akovaki kulturni krug

i
Gradska knjinica Slavonski Brod

Multimedijalno
predstavljanje
i izloba

MARKO
KERN
KARIKATURE
ROCK KLUB KING, AKOVO
PONEDJELJAK, 21. KOLOVOZ 2017.
U 21.30 SATI
Akademski slikar Marko Kern roen je u Sla-
vonskom Brodu 17. veljae 1948. u graan-
skoj obitelji.
Osnovnokolsko i srednjokolsko obrazova-
nje zavrava u Slavonskom Brodu. Vrlo rano
dolazi u dodir s umjetnou, upoznaje se sa
zapadnom kulturom, oduevljava se, tada
novom, rock and roll glazbom. Do upisa na
Akademiju likovnih umjetnosti (1968.) djelu-
je kao pjeva u vie glazbenih sastava lokal-
nog znaaja, a neke i sam osniva. Prvotno,
po elji roditelja, upisuje Pravni fakultet u
Zagrebu, ali kako je umjetnost njegov ivotni
izbor i ljubav, 1972. diplomira na Akademiji
likovnih umjetnosti u klasi Raula Goldonija.
Profesionalni i stvaralaki put ovog atipi-
nog, multimedijskog umjetnika raznorodan
je. Izrazom aktualan, Marko je:
dizajner namjetaja u tvornici Oriolik i Dr-
voj industriji Slavonija
fotograf (sa zavrenim fotografskim zana-
tom)
dizajner u nekoliko europskih studija
g rafiki urednik
k lasini likovnjak s kistom u ruci
g lazbenik
l ikovni urednik
g rafiar i likovni animator.
S prijateljem Peniem 1975. otvara Atelje
Kern, prvu privatnu galeriju u bivoj dravi,
u kojoj prireuje dvadesetak izlobi poznatih
umjetnika. U samostalne umjetnike prelazi
1981.; u statusu slobodnog umjetnika djeluje Stvaralatvo i rad
i danas. Marka Kerna izraeni brojkama:
preko 60 samostalnih izlobi
Marko Kern u dugom stvaralakom razdoblju 550 kolektivnih izlobi
prelazi vie stilskih faza i ostvaruje niz speci- naslikao vie od 900 slika
finih autorskih ciklusa, od kojih se istiu: izradio 3 ciklusa grafika
c iklus Stradanje jednog naroda likovno uredio vie od 50 monografija
c iklus posveen Istri i istarskom pejzau izradio velik, teko izbrojiv broj turistikih plakata, postera i omota
c iklus Korablje (u jednom od najveih nje- za gramofonske ploe.
govih ciklusa u jednu cjelinu povezuje Sla-
voniju, Savu i Istru toj se tematici vraa Surauje s nekoliko inozemnih galerista u Italiji i Njemakoj. Prireu-
vie puta) je izlaganja u domovini.
c iklus etai (posveen Tinu Ujeviu i gradu
Predgovore o slikarstvu Marka Kerna, meu ostalim, pisali su i: Tomo
Zagrebu)
s erija Erotika Brkljai, Davor Matievi, Vanda Ekl, Argeo Curto, Duko Trifunovi,
ciklus inspiriran slavonskim konjima (por- Branislav Glumac, eljko Sabol, Juraj Baldani, Jure Katelan, Gorka
tretima konja pokazuje bogatstvo i blago- Cvajner-Ostoji, Josip Palada, Miroslav Maer, Josip kunca, Marino
stanje rodne Slavonije) Zurl, Oto vajcer, Bogdan Mesinger, Mladen Luci, Dubravko Horva-
c iklus grafika posveenih Elvisu Presleyu, ti, Darko Glavan i Branimir Peut.
svojoj mladenakoj rock and roll ikoni
p  rojekt Kernstruktivizam. Ivan STIPI, prof.
Godine 2005. (bolestan) zapoinje rad na ci-
klusu isti pejza u kojemu horizont slavon-
ske ravnice postaje horizont mora.
Samostalne izlobe

