokriva sve odnose i slui kao nezaobilazan ko
Anne Morrow rak u obnavljanju naeg ivota. Ako smo u nekoj prilici doivjeli pri
Lindberg
jevaru, izdaju, bol ili tragediju, prava je prilika da otkrijemo oprata
nje kao protusredstvo koje e suzbiti kumulativni otrov osude. Svaka
potreba za opratanjem prilika je za dubok osobni razvoj. Kako doi
do dobra koje donosi dananji dan ako se tako vrsto drimo starih
Oprataju nam kad uvreda? Oprostite, pa ete na sve gledati drukije! Opratanje po
opratamo.
Sv. Franjo Asiki
veava nae duhovno bogatstvo.

Pravo putovanje s ciljem otkrivanja sastoji se ne od traenja novih

obzora, nego od stjecanja novih oiju.
Marcel Proust

elimo li u ivotu provoditi zakone duha, univerzalna naela,

moemo pozivati i poticati izraze najviih i najplemenitijih odlika ov
jekova duha. Nije nimalo neobino to se opratanje neki put smatra
izrazom poniznosti, koji nudi duhovni potencijal neusporedivo vei od
onoga to mnogi meu nama uviaju. Zahvaljujui poniznosti, moe
mo poeti stjecati iru perspektivu u vezi s Bogom. Kako se poveava
Opratanje lijei i naa svijest o boanskome, tako uviamo da je smisao ivota na zem
daje snagu onome
tko oprata.
lji daleko dublji i daleko vaniji od svega do ega moemo doi emo
David McArthur cionalnim propitivanjem. Opratajte oslobaajte se i pustite da
ivotni tok u vama djeluje nesmetano.

Nema prevelike uvrede. Mnoge su vrlo izazovne, no od Boga uvi

jek moemo zatraiti da nam pomogne oprostiti.
James C. Lewis

Jedna hasidska pria u Svakodnevnom mirotvorstvu govori o

starome rabinu koji je jednom upitao uenike po emu znaju kada no
zavrava i poinje novi dan.
Moda, rekao je jedan od uenika, kada vidite ivotinju u
daljini i u stanju ste odrediti je li ovca ili pas?
Nije to, rekao je rabin.
Jedan drugi uenik upitao je: Moda kada u daljini vidite sta
blo, pa znate je li smokva ili breskva?
Opratanjem se naj Nije ni to, odgovorio je rabin.
bre okonavaju A to je onda? upitali su uenici.
problemi i doseu
mir i jedinstvo.
No zavrava a dan poinje kada moete pogledati lice sva
William L. Fischer kog mukarca i svake ene i uvidjeti da je to lice vaega brata ili ses
tre. Jer ako to ne vidite, jo traje no.
Opratanje raiava atmosferu i uklanja prepreke izmeu
vas i druge osobe. Kao to pokazuje ova pria, u stanju smo prepoz
nati vezu jedinstva s drugima. Jasnije gledamo oima duha. Moe
mo li utvrditi i da smo u stanju pruati vie duhovne ljubavi i oprata
nja, ak i u najzahtjevnijim situacijama? To je uistinu jedan od izvrs
nih naina da utvrdimo kada je zavrila no bolnih iskustava i kad je
poeo novi dan radosti!

*
3. ZAKON
ivot je stav. Imajte dobar stav! Eric L. Lungaard

Nema tog ovjeka JESTE LI U SKORIJE vrijeme razmiljali o tome da nain na koji emo
koji nije u stanju reagirati na situacije na koje nailazimo biramo iz velikog mnotva raz
uiniti vie nego to noraznih mogunosti? I na emu temeljimo te reakcije i odluke? Bi li
misli.
Henry Ford
nai stavovi mogli odreivati glavni smjer i kvalitetu naeg ivota? Kao
to je rekao Henry Ford: Mislili vi da moete ili da ne moete, u sva
kom ste sluaju u pravu! Ljudi razmiljaju i osjeaju. Zahvaljujui
mentalnim sposobnostima, pozitivnome izraavanju misli i zamisli,
moemo lake i bolje doivljavati i ostvarivati svoje ciljeve i ivotnu
svrhu. Ne bi li onda bilo konstruktivno koncentrirati formativnu mo
uma na kreativne i konstruktivne perspektive i stavove koji na povolj
ne i korisne naine unaprjeuju na napredak? Naposljetku, va ivot
ni stav znaajno odreuje to hoete li ivjeti dobro i kvalitetno.
ivot treba ivjeti, a Tajna uspjeha u najveem dijelu podruja ovjekovih interesa
znatielju moramo
doista nije nikakva tajna. Kada pomno promatramo kako se to do
odravati.
Eleanor Roosevelt gaa u naem ivotu, postat e nam oito da stupanj i kvalitetu naih
postignua ponajvie odreuje to kamo usmjeravamo pozornost, te
kakve stavove izraavamo. Ako traimo, koncentriramo se i moda
ak i uveavamo probleme, lake emo uviati sve to je neugodno.
S druge strane, ako smo i dalje uvjereni u temeljnu dobrotu
ovjeanstva, ako se i dalje oslanjamo na unutarnju snagu i odrava
mo pozitivnu perspektivu, veinu problema bit e mogue pretvoriti u
ovjekova djela naj prilike za koristan napredak. Odluke moramo donositi iz uzdignute
bolje tumae njego perspektive i uz produktivan stav koji je u stalnoj potrazi. Sav se i
ve misli.
vot ne sastoji od sluajnosti, ivot se uglavnom sastoji od izbora! Kao
E. C. McKenzie
to je rekao John Milton: Um... od raja moe stvoriti pakao, i od
pakla raj. Jedna pria govori o majmunu koji je sa stabla na glavu
predanog sufijskog vjernika bacio kokosov orah. ovjek je pogledao
uvis i nasmijeio se. Zatim je uzeo orah, otvorio ga, pojeo slatku unut
ranjost, dok je od ljuske nainio posudu! Je li to plod pozitivnog i
kreativnog razmiljanja?
Snaga ivota koji nie iz duhovne snage nevjerojatno je velika.
Kad dolazimo do novih misli i ideja, otvaraju nam se novi obzori us
pjeha i postignua. Kako se osjeate kad vam sine svjetlo nove zamis
li? Jeste li uzbueni? Osjeate li spontanost koja vas tjera na daljnje
korake? Osjeate li pokretanje atmosfere duha? Imate li povjerenja u
unutarnje usmjeravanje i nastavljate li upravo na tim temeljima? Sje
tite se neke autentine odluke koju ste donijeli u nekoj ivotnoj fazi.
Moda vam je ta ideja nalagala da promijenite posao. Moda ste doi
vjeli snanu elju da posjetite neki drugi dio zemlje. Moda ste stekli
korisne spoznaje o vezi ili nekom drugom odnosu. Kako ste se os
jeali kada ste se poveli za donijetom odlukom? Je li ishod bio koris
tan?

ivimo onako kako znamo. Drimo li da smo i mi sami i svijet oko

nas mehaniki, ivjet emo mehaniki. S druge strane, znamo li
da smo dio otvorenog svemira i da je na um matrica stvarnosti,
ivjet emo kreativnije i snanije.
Marilyn Ferguson

U davna vremena, kada su kartografi ostajali bez poznatoga

svijeta prije nego bez pergamenta, na rubu svitka esto su crtali lik
zmaja. To je trebao biti znak istraivau da ulazi u nepoznato podruje
i to na vlastitu odgovornost. Meutim, mnogi istraivai u zmaju nisu
vidjeli upozorenje, nego prije proroanstvo. Oekivali su katastrofe iz
van granica poznatoga svijeta. Zbog tog straha poesto nisu nasta
vili istraivati nova podruja i nove narode. Pustolovniji putnici, pak,
u zmaju su vidjeli simbol novih prilika, ulaz u novo podruje koje sva
kako vrijedi istraiti.
Svatko od nas ima mentalni zemljovid koji sadri zamisli i in
formacije koje nas usmjeravaju kada istraujemo novi dan. Poput dav
nanjih zemljovida, nae mentalne karte moda imaju takve rubove.
Kod nekih ljudi, oni su stav obiljeen zmajevima straha, razoaranji-
Uvijek je presudan ma ili potekoama. Za pustolovnog istraivaa ti rubovi moda nude
stav u kojem ustrajnost, nove prilike i napredak. Prema rijeima Charlesa F. Kette-
doekujemo po
tekoe.
ringa: Uvijek e postojati nove granice ondje gdje je um otvoren, a
Eric Butterworth ovjek voljan.
Razlika izmeu obinog i neuobiajenog moe se esto
sastojati u ulaganju male koliine dodatnog truda... malo dodatne po
zornosti... malo dodatne brinosti. Malo dodatnog pozitivnog stava
takoer moe znaiti razliku izmeu uspjeha i neuspjeha. I ne samo
to, moe znaiti razliku izmeu dobrog i velianstvenog i uzvienog!

Pozitivan mentalni stav moemo postii usklaivanjem i surad

njom s duhovnim naelima ili univerzalnim ivotnim zakonima.
Rebekah Alexander

Pozitivne e osobe daleko vjerojatnije zamisli i ivotne situacije pret

voriti u pozitivno ponaanje. Pozitivni stavovi uistinu mijenjaju okolno
sti, gotovo redovito nabolje! udesan stav jami da e svaki novi dan
donositi raskone pustolovine. Stoga imajte dobar stav!

*
4. ZAKON
Sluenje je manifestacija ljubavi. Maharishi Sadashiva Isham

Koji slui i ne trai U LANKU pod naslovom Poluga koja pokree svijet Maharii
nagradu dosei e Sadashiva Isham napisao je:
jedinstvo
s Gospodinom. Sluenje je radost; sluenje je izvor i cilj svakog promiljenog
- Adi Granth, Gauri ovjekovog odnosa s ostatkom ovjeanstva. Najrazvijeniji ljudi odu
Sukhmani vijek znaju da istinska radost potjee iz davanja. ive za druge. Mis
li su im posveene drugima. Nema toga to ne bi uinili za unap
reenje razvoja drugih. Spoznali su sljedeu istinu: razvoj samog po
jedinca ne donosi sreu; svi oblici istinskoga razvoja ukorijenjeni su u
suosjeanju.
Sluenje je vraanje naega dara Izvoru naega ivota. Slue
nje je reciproan odnos izmeu naega ja i ostatka ovjeanstva. Is
tinsko je sluenje manifestacija ljubavi.
Sveti spisi raznih svjetskih religija govore o znaenju i vanos
ti ljubavi i sluenja. Tekstovi o iskrenoj ljubavi prema drugima esto
Svako je dobro djelo sadre i ope opaske o dobroti, ljubaznosti, dobronamjernosti, bla
milosrdno. gosti, poniznosti i sluenju. Na primjer, u Tao Te Chingu itamo:
Islam
Mudrac ne skuplja za sebe. to vie koristi za druge, to vie ima i
sam. to vie daje drugima, to vie ima. Nebesko pravilo glasi: radi
ti na korist drugima i ne vrijeati nikoga.
Bi li jedna od naih svetih ivotnih zadaa mogla biti zadaa
pridravanja duhovne istine srca i stvaranja autentine sile i duhovnog
napretka zahvaljujui sluenju s ljubavlju? ini se da bi to mogao bi
ti plodonosan nain otkrivanja unutarnjeg bogatstva duha. Duhovni
napredak odraava i unutarnju i ostale dimenzije, promiui osobni i
drutveni napredak. Nai stavovi o tome to je duhovni napredak
najee izviru iz elje za moralnim poboljanjem i elje da ponemo
misliti i ivjeti u skladu s pozitivnim univerzalnim sustavom vrijednos
ti. Taj unutarnji razvoj ili dozrijevanje esto motiviraju ovjeka da uini
neto korisno to bi moglo donijeti napredak ovjeanstvu. Istinsko
sluenje takoer je mono pomagalo u provoenju naeg vlastitog
razvoja. Poboljanja ili konstruktivna nastojanja esto su posljedica
Milosrdni daju na
sluenja s ljubavlju. Dio neizmjerne raznolikosti prednosti mogu biti i
vratima, a Bog svoj
dio dodaje proirenje vizije, vee zanimanje za ivot, dopiranje do vee i vie
na prozoru. energije, uveana djelotvornost, te radostan osjeaj ostvarivanja inte
John Ray rakcija s drugima. Zanimljivo je primijetiti da duhovni napredak moe
obuhvaati ili kombinirati s napretkom na drugim podrujima. Na pri
mjer, kombiniranje znanstvenih spoznaja s poveanim razumijevanjem
Boga moe biti oblik duhovnog napretka. Novi naini pomaganja si
romanima i obespravljenima mogu biti oblik toliko potrebnog drut
venog rada i izraz duhovnog napretka.

Neprestano nastojte sluiti dobrobiti svijeta; predanou nese

binome radu ovjek dosee najvii ivotni cilj. Sve to radite uvi
jek radite vodei rauna o dobrobiti drugih.
Bhagavad Gita

ovjek koji neogranienoj ljubavi omogui da kroz njega is

tjee u vanjske izraze sluenja moe sluiti kao ivui most izmeu
unutarnje i vanjske dimenzije o kojima smo ve govorili. Nesebino
davanje, ljubav prema ovjeanstvu, ljubav prema ivotu i prirodi, ak
tivno promicanje univerzalnih naela, te komuniciranje s boanskim
esti su odraz i izraz nesmanjene radosti.
Svanuo je dan
sluenja. Predanost ivotu posveenom sluenju vrst je i pozitivan stav.
Baha'u'llah Rije je o predanosti neogranienoj ljubavi! Sluenje je takoer put
Cjelokupna vrijedno uenja. Moe li sluenje biti istinski iskreno bez poniznosti? Nudimo
st dobronamjernoga
svoje darove, ne u vlastito ime, nego u ime beskonanog boanstva. I
djela lei u ljubavi
ovdje gdje jesmo moemo sluiti kao kanali sluenja s ljubavlju. Tre
koja ga potie.
Talmud bate se samo upitati: Kako mogu sluiti? i otvoriti oi. Prilike se po
javljuju svakodnevno. Moemo pomoi u tkanju tapiserije ljubavi oko
cijelog planeta i odigrati svoju ulogu u toj velikoj simfoniji. Korak po
korak. Dan za danom. Iskustvo po iskustvo.

*
5. ZAKON
ovjek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom. Epiktet

U svojoj sam dui U 1. ST. N.E. grki filozof i rob Epiktet doao je do ove istine: ov
slobodan. jek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom. Epiktet je uviao da
Richard Lovelace je istinska sloboda plod ovladavanja sobom, a ne izmicanja robovlas-
niku. O kakvoj je slobodi rije? O pravu da bez ikakvih ograda ini
mo to elimo? Ba i nije tako. Istinska sloboda za kojom tragamo ni
je toliko sloboda koja nam omoguuje da inimo koliko sloboda da
postanemo sve to moemo. Najveu slobodu i vlast doivljavamo ka
da svoj ivot vodimo i nadziremo u cijelosti odgovorno.
Kako tako Ovladati sobom? Sjeme uspjeha upravo je u na
Najvii je cilj inte ma. Kod psiholoki zdrave osobe, razni dijelovi karaktera i osobnos
lektualne kultivacije ti surauju na jedinstven nain. Jedan od procesa koji se koristi u ci
ovjeku podariti
lju ovladavanja sobom upravo je snaga nae volje. Imamo mogunost
savreno znanje i
omoguiti mu da ov i sposobnost provoditi slobodnu volju kako bismo doli do savjesnih
lada svojim unutar zakljuaka i odabrali svrhovite zakljuke koji e voditi nae djelovanje.
njim ja. Ako je um velika telefonska centrala, tada je volja sustav koji nadzire
Novalis
njezin rad. Kljuna iskra nae volje moe nas mobilizirati. Na primjer,
ako rukom posegnete za olovkom koja je na stolu ispred vas, upravo
zahvaljujui volji to ete i uiniti. Razvijete li intelektualnu teoriju na
temelju vanih istraivanja, i to je plod vae volje. Izraavate li ljubav
prema prijatelju ili lanu obitelji, koristite volju. U svakom trenutku u
odreenoj situaciji moete upotrijebiti volju i preuzeti nadzor nad i
votom.
Jedan drugi korak u cilju ovladavanja sobom esto inimo ka
da uvidimo da su nae misli, osjeaji i djelovanje na vlastiti zatvor,
elija ijim kljuem raspolaemo mi sami. Jeste li kada razmiljali o
fantastinoj zagonetnosti i snazi vlastitoga uma? Ne moete ga ni vid-
jeti ni dodirnuti. Nema materijalni pojavni oblik i nema granice. Nije
smjeten ni u vremenu ni u prostoru. Pa ipak, uvijek je s vama, vodi
vas i usmjerava praktiki sve u vezi s vaim ivotom. Naem je umu
priroeno da povezuje nae misli i iskustva. Va um funkcionira poput
pauka koji radi finu i sloenu mreu. Koristi jednu misao, povezuje je
s ostalima i tako otkriva nove i korisne odnose meu mislima. Pritom
nije rije o nasuminoj aktivnosti. Nae su misli usmjerene i svrhovi
te i ujedinjuju ulaznu stvarnost. A koja je bit koja sve usmjerava, ko
ja je mo koja nam omoguuje da biramo, odluujemo, djelujemo?
Snaga ovjekove volje!

Bog nas nije stvorio kako bi nas izjedala tjeskoba, nego kako bis
mo koraali uspravno, slobodno i bez straha, u svijetu u kojem
treba obaviti zadae, traiti istinu i davati ljubav.
Joseph Fort Newton

Moda je i najbolji pokazatelj nae osobne razine slobode i sa-

moovladavanja upravo stupanj svijesti na kojem se bavimo raznoraz
nim ivotnim situacijama i iskustvima. Izazovi su osobito esto prilike
za razvoj. elimo li nastaviti putem razvoja, nije li posve logino kon
tinuirano iriti mentalnu i duhovnu svijest? Moemo stei naviku
praenja vlastitog mentalnog i emocionalnog stanja. Tako se moete
pitati: to se u ovom trenutku dogaa u meni? Potom oslukujte to
e vam dua odgovoriti. Pratite tu energiju i na mentalnoj i na emo
cionalnoj razini. Koje misli oblikuju situaciju? Potom promotrite svo
je emocionalne reakcije na te misli. Kakve su vae misli i emocije? Uz
diu li ili vas sputaju prema dnu? Je li to dua kakvu biste razvijali
svjesnim odabirom?

Duhovna svijest znai koritenje vrhunske mudrosti, istine, kako

bismo inili stvari koje u najveoj moguoj mjeri koriste nama i
drugima.
Paramahansa Yogananda

Budui da uvijek imamo mogunost izbora, to bi se dogodilo

kada bismo neprestano birali nadzor nad sobom i duhovnu slobodu?
Je li logino da e i izvana sve doi na svoje mjesto kada je u nama
sve u redu? Ako na um doivljava misli izravno na razini svijesti, ka
ko uzdignuti tu svijest? Nadvladavanjem straha i neznanja? Istrai-
vanjem? Prouavanjem? Molitvom? Izgradnjom viih duhovnih vrijed
nosti? irenjem uma prema viim razinama stvarnosti?
Razni putevi i niz raznolikih filozofija i postupaka moe doves
ti do ovladavanja sobom i slobodom. Ipak, sve nas vee zajednika te
ma. elimo li da na ivot bude raj na zemlji, vano je shvatiti da je
kraljevstvo Boje u nama. Na je boravak na ovome planetu privre
men. Ovamo smo doli nauiti nune lekcije iz zemaljske kole i po
moi onima na koje putem nailazimo. Moemo iskusiti veliku radost
kada dopustimo da ideal ljubavi prema boanskome i sluenja ov
jeanstvu u naem ivotu dosegne puninu izraza. Sve velike religije
ue nas da slobodu i nadzor nad sobom stjeemo im u svemu pone
mo uviati boansko.

Naglasci

1. Radost ima neizmjernu sposobnost podizanja raspoloenja i uli

jevanja optimizma.
2. Radost je duboka i trajna odlika koja nam pomae u nadilaenju
potekoa i obnavljanju gorljivosti prema ivotu.
3. Kako vi moete uveati radost?
4. Kako nam aktivnost opratanja pomae da stvari sagledamo
drukije?
5. Opratanje je prilika za duboki osobni razvoj.
6. Na stav ima veliku ulogu u osiguravanju dobrog ivota.
7. Mo ivota koja proistjee iz unutarnje duhovne snage nemjerlji
va je.
8. Sluenje je vraanje ivotnoga dara izvoru ivota.
9. Duhovni napredak odraava i unutarnju i vanjsku dimenziju
naega bia.
10. Na um od raja moe stvoriti pakao i od pakla raj.
11. to vama znai ovladati sobom?
12. Na koje je jo naine u svemu mogue pronalaziti boansko?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Nakon to je govorio o Vedama, uitelj kae:

Govorite istinu. Obavljajte zadau. Ne zanemarujte
svete spise. Uitelju dajte najvie od sebe.
Ne prekidajte liniju potomstva. Ne zastranjujte
od istine. Ne zastranjujte od dobrote.
Uvijek titite svoj duhovni napredak.
Dajte sve od sebe i u uenju i u pouavanju.
Uvijek potujte mudrace.
Boansko uviajte u majci, ocu,
uitelju i gostu. Nikada ne inite pogreno.
Potujte one koji su zavrijedili potovanje.
Dajte s vjerom. Dajte s ljubavlju. Dajte s radou.
Ako sumnjate u vezi s ispravnim dranjem,
drite se primjera mudraca
koji znaju to je najbolje za duhovni razvoj.
Tako nas ue Vede;
to je tajna; to je poruka.

Upaniade

*
 Trideseti tjedan

1. ZAKON
ovjek e se pronai kada se zaboravi. Sv. Franjo Asiki

Najprihvatljivije PRONALAENJE PUTA do duhovnog buenja nudi nam brojne prili

sluenje Bogu sastoji
ke. U poetku emo moda sluati i uiti iz tuih iskustava. ita
se od dobroinstva
ti brojne knjige. Moda emo traiti razne duhovne puteve i
prema drugima.
Amerika izreka moda e nas nadahnuti bogati primjeri uitelja i mudraca, kako
iz prolosti, tako iz sadanjosti. U odreenoj fazi puta, esto na
ilazimo na zajednike elemente kod onih koji postaju mudrima.
Mudrost esto obuhvaa zaboravljanje sebe i koncentriranje na
sluenje drugima. Baal Shem Tov napisao je: U ovjeku koji je
pun sebe nema mjesta za Boga.
Gledate li na ivot kao na radosno postojanje? Provodite li
Materijalne stvari ko dosljedno naelo prema kojem u svemu vidite samo dobro? Odraa
je se pojavljuju, po vaju li vae aktivnosti usredotoenost na marljivost, svrsishodnost, ko
javljuju se samo zato rist, kreativnost i napredak? Jeste li ponizni? Odraava li va ivot is
to nam je bog dao
tu i neogranienu ljubav prema svim ljudima, bez ijedne iznimke?
pet ula kojima
uoavamo one ma Doekujete li lagana iskustva s radou, a teka s gorljivim i domilja
lobrojne tragove be tim duhom? U prirodi ovjeka tog sanjara i graditelja jest tra
zbrojnih tonova u jno suzdravanje od prihvaanja stvari prema izgledu, uz koritenje
divovskoj ivotnoj sposobnosti da se te stvari pretvore u neto korisnije.
simfoniji koja nas
okruuje. Nepoznato
se iri daleko izvan
podruja poznatoga, elim shvatiti sebe, shvatiti druge. elim postati sve to mogu.
ak i nakon to zna Katherine Mansfield
nstvenici stotinu pu
ta umnoe poznato,
kao to se dogodilo Je li dio mudrosti i svijest o tome da se zatvoreni um ne razvi
ve i samo u ovome ja? ini se da je nuno razmiljati otvoreno kako bi um ostao snaan
stoljeu. i moan, jer inae stagnira i spava. Postoji toliko toga korisnoga to
je mogue nauiti. Kako iskoristiti brojne prilike koje nas pozivaju da
svakodnevno reagiramo na ivot? Jesmo li otvoreni i receptivni prema
novim zamislima koje se moda razlikuju od naih trenutanih spoz
naja? Budui da imamo dar svijesti o sebi, bi li bilo korisno s vreme
na na vrijeme promotriti vlastiti ivot i utvrditi kako se sluimo umom,
kreativnou i usredotoenou a zatim koristi koje smo izvukli iz
tih spoznaja upotrijebiti za sluenje drugima? Kako emo usmjeriti
pozornost ovisi iskljuivo o nama. Uviate li mudrost u ovim rijeima
sv. Franje Asikog: ovjek e se pronai kada se zaboravi? Ako ot
vorimo srce ljudima ovoga svijeta, moramo im otvoriti i um.

Neka svaki trenutak bude svet. Svakome od njih pridajte jasnou i

znaenje, svakome teinu vlastite svijesti, svakome istinsko i zas
lueno ispunjenje.
Thomas Mann

Kada dajemo unutar kreativnog protoka ivota, za uzvrat pri

mamo u nemjerljivim koliinama. I dok su nam misli i osjeaji tijekom
davanja na odreeni nain usmjereni na druge, ujedno irimo i obzo
re vlastite perspektive. Na naim putovanjima, naa perspektiva s
osobne razine moe prijei na iri plan. A ne bi li ta ira slika obuh
vatila sve ljude, sve kulture i sve religije na ovom planetu, zajedno sa
irim gledanjem na boansko? Na primjer, bi li nam iri pogled na i
vot pokazao da moda umanjujemo Boju beskonanost kada ga nas
tojimo opisati unutar ljudskih okvira?
U filmu Opus gospodina Hollanda srednjokolski profesor gla
zbe sanjari o pisanju simfonije. Strastveno eli stvoriti djelo svjetske
klase, u nadi da e svojom glazbom jednoga dana stei veliko bo
gatstvo. Meutim, gospodin Holland ne ostvaruje san i na koncu se
povlai u mirovinu. Potiten i tuan zbog izgubljenog sna, priprema se
posljednji put izii iz kolske zgrade i tako dolazi u kolsku sportsku
dvoranu. Ondje ga doekuje iznenaenje: proslava u njegovu ast na
kojoj su se okupile stotine njegovih nekadanjih uenika. Sveanost je
vodila ena kojoj je neko nedostajalo samopouzdanja i koja je samu
sebe smatrala neuspjenom. No zahvaljujui poticajima nekadanjeg
profesora, u sebi je spoznala vrijednost i poslije dola do mjesta gu
vernera savezne drave. Obraajui se okupljenima, rekla je: Mi smo
vaa simfonija, gospodine Holland. Mi smo note vaega opusa. Mi
smo note vaega ivota. Ta velika simfonija ivota gospodina Holla
nda sastojala se od toga da pomae drugima u izgradnji snova, a pri
tom je, trenutak za trenutkom, gradio i sebe.
 Neki ljudi dre da su nadnaravne pojave, na primjer uda, potre
bne kako bi dokazale Boje postojanje. No prirodni postupci i pri
rodni zakoni mogu biti tek metode koje je Bog osmislio za svoje
stalne kreativne ciljeve. Kada znanstvenici otkriju nove zakone, ne
otkrivaju li tek jo malo vie Boga?
Svatko od nas svakodnevno pliva u oceanu nevienih uda. Prim
jerice, svaka je iva stanica udo; a ljudsko je tijelo nepregledna
kolonija od vie od stotinu milijardi stanica. udo tog tijela obuh
vaa i nau sposobnost da ga prepoznamo, kao i nau nemo
gunost da ikada posve potroimo njegovo istinsko znaenje.
Andersen

Prilike su esto najdublji i najizazovniji uitelji na koje uope

nailazimo. Prilike su suosjeajni uitelji koji ne osuuju i ne kore. Pri
like jednostavno odraavaju ivot, a mi u tom odrazu moemo nauiti
kako bolje i jasnije vidjeti. Pomau nam da uvidimo kako jo nismo is
traili dubine i mogunosti vlastite due, niti postali spremni za pri
manje viih oblika uenja. Darovana nam je sposobnost da budemo
svjesniji. Moemo se povezati i koristiti unutarnje izvore usredo
toenosti, energije i neograniene ljubavi. Moemo njegovati svoje
sposobnosti opratanja i razumijevanja. Ve u ovom trenutku moemo
zaboraviti sebe i pruiti ruku u sluenju drugima. to je najnevjerojat-
nije, u tom zaboravljanju sebe, pronai emo udesnu stvarnost o to
me tko smo uistinu.

*
2. ZAKON
Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. Euripid

Marljivost valja oso BI LI IZREKA Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen mogla biti
bito njegovati prim simbol i izraz ulaganja svog potrebnog truda kako bismo ostvari
jenom; nuno ju je li vrijedan cilj? Je li mogue da te rijei odraavaju i vanost
neprestano iskaziva
t i ; ona je u stanju
odravanja marljivosti i ustrajnosti na putu do svih razina naega
postii gotovo sve. razvoja i duhovnosti? Kada nauimo prepoznati profinjene i ne
Ciceron dodirljive ivotne obrasce, hoemo li biti bolje pripremljeni da
krenemo naprijed i samopouzdano istraimo nove pojmove?
Je li jedna od tajni svjesnoga ivota i u voljnosti da obraamo
pozornost? Kada pozornost s ljubavlju proirimo i na pojedinosti ov
jekove osobitosti, na jedinstvenost odreenog mjesta ili situacije, sve
to moe biti od koristi. Pozornost koju unosimo u trenutana nastoja-
nja moe proiriti nau percepciju i otvoriti nam oi prema svjeini vi
zije. Tako izgleda korisnim iriti se time to vie inimo i vie dajemo.

Marljivost je preduvjet sree i blagostanja, dok je dokonost njezina

suprotnost, koja ovjeka nikada nije dovela do cilja i ostvarenja
najboljih elja.
Miguel de Cervantes

Neki put u ivotu nam sve ide iako i jednostavno, a neki put
situacije iziskuju vie truda. Ljudi koji uspijevaju obino su voljni vr
sto se drati odabranih ciljeva, ak i unato neemu to na prvi pog
led nalikuje na prepreke i neuspjehe. Thomas Edison rekao je: Naa
je najvea slabost odustajanje. Najsigurniji nain za postizanje uspje
ha sastoji se u tome da uvijek pokuamo jo samo jednom. Ili moda
da preokrenemo jo jedan kamen! Kada situaciju promotrimo iz ire
perspektive, razlika moe biti nemjerljiva. Uspjeh obino znai
shvaanje ire perspektive, posveivanje neemu i ustrajavanje na
tome. A to je u velikoj mjeri slino predanosti. Svaki dan ustrajno
napredujemo prema cilju.

Svatko u ivotu treba imati cilj koji je vrijedan intenzivnog truda

i neprestano raditi na tono odreenome cilju koji je pred
njim.
Roderick Stevens

Marie Curie praktiki je cijeli ivotni vijek provodila znanstve

ne pokuse. Njezina marljivost u laboratoriju rezultirala je otkrivanjem
elemenata radija i polonija, te postavila temelje za nuklearnu fiziku i
teoriji o radioaktivnosti. U njezinom je sluaju jedan preokrenuti ka
men postao odskonicom za novo otkrie. Ona je prva u povijesti dva
put dobila Nobelovu nagradu!
esto se dogaa da najvie uimo kada smo pred najveim
izazovima, iz sebe crpei snage za koje nismo ni znali. Uklanjanje pre
preka esto od nas trai upornost i izdrljivost. Kada je naa snaga
pred velikim iskuenjem, moda emo osjetiti privremenu obeshrab-
renost. Tada moda nije loe prisjetiti se rijei iz Timoteja II (1:7):
Bog nam nije dao duh bojaljivosti, ve duh snage, ljubavi i trijezno
sti, kao i Euripidovih rijei Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen.
Budite odvani! Odvanost je pronalaenje mentalne snage potrebne
za ispunjavanje zadae koja je pred nama. To moe biti iskra koja e
 potaknuti sljedei korak. Kako ete vidjeti to je iza ugla ako ne
nainite korake koji e vas dovesti onamo? Duboko u dui onih koji
su uspjeni ukorijenjeni su duh, vjera u vlastitu ustrajnost i fleksibil
nost koja nam omoguuje da nadiemo sve prepreke na putu do
uspjeha.
Budite poput bambusa. Kineski kaligrafi ve stoljeima slikaju
bambus u sklopu duhovne vjebe. Bambus je skladan, uspravan i iz
vana snaan. Iznutra je otvoren, prijemiv i ponizan. Korijeni bambu
sa vrsto su u tlu i slobodno se isprepleu s drugim korijenjem, radi
stjecanja vee zajednike snage i potpore. Stabljika se blago kree,
povija na vjetru, ali ne puca. I mi moemo biti fleksibilni, domiljati i
otvoreni prema novim mogunostima. Kada nam ivot donosi prom
jene, moemo se konkretnije osvrnuti na svoj ivot, prilagoditi se i za
tim nastaviti uiti. Moemo biti genijalno spretni i domiljati. Moe
mo promatrati promjenjive obrasce rasta i preokrenuti jo jedan ka
men!

*
3. ZAKON
Sve na to se usredotoite iri se. Arnold Patent

PROCJENJUJE SE da se u umu prosjena ovjeka dnevno pojavljuje pri

ovjek koji osjea
pozitivne emocije i blino 50.000 misli! A to je mnogo! Neke od tih misli bit e pozitiv
misli pozitivno i u ne i produktivne, a neke negativne i potencijalno otrovne. Misli na nas
prirodi i ljudima vidi djeluju na vrlo dubokoj razini. Kada se koncentriramo na odreenu
samo dobro, pamtit misao, na um trenutano reagira prizivanjem slinih misli. Pozitivne
e samo dobro.
misli pune ljubavi, te slini osjeaji, potiu itav spektar slinih misli i
Paramahansa
Yogananda osjeaja koji uzdiu. S druge strane, negativne misli i emocije obilje
ene strahom mogu dovoditi do negativnih iskustava. Tako nam se
prua prilika da biramo kamo emo usmjeriti usredotoenost, jer se
sve na to se usredotoite iri.
Kako nae misli utjeu na samo djelovanje? Vrlo snano! Pro
motrimo jedan primjer: Recimo da netko od vas trai da obavite vrlo
sloenu zadau. Ako se koncentrirate na to koliko je zadaa teka, ko
liki su izgledi za uspjeh? S druge strane, ako istu zadau promotrite
sa zanimanjem i gorljivou i uoite priliku koja eka da je istraite,
koliki e tada biti izgledi za uspjeh? Bavimo li se ogranienjima, tada
emo na njih i naii. Razmiljamo li pozitivno o novim mogunostima,
 Svatko za sebe bira takva e biti i struktura naih iskustava. Praksa pokazuje da odreenu
pojedinane obrasce zamisao moemo stvarati, provoditi i ojaavati ako o njoj razmiljamo.
unutar kojih e stva
Vana mentalna dinamika sastoji se od priznavanja i shvaanja
rati tu osobnu
stvarnost. bliske povezanosti izmeu naeg razmiljanja i osjeaja. Vano je
Jane Roberts uvidjeti da bez prestanka razmiljamo, te da e nam se misli vratiti u
obliku osjeaja. Duhovni uitelji esto govore: ovjeka odreuju nje
gove misli. Postoji tijesna i vrlo vrsta povezanost izmeu razmilja
nja i osjeaja. Kako bismo iskusili neki osjeaj, u nama se prvo mora
pojaviti misao o njemu. Na primjer, moete li osjetiti sreu bez sret
nih misli? Ili tugu bez tunih misli? Ili stres bez misli obiljeenih stre
som? Ili oputenost bez spokojnih misli? Provedite i jedan pokus: Kad
Nae misli odreuju
na svijet. sljedei put osjetite uzrujanost, pomno pratite misli. Po svoj prilici bit
Piero Ferruci e vrlo negativne! Zato? Jer nema niega to bi moglo obuzdati ne
gativne osjeaje, niega osim negativnih misli! Potom se podsjetite da
vam je negativno samo razmiljanje, a ne ivot! 1 tako promijenite sm
jer usredotoenosti!

to mislite vanije je od svega ostaloga u vaem ivotu. Vie nego

koliko zaraujete, vie nego gdje ivite, znaajnije je od vaeg
drutvenog poloaja i od svega to bilo tko misli o vama.
George Matthew Adams

Jedno od temeljnih duhovnih naela u mnogim filozofijama na

lae nam da srce otvorimo prema onome to jest. Ako ve unapri
jed imamo stavove o tome kako bi to trebalo biti, moda emo sta
ti na put zlatnim prilikama da uivamo i uimo na temelju novih poj
mova i opaanja. Nije li logino da time to vie uimo lake napre
dujemo, uz vee samopouzdanje i poveane mogunosti i sposobnos
ti za ispunjavanje zadaa koje su pred nama? Da bismo neto obavili
kako valja, esto je potrebno dosta vjebe, strpljenja i marljivosti, ta
ko da nam stvaranje snanih temelja znanja moe pomoi u donoe
nju mudrijih odluka.

U ivotu dobivamo samo stvari koje traimo, kojima teimo i za

koje smo se voljni rtvovati. Bolje je teiti neemu to elite
ak i ako u tome ne uspijete nego dobiti neto to vam nije bio
cilj i to ne elite! Budemo li u ivotu dovoljno dugo traili to e
limo, to emo gotovo sigurno i pronai, kakvi nam god bili ciljevi.
George Matthew Adams

Nae misli i osjeaji slue kao moan sustav usmjeravanja, kao

barometar koji nam pomae u plovidbi ivotom. Taj nas sustav moe
 Sve to ovjek pos obavijestiti kad smo eventualno skrenuli s puta pa plovimo prema su
tie i sve to ne us
kobima i nesretnome razvoju dogaaja. Ako va ivot nije skladan i
pije postii izravna
je posljedica njego
produktivan, moete li se mentalno prilagoditi? Taj sustav usmjerava
vih misli. nja moe nas podsjetiti i kada smo na pravome putu i kada se
James Allen kreemo prema korisnim postignuima i radosti. Moete li u tom
sluaju izraziti zahvalnost za sve darove i koncentrirati se na stav zah
valnosti, vodei rauna o tome da se ono na to se koncentriramo i
ri?
Tijekom svojeg sluenja na zemlji Isus je rekao: Prepoznat
ete ih po njihovim rodovima. Zatim je jo rekao: Zar se s trnja be
re groe ili s drae smokve? (Matej, 7:15, 16). Pritom je otkrio vr
lo vaan ivotni zakon: Onakav si kako razmilja. Niz razliitih
okolnosti na koje moda nailazimo u ivotu mogle bi biti nalik na plo
dove o kojima govori Isus. Ako nam se ne sviaju plodovi koje ubire
mo loe zdravstveno stanje, financijski problemi, nezadovoljstvo
poslom, neskladni odnosi, bez obzira to moda je najvanije
poeti ubirati plodove s nekog drugog stabla. Pozitivnog!

*
4. ZAKON
Promjene i poboljanja idu iznutra prema van. Anonimna

Voenje koje se rav

U KNJIZI Tao osobnog voenja Diane Dreher pie: Da bismo uspjeli
na prema naelima bez obzira na podruje, moramo se posluiti onim sposobnostima
ukazuje na to da je zahvaljujui kojima imamo potpuno ljudski karakter: sposobnou
najvii oblik ovjeko
kontinuiranog uenja tijekom cijelog ivota, komuniciranja s drugima,
ve motivacije upravo
osjeaj osobnog da pronalaenja kreativnih novih rjeenja, te produbljavanja spoznaja,
vanja doprinosa. uoavanja veih obrazaca u nama i oko nas. A temelj za taj uspjeh
Stephen R. Covey esto su promjene i poboljanja koji iznutra dolaze prema van!
U posljednje vrijeme naveliko se pie o uspjenome voenju.
A voenje moe obuhvatiti mnogobrojna podruja, od voenja tv
rtke do preivljavanja osobnih, svakodnevnih izazova irenja vizije i is
punjavanja najviih oblika ljudskog i duhovnog potencijala. U da
nanjem ubrzanom svijetu, najkorisnije su ivotne lekcije, to je naj-
ironinije, esto upravo najstarije lekcije. Sluenje univerzalnim
naelima starih poput nastanka svijeta, ovjeku u svakodnevni ivot
donosi mudrost duhovnih uenja. I premda dananji voe, poduzetni-
 Odvanost je prva ci i pojedinci moda stoje na sve naprednijem rubu steenih znanja i
meu ovjekovim sposobnosti, mogu li se s nepoznatim suoiti asno, odluno i gorlji
odlikama jer jami
vo?
sve ostale.
Winston Churchill Univerzalna naela nalik su na kompase: uvijek pokazuju put.
Takva su duhovna naela oita: rije je o prirodnim zakonima koji se
sami potvruju, a pokazali su se korisnima u svim drutvenim zajed
nicama. Ta se naela najee izraavaju u obliku zamisli, vrijednosti,
uenja koja uzdiu, oplemenjuju, nadahnjuju i daju novu snagu. Na
Mora postati prom primjer, naela jedinstva i dinaminog razvoja esto proistjeu iz
jenom koju eli vjetina zajednitva i irenja. Zahvaljujui provoenju tih naela,
vidjeti u svijetu. poinjemo jasnije uviati kako su svi i sve povezani, kako se razvijaju
Mahatma Gandhi
i stapaju u razliite oblike kreacije.
Koje su neke od tih vjetina i sposobnosti zahvaljujui kojima
imamo u potpunosti ljudske odlike? Moda bismo mogli poeti od
odvanosti i snalaljivosti. Ta pomagala koriste pojedinci koji po
Zagledaj se unutra. jaavaju vlastitu sposobnost stvaranja novih i korisnih prilika na teme
Unutra je temelj sve lju ivotnih iskustava. To su esto upravo oni pojedinci koji prilike pri
ga dobroga i ono e hvaaju s oduevljenjem i gorljivou, a zatim primjenjuju najdublja
uvijek bujati, samo naela postojanja. Na neizvjesnost reagiraju radosnim traenjem kre
ako bude kopao.
ativne ravnotee u dinaminim interakcijama sa ivotnim izazovima.
Marko Aurelije
Sjeate li se starog pitanja Je li aa napola puna ili napola prazna?
Razlika nije u ai, nego u stavu onoga tko je gleda. Nai stavovi u ve
likoj mjeri odreuju kako emo se sluiti prilikama. Razvijanje pozi
tivnih stavova moe nauiti svatko.
Njegovanje prostora za molitvu, kontemplaciju i meditaciju ra
di obogaivanja svetih ivotnih trenutaka poboljava i duhovni i ljud
ski aspekt naega postojanja. Molitva esto donosi kljune pomake u
naem referentnom okviru i pomae nam da ljude i situacije sagleda
mo iz vie perspektive. Zahvaljujui takvoj aktivnosti moemo razviti
vie potovanja prema sebi i drugima i bolje se opremiti za suoava
nje sa ivotnim iskustvima.
Uspjeni ljudi u ivotu esto vide putovanje na kojem nepre
kidno ue. Nastoje dalje uiti na odabranome podruju. Polaze koris
ne teajeve, ljubazno sluaju druge, nezasitno su znatieljni i postav
ljaju vana pitanja. Ue i uima i oima! ire sposobnosti i mogunos
ti. Razvijaju nove vjetine i nove interese. Vanjski izazovi prerastaju u
prilike za samoostvarenje i za kreativna nova rjeenja. Moda je jo i
najvanije to to uviaju da to vie ue, to vie uviaju koliko ne zna-
Zadaa ti je otkriti
ju!
svoju zadau i zatim
Jedna od ivotnih vjetina koja nam omoguuje da se razvi
joj se posvetiti svim
srcem. jemo u potpunije korisne osobe sastoji se od gledanja koje nam go
Buddha vori da je ivot ispunjen smislom. A jedna od glavnih ivotnih svrha
 moe biti predanost ivotu ispunjenom sluenjem s ljubavlju. Kad dje
lujemo na temelju univerzalnih naela lake razvijamo osjeaj za du
hovnu odgovornost, davanje doprinosa poboljanju svih Bojih stvo
renja. Nastojimo donositi mir i djelovati kao skladni pojedinci, a sve
zahvaljujui optimistinim i pozitivnim stavovima.

*
5. ZAKON
Sam bira put kojim eli ii. Andersen

Uvijek biraj put koji POZNAVANJE naega svijeta u proteklih se stotinu godina iz kori
izgleda najbolje. jena promijenilo. Tempo prikupljanja novih podataka silno se ub
Pitagora
rzao. Sve vea ulaganja u znanstvena istraivanja trebalo bi vie
usmjeriti prema duhovnim znanjima. Teologija proivljava zdrave
nove procjene prirode teoloke stvarnosti. Prednosti koje zna
nstvena istraivanja donose ovjekovu zdravlju jo e se, po sve
mu sudei, intenzivirati. Nezaustavljiva sila tehnolokog napretka
sve nam jasnije pokazuje da nae drutvo iz utemeljenosti u ma
terijalnome prelazi na temelje koji su orijentirani na informacije i
intenzivno znanje. Velika svjetska sveuilita slue veoj koncen
Dobrog ivota nije traciji stranih studenata. ivimo u razdoblju blagostanja kakvo
bilo i ne moe biti jo nije zabiljeeno u povijesti svijeta. I doista nije teko bu
bez samonadzora. dunost zamisliti u pozitivnim okvirima potpun ovjekov raz
Lav Tolstoj
voj, nada za sve Boje ljude, te mir i pravda. I lako je spoznati
da prilika ima u izobilju i da pojedinac lako moe birati kojim pu
tem eli krenuti.

