Poticanje itanja i pisanja
u godini pred polazak u
kolu
istraujemo i stvaramo
Komunikacija na materinskom jeziku jedna je od osam temeljnih kompetencija
o kojoj govori Nacionalni kurikulum za rani i predkolski odgoj i obrazovanje, a
razvija se kroz djelatnosti sluanja, govorenja, itanja i pisanja.
U interakciji djeteta s okolinom od
roenja se spontano razvijaju slua-
nje i govorenje, dok itanje i pisanje
zahtijevaju sustavnu poduku. itanju
i pisanju prethode predvjetine rana
pismenost koju dijete stjee od najra-
nije dobi, kad se stvaraju temelji ne-
ophodni za poetno konvencionalno
opismenjavanje (Justice, M. L., Sofka E.
A., McGinty, A. 2007.). Rana pismenost
je sve ono to djeca znaju o itanju i
pisanju prije poetka kolovanja, a
obuhvaa razvoj svijesti o pisanim
materijalima i svijesti o pisanom jezi-
ku, fonoloku svjesnost, predvjetine
pisanja i govorni jezik koji ukljuuje
dobro razvijen rjenik, osnovne gra-
matike koncepte i vjetinu pripovije-
danja (Justice i Kaderaveck, 2004.). U
predkolskoj dobi mogu se prepoznati
djeca kod koje je mogue uoiti teko-
e razvoja poetnog opismenjavanja.
Neki od uoenih rizika su: kanjenje
govorno-jezinog razvoja, siromaan
rjenik, dugotrajniji poremeaj izgo-
vora glasova, ture reenice, nemo-
gunost loginog prepriavanja do-
gaaja ili prie, nedostatak interesa za
igru slikovnicama, slabija mogunost
izraavanja crteom, odbijanje slua-
nja i prianja pria. Kako bi se tekoe
sprijeile ili bar ublaile, vano je pra-
vovremeno prepoznati djecu s rizici-
ma, te iznai odgovarajue programe
pomoi.
Od jezika do pismenosti
Redoviti predkolski program prua
obilje prilika za stimulaciju ukupnog
razvoja pa tako i rane pismenosti.
Razliite aktivnosti kao to su prianje
pria, posjeti knjinici, izrada slikovni-
ca, pisanje primjerice pozivnica za ro-
endane, prigodnih estitki i mnoge
druge, potiu razvoj razliitih podru-
ja rane pismenosti. No, mnoga djeca
imaju odstupanja u razvoju jezine
kompetencije, razliitih su interesa;
neka potjeu iz socijalno i ekonomski
ugroenih obitelji, neka su opteree-
na naslijeem koje je ometajue za
uspjeno kolovanje. To mogu biti ra-
zlozi zato neka djeca ne mogu spon-
tano i samoinicijativno crpiti znanja
iz svoje okoline nego trebaju ciljano
poticanje, posredovanje i usmjerava-
nje, trebaju drukije odgojno-obra-
zovne pristupe i metode pouava-
nja. Vrti Leptir je dobio suglasnost
Ministarstva znanosti, obrazovanja
i sporta za provedbu Programa po-
ticanja predvjetina itanja i pisanja
Od jezika do pismenosti koji je nami-
jenjen djeci u godini pred polazak u
kolu koja, prema strunim procjena-
ma, iskazuju tekoe u razvoju jezine
dijete vrti obitelj 32 broj 79 2015.
Iva Mesec, logopedinja
Brankica Grgac, odgajateljica
Tatjana agadin, odgajateljica
Marica Kelec, odgajateljica
Maja Mahovi, odgajateljica
Djeji vrti Leptir, Zagreb
kompetencije i predvjetina itanja
i pisanja. Opi cilj provedbe progra-
ma je bolja pripremljenost djece za
polazak u kolu u podruju jezine
kompetencije, prevencija potekoa u
poetnom opismenjavanju i prevenci-
ja poremeaja u ponaanju. Osnovna
obiljeja programa su sljedea: potiu
se specifina podruja razvoja, pro-
gram je strukturiran, polazite je dje-
tetova aktualna razina razvoja i u nje-
ga su ukljuena djeca s potekoama
u razvoju jezine kompetencije i pred-
vjetina itanja i pisanja. Prole peda-
goke godine program je pohaalo 19
djece s poremeajima u jezino-go-
vornom razvoju. Osmero djece bilo je
iz programa predkole (male kole), a
jedanaestero iz redovitog programa.