1970. Slavonski Brod, Muzej Brodskog Posavlja 1991. Zagreb (Galerija Urlich)
1972. Z
 agreb, Galerija SC, Slavonski Brod, Spomen 1992. Zagreb (Galerija Metrovi)
dom uro Salaj (danas Ivana Brli Maurani) 1994. Z
 agreb (Likovni kuti Adriatic), akovo (Spomen muzej JJ Strossmayer), Zaprei
1975. Slavonski Brod, Atelier Kern (Galerija Bistro)
1976. Slavonski Brod, Atelier Kern 1995. urevac (Galerija Stari grad), Zagreb (MGC Gradec)
1979. Rovinj (Zaviajni muzej), Bale (Katel Bem- 1996. S
 lavonski Brod (Galerija PBZ), Rijeka (Galerija PBZ), Rijeka (Galerija SINA), Valpovo
bo), Pula (Galerija URBIS 72), Labin (Galerjia (Galerija PBZ)
URBIS 72), Pazin (Etnoloki muzej), Zagreb 1997. Karlovac (Galerija Zorin dom)
(Galerija Karas), Zagreb (Galerija Chromos)
1998. Vinkovci (Gradski muzej Vinkovci)
1980. Zagreb (Galerija Forum)
1999. Slavonski Brod (Galerija knjinice Josip Benevi)
1981. S
 amobor (Samoborski muzej), Rijeka (Pomorski
2002. Slavonski Brod (Galerija knjinice Josip Benevi)
i povijesni muzej), Zagreb (galerija Karas)
2005. Slavonski Brod (Galerija Vladimir Beci)
1982. Pore (Zaviajni muzej)
2011. Slavonski Brod (Gradska knjinica Slavonski Brod)
1983. Ilirska Bistrica (Galerija Plutal), Ilirska Bistri-
2017. Slavonski Brod (Gradska knjinica Slavonski Brod)
ca (Dom JNA), Zagreb (Galerija hotel Du-
brovnik), Zagreb (Mjesna zajednica Travno),
Slavonski Brod (Galerija Vladimir Beci)
1984. Zagreb (Galerija 44)
1985. Vinkovci (Galerija umjetnosti), Krk (Galerija
narodne itaonice)
1986. Punat (Galerija TO), Beograd (Galerija Jug-
ohemije)
1987. Zaprei (Galerija RotondaZagreb), Elvis Pres-
ley Galerija Bela
1988. Z
 agreb (Galerija INA projekt), Osijek (Galerija
Zodijak), Slavonski Brod (Galerija Antik),
Zagreb (Galerija Phoenix), Zaprei (Galerija
KAJ)
1989. Beograd (Galerija 73), Slavonski Brod (Galeri-
ja Antik), Karlovac (Galerija TOP), Zagreb
(Galerija Loyd)
1990. Z
 agreb (Foto galerija Likum), Zagreb (Galerija
INA trgovina), Zagreb (Galerija Hotel Palace)
Nije teko zakljuiti da je Marko Kern batinik takvog radikalnog proienja slikarskih postu-
paka i teorijskih predpostavki koji uznositu istou misli i ideja prenose u strogo odmjereni
i kernstruktivistiki monumentalizam osnovnih slikarskih izraajnih sredstava i autorovih
dubinskih opredjeljenja.
....
Taj rano postignuti raspon umjetnikih interesa i umijea ostat e trajna odlika Kernova likov-
nog izriaja: s jedne strane poticaj brojnim stvaralakim preobrazbama, a s druge pak pre-
preka klasifikaciji i valorizaciji unutar jednog odreenog i nepromjenjivog likovnog pretinca.

Darko GLAVAN

Kern je ne samo izrazom aktualan, nego i inovativan, u nekim sluajevima ak i u odnosu na

neke svjetski poznate veliine. Osobno, sklon sam naglasiti takvo upozorenje. U tom kon-
tekstu meni bi se, recimo, inilo umjesnim u analizi njegova stilsko - tematskog bloka radova
posveenih pop-ikoni Elvisu Presleyu, spomenuti analogne radove, primjerice, Andyja War-
hola ili Roya Lichtensteina, prvenstveno stoga to bi se pri tome mogla istai ekspresivna
transformacija oblika i sugestivna upotreba boja, ime je, po mom skromnom miljenju, Kern
i nadmaio ekspresivnost nekih problemskih analognih amerikih slikara. Kao i kod drugih
stilova probio se ka novim mogunostima.

dr. sc. Bogdan MESINGER