UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

Studenti: Ajsa Amidi 956/10

Merima Gola 1014/11

AKTIVNI SASTOJCI LJEKOVITOG BILJA I

HRANE SA UROANTISEPTIKIM
DJELOVANJEM
(Seminarski rad)

Tuzla, juli 2014.

UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

Student: Ajsa Amidi 956/10

Merima Gola 1014/11

AKTIVNI SASTOJCI LJEKOVITOG BILJA I

HRANE SA UROANTISEPTIKIM
DJELOVANJEM
(Seminarski rad)

Tuzla, juli 2014.

.
Naziv predmeta: Bromatologija
Voditelj: Dr.sc.Midhat Jai, van.prof.
Broj stranica: 28
Broj slika: 9
Broj literaturnih referenci: 31

Saetak:

Infekcije urinarnog trakta su veoma este i nimalo bezazlene inefekcije, jer mogu dovesti to tekih
zdravstvenih potekoa, ukoliko se infekcija ne iskorijeni na vrijeme. Od ljekovitog bilja za lijeenje
infekcija najeu primjenu ima brusnica, kopriva i medvjetka. Listovi medvjetke sadre fenolne
eerne spojeve, koji iskazuju antibakterijski uinak u mokrai. Postoje razliiti nivoi sloenosti ovih
infekcija, pa se one manje bezazlene lijee prirodnim biljnim pripravcima, ali u koliko se radi o teem
sluaju, vano je da se pacijent javi svom ljekaru, radi sprijeavanja komplikacija i nastajanja upala
tipa pijelonefritisa.

Kljune rijei: Urinarni trakt, antocijani, flavonoli, fenoli, terpenoidi, borovnica, brusnica, uvin caj,
uroantiseptici, antibiotici.

Summary:

Urinary tract infections are very common and not at all harmless infections, they can lead to serious
health problems if the infection is not cut off in time. To treat infections with herbs most common is
application of a cranberry, nettles and Bear plant. Bearberry leaves contain phenolic compounds of
sugar, which are reported antibacterial effect in the urine. There are different levels of complexity of
these infections, so they are less innocuous treated with natural herbal formulations, but in how it is
a more difficult case, it is important that the patient told his doctor, to prevent complications and the
emergence of inflammation-type pyelonephritis.

Keywords: Urinary tract, anthocyanins, flavonols, phenols, terpenoids, blueberry, cranberry, uva-ursi,
uroantiseptics, antibiotics.
Sadraj

1.0. UVOD ........................................................................................................................................... 1

2.0. ANATOMIJA,GRAA I FUNKCIJA URINARNOG TRAKTA ............................................................... 4
2.1. Funkcije.................................................................................................................................... 5
3.0. MEDIKAMENTI I DRUGI TRETMANI UPALNIH PROCESA URINARNOG TRAKTA........................... 6
3.1. Trimetoprim sulfametoksazol ...................................................................................................... 6
3.2. Amoksicilin ................................................................................................................................... 6
3.3. Gentamicin ................................................................................................................................... 6
3.4. Fluorokinoloni .............................................................................................................................. 7
3.5. Fluorokinoloni II generacije .......................................................................................................... 7
3.6. Metenamin ............................................................................................................................... 7
4.0. UROANTISEPTCI IZ HRANE I LJEKOVITIH BILJAKA ........................................................................ 8
4.1. BRUSNICA ................................................................................................................................ 8
4.1.1. Proizvodnja i upotreba .................................................................................................. 10
4.1.2. Bioloske aktivne tvari u brusnici .................................................................................... 10
4.2. BOROVNICA ........................................................................................................................... 13
5.0. ZAKLJUAK................................................................................................................................. 23
6.0 LITERATURA ..................................................................................................................................... 24
1.0. UVOD

Urinarni trakt ukljuuje organe koji stvaraju i sakupljaju urin i izbacuju ga iz tijela, a odrava ravnoteu
soli i vode u organizmu. U ovom procesu glavnu ulogu imaju bubrezi. Oni stvaraju urin tako to
filtriraju otpadne produkte metabolizma, vodu i soli iz krvi. Urin kroz mokraovode (ureter) ulazi u
mokrani mjehur, koji pohranjuje urin koji se zatim eliminira iz organizma preko mokrane cijevi
(uretra).
Zdrav urin je sterilan. U njemu nema bakterija, virusa niti gljivica. On je, zapravo, antiseptik koji ispire
iz organizma tetne bakterije. Meutim, kada bilo koji od navedenih mikroorganizama(a najee su
to bakterije), dospije u mokrani mjehur, oni se poinju mnoiti. Tada dolazi do infekcije mokranog
mjehura, ali ta infekcija moe napasti i bilo koji dio urinarnog sistema. Vrste infekcija urinarnog trakta
su:
Infekcija bubrega- PIJELONEFRITIS
Infekcija mokracovoda-URETERITIS
Infekcija mokanog mjehura- CISTITIS
Infekcija mokrane cijevi-URETRITIS