Tko eli doi do odreenoga cilja mora ii samo jednim putem,

ne tumarati drugim putevima.
Seneka
Uz rub svakog puta Promislite o mogunosti da kao duhovna bia svi imamo ug
kojim kroimo sjaji raene boanske odlike neograniene ljubavi, smisla i kreativnosti.
takvim sjajem da i
Kao ljudska bia, moemo birati put sluenja s ljubavlju, svjesni toga
onaj koji tri moe
itati. da naa nastojanja pomau drugima. S velikom radou, ini se da
William Cowper smo sve vie svjesni odgovornosti prema drugim ljudima, kao pripad
nici velike ljudske obitelji. Na primjer, samo je meu ljudima mogue
naii na neto poput prie o istaknutom engleskome lijeniku koji je
tek tako, bez velikih priprema i najava, napustio svoju lijeniku pra
ksu da bi proputovao pola svijeta, o vlastitome troku, i pomogao
preivjelima u nuklearnoj nesrei u Rusiji.
Koji su neki od glavnih faktora u pozadini takvog napretka?
Proistjeu li ti humanitarni i blagotvorni porivi iz nae povezanosti s
boanskom prirodom Boga? Stjee li sve vie i vie ljudi uvjerenje da
svime upravlja sila koja je daleko vea od njih samih? Kako se to od
raava u svakodnevici pojedinca? Kad preuzmemo nadzor nad vlasti
tim mislima i kada svojim umom vladamo na pozitivan nain, oda
biremo put kojim elimo krenuti. Vie nas ne motiviraju vanjski uvje
ti, niti nas ego odvodi na pogrean put. Umjesto toga, svatko od nas
moe postati glavni kormilar naeg vlastitog broda, i tako stvarati
ivot prepun plodonosnih nastojanja i plemenitog smisla.
Ella Wheeler Wilcox jednom je davno sjedila uz East River u
New Yorku i razmiljala o injenici da ljudi koji potjeu iz iste sredi
ne, iz istog doma, na koncu ispadaju toliko razliiti. Nadahnuta jed
renjacima koji su se rijekom primicali pristanitu, napisala je:

Jedan brod plovi na istok, drugi na zapad,

Uz isti vjetar koji nam pue.
Stvar je u jedrima, a ne u vjetru,
I ona nam pokazuju odredite.

ini se da je glavna prepreka naem potpunome procvatu u

duhovnoj sferi upravo na mentalni stav i na ljudski egoizam. Obi
ljeavaju li nai stavovi nain na koji reagiramo na ivot? I premda
moda ne moemo promijeniti injenice i okolnosti, svakako moemo
birati nain na koji razmiljamo i reagiramo. Drevni orijentalni aksi
om kae: Moda ne moe sprijeiti ptice da ti lete iznad glave, ali
im moe onemoguiti da ti izgrade gnijezdo u kosi!
U vezi s egoizmom, neki put drimo da raspolaemo daleko
veim znanjem nego to to odgovara istini. Meutim, znanstveni pri
ovjek koji nema stup religiji pomogao nam je da postanemo svjesniji toga koliko smo
nadzor nad sobom
beskonano maleni u kozmikim razmjerima. Sve vie spoznajemo da
nije slobodan.
Pitagora
je moda i kljuan sastojak uspjeha u poniznome pristupu svim aspe-
ktima ivota. Tako uz sve izraeniju svijest o neogranienome dobru
koje je pred nama, moemo odabrati put kojim elimo krenuti i plani
rati budunost uz osjeaj iekivanja i nade.

Naglasci

1. Uzvieni ideali esto obuhvaaju zaboravljanje sebe i koncentrira

nje na sluenje drugima.
2. Naa potraga za buenjem osobna je aktivnost koja se odvija
unutra.
3. Sadanji je trenutak esto najdublji i najizazovniji uitelj na kojeg
ete ikada naii.
4. Jedan preokrenuti kamen moe se pretvoriti u odskonu dasku
za sljedee otkrie.
5. Ljudi koji uspijevaju obino su oni koji su voljni vrsto se drati
svojih snova, ak i ako se suoavaju s neim to izgleda kao ne
uspjeh ili nepovoljna situacija.
6. to god odabrali kao predmet usredotoenosti, na um to moe
proiriti.
7. Odnos izmeu misli i osjeaja nedvosmisleno je usporedan.
8. Nae misli i osjeaji mogu sluiti kao snaan sustav usmjeravanja,
sluei kao barometar koji nas vodi kroz ivot.
9. Univerzalna naela nalik su na kompas; uvijek pokazuju pravi put.
10. Svjesnim odabirom inite to moete, gdje jeste, uz ono ime ras
polaete.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Lonar za kolom.
Od postavljanja do dovrene posude,
Poveava dok se mogunosti smanjuju;
A mekou zamjenjuje tvrdoa.

Kada lonar pone izraivati posudu, uzima komad gline, od

nje oblikuje neto nalik na kuglu i postavlja je na lonarsko kolo. Pos
toji mogunost da glina tom prilikom nije posve centrirana, pa je
lonar mora pomno oblikovati da dobije pravilan valjak. Potom glinu
razvlai i pritiska, sve dok se kolo okree. Prvo pod rukama ima pra
vu kulu, a zatim spljotenu gljivu. Tek kada je nekoliko puta tako raz-
vue gore-dolje, malo-pomalo moe stiskati glinu koja se okree dok
se stranice ne ponu izdizati s kola. Na tome ne moe ustrajati pre
dugo, jer e se glina poeti zamarati i oputati. Lonar joj daje za
miljeni oblik, a zatim je odlae sa strane. Sutradan e glina biti pos
ve tvrda, pa e je moi okrenuti kako bi oblikovao donji dio. Na
povrini je mogue urezati pokoji ukrasni element. Na koncu e se po
suda pei i nakon toga od mogunosti ostaju jo samo boje koje se
nanose na povrinu; oblik vie nije mogue mijenjati.
Tako zapravo oblikujemo sve situacije u svojem ivotu. Mora
mo ih u grubo oblikovati, a zatim ih postaviti u sredite svojega pos
tojanja. Moramo ih rastezati i potiskivati, komprimirati i istraivati sa
mu prirodu stvari. Kada oblikujemo odreenu situaciju, moramo biti
svjesni oblika koji elimo pridati stvarima. Sto je neto blie dovre
nju, to postaje vre i odreenije. Broj mogunosti se smanjuje, sve
dok nam ne preostane punina djelovanja nae kreacije. Bilo da je ri
je o ljepoti ili runoi, o neemu korisnome ili neemu potpuno be
zuspjenome, to je djelo naeg oblikovanja.

Deng Ming-Dao: Tao 365: Svakodnevne meditacije

*
 Tridesetptvi tjedan

1. ZAKON
Destruktivan govor najee dovodi do destruktivnih posljedica.

Gruba je rije bolni- DONOENJE odluka esto se smatra sredstvom koje je omoguilo evo
ja od udarca. luciju. Svaka naa odluka temelji se na naoj perspektivi ili nakanama
Tamilska izreka i na kvaliteti svijesti koju unosimo u svoje misli, osjeaje i djelovanje.
Svjesna evolucija, posredstvom odgovornih i pozitivnih odluka, moe
posluiti kao vrlo koristan put. Kakve veze donoenje odluka ima s je
zikom? Pozitivne odluke koje upravljaju nainom na koji govorimo ili
komuniciramo s drugima pripomau pozitivnim i plodonosnim ishodi
ma, dok destruktivan govor najee dovodi do destruktivnih poslje
dica.

Jasnoa je sposobnost uoavanja due na djelu u fizikome svijetu.

Plod je svjesne odluke o uenju posredstvom mudrosti umjesto
posredstvom straha i sumnje.
Gary Zukav

Govor je ogledalo Svatko od nas doivljava stresne situacije kod kue, u koli ili
due; ovjek koji go na poslu. Kad se sve ne razvija na najbolji mogui nain, vrlo je lako
vori takoer.
pribjei pritubama, okrivljavanju i kritiziranju drugih. Mogue je da
Pubilije Sirus
nas tada obuzima iluzija prema kojoj nam pronalaenje mana u dru
gima moe pomoi da se osjeamo bolje i zadovoljnije. No ta lana
perspektiva ili prosudba onemoguuje nam da uvidimo dobro koje je
esto sam alio zbog u pozadini pojavnih oblika. to bi se dogodilo kada bismo se s tim
rijei koje sam izgo izazovom suoili ivei prema uputama svojeg duhovnog bia? Bismo
vorio, zbog utnje
li i dalje cijepali drva i donosili vodu, kao to nam nalae drevna iz
nikada.
Pubilije Sirus reka iz Zena. Meutim, naa razina svijesti mogla bi nam pomoi da
proniknemo i dalje od neposrednih problema, da doemo do spozna
ja koje su nam dotada moda bile skrivene.
Poniavanje ili vrijeanje drugih rijetko moe posluiti kao
nain rjeavanja problema. Umjesto toga, takvi stavovi esto samo
produbljuju jaz. S druge strane, ljubazne, obzirne rijei pune razumi
jevanja nude potporu. Moemo sluati sa suosjeanjem, a zatim go
voriti obzirno s pozicija poniznosti, neograniene ljubavi i proire
ne perspektive.
U knjizi Kad se dobrim ljudima dogaaju loe stvari rabin Ha
rold Kushner pie i o perspektivi:

Bog je stvorio svijet u kojem se dogaa mnogo vie dobrih ne

go loih stvari. ivotne katastrofe nas uznemiruju ne samo stoga to
su bolne, nego i jer su zapravo iznimka. Veina ljudi najee se bu
di zadovoljna. Veina je bolesti izljeiva. Veina zrakoplova bez po
tekoa uzlijee i slijee... Nesree, pljake, neizljeivi tumori iznim
ke su koje tresu same temelje ivota, ali su vrlo rijetke. Kad vas ivot
povrijedi, vjerojatno vam je teko voditi rauna o tim injenicama. Kad
stojite vrlo blizu velikome predmetu, vidite samo taj predmet. Tek kad
se od njega malo udaljite uoit ete i ono to je oko njega. Kad nas
omami neka tragedija, vidimo i osjeamo samo tu tragediju. Tek zah
valjujui vremenu i odmaku tragediju spoznajemo u kontekstu cjeline
ivota i cjeline svijeta.

Kad bismo nekako uspjeli voditi rauna o takvome gledanju na

stvari i kad nam se ini da je situacija katastrofalna, da nam remeti
mir ili nas uznemiruje, kada bismo mogli tako promatrati stvari sve
dok nam se ne ukae iri kontekst, moda bismo mogli izbjei
mnotvo destruktivnih rijei. Stara dobra izreka Ako ne moe rei
neto dobro, ne govori nita moe posluiti kao mjerilo za rijei ko
je izgovaramo tijekom dana.
Vano je priznati razloge za emocionalnu uzrujanost. Ako nis
mo prisni s mislima i emocijama, moda neemo uoiti dinamiku ko
ja je u njihovoj pozadini i posljedice tuge, alosti, razoaranja i bijesa
neemo povezati s temeljnim uzrokom. Kako shvatiti patnje i radosti
drugih ako nismo u stanju doivjeti vlastite srodne emocije?
Douglas je bio poslovni ovjek iz jugozapadnog dijela Sjedi
njenih Drava, pripadnik srednje klase s fakultetskom naobrazbom.
Djetinjstvo je proivio u emocionalno zahtjevnim okolnostima; odras
tao je u disfunkcionalnome domu, uz oca alkoholiara i kronino bo
lesnu majku. Kao odrastao mukarac, Douglas je bio bijesan,
ogoren, sklon manipuliranju, te se inilo da nije u stanju ostvariti tra
jne i kvalitetne odnose. Zbog svadljivosti i sklonosti verbalnom zlos
tavljanju, veina ljudi drala se na distanci. au je prelio Douglasov
temperament i njegovo neugodno dranje, zbog kojih ga je supruga
napustila i zatraila razvod.
Douglas je nakon toga utonuo u dubok oaj, no ti posljednji
dogaaji naveli su ga na intenzivno propitivanje vlastite due. Poeo
je uviati dugogodinje negativne obrasce i tako je odluio suoiti se
i s tim obrascima i s boli koja je oduvijek bila u njihovoj pozadini. Dok
je u sebi traio najdublje uzroke bolnoga ivota, ivot je organizirao
tako da bude sam i da redovito odlazi na rehabilitacijske seanse sa
strunom osobom.
Kad je Douglas nakon nekoliko mjeseci dovrio oporavak, i na
sebe i na ivot, kao i na svoj sustav vrijednosti, poeo je gledati bitno
drukije. U sljedeih godinu dana postao je osjeajniji i uviavniji, po
kazujui vie razumijevanja za druge. Njegov se bijes istopio, postao
je manje cinian, dok se njegovo samopouzdanje uzdignulo do zdra
vijih razina. Do tih promjena nije dolo tek tako, bez potekoa. Put
od bijesne, arogantne osobe sklone manipuliranju do brinijeg i obzi-
rnijeg ovjeka obiljeila je osobna bol koja je iziskivala veliku hrabro
st. Ali uspio je! Predajui se tom putovanju unutarnjeg istraivanja,
Douglas je promijenio ivot.
Dobro pazite da se, kad vam se dogodi lo dan, ne iskaljujete
na drugima. Budite osjeajni i uviavni. Teki e trenuci zavriti, a ka
da doe do toga, bilo bi dobro da nema ni nepotrebnih rana koje tre
ba zalijeiti!

*
 2. ZAKON
Uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe.
Andersen

USPJEH, bilo da je rije o profesionalnoj ili privatnoj sferi, cilj je tenji

Kod postizanja us
pjeha, kraljenica je gotovo svakoga od nas. Koliko se ljudi upitalo: Kako bih mogao pos
vanija od kosti koja tati uspjeniji? Odgovor bi ukratko moda mogao glasiti: valja is
nam navodno od traivati, planirati, analizirati i aktivirati nune korake kako biste doli
reuje sreu. do eljenog cilja. Poznavanje dostupnih izvora svakako moe pomoi
Frank Tyger
u usmjeravanju ovjekova donoenja odluka. Potpuni uspjeh obuhvaa
postignua na nizu razliitih razina, a ne samo stjecanje velike koliine
novca.
Dosadanji rezultati poesto dobro ukazuju na neiji budui
potencijal. I premda je tono da je za uspjeh potrebno vjebati, us
pjeni ljudi vjebati obino poinju jo u mladosti! Nikada nije prera
no za pojanjavanje ciljeva. Pritom e nas prirodno privlaiti ljudi
Nita nije uspjeno ijim se odlikama divimo. U tome jedni od drugih moemo uiti na
poput uspjeha. obostrano korisne naine. Odraavaju li nai prijatelji i kolege vrline i
Alexandre vrijednosti koje elimo izraziti? Odraava li njihov ivotni stil pozitiv
Dumas, St. ne odlike koje i mi prieljkujemo?

Uspjeh je ispred zalaganja jedino u rjenicima.

Vidal Sassoon

Etika i duhovna naela trebali bi biti apsolutna baza svega to

u ivotu inimo. Svega to govorimo. Svega to mislimo. tovie, ako
se sve to inimo temelji na etici i duhovnim naelima, kako moemo
ne uspjeti? U tom sluaju svakako primjenjujemo i Zlatno pravilo:
Drugima ini kako bi htio da oni ine tebi. Promotrimo sada na tre
nutak te dvije zamisli. Biti etian i imati sustav moralnih mjerila i vri
jednosti znai ne samo initi pravu stvar, nego initi i pametnu stvar.
Duhovna naela, kao to smo ve navodili u ranijim esejima, temeljni
su zakoni svemira i uvijek e sluiti kao snaan okvir za svaki oblik
nastojanja.
Prihvaanjem injenice da se na putu do naih ciljeva mogu
pojaviti i prepreke, bolje se pripremamo za suoavanje s poteko
Uspijeva onaj tko ama. Doivljavanje neuspjeha ne mora nuno usporiti ili posve pre
neposrednu zadau kinuti dinamiku zapoetog projekta. Kada prihvatimo da pogreke
promovira u vanu proistjeu iz svih pokuaja da neto postignemo, iskustvo moemo
stvar.
prihvatiti kao priliku za napredovanje, za osmiljavanje, za stvaranje i
William Feather
Gorljivost nas gura i nove stvari. Moemo istraiti porijeklo svakog problema i nauenu
pomae nam u us lekciju ugraditi u budue odluke, izbore i djelovanje. Nita od onoga
ponu ljestvicom
to vrijedi uiniti nije lagano. Bi li ovjeanstvo postiglo sve to je
uspjeha.
E. C. McKenzie postiglo u posljednjih stotinu godina bez nebrojenih pokuaja i pog
reaka? Nastojte biti korisni i plodonosni, ime privlaite druge. Ap
solutno! I ne dopustite da vas zastoji i zapreke odvrate od cilja!
jo jedan od korisnih naina postizanja uspjeha jest i u utira
nju puta postignua posredstvom humanitarnog sluenja. Davanje je
vanije od primanja, a oni koji neogranieno daju esto doivljavaju da
im se ta velikodunost vraa. Davanje za vrijedne ciljeve ulaganje je
koje se isplati na vie razina. Kada promislimo o potencijalnome uin
ku toga to inimo, moemo biti uvjereni da e plodovi biti i korisni i
dalekoseni.
Uenje razluivanja vaan je korak na naem putu do stjecanja
vieg stupnja odgovornosti na osobnome planu i u gledanju na bu
dunost. Za to je potrebno panoramski sagledati cjelokupnu situaciju
Cilj nam treba biti
bilo da je rije o poslu, vezi, poslovnoj odluci ili duhovnome putu.
sluenje, a ne
uspjeh. Razluivanje uz promiljenu perspektivu temelj je potenja, odgovor
E. C. McKenzie nosti i mudrih odluka. A to su sve mostovi koji vode do veeg uspje
ha.

ovjek koji napreduje jest ovjek koji ini vie nego to je potreb
no i tako nastavlja dalje.
E. C. McKenzie

ivot se neprestano mijenja i donosi nam nove izazove i nove

prilike. Ako mislite da znamo sve odgovore, mogue je da ste u vrlo
jadnome stanju. Poniznost je prvi korak u postizanju mudrosti. A stje
canje mudrosti divovski je korak prema postizanju veeg uspjeha. Kad
nauimo biti otvoreni prema novim opaanjima, zamislima i ljudima,
uz pouzdanje da e ono to ima vrijednost na nas utjecati pouzdano,
nagativni e utjecaji jednostavno otpasti. Optimizam izniknuo iz du
hovnih istina ili naela snaga je koja pokree svaki oblik stvarnog raz
voja i napretka. Nadu nastojte proeti osjeajem za realno; ali znajte
da svjetlo vaeg optimizma moe pomoi u poboljavanju situacije. Taj
bi optimizam drugima mogao posluiti kao nadahnue. Visoki nas ci
ljevi uzdiu. U meuvremenu, uspjeh se hrani uspjehom i donosi no
ve uspjehe.

*
 3. ZAKON
Nikad ne odgaaj za sutra to moe obaviti danas.

Dobro je voditi JE LI VAM se kad dogodilo da se naete u toliko tekoj i sloenoj situ
rauna o injenici da aciji da niste tono znali kako je rijeiti? Je li pred vama kada bio is
ajnik, iako je do gr pit za koji je trebalo nauiti toliko materijala da niste znali odakle
la u vruoj vodi, i
dalje pjeva!
poeti? Jeste li kada rekli: Sutra... To u obaviti sutra? Veina ljudi
Amerika izreka nala se u takvim situacijama i tada esto osjeala nemogunost da
reagira, upravo zbog zastraujue veliine zadae. U sklopu prve re
akcije, tada emo moda cijelu stvar odloiti do sutra. No mudrost
nam govori: Nikad ne odgaaj za sutra to moe obaviti danas.
Sutranji dan donosi svoje probleme i izazove, ali i prilike, pa mora
mo biti svjei i za njih. A to moe biti teko ako u dananji dan do
nosimo i ostatke jueranjih optereenja!

Da ste svjesni, odnosno u potpunosti nazoni u sadanjem trenut

ku, sve negativno rasprilo bi se gotovo istog trenutka. Ne bi prei
vjelo vau nazonost.
Eckhart Tolle

Ne odgaajte; zlatni Mnogo je razloga koji nam pokazuju zato je vano ne od

trenuci samo jure gaati ono to je potrebno uiniti. Kad se odmah ne pozabavimo pro
pokraj vas.
blemima, moe se dogoditi da postanu jo tei i sloeniji. Manje po
Henry Wadsworth
tekoe kojima se pozabavimo na vrijeme i pozitivno najee nee
Longfellow
prerasti u velike probleme. Jednostavan primjer: malena porezotina
kojom se pozabavimo brzo i na valjan nain, moe brzo zacijeliti.
Meutim, ako je ne lijeimo i ako je izloimo nepovoljnim okolnosti
ma, moe se inficirati, pa e zahtijevati pravo lijeenje.
Kad to to je potrebno i mogue obavljamo danas, ivot e i
sutra biti sreeniji i produktivniji. Jedan od naina ostvarivanja uspje
ha jest i detaljna procjena cjelokupnog projekta, potom odreivanje
redoslijeda zadaa koje e omoguiti uspjeno dovrenje. Ustrajan je
trud daleko produktivniji od iznenadne mahnite aktivnosti. Pravilno
napredovanje moe umanjiti nepotreban stres i omoguiti nam veu
produktivnost. emu od situacije koju jednostavno treba rijeiti
stvarati potencijalni problem?
Moda je jedan od najvanijih razloga za neodlaganje poslova
Odugovlaenje nam
krade vrijeme. potreba za poboljavanjem navike ivljenja u sadanjem trenutku.
Edward Young Uviali mi to ili ne, svaki je trenutak pravo udo u kojem bismo tre-
I ne recite, bez obzi bali uivati. Vjeita sadanjost prostor je u kojem se odvija na ivot.
ra o emu govorite: Rije je o jedinome faktoru koji se ne mijenja. Posve je jasno da je na
To u uiniti sutra,
djelu odreeni oblik inteligencije koji daleko nadmauje ovjekov um.
nego samo Uz
Boju pomo. Ljudi ponekad odgaaju stvari koje im se ne rade jer moda
Kuran misle da dovoljno ne znaju ili da zadau ne mogu obaviti dovoljno
dobro. A zapravo nema maginog trenutka u kojem se pojavljuje iz-
nimnost ili u kojem na povrinu izbija kvaliteta. Iskoristite dan! Isko
ristite sve sadanje trenutke u ivotu. Vrijeme prolazi nepovratno, a
trenuci koje oekujemo moda se nikada nee dogoditi. Moe li sva
ka aktivnost, ako joj pristupimo otvorena uma, postati udesnim pro
cesom uenja?

Ne bojte se pritiska. Zapamtite da upravo zahvaljujui pritisku ko

mad grafita postaje dijamantom.
Anonimna

Njegovanje stava prema kojem sve treba obaviti odmah

moe pomoi vaem napretku! Kao to je rekao lord Chesterfield:
Nesumnjiva je istina da ovjek, to ima manje obveza, za njih prona
lazi manje vremena. ovjek tada zijeva, odugovlai, tada moe raditi
kad god eli i stoga rijetko kada uope neto ini; dok se oni koji ima
ju puno obveza jednostavno moraju prihvatiti posla; i tada redovito
pronalaze dovoljno vremena za sve.
Malo vremena je Drevna duhovna legenda govori kako je Bog prvo stvorio pti
malo zlata. No malo
ce bez krila. Neto poslije, Bog je stvorio krila i pticama rekao:
zlata nikako ne
moe biti malo
Doite, uzmite ovaj teret i nosite ga. Ptice su u poetku oklijevale,
vremena. no ubrzo su ga ipak posluale. Pokuale su krila uhvatiti kljunom, no
Kineska poslovica bila su im preteka. Pokuale su ih uhvatiti kandama, no bila su pre
velika. Na koncu je jedna ptica uspjela postaviti krila na ramena, gdje
ih je napokon mogla ponijeti.
Na beskrajno iznenaenje ostalih ptica, krila su ubrzo poela
rasti i sama su se smjestila na njihova tijela. Jedna od ptica poela je
mahati krilima, a ostale su se povele za njom. Jedna je ptica tako ub
rzo poletjela i poela lebdjeti visoko u zraku. Neto to je donedavno
izgledalo kao teak teret sada im je omoguavalo da pou kamo ra
nije nikako nisu mogle, te da, istodobno, ispune svrhu zbog koje su
stvorene.

*
 4. ZAKON
U sve to radi uloi sebe. Anonimna

Vanjska nastojanja DVOJE SE LJUDI moe probuditi u istoj etvrti, istoga dana, okrueno
nikada nee biti sla istim okolnostima, pa ipak proivjeti potpuno drukiji dan ovisno
ba i beznaajna ako
o stavu. Jedan e se ovjek moda probuditi prepun elana i iekiva
je velik rad koji se
odvija unutra. nja pozitivnih potencijala koji su pred njim. Drugi e se moda pro
Meister Eckhart buditi misli zaogrnutih pesimistinim sjenama. Perspektiva je poes
to kljuan sastojak u doivljavanju irokog, velikodunog i srdanog
svijeta, te udesnih dua koje ga nastanjuju! Meutim, nita nije za
nimljivo ako se mi ne zanimamo.
Kako se razvija va ivot? Napreduje li u pozitivnome smjeru?
Kako gledate na niz raznolikih iskustava koje vam ivot svakodnevno
nudi? Jeste li uzbueni u vezi s divovskim potencijalom za stvaranje
veeg dobra, kako za sebe, za svoju obitelj i prijatelje, tako i za svi
jet? Zanimaju li vas duboko viestrani aspekti ivota? Kako u posao
ulaete vrijeme i dar? Za korisno stvaranje? U ivot kao cjelinu? Jes
te li zapravo promislili o nainu na koji proivljavate svaki dan kao o
ulaganju u progresivan ivot, ulaganju koje e donijeti maksimalne
stvarne nagrade?

Dobra djela zahvaljujui kojima je svijet blai, puniji i bolji nego

ikada materijal su od kojeg se sastoji ovjekovo zadovoljstvo i du
hovna vrijednost.
joan Chittister

Publicist Grenville Kleiser drao je da je rad astan. Rad je

lijek za nau duu. I vie od toga: Sam va ivot, bez kojeg ne biste
znaili gotovo nita. S obzirom na to da svatko od nas velik dio da
na posveuje nekakvome pozivu, ini se korisnim i plodonosnim sve
zadae obavljati koliko moemo bolje. A upravo ono to inimo, a ne
tek to kaemo da vjerujemo, odreuje na ivotni uspjeh. Ulaemo li
svoj ivot u duhu neograniene ljubavi, marljivosti, svrhovitosti, gor
ljivosti, kreativnosti, korisnosti, poniznosti, etinosti, strpljivosti i iz
raavanja zahvalnosti? Utiremo li put i osobnom i financijskome us
pjehu, na vrstim temeljima duhovnih i humanitarnih naela?
Sve to daje drugi Razvoj je obino plod aktivnosti. Kako se bilo to moe razvi
ma, daje sebi.
ti, bilo fiziki, bilo intelektualno, bez predanog napora? A napor
Anthony
De Metlo obino ukazuje na ovakav ili onakav oblik rada. Moemo poeti od
 Svijet je velik koliko ovakvog pitanja: to od svojih darova i sposobnosti mogu pruiti (ili
je velik raspon ov uloiti) kako bih korisno sluio drugima? Potom moemo pomno
jekovih interesa.
ovjek ogranienih
odabrati djelatnost s kojom smo snano povezani. Nastojimo li biti
shvaanja ima ogra plodonosni, nastavit emo uz pozitivan stav usmjeren na postizanje
nienu perspektivu. uspjeha.
Zidovi njegova svije Neki je farmer bio poznat po iznimnim usjevima. inilo se da
ta onemoguuju
njegovi proizvodi na mjesnome sajmu uvijek odnose pobjedu. Usto je
sagledavajnje irih
obzora. bio na glasu i po velikodunosti, te po tome to je svim okolnim far
Joseph Jastrow merima davao svoje najkvalitetnije sjeme kukuruza. Kad su ga upitali
zato toliko daje drugima, farmer je odgovorio: Zapravo je na od
reeni nain i to stvar vlastitih interesa. Vjetar nosi pelud s kukuruza,
prenosi ga s polja na polje. Unakrsno opraivanje vaan je faktor za
dobar urod. Ako je susjedovo sjeme loe, tada e se smanjiti i kvali
teta naeg uroda. A budui da elim da svi napredujemo i ivimo dob
ro, dobivamo dobar urod, to inim i na radost i na korist.

ovjek sa stotinu interesa dvaput je ivlji od ovjeka koji ima sa

mo pedeset interesa i etiri puta ivlji od ovjeka koji ih ima tek
dvadeset pet. to vas zanima?
Norman Vincent Peale

Ako vas zanima to vas oekuje u budunosti, zagledajte se u

zrcalo. Sto se u njemu odraava? Ukazuje li iskra u vaem oku na uz
buenje u vezi s novim pustolovinama i prilikama? Odraava li va os
mijeh i unutarnju sreu i obilnu dobronamjernost prema drugima?
Odzvanjaju li vae rijei sreom, blagoslovom, potovanjem i zahval
nou? Zrai li bit vaega bia dojmovima o ivome, aktivnome i po
zitivnome umu te ukupnoj uzbuenosti u vezi sa ivotom? Kako u rad
unijeti vie kreativnosti? Kako svaki dan iskoristiti za kreativnost?
Dobro je i korisno sjetiti se da su srea i uspjesi u ivotu razmjerni is
krenome zanimanju za ivot.

*
 5. ZAKON
Kakva e od toga biti korist?

Plemenita osoba ni ELITE LI da vam ivot bude uspjean, produktivan i sretan? elite li
kada, ni na trenutak, ivjeti tako korisno da svojim aktivnostima pomaete poboljavanju
ne naputa put
svijeta za budue generacije? Ako je tako, nema boljeg naina za in
dobrote.
Konfucije trospekciju, analizu i usmjeravanje nego kada nekoliko puta u toku
dana odvojite nekoliko sekunda i upitate se mono, vano i vrijedno
pitanje: Kakva e od toga biti korist? To se pitanje moe odnositi na
vae misli, osjeaje, rijei i vae postupke u vezi sa svakom osobom,
situacijom ili aktivnou.
to bi se dogodilo kad biste se, prije poetka svake aktivnos
ti upitali Kakva e od toga biti korist? Bi li takvi trenuci kontemplaci
je otvorili vrata novim ili dodatnim kreativnim zamislima? Kada biste
to pitanje postavili prije razgovora sa svakim ili razgovora o svima, bi
li se vai razgovori moda doivljavali na jednoj dubljoj i djelotvorni
joj razini? Do kojih bi koristi moglo doi kada biste to pitanje posta
vili prilikom planiranja dana, tjedna ili karijere?
Kad odluite gledati televiziju i u ruku uzmete daljinski uprav
Baviti se onim to je lja, da se upitate Hoe li ova emisija biti pouna, hoe li nadahnji
dobro znai poeti
vati, biti zdrava ili zabavna na pozitivan nain? biste li na koncu ipak
primati sve to je
dobro. odabrali taj program? Kada biste se upitali Hoe li ovo biti korisno?
Marcus Bach prije nego to neto pojedete ili popijete, bi li to utjecalo na vau od
luku? Prije nego to se odluite za neko ulaganje, upitajte se: Jesu li
proizvodi i usluge ove tvrtke korisni ili tetni? Na temelju polustoljet-
nog pomaganja ljudima u odabiru investicija, uoio sam da bolji inve
sticijski rezultati dolaze od dionica tvrtki koje ine dobro. Je li dio
Bojega plana i to da onima koji ine dobro i ide dobro?
Hipokratova zakletva koju polau svi lijenici izmeu ostalog
govori i o korisnome sluenju uz pozornost posveenu tome da niko
me niim ne kodimo. Primijenimo li taj kriterij na svaki svoj korak i
na svaku ivotnu odluku, ivot e nam ne samo postati uspjean, ne
go i radostan i sretan. Sve e vie ljudi osjeati pozitivnu energiju i
poeljeti biti vaom muterijom ili lanom vae ekipe. Srea izmie
onima koji je trae, ali u obilju dolazi onima koji nastoje usreiti dru
ge. Jedan od najdragocjenijih i najtrajnijih izvora sree u ivotu jest
osjeaj da pomaete drugima.
Moda ste uoili da ljudi koji pomau drugima poesto imaju
obilje prijatelja. to mislite, zato? Izmeu ostalog, moda i stoga to
osoba koja pomae drugima postavlja pitanje: Kako mogu pomoi? U
ivotnoj koli esto dolazi do problema i tekih situacija. Na taj nain
Bog nam moda prua prilike da se razvijamo duhovno i produktivno.
Naposljetku, biste li uope odabrali kolu u kojoj se vae dijete nika
da ne bi nalo pred izazovom ispitivanja i pisanja testova?
Meutim, ako se bez prestanka drite nekog problema ili pri
tube, vae e se misli tako ispuniti intenzivnom negativnou. Kada
postavite pitanje Kako mogu pomoi?, misaoni proces usmjerava se
prema moguim nainima rjeavanja problema. Ako se pripremate za
rjeavanje problema, umjesto da se samo tuite i alite, imat ete vie
prijatelja i onih koji vam se dive. Provoenje takvog samonadzora
postaje sve lake, sve dok na koncu ne prijee u nain ivota u kojem
gotovo i nema truda.

Da bi bio istinski dobar,

ovjek mora zamiljati intenzivno i sveobuhvatno;
mora se zamisliti u tuoj koi, kao i u mnogim drugim ulogama;
bol i radosti njegove vrste moraju postati njegovi.
Percy Bysshe Shelley

Uludo utroen dan zauvijek je izgubljen. Bog je ovjekov ivot

zamislio tako da se gotovo svakodnevno susree s odlukama i izazo
vima. Kada objeruke prihvatimo izazove, nudi nam se prilika za men
talni razvoj. Kad se opiremo izazovima, samo kodimo vlastitome raz
voju. Pratite li budno mogunosti za izraavanje na podrujima na ko
jima se va osobiti dar i sposobnosti mogu konstruktivno upotrijebi
ti? Malo nadahnua i jasno izraena svijest vrlo su korisni za va i
votni smisao i napredak! Ako se koncentrirate na dobroinstvo, os
jeat ete vee zadovoljstvo. A vai dosezi bit e vrijedni divljenja.
U sklopu konfucijanizma, glavna vrlina ili naelo Jen odnosi se
na vjerovanje da u sreditu naega bia postoji ista dobrota, ondje
gdje se nalazi nae ja ili duh. Uitelj je rekao uenicima: Je li dob
rota uistinu toliko daleko? Ako istinski elimo dobrotu, uvidjet emo
da je stalno uz nas. Onaj kojem je istinski stalo do dobrote, nikad
nee dopustiti da prije razmilja o neemu drugom.
Kada postavite pitanje Kakva e od toga biti korist dopirete
do unutarnjeg izvora i lake nadilazite okolnosti, uzdiete se iznad
neega to vam izgleda kao ogranienje, uviate veu dobrotu u sebi
i drugima, te stvarate ivot ispunjen samopotovanjem, veim uspje
hom i trajnom sreom.
Naglasci

1. Moemo donositi pozitivne odluke u vezi s nainom na koji govo

rimo i komuniciramo s drugima.
2. Poniavanje ili povreivanje drugih rijetko dovodi do rjeenja
problema.
3. Ljubazne rijei pune razumijevanja nude monu potporu.
4. Uspjeh moda nije jednokratni dogaaj; akumulirani niz dogaaja
oblikuje uspjean ivot.
5. Rezultati iz prolosti mogu ukazivati na ovjekov budui potenci-
jal.
6. Etinost i duhovna naela trebali bi biti apsolutna osnova svega
to inimo u ivotu.
7. Put do uspjeha utirite sluenjem drugima.
8. Odbijajte jueranje ostatke prenositi u dananji dan!
9. Vjeita je sadanjost prostor u kojem se odvija na ivot.
10. Razvoj je najee plod aktivnosti. U rad uloite sebe.
11. Na odnos s drugima moe stvarati nove obrasce sklada i dobre
volje.
12. Unutarnji je mir dragocjena hrana za neogranienu ljubav u sva
kom trenutku!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Budistika Tripitaka sadri niz izreka pod naslovom Dhamma-

pada (Doktrina) koje se odnose na dio temeljnih budistikih vjero
vanja predstavljenih u lako razumljivom i lako pamtljivom obliku:
Sve to jesmo plod je naih misli: temelji se na naim mislima i
nainjeno je od naih misli.
Ako ovjek govori ili djeluje sa zlom namjerom, svugdje ga prati
bol, kao to kota prati nogu vola koji vue kola; ako ovjek govo
ri i djeluje istih misli, srea ga prati poput sjene koja ga nikada
ne naputa.
Promiljenou, obuzdavanjem i samonadzorom, mudar e si ov
jek izgraditi otok koji nijedna poplava nee preplaviti.
Makar i tisuu puta iao u bitke protiv tisua ljudi, ovjek je naj
vei osvaja ako ovlada sobom.
Neka ovjek bijes nadvlada ljubavlju, zlo dobrim, pohlepu liberal
nom irinom, a lai istinom.
Dobri ljudi sjaje izdaleka, poput vrhova Himalaje.
Joseph Gaer: Vjerovanja vodeih religija
 Tridesetdrugi tjedan

1. ZAKON
Zbog svojih iskustava moemo postati ili ogoreni ili bolji.
Eric Butterworth

Svijet je zrcalo i sva EKSLIBRIS na jednoj knjizi, stavljen 1940. godine, sadri i ove ri
kom ovjeku daje jei C. Henryja Cooka:
odraz njegovog vlas
titog lica. Namrtite
mu se i on e vas Svijet je ono to mi od njega stvorimo; nae misli govore kakav e bi
pogledati na ti.
mrgoeno; nasmijte A ako je na um toliko malen i uzak da vidimo samo to to vidimo,
mu se i smijte se s
Nedostajat e nam profinjene spoznaje i kohezivno djelovanje Ljuba
njim i bit e vam ve
dar suputnik vi.
William Neemo poznavati vjeiti motiv, ljubav prema skladu koji odreuje na
Makepeace cilj,
Thackeray
I uvijek prenosi poruku irenja svjetla u naoj dui.

Svako veliko putovanje, bilo da je rije o pokuaju uspona na

najviu planinu ili otkrivanju ire istine o Bogu, obuhvaa i atribute
odluke, odvanosti i ustrajnosti. Da bismo doivjeli ostvarenje znaaj
ne potrage ili prilike, trebamo li razviti kreativnost, marljivost, gorlji
vost i smisao? Malo je velikih putovanja koja se mogu dovriti bez
povremenog skretanja. Bit e trenutaka kad e nam se initi da smo
se izgubili. Moda e nam se initi da smo grijeili, ili emo se pitati
koji je pravi smisao svega. Dio napredovanja na ivotnome putu sas
toji se od uenja naina na koji je potekoe mogue prihvatiti smire
no, milosrdno i s ljubavlju. to nam se dogaa na ivotnome putu ni-
 Naa radost poput je ni priblino toliko vano koliko je vaan nain na koji se suoavamo
snova s krilima leti; s time to nam se dogaa. ivot nam katkada donosi neoekivane ob
Zato tuga onda tre
rate koji nas privremeno skreu s puta. Meutim, na temelju tih raz
ba trajati dugo? Bu
dui da alost samo nolikih iskustava moemo uiti i nastaviti dalje. Zbog svojih iskustava
pojaava gubitak, moemo postati ili ogoreni ili bolji.
Ne tugujte za onim Neki mladi obratio se starome sveeniku: Oe, u glavi mi se
to je iza vas.
pojavljuju raznorazne negativne, neprihvatljive misli i pomalo sam iz
Anonimna
gubljen; ne znam kako im se suprotstaviti.
Stari mu sveenik odgovori: Poi sa mnom, sine i izvede ga
u vrt.
A sada rairi ruke i hvataj vjetar.
Iznenaen, mladi ga pogleda. Oe, ali ne mogu uhvatiti vje-
tar!
Sveenik se nasmijei i ree: Jednako tako ne moe sprijeiti
ni negativne misli. Ali mora im se vrsto suprotstavljati. Zadravati
korisne misli. Odbacivati one koje ne zasluuju tvoju pozornost.

Mi smo svijet, mi smo djeca,

jedino mi donosimo dobro.
Lionel Ritchie

Kao ljudska bia, u tekim trenucima esto traimo vii stu

panj razumijevanja. Uviamo li da do svjetla i novih otkria moemo
doi upravo usred toga to se dogaa? Je li mogue nauiti kako se
prepustiti izazovima i potekoama? Kako zalijeiti i sebe i druge ka
da nas razdire bol?
Vidim u divovskim Moda je upravo velika alost i bol jedna od najteih situacija
razmjerima, i jasno koje uope moemo iskusiti. Veina nas tako reagira na teak gubitak
kao u laboratorijsko- ili tragian dogaaj. Mi sami, ili netko nama blizak, moda smo doi
me pokusu... da vjeli bolest, teku nesreu, prekid veze, financijsku katastrofu, gubitak
jaamo upravo od
imovine ili smrt. ini se da je tuga posve prirodna reakcija na trage
onoga to uspijemo
nadii. diju. U takvim trenucima esto pomau i velika ljubav i disciplinira
John Burroughs nost. Mogu li teki trenuci biti dragocjene prilike za koritenje velike
unutarnje snage i stjecanje veeg duhovnog bogatstva? Kabala, juda-
istiki mistini tekst, nudi nam rijei utjehe: ivotne nam nedae da
ju energiju da dosegnemo viu razinu. Vane su nae reakcije.
Hoemo li utonuti u tugu ili emo se otvoriti prema daru i srei koji
niu iz tuge?
Predanost naelu prema kojem u svakom trenutku dajemo naj
vie od sebe, u svim okolnostima i svim uvjetima, omoguuje nam da
pronaemo vrijednost i pridamo vrijednost svakom iskustvu. to god
 se dogaalo, ako smo svjesni i otvoreni, uviamo da uvijek moemo
mnogo nauiti. Moemo li zahvaljujui dananjim iskustvima razviti
svoje razloge za sreu i nadarenost? I uvijek imamo mogunost izbo
ra. Moemo postati ogoreni ili moemo svjesno postati bolji i vei.
Kad nauimo spoznavati da svako iskustvo donosi odreeni oblik
sree, naa se uzrujanost razblauje. Stjeemo energiju kojom se
moemo vinuti do uzviene razine svijesti u svim podrujima ivota.
Povezujemo se s koristima iz prilika i otkrivamo nove dubine mudro
sti i ljubavi u mogunostima koje pred nama otvara ivot.

Va nain ivota u tolikoj mjeri ne odreuje ono to vam ivot do

nosi, koliko stav koji imate prema ivotu; ne toliko ono to vam se
dogaa koliko nain na koji va um gleda na to to vam se do
gaa. Okolnosti i situacije ivotu pridaju odreene boje, ali zato
ste dobili um kojim moete birati koje e to boje biti.
John Homer Miller

*
2. ZAKON
Srea nije u stvarima, nego u vama. Anonimna

Punina je radosti i SREA JE ISKUSTVO kojem vjerojatno tei svaki ovjek, tako da se es
sree u tome da u to postavlja pitanje: Gdje pronai sreu? Srea nije u stvarima, nego
svemu opaamo u svima nama. Srea je unutarnja stvar! Ne moemo je traiti oko se
Boga. be. Neki ljudi i godinama trae izvan sebe u stvarima, ljudima,
Julian
mjestima ili situacijama a sve u potrazi za sreom. Vrlo je vjerojat
iz Norwicha
no da ste ve uli rijei poput: Bio bih sretan samo kad bih vozio
Mercedes. Bila bih sretna kad bih ivjela u velikoj kui na uzvisini.
Bila bih sretna kada bih mogla putovati svijetom. Kad! Trajna i is
tinska srea izvire iz duhovne dimenzije. Srea moe potei i iz oslo
baanja naih kreativnih sposobnosti radi ostvarivanja znaajnih cilje
va ili unaprjeenja svrhe i smisla.
Autor Izreka (17:22) govori nam: Veselo je srce izvrstan li
jek, a neveseo duh sui kosti. ak i neki dananji znanstvenici dola
ze do sve izraenijeg zakljuka da je naa sposobnost da se smijemo
i radujemo valjan pokazatelj stanja naega zdravlja. Ljudi koji imaju
smisao za humor i sposobnost da se ale na vlastiti raun esto vide
vedru stranu ivota. Jeste li znali da radost i smijeh mogu poticati
Duh Sveti samo je u rad naih unutarnjih organa i da pomau u smanjenju krvnog tlaka?
onome koji ima ra Radost i srea pomau oputanju, pa tako i raspruju bol. Dio naih
dosno srce.
miia aktivira se zahvaljujui smijehu; kada se prestanemo smijati,
Talmud
miii se oputaju. Vedro je srce izvrstan lijek jer pozitivne emocije
poput radosti, sree, raspoloenja i smijeha utjeu ne samo na na
imunosni sustav, nego nam daju i osjeaj da je u naem svijetu sve u
redu.
Norman Cousins, autor Anatomije bolesti, od lijenika je doz
nao da mu se stanje lene modine ubrzano pogorava, te da za tu
bolest praktiki nema lijeka. Svjestan vrijednosti smijeha i radosti,
Norman je odluio pogledati sve urnebesno smijene filmove koje mu
je obitelj uspjela nabaviti i donijeti u bolnicu. Knjiga Anatomija boles
ivimo u sve veoj ti opisuje kako se rijeio neizljeive bolesti zahvaljujui lijeku koji se
radosti i srei!
zove smijeh. Zvukovi sree ne donose ozdravljenje samo tijelu, nego i
Dhammapada
duhu.
Kako bismo pokrenuli unutarnju radost, moramo pronai
neku korisnu aktivnost. Pred nama su brojne mogunosti za korisno
sluenje u podrujima u kojima je pomo itekako potrebna, poput
dobrovoljnog rada u bolnicama, bliskog pomaganja djeci kojoj takva
briga moe mnogo pomoi, ili itanja tienicima starakih domova.
Mogunostima za davanje i primanje sree jednostavno nema kraja!
Pravo je udo u svemu tome to to srea esto poiva u boa-
nskome pojmu neograniene ljubavi. Ne u tome kad nas netko voli,
nego u tome kada mi nekoga volimo, jer kada zraimo ljubavlju, au
tomatski nas vole! Prisjetite se molitve sv. Franje Asikog koji je re
kao: 0, boanski Gospodaru, omogui mi da toliko ne traim utjehu
koliko nastojim utjeiti. Da ne nastojim biti shvaen koliko nastojim
shvatiti, da ne nastojim biti voljen koliko nastojim voljeti. Jer primamo
samo davanjem. A oproteno nam je samo kada opratamo. Kakve
prelijepe istine!
Neki poslovni ovjek obraao se skupini kolaraca, govorei o
radosti i srei koje osjea dok radi. Traei primjer koji e djeca lako
shvatiti, prepriao im je jedno iskustvo iz djetinjstva. Kao djeak
oboavao je penjati se na drvee, osobito na divovski hrast koji je ras
tao pred kuhinjskim prozorom kue u kojoj je odrastao. Kad god je
zbog kole ili brae i sestara osjeao pritisak, uspeo bi se na od
reenu granu i privio uz deblo. Kad je puhalo, zamiljao je da on i sta
blo polagano i skladno pleu na vjetru. inilo mu se da stablo voli nje
govu nazonost. Nikada ga nije nita pitalo, niti sumnjalo u njega. A
siva vjeverica koja je ivjela vie u kronji esto se sputala i sjedila u
njegovoj blizini.
Taj je ovjek djeci ispriao kako su i vrhovi stabala izvrsni za
igranje. Gore se stjee dojam da vrijeme stoji. U blizini neba i obla-
 Iz sree se raaju ka uvidio je da je povezan s neim daleko veim od sebe samog. I, to
sva stvorenja, zahva je moda bilo jo najbolje od svega, s te je visine mogao promatrati
ljujui srei se razvi
cijeli obzor i svijet gledati iz vjevericje perspektive! Imao je osjeaj da
jaju i u sreu se
vraaju. ga stablo dri u zagrljaju, te da je tako i u zagrljaju prirodnoga svije
Upaniade ta. Nakon obilaska svojeg svetog mjesta na stablu, uvijek se dobro os
jeao. Kad god bi osjetio umor, sjeao se osjeaja radosti koji se uvi
jek pojavljivao nakon tih dragocjenih trenutaka provedenih sa stab
lom.