Program se provodio dva puta tjedno
po dva kolska sata. Provoditelji pro-
grama su logoped i po dvije odgajate-
ljice u svakoj grupi.
to i kako smo radili?
Provoenjem mnogih strukturiranih
i meusobno povezanih aktivnosti,
kod djece smo poticali bogaenje
rjenika, vjetinu pripovijedanja/pre-
priavanja, shvaanje koncepta tiska,
vjetinu rimovanja, slogovnu i gla-
sovnu svjesnost, vizualnu percepciju i
grafomotoriku, predmatematike vje-

U strukturi programa vano mjesto zauzima tjelesno vjebanje
Ciljane aktivnosti kojima se potie poetno opismenjavanje
tine te temeljne intelektualne funkci-
je koje su preduvjeti svakog uenja a
to su panja, koncentracija i pamenje.
U strukturi programa vano su mjesto
zauzimali tjelesno vjebanje uz glazbu
i sportske rekvizite, vjebe iz Brain
gyma te elementarne djeje igre.
Kako je kretanje aktivnost koju djeca
vole i vana je za procese uenja, neku
od ovih aktivnosti provodili bismo na
poetku svakog susreta. Vjebama
gimnastike za mozak postie se bolja
integracija modanih hemisfera, to
omoguuje lake uenje, bolju slunu
panju i koncentraciju. Kako vjebanje
obuhvaa tri dimenzije kretanja (di-
menziju lateralnosti, dimenziju centri-
ranja i dimenziju fokusiranja), provodili
smo po nekoliko vjebi iz svake grupe.
Cilj je bio savladavanje orijentacije na
vlastitom tijelu, orijentacije u prosto-
ru, usvajanje prijedloga koji se odno-
se na prostor, razumijevanje uputa,
Redoviti predkolski program prua obilje prilika za stimulaciju
Provedba vjebi iz Brain gyma
bolja panja i koncentracija. S ciljem
razvoja interesa i ljubavi za pisanu ri-
je, bogaenja rjenika, usavravanja
vjetine pripovijedanja/prepriavanja,
stjecanja znanja o jeziku i tisku koristili
smo slikovnice kao sredstvo rada. U tu
svrhu smo koristili slikoprie koje po-
tiu djecu na aktivno itanje. Izradili
smo i kartice s pisanim pojmovima sli-
ka iz pria i time se sluili kao vrstom
pokrivaljke prilikom itanja. Kartice
sa slikama likova i predmeta iz pria
te njihove pisane parove koristili smo
kao igru praenja. Kroz dramatizacije
pojedinih pria, npr. Kuica u umi,
djeca su sama birala uloge prema
svojim sklonostima i tako sudjelovala
u procesu vlastitog uenja. Uz pomo
pripovjedaa djeca su aktivno prati-
la tijek prie i pojavljivanje pojedinih
likova. Komunikacija meu likovima
stvarala je uvjete za usavravanje di-
jalokog govora, bogaenje rjenika,
dijete vrti obitelj 33 broj 79 2015.