Uzronik infekcija urinarnog trakta u 68% sluajeva je bakterija ESCHERICHIA COLI, koja normalno ivi
u debelom crijevu. STAPHYLOCOCCUS SAPROPHYTICUS je drugi najei uzronik u ena (5-10%).
Ostale vrste su KLEBSIELLA, PROTEUS MIRABILIS, UREAPLASMA UREALYTICUM, CHLAMIDIA I
ENTEROCOCCI. Osim bakterija uzronici urinarnih infekcija mogu biti virusi (HERPES SIMPLEX), gljivice
(CANDIDA ALBICANS) i paraziti (TRICHOMONAS).

Za lijeenje i spreavanje urinarnih infekcija u novije vrijeme vrlo je popularno koritenje preparata
od brusnice (list i plod). ini se da sok od brusnice i borovnice spreava prianjanje bakterija uz zid
mokranog mjehura. Zato se preporuuje dnevno popiti 2 do 3 ae tih sokova. Da bi djelovali, treba
8 tjedana svakodnevno piti te sokove.

Od ljekovitog bilja za lijeenje uroinfekata, najduu i najeu primjenu ima brusnica, kopriva i
medvjetka, bilo samostalno, bilo kao dio mjeavine raznih urolokih ajeva. Listovi medvjetke sadre
fenolne eerne spojeve, koji iskazuju antibakterijski uinak u mokrai. Biljka je slubeno odobrena
kao biljni lijek za urinarne infekcije.

1
2.0. ANATOMIJA,GRAA I FUNKCIJA URINARNOG TRAKTA

Mokrani sistem(organa urinaria) se sastoji od parnih organa: bubrega i mokraovoda, te neparnih

organa: mokrane beike i mokrane cijevi. Bubrezi izluuju mokrau, a imaju i endokrinu funkciju. U
njima se produkuju: renin, eritropoetin i prostaglandini. Ovaj sistem uestvuje u odravanju
homeostaze organizma kompleksnim procesima kao to su: filtracija, aktivna i pasivna apsorpcija i
sekrecija.

Slika 1: Bubrezi, mokrani mjehur, mokraovod, mokrana cijev1

Mokrani kanali odvode, odnosno sakupljaju mokrau. Mokrani kanali su: bubrena nakapnica
(PELVIS), mokraovod (URETER), mokrani mjehur (VESICA URINARIA) i mokrana izvodna cijev
(URETRA). 2

Bubrega ima dva, na svakoj strani tela po jedan. Oblik im je u vidu zrna pasulja, ija je izdubljena ivica
okrenuta prema kimenom stubu. Njihova prosena duina iznosi 12 cm. Smeteni su u trbunoj
duplji, sa svake strane kimenog stuba, u visini dvanaestog grudnog i prvog i drugog slabinskog
prljena. Desni bubreg se nalazi ispod jetre i neto je nii nego levi. Donjom treinom svoje prednje
strane oba bubrega dodiruju debelo crevo iz koga je mogu prelaz crevnih mikroba (bacterium coli)
na bubreg i u mokrau. Svojom zadnjom stranom bubrezi se oslanjaju na miie zadnjeg trbunog
zida (lea) a svojim gornjim delom dodiruju preagu (diaphragmu).
Dva omotaa i izmeu njih jedan sloj masnog tkiva masna aura bubrega, bubreni loj
uvruju poloaj i tite bubreg. Ova aura je na svojoj donjoj strani otvorena tako da bubreg moe
kroz taj otvor da se spusti nanie, ime nastaje tzv. lutajui bubreg.

1
Dr.med.univ. eljko Petek: Biomedicina i zdravstvo (http://www.urolog-5ek.com/hstanja.html)
2
Zlata igi i Ljubo Radi: Praktikum za histoloke vjebe za studente farmacije, Tuzla, 2009, str 34.