Najvea radost ovjeku koji razmilja jest istraivanje i tiho poto

vanje prema neistraenome.
Goethe

Univerzalna inteligencija ivotna energija ili boansko

nije statina. Sam nas ivot podsjea da je kreativnost uvijek aktivna,
da je u stalnome protoku. Kad univerzalnoj energiji omoguimo da
protjee kroz nas, projiciramo li se i sami u uvijek pokretno i skladno
jedinstvo duha? Ona se kree kroz nas. Izraava se kroz na um i nae
djelovanje. Plod je poesto osjeaj povezanosti s cjelokupnim ivo
tom. Kada snazi boanske ljubavi omoguimo da protjee kroz nas,
put due koja se razvija poinje donositi veliku radost i sreu.

*
3. ZAKON
Umirovljenje moe biti poetak korisne karijere.

VEINA LJUDI veu sreu doivljava kada je tijekom cijelog ivota akti
vna. Neki e moda zabrinuto govoriti o mogunosti umirovljenja, dok
e se drugi radovati mogunosti da ine neto vrlo korisno. Umirov
ljenje nije zavretak ivota! Jedna omiljena dugogodinja uiteljica us
poredila je odlazak u mirovinu s nabavkom novih automobilskih gu
ma, tvrdei da jedva eka takvu promjenu, kako bi nastavila s radom.
Namjera joj je bila u mirovini matematici pouavati posebnu skupinu
uenika. Malena skupina uenika tako je eljno iekivala njezinu lju
bav, potporu i znanje. Jedan ovjek, zaposlen u velikoj tvrtki iz koje je
 Radnik se poznaje obavezno morao otii u mirovinu, rekao je da jednostavno prelazi u
po radu. drugo godinje doba u ivotnome pozivu! Mirovina nije smak svijeta
Jean
ni zavretak ivota, kao to ni dobivanje prvog posla nije poetak ni
de /a Fontaine
svijeta ni ivota.
Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ga ljudi pomno ispla
niraju. Posve je u redu zakljuiti karijeru pod uvjetom da smo isplani
rali plodonosne aktivnosti koje e ispuniti prazan prostor. Dobro je
postaviti nove i realistine ciljeve za vrijeme kada emo moda imati
vie vremena da ispunimo neke od produktivnih stvari za koje moda
nismo imali vremena. esto se dogaa da, ako budunost isplanira
mo do pojedinosti, nae djelovanje nakon umirovljenja moe biti i pro
duktivnije od onoga to smo godinama radili za plau!
Sav je rad... pleme U lanku pod naslovom Nikako zavretak Martha Smock
nit; rad je sam po pie: Starost je pitanje svijesti, a istina o vaoj dobi kae da ste u Du
sebi plemenit... La
hu ni stari ni mladi. Duhovno ste bie na stalnome ivotnom putova
godan ivot nije ni
za jednog ovjeka,
nju. Iza vas je mnogo toga, ali je mnogo toga i pred vama... Odlazak
ni za jednog boga. u mirovinu ne znai da vie ne trebate sudjelovati u ivotu. On vam ne
Thomas Carlyle oduzima nita od istinske svrhe, smisla i mjesta u ivotu.
Ako ovjek nema planove, tada je umirovljenje, osobito u ra
noj dobi, gotovo oblik samoubojstva. Jer nije vrijeme za to da se opus
tite i ne radite ba nita. To nije ni mudro ni zdravo. Ono to je u smi
slu konkretnog posla ostavljeno na polici, tek je jedna faza ovjekove
produktivnosti.

ovjek, za razliku svega ostalog organskog ili anorganskog u sve

miru, razvojem nadilazi rad, hoda stubama svojih zamisli, dolazi
ispred svojih postignua.
Svakog trenutka svo John Steinbeck
jega ivota molim
ne na koljenima, ne Gospoa Talbot bila je imuna ena iz Daytona, u Ohiju. Nije
go svojim radom. igrala nikakvu ulogu u tvrtki koja joj je donosila veliku zaradu i mog
Rad i tovanje u me la je jednostavno ne raditi nita. Umjesto toga, vijeme je posvetila po
ni su jedno.
maganju djeci i unuadi, te prijateljima, traenjem lanaka koji nadah
Susan B. Anthony
njuju. Jednom na godinu sastavljala je kalendar od 365 bitnih odlo
maka, po jedan za svaki dan u godini. Oni kojima bi dala kalendar
esto bi se uzdignuli upravo zahvaljujui takvom nadahnuu. Oni su,
pak, poruku esto prenosili drugima, koji su je irili dalje i dalje i da
lje, pa je od njezina rada koristi na koncu imao irok krug ljudi!
Gospoda Talbot mudro je koristila vrijeme za korisnu i sretnu aktiv
nost.
Jedna nagrada daleko nadilazi sav novac, nagrade i poasti.
Rije je o osjeaju da smo ispunili dunost, obavili posao i sluili na
O, narode moj! Radi najbolji mogui nain. Rije je o osjeaju sree i zadovoljstva zahva
u skladu sa snagom ljujui stvarnome davanju i pomaganju drugima da steknu radost zah
koju ima.
valjujui tome to takoer daju.
Kuran
Jedan posrednik u prodaji nekretnina nekoliko je godina ivio
od provizije, te je rekao prijatelju: Zna, bilo bi mi uasno teko vra
titi se na stalnu plau. Muterijama pruam kvalitetnu uslugu, a u
skladu s time nagrada mi je provizija. Potom mu je jo objasnio da
kad nekome slui, to ini ne razmiljajui o konkretnoj nagradi ba od
te osobe. Slui najbolje to moe, a ostalo preputa Bogu!
Kad napredujemo uz osjeaj samopouzdanja i tako nailazimo
na nove naine ivota koji nam se otvaraju nakon umirovljenja, dani i
godine koji su pred nama uistinu mogu biti sretni. Ako je rad kljuan
za dobrobit svih pripadnika ljudske zajednice, tada on i oplemenjuje.
Iz dana u dan trebamo samo traiti prilike da s ljubavlju sluimo i spo
znajemo istinu koja govori da Bojoj dobroti nema kraja!

*
4. ZAKON
Srea koju traimo neprestano nam izmie; srea koju pruamo
uvijek se vraa. Andersen

Trud u cilju usreiva SREA BLISTA kao istinska duhovna odlika. Srodna je neogra
nja drugih uzdie nienoj ljubavi, mudrosti, potovanju, zahvalnosti i svim ostalim
nas iznad nas samih.
boanskim pojmovima iz srca boanskoga. Srea je stanje duha
Lydia M. Child
koje pomae svima. Srea je neopipljiva vrijednost koja nam po
mae da na zemlji stvorimo kraljevstvo nebesko. Grijeimo ako
traimo stvari umjesto da nastojimo svima pruati sreu.
Moda emo se baviti traenjem sree, umjesto da usreujemo
druge. Kakve su posljedice?
Helen Keller kae: Mnogi grijee u predodbama u vezi sa
sreom. Do nje se ne dolazi zadovoljavanjem vlastitih poriva, nego
odanou vrijednim ciljevima. Rije je o udesnoj istini. A Robert J.
McCracken pie: Najzaraznije sretni ljudi oni su koji zaboravljaju se
be mislei na druge i sluei drugima. Srea ne nie iz hotiminog
vabljenja, nego iz potpunog predavanja viim vrijednostima. I to je is
tina: Srea koju traimo neprestano nam izmie; srea koju pruamo
uvijek se vraa. U sebi nosimo mehanizam koji izaziva sreu, gdje god
bili, kamo god ili.
 Tko god krene u to je onda doista srea? Je li mogue da je plod pronalaenja
potjeru za sreom radosti u produktivnome radu, u obavljanju posla uz potovanje i zah
uvidjet e da mu
valnost? Ostvarujemo li sreu kada svaki novi dan doivljavamo kao
ona bjei.
dragocjeni novi, tek nastao u ruci Bojoj, te ga provodimo mudro i
Harry Emerson
Fosdick promiljeno? Je li srea plod pronalaenja radosti i zahvalnosti za ono
to jesmo, uz istodobno posezanje prema viim oblicima smisla? Je li
srea nusproizvod potenja, iskrenosti i odanosti najboljem obliku
naeg vlastitog ja, unutar potenoga ivota i odanosti plemenitim ci
ljevima? Je li srea unutarnji mir koji je plod opratanja i sebi i drugi
ma, bez obzira na situaciju? iri li se srea na temelju doivljavanja
tolikih potekoa koje nas jaaju i tolikih nedaa zahvaljujui kojima
postajemo mudriji?

Oni koji ne trae sreu najvjerojatnije e je pronai, jer oni koji

trae zaboravljaju da ovjek najlake postaje sretan kada tei tuoj
srei.
Martin Luther King, Jr.

Postavite si sljedee pitanje: Koliko je vjerojatno da je boan

ski smisao traenje sree jedne od nebrojenih vrsta bia koja ine ma
nje od tisuitog dijela povijesti jednog od milijardi planeta? Daleko je
vjerojatnije da su ljudi stvoreni kako bi pripomogli ubrzanju boanske
kreativnosti.
Jedan od naina doivljavanja sree jest i posveivanje nekoj
Vedrina u umu aktivnosti koja nije izravno usmjerena na to da nam prua sreu. Na
odrava svojevrsno primjer, ako razvijamo darove i poinjemo se isticati u odreenoj ak
danje svjetlo i ispu
tivnosti, moemo ostvariti i sreu i uspjeh. Izmeu ostalih naina,
njava ga stalnim i
nepromjenjivim
sreu emo lake shvatiti prouavanjem sretnih ljudi. Pomislite samo
spokojem. na sve ljude koje poznajete ili viate, a koji zrae sreom. Koji je iz
Joseph Addison vor njihove radosti? to od njih moete nauiti? Uviate li da sreu,
trajnu sreu, ne pronalazimo primanjem? Umjesto toga, ona je plod
davanja naeg cjelokupnog bia u sklopu reakcije na Boju bezgra
ninu ljubav koja protjee kroz nas.
Silno je vano da potpunije shvatimo, da odgovorno razumije
mo, cilj svojega postojanja, te vlastitu blisku i stalnu povezanost s
Bojim ivotom. Kada je tako, uvidjet emo da se ivot odvija kroz nas
i da se izraava kroz darove naega srca, nae glave i naeg pomaga
nja drugima. A naa e srea bujati i prelijevati se, te tako utjecati na
sve na koje nailazimo.

*
 5. ZAKON
Misli ispunjene sumnjom i strahom siguran su put do neuspjeha.
Brian Adams

Izazivamo ono ega U KNJIZI Pozitivno naelo danas Norman Vincent Peale pie:
se bojimo.
Elbert Hubbard
U ovjekovoj prirodi postoji duboko izraena sklonost: ovjek
postaje tono ono to ili kako se zamilja. Najee se izjednaujemo
s vlastitom procjenom o sebi, bilo da se cijenimo ili ne. Mi sami od
reujemo ili vlastita ogranienja ili neogranien potencijal za razvoj.
Oni koji razmiljaju negativno u krajnosti unitavaju same se
be. Kada bez prestanka odailju negativne misli, na negativan nain
aktiviraju svijet oko sebe... Negativno razmiljanje, koje projicira ne
gativne misli, ovjeku tako najee donosi negativne ishode. To je
krajnje odreeni i nepromjenjivi zakon uma. S druge strane, ljudi ko
ji razmiljaju pozitivno, neprestano odailju pozitivne misli, zajedno s
kljunim mentalnim slikama nade, optimizma i kreativnosti. Stoga svi
jet oko sebe aktiviraju pozitivno i snano privlae pozitivne ishode. I
to je temeljni zakon djelovanja uma.

Ovladavanje naelom pozitivnog razmiljanja i razvijanja spo

sobnosti za koritenje pozitivne energije u svim situacijama moe biti
temelj uspjenog djelovanja. To znai da se oslobaamo sumornih
misli koje nas ograniavaju. A srodne udovine misli sumnje i straha
nedvojbeno su mrane i sumorne, ograniavaju i vode u neuspjeh. Ka
da im dopustimo da se zadre u umu, te dvije negativne sile mogu se
mnoiti i pogaziti ovjekovu sposobnost razvijanja pozitivnih strategi
ja koje e mu pomoi da nadvlada privremene potekoe.

Pokuajte doi do cilja, i ni u jednom trenutku ne pomislite da

postoji neto to potragom nije mogue pronai.
Robert Herrick

Kako preuzeti nadzor nad situacijom? Kako dosei ono mjes

to u svijesti u kojem moemo biti pozitivni, gorljivi i istinski svjesni
djelovanja duha? Nadzor nad situacijom preuzimamo kada doseemo
svijest da imamo mo ovladavanja vlastitim mislima i osjeajima. Uz
diemo se iz zabrinutosti, sumnje i straha im spoznamo da moemo
razviti protusredstva i nove prilike, te da nadziremo situaciju koja je
 Sumnje i ljubomora pred nama. Nismo roeni za neuspjeh; roeni smo za uspjeh. Jedna
esto donose upravo od tajni uspjeha jest odustajanje od negativnih misli i izlika. Umjesto
ono ega se boje.
toga, prigrlite ivotni stil davanja. Budite uvjereni da se marljiv rad i
Thomas Jefferson
ustrajnost isplate.
Misli su putevi, a pozitivne su misli putevi koji vode prema go
re. Kada nam um blokiraju strah i sumnja, misli nam esto donose ne
uspjeh i poraz. Kada dobro odaberemo misaone puteve, kada su oni
pozitivni i puni gorljivosti, mogue je doi do iznimnih rezultata.
Emmet Fox sluio se izrazom mentalni ekvivalent, koji je u
meuvremenu stekao dubok smisao. Na primjer, ako se u ovjeku po
Strah i ljubav nikako javi divna i nadahnjujua misao u vezi sa zdravljem, i njegov menta
ne mogu ii ruku lni ekvivalent ivota bit e pozitivan i pomagati mu da nadvlada fi
pod ruku.
ziku bolest. Netko moe imati mentalni ekvivalent unutarnjeg mira
Litavska izreka
i sklada, tako da e mu ivot protjecati bez potekoa i prepreka. Nai
mentalni ekvivalenti postaju veliki planovi na temelju kojih iz
graujemo ivot. Iako u ivotu ima podruja u kojima prieljkujete
ovjek bez samo- promjenu, nema sumnje da je prvo i najvanije podruje kojem treba
nadzora nalik je na te posvetiti pozornost upravo mentalni stav.
brod bez kormila.
Dvije su prijateljice ruale u restoranu i potpuno uivale u tak
Filipinska izreka
vom drutvu. Nakon jednog zatija u razgovoru, jedna je ena drugoj
rekla: ini mi se da si u ivotu tako bezbrina, kao da uope nema
problema. Zar te doista nikada nita ne mui? U emu je tajna?
Njezina se prijateljica nasmijeila i rekla: Oh, da, i ja imam
svakodnevnih problema kao i svi ostali, ali sam nauila zbog njih se
ne brinuti. Kad mi se u ivotu pojavi problem, sjednem i pomno raz
motrim situaciju. Ako mogu neto poduzeti, dajem sve od sebe kako
bih neto promijenila. Ako mi se ini da je zalogaj za mene prekru
pan, posve se umirim i molitvom traim savjet. Potom oslukujem.
Nakon nekog vremena pojavljuje se zamisao za rjeenje i povodim se
za njom. Mogla bih ti opisati hrpu naoko nemoguih situacija koje
sam rijeila samo zahvaljujui tome to poznajem izvor svoje dobro
te!
Moemo vrsto odluiti da nas stvari koje se dogaaju oko nas
nee uznemiravati. Kad nauimo nadzirati vlastite emocije, postajemo
sreditima pomaganja, zahvalnosti i vee snage. Kad poznajemo izvor
vlastite dobrote i kada svakodnevno zastajemo kako bismo se poveza
li s tim unutarnjim izvorom, misli sumnje i straha jednostavno nema
ju priliku aktivirati se u naem ivotu.
Naglasci

1. Svako veliko putovanje obuhvaa elemente odluke, odvanosti i

snalaljivosti.
2. Vano je prema svakom iskustvu postupati najbolje koliko vam to
trenutane sposobnosti doputaju.
3. Predanost davanju maksimuma u svakom trenutku, u svim okol
nostima i pod svim uvjetima moe vam omoguiti da pronalazite
vrijednost i pridajete vrijednost svakom iskustvu.
4. Radost i srea priroene su odlike. Ne poivaju u stvarima, nego
u svakome od nas.
5. udo ukupne sree esto poiva u boanskome pojmu neogra
niene ljubavi.
6. Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ljudi planiraju nastavak
produktivnosti.
7. Vaa svrha i mjesto u ivotu nastavljaju se i nakon umirovljenja.
8. Jedan od naina izraavanja sree sastoji se i u tome da inite
neto za nekog drugog.
9. Vedrina je stanje duha koje privlai brojne darove i razloge za
sreu.
10. ivot moemo promijeniti mijenjanjem misli.
11. Ovladavanje naelom pozitivnog razmiljanja i razvijanje sposob
nosti koritenja pozitivne energije u svakoj situaciji moe biti te
melj uspjenog djelovanja.
12. Sumnja i strah nee nai mjesta u naem ivotu ako im to ne do
pustimo.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Sve to je na nebu i sve to je na zemlji izravan je dokaz otkri
vanja Bojih odlika i imena, kao to je u svakom atomu spremljen sve
ti znak koji itekako rjeito govori o otkrivanju onog najveeg mogueg
Svjetla. ini mi se da nijedno bie ne bi moglo postojati kada ne bi
bilo snage tog otkrivenja. Kako su samo raskoni blistavi odsjaji zna
nja u svakom atomu i kako su nepregledni oceani mudrosti koji se
kreu u svakoj kapljici! U najveoj moguoj mjeri, to vrijedi i za ov
jeka, koji je, meu svim ivuim stvorenjima dobio takve darove i ko
ji je izdvojen radi velianstvene slave takvoga priznanja. Jer u njemu
se mogu otkriti sve odlike i imena Boja, u mjeri u kojoj nijedno dru
go stvoreno bie nije nadmailo. Svi ti nazivi i odlike mogu se primi
jeniti na njega. ak je i On rekao: ovjek je Moja misterija, Ja sam
njegova misterija.
Kitab-i-iqan
 Tridesettrei tjedan

1. ZAKON
Poznat ete ih po njihovim plodovima. Matej 7:16

Blag se um poznaje BOANSKO na ivot moe dodirnuti ili pokrenuti na niz raznoraznih
po blagim djelima. naina. Jedan je od njih misterija smisla, svrhe, osjeaja za usmjere
Edmund Spenser nost i cilj, naina na koji se orijentiramo u ivotu i radu. U knjizi Mo
smisla Richard J. Leider opisuje smisao kao: spoznaju nazonosti
svetoga u nama i izbora rada koji je u skladu s tom nazonou. Smi
sao odreuje na doprinos ivotu. Izraz moe pronai u obitelji, za
jednici, odnosu, poslu i duhovnim aktivnostima. Od ivota dobivamo
to dajemo i pritom shvaamo vie od toga to tono znai otkriti vla
stitu svrhu i smisao. Plodovi duhovnog ivota odlike su zahvaljujui
kojima u svaki odnos i sve to radimo moemo unijeti boansku bes
konanu ljubav.
tako nam primjeran
Tijekom sluenja na Zemlji Isus je onima koji su bili u blizini
ivot ne donosi sa rekao: Poznat ete ih po njihovim plodovima. Poslije je apostol Pa-
mo ugled, nego i vao tono naveo to su ti plodovi: Plod su duha: ljubav, radost, mir,
drugima daje poticaj strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdrljivost; protiv
na dobra djela zah
ovih ne postoji zakon (Galaanima 5:22-23).
valjujui kojima
ivimo. to znae rijei protiv ovih ne postoji zakon? Znai li to da
George Chapman i nema potrebe za zakonom? Moete li zamisliti donoenje zakona ko
ji bi graanima zabranili da iskazuju ljubav, radost, mir, strpljivost,
blagost, dobrotu, vjernost, krotkost i suzdrljivost? udesne i dobre
mogunosti plodova duha dio su boanskoga ideala svake osobe. 1
kao to se u svakoj sjemenci jabuke nalazi potencijal za nastanak sta
bla koje e nositi slasno, zrelo voe, tako se u svakoj osobi nalaze
stvarnosti potencijala koji nam je tako slobodno predan! Naa je
dunost sada njegovati to dragocjeno sjeme kako bismo doli do obil
ne etve.
Mogue je da smo na pragu otvaranja novih vrata. Naa uzdi
gnuta svijest mogla bi nas provesti kroz ta vrata i uvesti u proireni
svijet dobrote, dati nam priliku da istinski doivimo kraljevstvo ne
besko na zemlji.

Velike stvari koje namjeravate jednom uiniti moraju imati

poetak ako ih kanite jednom ostvariti, pa stoga neto korisno
ponite raditi ve danas.
Grenville Kleiser

Promotrimo sada pomnije blistavo blago tih plodova. Jedan

je od velikih duhovnih savjeta volite se. Bi li te rijei mogle biti boa
nske iskre koje naem srcu (emocijama i osjeajima), dui (duhovnim
sposobnostima) i umu (mislima, mentalnim sposobnostima) pridaju
plamen kreativnosti i obinoga ivota? Toliko se pie o ljubavi. Ljubav
nazivaju i materijom koja ujedinjuje i uvodi sklad u svemir. Neogra
niena je ljubav unutarnja odlika koja opaa dobrotu svugdje i u sve
mu. Upravo zahvaljujui ljubavi koja se razvija esto uspijevamo stei
sposobnost da budemo korisniji kao ljudska bia. Koritenje snage
neograniene ljubavi moe pomoi u rasprivanju svakog oblika nes
klada.
to je radost? to je srea? Moda emo pomisliti da je rije
o plodu sretnih okolnosti. Neki puta moda i jest tako. Ali zreliji pog
led kazuje nam da je rije o popratnoj pojavi razmjerne dobrote i
sluenja drugima. Radost i srea su uzrok, a ne posljedica. Rije je o
duhovnome naelu, koje nam je dostupno u svakom trenutku. Mnogo
je naina na koje je mogue izraziti radost i posluiti kao pozitivan ut
jecaj: ugodnim i ljubaznim rijeima, iskrenim osmijehom, ak i smis-
lom za humor. Duhovna radost nikada nije neumjesna, jer je rije o
dubokome i trajnome osjeaju mira i uravnoteenosti koji doivljava
mo kada smo usredotoeni u snazi kojom dobro djeluje na sve. Jedan
od paradoksa istine sastoji se u tome to sretno srce privlai sve to
mu je potrebno za trajnu sreu. A srce nam uvijek moe biti sretno
ako se sluimo radosnim prednostima i plodonosnim svojstvima svo
je duhovne prirode.
Postoji li uope netko tko, na nekoj dubokoj razini postojanih
ne prieljkuje dar mira? A mir je daleko vie od stanja u kojem smo
osloboeni sukoba. Kraljevstvo mira svakako je u nama i mi sami ima-
mo mo i mogunost odrediti kako se osjeamo. Mir esto proistjee
iz toga da znamo kako ne postoji mjesto na kojem mi moemo biti, a
da ondje nema i boanskoga, tako da ivimo na temelju univerzalnih
naela, osjeaja smisla i svrhe, te predanosti sluenju s ljubavlju.
Koliki su meu nama, u pojedinim trenucima, udjeli za vie
strpljivosti, osobito kada je trebalo nadvladati okolnosti koje nas uz
rujavaju?! Pa ipak, kada znamo da nam duh daje snagu da nastavimo
sve dok ne rijeimo sve to je pred nama, moemo biti strpljiviji. Ka
da strpljivost smatramo duhovnim naelom, uviamo li da je strplji
vost dinamina, a ne pasivna? Uz duhovnu strpljivost, vie ne gubimo
dragocjeno vrijeme ni energiju opirui se situacijama. Umjesto toga,
traimo rjeenje.
Blagost i ljubaznost prelijep su i obziran izraz neograniene
ljubavi. Blagost nam otvara put prema beskonanome dobru koje
moe ui u nas, a zatim i iz nas zraiti i obasjavati sve to nas okruu
je. Blagost oslobaa protok boanske radosti i ljubavi u naoj dui.
Od nje svi imaju koristi. Moete li zamisliti kako bi nam se ivot pro
mijenio kada bismo strah i krivnju zamijenili ljubavlju, opratanjem,
blagou i dobrotom? Na to elimo usredotoiti pozornost?

ovjek je ovjek jer moe slobodno djelovati unutar okvira svoje

sudbine. Slobodno moe razmatrati, donositi odluke i birati iz
meu ponuenih mogunosti. Od ivotinja se razlikuje upravo po
slobodi odluivanja u prilog dobru ili zlu, za cestu ljepote ili za
blatnjavi put rune izroenosti.
Martin Luther King, Jr.

Lowell Fillmore rekao je: Dobrota je vie od pukog suzdra

vanja od zlih postupaka. Rije je o vrstoj i pozitivnoj svijesti o neu
pitnoj Bojoj savrenosti. U sklopu konfucijanizma, naelo koje se
naziva Jen tvrdi da ista dobrota postoji u sreditu ovjekova bia u
kojem se nalazi i duh. isto ili dobro srce esto se prepoznaje prema
mislima i ponaanju. Raspolaemo unutarnjom duhovnom snagom ko
ja je u stanju odravati nas kada nam je to potrebno; pomae nam da
se razvijamo i irimo dobrotu svoje istinske prirode.
Vjernost znai pouzdanost u svakom trenutku. Ako ste vjerna
osoba, znai da ste pouzdani. Odravate obeanja. Iskreni ste i
poteni i ulijevate sigurnost. Nastojite ivjeti asno i karakterno u sve
mu. Dosljedni ste svojim stavovima. Pritom nije rije o trenutanome
osjeaju, nego o usidrenosti i vrstini u univerzalnome naelu koje
moe voditi na ivot.
 Krotkost moe silno pomoi onima koji nastoje stei vee spo
znaje. Oni koji ele biti mudri molitvom trae srce puno razumijeva
nja. Takvo je srce prepuno ljubavi, mudrosti, suosjeanja, vizije i spo
sobnosti ostvarivanja vizije. Krotkost utire put miru i poniznosti. Kro-
tkou se esto dolazi do vrijednih postignua i kad sila ne daje rezul
tate. Krotkost u pojedincu moe ukazivati na to da su univerzalni za
koni i naela snane sile koje tu osobu usmjeravaju kroz cijeli ivot.
Krotkost donosi i korisna iskustva mira i slobode, uspjeha i zado
voljstva.
Suzdrljivost je istinsko ishodite svih oblika vladanja. U poje
dinim trenucima moda nam se nee dopasti nain na koji razmilja
mo, osjeamo ili djelujemo. Kada doe do toga, moemo zastati i
pozvati pozitivne misli i osjeaje koje e zamijeniti one koji nam se ne
sviaju. Ako osjeamo nelagodu zbog vlastitih postupaka, moemo
promijeniti ponaanje. Raspolaemo potrebnim duhovnim pomagali
ma da se izrazimo na najvii i najplemenitiji mogui nain. Moemo
upotrijebiti te sposobnosti i preuzeti nadzor nad svojim ivotom, a u
svemu poinjemo od samonadzora i suzdrljivosti.
Kako moemo biti istinski sretni u vezi s nekim ivotnim pla
nom koji nije donio etvu korisnih duhovnih plodova? Odluimo se za
mogunosti koje odraavaju nae boansko ja. Ponovimo tok univer
zalne energije koji e preplaviti nae bie, proiriti bit toga tko smo i
to smo.

*
2. ZAKON
Veliine nema gdje Optimizam ima korijene u trajnoj dobroti. Anonimna
nema i jednostavno
sti, dobrote i istine. YOGANANDA nam govori: Gotovo je nemogue ljudskim jezikom opi
Lav Tolstoj
sati kozmiku pustolovinu Bojega stvaranja i njezinu profinjenu is
prepletenost s pojedinanim ivotnim pustolovinama nebrojenih ljud
skih bia. ivot se esto smatra najveom uope zamislivom pusto
lovinom. Mogue je da na vie razliitih naina svatko od nas osjea
duboku misteriju osjeaja da ivimo. Kada se dijete rodi ili kada nas
pogodi smrt bliske osobe, misterija ivota postaje osobnija, bliskija i
opipljivija. Moemo uoiti boansku veliinu u blistavome zalasku
sunca, u ugodnoj toplini proljetne kie, te u rascvjetalim godinjim
Neka vam lice uvijek dobima ivota. U svakodnevnome ivotu uoavamo veliinu boansko
bude na suncu, pa ga koje nas okruuje.
nikada neete vidjeti
Kako ivimo iz dana u dan? Ne teoretski, ne filozofski ili ide
sjene.
E. C. McKenzie alistiki, nego kako doista ivimo? Je li sve to govorimo i inimo ko
risno i produktivno? Je li svijet bolji jer smo i mi njegov dio? Jedna je
ena sadila cvijee gdje god je ivjela jer je eljela uljepati svoj ko
madi Zemlje! Svatko tko je proao pokraj njega uivao je u ljepoti
njezina vrta! Moemo li ivjeti tako da je svaki dan bezgranino
vaan? Kako to postii? Je li vam kada palo na pamet da ste uronjeni
u podruje beskonane duhovne moi i da je moete nauiti koristiti?
Kako?

Optimist moda nee razumjeti, ili ako razumije, moda se nee

sloiti s dominantnim stavovima; no on vjeruje, zna, da e, dugo
rono gledano, i s vremenom prevagu odnijeti sve ono to je ispra
vno i najbolje.
Thomas A. Buckner

ini se da se kod mnogih ljudi pojavljuje sve izraenija elja da

budu potpunije i vidljivije ivi. Poinjemo li uviati da smo ovdje zbog
odreene svrhe? Izgleda li da nas neto vue na duhovno putovanje?
Optimizam je ovje
Moemo poeti traiti vie oblike znanja: duhu koji je spreman trai
kova putovnica koja
ga vodi u bolje sutra. ti otvaraju se stotine vrata!
Anonimna to ovjeka vodi prema napretku? Svjesno i odmah moda i ne
znamo razloge koji nas potiu naprijed. Ali je li tono da se neto u
nama budi? Bi li to mogla biti sve vea gorljivost prema mnogobroj
nim prilikama koje nas pozivaju da proirimo i napregnemo um i
proirimo perspektivu? Bi li to unutarnje komeanje moglo biti na
da u to da emo ostvariti ciljeve? Posjeduje li ivot blistavilo koje nas
vue naprijed u potrazi za poveanim sluenjem i stvaranjem koristi?
Je li mogue da optimizam ima korijene u trajnoj dobroti, te da os
jeamo poziv pozitivnih stavova? Mogu li misli o jedinstvu i poveza
nosti graditi samopouzdanje i poticati nas da uimo nove naine raz
miljanja, pa tako i alternative rjeavanju sukoba agresijom? Je li sve
to dio trajne dobrote priroene ovjeanstvu?
Kada otkrijemo sposobnost vlastite due da pronalazi dobrotu
u svakoj situaciji i radosnoj i tunoj moemo li se probuditi i
spoznati veu slobodu, vie oblike izraavanja i vee koristi? Moemo
li postati istraivaima i otkrivaima blagoslova duha? Moemo li u
svemu oko sebe uviati obnovljeni osjeaj zahvalnosti? Moemo li po-
Beskonana Dobrota kazati svoju gorljivost prema ivotu, oduevljenju omoguiti da se pre
ima toliko iroke ru lije u sve to inimo sve dok ne pone utjecati na sve oko nas? Je li
ke da prihvaa sve
mogue da ta mona energija simbolizira ono to se naziva dodirom
to joj se obrati.
Dante s beskonanou boanskoga?
Optimistian ovjek ivot tumai na najpovoljnije naine i sa
mopouzdano radi na pomagalima i lijekovima. Jeste li uoili kako se
sve odvija posve pozitivno kada ljudi oekuju pozitivne ishode? Opti-
mistinost ne znai da usput neete nailaziti na izazove. Meutim, op
timistian stav sa sobom nosi i svijest o tome da svaka situacija sadri
i potencijal za pozitivan ishod i vee dobro. Namjera je optimista up
ravo otkrivanje tog dobra! Kada se nae pred preprekom, optimist
trai rjeenja. Otvorena uma i iskreno gleda pozitivne strane i trai
najpovoljnije i najplemenitije ishode. Optimizam iri radost i sreu!

Dobrota je uvijek prednost. ovjek koji je iskren, srdaan i koris

tan moda nikada nee postati slavan, no potuju ga i vole svi koji
ga poznaju. Tako je postavio vrste temelje uspjeha i imat e ivot
dostojan ivljenja.
Herbert N. Casson

Emerson gorljivo i rjeito pie upravo o optimizmu; i to u raz

doblju nakon bolesti i smrti prve supruge, dvojice brae i oboavanog
estogodinjeg sina. Intenzitet takvih tragedija kod nekih bi ljudi izaz
vao ogorenost i cininost. lako je doivio duboku bol i alost, kod
Emersona je vjera u dobrotu ivota odrala njegovu ljubav prema ko
risnim zamislima.
Svatko od nas takoer moe spoznati i izraziti ono to je
Emerson nazvao Nepogreivim povjerenjem i... vizijom koja vidi da
je istinito ono to je najbolje. S takvim stavom ovjek moe odbaciti
sve nesigurnosti i strahove i imati vjere u to da e vrijeme otkriti od
govore na svaku osobnu zagonetku.

*
 3. ZAKON
Dri li da zna sve, manje je vjerojatno da e jo uiti.

OVJEKOV KARAKTER i razvoj esto se smatraju svjetlom ostvare

Tko ostvari vlastitu
predodbu o veliini nja nekog materijalnog cilja, poput poveanja broja osobnih, pos
zacijelo je o njoj lovnih ili drutvenih prilika. U postupanju s vlastitom temeljnom
uvijek imao vrlo loe ljudskom vrijednou, vano je da se podsjetite da stav o vlasti
miljenje.
toj vrijednosti po definiciji dolazi od nas samih. Bit te udesne
William Hazlitt
vlastite vrijednosti esto se izvodi iz primjene naih osobnih da
rova, sposobnosti i mogunosti na kreativnim i korisnim podruji
ma. Ta svijest o vlastitoj vrijednosti bitno se razlikuje od napuha
nog ega i besciljnog ponosa.
Je li vam se dogodilo da ste u drutvu nekoga tko je, kako se
ini, zaglavio u zamci ega, uvjeren da ve sve zna, da ima odgovore
na sva pitanja, pa je odluio vie ne sluati to drugi nude? Kako ste
se tada vi osjeali? Vjerojatno se radilo o nelagodnoj situaciji, jer je
razgovor bio jednostran, pri emu je va sugovornik u nebesa dizao
svoje navodne uspjehe i znanje.
Suvremeni se um Rije ego ima mnogo razliitih tumaenja. Neki ljudi na ego
malo-pomalo otvara
gledaju kao na nesvjesni dio svojega bia koji esto nastoji ostvariti
prema razliitim vizi
jama stvarnosti. nadzor nad naim svakodnevnim ivotom. Drugi ego opisuju kao
Sogyal Rinpoche ekskluzivni aspekt nae stvarnosti, za razliku od duhovnoga dijela ko
ji definiramo kao duu. Meutim, bi li praktinija i moda tonija de
finicija mogla jednostavno glasiti: nain na koji percipiramo sebe i
nain na koji izraavamo svoju percepciju o nadmoi?

Uenje smatrati pripremom za neto vie od uenja automatski

znai da smo i prije poetka porazili taj postupak. Najvaniji stav
koji je mogue stvoriti jest elja za nastavljanjem uenja.
Daniel Bell

U Tibetskoj knjizi ivih i mrtvih Sogyal Rinpoche navodi koris

tan opis ega:

Dvoje ljudi u vama ivi cijeli ivot. Jedan je ego, to brbljavo,

napadno, zahtjevno, histerino i proraunato bie; drugo je skriveno
duhovno bie, iji spokojan glas mudrosti ujete rijetko i jo rjee na
njega obraate pozornost. Kad sve vie i vie sluate uenja, promis-
Najprazniji je na ci lite o njima i ugradite ih u ivot, va unutarnji glas, vaa priroena
jelome svijetu onaj mudrost prosuivanja... budi se i jaa, a vi poinjete uviati razliku
koji je pun sebe.
izmeu takvog usmjeravanja i raznoraznih bunih i primamljivih gla
E. C. McKenzie
sova ega.

Djelotvoran nain oslobaanja od svega ime nas sputava ego

jest sluanje i uenje, razmiljanje i rasuivanje. Ako smo uvjereni da
sve znamo, vjerojatnost da emo neto nauiti daleko je manja. A da
Bog se i dalje obraa bismo istinski sluali i uili korisno je odbaciti sve predrasude i tue
onima koji ele
rijei sluati otvorena uma. Otvorenost je kljuna za razvoj, a volja ga
sluati.
Anonimna pokree. Ne moramo prihvaati sve tue stavove i zamisli, ali ih
moemo promiljeno razmotriti. Otvara nam se mogunost da
zadrimo korisne informacije i oslobodimo se onoga to nije presud
no. Kako uti usmjeravanje duha koji apue ako neprestano pria
moda i o nevanim stvarima? Kada otvoreno sluate tue stavove,
uoavate li mnoge nove i uzbudljive naine na koje moete promotri
ti odreenu temu?

Ako je ovjek dosegao toku u kojoj je toliko zadovoljan da govo

ri: 'Ne elim znati nita vie, nita vie initi, nita vie biti', naao
se u stanju u kojem ga treba pretvoriti u mumiju.
Henry Ward Beecher

Umijee sluanja kao iskustvo nam moe donijeti i poniznost.

Na primjer, prouite li jedan obian list koji je pao s divovskoga sta
bla, doslovce ete otkriti mnotvo naina na koje ga je mogue pro
matrati. Slikar ili pjesnik moda e uoiti formu, boju i ljepotu iz pot
puno drukije perspektive. Glazbenik e moda uti jo neodsviranu
simfoniju. Biolog e vidjeti dokaz o svrsi i smislu u najjednostavnijim
izrazima prirode. Atomski fiziar vidjet e bilijune atoma unutar fan
tastine organizacije. Vrtlar e u listu vidjeti prepreku ljepoti odrava
nog travnjaka. Gusjenica e u listu vidjeti hranu koja e joj pomoi u
metamorfozi, dosezanju ljepote leptira. uda koja su plod Bojega
stvaranja postoje u izobilju, ak i u najobinijem listu!
Oni koji ponizno pristupaju ivotu priznaju da je cjelokupan
svemir i sva bia koja su u njemu i vidljiva i nevidljiva vjerojat
no potekla od bezgraninog i bezvremenog stvoritelja. Mi znamo ne
izrecivo malo. Dar uenja jedan je od najveih darova koje si moemo
priutiti! Uenjem poniznosti uviamo da je smisao ivota na zemlji
neizrecivo dublji od svega to ovjekov um moe spoznati. Svako
 Prilike se esto pro Boje dijete treba marljivo nastojati pronai i pridravati se Boje sv
putaju jer emitira rhe, ali pritom ne biti toliko egoistino da pomisli kako shvaa besko
mo kada bismo tre
bali sluati.
naan Boji um. Poniznost je usklaena s Bogom i Bojom svrhom,
E. C. McKenzie dok su ponos i oholost u raskoraku s duhovnim naelima.
Kada mislimo da znamo sve, ograniavamo se i sputavamo.
Njegovanjem otvorenosti, pripravnosti, gorljivosti, irine vizije i
potovanja prema svim oblicima ivota moemo promijeniti cjelokup
nu atmosferu u svojem umu. Potom u na ivot moe ui boanski
duh, koji e raspriti ovjekov ego i novonastali vakuum ispuniti neo
granienom ljubavlju koja nas navodi na to da sluamo i uimo.

*
4. ZAKON

Nikoga jo nikada nisu slavili zbog neega to je dobio. Slava je

bila nagrada za ono to je dao. Calvin Coolidge

ovjekove zasluge U LUKINU EVANELJU Isus govori: Dajte, pa e vam se davati: dobra,
ne smijemo mjeriti
zbijena, stresena i preobilna mjera iskrenut e vam se u skut, jer e
prema njegovim ve
likim odlikama, ne vam se mjeriti mjerom kojom mjerite (6:38). Isus ovdje navodi te
go prema tome kako meljni ivotni zakon koji su prepoznali mnogi veliki duhovni voe, kao
se njima slui. i mnogi istinski uspjeni pojedinci.
Francois
Due de La Rochefo
Volite li posao koji radite, u njega ete uloiti cijelog sebe, slo
ucauld bodno dajui energiju i cjelokupan dar. Kada tako dajete, radite zbog
radosti uspjeha. Kada s drugima dijelite svoje sposobnosti, dar poto
vanja, opipljivog ili neopipljivog, postaje dijelom vaeg svakodnevnog
ivota. Opipljivo potovanje i zahvalnost moe se sastojati od novane
koristi ili neijeg dara za to to ste uinili. Neopipljivi oblici mogu bi
ti zahvalnost za to to ste uinili, kao i ugled. Velike nagrade prois
tjeu iz vae vlastite radosti zbog injenice da ste korisni. S druge
strane, ako radite za plau, ako ste pripravni initi samo ono za to
mislite da vas plaaju, te ne inite ba nita vie, po svoj ete prilici
zamrziti posao.
Kod Boba je bilo upravo tako. Osam sati na dan, pet dana u
tjednu, godinu za godinom, zaraivao je plau uz minimum uloenog
truda. Uvijek se inilo da je umoran i nezadovoljan, a posao je krivio
za nebrojene druge probleme.
 Ljubazne rijei ne Meutim, uivao je u jednom: volio je gledati ki kako igra
prodiru toliko dubo
djeju verziju baseballa. Kada mu se ukazala prilika da postane trene
ko kao glas
o dobroti.
rom njezine momadi, objeruke ju je prihvatio. Iako je trenerska
Mencius dunost iziskivala mnogo vremena i predanosti, Bobu to nije smetalo.
Govorio je kako ga vrijeme koje posveuje tim djevojicama ispunja
va novom energijom. Na zavretku sezone, njegova je ekipa osvojila
prvenstvo, a Bobu su u beskraj zahvaljivali roditelji oduevljeni inten
zitetom njegove predanosti.

ovjek je ve bitan na svijetu kad se zna da se na njega moemo

implicitno osloniti. esto sam susretao ljude koji su imali prednost
u poloaju, asti i zaradi jer su bili na takvom glasu: kada bi rekao
da neto zna, takav bi ovjek to i znao, a kada bi rekao da e
neto uiniti, odrao bi obeanje.
Edward Bulwer-Lytton

Dobrota je plod ov Nasreu, prii tu nije kraj. Na nagovor zabrinute supruge, Bob
jekovih vlastitih je odluio potraiti duhovne savjete u vezi s problemima na profesio
zasluga.
nalnome planu. Terapeut mu je predloio da i poslu pone pristupati
Heloise
s istim entuzijazmom koji ulae u treniranje djevojake momadi. Bob
je nevoljko pristao i obeao da e pokuati.
Na svoje veliko iznenaenje, tako je na poslu poeo prim
jeivati stvari zahvaljujui kojima je rad svakog dana postajao sve za
nimljiviji. Poeo se zanimati za ivot kolega. Samome sebi postavljao
je izazove: pronai naine na koje e unaprijediti nain na koji obav
lja posao. Radio je kao da je vlasnik tvrtke, a ne tek jo jedan kotai
u mehanizmu. Bob je poeo nadreenima predlagati rjeenja za dje
Koji eli osigurati
dobrobit drugima lotvorniji rad svojega odjela. Na svoje neizmjerno iznenaenje, poeo
ve ju je osigurao je ak i izvan posla razmiljati kako bolje raditi! Bob se danas svako
sebi. ga dana budi uz osjeaj elje i gorljivosti umjesto tupog beznaa.
Konfucije
Nauio je vrijednu i vanu lekciju iskrenog i potenog davanja u svim
djelatnostima i aktivnostima.
Mala je vjerojatnost da ete u neemu to zanemarujete pos
tati struni i vjeti. I mogue je da nee biti lako osloboditi se unutar
njeg nemira i previranja dok kao ljudsko bie ne razvijete osjeaj ak
tivnosti unutar vlastitog ivotnog smisla. Pronalaenje i koncentriranje
na smisao i svrhu pomae vam da aktivnosti usmjerite na korisna i po
voljna podruja u kojima ivotu moete davati neusporedivo vie. Da
vanje moe biti slino financijskim ulaganjima. Ako ulaete nepro
miljeno i bez truda i pripreme, dugorono ete vjerojatno doivjeti
neuspjeh. S druge strane, kada mudro ulaete energiju, zanimanje i
sposobnosti, vei su izgledi za uspjeh.
 Zapamtite da puko ulaganje vremena u neto ne znai da se
tome predajete i posveujete. Postoje razliiti stupnjevi davanja. Svo
ju pozornost, zanimanje, ljubav, matu i kreativnost posvetite zadai
koja je pred vama. Na taj je nain nepovoljnu okolnost mogue tran
sformirati tako da vam se vraa korisno; bit e to dobra, zbijena,
stresena i preobilna mjera, koja e vam doi u skut, jer e vam se
mjeriti mjerom kojom mjerite. Taj ivotni zakon i u vaem sluaju
moe funkcionirati jednako dobro kao kod Boba i kao i kod milijuna
drugih koji su ga otkrili. Manje razmiljajte o tome to moete stei,
a vie o tome to moete dati. Tako ete moda uvidjeti da va ivot
poprima sjaj o kakvom niste ni sanjali.