istraujemo i stvaramo
bolju koncentraciju i pamenje. Djecu
smo poticali da sama stvaraju prie
na zadanu rije ili temu, pri emu su
pokazivala dosta tekoa jer su predu-
vjeti za provedbu ove vrste aktivnosti
dobro razvijen rjenik, dobro pame-
nje, brzo dosjeanje, jezino formu-
liranje svojih misli to predstavlja
problem mnogoj djeci s jezinim te-
koama. Tijekom itanja slikovnica
naglaavali smo pojmove vezane uz
slikovnice/knjige: naslovnica, naslov,
ime pisca, pojam stranice, smjera ita-
nja, usmjeravali panju na znakove in-
terpunkcije i na taj nain razvijali kod
djece svjesnost koncepta o tisku i osvje-
ivali kako funkcionira tekst. Ciljana
aktivnost za usvajanje koncepta tiska
i razumijevanje pisanog jezika bila je
izrada vlastitih slikovnica na odabranu
temu. Svako dijete je odabralo svo-
ju temu, npr. Moja obitelj, Moj tata,
Moja obitelj ide na put, Dinosauri i
 dr. Izraivali su slikovnice uz pomo
odgajateljica i logopeda, ilustrirali ih,
govorili bi tekst a mi smo ga zapisiva-
li. Prepoznavanje i imenovanje malih
i velikih slova je bilo ukljueno u niz
aktivnosti. Primjer ciljane aktivnosti je
Bakina krinjica, kad dijete, ne gleda-
jui u krinju, izvlai oblutak na kojem
je napisano neko slovo, pokazuje ga
ostaloj djeci i imenuje ga. Igra se moe
oteati na nain da se, nakon to dijete
imenuje slovo, izmisli rije ili vie njih
istraujemo i stvaramo
brojeve prvi/prva, drugi/druga i svr-
stavala se od najmanjeg do najvieg.
Predmatematike vjetine usvajali su
i kroz elementarne djeje igre, npr.
Kume, koliko je sati? u kojoj su se
djeca trebala kretati na zadani nain
i odreen broj koraka (pet medvjeih
koraka naprijed, tri ablja unazad i sl.).
Primjer ciljane matematike aktivno-
sti je Kupujem za svoju obitelj. Djeca
su na ve izraene kue ili zgrade od
PNM-a (ovisno gdje koje dijete stanu-
Rezultati koje smo dobili kontrolnim
ispitivanjem nakon provedbe pro-
grama primjenom standardiziranih
mjernih instrumenata, govore u pri-
log znaajnog poboljanja svih ciljano
poticanih razvojnih podruja, to nam
potvruje da se nedovoljno razvijena
podruja koja su kljuna za poetno
opismenjavanje kao rjenik, verbalno
radno pamenje, fonoloka svjesnost,
poznavanje slova, vizualna percepcija
i grafomotorika mogu intenzivnim ra-

koje poinju tim slovom.
Idemo na izlet je primjer igre u krugu
u kojoj se dijete predstavi, kae svoje
ime i kojim slovom poinje njegovo
ime, te da na izlet nosi neku stvar ili
vodi prijatelja ije ime poinje tim
slovom. U poetku je igra bila do-
sta zahtjevna za djecu. Kasnije, kad
su usvojila vjetinu izdvajanja prvog
glasa u rijeima i shvatila pravilo igre,
odgajateljice su je vjeto proirivale
te provjeravale znaenje rijei koje bi
djeca izrekla. Naime, djeca su neke
rijei koje zvue slino koristila ne-
pravilno. Na primjer, u ovoj igri pro-
vjeravali smo znaenje rijei povesti i
ponijeti koga moe povesti na izlet bio potreban u potpunosti individua-
a to moe ponijeti?, to zadire u spo-
sobnosti fonemske percepcije, grama-
tikih znanja, bogatstva rjenika i dr.
Kartice rime i arobna vreica rime Proveli smo niz aktivnosti kojima je
su igre kojima je cilj osvjeivanje zvu-
ne strukture rijei sluno uoavanje
rijei koje imaju isti zavretak, te stva-
ranje rijei koje isto zavravaju. Pravilo
igre je da dijete imenuje karticu nakon
to je izvue i potom izmisli rije koja
se rimuje s tom rijeju. Igrama s nizom
stolno-manipulativnih sredstava, koje
su izradili sami, i s didaktikim kom-
pletima, radili smo se na poticanju slo-
govne i glasovne ralambe i spajanja.
Tekoe u uenju matematike
Tekoe u uenju matematike pone-
kad se javljaju kod djece kao izolira-
na potekoa, a ponekad kod djece
koja imaju potekoa u uenju ita-
nja i pisanja. Provedeno je niz ciljanih
matematikih aktivnosti, kao i onih
s malim matematikim zadacima,
npr. u tjelesnim vjebama kad su se
djeca prebrojavala koristei redne
je) napisala, uz pomo odgajateljica,
prezime svoje obitelji, adresu stanova-
nja i kuni broj. Potom su dobili uputu
da pronau koaru na koju su pret-
hodno napisali svoje ime, uzeli je, kre-
nuli u trgovinu sa zadatkom da kupe
neto za svoju obitelj. Odgajateljice
su jasno davale upute; npr. Ivane ti za
svoju obitelj kupi jedan kruh, pet jabu-
ka i deset jaja; Majo, tvoja mama tre-
ba tri mlijeka i dva jogurta i sl. Nakon
obavljene kupovine, dijete bi koaricu
s tono kupljenim stvarima donije-
lo i stavilo pred svoju kuu/zgradu.