4
Tkivo bubrega sastoji se iz bubrene sri i bubrene kore. Sr ine veliki broj kanalia, koji se ulivaju u
bubrenu karlicu. Bubrena kora okruuje sr sa svih strana a sastoji se iz gomilica loptica mehuria
sa kanaliima koje ine najaktivniji deo bubrega. Svetlije je boje i manje vrstine nego sr.
Bubrena karlica se nalazi na sredini izdubljenog dela bubrega. Iz nje izlazi mokrani kanal
mokraovod. Vrh bubrene karlice, upravljen prema kimenom stubu i nadole, predstavlja poetak
mokraovoda (uretera).

Mokraovod polazi od bubrene karlice, sputa se niz retroperitonealni prostor trbune upljine i
ulazi u karlicu, gdje se zavrava ulivanjem u mokranu beiku. Prema tome, na njemu se razlikuju
trbuni (pars abdominalis) i karlini deo (pars pelvina). Granicu izmeu ovih dijelova ini tzv.
terminalna (granina) linija. Prilikom ulaska u karlinu upljinu mokraovod obrazuje graninu krivinu
(flexura marginalis ureteris) i u tom suenom delu moe da se zaustavi bubreni kamen. Krivina
mokraovoda se projektuje na prednjem trbunom zidu u predelu Haleove topografske take.
Mokraovodi prolaze kroz zid beike ukoso. Prilikom rastezanja zida mokrane beike, nabor njene
sluznice djeluje kao valvula i spreava vraanje (refluks) urina ka ureterima i eventualno irenje
infekcije iz beike prema bubrezima.

Mokrana beika (vesica urinaria) je upalj organ u kome se mokraa skuplja do pranjenja. Nalazi se
u karlinoj duplji ispred zavrnog dijela debelog crijeva kod mukarca, a ispred materice kod ene. Zid
mokrane beike sastoji se iz glatkih miinih vlakana, koja se prilikom punjenja beike rasteu a
prilikom njenog pranjenja skupljaju. Prosjena zapremina mokrane beike iznosi 350 kubnih
santilitara.
Mokrana cijev (urethra) je izvodni kanal mokrane beike. Duga je 15 do 17 cm kod mukaraca, a do
4 cm kod ena. Ona kod mukaraca ulazi sa dna mokrane beike u prostatu. Na prolazu kroz
prostatu u ovu cijev se ulivaju oba briznika nastalih spajanjem semenovoda i izvodnog kanala semene
kesice.
Kod ena mokrana cijev polazi takoe sa dna mokrane beike pa silazi prednjim zidom usmine u
ijem se zidu zavrava svojim spoljnim otvorom.3

2.1. Funkcije

Glavna uloga bubrega je filtriranje krvi ime se iz organizma odstranjuju tetni produkti metabolizma,
toksini, lijekovi, viak soli i tekuine. Krv za filtraciju u bubreg dovodi bubrena arterija, dok
proienu krv iz bubrega odvode bubrene vene. Od vika vode i tetnih tvari u bubregu nastaje
mokraa. Mokraa koja nastaje u bubrenim kanaliima nakuplja se u nakapnici odakle se putem
mokraovoda (uretera) cijedi do mokranog mjehura i dalje putem mokrane cijevi (uretre) izluuje
izvan tijela.
Osim izluivanja tetnih tvari i vika vode iz organizma putem mokrae, bubreg ima nekoliko
dodatnih funkcija:
regulacija kiselosti tjelesnih tekuina (acidobazna ravnotea)

izluivanje hormona (eritropoetin, renin, prostaglandini).

U mokranoj beici se skuplja mokraa izmeu dva mokrenja.Smjetena je iza stidnih kostiju,beika
mukarca svojom bazom dodiruje prostatu.Iza beike su semene kesice i semevodi,koji je odvajaju od
rektuma.Iznad je peritoneum koji je odvaja od crevnih vijuga.
Beika ene je u vezi sa matericom gore i vaginom pozadi. Beika ima svod na iji se raun iri kada je
puna, i pod (trigonum),ogranien s dva uteralna otvora pozadi i vratom beike spreda. Unutranja
strana beike se sastoji od miica koji se zovu izgonilac(detruzor).

3
Dr Borislav Petrovi i dr Petar Dujanovi: Narodna knjiga, Beograd 1979 (http://bilje-lekovito.blogspot.com).

5
Kapacitet beike (maksimalna koliina mokrae koja ne izaziva potrebu za mokrenjem) je otprilike
350 cm3. Vea koliina izaziva potrebu mokrenja.Kontarkcija beike i oputanje sfinktera uretre
omoguuje mokrenje.