*
5. ZAKON
Sjena neznanja zove se strah. J. Jelinek

Nema te sile koja STRAH se esto smatra jednim od najveih izazova s kojima se danas
trajno moe izdrati susreemo, i kao pojedinci i kao drutvo. Iz manje poeljne perspek
pritisak straha. tive, strah nam onemoguuje da se u potpunosti izrazimo. Strah od
Ciceron
odbijanja moda e nam onemoguiti da radimo na komuniciranju i
prijateljstvima koji su potrebni za normalan ivot. Strah od neuspjeha
moda e nam onemoguiti da se posvetimo plodonosnim aktivnosti
ma. Misaoni obrazac straha moe izazvati egocentrian nain ivota.
Strah od nekonformizma moda e nas navesti da se odreknemo di
jela vlastite individualnosti. Strah moe izazvati neosjetljivost i ne
potovanje. Strah od toga da neemo imati dovoljno moda e nam
onemoguiti da uvidimo univerzalno naelo obilja koje djeluje unutar
naeg ivota. Strah izaziva i blokade, onemoguavajui nam da voli
mo sebe i druge. Nerazuman i iracionalan strah ograniava nas i zat
vara u nevidljiv zatvor.
Ipak, strah koji je usmjeren na samoouvanje moe biti koris
tan. Instinktivna svijest o opasnosti moe nam ukazati na potencijalnu
prijetnju i pomoi nam da mobiliziramo snagu potrebnu kako bismo
izbjegli ozljede.
Sada kada sve naprednija komunikacijska tehnologija u mno
ge domove sve bre dovodi dogaaje iz cijeloga svijeta, doznajemo
mnogo toga o drugim kulturama, a sjena neznanja moe se raspriti
zajedno sa strahom od nepoznatoga. Otpor je poesto temeljni ele-
 Strah se raspruje ment straha od promjena. U tom je sluaju nuno upotrijebiti misli ta
kad se suoimo s ko da pozitivno zamiljamo ciljeve kojima teimo. Nizozemski filozof
injenicama.
Spinoza rekao je: Uvidio sam da sve stvari kojih se plaim i koje me
Frank Tyger
plae u sebi nemaju ni dobro i zlo, osim samog djelovanja na um.
Strah je ve dugo plod ovjekova ega. Kako? Kada jo ne
shvaamo da smo dio boanskog plana, zbog ega emo moda
odailjati energiju straha umjesto energije ljubavi. Kada nauimo
doivljavati neogranienu ljubav, na snaan nain protjerujemo strah i
transformiramo vlastiti ivot. Jednako tako, kad se sluimo tehnikom
promatranja samih sebe, lake se oslobaamo lanih procjena o sebi.
U obraanju Kongresu 6. sijenja 1941. Franklin Delano Ro
osevelt napisao je ove besmrtne rijei: Radujemo se svijetu utemelje
Tko se boji, izvoru
nom na etirima kljunim ljudskim slobodama. Prva je sloboda govo
straha daje mo da
njime vlada. ra i izraavanja svugdje u svijetu. Druga je sloboda koja svakom
Maurska izreka ovjeku doputa da tuje Boga kako god eli svugdje u svijetu.
Trea je sloboda od neimatine... svugdje u svijetu. etvrta je slobo
da od straha... bilo gdje u svijetu.

Najvei izvor tuge u ivotu nisu gubici i nesree, nego strah.

Arthur Christopher Benson

Radi oslobaanja od sjene neznanja i njezina pratitelja, straha,

esto moramo sklopiti nov sporazum sa stvarnou. Stvari kojih se
najee pribojavamo esto se mogu objasniti uz malo istraivanja.
Vivikenanda kae: Cvijet nestaje sam po sebi kada plod pone rasti.
Kada znamo da je boanska ljubav uvijek s nama, pojam straha jed
nostavno nestaje. A kada se rijeimo straha, u nama se razvija svrho
vito samopouzdanje koje odraava nau sve izraeniju svijest. Strah se
esto raspruje kada odbacimo sumnju.
Svi oblici straha, i stvarni i zamiljeni, mogu samo smetati
naem razvoju. Odvanost i poduzetnost medu najveim su oblicima
energije koja slui za nadvladavanje straha. Rije je o iskrama koje
potiu pozitivne korake prema korisnome razvoju. A budui da je sje
na neznanja strah, koji su vam se to strahovi isprijeili na putu potra
ge za boljim ivotom? Strahove izvedite na svjetlo, kako biste unitili
njihove sjene i kako biste smanjili pritisak, oslobodili se njihova stis
ka. Duboko udahnite i protjerajte sve oblike straha. Dokinite kaos ko
ji su izazivali strah i neznanje. Nauite lekciju odvanosti i domilja
tosti, kako biste oblikovali plodonosan ivot kakav prieljkujete.

*
Naglasci

1. Osvrnite se na lanak o plodovima duha. Koliko uspjeno u sva

kodnevnome ivotu ubirete taj urod?
2. Plodovi duha dostupni su vam za koritenje, cijelo vrijeme, u svim
okolnostima i situacijama.
3. Optimist ivot tumai na najpovoljniji mogui nain, te sa samo
pouzdanjem oekuje sve najbolje to se uope moe dogoditi.
4. Pesimist se boji nesrea pa ih stoga neki put i privlai!
5. Djelotvoran nain za otkrivanje slobode sastoji se od sluanja i
uenja, promiljanja i razluivanja.
6. Umijee sluanja moe sluiti kao iskustvo poniznosti.
7. Kad mislimo da sve znamo, ograniavamo se i sputavamo.
8. Kad dajete, radite za radost postignua i uspjeha; kada svoje bla
go dijelite s drugima, dar potovanja i zahvalnosti, bio opipljiv ili
neopipljiv, postaje dijelom vaeg svakodnevnog ivota.
9. Iskreno i poteno davanje ima veliku vrijednost.
10. Kad nauite iskusiti neogranienu ljubav, na snaan ete se nain
rijeiti straha i transformirati vlastiti ivot.
11. Stvari kojih se najee bojimo esto se objanjavaju i rasprsuju
zahvaljujui ispitivanju i promiljanju.
12. Svi oblici straha, stvarnog ili zamiljenog, mogu koiti na razvoj.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

I SVI BUDITE JEDNO

Hilda Kellis

Pogledah na Istok
i ugledah Vjernike u turbanima i ogrtaima
kako na koljenima idu prema Meki.
Bog/Alah zraio je iz svakog srca.
U tom trenutku
spoznah znaenje Jedinstva.

Pogledah na Zapad,
prema svojoj zemlji i ljudima, pa zatim
jo dalje na Zapad. I vidjeh
kako svak odraava Gospodnje svjetlo.
U crkvama, u hramovima
i ne u crkvama ili hramovima:
na piknicima, u parkovima,
za stolovima u vanim uredima
odraavaju Svjetlo i Ljubav
onako kako ih shvaaju.
U tom trenutku
spoznah znaenje Jedinstva.

Pogledah na Jug i ugledah velianstveno

blistava i ozarena lica
koja pjevaju o Njegovoj Ljubavi. U crkvicama,
na obroncima, u dolinama, u gradovima.
Malena djeca, visoka djeca
svi izraavaju Ljubav prema Bogu.
Pojedinano i kreativno jedinstveno.
U tom trenutku spoznah znaenje Jedinstva.

Moje unutarnje oi skrenu jo jednom,

ovaj put na Sjever.
Prijatelji, obitelji, u nepristupanome visoju
pod snijegom i u svoj veliini,
oko ognjita, u pseim zapregama,
dok leden vjetar apue zagonetne zvukove
sa svih strana. I u svakome biu
ugledah vrstu i jasnu sliku
izraene Ljubavi prema Bogu.
U tom trenutku
spoznah znaenje Jedinstva.

Kraljevstvo ne pronalazimo
u razlikama, ak ni u jednakosti
svjetskih religija, nego u
stalnim i sve irim
izrazima Jedinstva.
Zahvaljujem na Snazi i Ljubavi
koja otvara nam srca,
kako bismo svi bili jedno.
 Tridesetetvrti tjedan

1. ZAKON
ovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim rijeima i
dobrim djelima. Spis iz zoroastrizma

I ako nadvlada mili PUTOVANJE prema jedinstvu i cjelovitosti est je motiv raznih definici
june vojnika na boj ja duhovnosti. Psihoterapeutkinja Molly Young Brown pie: Kada i
nome polju, ovjek rimo svijest, jaamo usredotoenost, pojanjavamo svrhu, transformi
je najplemenitiji ramo unutarnje demone, razvijamo volju i donosimo svjesne odluke,
pobjednik kada ov
kreemo se u smjeru dublje povezanosti sa svojim duhovnim Ja. Sa
lada sobom.
Dhammapada modisciplina je vano pomagalo u izgradnji temelja za sretan i us
pjean ivot. Mnoge definicije produktivnijeg ivota navode na zak
ljuak da duhovnost moe biti svakodnevna pustolovina koja dolazi u
dodir praktiki sa svim podrujima naega ivota. A duhovnost ima
onoliko izraza koliko ima pojedinaca s razliitim interesima, vrijedno
stima, stavovima i tradicijama.
Kakve slike u vaem umu budi rije disciplina? Kod nekih
ljudi disciplina poprima oblik strogog reima, nadzora ili kazne. Kod
drugih moe znaiti podruje prouavanja, dio znanja, kolovanje, pri
premanje, ponaanje ili ovladavanje sobom. U ovome emo lanku is
traiti disciplinu sa stajalita kolovanja ili obrazovanja. Podruje
prouavanja mogao bi biti osobni razvoj, pri emu se nastojimo du
hovno obrazovati u smjeru pozitivnog dranja, to e rezultirati viim
Ovo je istinsko zna stupnjem vladanja sobom. Do tog cilja najlake emo doi dobrim
nje: traiti Sebe kao mislima, dobrim rijeima i dobrim djelima. ivot ispunjen korisnim
trajni istinski cilj traj postignuima i smislom u domaaju je sviju nas; za njim trebamo sa
ne mudrosti.
mo posegnuti. Mentalni, emocionalni i fiziki aspekti naega bia mo-
Bhagavad Gita
Doista inim to go gu sluiti kao korisni instrumenti izraavanja. Kada spoznamo da
vorim i djelima
moemo birati kako emo razmiljati, to emo osjeati, te, u velikoj
odravam rije.
Hinduizam
mjeri, doivljavati, poinjemo napredovati prema viem stupnju ovla
davanja sobom.

Koji se eli iriti na podruju sree neka temelje poloi u dnu

svojega srca.
Taoistika izreka

Sam se ivotni proces svakodnevno odvija u velikoj i daleko

senoj koli koju nazivamo ivotom. U tom okruenju na cilj nije tek
znati i razumjeti duhovnost, nego je i obuhvatiti u svim naim nasto
janjima. Svatko tko trai konane odgovore polazi na jedinstvenu pus
tolovinu traenja. ovjekova priroda esto trai savreni ili najkoris
niji obrazac koji e usmjeravati na razvoj. Kako emo postati duhov
ovjek mora djelo
vati prikladno u vezi no zrelijima? Kako dodatno razviti duhovne navike poput molitve, me
s drugim ovjekom ditacije i pozitivnih stavova i prakse u dananjem uurbanom svijetu?
kao to djeluje i u Trai li duhovni razvoj osobnu disciplinu koja se razlikuje od
vezi s Bogom.
fizike, emocionalne i mentalne discipline, ali je istodobno i obuh
Talmud
vaa? Kada nas vodi ili disciplinira naa duhovna priroda koja
obuhvaa i mudrost, ljubav, razumijevanje, radost i suosjeanje te
sam ivot, moemo li se mijenjati i korisno i kreativno?

Ostvarenje Istine uzvienije je od svega ostaloga; no jo je

uzvieniji istinit ivot.
Sikhska vjera

I da se posluimo jednom drevnom izrekom: Prije nego to

moemo zapoeti dan, moramo ustati iz postelje! Da bismo sluali
nastavu s podruja napredne trigonometrije, prvo moramo svladati
osnove matematike. elimo li se duhovno razvijati, vano je da se dis
cipliniramo dobrim mislima, dobrim rijeima i dobrim djelima. Naa
udnja za razvojem vieg oblika svijesti mora postati dovoljno izrae
na da prodre kroz naporan i monoton ritam svakodnevnog ivota. Is
krena elja, pozitivan stav, te povean trud u velikoj mjeri odreuju us
pjeh nae pustolovine.
Proces ivljenja posve izvjesno nije besciljna aktivnost. Svaki
nam novi dan donosi novu pozadinu, vidljivu stvarnost, prolazna isku
stva, prilike, te novi i izazovni dio puta na kojem nastojimo ostvariti
ciljeve. Je li mogue da svatko od nas ima duhovni razlog za postoja-
 nje i da je na svijet nepotpun dok ne otkrijemo taj razlog ili svrhu?
Kada svjesnim izborom uzdiemo svoje svakodnevne aktivnosti du
hovnim nadahnuem, na se nain ivota dramatino poboljava.
Kad inimo praktiki sve, obino je potrebno postaviti odgo
varajue temelje. Dobre misli iziskuju svijest o tome da ono to ugla
vnom mislimo u velikoj mjeri odreuje to doivljavamo. Dobre rijei
simboli su dobrih misli. Nae rijei imaju mo jer su sluni ili pisani
izraz misli. Koristimo stoga rijei oprezno i pomno, te izgovarajmo
samo ono to iskreno mislimo. Potom se povedimo za dobrim misli
ma i dobrim rijeima koje emo pretoiti u dobra djela i dobro djelo
vanje, u skladu s naim rijeima.

*
2. ZAKON
Ili si dio problema ili si dio rjeenja. Eldridge Cleaver

Trn je mogue izva OBINO se kae da na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji vide
diti jedino ako zna problem, odreuju ga i opisuju, zbog njega se tue, te na koncu pos
gdje je.
Tagore
taju dijelom problema; drugi, pak, kada ugledaju problem, odmah
poinju traiti rjeenje. Osobi koja se koncentrira na problem ivot
moe izgledati kao teka muka, stalna borba. Meutim, za one koji
trae rjeenja, ivot donosi mnogobrojne prilike za razvoj. Svatko po
jedinano odluuje kako e reagirati na pojedine ivotne situacije. A
ishod? Ili ste dio problema ili ste dio rjeenja.
Biti dijelom problema obino je vrlo lako, jer koncentriranje na

Svi nepovoljni i dep-

mnogobrojne proturjene injenice i mogue scenarije nudi mnotvo
rimantni utjecaji mo razliitih razloga zbog kojih se neto ne moe postii. Vjerojatno je
gu se nadvladati, ne nuno uloiti vie truda kako bismo um disciplinirali tako da otkrije
borbom, nego
naine na koje je problem mogue rijeiti. Ipak, ono to moda izgle
izdizanjem na viu
razinu.
da kao nepremostiva prepreka onima koji se koncentriraju na prob
Charles Caleb lem, esto je izvrsna prilika za otkrivanje i rast onima koji trae rjee
Colton nja.
Jedna pria govori o dvojici mukaraca koji su kasno jedne
noi etali umom. Bilo je vrlo mrano i njih su dvojica teko razabi
rali put pred sobom. Iznenada su i jedan i drugi upali u veliku rupu
dotada prekrivenu granama i liem. inilo se da nee moi izii bez
pomoi izvana. Zdvajajui nad takvom nesretnom sudbinom, jedan je
 Nedae su kola j u od njih sjeo, dlanovima prekrio lice i ostao nepomino sjediti u tom
natva, ustrajnost poloaju. Drugi je mukarac odmah poeo traiti nain izlaenja iz
ovjekova ve-
zamke. I dok je tako pipao u tami, naiao je na dugaki korijen koji je
lianstvenost, a nada
baklja uzvienih strao iz zida rupe. Brzo se izvukao i pruio ruku kako bi pomogao i
tenji. prijatelju koji se samo alio.
Albert Bez obzira na intenzitet izazova koji se mogu pojaviti, odluke
A. Whitman
koje donosimo u vezi sa suoavanjem sa situacijama mogu biti pre
sudne u smislu uspjeha ili neuspjeha, i sada i ubudue. Odlina je po
mo u svakoj situaciji pozitivno gledanje na stvari ispunjeno ljubavlju
i brinou. ovjek koji voli osjea ljudske emocije povrijeenosti, bi
jesa i frustriranosti, ali ovjek koji voli ne doputa negativnim emoci
jama da postanu dominantne. ovjek koji ivi u stavu neograniene
ljubavi brzo oprata. On e moda prvi otvoriti vrata nunoj komuni
kaciji ili u znak pomirenja ponuditi ruku ili zagrljaj. ovjek koji voli i
vi u svijetu ispunjenom ljubavlju, bez obzira na razoaranja, tugu, raz
liite stupnjeve stresa ili probleme.
Bilo da se ljudi ponaaju lijepo i srdano ili odbojno i neugod
no, u konanici su ipak ljudska bia, ba kao i mi. I kao mi, vie vole
sreu nego tugu i patnju. A kako svi osjeamo identinu potrebu za
ljubavlju, vrlo je lako shvatiti da su ljudi na koje nailazimo, bez obzi
ra na okolnosti, nai suputnici na ovom planetu. Stoga se ini vrlo glu
pim baviti se vanjskim razlikama ili problemima, jer nam je temeljna
priroda ista. Potraite najbolje elemente svake situacije. A zatim bu
dite kreativni!

Nikada ne elim biti indiferentna prema radostima i ljepotama i

vota. Jer zahvaljujui njima, kao i zahvaljujui boli, uviamo smi
sao u nasuminosti, obrasce u kaosu. To ne moramo razumjeti da
bismo shvatili kako se u pozadini zagonetke i oaranosti
krije ljubav.
Madeleine L'Engle

Kineski voa Mao Zedong o rjeavanju problema rekao je ovo:

Ne moete rijeiti neki problem? Lijepo se bacite na posao, ispitajte
trenutano stanje i injenice te povijest problema! Nakon to ga teme
ljito istraite, znat ete kako ga rijeiti. To su divne rijei poticaja ko
je nam govore da trebamo pozornije promatrati i vie doznati o inje
nicama, bez obzira na situaciju.
ini se da je veinu problema mogue podijeliti u dvije kate
gorije: mentalne i fizike. Na veinu nas daleko najvie djeluje um.
 Osim kad smo teko bolesni ili nemamo najnunija sredstva za ivot,
fiziki aspekti ivota najee igraju sekundarnu ulogu. Um registrira
sve dogaaje. Ne bi li onda bilo prikladno smatrati da pozitivan stav
koji potie na razmiljanje, zajedno s neogranienom ljubavlju, irom
otvara nove mogunosti?
Svjesnim naporom traite rjeenja. Zapamtite, kako biste bili
ovjek obuzet problemima, ne morate imati ni veliku hrabrost, ni ge
nijalnost, niti se osobito truditi. S druge strane, kada rjeavamo pro
bleme, lake osjeamo zadovoljstvo, dok je plod esto vee samopo
uzdanje u vezi s vlastitim sposobnostima.

*
3. ZAKON
Dunik je sluga vjerovniku. Izreke 22:7

Najsigurniji put do SHAKESPEARE nam govori: Nikad ne posuuj od ljudi niti posuuj nji
dobivanja kredita ma. Kako biste izrazili mudrost sadranu u tim rijeima? S jedne
sastoji se u tome da
strane, mogli bismo rei da ovjek koji posuuje novac vjerojatno i
radom doete do
poloaja u kojem vi pod stalnim stresom, svjestan duga koji mora otplatiti. ovjek koji
vam uope nee biti posuuje moda e uvidjeti da ostaje bez radosti jer se brine o otpla
potreban. ti duga. Naposljetku, to je uope izazvalo nedostatak? I kako ete
Maurice Switzer
uivati u troenju novca kada zapravo pripada nekom drugom? Oso
ba koja je posudila novac moda e osjeati nervozu ili nelagodu u na
zonosti osobe od koje je novac posudila, ako jo nije otplatila dug. I
gdje je u toj situaciji duh osobne slobode?
Abraham Lincoln rekao je: Nevolja se nee osloboditi ako
troi vie nego to zarauje. Sigurnost nee stei posuenim nov
Imaj vie nego to cem. Dug moe biti poput emocionalnog ivog blata, koje ovjeka
pokazuje, govori vue prema dolje, u strah, nesigurnost i sramotu. Moe li sve vei broj
manje nego to zna,
malih dugova remetiti mir, zahtijevati sve vie i vie vremena, raz
posuuj manje nego
to duguje. miljanja i energije? Veliki dugovi mogu posve obuzeti ovjeka, odve
William sti ga u totalni strah. Kada doe do toga, ovjeku e moda biti teko
Shakespeare razmiljati o drugim vanim pitanjima svakodnevnoga ivota, te e ta
ko samo dodatno podizati razinu stresa u njegovu ivotu.
U knjizi Nikome nita ne budite duni Ann Ree Colton i Jonat
han Murro piu o duhovnim naelima dobrog upravljanja i boanske
providnosti: Putujte bez suvine prtljage: 'Nikome nita ne budite
Mir nije odsustvo ra duni' (Rimljanima 13:8); svakako ponudite svoju rtvu, svoja duhov
ta, rije je o vrlini, na obeanja ostavite na oltaru; krenite dalje i marljivo radite na otpla
stanju duha, blago
ti duga neoprezno nainjenog u doba slijepih motiva.
naklonosti, samopo
uzdanju, pravdi. Jedan je mladi rano postao svjestan opasnosti duga, te je ve
Benedict Spinoza u tinejderskoj dobi zakljuio da je najvea prijetnja osobnim financi
jama mnogih obitelji upravo neumjereno posuivanje. Stoga se zare-
kao da e drugima posuivati ako bude nuno, ali da nikada nee po
suivati od drugih. I do etrdesete godine tako nije imao ni kreditnu
ni debitnu ili kakvu drugu karticu.
Jedna je mlada ena neoekivano ostala bez mua, s dvoje ma
le djece. Dug koji je ostavio njezin suprug mnogima bi se inio ma
lim, no njoj je izgledao strano. Morala je odmah pronai posao i
poeti raditi kako bi uzdravala sebe i obitelj. Budui da je odrasla uz
roditelje koji su je uili koliko je vano nikome ne biti duan, mlada
je ena sjela i razradila plan otplaivanja svih dugova. Nasreu, ubrzo
se zaposlila. Zatim je posjetila sve ljude kojima je neto dugovala i do
govorila kako e sve obaveze ispuniti u razumnome roku. Potom je,
radei na dugoronijem cilju, poela izvanredno studirati na oblinjem
fakultetu, kako bi stekla vii stupanj obrazovanja i na koncu dobila i
bolji posao. Pronala je odgovornu osobu koja se brinula za djecu dok
je ona radila i studirala. Zahvaljujui predanosti, marljivosti i trudu, ta
je mlada ena uspjela, ostvarila ciljeve i stekla neizmjerno potovanje
obitelji, prijatelja, kolega i poslodavaca.

Zapamtite da je vrijeme novac... Zapamtite da je zajam novac...

Onaj za koga se zna da otplauje tono i upravo onako kako je
obeao, moe u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj prilici, prikupiti
sav novac koji mu prijatelji mogu ponuditi... Ukratko, put do bo
gatstva, ako ga elite, jednako je jednostavan kao put do trnice.
Ponajvie ovisi o dvjema rijeima, marljivosti i tedljivosti; odnos
no, ni vrijeme ni novac ne troite uzalud, nego i jedno i drugo
upotrijebite na najbolji mogui nain.
Benjamin Franklin

1 premda je moda ivotna injenica da su neki rauni kod ne

kih ljudi jednostavno neizbjeni, poput rauna za reije, otplata kredi
ta, medicinskih trokova ili neoekivanih potreba koje se pojavljuju,
moemo se sloiti s Buckminsterom Fullerom: Smatram kljunim i
nunim sve raune platiti najbre to mogu.
ovjek koji i dalje gomila dugove nepotrebnom kupnjom, ili
moda kako bi uivao u odreenom obliku neumjerenog ivota, doi
vljava laan dojam uspjeha i blagostanja. Pritom se ujedno ograniava
na uzak spektar misli, djelovanja i prilika. Jer rauni e svakako doi
na naplatu. Dakako, sa stajalita zaduenosti, ovjek nikako ne bi vo
lio biti sluga drugome. Meutim, suvremene pogodnosti poput kredit
nih kartica, stambenih kredita, revolving-kredita i otplate na rate pri
mamljivi su poticaji za troenje novca.
Nekoliko kljunih sastojaka povezano je s uspjenim i unosnim
ivotom. Prirodna sklonost prema neovisnosti i samostalnosti, zajed
no s ambicijama, marljivou, trudom, kreativnou i domiljatou
mogu poloiti temelje razmjerno dobrog i kvalitetnog ivota. Racio
nalnost i odgovorno ulaenje u rizike ukazuju na zametke uspjenog
poduzetnika. Vaan je i osjeaj upravljanja i usmjerenosti. Novac ima
veu vrijednost od obinih svjetovnih dobara. Donosi i povlasticu
mudrog upravljanja sredstvima koja smo stekli. Netko kupuje potreb
nu odjeu kada prodavaonice odravaju redovite rasprodaje. Netko
koristi sniene cijene u oblinjoj samoposluzi, osobito kada je rije o
kupnji namirnica koje mogu due stajati u zamrzivau i tako iri mo
gunosti obiteljskog novca namijenjenog za hranu.
Moda je jedno od najmonijih pomagala za ivot unutar mo
gunosti, bez oslanjanja na posuivanje, upravo nadzor nad mislima.
Upravo na tom podruju nameemo disciplinu smjeru svojih misli i
emocija. Izdvajamo aktivnosti koje su korisne i donose nam dobrobit,
te donosimo mudre odluke. Njegujemo i razvijamo one kljune osob
ne odlike koje osiguravaju plodonosan ivot.

*
4. ZAKON
to god ima, mora ili upotrijebiti ili izgubiti. Henry Ford

JEDAN MLADI umjetnik nastojao je ostvariti san o tome da ivi od crta

nja stripova. No dok je traio posao, odbili su ga svi novinski uredni
ci kojima se obratio. Samo bi pogledali njegove radove, slegnuli ra
menima i rekli: Nita od toga. Nema dara. Prebaci se na neto dru
go. Odbijanje za odbijanjem.
Jednog se dana mladi naao u nekoj staroj i ruevnoj radioni
ci, bez novca i bez osobite nade u uspjeh. Kako je imao vremena nap
retek, poeo je skicirati prostor i mieve koji su ivjeli u njemu. Dok
je promatrao mieve i crtao njihove igre i nepodoptine, ta su ga ma-
 Genijalnost... je la stvorenja sve vie i vie fascinirala. Poeo se sve vie blagonaklono
sposobnost da vidi zanimati za mieve, a osobito za jednog malog miia.
mo deset stvari on
dje gdje obian ov
Tada ni sluajno nije uviao koliko e taj odnos postati vaan.
jek vidi jednu, a ovjek se zvao Walt Disney. A mali mi koji je Waltu posluio kao
gdje nadaren ovjek predloak za mnoge kasnije crtee dobio je ime Mickey. Walt i Mic
vidi dvije-tri, kao i key poslije su postali najuspjenijim zabavljaima na svijetu. Waltova
sposobnost da te
kreativnost i mije smicalice i dogodovtine donijele su radost i smi
viestruke percepcije
materijalnoga odra jeh nebrojenoj djeci svih uzrasta!
zimo u plodovima Bi li dolo do toga da je Walt Disney odustao kada su razno
svojega umijea. razni urednici odbili njegove radove? to bi bilo da se zaposlio na ne
Ezra Pound
kom normalnom mjestu? Bi li njegov san poeo blijedjeti u sjeanju?
No Walt Disney vjerovao je u sebe i svoju umjetniku nadarenost. Ni
je odustao. I dalje je crtao i pritom otkrio snanu istinu: Neograniene
Boje mogunosti nalaze se svugdje! I mogue je doi do uspjeha, ak
i kada se ovjek ve, kako mu se ini, nae na zavretku puta! Walt
Disney posluio se svojim darom i ostvario elje.
Uzdignute glave slijedite uzvienu viziju! Svaki je ivotni trenu
tak dragocjen. Vrijeme koristite mudro. Uspjeh najee postiu oni
koji se prilagoavaju i na najbolji nain koriste ono ime raspolau.
Bez obzira na razoaranja do kojih je moda dolazilo, uvijek postoje
prilike da i naoko beskorisne okolnosti pretvorimo u ishodite kreativ
nog djelovanja. Kao kod Walta Disneyja, vaa izvorna namjera
moda se ipak nee ostvariti, no uloite li iskren trud, neto se mora
dogoditi! Posluite se onim to imate! Poput miia koji atrofiraju ka
da se ne koriste, i dar moe blijedjeti ako se ne izraava.

Svaki zlatni izlazak sunca uvodi nove prigode onima koji zadrava
ju vjeru u sebe i visoko uzdiu glavu. Jo nitko nije vidio pijetla
kako kukurijee pognute glave. Hrabrost za poetak i pripravnost
na trajne napore preduvjeti su uspjeha. Svitanje doekajte sa sa
mopouzdanjem. Svaki zlatni trenutak ispunite ispravnim razmilja
njem i vrijednim naporima. U tom sluaju svaki zlatni suton
donijet e vam radost.
Alonzo Newton Benn

Kojim tono darovima raspolaete? to vam se ini, u kojim

podrujima izraavanja imate prirodan dar i sposobnosti? to vam je
dosada najvie koristilo u postizanju uspjeha? Donosi li vam ta aktiv
nost i radost i sreu? Prua li mogunost za sluenje? Bi li vam blagi
pomak u sadanjem gledanju na stvari pomogao da uvidite veu cjeli-
 Nije dovoljno imati nu u sadanjem znanju ili prirodnim talentima? Moete li spoznaje o
dobar i sposoban svojem daru unijeti u vee razumijevanje ili trini potencijal? Svrhu
um. Glavno je dobro
svojih darova ne uviate iz perspektive ogranienosti. Kako rafinirati
ga koristiti.
Rene Descartes vlastito shvaanje onoga to imate? Pokazujte sposobnost donoenja
dobrih procjena i neka vae dananje odluke budu mudre.
Prihvatite i izraavajte zahvalnost za nadarenost i sposobnost
kojima raspolaete. Spoznajte koliko su dragocjeni i zahvaljujui nji
ma sluite svijetu. U praksi provodite maksimu: To to jeste Boji je
dar; to od sebe inite va je dar Bogu!

*
5. ZAKON

Dobro je biti vaan, ali je vanije biti dobar.

Izreka

KADA JE obrazac naega ivota istkan iz filozofije koja govori Dobro

uo sam i spoznao
da su i stege i spas u je biti vaan, ali je vanije biti dobar, pokreemo monu, korisnu i
nama samima. kreativnu energiju. Nain na koji reagiramo i to inimo za druge sva
Jinizam kako nam se vraa istom mjerom. Kada smo dobri, ljubazni, puni lju
bavi, velikoduni, otvoreni, poteni i iskreni, drugi e esto prema
nama reagirati upravo tako. Naa vanost za druge esto ovisi o po
kazivanju, posredstvom rijei i djela, injenice da nam je iskreno sta
lo do njih i do toga to se dogaa s njihovim ivotom.
Kao pripadnici ljudske zajednice, posve prirodno uivamo ka
da nas netko cijeni i potuje. Osjeamo toplo zadovoljstvo kada net
to god bili slikar, ko prepozna naa postignua ili uvia potencijal u naim sposobnos
govornik, glazbenik,
tima koji mi sami moda nismo prepoznali. Ipak, trajno samopoto-
spisatelj, vjerouitelj
ili neto drugo vanje poiva na tome kako mjerimo vlastitu vrijednost i sposobnost
znajte da se dopira- suoavanja sa ivotnim izazovima. Znamo da moemo imati plodonos
nje do tajne moi i niji ivot ako svim iskustvima i situacijama pristupamo s ljubavlju i uz
snage sastoji od rada
prikladan i pozitivan stav. Kada uviamo bit svoje temeljne vrijednos
u tijesnoj povezanos
ti s Beskonanom
ti, znamo da je ljubaznost jednostavno jedan od izraza doivotnog
M o i , kako bi nepre procesa osobnog razvoja koji treba istraivati i njegovati.
stano djelovala i ma Na se ivot razvija iz obrazaca naih misli, stavova i vrijedno
nifestirala se kroz
sti. Ako drimo da istina uvijek pobjeuje, tada u naoj svijesti ne
vas.
Ralph Waldo ma mjesta laima i prijevarama. Ako vie vanosti poklonimo obziri
Trine ma prema drugima nego sebinim tenjama, tada se tkanina naeg i-
Oni koji se u ovome vota moe istkati od neograniene ljubavi, poniznosti i sluenja. Kad
svijetu ponaaju u ivotu provodimo Zlatno pravilo Prema drugima se odnosi kako bi
dobro imat e dob
rotu. htio da se drugi odnose prema tebi, izraavamo iskrenost i elju za
Kuran plemenitim ciljevima i svrhom, kao i potovanje prema priroenoj
duhovnoj vrijednosti svakog pojedinca.

ovjek na svijet dolazi nag i nag s njega odlazi; nakon sve te mu

ke i truda ne odnosi nita, osim djela koja je ostavio za sobom.
Iz Rashija

Henry David Thoreau rekao je: Svie samo onaj dan u kojem
smo budni. Koliko smo budni prema procesu postizanja potpunije
svijesti? Kako moemo postati svjesniji sebe i korijena vlastitog po
naanja? Kako moemo postati svjesniji potreba, ciljeva i vizija dru
gih? Na koji nain moemo njegovati veu svijest u raznoraznim ivot
nim podrujima? Svjesno irenje svakako nam u velikoj mjeri pomae
da budemo bolji. Ali nastojimo li biti i najbolji, dobri koliko god
moemo biti?
U Dragocjenome sjemenu, lijepoj pjesmi Russella A. Kempa,
nailazimo na odreene savjete za dobrotu, zajedno s opisom stvara
nja raja na zemlji:

U tome kako ivimo, u tome to itamo,

U tome to dijelimo s tuim potrebama,
U tome kako se razvijamo, u tome emu teimo,
U uzdizanju vizije do jo vee visine;
U dobrim djelima i rijeima hvale,
U mirnim satima i aktivnim danima,
U sitnicama koje su uistinu velike,
Sijemo dragocjeno sjeme Kraljevstva.

Kakvo sjeme mi sijemo? Sjeme naega ivota moe se pojavi

Gle kako je dobro i
kako je milo kao ti u prelijepim i poesto nadahnjujuim iskazima ljubavi prema drugi
braa zajedno ma. Kroz povezanost s boanskim moemo ostvariti mnogo toga ko
ivjeti. risnoga. Zraimo li svetou svojega bia prema van, radi kolektivne
Psalmi 133:1 dobrobiti sviju? Jesmo li se oslobodili egoistine zamke vlastite
vanosti? Znamo da univerzalna boanska inteligencija protjee kroz
sve nas. Ako stoga svoje aktivnosti gradimo na temelju duhovnih
naela, poinjemo o sebi razmiljati u odnosu na druge s kojima dije
limo ovaj planet.
 Na se svijet sastoji od zbira pojedinaca koji u naem ivotu
igraju raznorazne uloge. Ljubav i sklad koje osjeamo vano djeluju
na druge. Ne preputamo vanost svoje jedinstvene individualnosti;
umjesto toga svoj utjecaj i pomo usmjeravamo radi ostvarivanja uz-
vienijeg, boljeg i zdravijeg sklopa okolnosti. Kada se obraamo boa-
nskome i kada naim ivotom upravljaju naela, na nas nee utjecati
nita neprikladno. Umjesto toga, djelujemo usredotoeno i s prelije
pom jednostavnou koja je ujedno i draest i snaga due koja se raz
vija. Uviamo pravo znaenje rijei: Dobro je biti vaan, ali je vani
je biti dobar.

Naglasci

1. Samodisciplina daje velike rezultate u izgradnji temelja za sretan

i uspjean ivot.
2. Koju ulogu dobre misli, dobre rijei i dobra djela igraju u stjeca
nju nadzora nad sobom?
3. ivotni proces posve pouzdano nije besciljna aktivnost.
4. Koliko se esto pitate: Jesam li dio problema ili dio rjeenja?
5. Na koje sve naine pripomaete stvaranju svijeta punog ljubavi?
6. Kako rijei nikome ne budi duan shvaate kao duhovno
naelo?
7. Kako gledate na vrijednost nezaduenosti?
8. Kako mudro koritenje talenata i sposobnosti otvara vrata veim
prilikama?
9. Beskrajne boanske mogunosti nalaze se posvuda!
10. Po emu je dobrota jedan od aspekata doivotnog procesa osob
nog razvoja?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

SVETO MJESTO (idovska molitva)

Kako su udesna, o Gospodine, djela Tvojih ruku!

Nebo pokazuje Tvoju slavu,
nebeski svod plod Tvojih ruku.
U svojoj ljubavi dao si nam snagu
da opazimo ljepotu Tvojega svijeta
u svoj raskoi.
Sunce i zvijezde, doline i brda,
rijeke i jezera otkrivaju Tvoju nazonost.
Grmljavina morskih valova govori o Tvojoj silnoj moi;
Poljske zvijeri i ptice u letu
prenose Tvoju udesnu volju.
U svojoj dobroti omoguio si nam da ujemo
glazbu svijeta. Glasovi voljenih
otkrivaju nam da si medu nama.
Boanski glas pjeva iz svega stvorenoga.

*
 Tridesetpeti tjedan

1. ZAKON

Tko rijetko grijei, rijetko e neto otkriti.

JESTE LI KADA propustili priliku jer ste se bojali pogreke? Koliko ste
Zatvorite li vrata
svim pogrekama,
si puta postavili ogranienja jer ste se moda pribojavali da ete is
zatvorit ete vrata i pasti glupi pred obitelji, prijateljima ili kolegama? Takvo iskustvo
istini. doivjeli smo svi. to bre nauimo konstruktivno se suoavati s tak
Tagore vim strahovima i brigama, to e nam ivot postati plodonosniji. Tko
rijetko grijei, rijetko e neto otkriti.
Iako pogreke mogu izazvati stres i bol, takvo iskustvo moe
posluiti i kao izvrstan izvor razvoja i uenja. Neki puta vie uimo iz
pogreke nego iz formalnih oblika uenja. Metoda pokuaja i pog
reaka esto slui kao izvrstan uitelj koji nam omoguuje da ocije
nimo pogrene postupke. Na taj nain stjeemo bolju svijest o postu
Ako ne grijei, nita
pku i o tome to daje, a to ne daje eljene rezultate.
i ne postie.
Joseph Conrad Uvijek moemo potraiti najbolje i najpraktinije rjeenje, pa
zatim krenuti dalje. Razmiljajte s mnogo samopouzdanja. Briga ili
neprimjerena zabrinutost u vezi s neim to moe izgledati kao pog
reka obino ne daje pozitivne rezultate. Do spoznaja obino ne dola
zi odjednom. Pozitivan stav udruite s idejama povezanima s mo
gunostima. Hrabrost i usmjerenost crpite iz ovih rijei u asopisu
Guideposts: Tuga gleda unatrag, briga gleda uokolo, a samo vjera
gleda gore!
ivot je zanimljiv i poticajan u mjeri u kojoj samima sebi omo
guujemo otkria. Kada ostajemo unutar poznatih parametara misli i
djelovanja, vjerojatno emo izbjei odreene pogreke, no ta e nam
 Napredak obiljeen nevoljkost i nespremnost onemoguiti doivljavanje bogatijih iskusta
sreom ima i razdo va. Istraivanje novih granica misli, osjeaja i djelovanja povremeno e
blja u kojima ovjek
traiti da se postavimo u drukije okruenje ili okolnosti. Moda i jest
nazaduje: uzmi
canjem za korak-dva
lako grijeiti na nepoznatome teritoriju. No ako se bojimo pogreaka,
skaka dobiva krila. mogue je da inimo najveu pogreku uope! To ne znai da moe
Sa'ib iz Tabriza mo odbaciti mudrost, prosuivanje i procjene. Kada smo predani raz
voju, moemo se sluiti pomagalima istraivanja, sluanja onih koje
potujemo i traenja smjera posredstvom molitve.
Knjievnost je prepuna pria o ljudima koji su grijeili, uili na
vlastitim grekama i nastavljali dalje. Albert Einstein u osnovnoj je
koli bio lo i neuspjean uenik, te je prvi put pao na prijemnome is
pitu na sveuilitu u Ziirichu. Ipak, na koncu je nadvladao te prepre
ke i postao jednim od najveih znanstvenika u povijesti. Henry Ford
Voli istinu, ali prataj
greku.
zaboravio je u prvi proizvedeni auto ugraditi brzinu za vonju unatrag.
Voltaire A zatim se 1957. hvalio automobilom desetljea. Bio je to Edsel,
poznat po vratima koja se ne zatvaraju, poklopcem koji se ne otvara,
bojom koja se ljuti, sirenom koja se esto zaglavi, te glasom koji ga
prati toliko da ga je nemogue prodati nekom drugom. Meutim,
Ford je nakon toga postizao samo izvrsne rezultate. Paul Ehrlich, nje
maki bakteriolog, nije bio dobar uenik i imao je problema s testo
vima i ispitima. Ali je bio nadaren za rad s mikroskopom i ta ga je
sposobnost izvlaila do konca kolovanja. Ehrlich je na koncu svoj dar
upotrijebio za razvoj kemoterapije, a 1908. dobio je Nobelovu nag
radu za medicinu.

Uvijek u rado uzeti zrelu i plodonosnu pogreku, prepunu sjeme

nja, plod koji puca od vlastitih ispravaka.
Vilfredo Pareto

Kako reagiramo kad netko naini pogreku koja utjee na nas?

Na primjer, kako se osjeate kada vam blagajnica previe zarauna,
Od primjene razuma kada potanski ured zagubi poiljku ili kada vam mehaniar potpuno
i pokusa razbjeale ne rijei problem na automobilu? Hoete li se uzrujati i kritizirati ili
su se pogreke. ete nauiti prema tuim se pogrekama odnositi strpljivo i s razumi
Thomas Jefferson
jevanjem? Moemo li reagirati na tue pogreke onako kako bismo
eljeli da oni reagiraju na nae pogreke? Je li vano znati da se u sve
mu rauna samo trud? Pogreke iz prolosti u budunosti se esto
pretvaraju u uspjeh. Pogreka je dokaz da je netko neto pokuao!
Moemo se koriti zbog vlastitih pogreaka ili te pogreke moemo
upotrijebiti kao odskone daske za dosezanje novih zamisli koje inae
ne bismo otkrili.

*
 2. ZAKON
Mjera je ovjekova stvarnog karaktera ono to bi uinio kada za
to nitko ne bi doznao. Thomas Macaulay

Izbjegavaj sve to je
KAKO ISKORISTITI mnogobrojne prilike koje vas svakodnevno pozivaju
zlo; ini dobro; isti da reagirate na raznorazne situacije? Jeste li astan uvar vlastitih
um to je nauk misli, osjeaja i djelovanja i teite li najviim oblicima njihova izraza?
Probuenoga. Jeste li ustrajni u potpori vlastitim vrijednostima? Jeste li u cijelosti is
Anaksagora
kreni i otvoreni? Bi li vas netko mogao nagovoriti da zbog nekog raz
loga varate ili kradete? Kad biste pronali neto vrijedno, poput
novarke prepune novca ili skup nakit, biste li pokuali pronai vlas
nika i vratiti vrijednu stvar? Kad bi neto to je uinjeno u tajnosti os
talo tajnom, kako biste reagirali?
Jeste li dovoljno samousmjereni da odrite osjeaj ravnotee i
karaktera, bez obzira na tue miljenje? Donosite li ivotne odluke na
Kao ispit karaktera
najuniverzalnije je temelju svijesti o plemenitome cilju i duhovnome razvoju? Moete li
prihvaena vrlina ka odustati od osuivanja drugih koje se moda temelji na izgledu, stje
raktera upravo pouz canju i slinim postignuima i uzdignuti viziju kako biste u svakom po
danost.
jedincu ugledali duh koji se razvija? Moete li spoznati i djelovati na
Harry Emerson
Fosdick temelju vlastite zrelosti u nizu raznoraznih iskustava koja nudi ivot?
Kada vas drugi prepoznaju i hvale vae atribute i postignua, moete
li rei hvala uz poniznost duha koji priznaje vae darove i zahvalju
je na njihovu izvoru? Prema kojim mjerilima ivite?
Thomas Macaulay rekao je: Mjera je ovjekova stvarnog ka
raktera ono to bi uinio kada za to nitko ne bi doznao. U tim ri
jeima nailazimo na veliku mudrost. Svatko od nas ima profinjeno
Da bi bio vrijedan i mjerilo za potenje i integritet vlastitu svijest. Taj tihi glas u nama
dostojan, karakter javlja se kada razmiljamo o neemu neetinome. A glas savjesti moe
mora biti u stanju biti na doivotni prijatelj i vodi.
stajati vrsto na no
gama u svijetu sva
Ako mjeru stvarnog ovjekova karaktera odreuje to to bi on
kodnevnoga rada i uinio kad ga nitko nikada ne bi otkrio, tada takve postupke moe
iskuenja. osuivati jedino sam pojedinac. Iako se netko moe izvui s neim
- Samuel Smiles u vanjskome svijetu, unutarnje bie dobro zna koja je prava istina. Ka
da god neim otetite vlastiti karakter, umanjujete vrijednost vlastito
ga bia, a izravna rtva toga jest vae samopotovanje. Jedan vrlo ug
ledan postariji gospodin esto je govorio djeci i unucima: Ako se sva
ki dan mogu pogledati u zrcalo i otvorena srca i duevnog mira u mo
litvi se obratiti svojem Stvoritelju, tada nou mogu mirno spavati.
Samo vi ivite sa svojim motivima i samo vi postavljate mjeri
la vlastite asti i karakternosti. U sebi raspolaete mogunou priv
laenja istinski plodonosnog i korisnog ivota. Svemir nam nudi neb-
Usadi ljubav u cijeli rojene prilike za uenje i razvoj mudrosti i karaktera. Kad se pojave
svijet, jer pamti se iskuenja koja nas navode na odustajanje od visoko postavljenih sta
samo karakter.
ndarda, a do toga dolazi kod veine nas, svemir nam upravo kroz sav
Merikareovo
uenje jest govori: Hej! Probudi se! Pogledaj to se dogaa! Veliki su izgle
di da bi ova situacija mogla biti tetna! Ako ne sluamo, te poruke
esto postaju sve glasnije i glasnije, a bol dublja, bilo da se javlja na
fizikoj, mentalnoj, emocionalnoj ili duhovnoj razini ili ak na sve
etiri! Budui da postajemo ono to sami odaberemo, zato ne bismo
odabrali karakternost i plemenitost? Plemenit um ne dolazi u iskue
nja lanih pojava.
Pridravate li se dosljedno vlastitih etikih naela, va osobni
integritet postaje snanim magnetom za uspjeh na svim ivotnim ra
Savjest je Boja na
zonost u ovjeku. zinama. Vano je shvatiti vlastite unutarnje motive. Kreete li se u sm
Emmanuel jeru trenutanog zadovoljenja ili u smjeru korisne i trajne sree? Spo
Swedenborg znavanje odgovornosti stvara sposobnost reagiranja na sve situacije
na najpovoljniji nain.
Kad smo iskreni prema sebi i prema svim ivotnim oblicima i
pojavama, dolazimo na ispravan duhovni put. Moete li se osvrnuti na
svoj dosadanji ivot i biti zadovoljni jer dajete sve od sebe? Odraa
va li svaka soba u vaoj kui ivota svjetlo iskrenosti svrhe, potenja i
predanosti trajnome razvoju?
Majka je sinu pomagala s pisanjem zadae. Tako su doli i do
vjebe u kojoj je trebalo pravilno napisati rijei svijest i savjest. Stoga
ga je upitala: Zna li koja je razlika izmeu tih dviju rijei?
Djeak je bez razmiljanja odgovorio: Naravno, mama. Svi
jest je kada si neega svjestan. A savjest je kada bi vie volio da nisi
svjestan. Savjest je uistinu unutarnja spoznaja o tome da se suoava
te sa situacijom u kojoj morate birati izmeu korisne i tetne reakcije.