Nekoliko djece u grupi je imalo izra-
zito lou grafomotoriku te je toj djeci
lizirani pristup u radu te izbor radnih
materijala/listia koji je bio prilagoen
njihovim razvojnim mogunostima.
bio cilj usavravanje vizualne percepcije
i grafomotorike, kao to su modeliranje
u glini i plastelinu (modeliranje slova
svojeg imena), rezanje karicama (izre-
zivanje slova i izrada svoje slovarice).
Vrlo privlana aktivnost za poticanje
vizualne percepcije i fine motorike
bilo je slikanje s pjenom za brijanje i
temperama, kad su djeca nesputano
rukama bojala papir, stvarajui razli-
ite oblike, crtajui svojim prstiima,
tapiima za pisanje.
Uspjean start
Svi polaznici programa bili su kolski
obveznici. Prije provedbe programa,
kod djece je uinjena procjena razvi-
jenosti receptivnog rjenika testom
PPVT-III-HR, te procjena predvjeti-
na itanja i pisanja testom PrediP.
Kontrolno ispitivanje je uinjeno kod
sve djece nakon zavretka programa.
dom potaknuti, to stvara pretpostav-
ke za uspjeniji start u koli. Miljenja
i stavovi roditelja koji su izrazili veliko
zadovoljstvo programom i rezultati-
ma koji su bili vidljivi kod djece nakon
etiri mjeseca pohaanja programa,
takoer opravdavaju nae pretpo-
stavke o nunosti pojaanog ciljanog
rada s djecom koja iskazuju tekoe u
razvoju jezika i predvjetinama itanja
i pisanja.
Literatura:
1. Adams Marilyn Jager, Foorman Barbara R.,
Beeler Terr: Phonemic Awareness in Young
children. Paul H. Brookes Publishing Co., 1998.
2. udina Obradovi, Mira: Igrom do itanja.
kolska knjiga, Zagreb,1955.
3. Ivac, Jelena i Lenek, Mirjana: Fonoloke
vjetine i fonoloko pamenje: neke razlike
izmeu djece urednog jezinog razvoja, djece
s perinatalnim oteenjem mozga i djece s
posebnim jezinim tekoama kao temeljni
prediktor itanja. HRRI 2011, Vol 47, br.1, str.
1-16.
4. Justice M. Laura, Sofka E. Amy, McGinty Anita:
Targets, Tehniques and treatment contexts in
emergent literacy intervention; Seminars in
speech and language, Volume 28, Number
1, 2007.
5. Justice, L. M.,&Kaderaveck, J.: Embeddded-
explicit emergent literacy I: Background and
description of approach. Language, Speech,
and Hearing Services in Schools, 35, 201-211.,
2004.
6. Mesec, Iva, Juki Lui, Ivanka i sur.: Ususret
koli prirunik za roditelje i odgajateljicae. DV
Leptir, 2008.
7. Posokhova, Ilona.: Kako pomoi djetetu s
tekoama u itanju pisanju. Ostvarenje, 2007.
8. Snow, C., Burns, M. S., & Griffin, P. (Eds.): Pre-
venting reading difficulties in young children.
Washington, DC: National Academy, 1998
9. apec, Karolina i Kuva Kraljevi, Jelena:
Rana pismenost kod djece s posebnim jezinim
tekoama. HRRI 2013, Vol 49, br 1, str. 120-
132.
10. Vanca, Mirjana: Znanje rjenika i vjetina
itanja. HRRI 1996, Vol 32 No. 1, str. 49-55
11. Nacionalni kurikulum za rani i predkolski
odgoj i obrazovanje. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta, Zagreb, 2014.

dijete vrti obitelj 34 broj 79 2015.