*
 3. ZAKON
Mijenjaj um eli li promijeniti ivot.

KAKO JE va um povezan s vaim ivotom? U svakom pogledu! Raz

Um izjednauje sve;
ovjekova je misao miljanje je kreativan proces koji se odvija bez prestanka. Razmilja
postupak kojim se u nje je ishodite svake misli, osjeaja i ina. Magnetska atmosfera mis
konanici ostvaruju li putuje s vama i va je neizostavni dio. Kad potvrujemo svoje je
ovjekovi ciljevi.
dinstvo cjelokupnou ivota, biti i inteligencijom Stvoritelja, dijelimo
Daniel Webster
te duhovne odlike. Na primjer, na je um poput filmskog projektora,
nai su stavovi film, dok su naa iskustva slika koja se prikazuje na
filmskome platnu. Ako nae misli odraavaju obrazac pozitivnih moti
va i konstruktivnih odnosa, po svoj prilici imamo kreativno gledanje
na svijet i zdravo potovanje prema sebi i drugima. S druge strane,
ako za sebe drimo da smo nedostojni, vjerojatno emo privlaiti si
tuacije koje razoaravaju, frustriraju i nerijetko su bolne.
Charles Fillmore rekao je: Um je sjedite percepcije onoga
Njegujte um uzvie
nim mislima. Junake
to vidimo, ujemo i osjeamo. Tek kroz um uviamo ljepotu zemlje i
ini vjerovanje neba, glazbe ili slike, zapravo, svega. To tiho tkanje misli, to stalno
u junatvo. kretanje van-unutra posredstvom stanica i ivanih valova koje u skla
Benjamin Disraeli dnu cjelinu spaja nebrojena raspoloenja uma, to nazivamo ivotom.
Misli su stvari i jednako su vane kao djela. Negativno je razmiljanje
jednako mono kao i pozitivno. Nain razmiljanja ini temelje onoga
to jesmo i stoga snano utjee na svijet koji nas okruuje.
Misli vladaju elite li promijeniti ivot tako da postane pozitivnijim iskus
svijetom. tvom, analizirajte vlastite misaone procese. Tijekom dana prosjean
Ralph Waldo ovjek vjerojatno fluktuira izmeu osjeaja samopouzdanja i nesigur
Emerson
nosti, odlunosti i neodlunosti, vedrine i tuge, spokoja i frustriranos-
ti. Takvo je razmiljanje nalik na klatno, koje se ljulja amo-tamo. No
takve promjene ne treba prihvaati. Veina problema ima rjeenje.
Svaka situacija moe se promatrati i iz neke pozitivne perspektive.
elite li ivjeti plodonosnije, bolje i korisnije, to je potpuno mogue!
Jednostavno odaberite takav ivot!

Sva zla izviru iz uma. Promijeni li um, moe li i dalje

postojati zlo?
Buddha

Razmiljanje je kretanje zamisli unutar vaega uma, odnosno

va intelekt na djelu. Na temelju tih zamisli stvaraju se mentalne sli
ke, koje se temelje na steenim spoznajama, a one se potom izraa-
 Ako je nesretan, vaju u obliku elja i djelovanja. Tako misaoni proces postaje krea
ovjek je za to kriv
tivnom silom koja je neprestano na djelu. U knjizi Mo makro-uma
sam, jer je Bog sve
Rebecca Clark naglaava: Ve sada ponite kolovati impulse i os
stvorio sretnima.
Epiktet jeaje u eljenim podrujima. Vai su snovi i ideali roditelji vaih na
gona i osjeaja. to mislite o ljudima, mjestima, situacijama i stvari
ma u vaem ivotu moe poprimiti stvaran oblik. Odbijajte misli o ne
kom drugom koje ne biste objektivizirali u sebi. Vi ste zbir svojih mis
li!

Najsnanije naelo razvoja lei u ovjekovim odlukama.

George Eliot

Znanost neprestano otkriva nove zagonetke stvaranja. Svako

otkrie poziva ovjeanstvo prema jo dubljim i sve irim podrujima
istraivanja. Prodiranje u svaku misteriju ovjeku otvara dublje i dale
kosenije situacije koje su izazov njegovim intelektualnim sposobnos
tima. Kada idemo putem istraivanja, poput hodoasnika koji se us
pinju nepristupanom planinom, pred nama se otkrivaju novi krajolici
znanja i spoznaja. Kad god osvojimo neki planinski vrh, na obzoru se
pojavljuje novi, jo vii vrh.
Prilike ne nalaze posvuda i nemaju ogranienja! Nain na koji
koristite kreativnu mo svojega uma i nain na koji reagirate na ljude,
stvari i dogaaje... sve to utjee na vae odluke. Sjeme plodonosnog
ivota nalazi se u smjeru misli. Koliko ste ivi, budni i gorljivi u vezi
sa ivotom? Kada su vam misli koncentrirane na ivot, ljubav, mudro
st i boansku inteligenciju, pripremate se za sve kunje koje se uope
mogu pojaviti pred vama.

*
 4. ZAKON
Svi su aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napretka i raz
voja. Rebekah Alezander

Evolucija nije sila, PROMJENE SU i nune i dobre. ovjekova evolucija ovisi o promjena
nego proces; nije ma. Centar za islam i znanost pokrenuo je novi projekt koji bi trebao
uzrok, nego zakon.
promijeniti stavove o islamu i znanosti nudei stotine bio/bibliograf
John,
vikont Morley od
skih izvora o islamu i znanosti. Provode se nova istraivanja o pred
Blackburna nostima opratanja kao i o pronalaenju pomoi za one koji ele op
rostiti ali, kako se ini, ne znaju kako se to ini. Jedno intenzivno kli
niko ispitivanje o iscjelivanju pokazuje kako molitva potie ukupno
smanjenje razine boli koju osjeaju pacijenti s reumatskim artritisom.
Dijalozi izmeu znanstvenika i teologa otvaraju toliko potrebnu dvos
mjernu komunikaciju. ini se da kamo god pogledamo, znanost, reli
gija, proizvodnja, obrazovanje, psihologija i ostala podruja istrauju
daleko ira pitanja. Novi naini ostvarivanja napretka i razvoja pojav
ljuju se irom planeta.
Razvoj je jedini do Kad nastavljamo putem i traimo nove i bolje naine ivota, te
kaz ivota. moda otkrivamo dosada nepoznate izvore i mogunosti, napredak i
Kardinal John razvoj donosimo i sebi i drugima. Kada ivot svjesno gledamo u pro
Henry Newman
gresivnome svjetlu i kada irimo um kako bi uio nove stvari, kad pos
tajemo sve spremniji mijenjati se, tada moe doi do istinskog razvo
ja.

Inovacija je vie od nove metode. Rije je o novome pogledu na

svijet, pogledu rizika, a ne sluaja ili sigurnosti. Rije je o novome
pogledu na ovjekovu ulogu u svemiru; on preuzimanjem rizika
stvara red. A to znai da je inovacija prihvaanje ovjekove odgo
vornosti, a ne izraz ovjekove snage.
Peter Drucker

im prestane napre Poput leptira koji proivljava metamorfozu, moda emo uvid
dovati, dosezati no jeti da vie nismo na dosadanjem mjestu. Neto u nama eli dosei
ve visine, irine i vii stupanj slobode, osloboditi se okova stagnacije i ogranienja, te
dubine, ovjek
se vinuti u nove dimenzije razvoja i napretka. Nasluujemo uzbuenje
poinje stagnirati.
Orison Swett promjena koje su pred nama, a iji je utjecaj toliko dalekosean da
Marden trenutano moda i ne moemo spoznati kako emo se pojaviti na
suprotnoj strani. tovie, moda nemamo nikakvu predodbu o tome
kako bi mogla izgledati ta suprotna strana promjena. Ipak, u ovom
 U snovima je dvadeset prvom stoljeu, na pragu smo, kako se ini velike renesan
zaetak
se, kako u unutarnjem, tako i u vanjskom svemiru! Svugdje se dogaa
odgovornosti.
William Butler
neusporedivo vie od onoga to je vidljivo na prvi pogled. im posta
Yeats nemo voljni otvoriti um i doivjeti ono to je naoko nevjerojatno, ini
mo prve korake prema vlastitome napretku i otkriima potrebnima za
razvoj.
Jesmo li na rubu doivljavanja proirene stvarnosti? to je
tono ta proirena stvarnost? U knjizi Istraivanje unutarnjeg i vanj
skog svemira astronaut Brian O'Leary opisuje je ovako:

Jedinstvo u raznoli Njome se u biti iri na okvir ispitivanja. Um je prema takvom

kosti, tako glasi na
gledanju vie od pukog uma koji prikuplja informacije kao obino
kana svemira.
Vivekananda raunalo. ovjekova je svijest dio vee stvarnosti u (moda i izvan)
vremenu i prostoru, a ne epifenomen organizma s ogranienim vre
menskim trajanjem u fizikome tijelu. Nastoji integrirati subjektivno i
objektivno, desnu i lijevu stranu mozga. Tei jedinstvu svega, umjes
to reduciranju svega na fizike komponente.
Nova stvarnost pretpostavlja meupovezanost, vii poredak u
svijetu koji nije mogue objasniti tek poznatim fizikim zakonima.
Promatra mo uma. Odvaguje hipoteze koje se usuuju usprotiviti se
sadanjim teorijama i pretpostavkama. Propituje niz razliitih oblika
pristupa potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom... Razmatra
dimenzije koje nadilaze vrijeme i prostor, pojmove koji nadilaze sa
danje predodbe o materiji i energiji, te podruja koja nadilaze fi
ziko.

U jednom razdoblju Zemljine povijesti na naem planetu nije

bilo ba nikakvih ivih bia. U redu, moda je bilo zametaka bioloki
zanimljivih molekula koje se jo nisu bile organizirale u ive sustave.
No sada imamo milijune ivih bia koja hodaju, puu, plivaju i lete.
Kako je dolo do te fantastine promjene? Je li ivot na Zemlji poka
zatelj da su svi aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napredova
nja i razvoja? Evolucijski proces oblikuje na svijet i nau vlastitu vr
stu. Nedvojbeno je i da je oblikovao nain na koji svoj svijet shvaamo.
to mi kao pojedinci moemo uiniti kako bismo potpomogli taj nap
redak i razvoj? Kako u svemu prepoznati zajedniko ivotno putova
nje?
Neograniena ljubav glavna je odlika koja nae srce i um otva
ra prema novoj stvarnosti. tovie, otvoreno srce i um mogu sluiti
kao putovnica za ulazak u svijest koja se razvija, kako individualnu, ta
ko i kolektivnu. Duhovni razvoj odraava razvoj u nastanku i izrazu
 duhovnih ideja. I dalje teimo dobrome, lijepome, istinitome, preuzi
majui odgovornost u smislu aspekta osobnog morala i samonadzora.
Pogled u budunost svakako je intrigantan. Je li mogue da
Bog eli da ovjekov um, srce, ruke i glas provode boanski plan
namijenjen svijetu?

Srce, um, intelekt i duu ulazite ak i u najmanja djela. To je tajna

uspjeha.
Sivananda Sarasvati

*
5. ZAKON
Blaenije je davati nego primati. Djela apostolska 20:35

MNOGI najuspjeniji i najutjecajniji ljudi svijeta dokazali su mudrost ri

Godine ne umanjuju jei: elite li iz ivota izvui vie, morate mu vie davati. Takvi ljudi
nego uveavaju
razumiju ivotni zakon koji govori da davanje dovodi do jo davanja i
plau ljubavi i zah
valnosti koju primaju
do veih osobnih nagrada. Kad jedan drugome dajemo slobodno i
oni koji rade na nesputano, bez uvjeta, svoje bogatstvo i sreu dijelei s drugima, da
opu korist. vanje se mnoi i primamo daleko vie nego to smo dali. ak i kad
Imelda Shanklin nema neposrednih izgleda za vraanje, sama radost davanja na duh
zasipa velikim i dragocjenim darovima. S druge strane, kad dajemo
samo da bismo primali, ili dajemo uz uvjete, vjerojatno neemo pri
vui ni sreu ni prijateljstvo!
Kako daje, tako e i primati. Te se rijei smatraju jednim
od univerzalnih zakona ljubavi. Uviate li razloge? Postoje nebrojeni
divni i produktivni naini na koje moete davati, a pritom je kljuna
svrha zbog koje dajemo. Kad dajemo bezuvjetno, dajemo iz srca ne
ograniene ljubavi. Kad se koncentriramo na ljubav i sluenje drugi
ma, pomaemo izgradnji raja na zemlji. Nesebino davanje najee
potie druge da iskazuju sve to je u njima najbolje.
Dodatna prednost koju stjeemo davanjem esto je upravo po
veano razumijevanje. Kako? Kad djelujemo na temelju duha, uvijek
dolazi do odreenih poveanja. Kad ivotu pristupamo iz perspektive
neograniene ljubavi, uvijek dolazi do odreenog oblika poveanja u
spoznajama. Kao to kvalitetan obrok daje hranjive tvari i energiju za
Pitanje kruha za me fiziki aktivan ivot, tako je i boansko neizmjeran izvor duhovne hra
ne je materijalno pi
ne i snage. U razgovoru s predanim dobrovoljcem, vjerojatno ete
tanje, no pitanje
kruha za mojeg je
doznati za brojne izvore osobnog zadovoljstva koji proistjeu iz tak
susjeda duhovno pi vog sluenja.
tanje.
Nikolaj Berdjaev

Ne znam kakva e vam biti sudbina, ali jedno znam: meu vama
e istinski sretni biti jedino oni koji su traili i pronali nain
da slue.
Albert Schweitzer

Kada daje, ne misli Blaenije je davati nego primati, stoji u Svetom pismu. Zato
na korist.
bi bilo ba tako? Svako iskustvo praktinog provoenja nekog univer
Kuran
zalnog zakona ili duhovnog naela pribliava nas trajnoj radosti i
srei, te plodonosnim izrazima. Zahvaljujui takvoj povlatenosti isti
nu shvaamo na intelektualnoj razini, dok na iskustvenoj razini posta
jemo istinom. Velika je razlika izmeu toga kada ujemo divnu pjes
mu i kada je sami otpjevamo. elimo li biti sretniji, donosimo li sreu
Kada vidi da netko
drugima? elimo li biti uspjeni, nastojimo li drugima pomoi da
provodi Zakon dava
nja, s radou mu dou do uspjeha? elimo li u ivotu imati vie ljubavi, nastojimo li
pomogni, pa e pruati vie ljubavi? A formula je krajnje jednostavna: sve to dajete
doi do velikih i bes vraa vam se, viestruko uveano!
konanih izvora
sree.
Jeste li razmiljali o mogunosti da je zakon davanja i prima
Buddha nja jedna od moguih definicija slobode? Jedan poznati poslovni ov
jek ovako je definirao slobodu: ivot bez razmiljanja o sebi. Moe
te li zamisliti da jedan cijeli dan proivite tako da se koncentrirate na
druge, a ne na sebe? Biste li tada lake pruili ruku u sluenju veem
broju ljudi oko sebe bez imalo razmiljanja o eventualnoj koristi? Ta
da jednostavno ivite i slobodni ste!

Budite zahvalni za radost ivota. Budite sretni to imate mo

gunost raditi. Budite zahvalni za prigode u kojima moete davati
i sluiti. Dobra djela odlino izgrauju karakter, zaslauju ivot i
odreuju sudbinu.
Grenville Kleiser

U knjizi Za sve postoji vrijeme benediktinska redovnica Joan

Chittister pie:

Hasidski uitelji prenose priu o rabinu koji je svakog sabata

nestajao kako bi u umi razgovarao s Bogom. Tako su barem mis-
lili njegovi vjernici, koji su stoga jednog takvog dana zaduili jednog
dunosnika iz sinagoge da pode za rabinom i promatra taj sveti sus
ret. Rabin je ulazio sve dublje i dublje u umu, a na koncu je doao
do malene kolibe neke neidovke, smrtno bolesne i nemone. Rabin
joj je kuhao, meo i istio, donosio joj drvo za ogrijev. Potom se, im
bi dovrio posao, odmah vraao u svoju kuicu pokraj sinagoge.
Ljudi u selu pitali su ovjeka koji je slijedio rabina: Onda, je
li na rabin odletio u nebo?
O, ne, odgovorio je ovaj nakon kraeg razmiljanja, na je
rabin uzletio jo mnogo, mnogo vie.

Najmudriji je i najsretniji koji stalnom pozornou misli otkriva

najvee prilike da ini dobro, te prodire kroza sav otpor kako bi
unaprijedio prilike.
Philip Doddridge

Poziv na sluenje s ljubavlju udnja je srca koje eli ivjeti i na

dii naa ogranienja. Kad due vrijeme donosimo duhovne odluke,
doivljavanje i izraavanje tih monih istina esto rezultira snanijim i
uravnoteenijim karakterom. Svoj vanjski svijet poinjemo transformi
rati u smjeru svojih unutarnjih zamisli i vrijednosti. Ako na ljudski
napredak prati i poboljanje svijesti, nauit emo od ivota stvarati
bogatije iskustvo, a nae e nagrade daleko nadmaiti na trud. Da
vanje je izvrstan prvi korak u tom smjeru.

Naglasci

1. ivot je zanimljiv i koristan koliko su zanimljiva i korisna naa ot

kria.
2. Pogreka moe biti izvrstan izvor razvoja i uenja.
3. Kako reagirate kada netko naini pogreku koja ima veze s vama?
4. Prema kojim mjerilima ivite?
5. Glas savjesti moe biti doivotni prijatelj i vodi.
6. Samo vi sami moete postaviti mjerila osobne karakternosti.
7. Svrha je naeg ivotnog putovanja pridonositi cjelini.
8. Razmiljanje je kreativan proces. Mogue mu je pomagati i us
mjeravati ga.
9. Svi problemi imaju rjeenje. Svaka situacija ima pozitivnu perspe
ktivu.
10. Promjene su i nune i dobre.
11. elite li iz ivota izvui vie, morate mu vie davati.
12. Boansko je beskonaan izvor duhovne snage i hrane.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Trea kategorija judaistickog Tanakha sadri velik izbor raznih

knjievnih djela iz razliitih razdoblja rane idovske povijesti. Izbor iz
Psalama:

O, Boe, prouio si me i upoznao.

Kada sjednem ili ustanem, Ti to zna;
izdaleka razabire moje misli.
Prati me dok hodam i dok se odmaram,
i dobro poznaje moje navike.
Na jeziku nemam rijei koje Ti,
o, Gospodine, dobro me poznaje.
.. .To nadilazi moje spoznaje;
rije je o misteriji u koju ne mogu proniknuti,
Kamo se sakriti od Tvojega duha?
Kamo pobjei od Tvoje nazonosti?
Uzdignem li se na nebo, Ti si i ondje;
spustim li se u Sheol, i ondje u te nai.
Odletim li u svitanje
da odmorim se na zapadnome obzoru,
ak e me i ondje pronai Tvoja ruka,
Tvoja e me desnica vrsto drati.
Kaem li: Tama e me svakako skriti,
no me zatititi,
tama za Tebe nije tama,
no je svijetla poput dana;
tama i svjetlo tek su jedno.
Ti si stvorio moju svijest,
Ti si me oblikovao u majinoj utrobi.
I stoga Te slavim,
jer si me stvorio tako udesno i divno.
 Tridesetesti tjedan

1. ZAKON
Smisao je odlika koju biramo kako bismo prema njoj oblikovali
ivot. Richard J. Leider

IVOTNO je putovanje katkada prepuno pitanja. Koliko ste se puta pi

Kako bismo promije
nili vanjske okolnos
tali: Koji je stvarni smisao mojega ivota? ili Zato sam ovdje? ili
t i , trebamo postati to da inim sa svojim ivotom? ili Kako pronai smisao i pravi
okolnostima kojima put? Jeste li i od drugih uli takva ili slina pitanja? Veina ljudi eli
tei naa unutarnja znati da ivot ima stvaran smisao i svrhu. Volimo imati dojam da je
elja.
na boravak na ovom planetu nekako vaan. Kako odgovoriti na ta du
Gregg Braden
boka i vana pitanja? Pokree li duh na ivot kroz zagonetku smisla
i svrhe?
Bi li smisao naega ivota mogao sluiti kao temelj ili bit nae
Krajnja odlunost najdublje dimenzije mjesto na kojem imamo dubok osjeaj za to
pojedinca i na nao
tko smo, to smo, odakle smo i kamo idemo? U knjizi Mo smisla
ko osrednjoj zamisli
moe izgraditi ned Richard J. Leider nudi zanimljivu definiciju smisla. Tako pie: Nije ri
vosmislen uspjeh. je o stvari. To nikada nije statino stanje koje moemo ouvati. Rije
Richard J. Leider je o kontinuiranoj aktivnosti, o pitanjima koja postavljamo bez presta
nka. To je proces koji proivljavamo svakodnevno, a cilj mu je slua
nje i oblikovanje naih ivotnih pria.
Leider nudi i provedive i korisne zamisli za stvaranje znaenja,
te moda i za pronalaenje plodonosnog smisla u naem ivotu i ra
du. Tako pie:

Klju djelovanja na temelju smisla i svrhe sastoji se u stapanju

potreba svijeta s naim jedinstvenim darom unutar poziva... Na taj
 nain stjeemo osjeaj za usmjerenost. Bez smisla i svrhe ubrzo emo
Svi smo mi na spiral
nome putu. Nema se izgubiti. ivimo bez istinske radosti u ivotu i poslu. Sve dok se ne
pravocrtnog razvoja. pomirimo sa svojom svrhom, neemo otkriti zadovoljstvo poslom niti
Usput emo nailaziti onim ime raspolaemo.
na prepreke, skretati
Smisao je nain ivota disciplina koju treba provoditi sva
i vraati se... Bit e i
sjena i tame, no rav kodnevno. Od nas trai ustrajnu predanost kako bismo se svakodne
notea e im biti po vno suoavali s pitanjem: Zato ujutro ustajem? Mudrost koja nam
jasi svjetla... Svijest omoguuje da pitamo, te hrabrost koja nam omoguuje da odgovori
o tome obrascu jedi mo na to jednostavno pitanje ine samu bit rada na smislu.
na je potrebna da
vas odri na putu.
Kristin Zambucka Sklad i snaga izraavaju se u naem ivotu krajnje plodonos
no kad se nae vanjsko ja uskladi s naim najdubljim i najiim
tenjama i ivotnim ciljevima. Je li smisao neto vie od vanjskih zna
kova vjernosti u ispunjavanju dunosti? Znai li smisao da smo mar
ljivi u svemu to postiemo ovdje, na Zemlji? Moe li ivot sa smis
lom ukazivati na to da sve vie dozrijevamo u svijesti da je jedan od
najvrjednijih ivotnih darova ivjeti za istinu i dobrotu, te za korist
drugih? Je li jedna od sporednih posljedica smisla tako i vea ukupna
srea?
Kako vam teke situacije mogu pomoi da ispunite smisao i sv
rhu? Moda se temeljna vanost ivotnih potekoa sastoji u tome to
nas mogu preusmjeriti s aktivnosti koje se odvijaju izvana na duhovni
aspekt stvari. Kada doe do krize, poput teke bolesti ili udarca za
karijeru, moemo birati kako emo postupiti u vezi s tim iskustvom.
Meutim, neki e ljudi vjerojatno otvoriti baranu vatru pitanja:
Sanjam jedan san...
Zato se to dogodilo? i to u sada? Takvi dogaaji mogu biti po
Martin Luther
King, Jr. put prirodnih obrisa planina i uzvisina koji rijeci onemoguuju da tee
ravno, pa mora skretati i vijugati, ali na koncu ipak uvijek tei u pravo
me smjeru. Prednosti su krize ili potekoe u tome to smo esto to
liko usredotoeni na ono to je pred nama da se oslobaamo sitnih
briga i porebe za nadzorom. Meutim, uvijek moemo zastati i izno
va procijeniti vlastite vrijednosti i prioritete. Jer uvijek je pogodan tre
nutak da izrazimo najvii oblik svojega poziva i da ispunimo svoju naj
dublju svrhu i smisao.
Albert Schweitzer nadahnuo je milijune ljudi svojim otkriem
potencijalnog bogatstva ovjekova ivota. Godinama je traio kljunu
etiku suvremenoga svijeta. Pronaao ju je u Africi. Jednog poslijepod-
neva u rujnu 1915. godine dr. Schweitzer je sjedio na malenome pa
robrodu koji je rijekom Ogooue napredovao prema Lambareneu u
sredinjoj Africi. Mjesnome stanovnitvu donosio je lijekove i medici
nske potreptine. Dok je brodi polagano prolazio posred krda vo-
denkonja u rijeci, Schweitzer je gledao kako kapetan manevrira kako
 ne bi udario u neku ivotinju. 1 tada je uvidio neto duboko i daleko
seno. Kapetan odraava najvii oblik smisla: potovanje prema ivo
tu. Prema rijeima dr. Schweitzera: I kao to je voda koju vidimo ko
liinski neznatna u odnosu na vodu koja tee pod zemljom, takav je i
idealizam koji se pokazuje u malenim koliinama u usporedbi s onim
to ljudi nose zakljuano u srcu, a koji se oslobaa tako rijetko ili ni
kada. Osloboditi to je sputano, dovesti podzemne vode na povrinu:
ovjeanstvo eka onoga koji e moi ostvariti takav pothvat.
Kako, dakle, osloboditi sputano? Moda ne bi bilo loe
poeti od redovite posveenosti molitvi, a zatim i kvalitetnog slua
nja. Traite usmjeravanje kako biste otkrili vlastite darove, te kreativ
ne i korisne naine njihova izraavanja. Ponite uviati i shvaati ka
ko i vi moete uiniti neto bitno, i to ovdje gdje jeste. Upravljanje
vremenom i organizacijske sposobnosti esto nam nude priliku da se
oslobodimo svega irelevantnoga i usredotoimo na vlastiti dar i poten
cijal. Svoje aktivnosti usmjerite u podruja koja su vam vana i zna
kovita.
ivite li istinski kako elite? Henry David Thoreau rekao je:
Napreduje li samopouzdano u smjeru svojih snova, da bi ivio za
miljen ivot, ovjek e nailaziti na uspjeh neoekivan u uobiajenim
uvjetima. Smisao je kvaliteta koju biramo i oko koje oblikujemo svoj
ivot. Moete li odrediti svoju svrhu i smisao?

*
2. ZAKON
Sedam smrtnih grijeha: ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes,
pohlepa i neumjerenost. Sv. Grgur

OVJEKOVA je priroda pozornica na kojoj elje dvojne prirode mogu bi

Sigurno je da Bog
ne grijei prema ti u stalnome sukobu. Jedan od moguih razloga za to jest i injenica
ovjeku, ali ovjek da ljudi ive u nepoznavanju Boga, univerzalnih naela i duhovnog
grijei prema sebi. smisla. Kada ih zasljepljuje iluzija ili obuzimaju lane vrijednosti ma
Kuran terijalizma i egoizma, ljudi katkada streme u smjeru suprotnome od
ostvarivanja ivota korisne svrhovitosti. Ljudi obuzeti materijalnim pi
tanjima moda ne uviaju sukob u sebi sve dok im pozornost ne pri
vue neka ivotna situacija. ovjek koji nije usklaen s najstvarnijim i
najviim ivotnim ciljevima moda nee uvidjeti beskonaan potencijal
za dobro.
 Pred slomom ide Vodee religije svijeta taj sukob predstavljaju na razliite
oholost, a pred pa naine. Iako se teolozi razlikuju po definiciji grijeha, veina e se
dom uznositost.
sloiti da priroda grijeha iskrivljuje dar ivota u obliku u kojem smo
Izreke 16:18
ga primili. Kada netko promai cilj pogrenim razmiljanjem ili po
naanjem, odnos tog pojedinca prema ivotu esto se mijenja. Grijeh
tako moe biti koban, jer esto umanjuje grjenikovu sposobnost iv
ljenja u miru, radosti, srei, kreativnosti i korisnom djelovanju.

ovjek grijei kad podlegne sklonosti naruavanju boanske volje

povoenjem za neprimjerenim eljama.
Sekai Kyusei Kyo

Sedam smrtnih grijeha zapravo je sedam uobiajenih naina

na koje se mnogi ljudi umrtvljuju toliko da vie ne dopiru do dobrote
ivota. Ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes, pohlepa i neumjerenost
esto su plod pokuaja da doemo do zadovoljstva i sree na pod
rujima na kojima ih je nemogue pronai. Promotrimo sada pomni
je te grijehove.
Neprimjerene percepcije o vlastitoj linosti, koje esto naziva
mo umiljenou, pretjeranim ponosom ili egoizmom, ovjeka mogu
zaslijepiti tako da ne prepoznaje transcendentu stvarnost i ograniiti
njegovu tonu sliku o samome sebi. Nastojimo li se drati posebno ili
vanije od drugih, upast emo u grijeh ili zamku arogancije. Meutim,
zdrava doza ponosa i zdravo samopotovanje mogu biti korisni za os
tvarivanje uspjeha.
Pohota je neumjerena elja usmjerena na sebine ciljeve, a do
vodi do beskorisne, nepotrebne boli i patnje, ak i do razaranja.
Moe biti izvor sputanosti, zatrovanosti srca i zavaravanja uma. Epi
demija AIDS-a, neeljene trudnoe meu tinejdericama, te ovisnost
o drogi i alkoholu neke su od suvremenih posljedica preputanja po-
hotljivoj strasti. Seksualnost je udesan dio ivota i nain na koji se
svjesno izraavamo govori mnogo o naem karakteru.
I premda svi trebamo s vremena na vrijeme usporiti i opustiti
se od svakodnevnih napora, lijenost je ipak neto posve drugo. Jedna
engleska izreka kae Lijenost putuje toliko sporo da je neimatina
ubrzo pretekne. Lijenost je jedna od navika ili stavova koje nam mo
gu onemoguiti ili nam smetati u otkrivanju vieg oblika znaenja i
smisla. Na ivot mogu ograniiti inertnou. Lijenost osim toga one
moguuje plodonosnu kreativnost i produktivnost.
 Jedna od definicija zavisti jest i osjeaj nezadovoljstva i kivno
sti zbog tuih prednosti, imovine itd.. To to kod nekoga vidimo kao
odliku linosti ili uspjeh koji bismo voljeli ostvariti nije smrtni grijeh.
Cesto se divimo tuoj nadarenosti i sposobnostima. Problem ili gri
jeh pojavljuje se kada zavisti dopustimo da na ivot ispuni takvim
nezadovoljstvom i kivnou da ne uspijevamo uivati u drugim aspek
tima ivota. Vrijeme i energija koje troimo na usporeivanje s drugi
ma bilo bi bolje iskoristiti za mobiliziranje vlastitih unutarnjih izvora.
Bijes je teka emocija koja onesposobljuje, moe razoriti ko
munikaciju, razvrgnuti veze ispunjene ljubavlju i zalupiti vrata srei i
zadovoljstvu. Grijeh bijesa sastoji se u tome to esto dovodi do de
struktivnog ponaanja. Nae tijelo esto reagira na bijes stisnutim a
kama, mrtenjem, suzama, zajapurenou, krgutanjem zuba, prom
jenom krvnoga tlaka, ubrzanjem bila i tako dalje. Zato initi neto
to nas iznutra toliko remeti? Kakve bi od toga uope mogle biti ko
risti? Umjesto da poriemo vlastite osjeaje, to bi se dogodilo kada
bismo identificirali izvor bijesa i iskuenje koje bi nas moglo odvesti
u bijes pretvorili u konstruktivno djelovanje?

Sebinost moe biti draga samo pojedincu, no iz nje ne proistjee

sklad cjeline.
Tenhkyo Osashizu

Pohlepa takoer moe biti kobna u protivljenju prirodnome i

obilnome toku ivota. Sve vodee religije priznaju da su patnje i zlo
plod neumjerenih elja usmjerenih prema sebinim ciljevima. A poh
lepa ini temelj velikog dijela nedaa koje pogaaju ovjeanstvo.
Pohlepna osoba nastoji izgraditi branu na potoku i sebino zadrati
svu vodu. Takav ovjek jo nije spoznao da srea dolazi s protokom
vode. Kao to je drevni kralj Mida spoznao na neugodan nain, ego
centrian ivot koji se temelji na pohlepi zapravo i nije ivot!
Neumjerenost se odnosi na sve to inimo bez mjere, u emu
do krajnosti pretjerujemo. Neumjerenost se esto povezuje s fizikim
ovisnostima. Kad ovjek veliku koliinu energije koncentrira na jedno
poput jela, pia, droge, seksa moe doi do ovisnosti. Poput
pohlepe, i te ovisnosti ovjeka mogu toliko zaokupiti da zanemaruje
druge vane ivotne aspekte. Grijeh neumjerenosti odraava se u te
ti koju ini fizikome tijelu, vezama, karijeri i duhovnoj svijesti. Sre
dstvo kojim suzbijamo neumjerenost moe biti i nastojanje da ivimo
uravnoteeno i to tako da u svemu budemo umjereni.
 Univerzalna boanska inteligencija protjee kroz sve nas. Sva
tko od nas ima jedinstvenu vezu s onim nevidljivim dijelom sebe. Sa
me elje mogu biti korisne kada ih izraavamo na pravome mjestu,
unutar osobnosti, obitelji i drutva. Misli i odluke mogu nas nositi u
beskraj. Kada vii oblici nae linosti poinju nadvladavati sedam
smrtnih grijeha i u svakodnevnim odlukama i ivotu, poet emo nap
redovati na putu svete potrage za smislom.

*
3. ZAKON
Izgled esto vara. Ezop

Za sve to se dogaa JEDNA od poznatijih reenica iz Ezopovih basna mogla bi biti upravo
na ovome svijetu i
ona koja ljude, mjesta, situacije ili stvari opisuje kao drugaije od ono
izvan njega postoji
logino objanjenje
ga kako izgledaju na prvi pogled: Izgled esto vara. Vrlo je mogue
i sve savreno da smo ve doivjeli situacije kada smo osjetili razoaranje, obeshra-
ima smisla. Jednoga brenost ili gubitak iluzija zbog vanjskog izgleda koji nije odgovarao
dana shvatit e
naim oekivanjima. U takvim je trenucima dobro sjetiti se da vanjski
boansku svrhu
Bojega plana. izgled ne prenosi uvijek istinu o odreenoj situaciji.
Lois Pearl Epiktet tako pie: Pojave se umu predstavljaju u etiri oblika.
Stvari su ili onakve kako izgledaju; ili nisu niti izgledaju; ili jesu, ali ne
izgledaju; ili nisu, ali tako izgledaju. Ispravno pogoditi u svim tim
sluajevima zadaa je mudrog ovjeka. U Ivanovu evanelju savjet je
daleko jednostavniji: Prestanite suditi po vanjtini (7:24).
Bit toga zakona sastoji se u tome da je vano i korisno dublje
se zagledati u svaku pojavu. Moda emo se ugodno iznenaditi bude
mo li na situacije reagirali traei veu jasnou. Kakve god sudove iz
nosili na temelju izgleda, oni e moda biti preslabo pomagalo za os
vjeavanje i podizanje naeg miljenja o sebi uz pomo usporeivanja
s drugima. Meutim, kada se nae razluivanje temelji na pojaanoj
svijesti i duhovnome razumijevanju, svaku situaciju moemo pobolja
ti dobronamjernim mislima proetima ljubavlju i suosjeanjem. Jedna
od prednosti pomnijeg sagledavanja stvari jest i u tome da percipira
mo korisne informacije u napredovanju prema ciljevima. Naposljetku,
bi li iskustvo moglo biti tek jo jedna rije za sve veu svijest?
Ako doivljavate iskustvo svojega tijela, postajete li ga svjesni
ji? Ako doivljavate iskustvo svojega uma, postajete li svjesniji misli i
 Istina se ne mijenja, zamisli koje se pojavljuju pred vaim unutarnjim okom? Doivljavanje
iako se vaa percep uma moe biti vrlo vano jer dovoenjem svijesti u um poinjete na
cija istine moe mi
dilaziti njegova ogranienja, pa vas izgled vie nee zavaravati!
jenjati, neki put i
drastino. U knjizi Jedan okus Ken Wilber pie: Tijelo, um i dua
John i Lyn meusobno se ne iskljuuju. Tjelesne elje, zamisli uma i blistavi blje
St. Clair Thomas skovi due sve su to savreni izrazi Duha koji zrai i jedini nasta
njuje svemir, uzviene geste onog velikog Savrenstva koje blistavilom
nadmauje svijet. U cjelokupnome Kozmosu postoji samo Jedan okus,
a to je okus Boanskoga, bilo da se pojavljuje u tijelu, umu ili dui.
Kako njegovati vie izraze boanskoga koji e nam u ivotu po
moi da nadiemo povrinski izgled? Moda bi se na vrhu popisa
moglo nai iskazivanje neograniene ljubavi koje nam pomae da spo
znamo svetu nazonost duha u svima i svemu. Kada u drugima trai
mo nazonost ljubavi, esto je i pronalazimo! Kada odvojimo nekoli
ko minuta da se potpuno umirimo i koncentriramo, lake emo se os
loboditi privrenosti vanosti vanjskih dojmova. Kada uklonimo eti
kete koje esto pridajemo ivotu poput dobi, spola, imovine, us
pjeha, nasljedstva itd. moi emo nadii osjetila i uskladiti se s
nevidljivim dijelom sebe. Izraavanje zahvalnosti i velikodunosti moe
nas uzdii u prostor koji privlae sluenje i dijeljenje. Kada nam je svi
jest u sadanjem trenutku, umjesto da vrluda meu raznim pretposta
vkama i mogunostima, takoer se koncentriramo na stvarnost umjes
to na izgled.
Dok ivi, kloni se Skupina prijatelja uzela je slobodan dan i odvezla se u oblinji
toga da o ljudima
planinski park na piknik. Dan je bio upravo savren sunan i di
sudi po izgledu.
Jean de van, uz ugodnu temperaturu i prelijepe krajobraze na koje su nailazi
/a Fontaine li cijelim putem. Doavi u park, za piknik su odabrali mjesto u blizi
ni velikog akumulacijskog jezera koje dominira jednim dijelom parka.
Prijatelji su zastali kako bi promotrili vodu koja se prelijevala preko
brane i sputala u rijeku, nastavljajui put daleko prema podnoju pla
nine. Voda, koja se sputa zahvaljujui vlastitoj teini, odnosno gravi
tacijskoj sili, stvara prirodnu energiju koju generatori pretvaraju u
korisnu elektrinu energiju. Dok su razgovarali o pogledu koji im se
tako pruio, jedan je mukarac rekao: Nije li zanimljivo kako izgled
ovdje, iz jedne perspektive, vara? Dok su ga ostali iznenaeno gle
dali, nastavio je: Generatori ne stvaraju elektrinu struju; oni je sa
mo generiraju. Preuzimaju prirodnu energiju i pretvaraju je u oblik
koji se potom prenosi dalekovodima do doline. Tu je energiju potom
mogue koristiti za pokretanje strojeva za konkretne poslove.
Kako otkriti vei dio prirode stvarnosti koja je u pozadini sje
na? Umjesto da se koncentriramo na vanjski izgled, to bi se dogodi
lo kada bismo za temelj ivota odabrali duhovni integritet? Bismo li
 na ivotne situacije i iskustva tada gledali iz stvarnije i realistinije pe
rspektive, a ne u okvirima iluzornih mogunosti? Bi li nam motivacija
otkrivanja omoguila da u sve to je pred nama unosimo jasniju vizi
ju kako bismo lake donosili pozitivne i mudrije odluke?

*
4. ZAKON
Gorljivost je unutarnji plamen due koji vas vodi dalje, prema ci
lju. Charles Fillmore

ovjek je stvoren ta KAD GOD se pred vama pojavi prilika koja vam omoguuje da izrazite
ko da nemogue talent, prigrlite je objeruke! Osjetite pokretanje ara i gorljivosti du
stvari nestaju im
boko u sebi, strujanje koje vam daje poticaj da priliku pretvorite u plo
mu neto zapali
duu. donosno ostvarenje dobra.
Jean de Gorljivost se opisuje kao unutarnji plamen due koji ovjeka
/a Fontaine tjera naprijed. Gorljivost pokree motivaciju, to rezultira snanim
progresivnim kretanjem. Kada su Charlesu Fillmoreu bile devedeset
etiri godine, izjavio je: Ve poprilino cvrim od gorljivosti i odue
vljenja i poskakujem kako bih to prije uinio ono to trebam uiniti.
Kakav neizrecivo pozitivan stav! Veina nas ima daleko vee sposob
nosti nego to uvia. Prihvatimo li tu istinu o sebi i vjerujemo li u ide
ale i naela kao u stvarnost, esto bolje ovladavamo vanjskim okolno
stima u svojem ivotu. Gorljivost nam nudi sposobnost isticanja pos
redstvom koncentriranih napora usmjerenih prema naim ciljevima.
ovjek bez gorljivos Gorljivost nas potie da prema ivotu iskazujemo zanimanje i strast.
ti i ara nalik je na tovie, gorljivost je poput velike strasti unutarnje elje koja pla
lokomotivu bez pare mti arom sunca na pustinjskome pijesku sve dok se predmet na koji
ili motor bez struje.
je fokusirana ne ostvari u tom silnom plamenu. Gorljivost nam po
Charles Fillmore
mae da lake dovrimo zadau koja je pred nama.

Grci su nam podarili jednu od najljepih rijei u naemu jeziku:

entuzijazam Bog koji je unutra. Veliina ovjekovih djela
mjeri se nadahnuem iz kojeg izvire. Sretan je onaj koji u sebi
nosi Boga.
Louis Pasteur

U Svetome pismu stoji: Uistinu, Bog nam nije dao duh bo-
jaljivosti, ve duh snage, ljubavi i trijeznosti (Druga poslanica Timo-
Valja dobro pripaziti teju 1:7). Izvor snage kojom ostvarujemo sve to se nae pred nama
da gorljivost bude lei u unutarnjoj energiji koja samo eka da je oslobodimo i usmjeri
uravnoteena s
mo. U dobi od dvadeset pet godina, Rahmanjinov je ve inio velike
mudrou.
Elizabeth Sand korake u smjeru blistave glazbene karijere. Njegove skladbe dobro je
Turner primala i kritika i publika. A zatim je napisao simfoniju koja je doiv
jela potpun neuspjeh. To ga je obeshrabrilo i ispunilo samosaalje-
njem. Izgubio je samopouzdanje i poeo se bezvoljno vui uokolo.
Jednog ga je dana prijatelj odveo Nicholasu Dahlu. A dr. Dahl je, iz
meu ostaloga, mladome glazbeniku rekao i neto to mu se urezalo
u pamenje: U vama spavaju velike stvari, samo ekaju da ih daruje-
te svijetu. Rahmanjinov je te rijei ponavljao u nedogled, sve dok mu
se nije vratilo samopouzdanje. Za manje od godinu dana napisao je
koncert koji je posvetio dr. Dahlu. Rije je o glasovitome Koncertu br.
2 u C-molu. Po zavretku moskovske izvedbe, od silnih oduevljenih
povika zamalo su poeli pucati zidovi dvorane! Snaga gorljivosti, pot
pomognuta poticajnim rijeima, pokrenula je velikog skladatelja pre
ma cilju.
Od svog ivota moemo stvoriti to god elimo. Meutim, pot
rebno je uloiti trud kako bismo upotrijebili duhovne odlike, nadare
nost, sposobnosti i snagu koju imamo. Promotrimo malo podruje iz
van granica svojeg ogranienog uma i ponimo se pitati: to bi bilo
kad...? to bi se dogodilo kada bismo u projekte kojima se bavimo
unijeli vie gorljivosti i oduevljenja? Kakve bi obiteljski, osobni i rad
ni odnosi imali koristi od takve injekcije? Promislite o mnogobrojnim
mogunostima u raznoraznim situacijama koje bi mogla poboljati ta
ko snana energija. to bi se dogodilo kada bismo gorljivost prema
ivotu pokazali tako da zrai oko nas, prema svemu to inimo? Na
bi entuzijazam zarazio sve oko nas!

Gorljivost, odvanost i iskrenost daju sjaj i boju dui, kao to sjaj

dijamantu daje ljepotu.
Cora Fillmore

ena koja je radila za jednu veliku proizvodnu tvrtku na ivot

je gledala toliko pozitivno i entuzijastino da joj je ef kroz smijeh re
kao: Doista si zarazna! A to je bilo tono! Njezin radostan duh i
brina narav utjecali su na sve oko nje. Istinska gorljivost nije energi
ja koju su neki dobili na dar, dok je drugi nemaju. Svatko od nas moe
se napajati na univerzalnome izvoru boanske energije. Radost i gor
ljivost plod su odluke koju moemo donijeti u svakom trenutku i poeti
aktivnije sudjelovati u ivotu.
 Rije entuzijazam potjee od korijena koji ukazuju na nadah-
nutost boanskim i na jedinstvo s boanskom energijom. U ljudima
koji zrae tom duhovnom odlikom uoavamo neto to doslovce budi
strahopotovanje. Gorljivost i entuzijazam pridaju novu vrijednost
svemu ega se dotaknemo. Uputimo poziv dui da pone zraiti ivo
tom i pokae se u svim zadaama koje su pred nama. Pjesnik Philip
Doddridge ovako je pisao o gorljivosti: Probudi se, duo moja! Ras-
tegni svaki ivac, I odluno nastavi dalje; Nebeska utrka trai tvoju
gorljivost, I tvoju besmrtnu krunu.

*
5. ZAKON
Um je poput padobrana funkcionira jedino kada je otvoren.
Dick Sutphen

JESTE LI kada gledali kako padobranac iskae iz aviona? Zrakoplov

Obrazovanje nije is
punjavanje kante, krui visoko gore, vidi se tek kao malen obris na plavome nebu. Od
nego paljenje vatre. jednom se pokraj njega pojavljuje i malena tamna mrljica. Letjelica se
William Butler potom udaljava, a ona mrljica pada, pada. Promatrate je bez daha. A
Yeats
zatim se poinje iriti sve vei areni oblak, nalik na gljivu, a tkanina
se poinje ispunjavati zrakom. Skaka sigurno prizemljuje.
Kod svakog iskakanja iz zrakoplova, padobranac prvo aktivira
maleni pomoni padobran koji zatim aktivira vei glavni padobran.
Nuno je snano povui konopac za aktivaciju, kako bi se rastvorio
pomoni padobran i ispunio zrakom. Upravo taj zrak slui kao inici
jalna snaga koja izvlai vrsto stisnutu tkaninu glavnog padobrana.
Inteligentni ste u Kao to vidite, za uspjeno iskakanje padobranom, nuno je paziti na
mjeri u kojoj u sebi toan raspored koraka i faktora.
omoguujete djelo
Na je um poput padobrana. Da bi u cijelosti funkcionirao,
vanje Bojeg Uma.
Imelda Shanklin mora biti otvoren i prihvaati nove zamisli. Da bismo od tih zamisli
imali najvie koristi, dobro je pridravati se reda u opaanju i procje
njivanju. Da, kao to padobrancu treba hrabrost za skok s visine, ta
ko je i nama poesto potrebna hrabrost kako bismo otvorili padob
ran vlastitog uma i omoguili da u njega ue ono zagonetno nepoz
nato. Meutim, kada otvoreno primate nove misli i zamisli, mogu se
pojaviti i dodatne mogunosti.
Va je um vae kreativno sredite, prepuno mogunosti neis
koritenog potencijala. Jesmo li zaboravili da raj na zemlji, dijelovi
 Samo jedna stvar beskonanosti, te elementi neogranienog ja lee unutar dosega
moe istinski uv naih misli i iskustava? Moda je vrijeme da osjetimo uzbuenje zbog
jebati ljudski um, a
takvog vlastitog potencijala. to ete poduzeti da ih u ivotu izvuete
to je kad ovjek sam
svojevoljno koristi i naglasite?
svoj um. Moete mu Poticajne zamisli neki se put pojavljuju na vrlo neobian nain.
pomagati, moete ga Neka je mlada ena sjedila za radnim stolom i pripremala referat. Od
usmjeravati, moete
jednom je iz kuta stola zaula nekakvo pucketanje. Ve trenutak pos
mu predlagati i, iz
nad svega, moete lije zasula ju je prava kia siunih projektila! Kada je bolje pogleda
ga poticati. No jedi la to se dogaa, na svoje je veliko iznenaenje uvidjela da su te mini
no to vrijedi imati jaturne rakete zapravo sjemenke iz pojedinih rasprsnutih cvjetova u
jest ono to dobiva
vazi koju je drala na stolu.
vlastitim naporom, a
to to dobiva izravno Mlada se ena poela smijati jer je uvidjela da je upravo svje
je razmjerno onome doila pravom malom udu. Cvjetne ahurice sa sjemenkama rasprs
to u to ulae. nule su se kako bi svoje siune zrele putnike poslale na putovanje
Albert Lowell obnavljanja i odrale kontinuitet postojanja. Dok je skupljala sjemen
ke koje e poslije posijati u vrtu, mlada je ena uvidjela da je i njezin
um jednako ispunjen zrelim boanskim zamislima. Kako e te misao
ne zametke posijati da joj dozrijevanjem donesu kreativnu korist?
Povijest obiluje priama o velikim umovima koji su ov
jeanstvu podarili udesna otkria i izume. Svako otkrie ili izum u
poetku su bili zametak u otvorenome umu spremnome za prih
vaanje novih zamisli. Gorljivost je zamisao okruila plodnim tlom,
hranom za razvoj. Neodoljiva sila gorljivosti bila je ta sila koja je
Cyrusu W. Fieldu omoguila da ostvari zamisao uspjenog polaganja
kabela preko Atlantskog oceana. Joseph Haydn napisao je vie od
osamsto skladbi prije nego to je svijetu podario svoj nenadmani
oratorij Stvaranje, u dobi od ezdeset est godina. Kanadskome fi
ziaru siru Fredericku Bantingu, koji je radio s jo troje ljudi, trebalo
je ranih dvadesetih godina 20. stoljea priblino osam mjeseci da
stvori inzulin.

eljezo hra od neuporabe, voda mirovanjem gubi istou... jed

nako tako, neaktivnost oduzima snagu umu.
Leonardo da Vinci

Otvorenost ili zatvorenost vaega uma moe silno utjecati na

vau budunost. Suen i zatvoren um ubrzo postaje najsigurnijim pu
tem do suenog ivota. Otvoren i prijemiv um shvaa vanost konti
nuiranog uenja i mentalnog razvoja. Strastveno ivjeti za danas i sv
rhovito za sutra uz otvoren um recept je kojim pomaete u ob
likovanju i odreivanju osobnih uspjeha. Jedan je ovjek svoju otvore-
nost usporedio s kuhinjskim cjedilom. Rekao je da pomno razmatra
misli i zamisli koje se pojavljuju, a zatim svemu osim onome to je ui
stinu najbolje omoguuje da lako i brzo iscuri!

Naglasci

1. Smisao vaega ivota jest neprekidna aktivnost, proces koji u i

votu provodite svakodnevno.
2. Kada djelujete sa svrhom, ciljem i smislom, stjeete daleko jasni
ji osjeaj za usmjerenost.
3. Kada netko promai cilj pogrekom u razmiljanju ili ponaa
nju, esto se mijenja i njegov odnos prema ivotu.
4. Nae misli i odluke uzdiu nas do bezgraninih visina.
5. Nauite i vjebajte ne voditi previe rauna o tome kako to izgle
da izvana.
6. Na situacije reagirajte traenjem veeg stupnja jasnoe.
7. Njegujte vie oblike izraavanja boanskoga u ivotu, kako biste
lake nadili vanjski izgled.
8. Prilike prihvaajte objeruke!
9. Gorljivost je unutarnji plamen due koji ovjeka tjera naprijed.
10. Gorljivost pridaje novu vrijednost svemu to dotakne.
11. Da bi u potpunosti funkcionirao, na um mora biti otvoren i pri
jemiv prema novim zamislima, te ih pomno luiti.
12. Otvorenost ili zatvorenost vaega uma moe silno utjecati na vau
budunost.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Juri li za au, uvijek e ti izmicati. No bude li od nje bjeao,

pratit e te u stopu.
Talmud

Svi vole ast i priznanja. Kad drugi prepoznaju nau strast i

predanost, osjeamo se dobro i zadovoljno, meutim, moramo nauiti
zastati i promotriti vlastitu motivaciju. Dajemo li doprinos svojoj za
jednici jer nam je istinski stalo do pitanja pred kojim se nalazimo ili
jer imamo dojam da e nam rad donijeti ast? Neki ljudi aktivno nas
toje stei ast i priznanja i vrlo su razoarani kada drugi njihova nas
tojanja ne uoavaju na primjeren nain. Njihovi motivi od poetka su
pogreno usmjereni. Drugi neumorno rade jer su strastveno predani
radu. Uope ne razmiljaju o tome hoe li na temelju truda stei ast
ili drukiji poloaj. Njihova je motiviranost ista. Upravo takvima tre
bamo iskazivati ast.

Rabin Lori Forman: Svete nakane

*
 Tridesetsedmi tjedan

1. ZAKON
Usta govore zahvaljujui punoi srca. Engleska izreka

Poput draesnog, SVATKO OD NAS U sebi nosi to tko je i to je. Ta se stvarnost esto od
prelijepog i miomi- raava u naim oima, izrazu lica, gestama, postupcima i rijeima.
risnog cvijeta, i lije
Poesto ne znamo koja su sve ivotna iskustva oblikovala neiji pog
pa rije onoga koji
je izgovara podjed led na ivot i svijet. Meutim, taj pogled na svijet esto emo nazrije
nako je plodonosna. ti u rijeima tog ovjeka, te nainu na koji ih izgovara. Izgovorena ri
Dhammapada je ima teinu, zvuk i izgled. Rijei izgovorene iz srca obavijaju nas
energijom ispunjenom ljubavlju, brinou i iskrenou, dok su nega
tivne, teke i bezline rijei esto bolne, ak i tetne po onoga tko ih
slua.
Pravi e se gospodin Vie vas odreuje ono to izlazi iz vaih usta nego ono to u
stidjeti dopusti li da
njih ulazi. I to je jedan od naina na koje je mogue rei da su rijei
njegove rijei presti-
gnu njegova djela. smisleni zvukovi koji simboliziraju misli i ideje. Rijei imaju mo jer
Konfucije su glavni zvuni i pisani izraz misli, pa zahvaljujui njihovoj snazi
moemo biti ili kreativni ili destruktivni. Vano je i kako sluamo, te
kako govorimo. Kada sluamo duhom, jednako kao i uima, esto
emo uoiti profinjene zvukove dubljeg znaenja i sadraja govorniko-
vih rijei. Odabrane rijei, odabrani ton, kao i pria koja se protee
kroz govor, temelj su za pojaano razumijevanje i svijest. Glas duha
mogue je uti na brojne naine!
Sveti spisi govore o snazi naih rijei. Tako u Bibliji itamo:
Posluajte i razumijte: ne ukalja ovjeka ono to na usta ulazi, nego
ono to iz usta izlazi (Matej, 15:10, 11). Sveti hinduski tekst Kau-
shitaki Upanishad ovako izraava mudrost traenja dubljeg znaenja
 Jezik ima skrivenu rijei: ovjek ne treba nastojati razumjeti govor. ovjek treba spoz
mo, djeluje onako nati onoga tko govori. U Psalmima (16:33) itamo: Moje ti rijei
kako mjesec utjee
omiljele i razmiljanje srca moga pred licem tvojim, Jahve, hridi moja,
na plimu.
Rita Mae Brown otkupitelju moj!
Nae rijei mogu sluiti kao plodonosan instrument kojim gra
dimo i oblikujemo svoj svijet. Dobre su rijei nalik na isto sunevo
svjetlo koje nas obasjava. Donose takvo blistavilo i jasnou da u izvo
ru moda neemo uspjeti razabrati tone pojedinosti i nijanse. Kad
sunevo svjetlo padne na gotovo providna krila leptira ili se pokae
kroz sitnu kiicu, pretvara se u milijune minijaturnih duga. Kada smo
u doticaju sa svojom duhovnom prirodom, nae rijei mogu biti nalik
glasu duha, koji donosi sreu i onima kojima se obraamo.

Rijei je potrebno vagati, a ne brojati.

Poljska izreka

Kad je jednom izgovorimo, rije vie ne moemo opozvati.

Kad pomno izraavamo misli, osobito u odabiru i formiranju rijei i
govora, dokidamo osjeaj aljenja i grinje savjesti. Izbjegavanje ogo
varanja, lai i bezobzirnih i nepotrebnih rijei sprjeava kasniju zabri
nutost i aljenje zbog izgovorenoga. A budui da nae rijei djeluju na
druge, ne bi li bilo korisnije govoriti vedro, taktino, skladno i brino?
I ne bi li takav govor lako proistjecao iz srca ispunjenog neogra
nienom ljubavlju?
Na dublji identitet i istinski karakter lee u subjektivnoj pri
rodi naega uma. I na osobnu i na kolektivnu korist moemo sve do
gaaje u svakodnevnome ivotu koristiti kao prilike za razjanjavanje
i uzdizanje misli i ponaanja. to nam je vie stalo do toga kako se iz
raavamo drugima, to je vei na osjeaj zadovoljstva. Istinski osjeaj
odgovornosti temelji se na meusobnom potpomaganju meu ljudi
ma. Njegovanje bliske i srdane svijesti o komuniciranju moe nas
umiriti i eliminirati tetne strahove i nesigurnost. Tko zna kako nae
rijei mogu djelovati na druge? Stoga ih birajmo brino i pomno!

*
 2. ZAKON
/ putovanje od tisuu kilometara zapoinje prvim korakom.
Lao Tse

Iskoristi ve ovaj sa NAE NAPREDOVANJE unutar velikog univerzalnog ivotnog rasporeda

danji trenutak! to esto se odvija preko osobnog razvoja. Mogue je da je jedno od naj
moe ili misli da vanijih i najsmislenijih putovanja pronalaenje mjesta s kojeg moe
moe, poni
mo davati koristan doprinos ivotu. Iako emo usput moda nainiti
odmah!
Goethe mnoge korake, svako putovanje i svaka aktivnost poinju prvim kora
kom u smjeru otkrivanja.
Prvi korak prema zaokruenom i plodonosnom ivotu mogao
bi biti va pogled na ivot. Kako percipirate ivot? Kako reagirate na
ivotna iskustva? Kako irite granice osobnoga svijeta? Hoete li kri
la svoje due poticati na to da se uzdiu u ushitu i gorljivome ieki
vanju? Ispunjava li vas uzviena vizija najudesnijeg putovanja na svi
Dobra djela zahva jetu svakodnevnog radosnog i plodonosnog ivljenja? Kako prijei
ljujui kojima svijet prag prilika i doivjeti uspjeh? Kako ete otkriti neto vie o sebi zah
postaje meki, puniji
valjujui samom ivotnome inu?
i bolji nego ikada
materijal su od kojeg Sirenje uma i uzdizanje svijesti postupak je koji napreduje od
se sastoji ovjekovo misli do misli, ide korak po korak. Sve je stvar razvoja. Do tekih tre
zadovoljstvo i du nutaka moe doi kada se pitamo kako emo preivjeti teke situaci
hovna vrijednost.
je. Moda emo posustati u uvjerenju da sve uistinu meusobno su
Joan Chittister
rauje s ciljem ostvarivanja najvie dobrobiti. Pa ipak, i dalje trebamo
ii korak po korak. Uz predanost i ustrajnost, teke trenutke moemo
nadvladati pozitivnim stavom i lake nego to smo mislili. Uistinu,
moemo slijediti put koji vodi do raja na zemlji.

Imate li veliku ambiciju, poduzmite najvei mogui korak u smjeru

njezina ostvarivanja, no ako je taj korak tek neznatan, ne brinite
se ako je ipak najvei koji ste trenutano u stanju poduzeti.
Mildred MacAfee

Vrijednost znatieljnog uma i sluenja drugima nije neto to

se nuno moe i mora pouavati; rije je o neemu to se ivi. Vano
je nae osobno djelovanje naa elja da nadiemo trenutani po
loaj, da istraujemo, otkrivamo i doivljavamo. Moda bi jo jedan
od prvih koraka moglo biti i spoznavanje razlike izmeu intelektua
lnog razumijevanja i ivog djelovanja iskustva. I to je dio procesa
uenja. Proces otkrivanja moemo pokrenuti i postavljanjem pitanja o
svemu, od najoitijega do najskrivenijega unutar vlastite svijesti. Pro-
Sadi drvee na korist mjena u osobnoj svijesti promjena je u svijesti ovjeanstva. Jesmo li
buduim voljni doivjeti tu transformaciju i preuzeti veu odgovornost za cjelo
naratajima.
kupno ovjeanstvo? Ako jesmo, tada smo svakako spremni i poduze
Cecilije Statije
ti sljedei korak na tom putovanju od tisuu kilometara.
Usredotoenost, predanost i trud glavni su koraci napretka.
Jedna pria govori o starcu koji je esto sadio smokve u polju na ru
bu malenoga sela. Nakon nekoliko godina, mlade su biljke izrasle u
stabla s plodovima. S vremena na vrijeme, seljani su ovjeka pitali:
Zato sadi tolike smokve? Nikako ne moe sam pojesti sve plodo
ve. Starac se samo smijeio i odgovarao: Godinama sam satima i
satima sretno sjedio u hladu smokava koje su posadili drugi. Uivao
sam i u njihovim plodovima. elim biti siguran da e i poslije mene
biti smokava u kojima e uivati drugi. Duh ljubavi, dobrote i zahva
lnosti gradi napredak i zajednitvo, korak po korak.
Svako novo jutro moe biti prvi korak u novome ivotu. Mo
gue je da nas oekuje neto neopisivo vano. Na ivot moe biti
nae remek-djelo. Kako emo iskoristiti ba ovaj trenutak i doivjeti
istou ljepote, radosti, prilike i obilja koje nam nudi ivot? Kako
emo priznati neizrecivu zagonetnost boanskoga? Hoemo li izraziti
zahvalnost sadei vie smokava? Kako emo pozitivno poticati vlasti
te latentne darove i poboljati darove koji su ve pronali izraz?
Vjeba je kljuna za ovladavanje neim novim.
Mnogo je toga mogue. Ali prvo moramo poeti. Kojim kora
cima moemo proiriti um, probuditi intuiciju i utrti put veoj prosvi-
jetljenosti? Kakva je naa vizija jedinstva i cjelovitosti? Kako ete na
prikladan nain prikupiti, sastaviti i upotrijebiti to vam je dano?

*
3. ZAKON
No je uvijek najmranija prije svitanja. Thomas Fuller

NEKA JE ena u gluho doba noi sjedila na bolnikome odjelu za hit

nu pomo i ekala da joj lijenici priope u kakvu je stanju njezin sup
rug. A njemu ve neko vrijeme nije bilo dobro, stanje mu se pogora
valo, pa su ga kola hitne pomoi prebacila u najbliu bolnicu. Sada je
na ispitivanjima i snimanjima; ena moe samo ekati i moliti se. Us
red teke situacije osjeala je krajnju usamljenost. A zatim se prisje-
Dobrostivi Boe, po tila rijei: No je uvijek najmranija prije svitanja. I kada se sunce
dari mi mirno mjesto poelo dizati iznad obzora, lijenik je uao u ekaonicu da s njom
i spokojan um za
popria. Suprugovo je stanje ozbiljno. Potrebna je operacija, no
razmiljanje.
John Cay oporavak e biti pitanje vremena. S olakanjem je odahnula, svjesna
toga da najmranija tama ne znai i smak svijeta.
Mnogi meu nama doivjeli su trenutke kad nam se inilo da
nam se svijet raspada pod nogama. Mogue je da smo vrsto uporite
potraili u usmjeravanju, kod prijatelja, lanova obitelji ili pozitivnim i
provedivim reakcijama na tekoe. Iako je kriza za trajanja moda iz
gledala beskonano, dobro je to takvi dogaaji ipak prolaze. ivot
Nema toga to se ne
bi moglo otkriti se nastavlja. Mi nadvladavamo potekoe. Kada se na njih poslije os
traenjem. vrnemo, moda emo uvidjeti da su posluile kao vrijedne prilike za
Publije Terencije uenje vanih lekcija. Nebrojeni su naini na koje se razvijamo.
Afer
U knjizi Neka va ivot postane vrijedan Emmet Fox pozitivna
i negativna razdoblja u naem ivotu usporeuje s plimom i osekom:

Na duhovni razvoj ne protjee u pravilnoj i postojanoj liniji.

Ljudska priroda tako ne funkcionira. Nitko se ne uzdie putem nepre
kinutog napretka i tako ne postie savrenstvo. U stvarnosti radi
mo li kako valja neko vrijeme pravilno i ustrajno napredujemo pre
ma gore, a onda doe do malog nazadovanja. Zatim ponovno nastav
ljamo naprijed i uvis, ali se ve trenutak poslije dogaa i malo, goto
vo neznatno, nazadovanje.
Svie samo dan koji
doekujemo budni. Ti koraci unatrag nisu vani sve dok se na ivot u najveoj
Dan nije samo zora. mjeri kree uzlazno. Ako svake godine ostvarimo nedvosmislen nap
Sunce je tek jutarnja redak svijesti, privremena nazadovanja koja smo doivjeli ostaju pos
zvijezda. ve nevana; mogu nam uasno smetati samo ako o njima previe raz
Henry David
miljamo. Plima se smjenjuje s osekom... Valovi se uzdiu i povlae...
Thoreau
ini se da takav oblik napredovanja vlada itavom prirodom nap
redovanje, manje povlaenje, a zatim jo vei napredak.

Jedan od naina na koje je mogue suoavati se s tim naj

mranijim trenucima sastoji se od zamjene misli koje nas iz temelja
uznemiruju mislima koje nas tjee. Stvar moda i nije jednostavna ko
liko zvui lagano, ali je izvediva. Odbijajte ponovljeno i uestalo raz
miljati o problemu. Pozornost usmjerite na neku drugu temu. Anali
za je potrebna, no nemojte previe secirati stanje. Kako biste umu
omoguili da ponovno postane kreativan, napetost je mogue ublaiti
oputanjem. Podsvjestan um prihvaa nove misli i mobilizira druge,
sline zamisli. Stoga um oistite od nezdravih misli i zamijenite ih
zdravim i kreativnim pojmovima.
 ena koja je proivjela vie tekih situacija slui se neim to
naziva svojim kljuem za uspjeno nadvladavanje. Umjesto da uza
ludno mozga o problemu pred kojim se nala, ona slavi i zahvaljuje
Bogu to joj je podario ivot i sve to je u njemu. Kada su je upi
tali kako djeluje ta njezina uspjena tehnika, kroz smijeh je usklik-
nula: Hvala, slava i uas istodobno ne mogu nai mjesto u ovjekovu
umu! Jedan poslovni ovjek s izazovima se esto suoava uz ovakve
rijei: To to mi se dogaa zapravo je sretna okolnost! Pritom trai
i pronalazi sreu! Uvijek se pojaava upravo ono na to misli
te. Rije je o jednostavnome ivotnome zakonu ili duhovnome naelu.

Gledati svijet iznova stvoren svakog jutra, kao da je to jutro prvoga

dana, i potom iz njega izvui maksimum za pojedinanu duu kao
da je svaki dan posljednji svakodnevni je cilj elje nae due
i uma.
John H. Finley

Duhovni dio nae linosti zna da se moe pojaviti korisno i po

voljno rjeenje problema. Vrlo je malo nerjeivih problema posto
je samo okolnosti na koje trenutano moda nemamo prikladan odgo
vor. Boanske sile koje su stvorile i koje odravaju svijet kao pomo
su nam dostupne u svakom trenutku. Savjet i usmjeravanje pronalazi
mo i u Psalmima: Prestanite i znajte da sam ja Bog (46:11). Mo
litva nam pomae da i mentalno i fiziki lake podnosimo teke tre
nutke. Boanska mudrost otvara nam put.
I nakon najmranije tame svie novi dan i pojavljuje se sunce.
Teka i neugodna iskustva mogu biti tek oblak koji zakriva sunev sjaj.

*
 4. ZAKON
Ljubav je jaa od svega. Vergilije

Mo beskonane lju
JEDNOG DANA otac se s desetogodinjom keri uspeo na uzvisinu s ko
bavi dri te vre je se na jednoj strani pruao pogled na more, a s druge na slikovitu
cijelo vrijeme i otkrit dolinu.
e ti naine na koje Otac ree: Pogledaj gore, a dijete se zagledalo u nepregled
e izbaciti demone
no nebo.
straha, nesree, tere
te, posesivnost i ne Pogledaj dolje, rekao je otac tiho svojoj keri, a djevojica je
znanje koji su te do spustila pogled i u mirnome moru ugledala odraz bijelih oblaka i pla
tada muili. voga neba.
J. Sig Paulson
Pogledaj u daljinu, predloi otac, a njegova ki ugleda blage
valove na beskonanome obzoru.
A sada se okreni i pogledaj zelenu dolinu, uputi je otac.
Dok je promatrala prelijep krajolik, otac je dalje govorio:
Dijete moje, eto, toliko je visoka, duboka i iroka Ljubav ko
ije je srce i u naj jom Bog voli svoju djecu! Uz pronicljivost tako karakteristinu za
manjoj mjeri pos djeje srce, djevojica je proaptala: Tata, ako je Boja Ljubav toliko
veeno Dobroti pre visoka, iroka i duboka, onda mi ivimo u njezinu sreditu!
ma nikome nee os
jeati odbojnost.
Rije je o predivnoj stvarnosti: ivimo usred univerzalne ljuba
Konfucije vi! Nainimo li ve samo jedan korak prema stjecanju vieg stupnja
neograniene ljubavi, svijet e reagirati ve i na taj jedan korak. Kad
god dajemo ili primamo neogranienu ljubav, zapoinjemo eksperi
ment koji e rezultirati odreenim iskustvom, a to iskustvo moe tra
nsformirati sve aspekte naega ivota.
U dugotrajnoj i arolikoj povijesti ovjeanstva moda je jed
no od najvanijih otkria upravo ono to se zrcali u tri kratke i jedno
stavne rijei: Bog je ljubav. Kada uvidimo i prihvatimo istinu sadra
nu u tim rijeima, postajemo novim biima, otvaramo svoj um, sebe,
tovie svoj cjelokupni ivot, dinaminome i plodonosnome procesu
kreativnosti i izraavanja. Ako je najvaniji element u svemu to ini
te va odnos prema tome, zato ne biste odvojili vrijeme potrebno da
uspostavite radostan i sretan odnos neograniene ljubavi unutar jed
ne od najveih zadaa koje ivot postavlja pred vas ljubavi prema
blinjemu?!?
Kada je nae srce istinski otvoreno prema drugima, moe li
uope biti nekakvih sukoba? Moe li neograniena ljubav umanjiti ut
jecaj uobiajenih, ogranienih obrazaca percepcije? Ljubav uspored
no ne prati emocije bijesa, straha i kivnosti; umjesto toga, rije je o
sili koja transformira s ciljem ostvarivanja veega dobra. Na primjer,
ljubav gleda kroz teleskop, dok zavist viri kroz mikroskop! Ljubav ni-
 Voljeti znai pozna je mogue izraavati stisnutom akom. Ako je najvea soba u svemi
vati Mene, moju naj ru soba za poboljanja, bi li neograniena ljubav mogla biti sredinja
dublju prirodu, i
progresivna aktivnost duhovnog ivota? Ako je tako, na koji nain?
potpunu istinu o
meni. Ljubav odnosi sve sukobe jer neograniena ljubav ne vodi evi
Bhagavad Gita denciju o pogrekama i nedostacima. U svijesti o ljubavi, ovjek je u
stanju izdii se iznad nepovoljnih okolnosti, potekoa, uvreda, gubi
taka i neega to percipira kao nepravdu. Nema tih uvjeta, okolnosti
i situacija s kojima se neograniena ljubav ne moe suoiti i na koncu
ih pobjedonosno rijeiti. Neograniena ljubav vjena je i trajna i ned
vojbeno daleko nadilazi sve razine znanja kojim trenutano raspolae
mo. Neograniena je ljubav odvie ista da bi se vezala s neim nega
tivnim; ljubav moe izbrisati sva raspoloenja obiljeena krivnjom.
Neograniena ljubav trenutano dokida nestrpljivost, neljubaznost,
zavist, ljubomoru, posesivnost, umiljenost, strah, razmetljivost, ne-
uljudnost i sline elemente bavljenja sobom.

Odbaci sve smetnje. Neka tvoj um pun ljubavi prome etvrtinu

svijeta, pa drugu etvrtinu, pa treu i na koncu etvrtu. I tako cije
li svijet, i gore i dolje i uokolo i posvuda, neka sve nastavi proi
mati mislima ispunjenima ljubavlju, u obilju i uzvienosti, izvan
svih mjera, bez imalo mrnje i zlovolje.
Buddha

Kada neograniena ljubav nastavlja savreno djelovati u nama,

moda emo uvidjeti da dovodi do dubokih i vanih pitanja: Jesam li
voljan/voljna odustati od misli i osjeaja nestrpljivosti, egoizma, izgo
vora?, Jesam li istinski voljan/voljna ostvariti svoj puni potencijal?,
Jesam li pripravan/pripravna opratati i oslobaati poput same ljuba
vi?, elim li istinski i duboko odbaciti nekadanja stanja negacije i
ograniavanja? Ljubav trenutano djeluje na iscjeljivanju, pomlaiva
nju, oivljavanju i uskrsnuu osobe koja eli ivjeti u ljubavi. Kada se
kvaliteta nae ljubavi povisi, uimo ne samo vie voljeti, nego uimo i
voljeti mudrije.
Bog je svojim stvorenjima nainio predivnu tapiseriju.
Meutim, u odreenome smislu, moda smo izgubili odreeni stupanj
percepcije, odreenu dimenziju promatranja, osjeaj za postojanje
unutar plana providnosti za sve. Vano je nadii uske i restriktivne sta
vove, zagledati se iza i iznad brojeva, formula i modela, kako bismo
ugledali vii i vei cilj sam proces, fenomen ivotnoga uda, kao
dio vee i udesnije, zagonetne cjeline. Neograniena ljubav uiva u
istini o naem beskonanome potencijalu. Je li neograniena ljubav
mono pomagalo koje nam olakava uenje naina na koje Bogu
 moemo pomagati u ostvarivanju ciljeva? Odvojite vrijeme za uvjeba
vanje sve vee sposobnosti pokazivanja ljubavi. Neka nova ovojnica
neograniene ljubavi odagna sve oblike sukoba.

*
5. ZAKON
Broji razloge za sreu, navodi jedan po jedan.
Jedna od prvih crkvenih pjesama

Pokazat e mi stazu KADA proitate ili ujete rijei Broji razloge za sreu, navodi je
u ivot, puninu ra dan po jedan, to prvo pomislite? Zahvalnost? Potovanje? Obi
dosti pred licem
svojim.
lje? Hvala i slava? Svaka je od tih rijei prikladna. Jedno od
Psalmi 76:77 znaenja rijei blagosloviti upravo je slaviti ili veliati. Blagos
lov je jo i: molitva, srea, dobra elja i zahvalnost.
Svaka od tih rijei oznaava udesan osjeaj koji se u nama
pojavljuje kada spoznamo obilje koje se iskazuje u naem ivotu. Iz
Kao to je kruh te raavanje zahvalnosti svemu i svima oko nas postaje duhovnom
meljna ivotna hra vjebom, vanim postupkom. Moemo izraavati zahvalnost za glazbu
na, jednostavno sre koja nam uzdie duu. Moemo govoriti hvala za vrste i izdrljive
dstvo odravanja i
cipele zahvaljujui kojima su nam stopala topla i suha i za zimske vla
vota, tako je i zahva
lnost hrana due. ge i hladnoe. Moemo se smijeiti u zahvalnosti za lijepo napisane
Priscilla Wayne knjige koje nam u oi mame suze. A to emo rei dragome djetetu
koje nam je donijelo struak proljetnoga cvijea? Rei hvala veliko
me stvoritelju samo je dio ivota zahvalnosti. Drugi je dio ivota zah
valnosti tolika svijest o vlastitoj srei da nam svijet postoji upravo u
stavu zahvalnosti.
Hvala ti Boe na svim dobrima. Rije je o jednostavnoj reeni
ci od est rijei koja nas tjera naprijed na plodonosan i koristan nain.
Osjeaj zahvalnosti i potovanja vaan je izvor zahvaljujui kojem i
vimo u veem obilju i srei. Kada smo zahvalni na svemu to imamo,
lake suzbijamo egoistine iluzije. Izraavanje zahvalnosti uzdie nas
do vie razine svijesti na kojoj znamo da je ivot dobar i da ivimo u
Kada se odijevate,
sjetite se tkaleva obilju sree. Veina nas doivjela je trenutke koji su bili toliko osobiti
truda; kada jedete, i divni da nismo eljeli ispustiti te ushiene osjeaje. Ako se tako neto
sjetite se seljakova dogodilo i vama, kako ste reagirali? Jeste li osjetili iskrenu radost i
truda.
zahvalnost? Odakle biste onda poeli brojati razloge za sreu i navo
Kineska poslovica
diti ih jedan po jedan?
Blagoslovi me, Gos Kako bi bilo da ponete od dara ivota? to bi se dogodilo ka
podine, da inim da biste na poetku svakog dana zapjevali pjesmu zahvalnosti? Bi li
vea dobra.
vam takav stav zahvalnosti pomogao da sve smjestite u odreenije i
Rebecca Clark
pozitivnije mjesto i steknete pouzdaniju i pozitivniju perspektivu? A da
kaete hvala za dah ivota koji vam ispunjava plua kako bi pokre
nuo vae jedinstveno tijelo? ivite, diete, razmiljate, osjeate i po
svemu ste ljudsko i duhovno bie. Kako na ivot gledate sa stajalita
priroene prirode, na primjer, sebe samog? Kako pronalazite identi
tet, znaenje i zadovoljstvo u raznoraznim aktivnostima svakodnevnog
ivota? Koji su neposredni razlozi za sreu koji vam padaju na pamet
kada razmatrate svaki od tih svetih aspekata svojega ja?
Raspolaete li darom zdravlja i fizike i mentalne sposobnosti
Slavi Boga iz kojega
koji vam omoguuju da se posvetite dosezanju svojih ciljeva? Kako za
proistjee sva srea.
Doksologija dovoljavate svakodnevne potrebe za hranom, odjeom i krovom nad
glavom? Te obine aspekte ivljenja najee uzimamo zdravo za
gotovo, no kakav bi va ivot bio bez njih? Kakva vas neoekivana
srea i radost zasipaju? Omoguuje li vam posao koji ste odabrali da
budete kreativni i osobno se izraavate? Imate li potporu punu ljuba
vi od strane obitelji i prijatelja? A to bi bilo kada biste se priklonili
savjetu britanskog spisatelja 0. K. Chestertona: Primati stvari sa
zahvalnou ne znai uzimati ih zdravo za gotovo? Kako bi se tada
promijenio va ivot?

Ti koji si mi toliko dao, daj mi jo jedno: zahvalno srce. Ne da bu

de zahvalno kada se meni prohtije, kao da tvoja srea ima i ne
radnih dana; nego srce koje e te slaviti svakim otkucajem.
George Herbert

Jedna je malena djevojica bila prepuna sree i uzbuenja zbog

proslave devetog roendana. Zabava je bila vie nego uspjena. Svi su
prihvatili poziv i kua je odzvanjala od djejega smijeha. Kad je sve
zavrilo, djeca su otila kuama. Otvoreni darovi bili su posloeni na
jednoj strani velikog stola u blagovaonici, dok su se na drugoj nalazi
li ostaci roendanske torte i vonog puna.
Kad je njezina majka ula u sobu i poela raiavati stol, pri
mijetila je da joj ki sjedi zatvorenih oiju. Djevojica je tiho izgova
rala imena svih prijatelja koji su joj doli na roendan. Kada je izgo
vorila i posljednje ime, otvorila je oi, a majka ju je upitala: Srce, to
to radi?
Djevojica se nasmijeila i rekla: Oh, majko, samo sam izgo
varala istinu!
 Izgovarala istinu? ponovila je majka. Ne razumijem.
Svi su darovi bili jako lijepi, rekla je djevojica. I hvala ti,
majko, na takvoj proslavi. Bilo je divno! Ali najbolji dar bili su mi pri
jatelji koji su doli. Dok izgovaram istinu svakoga od njih ponovno do
vodim u srce.
Izgovaranje istine. Promatranje istine. I priznavanje razloga za
sreu jedan je od naina dosljednosti prema sebi, iskazivanja poto
vanja prema svim darovima duha i obilnijem ivotu.

Naglasci

1. U nama postoji stvarnost o tome tko smo i to smo.

2. Nae rijei mogu biti plodonosan instrument kojim gradimo i ob
likujemo svoj svijet.
3. Rije koju izgovori vie ne moe povui.
4. Svako putovanje ili aktivnost zapoinje prvim korakom prema ot
krivanju.
5. Usredotoenost, predanost i trud veliki su koraci u smjeru nap
retka.
6. Duh koji je u vama vei je od svakog problema!
7. I najmranija tama samo utire put prema novom i velianstveno
me danu.
8. Kada istinski otvorite srce drugima, mogu li se uope pojaviti ne
kakvi sukobi?
9. Ljubav raspruje sve sukobe jer ne biljei ni pogreke ni mane.
10. Zahvalnost i potovanje izvor su radosnijeg i obilnijeg ivota.
11. to god se dogaalo, ne smetnite s uma: I ovo mi je dar!
12. Sastavite popis razloga za zahvalnost koji vam padnu na pamet.
Popis svakodnevno proirujte.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

LJUBAV

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bih

imao, bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar pro
ricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako
da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih nita. Kad bih
na hranu siromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje pre
dao da se saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi.
 Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne
hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrazuje
se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini.
Sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nigda ne prestaje. Prorotva? Ona e ieznuti! Jezici?
Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je nae zna
nje, i nesavreno nae proricanje. Kada doe to je savreno, iez-
nut e to je nesavreno.
Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete,
sudio kao dijete. Kad sam postao zreo ovjek, odbacio sam to je dje
tinje. Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad
nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spo
znat. Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav to troje ali je najvea
meu njima ljubav.

Prva poslanica Korinanima 13

*
 Tridesetosmi tjedan

1. ZAKON
Vedro srce licu daje vedar izraz. Engleska izreka

Vjeruj u ivot! Ljud JESTE LI KADA upoznali osobu u ijoj ste biti i u ijoj ste nazonosti os
ska e bia uvijek i
jeali dobrotu? ovjeka kojem su oi blistale i iji je osmijeh odraa
vjeti i napredovati
prema viem, irem i
vao toplinu sunanoga dana? Po svoj prilici, ta je osoba izraavala i
punijem ivotu. pozitivan pogled na svijet, te irila radost i dobrotu kamo god je ila.
W. E. B. Du Bois Ako vam se ukazala prilika da je i upoznate, vjerojatno ste utvrdili da
ne samo to vedro srce licu daje vedar izraz, nego i da takva osoba
ima snaan sustav vrijednosti i vjerovanja, koji se temelji na neogra
nienoj ljubavi i integritetu. Takve radosne i dragocjene due blistaju
u naem svijetu i u naem pamenju. Srce koje voli ujedno je i rados
no srce.
Ljubav slave i hvale, Neki je ovjek govorio u radijskoj emisiji. Dobro je i lijepo i
koliko god skrivena vjeti. No jo je bolje ivjeti radosno. Najbolje je ivjeti u radosti i lju
umijeem, vlada svi
bavi! Kako je samo divno uti kako netko izgovara istinu o tome da
me i blista u svakom
srcu.
ivot treba ivjeti i da je ivot dobar i pozitivan. Svatko od nas ivotu
Edward Young moe pristupati uzbueno, s nadom i gorljivou. Moemo hodati pod
blistavim sunevim svjetlom i osjeati profinjen ili intenzivan miris cvi
jeta. Moemo putati da nam vjetar mrsi kosu, gledati zlatne odsjaje
zalaska sunca ili se smijati vedra srca. Kako uope moemo biti depri
mirani ili razdraeni kada uivamo u Bojem svijetu koji nas okruuje
i kada radost na koju nailazimo nastojimo prenijeti i drugima?
Koliko je vano da se nauimo identificirati s lijepim i rados
nim aspektima ivota? Kako ljepotu i radost povezati s naim sa
danjim pojmovima o Bogu? Lei li istinska ljepota ivota u vrijedno-
 Ljubav silno sti pojedinca i veliini naeg potencijala? Otvara li srce proieno ne
uljepava sve. ogranienom ljubavlju i gorljivou koja uzdie ovjekov duh prema
Louisa May Alcott
veem utjecaju boanskoga?
Bi li osoba vedra lica i srca punog ljubavi mogla biti glasnik
hrabrosti? Koliko esto pronalazite utjehu u ljubavi lana obitelji ili
prijatelja? Koliko se esto dajete drugima iz iste radosti davanja?
injenice i okolnosti u naem se ivotu neprestano mijenjaju. U uo
biajenom rasporedu stvari pitanja obino dolaze prije odgovora. Ka
da postavljamo ispravna pitanja, kada se raspitujemo izvan granica
onoga to trenutano shvaamo, stvaramo magnetsku privlanost s
novim otkriima. A to esto obuhvaa traenje i kucanje na vrata ko
jima se ulazi u unutarnje komore uma i srca. ivotne pustolovine nije
nuno doivjeti kroz muku, nedae i patnje. Postoje i bolji i radosniji
naini.
Koliko trenutano znamo, ovjek je Boje najnaprednije inteli
Veselo je srce iz gentno stvorenje. Barem na ovoj razini svijesti nalazimo se na vrhun
vrstan lijek. cu ovjekova razvoja. Dakako, bili bismo vrlo kratkovidni kada ne bis
Izreke 17:22 mo uvidjeli da moda postoje razine svijesti i ivota koje nadilaze nau
svijest i razvoj. Meutim, sada smo tu gdje jesmo i dok ne otkrijemo
ili ne spoznamo nove dimenzije, nove oblike, nova bia i nov ivot,
moramo ivjeti ovdje i ovako. Ovo je na ivot. Nije li onda logino i
vjeti vedra srca i vedra izraza lica?

Zemlja Volje srca, u kojoj ljepota ne sahne, propadanje se ne iri,

u kojoj radost je mudrost, vrijeme i beskonana pjesma.
William Butler Yeats

Bi li upravo krajnja svijest o neogranienoj ljubavi mogla biti

element koji lui i odreuje nau duhovnu prirodu? Kada uvidimo da
je ljudski aspekt tek jedan od izraza boanske stvarnosti, ini se da
radost postaje snanim proirenjem duha u naem ivotu. Uvijek nam
se ukazuje mogunost da odluimo to elimo, da donesemo odluku i
krenemo u smjeru cilja. Moemo se zagledati u sebe i potraiti usmje
ravanje u podrujima koja trebamo ili elimo razviti, a pritom mora
mo biti poteni i iskreni. Koliko daleko vidimo? Svaki je obzor tek od
skona daska za nove ciljeve. Proirimo svoj pogled na svijet i proi
rimo dosege svoje vizije. Omoguimo velianstvenoj ljepoti udesno
ga ivota da nas ispuni bezgraninom radou i sreom! Neka radost
bude neobuzdana.
Komu je srce sretno, Sami smo uvari utvrde svojega ivota. S krovova pjevajte pje
na gozbi je bez
smu slave i hvale! Jer uistinu je divno biti iv! Ushieno irite divnu no
prestanka.
Izreke 15:15
vost! Nepresuni val boanske energije pozovite da se trajno nastani
u vaem srcu. Uivajte u tome to radite. Neka va smijeh odzvanja
na sve strane. Prtite od ivota! Blistajte! Zraite sreom! Neka vae
uzbuenje, vae zanimanje i gorljivost pridaju boju, okus i dubinu sve
mu to inite. 1 druge zarazite svojom radou, kako bi znali da ste
ivi duhom!
Pozitivno razmiljanje, kada se ispravno shvaa, konstruktivan
je nain suoavanja sa ivotom usklaivanjem u svijesti s onim to je
vjeno istinito u duhu. Mo pozitivnog razmiljanja temelji se na
snanom univerzalnome zakonu ili naelu. Rije je o zakonu priv
lanosti. Kroz ljubav i radost, ono to je obino moe se transformi
rati u iznimno. ivite, volite, smijte se i budite izvrsno raspoloeni!

2. ZAKON
Svatko bi trebao imati rezervni plan preivljavanja.

Dok ne pokua, ne Do VELIKIH promjena najee dolazi kada ih najmanje oekujemo, a

zna to tono ne one mogu donijeti rezultate koji daleko nadilaze sadanju razinu nae
moe.
mate. Najee se dogaa da nakon stiavanja poetnog oka zbog
Henry James
tako neoekivanog dogaaja i nakon to povratimo koliko-toliko jas
nu objektivnu sliku, poinjemo traiti alternative. Kao to nas potie
poznati skautski moto Budi pripravan, tako nam pomau i rijei:
Svatko bi trebao imati rezervni plan preivljavanja. Korisno je is
traiti raznorazna podruja zanimanja. Mnogi mislioci izraene recep-
tivnosti ta su podruja zanimanja pretvorili u unosan izvor sredstava
za ivot kada su ivotne okolnosti od njih traile promjenu. Nikada ni
je prerano da ponete kreativno razmiljati.
Jeste li kad vrijeme, energiju, gorljivost, pa moda i novac
uloili u neku aktivnost u kojoj su vam svi plodovi truda naoko izma
knuli kroz prste? Mogue je da se neto neoekivano promijenilo i da
je dolo do blokade svega to je dobro. Ali je li dobro uope mogue
potpuno blokirati? Jeste li uli staru izreku: Kada ima volje, ima i
naina? Ili Kada se jedna vrata zatvore, druga se otvore? Obje
 to vie doznajete o reenice govore o neogranienim mogunostima. Potrebna nam je sa
tome to initi sa so mo vjera kako bismo nastavili putovanje.
bom, i to vie inite
za druge, to ete
A vjera se pritom ne odnosi na zatvoren, nego na otvoren
vie uiti uivati u um. Vjera ne znai ii naprijed slijepo i nesvjesno. Vjera znai poti
ivotnome obilju. vati ili promatrati sa strahopotovanjem. Vjera priznaje nepregled
William ne duhovne stvarnosti koje moda ne vide materijalisti koji upadaju u
J. H. Boetcker
zamku iskljuivo fizikog aspekta. Vjera je jamstvo za ono emu se
nadamo, dokaz za one stvarnosti koje ne vidimo (Hebrejima 11:1).
Jedna druga poznata maksima govori: Problem je teko rijei
ti s razine svijesti na kojoj je problematina situacija i nastala. Nuan
je prijelazak na viu razinu svijesti. Moda emo autoritativno usmje
ravanje morati potraiti izvan sadanjeg kruga i tako doi do novog
Rijeima 'ja to ne smjera. Moda e biti i nuno i korisno osvrnuti se i moda iznova
mogu' nitko nikada promisliti o poetnim motivima koji su u pozadini naega cilja. Neki
nije postigao nita; nam put usmjeravanje pozornosti na alternativni plan pomae da nas
'pokuat u' ini
tavimo dalje.
uda.
George Unutar irokog spektra evolucije uoavamo kretanje od jedno
P. Burnham stavnog prema bogatijem, kompleksnijem i raznovrsnijem. Kao poje
dinci, predstavljamo irok raspon ovjekovih misli, genijalnosti i kre
ativnosti. I mi smo prevoditelji stvaranja, a ovjeanstvu e dobro doi
svaka plodna zamisao koja moe proiriti globalnu viziju ovjeanstva.
To je tip inovativnog i naprednog duha koji ne ograniava potragu za
veim otkriima niti ograniava koritenje naih obinih darova.

Malo je ljudi koji primaju istinu, potpunu i fantastinu, trenu

tanim prosvjetljenjem. Veina ih stjee dio po dio, u malenoj
mjeri, sukcesivnim razvojem, zrno po zrno, poput mukotrpnog ra
da na mozaiku.
Ana'is Nin

Dakako da veliki ivotni trenuci obuhvaaju i one krizne situa

cije u kojima su nune svjee i matovite reakcije. Nova otkria pojav
ljuju se uglavnom zahvaljujui progresivnim umovima. A mogue je da
je jedan od Bojih atributa upravo promjena! Kako se nositi s prom
jenama? Odustati i prestati pokuavati? Ili nastaviti dublje istraivati
unutranjost i nastaviti eksperimentirati sa smislom ivota? Budui da
imamo dar svijesti o sebi, jesmo li pripravni za teke situacije i ima
mo li za njih alternativne planove? Upravo zahvaljujui umu ovjek je
mudar ili ivi u neznanju, sputan ili osloboen, nespretan ili pripra
van. Moramo raditi na nadziranju vlastitoga uma i kanaliziranju misli
prema korisnim i produktivnim ciljevima.
etiri koraka do us Kreativne osobe pronalaze nadahnue i u najobinijim stvari
pjeha: planiraj mis ma. Arhitekt Eero Saarinen, na primjer, dobio je 1956. posao izgra
lei na cilj, pripre
dnje zgrade za Trans-World Airlines. Rije je o jezgri dananjeg
maj uz molitve, nas
tavi u pozitivnome newyorkog aerodroma J. F. Kennedy. Budui da nije bio zadovoljan
duhu, radi na tome prvim nacrtom i maketom, Saarinen je nastavio raditi na novim nac
ustrajno. rtima. A zatim se, jednog jutra za dorukom, zatekao kako pilji u pra
E. C. McKenzie
znu polovicu grejpfruta. Okrenuo je koru, u nju poeo urezivati luko
ve i dovreni proizvod potom odnio na posao, dodajui je ostalim ele
mentima konanog plana. Kada je aerodromski terminal dovren, u
osvrtu u jednom strunom asopisu opisali su ga kao totalitet unutar
njih fluidnih zaobljenih i krunih formi koji simbolizira let velike ptice.
I na koncu: kako bismo dosegnuli najvii oblik vlastitog poten
cijala, trebamo li i vremena kako bismo se odvojili od napetosti i ob
vezama pretrpanoga dana? Potrebno nam je malo povlaenje, kako
bismo se udaljili od svijeta i promislili o funkcioniranju duha. To vri
jeme mira i spokoja moe nam pomoi da uspostavimo ravnoteu iz
meu svojega rada i razmiljanja bez pritiska. Kada umu dopustimo
da slobodno i kreativno luta, nudimo plodno tlo za nove zamisli koje
se razvijaju. Marljivost, trud i praktine duhovne pripreme nude od
skonu dasku s koje moemo skoiti u podruje kreativnih spoznaja.

*
3. ZAKON
Ako si okrenut u ispravnome smjeru, treba samo nastaviti hoda
ti. Budistika poslovica

ZAVRETAK je jednostavno novi poetak. Nita nikad ne zavrava a da

Premda sam se rodi neto drugo ne pone, niti neto poinje a da neto drugo ne zavri.
la u straari, vrsto Kako emo gledati na te zavretke i poetke, dakako, ovisi samo o na
sam odluila putova ma. Raspolaemo svim pomagalima i izvorima koji nam trebaju. Sto
ti s vjetrom i zvijez
ga bi pitanje moglo glasiti: Kako nastaviti? Pred nama je mogunost
dama.
biranja smjera. Koji se smjer poklapa s naom svrhom, s putem nae
Jacqueline
Cochran ga smisla? Ako je zavretak do kojeg ste doli progresivan i okrenuti
ste u ispravnome smjeru, prema svojim ciljevima, tada trebate samo
nastaviti hodati!
U emu je istinska priroda nae moi? Drite li se kada situ
acija kojima vlada status quo, ili ste se posvetili kreativnosti svojih da
rova? I dok takva privrenost ima izvor u karakteru, u onome to bu-
Prvo znati, pa djelo disti nazivaju prirodom elje, istinska predanost izvire iz dubina
vati, a zatim istinski nae due.
spoznati.
U knjizi Sjedite due Gary Zukav pie: Mo je energija ko
Bishr al Hafifi
ju formiraju nakane due. Rije je 0 Svjetlu koje oblikuju nakane lju
bavi i suosjeanju koje se rukovodi prema mudrosti. Rije je o ener
giji usredotoenoj prema ispunjavanju zadaa due na zemlji, te raz
voju linosti kao fizikog instrumenta due prikladnog za te zadae.
Ako traimo radost kreativnog davanja bez ograda, spoznat emo
mo poniznoga duha. A to je svakako hodanje u ispravnome smjeru!

Ono na emu ustrajavamo postaje nam lake. To ne znai da se

promijenila narav same te stvari, nego da se uveala naa mo.
Hever J. Grant

elite li na ivotnome putu iz toke A stii do toke B i pri

Da bi bilo uinkovi
to, djelovanje mora
premate li se za to putovanje prouavanjem i planiranjem puta, te ko
biti usmjereno pre ritenjem kompasa, na koncu ete uspjeti doi na odredite. Poduzi
ma jasno osmilje mamo korake i napredujemo. Oliver Wendell Holmes govori upravo o
nim ciljevima. tome: Prema mojem miljenju, na ovome svijetu nije toliko vano
Jawaharlal Nehru gdje se nalazimo, koliko u kojem se smjeru kreemo. Kako bismo
doli do nebeske luke, katkada moramo ploviti niz vjetar, a katkada
protiv njega no moramo ploviti, a ne plutati, niti sputati sidro.

Kako bi pronaao stvarnost, svatko od nas mora potraiti svoj vlas

titi svijet, potraiti pojedinosti koje pridonose toj stvarnosti koju
ovjek osjea pod povrinom stvari.
Akira Kurosawa

Kad um otvorimo svjetlu i istini, vie nema potrebe da se po

javljuju trenuci kada e nam nedostajati zamisli, nadahnua ili usmje
istoa ivota najuz-
renosti. Pogledajte samo kako ste se sami razvili na temelju raznovrs
vienije je i najistini-
nih ivotnih iskustava. Promislite o spoznajama i pojaanoj svijesti ko
tije umijee.
Mahatma Gandhi je vam je donijela svaka od tih situacija. Potiu li nove zamisli vae mi
saone procese? Jeste li spoznali kako stvari percipirati uz veu jasnou
i mudrost? Uspijevate li prodrijeti dublje do karakternih aktivnosti i
spoznati viu duhovnu silu besmrtne due? Uviate li ulogu odgovor
nog donoenja odluka i birate li u skladu s time to god radili? Pos
tajete li sve svjesniji svrhe i tenje vae due za utjelovljenjem? Rije
je o jednostavnim smjernicama za razvoj. Ako si okrenut u ispravno
Istina je da se
poetak i zavretak
me smjeru, treba samo nastaviti hodati!
svega dodiruju.
Yoshida Kenko
*
 4. ZAKON
Nepoznato nije nespoznatljivo i neusporedivo je vee od pozna
toga. Andersen

DREVNA POSLOVICA kae: Doznajemo ono za ime tragamo. Pogle

U znanosti nam je
osobito potrebna damo li otvoreno i istraivaki oko sebe, uvidjet emo tragove tran-
mata. Sve nije u scendentnoga i putokaze prema beskonanome koji se pojavljuju pred
matematici, ni u lo nama, ne samo zahvaljujui misticima, nego i zahvaljujui mnogobro
gici, nego ima i lje
jnim skorim znanstvenim otkriima. Evolucija ovjekova znanja sve se
pote i poezije.
Maria Mitchell vie ubrzava i tako ubiremo plodove generacija i generacija znanstve
ne misli. U mnogim podrujima istraivanja ljudi nailaze na ono za
ime tragaju i jo mnogo vie od toga!
U knjizi Bog koji e se pokazati ponuen je niz primjera koji
potvruju da nepoznato nije i nespoznatljivo, te da je neusporedivo
vee od poznatoga. Autori tako kau:
Od svih oblika zna
nja do kojih uope
moemo doi, spoz Vidimo uzbudljiv svijet u dinaminome strujanju, neoekivani
naja Boga i spoznaja svijet iji nas mehanizmi sve vie zbunjuju i zapanjuju ljepotom i sloe-
o sebi svakako su
nou, svijet u kojem je predvidivost neizvjesna, a ne deterministika,
najvaniji.
Jonathan Edwards materija i energija meusobno zamjenjivi i u kojem do evolucijskih
promjena dolazi u velikim skokovima koji se opiru mehanistiki
jednostavnim objanjenjima. A mi; to se dogodilo s nama? Fiziari
nam govore da smo smjeteni jedinstveno, na pola puta izmeu silnih
parametara kozmosa i beskraja najmanjih estica tvari i energije. Na
dolazak na ovaj planet izgleda nevjerojatno, bilo da ga promatramo u
smislu zahtjeva za osobit odnos meu silama koje nadziru elementa
rne estice, ili u smislu mehanike bioloke evolucije. Postaje sve jas
nije da je evolucijski postupak kojim je nastao ljudski rod jedinstven i
da nema smjera. A koraci karakteristini samo za homo sapiensa iz
nimni su i po vremenu pojave i po razvojnim aspektima. Dogaamo
se jednom zauvijek, a, to je najudesnije od svega, nae je putovanje
tek zapoelo!

Bi li te rijei mogle biti poziv na to da osmislimo plemenitu sv

rhu vlastitoga ivota, kako na osobnoj, tako i na meunarodnoj razi
ni? Pojavljuju li se pred nama mnogobrojne i raznolike prilike kako
bismo ostvarili taj osobiti smisao i svoju nadarenost usmjerili u djelo
vanje na odabranome podruju? Kada odluimo predano raditi i
nainimo prve korake prema naprijed, svemir reagira i pomae nam.
Koliina znanja steenog u posljednjih stotinu godina po ne
kim je procjenama vea od svega to je otkriveno jo od ovjekove po-
jave. Velik dio tih zabiljeenih spoznaja nastao je na podruju fizikih
znanosti, a otkria se i dalje eksponencijalno ubrzavaju. Fizika danas
otkriva mnotvo razliitih i dosada nepoznatih estica i estica unutar
estica. Kemija je otkrila postojanje stotina procesa koji se odvijaju
u materiji, a o kojima se prije nije ni sanjalo. Biologija se iz obinog
imenovanja i klasificiranja ivog svijeta razvila do tumaenja klijanja
sjemena i genetskoga koda ive biljke. Pa ipak, jo je toliko toga to
ne znamo!

Stjecanje znanja nalik je radu u kamenolomu. Kako vadimo koma

di po komadi novih podataka, povrina kopa postaje sve veom
i veom. to vie znanja steknemo, to vie uoavamo razmjere
nepoznatoga. to vie znamo, to postajemo ponizniji. A to moe
jednako vrijediti za prouavanje due, kao i za istraivanja na pod
ruju prirodnih znanosti.
Andersen

U pojedinim sluajevima izgleda da se kreativni duh svemira

iri i daje energiju novim dimenzijama istraivanja i informacijama za
sadanje i budue generacije. Svojim velianstvenim jezikom Novi
nam zavjet govori: Upoetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga
/ Rije bijae Bog. Sve je po njoj postalo i nita to je postalo ni
je bez nje postalo. U njoj bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima
(Ivan 1:1, 3-4). Rije je na grkome logos, a to znai misao ili
pojam. Logos se odreuje i kao boanska arhetipska zamisao ko
ja sadri sve zamisli. Uz tu spoznaju i na temelju jezika suvremene
znanosti, taj navod iz Svetog pisma moemo prevesti i ovako: Bog je
temelj i Stvoritelj svemira, kao i svega u njemu i jo vie od toga.
Stvaranje slijedi put od zamisli, do rijei, pa do materijalne manifes
tacije. I tako stjeemo odreenu, ne posve jasnu predodbu o pojmu
sustvaranja.

Veliko je otkrie injenica ija pojava u znanosti potie nastajanje

sjajnih zamisli, ije svjetlo raspruje mnoga tamna mjesta i poka
zuje nam nove puteve.
Claude Bernard

to bi se dogodilo kada bi istraivake fundacije i vjerske us

tanove irom svijeta poele dodatna sredstva i poveanu energiju pos
veivati znanstvenim istraivanjima duhovnog podruja? Bi li to mog
lo donijeti neviene prigode za vei napredak u duhovnom podruju
posredstvom znanosti?
 Svatko od nas ima premale i preograniene predodbe o Bo
gu. Bi li poniznost bila praktian i koristan put preko kojeg bismo
mogli poeti stjecati ispravnu sliku o beskonanom Bojem umu?
Zahvaljujui poniznosti, u mogunosti smo uiti jedni od drugih. Po
niznost nas potie i na to da budemo otvoreni prema drugima, prip
ravni i voljni na stvari gledati i s tueg gledita. Zahvaljujui tome,
pak, moi emo slobodno iznositi svoje poglede.
Tu novu vrstu poniznosti, tu novu svijest o neogranienom,
sveprisutnom, sveobuhvatnom kreativnome duhu, nazvao sam teologi
jom poniznosti. Moda nam to temeljno naelo moe pomoi kada
kreemo u novu fazu evolucije, u duhovno istraivanje, koristei se po
magalima znanosti koja su bila toliko korisna u prouavanju fizikoga
svijeta.

*
5. ZAKON
Poniznost otvara vrata napretku.

Uvijek budi ponizan,

PONIZNOST je vrlo djelotvoran put do viih razina spoznaje. Kao to
ali ne pogni glavu,
jer to je znak vanj izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju, tako i poniz
ske poniznosti. Prava nost otvara vrata napredovanju na podruju znanja i otvorenosti. ov
je poniznost unutar jek e teko nauiti neto vie ako je uvjeren da ve sve zna. Zatvore
nja i izvire ni i uski stavovi onih koji misle da sve znaju onemoguuju daljnji
iz mudrosti.
napredak. Meutim, kada ponemo spoznavati koliko zapravo malo
Rabin Nahman iz
Bratislave znamo, postajemo spremni traiti, istraivati i uiti.
U prethodnome lanku razmatrali smo ubrzan razvoj i napre
dak znanosti, sve veu koliinu znanja; pa ipak, u stoljeu koje je pred
nama mogue je da emo doi i do stotinu pa i vie puta veih spoz
naja. Ubrzanje uenja posredstvom znanosti poprima zadivljujue ra
zmjere. Je li mogue da su pred nama vee mogunosti upravo zahva
ljujui poniznome pristupu meusobnome uenju? Bi li partnerska
povezanost znanosti i religije mogla posluiti kao prilika za stvaranje
duhovnog bogatstva? Novi oblik poniznosti poinje se izraavati kada
spoznamo veliinu Bojeg stvaranja i svoju tako malenu ulogu u koz-
mikome rasporedu. Mnoenje duhovnoga bogatstva ispravan je pri
stup za sve nas koji nismo zadovoljni time da stvari putamo da plu
taju, za nas koji svoj kreativni nemir elimo usmjeriti prema pomaga
nju izgradnje raja na zemlji.
 Mudrost donosi Potencijalne prednosti i koristi, sa stajalita boljeg razumijeva
poniznost. nja Boga i njegova nepreglednog podruja stvaranja, nekima su od
- Abraham ibn Ezra
nas upravo neodoljivi. Zahvaljujui poniznosti moemo Boju besko
nanost poeti postavljati u tonije okvire. To je taj ponizni pristup.
Jesmo li pripravni zapoeti formulaciju ponizne teologije koja nikada
nee zastarjeti? Bila bi to teologija koja je istinski usredotoena na
Boga, a ne na obrede koje je izmislio ovjek.
Teologija poniznosti oznauje gorljivu elju za novim duhovnim
informacijama. Radi potpomaganja pronalaenja stotinu puta veih i
brojnijih duhovnih otkria, zaklada Templeton proirila se otvaranjem
istraivakog instituta Informacijski centar Teologije poniznosti. Meu
glavnim su ciljevima novano pomaganje raznoraznih istraivakih
projekata i pruanje pomoi u osnivanju drutava uglednih znanstve
nika i teologa koje zanima napredak.
Poniznost uvijek mo Teologija poniznosti uvia postojanje sve brojnijih misterija.
ra obavljati svoj po
Moda nikada neemo spoznati vie od vrlo malenog dijela stvarnos
sao poput pele koja
radi med u konici: ti; moda nismo jedina duhovna bia u vidljivome i nevidljivome koz
bez poniznosti sve je mosu! Naposljetku, je li vidljivo tek malen i privremen pojavni oblik
izgubljeno. stvarnosti? Smatramo li da su ljudi zavrni proizvod stvaranja?
Tereza Avilska
Teologija poniznosti slavi prilike za stjecanje novih duhovnih
informacija zahvaljujui znanstvenim istraivanjima i fizike i duhovne
sfere. Dio pitanja o kojima valja razmisliti:
Mogu li i ja biti posrednik ili sredstvo izraavanja Boga u lju
bavi i kreativnosti?
Postoje li u velikim religijama zakoni koji pomau sretnom i
plodonosnom ivotu, a mogue ih je ispitati znanstvenim metodama?
Kako nauiti pomagati u ostvarivanju Bojih ciljeva?

Znanost i religija imaju povee zajednike temelje. Dio tog zajed

nikog podruja sastoji se od zajednikog naglaska na poniznosti.
David C. Myers

Je li mogue da istraivanja na podruju genetike i drugih zna

nosti ubrzavaju napredovanje ovjekove inteligencije?
Svaki novi dan donosi nova znanstvena otkria na podruju
uda u svijetu i svemiru kako u mikrokozmu, tako i u makrokoz-
mu. Mnogi ljudi zadivljeno promatraju silnu kompleksnost, raznoli
kost i profinjenu organizaciju svijeta, te doivljavaju osjeaj poniznos
ti kod svakog novog otkria takve velianstvene raskoi. Nasreu, i
mnogi su znanstvenici svjesni injenice da njihova poniznost prema ot
kriima takoer otvara vrata novome napretku, ak i na podrujima
koja naoko nemaju veze s njihovim usko specijaliziranim okvirima.
Naglasci

1. Srce puno ljubavi radosno je srce.

2. Kako ljepotu, radost i sreu povezujete s trenutanim pojmovima
o Bogu?
3. Preusmjeravanje nae pozornosti na alternativni plan neki put
nam pomae da nastavimo napredovati.
4. Moemo biti posrednici ili sredstva stvaranja, a ovjeanstvu e
dobro doi sve plodne zamisli koje ire globalnu viziju o ovjeko
vu rodu.
5. Svaki je zavretak jednostavno novi poetak.
6. Kada um otvorimo svjetlu i istini, vie nema potrebe za trenuci
ma u kojima neemo imati zamisli, nadahnua ili usmjerenosti.
7. Bi li egoizam moda mogao biti jedna od najveih prepreka nap
retku?
8. Poniznost je vrlo djelotvoran put do viih oblika razumijevanja.
9. Teologija poniznosti oznauje gorljivu elju za novim duhovnim
informacijama i novim pojmovima.
10. Napredak se posve izvjesno ubrzava!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

PONIZNOST

Budi ponizan, budi bezopasan,

Ne pretvaraj se,
Dri se uspravno i ustrajno;
Uitelju slui istinski posluno,
Neka ti um i tijelo uvijek budu isti,
Budi spokojan, postojan gospodar ega,
Odvojen od stvari koje se odnose na osjetila,
Osloboen sebe
Svjestan slabosti u smrtnoj prirodi.
Bhagavadgita

Ponos i oholost zagui skromnou, licemjerje nadvladaj jed

nostavnou, a pohlepu raspri zadovoljstvom.

Jinizam
 Najbolje je znati kada ne zna. Misliti da zna kada ne zna
opasna je bolest.
Tao Te Ching

Blago krotkima,
jer e batiniti zemlju!

Matej 5:5

*
 Tridesetdeveti tjedan

1. ZAKON
Opratanje pomae i onome tko oprata i onome kome se op
rata.

OPRATANJE je snaan pokazatelj duhovne snage. Kada posvjedoimo

Sve dok nam se um inu opratanja, zadivit e nas njegova iscjeliteljska snaga, kao i spo
bavi sjeanjem na sobnost da razbije naoko nedodirljivi krug boli. U ukupnoj ivotnoj
nepravdu, nee perspektivi, opratanje pomae i onome tko oprata i onome kome se
moi slobodno oprata. ovjek koji je u stanju iz uma i srca zraiti opratanjem iz
poeljeti pomirbu s
raava istu i neogranienu ljubav prema svim ljudima, ak i onima
onim tko nam je
naudio. koji ine zlo i tetu. Primatelj te energije koja mijenja ivot doivljava
Lewis Smedes priliku da se pone kretati u istom, svjeem svijetu. Stari strahovi,
kivnost i osjeaji nanijete nepravde tada mogu nestati. Teki teret kri
vnje ili negativne energije esto nestaje. A tehnika ostvarivanja opra
ta vrlo je jednostavna: oslobodi, otpusti! Kojeg god se aspekta tere
ta, bez obzira o kakvom je optereenju rije, svakodnevno oslobodili,
sutradan emo imati manji teret koji e trebati nositi. Opratanje je
izvrsna prilika da svoju ovjenost stopimo sa svojim boanskim odli
Duh koji oprata kama. Mogunosti za suosjeanje postoje ak i u najekstremnijim
slui kao sila okolnostima.
ujedinjavanja. Prednosti opratanja pojavljuju se u mnogim oblicima. Nedav
William L. Fischer
na su istraivanja pokazala da je niz fizikih i psiholokih zdravstve
nih koristi plod opratanja. Tako je mogue sniziti krvni tlak. Elimini
rati probleme povezane s bijesom, tjeskobom i stresom. Umanjiti na
padaje depresije. Pojaati duevni mir. Poboljati komunikaciju i veze.
to doista znai opratanje? Znai li to zaboraviti bolan ili zlo
ban in poinjen u tekoj situaciji? Znai li to da se trebamo rijeiti
osobnih razloga za kivnost? S jedne strane, opratamo radi sebe
 elimo da se nae radi osobnog zdravlja, duhovnog zdravlja i slobode. S druge strane,
opratanje ne ogra moe li opratanje biti nalog koji primamo od neograniene ljubavi:
niava samo na ri
dati doprinos ukupnom poboljanju ovjeanstva? Iznimna vanost
jei. Opratanje je
mono i djelotvorno opratanja, koju sada prouavamo i potvrujemo znanstvenim istrai
kada u nju unosimo vanjima, odavno je poznata svjetskim vjerskim tradicijama.
i srce. Konfucije je, primjerice, rekao: Nanijeta nepravda ne znai
May Rowland nita, osim ako je i dalje pamtite. U Kuranu stoji: Lijepa rije i op
ratanje bolji su nego dar iza kojeg slijedi uvreda. Dalaj Lama kae:
Nauiti oprostiti korisnije je nego tek podignuti kamen i baciti ga na
predmet ljutnje. A izljeenje i oprost esto su se zajedniki nalazili u
sreditu Isusova sluenja i propovijedanja. Grijeiti je ljudski, op
ratati boanski, napisao je engleski pjesnik iz 18. stoljea Alexan
der Pope. Stoga i nije neobino da ljudi svoju sposobnost opratanja
esto povezuju s duhovnou. Aktivan ivot obiljeen molitvom,
vanost vjere, te osjeaj bliskosti s boanskim esto nam nude pola
zite za opratanje i neogranienu ljubav. Svoju istinsku duhovnu pri
rodu ne moemo izgubiti, ak ni u vrijeme izgubljenih iluzija, jer se
ona sastoji od boanske materije.
Kako se dogodilo da su razliiti oblici religije, kako se ini,
doli do zakljuka da opratanje ima presudnu ulogu? Je li mogue da
je opratanje u religijama steklo tako vanu ulogu zahvaljujui
obinom empirijskom opaanju koje je pokazalo da ljudi koji oprata
ju napreduju, dok se stanje onih koji ne mogu oprostiti samo pogora
va? Kako tono dolazi do tijesne povezanosti opratanja i zdravijeg i
uspjenijeg ivota? to to povezuje opratanje i veu sreu?
Jesmo li manje ranjivi kada smo u stanju oprostiti? Kako je
mogue pomoi ljudima koji su doivjeli tolike tragine situacije da im
se ini da je cijena opratanja previsoka? ini se da u takvim situaci
jama najveu bol donosi sjeanje. Kako zalijeiti tako povrijeeno sta
nje? Kada negativno sjeanje zamijenimo pozitivnim, moda e doi
do izljeenja, no na koje jo djelotvorne naine moemo graditi pute-
ve prema pomirenju? vrsto stisnuta aka mora se otvoriti da bismo
na dlan mogli neto primiti. Sposobnost opratanja moda se ne po
javljuje lagano i brzo i za postizanje eljenih rezultata moda e tre
bati oprostiti beskrajno mnogo.
Opratanje u naem ivotu igra nevjerojatno vanu ulogu. Ne
kome je potrebno manje, a nekome vie vremena da uvidi kako vrsto
dranje za izvore povrijeenosti samo donosi bol i nesreu svim stra
nama. Ali krenemo li na put opratanja, stei emo duevni mir i isti
nsku povezanost s drugima. Kada smo u stanju oprostiti, od toga svi
imaju koristi. George Herbert rekao je: Koji ne moe oprostiti, rui
most kojim i sam mora proi.

*
 2. ZAKON
Snovi se mogu ostvariti kad ih aktiviramo.

SNOVI ili udesno nadahnute zamisli odigrali su kljunu ulogu u mno

Vizija gleda prema
gim otkriima, dok otkria ispunjavaju nebrojene snove! Vizije, snovi,
Unutra i prerasta u
dunost. Vizija gleda
zamisli, ideje... kako god ih nazivali, obino su vrlo vaan faktor. U
prema van i prerasta svakom sluaju, uspjean sanja neto je poduzeo kako bi ostvario
u tenju. Vizija gleda san. A ta injenica moe posluiti kao poticaj svima nama kojima se
uvis i prerasta snovi mogu ostvariti kada ih aktiviramo! Pritom je kljuna rije akti
u vjeru. viramo. Futuristike vizije obino lee u plodnome tlu pustolovnih
Stephen S. Wise
dua i umova. Njihovoj viziji ne smeta ono to drugi nazivaju injeni
cama. Sanjai su u stanju vidjeti i kroz veo ili maglicu sumnje, stra
ha i neizvjesnosti, te ugledati neograniene mogunosti. Naposljetku,
prema svetoj literaturi, ne govori li boansko vrlo esto upravo jezi
kom snova i vizija? Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako tijelo,
i proricat e vai sinovi i keri (Joel 2:28).
Prema engleskome spisatelju Jonathanu Swiftu, vizija je umi
Gdje postoji otvoren jee gledanja nevidljivoga. Taj dar ili talent pripada onim naprednim
um i voljna ruka, sanjaima koji vide mogunosti skrivene u neemu to na prvi pog
uvijek e biti novih i
led izgleda kao mana ili prepreka, mogunosti koje ekaju da ih net
sve udaljenijih grani
ko otkrije u sjenama nepoznatoga. Ameriki filozof Ralph Waldo
ca poznatoga.
Charles Emerson napisao je: Uzviena, kontemplativna, sveobuhvatna vizija,
F. Kettering osjeaj za pravo i krivo, isti su u svima. Odlike su im samopostojanje,
vjenost, intuitivnost i prevlast. Rije je o umu uma.

Snovi su nuni za ivot.

Anais Nin

Ako je, dakle, vizija um uma, moe li davati doprinos i

naem vrijednosnom sustavu? Mogu li plemenite tenje biti formativ
ni dio naeg osobnog plana za ono to je u ivotu vano? Bi li nas na
dahnuta vizija mogla postaviti na put kreativnosti i samootkria koji bi
nas ujedno odveo i dublje u sebe? Vizije i kreativno razmiljanje ned
vojbeno sadre elemente ljepote, svijesti, djelotvornosti i transforma
cije. Ako je svijet djelo na kojem stvoritelj jo radi, a mi Bogu po
maemo u njegovu oblikovanju, moe li svatko od nas dati doprinos
kroz svoje kreativne aktivnosti? Naa vlastita iskuenja, pogreke, us
pjesi i pobjede esto odraavaju nau osobnu viziju svijeta i naeg vla
stitog mjesta u njemu.
Snovi i kreativnost put su do svetih stvari. Desmond Tutu jed
nom je prilikom rekao: Stvoreni smo da uivamo u glazbi, da uiva
mo u prelijepim zalascima sunca, da uivamo u pogledu na valove i da
 Granice nisu ni na se oduevljavamo ruom koju je ukrasila rosa... Ljudska su bia uis
istoku ni na zapadu, tinu stvorena za transcendentno, za uzvieno i profinjeno, za prelije
ni na sjeveru ni na
po, za istinito... a svi mi dobili smo u zadau pokuati na ovome svi
jugu, nego ondje
gdje se ovjek jetu stvoriti malo vie gostoljubivosti za te divne pojave. Ako nam je
suoava s injeni istinska priroda duhovna, tada su moda uope najvanija spoznaja
com, gdje god upravo razmjeri i znaenje naeg vlastitog duhovnog bia, te na od
to bilo.
nos sa Stvoriteljem svijeta.
Henry David
Thoreau O emu vi sanjate i kakve su vae vizije o budunosti? Kako te
mogunosti namjeravate aktivirati tako da dovedu do uspjeha? Kako
ete iskoristiti podruje neograniene moi koje postoji svugdje? Ko
jim putevima idete i koje korake poduzimate kako bi va ivot imao
vie smisla i vrijednosti?
Zakon postojanja daje nam neovisnost kojom svoj ivot gradi
mo na odabrani nain, u skladu sa svojim vlastitim zamislima i idea
lima. Vlastitu budunost moemo planirati prema vlastitim eljama.
Napredak i srea prirodno su stanje ovjeanstva. Skladna suradnja s
univerzalnim naelom pomae nam da sve te darove i ostvarimo.

*
3. ZAKON
Rad je ljubav koja je postala vidljivom. Kahlil Oibran

PRIJELAZAK iz mladosti u odraslu i zrelu dob okree nas u smjeru ono

ga to elimo uiniti sa svojim ivotom u smislu rada ili odabrane pro
fesije. S jedne strane, rad moemo opisati kao posao koji odrava
elimo li u poslu bi vae zanimanje dok zaraujete dovoljno za ugodan ivot. S druge
ti djelotvorni i kroz strane, rad moe postati vokacijom, unutarnjim pozivom na pobolja
njega doi do sree i vanje i koritenje osobitih darova i sposobnosti za konkretne, vrijed
smisla, trebamo
ne i uzviene ciljeve i svrhe. Pomno odabrana karijera moe dati dop
otkriti to je potreb
no i to se trai, a
rinos ovjeanstvu, te osigurati osobni razvoj i zadovoljstvo. Zapravo
zatim to i uiniti svi oblici korisnoga rada mogu biti sluenje na odabranome podruju.
ovdje gdje jesmo! Kahlil Oibran u Proroku pie: Rad je ljubav koja je postala
Richard J. Leider vidljivom. Na rad, to to radimo i kako to inimo, oblik je osobne
izjave. Osvrnemo li se na svoj rad s duhovnog stajalita, uviamo da
svaki posao ima znaenje i smisao unutar ukupnog rasporeda. Radite
to volite i volite to radite! Vokacija obuhvaa daleko vie od od
raivanja sati radi dobivanja plae. Kad volite posao koji radite, ras
polaete odabranim odukom kroz koji je mogue izraziti kreativnost.
Joan Chittister u knjizi Za sve postoji vrijeme pie:
 Potvrda ivota du Duhovnost rada temelji se na pojaanome osjeaju sakramen-
hovni je in kojim tnosti, na svijesti o tome da je sve to postoji sveto i da nae ruke sve
ovjek prestaje ivje
to posveuju u sluenju Bogu. Kada u malenoj posudi u stanu usred
ti nerefleksivno i
poinje se s potova velikoga grada uzgajamo rotkvice, sudjelujemo u stvaranju. Odrava
njem posveivati vla mo planet. Kada metemo ulicu ispred kue u najprljavijem gradu u
stitome ivotu kako zemlji, u svijet uvodimo nov poredak. Ureujemo Rajski vrt. Iznova
bi ga uzdignuo do stvaramo Boji svijet. Kada popravimo sve to nije kako valja, ili obo
njegove stvarne
jimo sve to je staro, ili darujemo to smo stekli a nije nam potrebno
vrijednosti.
Albert Schweitzer za ivot, sputamo se i hvatamo zemlju, udahnjujemo joj nov ivot,
kao to je to Bog uinio jednog jutra, a nakon toga samo gledao i gle
dao kako se iri i razvija, raste i napreduje kroz vjekove. Kada umo
tavamo smee i recikliramo limenke, kada pospremamo sobu i pod
au stavljamo podmeta, kada nam je stalo do svega to dodirujemo
i kada to dodirujemo s potovanjem, postajemo stvoriteljima novoga
svemira... Rad nam omoguuje da stavimo vlastiti ig odobravanja,
vlastiti vodeni ig i simbol, autogram svoje due... na razvoj svijeta.
Sretni su oni ljudi tovie, initi manje od toga znai ne initi ba nita.
ija je priroda us
klaena s njihovim Sav je rad posijano sjeme; raste i iri se, te se iznova sije.
pozivom. Thomas Carlyle
Francis Bacon

Svi imamo psiholoku potrebu za pronalaenjem radosti i

sree u poslu. Kada se bavimo vrijednim pozivom prema kojem os
jeamo prirodnu strast, ini se da aktiviramo radosnu unutarnju svr
hovitost. U poslu traimo konkretnost znaenja. A veina ljudi eli
iriti nadarenost i u potrazi je za kreativnim izazovima. Kad radimo sa
Bio je zaljubljen u
svoj posao i prema smislom i svrhom, kao i gorljivou, uspjeh postaje prirodnim nuspro
njemu osjeao gorlji izvodom. Vano je osjeati da je to to radimo vano i vrijedno. A vri
vost kakvu u nama jeme potrebno da prepoznamo elemente svrhovitoga rada svakako e
ne budi nita osim biti dobro uloeno. Da, na je rad esto povezan s dohotkom.
posla koji moemo
Meutim, odabrana vokacija nudi nam i put da svoj dar upotrijebimo
dobro obaviti.
William Dean i za neto to je, kako nam se ini, potrebno svijetu.
Howells Kada u ruci drimo neto to smo stvorili ili kada vidimo da je
nae djelovanje ostvarilo neto znaajno u neijem ivotu, stjeemo
novu pozitivnu i vrlo snanu energiju. Na odreeni nain, ostvarivanje
neeg vidljivog moe sluiti i unapreenju nae svrhe i cilja.

Kada volite posao, svaki je dan blagdan.

Frank Tyger
( a kad ne, svaki je dan pakao )
- Scanner

*
 4. ZAKON
Svaka posljedica ima uzrok. Hermetiko naelo

JESTE LI kada promislili o tome da za sve to vam se dogodilo ili se

Sve to vas snae
zaradili ste vlastitim dogaa u ivotu postoji odreeni razlog? Ako ste oboljeli, doivjeli
rukama. udesan dan, stekli novog prijatelja, ako ste sudjelovali u prometnoj
Kuran nesrei, prihvatili novi posao, vjenali se ili pokrenuli novi posao, ne
gdje i na nekoj razini postojao je razlog za svako od tih iskustava. I to
razlog koji je najvjerojatnije sadravao jedan od velikih univerzalnih
zakona po kojima se, kako se ini, oblikuju nai ivoti zakon uzro
ka i posljedica.

Sam se kori. Sam se propituje. Sam se titi i pazi... i ivjet e

sretno. Stoga samog sebe nadziri kao to trgovac nadzire
plemenitog konja.
Dhammapada

Patnja je izdanak na
Na primjer, razmotrite ovaj jednostavni prirodni zakon: Kako
silja. Shvatite to i
budite budni. ije, tako e i eti. Sijanje sjemena, bez obzira na vrstu, uzrok je
Jinizam koji pokree djelovanje zakona. Pokrenute kreativne sile nieizbjeno
donose i posljedicu, a rije je o plodovima, odnosno etvi. Posij ku
kuruz, pa e i ubirati kukuruz. Posadi jabuke, pa e ubirati jabuke.
U svakom sluaju, mi smo uzrok, svojevrsni sijai.

Svaki uzrok ima posljedicu; svaka posljedica ima uzrok. Sve se do

gaa u skladu sa Zakonom.
Yogi Ramacharaka

Ista usporedba vrijedi i za razliite aspekte naega ivota. Sje

me koje posijete vaa svijest, vai stavovi, vae djelovanje, nain na
koji se odnosite prema drugima jame, krajnje nedvosmisleno, da
upravo vi potiete i uzrokujete etvu. Meutim, nai misaoni procesi
nude i desetke razloga zbog kojih nismo uzronici onoga to nam se
dogaa. No ini se da je odgovornost sredinji element razmiljanja o
Nebeska je mrea tome to znai biti ljudsko bie. A individualna odgovornost zahtijeva
rairena. I premda
stav svijesti o sebi. Koje su vae prednosti? U kojim se podrujima
otvori nisu maleni,
trebate razvijati i iriti sposobnosti? Opratate li ili se ustrajno drite
kroz nju nikada nita
ne promakne. okrivljavanja i osuivanja? Umjesto da za svoje probleme krivite dru
Tao Te Ching ge ili okolnosti, razmiljate li o tome koji su uzroci mogli niknuti iz
Svaka zadaa donosi vas? elite li doivjeti obilan i sretan ivot, trebate se rijeiti pog
osobit uitak, svako renih predodaba. Kreativna energija svemira jednostavno djeluje
nijekanje odgovara
ondje kamo smo je usmjerili, premda moda svjesno ne znamo da
juu naknadu, svaka
misao svoju nagradu, smo upravo mi u poetku pokrenuli tu uzronu silu.
svaki kri svoju kru Promislite na trenutak o zakonu uzroka i posljedica. ivot je
nu; plaa ide uz re proces uenja, a ne prosuivanja i osuivanja. Ako smo odgovorni za
zultate rada, kao to to nam se dogaa, ne raspolaemo li i divovskim i neogranienim
posljedice
prilikama za pozitivnu kreativnost? A svijest o tome moe biti besko
uz uzroke.
Charles Mildmay nano uzbudljiva. Zakon uzroka i posljedica nije ni pozitivan ni ne
gativan, nego je jednostavno takav kakav jest i kako postoji. Mi zah
valjujui sposobnosti biranja toj energiji dajemo ovakav ili onakav pre
dznak.
U knjizi Psiha i psihizam Torkom Saraydarian pie:

Unutarnja nazonost i nazonost u prirodi mogu se nazvati za

konom uzroka i posljedica. Taj je zakon energetsko polje koje se iri
svim kozmikim razinama, a svako djelovanje na to energetsko polje
izaziva odgovarajuu reakciju razmjernu razini i intenzitetu djelovanja.
Tako elja, udnja, aspiracija i misao mogu biti in molitve, oblik dje
lovanja koji izaziva odgovarajuu reakciju energetskog polja, zakona
uzroka i posljedica.

Ali kako se u to uklapa ono to nazivamo sluajem? Mnogi

vjeruju da sluaj, srea i podudarnosti na ovakav ili onakav nain ut
Pepeo se vraa u lice jeu na na ivot. Kako bi moglo postojati neto to u svemiru dje
onome tko ga baca. luje izvan ili neovisno o beskonanosti boanskoga? Pokazuje li pom
Afrika izreka nije razmatranje da bi to to nazivamo sluajem moglo jednostavno
(Yoruba) biti izraz koji se odnosi na opskurne uzroke koje moda ne percipira
mo ili ne razumijemo? U tom podruju krije se mnogo materijala za
razmiljanje.
Razumijevanje djelovanja univerzalnih zakona ili naela snano
utire put prema osobnoj slobodi. 1 kao to su prometna pravila nuna
za osiguravanje sigurnosti u vonji, zakoni duha pomau nam da si
gurno putujemo do korisnih odredita. Na ovaj ili onaj nain, veina
svjetskih religija naglaava pojedinanu odgovornost u raznoraznim
ivotnim pitanjima.

Nita to se dogaa u naemu svijetu ili nama osobno ne dogaa

se samo od sebe ili bez uzroka. Na zemaljskoj razini uzrok i pos
ljedica prirodan su zakon; tako funkcionira svijet.
Bruce McArthur

*
 5. ZAKON
Onima koji ine dobro ide dobro.

Pomoi ovjeku da U PRETHODNOME lanku razmatrali smo univerzalni zakon uzroka i

si pomogne nikada
posljedica. Pritom djelujemo na temelju kreativnoga naela, osigura
ne slabi, nego uvijek
hrabri i jaa, jer ga vajui put kojim doslovce stvaramo svoja ivotna iskustva. Kljuno je
dovodi do veeg i biti svjestan injenice da svatko od nas surauje sa svemirom posre
snanijeg ivota. dstvom misli, namjera, ciljeva i elja. A budui da je taj kreativni pro
Ralph Waldo ces nepristran, moemo stvarati i kaos i ljepotu i dobrotu. Korisno je
Trine
spoznati i da nae misli, namjere, ciljevi i elje vjerojatno proistjeu iz
temeljnih stavova. Na sustav vjerovanja vjerojatno se oformio na te
melju naih osnovnih pojmova o sebi, drugima, vlastitome ivotu, vla
stitim iskustvima i programiranosti koju nosimo u podsvijesti.
Gostoljubivost poka-
to je najzanimljivije, zakon davanja i primanja dio je zakona
zuj kao netko tko
ugouje djecu Naj- uzroka i posljedica. Davanje (uzrok) potie kruenje (posljedicu). Za
uzvienijega. kon davanja i primanja takoer se smatra dijelom zakona univerzalne,
Uranila neograniene ljubavi. to mislimo o davanju i primanju? Svrha u ko
ju dajemo pritom je presudna. Davati uz potajno prieljkivanje nagra
de u izravnoj je suprotnosti sa zakonom ljubavi. Iskreno davanje iz
uma i srca, bez obaveza i oekivanja, prenosi misli neograniene lju
bavi. Takvo davanje ima dalekoseno djelovanje i esto donosi obilje
dobra i onome tko daje i onome tko prima. Onima koji ine dobro ide
dobro!

Svatko u ivotu ima odreenu svrhu... jedinstven dar ili osobit ta

lent koji moe ponuditi drugima. A kad taj jedinstveni dar spoji
mo sa sluenjem drugima, doivljavamo ushit i uzdizanje vlastito
ga duha, to je najvii cilj svih ciljeva.
Deepak Chopra

Davanje i primanje dotiu sva ivotna podruja, a ne samo

opipljiva i materijalna dobra. A naina na koje moemo davati ima be
zbroj. Dio onoga to imamo moemo dati preko milosrdnog djelova
nja na korist drugima. Moemo dobrovoljno uloiti vrijeme i energiju
u dobrotvorne svrhe. Zajednice u kojima ivimo nude mnoge prilike
za sluenje. Ljudi ljubav izraavaju preko milosrdnih djela kako bi
olakali patnje, ali i kako bi uzdignuli primatelje takve ljubavi. Nahra
niti gladne, brinuti se za bolesne, odjenuti gole... sve je to nuno u
kratkoronome pogledu; meutim, dugoroni cilj, istinsko milosre,
ovjek se ni u emu sastoji se u pomaganju onima kojima je to potrebno da spoznaju du
toliko ne primie hovne odlike koje vode do blagostanja, dostojanstva i sree. Moda je
Bogu kao kada dru
i najvei in milosra pomaganje pojedincu da od primatelja postane
gima ini dobro.
Ciceron davatelj.
ivot je kratak; unutar tog razdoblja svatko mora nastojati
ponjeti najobilnije plodove otkria i spoznaja. Svatko od nas treba
samo svakodnevno ulagati trud u prakticiranje Boje nazonosti. Pri
like za sluenje koje su pred nama dosad su neviene i na osobnoj i
na globalnoj razini. to vas srce moli? to trai da uinite? Kojom
mjerom dajete? Osoba koja razmilja pozitivno i ima pozitivne emoci
je, te i u ljudima i u ivotu vidi samo dobro, sjeat e se samo dobro
ga i izraavati samo dobro. im spoznamo da smo jedno s duhom
beskonane ljubavi, moemo se toliko ispuniti ljubavlju da emo u sve
mu vidjeti iskljuivo dobro. Svaki novi poticaj ljubavi prema istini i
dobroti dovodi nas jo malo blie raju na zemlji.

Kada prestanemo misliti prvenstveno o sebi i vlastitom sa-

moouvanju, doivljavamo istinsku junaku transformaciju svijesti.
Joseph Campbell

U knjizi Nakon ekstaze pranje rublja Jack Kornfield pie:

Sluenje je izraz probuenoga srca. Ali kome sluim? Kada je netko
upitao Oandhija kako se uspijeva tako neprekidno rtvovati za Indiju,
odgovorio je: 'To inim iskljuivo za sebe'. Kada sluimo drugima,
sluimo sebi. Upanishade to nazivaju 'Bogom koji hrani Boga'.

Naglasci

1. Opratanje je snaan dokaz duhovne snage.

2. Tehnika postizanja opratanja vrlo je jednostavna: oslobodi se i
otpusti!
3. Nadahnuta vizija moe sluiti kao put do kreativnosti.
4. Kakvi su vai snovi i vizije budunosti?
5. Na rad osobna je izjava o naem ivotu.
6. Radi to voli i voli to radi!
7. Zakon uzroka i posljedica nije ni pozitivan ni negativan, jed
nostavno postoji takav kakav jest.
8. ivot je proces uenja, a ne prosuivanja i osuivanja.
9. Svatko od nas surauje sa svemirom posredstvom misli, namje
re, ciljeva i elja.
10. Davanje i primanje dodiruje sva podruja naega ivota, a ne sa
mo opipljiva i materijalna dobra.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Oslukuj bit religije

i upijaj je kroz srce:
ovjek drugima ne smije initi
to ne bi htio da ine njemu.
Ono to se navodi u nebrojenim knjigama
ja u rei u pola stiha:
sluenje drugima je vrlina, zlo i vrijeanje su grijeh.

Mahatma Gandhi

*
 etrdeseti tjedan

1. ZAKON
Koncentrirajte se na to kamo elite ii, a ne na to gdje ste bili.

Razlika izmeu MNOGA NAJVEA ivotna postignua esto ostvaruju ljudi s jedinstve
sluajne transforma nom eljom i voljom koja postaje kamenom temeljcem za sve to ine.
cije i sustavne tran
Na primjer, kao dijete, Bob Feller oboavao je bacati lopticu. U dobi
sformacije slina je
razlici izmeu munje od pet godina ve je satima i satima vjebao ubacivanje bejzbolske
i svjetiljke. I jedno i loptice kroz rupu u zidu sjenika. Kad mu je bilo deset godina, otac mu
drugo osvjetljava, no je kupio svu potrebnu opremu i na farmi mu uredio igralite. S trina
jedno je opasno i est godina Bob je ve bio baca u mjesnoj momadi i u prosjeku je iz
nepouzdano, a dru
bacivao po dvadesetoricu udaraa po utakmici. Sa sedamnaest je
go usmjereno
i dostupno. poeo igrati za Indianse iz Clevelanda. Kao profesionalac u prvoj be-
Marilyn Ferguson jzbolskoj ligi, Bob je est sezona odigrao kao najbolji igra u dvade
set susreta, u tri utakmice nitko nije uspio pogoditi njegove lopte, u
jedanaest utakmica protivnik je samo jednom pogodio njegovu loptu,
te je, uz 266 pobjeda ubiljeio i rekord od 348 izbacivanja udaraa
tijekom jedne sezone. Bob Feller uao je u bejzbolsku Dvoranu slav
nih jer je imao samo jednu goruu elju - igrati bejzbol! Nije odvajao
pogled od te vizije i bez prekida je radio na ostvarivanju postavljenog
cilja.
Poslovni ovjek koji je radio u jednoj malenoj tvrtki za proiz
vodnju namjetaja imao je viziju o tome da jednoga dana pokrene vla
stitu tvrtku. Radio je marljivo i kreativno i stekao temeljito poznava
nje naina funkcioniranja tvrtke. I kolege iz ureda i kolege iz proizvo
dnje silno su cijenili njegovu sve veu sposobnost i cijenili njegovu is
krenost i srdanost. Proteklo je nekoliko godina, a njemu je ponuena
Dugorono gledano, visoka menaderska dunost u znatno veoj proizvodnoj tvrtki. Odva-
ovjek pogaa samo givao je ponudu i o mogunostima razgovarao s lanovima obitelji. U
ono to gaa.
meuvremenu je bio isplanirao pokretanje vlastite tvrtke, te tedio za
Henry David
Thoreau prikladan trenutak i priliku. I on i obitelj smatrali su da je upravo to
najpovoljniji trenutak, tako da je donio odluku i krenuo u posao. Na
kon to je na tom poslovnom podruju stekao glas kao astan i spo
soban, njegova tvrtka, koja se dotada muila na tritu, poela je
doivljavati velik uspjeh. I to je jo jedna pria o uspjehu. Pritom je
presudno vano koncentrirati se na ono to elite postii.
Postoje i druge prie o ljudima koji sanjare o uspjehu i svaka
Sanjati nemogue i ko imaju talente i sposobnosti koji se mogu iskoristiti na tritu.
dosei nedostupnu Meutim, ini se da njih pritom neto koi. Umjesto da formuliraju
zvijezdu! praktian i provediv plan, te da ga se pridravaju sve do uspjenog is
Joe Darion punjenja, esto se vrte u krug poput broda bez kormila, sve vie ub
rzavajui, ali zapravo ne napredujui prema cilju. U pojedinim sluaje
vima nee se moi osloboditi osvrtanja na prolost i beskonanog
preivljavanja dogaaja i situacija do kojih je dolazilo ranije. Bez us
redotoenosti i jasnog cilja ili uz previe osvrtanja, kako uope mogu
doi do trenutanog cilja? Jedan ovjek esto je spominjao staru mak
simu koja mu je esto pomagala u usmjeravanju: U redu je osvrnuti
se, ali ne i zagledati se za sobom!

Koncentracija je moj moto prvo potenje, potom marljivost, a

onda koncentracija.
Andrew Carnegie

Fokusiranje znai prilagoavanje radi stjecanja jasnije slike.

Jedan od primjera: koncentrirati se, usredotoiti pozornost. Fino
prilagoavanje vizije povezane s naim ciljevima moe biti nalik na fo
kusiranje ili prilagodbu objektiva fotoaparata radi dobivanja otrih i
jasnih fotografija.
Moete li zamisliti gdje bismo kao ljudski rod bili u sklopu sa
danjeg napretka da se ti divni kreativni umovi koji su doli do toliko
fantastinih otkria ustrajno bave prolou umjesto da gledaju nap
rijed? Dananji svijet neustraivo stupa u novo zlatno doba prilika
tehnolokih, medicinskih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih i du
hovnih. to nam donosi sljedeih etrdeset-pedeset godina? Kako se
danas usredotoiti kako bismo jasnije percipirali budunost? S poslo
vnog stajalita koje e se vrste proizvoda kupovati i prodavati? Koje
e karijere biti korisne i produktivne? Kakvo e biti trite rada? Ka
ko e na te prilike utjecati elektroniko doba raunala? tovie, ka-
ko e na na nain ivota utjecati elektronska tehnologija koja tako ub
rzano napreduje? S obzirom na to da se mo informacijskog drutva
premjeta prema onima koji se istiu u analiziranju podataka, kako e
naa radna snaga uspjeno pristupati informacijama, analizirati ih i iz
vlaiti utemeljene zakljuke? Hoe li se nain ivota razlikovati koliko
se i sadanji nain razlikuje od ivota otprije stotinu godina? Do ko
jih e otkria doi na podruju medicine? Kako e se odvijati meuna
rodna trgovina? Koja e znanstvena otkria biti od velike koristi? Kak
ve e biti svjetske religije u dobu obiljeenom velikim znanstvenim
napretkom? Kako bi sve naprednije znanstvene i teoloke spoznaje o
Bogu, svijetu, kozmosu i kreativnosti mogle poboljati na ivot?
Mogu li nas ta pitanja nadahnuti ve sada? Kamo elimo poi?
Kako elimo i planiramo ii naprijed? Kako se pripremamo za svoje
elje i ciljeve? Koji novi obzori oaravaju naa srca i neodoljivo priv
lae na pogled? Gotovo nespoznatljive koliine informacija pojavlju
ju se nevienom brzinom. Kako emo iskoristiti te nove spoznaje?
Hoe li doi do poveanih spoznaja, do bolje globalne komunikacije i
poboljanog dijaloga meu pojedincima, religijama i zemljama?

Budui da je ivot djelovanje i strast, ini mi se da se od ovjeka

trai da strast i djelovanje u svojem ivotu dijeli tako da ga nitko
ne moe osuditi i rei da nije ivio.
Oliver Wendell Holmes

Kako bismo uivali u plodovima svojih otkria, moramo odvo

jiti vrijeme u kojem emo kolovati tijelo, um i duh. Vaan nain na
koji je to mogue postii sastoji se od koncentriranja na eljeno odre
dite i nain na koji onamo elimo doi, a ne na to gdje smo bili.
Dok gledamo prema budunosti, svatko od nas stoga bi tre
bao biti beskonano zahvalan na mnotvu izvora sree koji nas ok
ruuju, kao i na izgledima za jo udesniju sreu nae djece i unuka.
Usto bismo trebali biti i beskonano zahvalni to ivimo u najve-
lianstvenijem razdoblju stalnog i sve ubrzanijeg Bojeg kreativnog
napretka. Neka nam cilj bude postavljen visoko, a pozornost koncen
trirana na uzvieni je dobro.

*
 2. ZAKON
Svatko od nas moe nauiti kako pomagati u ostvarenju Bojega
cilja.

to je kreativno mo OBILJE PRILIKA za nove duhovne informacije pojavljuje se zahvaljujui

ra i samo stvarati. znanstvenim istraivanjima i fizike i duhovne sfere. Oekujemo pra
John Keats
vu lavinu novih ideja i pojmova koji e posluiti kao dodatak udesnim
drevnim svetim spisima. Je li mogue da smo na pragu nove koncep
cije teologije u kojoj se istini pristupa na eksperimentalan, hipotetski
nain, kao u sklopu znanstvenih istraivanja? Veliko proirenje znanja
u vezi s boanskim nedvojbeno izgleda mogue. Koja je uloga ov
jeanstva u tim moguim otkriima? U stvarnosti bi svatko od nas mo
Ljudi u svim kreativ gao biti izraz ili posrednik Boga kroz neogranienu ljubav i sve veu
nim nastojanjima
kreativnost.
moraju pronalaziti,
osjeati i predstavlja Kako nauiti pomagati u ostvarenju Bojih ciljeva? Moda bi
ti Vjenog ovjeka, jedan od prvih koraka moglo biti ponizno priznanje da kao ljudi zna
stvoritelja.
mo tako malo o Bogu i sve ubrzanijoj kreativnosti i smislu ivota na
Tagore
zemlji. Sljedei bi korak mogao izvirati iz nae otvorenosti prema
uenju.
Uenje je doivotna aktivnost nesagledive vanosti. Spoznaja
o tome da svatko od nas moe pomoi u ubrzanju stvaranja upravo je
udesna prilika. Boanski pojam o redu zapravo je, kako se ini, pre
dodba o protoku i prilagoavanju, a kada nam se ti pojmovi usade u
misli i svi aspekti naega ivota um, zamisli i izrazi mogu biti u
skladu s univerzalnom kreativnom ljubavlju.
Genijalnost svemira stvorila nas je i u svakoga od nas usadila
iskru te genijalnosti. Kad se usudimo izii iz zone ugode i ustvrdimo
da se kroz nas sanja velik san, tom genijalnom aspektu velikog Stvo
ritelja omoguujemo da obavlja svoju kreativnu zadau. Jedno je pri
grliti vee mogunosti, a neto posve drugo poduzeti korake koji su
potrebni da bi se one i ostvarile.

to ako zemlja tek je sjena neba, a stvari ondje medu sobom

sline, vie nego to misli se na zemlji?
John Milton

Nismo li mi duhovna bia u vidljivome obliku? Je li na svijet u

biti duhovni svijet? Bi li se temeljne sile nadzora ili energije mogle od
rediti kao duhovna naela? Kada spoznamo vlastito jedinstvo s duhov-
Otkrivanje se sastoji nom biti, poinjemo li moda gledati oima duha? Poinju li se ta
od uvianja onoga da u naem ivotu dogaati udesne stvari?
to su spoznali svi i
razmiljanja o ono Potiimo kreativno razmiljanje i u sebi i u drugima. Nadvla
me o emu jo nitko dajmo osjeaj plahosti i s gorljivou uloimo nadarenost u raznoraz
nije razmiljao. na iskustva i osobne susrete. Vjerujmo u sebe i u druge jer kra
Albert Szent- ljevstvo nebesko ne pojavljuje se s velikim neonskim natpisima!
Gyorgyi
Kraljevstvo nebesko podruje sve ire svijesti, kreativnosti, napre
tka i boanskih prilika ve je u nama i oko nas. Je li to nova gra
nica koju treba dodatno istraiti: nae vlastito unutarnje bie i naa
vlastita priroena boanska priroda? Je li zaboravljanje ili odvraanje
od nae boanske prirode stvorilo osjeaj odvojenosti od velikog Stvo
ritelja? Kada se sjetimo jedinstva s vrhovnim izvorom, moemo li pri
jei u energetski tok kreativnosti?
Budunost se u velikoj mjeri pred nama prostire poput nepre
gledne divljine neistraene stvarnosti. Onaj koji je stvorio i koji odra
va taj svijet u razvoju nije nas postavio u ovaj trenutak kao na sami
zavretak kreativnog procesa. Mi smo zapravo na novome poetku.
Ovdje smo radi budunosti! A svatko od nas ima odreenu Vrijedno
st kojom moe dati doprinos. Svatko od nas ima um sposoban za kre
ativnu aktivnost. Moemo li pomagati u ostvarivanju Bojih ciljeva u
trajnom irenju kozmosa, koji obuhvaa i irenje nae vlastite due?
Kreativni proces djeluje kroz nae misli, rijei i djela i tako se poka
zuje u naem ivotu. Zato smo primili tako mone duhovne darove?
to emo uiniti sa sobom i s tom moi? Mogue je da smo stvoreni
kako bismo pomagali sve ubrzanijoj Stvoriteljevoj aktivnosti.

*
3. ZAKON
Svaki je koristan ivot sluenje.

Budi koristan gdje ONI KOJI svoj rad smatraju svojevrsnim sluenjem uviaju da je nain
ivi. na koji se odnose prema drugima vrlo vaan. Uviaju da je duh uisti
George Herbert nu dio svega to inimo, a duhovna naela nastoje ugraditi u sve seg
mente svojega ivota. Duhovnost rada prelijepo opisuje Maxine F.
Dennis, u knjizi O ovjekovim rukama:

Veini ljudi blagajniko mjesto u velikoj samoposluzi ne izgle

da osobito privlano i zahvalno. Ali meni je upravo takvo. Jer imam
 Koji eli proiriti po dojam da moj posao obuhvaa neusporedivo vie od sastavljanja
lje sree, prvo joj rauna, uzimanja novca i slaganja namirnica u vreice. Najvaniji dio
treba postaviti temelj
mojega posla nije oit na prvi pogled. Rije je o nainu na koji se pre
duboko u vlastitome
srcu. dstavljam drugima, a koji odreuje hoe li kupac zahvaljujui susretu
Taoizam sa mnom iz prodavaonice izii zadovoljniji i sretniji ili nezadovoljniji i
nesretniji. Jer, ako dobro obavljam posao, znam da mi se prua mo
gunost da obavljam i Boji posao. Zbog toga nastojim da se svaka
od mojih muterija osjea osobito. I dok im sluim, oni su mi
najvanije osobe u ivotu.
Mnogo se puta dogaa da na spomen rijei sluenje ljudi po
misle na crkvu ili moda ak neku vladinu slubu. U stvarnosti,
meutim, sve to inimo u ivotu, ako se ostvaruje sa stajalita kvali
tetno obavljenog posla koji pomae i koristi drugima, postaje osob
nim sluenjem. Nain na koji ivimo kako se suoavamo sa situa
cijama, nae vrijednosti i ideali, nai ciljevi i nain na koji ih nastoji
mo postii, kako se odnosimo prema drugima sve su to aspekti
osobnog sluenja. A naem je svijetu nedvojbeno potrebno vie takvih
slubenika koji su sretni to trud i energiju mogu posvetiti zadai ko
ja je pred njima!

Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer ljubav dolazi od Boga, i tko

god ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, nije
upoznao Boga, jer je Bog ljubav.
Prva Ivanova poslanica 4:7-8

Kada razvijamo duhovnu svijest, shvaamo da znanje donosi

odgovornost, kao i odreenu mo; znanje one koji njime raspolau
obvezuje na to da ga koriste na dobrobit sviju. Kada svjesno dopusti
mo da naim ivotom vladaju duhovna naela, moemo biti sigurni da
e nas duh odravati. Kada pronaemo kraljevstvo u sebi, bit naega
postojanja postaje sredstvom ujedinjavanja koje izraava neogra
nienu ljubav. Znamo da sve produktivno to postiemo u ivotu pos
taje sluenjem s ljubavlju. Svaki je koristan ivot sluenje. Ve i same
nae misli postaju mislima koje dopiru do srca drugih i daju im neto
od presudne vanosti, neto to e proiriti i obogatiti njihov ivot.
elimo da svi budu otvoreni i ivi, da primaju vie oblike nadahnua i
da ih ispunjavaju ljepota i istina, toliko raskone da uzdiu njihovu
duu.
Gotovo se svatko raa s mnogobrojnim talentima koje moe
razvijati. Veina nas i nadarenija je nego to nam se ini, a samo je na
 ovjek od spoznaje nama da te talente iskoristimo na najbolji mogui nain. Jednako ta
svaki je ovjek koji ko, dok razvijamo darove, sluimo pomaui drugima da razviju svo
se sjea Boga bilo da
je darove. Priznanje, pohvale i poticaji snani su stimulatori! Nakana
stoji, sjedi ili lei.
Kuran korisnog sluenja nije dosezanje uloge uzora, nego pomaganje drugi
ma da otkriju i razviju svoje sposobnosti. Istodobno, dok pomaete
sebi, pomaete i drugima.
Prije vie godina, jednom je mladiu na pamet pala kreativna
zamisao u vezi s preradom sira. Poeo je raditi s konjem i starim zap
renim kolima, od vrata do vrata prodajui sir domaicama. Jedan je
drugi mladi poslovnu karijeru zapoeo prodajui runo oslikane es
titke susjedima koje je obilazio biciklom. Trei je otvorio neto to je
nazvao Prodavaonicom Zlatnog pravila. Duan je doivio procvat jer
se prema onima koji su dolazili odnosio onako kako je htio da se dru
gi odnose prema njemu. Sva su trojica imali zajedniki nazivnik.
Cijeli se svijet odra Poeli su od niega, a svi su postali globalno poznati proizvoai i tr
va zahvaljujui govci ije tvrtke vrijede milijune dolara. No gospodin Kraft, gospodin
Bojem milosru; a
Hall i gospodin Penney imali su jo jednu zajedniku crtu: doslovce
pravini se odravaju
zahvaljujui vlastitoj su pozvali Boga da surauje s njima i od njega traili pomo u do
snazi. noenju poslovnih odluka i osmiljavanju i provoenju zamisli koje su
Talmud dovele do uspjeha. Njihov je koristan ivot postao sluenjem.
Moete li zamisliti oblik sluenja koji moete pruiti ov
jeanstvu zahvaljujui nainu na koji ivite i radite? Nadam se da e
vas neke od ideja iznijetih u ovoj knjizi potaknuti da istraite svoje mo
gunosti, da se poboljate i ivot doivite u veoj mjeri korisnog slue
nja. Kako biste se osjeali kada biste znali da svojem svijetu dajete
vrijedan doprinos? Kakvu biste radost doivjeli na temelju svijesti da
se, zbog vas i vaega rada, neiji ivot obogatio i da je sada sretniji?
Kako moete postati korisniji, ve i ovdje gdje ste sada? Zadovoljstvo
je mogue pronai na mnotvo naina.
Iz svega je moda mogue nauiti jednu veliku istinu: postoji
samo jedna elja i jedno zadovoljstvo provoditi Boju nazonost u
svemu to inimo. Je li naa potraga za sreom, za svime to je dob
ro, u stvarnosti potraga za Bojim ciljevima i smislom? Kada posta
nemo svjesni te istine, stjeemo li odgovor na sva pitanja i rjeenja
svih problema?

*
 4. ZAKON
to vie ljubavi dajemo, to nam je vie ostaje.

KAD U SVAKODNEVNI ivot pustimo potpun i nesmetan dotok neogra

Ljubav je poput
spremnika dobrote i niene ljubavi iz iskrena srca, utiremo put bogatom, punom i zadovolj
ugode. nom ivotu. Neograniena, univerzalna ljubav naglaava rasko i pot
Yehuda Amichai punost ivota. Rije je o sveprisutnome potencijalu kroz koji otkriva
mo korisno djelovanje i skladne stavove. Moete li zamisliti ivot u ko
jem je svaka misao, svaki osjeaj, svaka rije i svako djelovanje koje
zrai od vas uronjeno u neogranienu ljubav? Moda vam se ini da
je rije o velikome pothvatu, no uz Boga je sve mogue! Pomisao o
Ljubav gradi. ivotu u ljubavi moda e vam se initi prezahtjevnom za vae osob
Mary Mcleod
no poimanje ljubavi, no kako bi se va svakodnevni ivot samo mogao
Bethune
silno unaprijediti kada biste iskuali istinitost te zamisli!
je li ljubav sila koja ujedinjuje svemir i u njega unosi sklad
ono duhovno ljepilo koje sve dri na okupu? Daje li neograniena
ljubav prema Bogu slobodu stvaranja, slobodu da pokuavamo i gri
jeimo, te smiljamo inovativna rjeenja na temeljima duhovnih naela
i potenja? Ta bi neograniena ljubav mogla biti temeljna stvarnost iz
koje je sve ostalo prolazna percepcija prolaznih stvorenja. Je li uope
mogue postojanje situacije u kojoj nisu mogui pomo i zaljeenje na
temelju dotoka neograniene ljubavi?

Ljubav je iznad zakona, iznad ovjekova miljenja; ljubav je istina,

plamen i isto poelo, temeljna misao moralnoga svijeta.
Madame de Stael

Ljubav prihvaa potpunost ivota. Rije je o sveprisutnome

potencijalu kroz koji pronalazimo djelovanje koje donosi zadovoljstvo
ili skladan stav. Zahvaljujui neogranienoj ljubavi moemo ui u di
menziju duhovnog jedinstva, cjelovitosti i zrelosti, gdje emo biti
tjenje povezani sa svime to nas okruuje. Svijet nije izoliran i odvo
jen od ovjeanstva! A ovjeanstvo nije odvojeno od svijeta! Boja se
ljubav izraava kroz sve faze stvaranja. A to vie ljubavi dajemo, to
nam je vie ostaje.
Moda je sveobuhvatna, neograniena ljubav jedna od glavnih
odlika boanske prirode. Moe li usklaivanje tih dviju strana ovje
kove prirode vidljivog i duhovnog biti trajan kreativan poduhvat
koji nas neprekidno pokree u korisnim smjerovima? Zanemarimo li
visine ili dubine ivotnih iskustava, moe nam se dogoditi stagnacija.
Kada dva aspekta spajamo brigom za praktine pojedinosti svakodne
vnog ivota, naa ljubav stjee novu snagu i zamah.
Nesebina i neograniena ljubav koja daje bez prestanka i
nita ne oekuje zauzvrat jedna je od, vrlo je lako mogue, najmoni
jih energija u svemiru. Rije je o ljubavi koja raste i poveava se kada
je dijelimo! Nikad je ne nedostaje. to vie ljubavi dajemo, to nam je
vie ostaje. Tome bismo jo mogli dodati: nastavite davati!

Ljubav je ta temeljna bit koja ispunjava i proima, iz sredita pre

ma vanjskim rubovima, sve ire krugove svih misli i postupaka.
Ljubav je talisman ljudskoga dobra i zla udesno sredstvo koje
dopire do svake ljudske due.
Elizabeth Cady Stanton

Kad provodimo naela neograniene ljubavi, lake volimo nep

rijatelja, trpimo one koji nas iritiraju, posvuda vidimo Boju dobrotu
i u svakom biu, mjestu, stvari, iskustvu i dijelu ivota pronalazimo
neto to moemo cijeniti. Veliki paradoks neograniene ljubavi
moda se sastoji u tome to od nas trai da u cijelosti budemo to to
jesmo i da priznajemo pojedinane istine, istodobno se oslobaajui
orijentiranosti na sebe i dajui bez sustezanja. Kao i sve ostale duhov
ne vrijednosti, ljubav u na ivot ne dolazi tek tako, ne pada s neba.
Kao i u sluaju znatieljnog uma, potrebno ju je njegovati.
Kako, dakle, iskoristiti obilje neograniene ljubavi kako bismo
lake gradili raj na zemlji? Uvidite li da reagirate umjesto da odgova
rate na neije rijei ili djelovanje, moete prodrijeti pod vanjski izgled
situacije i dozvati ljubav punu razumijevanja. Imate li dojam da ste u
raskoraku sa svijetom oko sebe, trebate samo otvoriti um i povezati
se s izvorom neograniene ljubavi i tako ponovno ispraviti stanje. Ka
da se pojave potekoe, neograniena ljubav moe vas voditi kroz tak
ve situacije i dovesti do skladnog i korisnog zakljuka. Zatrai li net
ko vau pomo, neograniena ljubav moe vas nadahnuti korisnim re
akcijama na te potrebe. Kada dajete svu ljubav koju ste uope u sta
nju osjetiti, rije je o dalekosenoj prekretnici za vau duu! Dakako
da bi veina nas rado priglila one blagoslovljene trenutke kada se i
votne potekoe raspruju pred uzvienijim buenjem i uvianjem vla
stite duhovne prirode. Moe li spoznavanje i pojaavanje takvih trenu
taka biti vanim dijelom vaeg duhovnog razvoja?
Jedna popularna pjesma o ljubavi govori kako ljubav pokree
svijet. Elbert Hubbard, glasoviti ameriki skuplja poslovica i izreka.
 zna da ljubav doista pokree svijet, te kae: Zadravamo jedino lju
bav koju dajemo. Neogranienu ljubav neki smatraju samom sri naj
vieg oblika stvarnosti. Upravo je takva ljubav univerzalna i zahtijeva
temelje karakternosti, istinoljubivosti i jedinstva s duhom. Od svih du
hovnih postupaka koje unosimo u neki aspekt svojega ivota, najvani
ja je ljubav.

*
5. ZAKON
Izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju.
Budite zahvalni i za
najmanje sitnice i
bit ete dostojni pri KOME STE se u ivotu najvie divili i od koga ste crpili nadahnue?
miti neto vee. Moda iz neijih rijei ili djela ili naina na koji se netko suoio s od
Thomas a Kempis reenom situacijom? Moda je to u vama pobudilo duboku nadu i hra
brost, ime je dolo do korisnih promjena. Koga smatrate zaslunim
za mnoge stvari koje ste doznali i nauili? 1 premda moemo uiti i sa
mi, uimo i iz niza raznoraznih izvora. Tko vas je usmjeravao i zatim
vas tjerao naprijed? Iz kojih ste izvora izvlaili beskrajno vrijedne spo
znaje kada su vam bile najpotrebnije? Kako ste ivotne situacije pre
Zahvalnost potjee tvorili u iskustva obiljeena uenjem?
iz duhovne snage i
I uza sve koristi i razloge za sreu, jeste li razvili naviku sva
njezin je iskaz.
Ferdinand Ebner kodnevnog izraavanja zahvalnosti? Neto neizrecivo snano dogaa
se kada izraavamo zahvalnost. To neto obogauje ivot. Vjerojatno
nema veeg nadahnua ni snanijeg sredstva koje nam umiruje duh od
stava zahvalnosti. Kada izraavamo zahvalnost za sve razloge za sreu
i obilje u ivotu, poinjemo primati duhovnu energiju koja nam ponov
no puni baterije uma, tijela i duha, kao i sve aktivnosti u naem ivo
tu. I doista, izraavanje zahvalnosti otvara vrata pojaanom duhovnom
razvoju. Na koje naine se moe odvijati taj razvoj?
Poinjemo od mjesta na kojem jesmo i pomno promatramo
svijet oko sebe. ivot svakog pojedinca sadri podruja koja treba
cijeniti i na kojima treba biti zahvalan. Moda emo trebati njegovati
stalnu zahvalnost, a o problemima razmiljati kao o prilikama za
uenje i duhovni razvoj. Na primjer, kako uzdignuti svetost svakodne
vnog ivota zahvalnou za sreu na podrujima koja nastanjuju ljudi,
mjesta i stvari u naem ivotu; za prilike za sluenje; za iscjeljenje ti
jela, uma i duha; kreativnost i napredak? Svaki korak koji poduzmete
u cilju prilagoavanja ivotnog stila za ukupno poboljanje ov-
Zahvalno srce majka jeanstva neporecivo vas vodi u smjeru duhovnog razvoja i napretka.
je svih vrlina. U mjeri u kojoj se otvaramo prema boanskome protoku zahvalnos
Ciceron
ti, u stanju smo mijenjati se i od obinih smrtnika postati posredni
cima raja na zemlji.
Neka je ena imala teko bolesnu ki. Dok je sjedila uz njezi
nu bolniku postelju, u jednom trenutku u sobu je uao lijenik. Tiho
joj je rekao da e sljedea no biti presudna. Groznica e se povui
ili e dijete, u protivnom, preminuti. ena je cijelu no molila za
kerin ivot. Kada je poelo svitati, dijete je duboko uzdahnulo i pos
ve se umirilo. Majka je zvonom pozvala pomo. Lijenik je upravo bio
doao radi prve vizite, pa su on i sestra pourili u sobu. Lijenik je
djevojicu uhvatio za ruku, jo nekoliko trenutaka bez rijei ostao uz
krevet, a zatim se obratio majci. Spava, rekao je. Prebrodila je kri
zu i sve e biti u redu!

Zahvalnost je plod velike kultiviranosti; neete je pronai meu

nekulturnim svijetom.
Samuel Johnson

Suze zahvalnosti poele su kliziti niz enine obraze. U sebi se

bila zarekla da e, preivi li dijete, urediti Boji park zahvalnosti u
kojem e svi biti dobrodoli. 1 ispunila je obeanje. Dio imanja rezer
virala je za Boji park. Uredila je maleni slap, potoi i jezerce ko
ji su postali sredinjim dijelom parka. Staza od kamenih ploa meu
cvijeem i travom, od ulaza u park vodi, izmeu prelijepog grmlja, dr
vea i cvijetnih lijeha, do nekoliko udobnih klupa oko jezerca. S vre
menom je park poprimio transcendentnu ljepotu. Ljetne rue i polj
sko cvijee cvatu u neoekivanim zakutcima. Lopoi miriu s povrine
bistre vode. Slap pjeva pjesmu radosti i hvale i obruava se preko ka
menja. Ptice dolaze piti i prati se, a od svjetla svitanja do veernjeg
sumraka uju se melodije ptije pjesme. Zimzeleno i bjelogorino dr
vee okruuje park, a vjetar apue u kronjama.
Kada je ljudi pitaju o nastanku parka, ena im pria priu o
zahvalnosti. ini se da svi aspekti njezina parka sve biljke, svo dr
vee, grmlje, cvijee i klupe simboliziraju neto na emu je zahva
lna. Parku bez prestanka dodaje neto novo jer, kako objanjava nje
zinim razlozima za sreu nema konca, a svako spoznavanje i prizna
vanje razloga za sreu za korak je dovodi blie Bogu!
Kakve divne misli! to vie izraavamo zahvalnost, to imamo
vie razloga za zahvalnost. U mjeri u kojoj prepoznajemo svoju pove
zanost i u kojoj se otvaramo boanskome protoku zahvalnosti, po-
boljavamo svoj duhovni razvoj. Nije li onda logino da svi oni koji do
laze u dodir s nama takoer imaju koristi od nae duhovne radosti?
Biste li i vi razmislili o ureenju parka zahvalnosti kao zna
ka potovanja prema svim razlozima za sreu? Pritom nije nuno ima
ti stvaran komad zemlje. Va se park moe sastojati od svakodnevnog
pisanja dnevnika u kojem biljeite darove duha i izraavate zahvalno
st. Ili to moe biti obian kalendar u kojem biljeite darove dane dru
gima. Prepoznajte primljeni dar sree, a zatim ga prenesite dalje,
inei neto osobito i brino za drugoga. Nebrojena su podruja na
kojima je potrebno sluenje s ljubavlju. A izraavanje zahvalnosti ne
dvojbeno otvara vrata duhovnome razvoju.

Naglasci

1. Ne odvajajte pogled od vizije i bez prestanka radite na ostvariva

nju cilja.
2. Koncentrirajte se na ono to elite ostvariti.
3. Svatko od nas moe biti izraz ili posrednik Boga zahvaljujui ne
ogranienoj ljubavi i sve veoj kreativnosti.
4. Kako uimo pomagati u ostvarenju Bojih ciljeva?
5. Potiimo kreativno razmiljanje u sebi i drugima.
6. Jeste li razvili naviku svakodnevnog izraavanja zahvalnosti za svu
sreu i koristi u ivotu?
7. U svaijem ivotu postoje mnogobrojna podruja za potovajne i
izraavanje zahvalnosti.
8. to vie izraavamo zahvalnost, to imamo vie razloga biti zahva
lni.
9. Ljubav prihvaa potpunost i cjelovitost ivota.
10. Moe li uope postojati situacija u kojoj dotok neograniene lju
bavi ne moe pomoi ili ne moe donijeti izljeenje?
11. Kako na ivot moete gledati kao na sluenje?
12. Sva naa produktivna postignua prerastaju u sluenje s ljubavlju.
Praktina primjena raznih duhovnih zakona

SVATKO OD NAS SLUI

James Dillet Freeman

to znai sluiti?
To znai biti tako malen da se drugi osjeaju velikima.
To znai biti sluga kako bi se drugi osjeali gospodarima.
To znai davati kako bi primali oni kojima nedostaje.
To znai voljeti tako da oni koji se osjeaju nevoljenima imaju nekoga
tko ih nikada nee odbaciti, nekoga s kime se uvijek mogu identi
ficirati.
To znai ponuditi pomo onima koji je trae i zasluuju, kao i onima
koji je ne trae i ne zasluuju. To znai uvijek biti pri ruci kada vas
trebaju, ali se ipak nikada ne nametati kada vas netko ne eli.
To znai ivjeti u miru, kako bi oni koji su oko vas svadljivi uvijek ima
li nekoga kome se mogu obratiti radi stabiliziranja.
To znai vedro gledati na svijet, kako bi oni koji lako posustaju imali
nekoga tko e ih pridignuti.
To znai uvijek imati vjeru i zadrati je ak i kada i sami ne uviate
pretjerane razloge za nju, kako bi oni koji nemaju vjere pronali
hrabrost za ivot.
To znai ne samo ivjeti ivot molitve, nego i pretvarati molitve u i
vot tako ete vie od ivota imati i vi i oni kojima sluite.

*
 Sadraj
Uvod 3

Prvi tjedan
Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom.
15
Bill Provost
17
Kad objave nema, narod se razuzda Izreke 29:18
20
Zato ste stvoreni?
23
Beskraj u svim smjerovima. Freeman Dyson
Kako elite da vama ine ljudi, tako inite i vi njima.
25
Matej 7:12; Luka 6:31

Drugi tjedan
ivot ti se pretvara u ono to misli. Marko Aurelije 29
ovjek prima ljubav kakvu daje. 31
Da bi mu oprostili, ovjek najprije mora oprostiti.
Anonimna 34
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost
Anonimna 36
ovjek se boji onoga to ne razumije. Anonimna 39

Trei tjedan
Mir samome sebi moe donijeti samo ti
43
Ralph Waldo Emerson
45
Sluaj kako bi uio Drutvo lijeenih alkoholiara
47
Ne umiljaj da si mudar. Izreke 3:7
Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka, i usklauje vas
s beskonanim Anonimna 49
Ne planirati znai planirati neuspjeh. Benjamin Franklin 51

etvrti tjedan
Lijepe misli izgrauju lijepu duu Anonimna 55
Napredak ovisi o marljivosti i ustrajnosti.
Anonimna 57
Ljubi svoga blinjega kao samoga sebe Matej 19:19 59
Nanijeta nepravda ne znai nita ako je ne pamti. Konfucije 61
Zanos olakava postizanje uspjeha. Anonimna 63

Peti tjedan
Davanjem se razvijate. Izreka 67
Sadri li rije religija i pojam autoriteta, dok rije
duhovno ukazuje na napredak? Anonimna 69
Obitelj koja zajedno moli ostaje na okupu. Izreka 72
Ne uspije li otprve, pokuavaj jo, jo, jo.
William Edward Hickson 74
U sebi vidite sve, a sebe u svima. iz Upaniada 77

esti tjedan
Bolje je voljeti nego biti voljen. Sv. Franjo 80
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost.
82
Pomae li usamljenima, ne moe biti usamljen.
85
Traen si ako odraava ljubav, radost, mir, strpljivost,
ljubaznost, dobrotu, vjernost, blagost i nadzor nad sobom.
87
Osmijeh donosi osmijeh. Ted Engstrom 89

Sedmi tjedan
Veliki su junaci ponizni. Izreka 93
Ljubav koju pruamo uveava se; ljubav koju gomilamo
smanjuje se. Izreka 95
Pronalazi dobro u svemu. Izreka 97
to moe zamisliti, um moe i postii. Anonimna 99
Budi ustrajan u molitvi. Kuran 102

Osmi tjedan
Bogu je sve mogue. Matej 19:26 106
Nikome neu dopustiti da mi poniava duu tjerajui me
da ga mrzim. Booker T. Washington 109
Radi to ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost!
Bhagavadgita 111

Gorljivost je zarazna. Izreka 113

Ponavljanjem malih pokuaja dovrit emo svaki posao

115
Og Mandino
Deveti tjedan
Poraz nije gorak ako ga ne proguta Ted Engstrom 119
Neistraeni ivot nije dostojan ivljenja Sokrat 121
Rije potena ovjeka vrijedi koliko i njegova obveznica.
Amerika poslovica 123

Davanje desetine esto donosi napredak i ast. 125

127
Mudrost nadilazi bogatstvo. Anonimna
Deseti tjedan
Ako je Bog beskonaan, nita ne moe biti zasebno.
131
Gdje ima volje, ima i naina! Ezop 133
Budi zahvalan za to to ima, pa e u svemu izraavati
zahvalnost. Izreka 135
Vie uimo kada objeruke prihvaamo kritiku nego kada
izraavamo kritike prosudbe.J. Jelinek 137
Koje talente moemo razviti? Anonimna 139

Jedanaesti tjedan
ovjek uvijek pronae ono to trai: dobro ili zlo, probleme
ili rjeenja. Izreka 142
Ubrzava li se kreativnost? Anonimna 144
Prijatelja moe imati jedino ako si prijatelj.
Ralph Waldo Emerson 147

Nain razmiljanja silno utjee na ivot. 150

152
Uenje je doivotna aktivnost. Izreka
Dvanaesti tjedan
Plemeniti ciljevi donose plodonosan ivot.
156
Svaka ptica svome jatu leti. Robert Burton 159
Dokoni je mozak vraja radionica. H. G. Bonn 161
Mogue je postii i da suprotne sile djeluju u vau korist.
Anonimna 164
Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kanjava nas upravo
naa ljutnja. Bhagavadgita 166

Trinaesti tjedan
ivot je prepun beskonanih mogunosti.
169
Misli su stvari. Charles Fillmore 171
Kako iznutra, tako i izvana. Hermetiko naelo 174
Ljude k vama privlai izraavanje zahvalnosti, a ne pritube.
- Anonimna 176
Ako je zemlja kola, tko su uitelji? Anonimna 178

etrnaesti tjedan
Tajnu produktivnog ivota mogue je i traiti i pronai.
183
Anonimna
186
Srea je uvijek popratna pojava. Anonimna
Lo svijet popravit emo stvaranjem dobroga svijeta.
188
Ralph Waldo Emerson
190
Bolje je hvaliti nego kritizirati. Izreka
192
Smijeh je najbolji lijek. Norman Cousins
Petnaesti tjedan
Poniznost, poput tame, otkriva nebesko svjetlo.
Henry David Thoreau 196
Koji je oblik zabave koristan? 198
Ako ne zna to u ivotu eli postii, vjerojatno nee
postii nita osobito! 200
Molitvom se postie vie nego to ovaj svijet uope sanja.
lord Alfred Tennyson 202
Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji. Ken Keyes 205

esnaesti tjedan
Smisao i hvala poveavaju produktivnost.
- Izreka 209
Cijena veliine zove se odgovornost. Winston Churchill 211
Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo. George Herbert 213
Problem se ne moe rjeavati s razine na kojoj se nalazi.
Emmet Fox 215
Koji nas stavovi i nastojanja vode prema doivljavanju
raja na zemlji kao naina ivota? 218

Sedamnaesti tjedan
Kada neogranieno dajemo, neogranieno i primamo.
Anonimna 221
Istina e vas osloboditi. Ivan 8:32 223
Je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, temeljna
nevidljiva stvarnost? 226
Navika je najbolji mogui sluga, ali i najgori mogui gospodar
J. Jelinek 228
Da bi otkrio nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar
da iz vida izgubi obalu. Anonimna 229

Osamnaesti tjedan
kolovanju nema kraja. Izreka 234
Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim ivotnim
podrujima. 236
Opratanje uzdie onoga tko oprata. 238
Svjetlo razumijevanja raspruje prikaze straha Ellie Harold 241
Samo je jedno snanije od uenja iz iskustva, a to je
kada ne uimo iz iskustva! 243

Devetnaesti tjedan
Religija otvara nova vrata znanosti. Franklin Loehr 247
Srea potjee od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva.
250
Anonimna
252
Religija koristi zdravlju. Dale Matthews
254
Napredak iziskuje promjene. Izreka
Do korisnih iskustava esto dolazimo kroz pokuaje
i samodisciplinu. Nepoznati autor 255

Dvadeseti tjedan
Jesu li vidljivo i opipljivo tek bezvremene manifestacije
nepregledne bezvremene i neograniene stvarnosti?
Nepoznati autor 260
Grijeiti je ljudski, opratati boanski. Alexander Pope 263
Dobra je savjest vjeita gozba. Robert Burton 265
Dobar glas vrijedi vie od novca. Publilije Sirus 267
Vidljivo poput Ijestava vodi do nevidljivog; prolaznost je
tek skela oko vjenoga. Henry Drummond 270

Dvadeset prvi tjedan

Na ivot oblikuje na um; postajemo ono to mislimo.
Dhammapada 274
Kada je jednom izgovori, rije vie ne moe opozvati.
Wentworth Roscommon 276
Raspolaete najmonijim orujem na svijetu ljubavlju
i molitvom. Anonimna 278
Moe li egoizam biti prepreka naem razvoju?
Anonimna 280
Jedan od najveih ovjekovih darova jest promjena, a sadanje
ubrzanje promjena u svijetu izraz je obilja toga dara.
Anonimna 282
Dvadeset drugi tjedan
Svjetski napredak trai poduzetnike. 285
Kada aktivno pomaete drugima, i oni ue pomagati drugima.
Izreka 287
Kada oekujete najbolje, va e pozitivni stav otvoriti vrata
prilikama. 290
Nai su najvei neprijatelji bijes i sebina elja. Bhagavadgita 291
Mudar ovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vjeni mir.
Hinduska izreka 294

Dvadeset trei tjedan

Svako je otkrie otkrie Boga. 297
Svaki dan doivite nov poetak. 299
Izraavanje zahvalnosti dovodi do davanja i opratanja,
te do duhovnog razvoja. 302
Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua
koliina ljubavi. Emmet Fox 304
Nadzor nad sobom dovodi do uspjeha. 306

Dvadeset etvrti tjedan

Drvo se poznaje po plodovima. Engleska izreka 310
Rijei se negativnih stavova i pogleda, pa e i negativne
okolnosti usahnuti od neishranjenosti. Russell W. Lake 312
Izgubljeni sat vie nikada neete pronai.
Izreka 314
Uzrujavati se oko onoga to nemate znai uludo troiti
ono to imate. Ken Keyes 316
Potenje je najbolji pristup svemu. Miguel de Cervantes 318

Dvadeset peti tjedan

Odgovor na vae molitve moe glasiti da, ali i ne,
uz jo neke alternative. Ruth Stafford Peale 322
Zdrav um najee osigurava zdravo tijelo.
Izreka 324
Dajte mi ljepotu unutarnje due; i neka vanjski i unutarnji
ovjek budu u jednome. Platon 327
Srea nema veze s bogatstvom i poloajem, nego je pitanje
sklada. Lao Tse 329
Pomogni sebi pomaganjem drugima. 331

Dvadeset esti tjedan

Svatko stvara svoju stvarnost. Jane Roberts 334
Svaka zadaa traje upravo onoliko koliko za nju ima vremena.
336
Parkinsonov zakon
337
Dunost nam je njegovati dobrotu. Sefer Hachinukh
Budi zahvalan i pomai svima koji su pomogli tebi.
339
Izreka
U gorljivosti je razlika izmeu osrednjosti i uspjeha.
Norman Vincent Peale 340

Dvadeset sedmi tjedan

Svatko na zemlji gradi svoj raj ili pakao.
Izreka 344
Znanost je bez religije slaba i nemona; religija je bez
znanosti slijepa. Albert Einstein 346
Nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee
od onoga to nam je sada poznato.
Izreka 348
Zabrinutou se ne postie nita, samo se gubi dragocjeno
vrijeme. Izreka 350
Neuspjeh je dogaaj, a ne ovjek. William D. Brown 352

Dvadeset osmi tjedan

Smij se i svijet e se smijati s tobom; plai i plakat e sam.
Ella Wheeler Wilcox 356
358
Bez rizika nema ni dobitka Sir John Heywood
360
Potenje je prvo poglavlje u knjizi mudrosti Thomas Jefferson
Kada osuuje druge, ne odreuje njih, nego sebe.
362
Wayne Dyer
Dua bez uzvienog cilja nalik je na brod bez kormila.
Thomas Carlyle 364
Buudi da je svijest jedinstvo predmeta spoznala u podjelama,
putevi se razlikuju. Patanjali, Yoga Sutre 366

Dvadeset deveti tjedan

Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost.
Izreka 368
Opratanjem izgraujemo duhovno bogatstvo.
370
Rebekah Alezander
372
ivot je stav. Imajte dobar stav! Eric L. Lungaard
374
Sluenje je manifestacija ljubavi. Maharishi Sadashiva Isham
376
ovjek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom. Epiktet

Trideseti tjedan
ovjek e se pronai kada se zaboravi. Sv. Franjo Asiki 380
Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. Euripid 382

Sve na to se usredotoite iri se. Arnold Patent 384

Promjene i poboljanja idu iznutra prema van. Anonimna 386

Sam bira put kojim eli ii. 388

Trideset prvi tjedan

Destruktivan govor najee dovodi do destruktivnih posljedica.
Anonimna 392

Uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe.

Anonimna 395

Nikad ne odgaaj za sutra to moe obaviti danas

397
Izreka
399
U sve to radi uloi sebe.
401
Kakva e od toga biti korist?

Trideset drugi tjedan

Zbog svojih iskustava moemo postati ili ogoreni ili bolji.
404
Eric Butterworth
406
Srea nije u stvarima, nego u vama.
Umirovljenje moe biti poetak korisne karijere. 408
Anonimna
Srea koju traimo neprestano nam izmie; srea koju pruamo
uvijek se vraa. 410

Misli ispunjene sumnjom i strahom siguran su put do neuspjeha.

Brian Adams 412

Trideset trei tjedan

Poznat ete ih po njihovim plodovima Matej 7:16 415

Optimizam ima korijene u trajnoj dobroti. Anonimna 418

Dri li da zna sve, manje je vjerojatno da e jo uiti

Anonimna 421

Nikoga jo nikada nisu slavili zbog neega to je dobio.

Slava je bila nagrada za ono to je dao. Calvin Coolidge 423

Sjena neznanja zove se strah. J. Jelinek 425

Trideset etvrti tjedan

ovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim rijeima
i dobrim djelima. Spis iz zoroastrizma 429

//i si dio problema ili si dio rjeenja. Eldridge Cleaver 431

Dunik je sluga vjerovniku. Izreke 22:7 433

to god ima, mora ili upotrijebiti ili izgubiti. Henry rord 435
Dobro je biti vaan, ali je vanije biti dobar.
437

Trideset peti tjedan

Tko rijetko grijei, rijetko e neto otkriti.
Anonimna 441
Mjera je ovjekova stvarnog karaktera ono to bi uinio
kada za to nitko ne bi doznao. Thomas Macaulay 443
Mijenjaj um eli li promijeniti ivot. 445
Svi su aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napretka
i razvoja. Rebekah Alezander 447
Blaenije je davati nego primati. Djela apostolska 20:35 449

Trideset esti tjedan

Smisao je odlika koju biramo kako bismo prema njoj
oblikovali ivot. Richard J. Leider 453
Sedam smrtnih grijeha: ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes,
pohlepa i neumjerenost. Sv. Grgur 455
Izgled esto vara. Ezop
458
Gorljivost je unutarnji plamen due koji vas vodi dalje,
prema cilju. Charles Fillmore
460
Um je poput padobrana funkcionira jedino
kada je otvoren Dick Suthpen
462
Juri li za au, uvijek e ti izmicati. No bude li od nje bjeao,
pratit e te u stopu. Talmud
464
Trideset sedmi tjedan
Usta govore zahvaljujui punoi srca. Engleska izreka 466
/ putovanje od tisuu kilometara zapoinje prvim korakom.
468
Lao Tse
469
No je uvijek najmranija prije svitanja. Thomas Fuller
472
Ljubav je jaa od svega. Vergilije
Broji razloge za sreu, navodi jedan po jedan.
474
Jedna od prvih crkvenih pjesama

Trideset osmi tjedan

Vedro srce licu daje vedar izraz. Engleska izreka 478
Svatko bi trebao imati rezervni plan preivljavanja.
Anonimna 480
Ako si okrenut u ispravnome smjeru, treba samo nastaviti
hodati. Budistika poslovica 482
Nepoznato nije nespoznatljivo i neusporedivo je vee
od poznatoga. 484
Poniznost otvara vrata napretku. 486

Trideset deveti tjedan

Opratanje pomae i onome tko oprata i onome
kome se oprata. 490
Snovi se mogu ostvariti kada ih aktiviramo.
492
Anonimna
493
Rad je ljubav koja je postala vidljivom. Kahlil Gibran
495
Svaka posljedica ima uzrok. Hermetiko naelo
497
Onima koji ine dobro ide dobro.

etrdeseti tjedan
Koncentrirajte se na to kamo elite ii, a ne na to gdje ste bili.
Anonimna 500
Svatko od nas moe nauiti kako pomagati u ostvarenju
Bojega cilja. 503
Svaki je koristan ivot sluenje. 504
to vie ljubavi dajemo, to nam je vie ostaje.
Anonimna 507
Izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju.
Anonimna 509