3.0. MEDIKAMENTI I DRUGI TRETMANI UPALNIH PROCESA

URINARNOG TRAKTA

Budui da su najei uzronici akutnih cistitisa bakterije, u terapiji se najee koristeantibiotici i

uroantiseptici. Ako je ikako mogue, izbor terapije treba ovisiti o nalazu antibiograma, a njeno
trajanje je obino od 1 do 7 dana, jednu pa i viemjesenu antimikrobnu terapiju. Uvijek treba uzeti
sve antibiotike, odnosno dozu koju je propisao lijenik. Simptomi se mogu smiriti ve nakon dan do
dva otkako ste ih poeli piti, ali mikroorganizmi su jo uvijek prisutni u mokrai i umnoit e se ako se
potpuno ne iskorijene. Zato antibiotsku terapiju treba provesti do kraja. Ipak, kao i kod svih bolesti,
najbolje je izbjei pojavu cistitisa.4

PRVA LINIJA TERAPIJE: Sulfometoksazol/Trimetoprim i Fluorokinoloni(Ciprofloksacin-II generacija)

DRUGA LINIJA - TERAPIJE: Penicilini (Amoksicilin + klavulanska) ,Cefalosporini (Cefuroksim aksetil) I
Fluorokinoloni III generacije (Levofloksacin).

3.1. Trimetoprim sulfametoksazol

TRM - inhibitor dihidrofolat reduktaze (DHF/THF)
SMZ - analog PABA
Pojedinano djeluju kao bakteriosatici,

U kombinaciji baktericidi.
Antibakterijska aktivnost TMP-SMZ ukljuuje patogene urinarnog trakta, osim Pseudomonas
aeruginosa.

3.2. Amoksicilin
Mehanizam djelovanja: inhibira sintezu elijskog zida bakterija inhibicijom transpeptidnih reakcija.
irok spektar baktericidnog dj. (ukljuujui i G(-) E.coli)
Rezistencija - razvija se zbog b-laktamaze
Primjenjuje se parenteralno i koristiti u kombinacija s gentamicinom ili cefotaksimom.

3.3. Gentamicin
Aminoglikozidni antibiotik za G(-)bakterije. Djeluje sinergistiki s amoksicilinom protiv G(-
)bakterija ukljuujui Enterococcus vrste.
Cefotaksim
Trea generacija cefalosporina koji djeluju inhibicijom sinteze elijskog zida, na veinu G(-)
bakterija, i slabu aktivnost prema G(+) bakterijama. Primjenjuje se kao poetna parenteralna
terapija kod akutnog pijelonefritisa.

4
Profesor dr Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog bubrega kod TBC (magisatrski
rad pod nazivom), Zagreb, 2012. (http://www.ttc.rs/dr.php)

6
3.4. Fluorokinoloni
Mehanizam djelovanja: inhibiraju bakterijsku topoizomerazu II i IV (DNA giraza)
Spektar djelovanja:
G(-) organizmi (ukljuujui i Pseudomonas species)
G(+) bakterije (ukljuujui S. aureus ) i neki atipini patogeni
Rezistencija: Staphylococcus, Pseudomonas.

3.5. Fluorokinoloni II generacije

To su: norfloksacin, ciprofloksacin,ofloksacin i indicirani su kod: nekompliciranih i kompliciranih
infekcija urinarnog trakta i pijelonefritisa, spolno prenosivih bolesti prostatitisa, infekcija koe i mekih
tkiva.
Za osobe s ponavljajuim infekcijama djelotvorna je produena terapija svakodnevnim uzimanjem
antibiotika. Lijekovi koji se esto koriste su NITROFURANTOIN i TRIMETOPRIM/SULFAMETOKSAZOL.
METENAMIN je jo jedna tvar koja se esto koristi za tu svrhu, jer u mjehuru u kojem je kiselost niska
proizvodi formaldehid koji ima baktericidno djelovanje i na koji se ne stvara otpornost.

3.6. Metenamin
Uzet peroralno vrlo malo se razgrauje u elucu (obloene tablete) na formaldehid i amonijak
Apsorbira se u crijevima
Izluuje se 80% urinom - gdje ispoljava svoje djelovanje
Prodrug je, tipa bioprekursora koji se aktivira u organizmu pri odgovarajuoj pH
Djeluje samo u kiseloj sredini (pH<5,5)5

Ukoliko je stanje bolesnika blago ili srednje teko:

ciprofloksacin 2500 mg po. ili 2200400 mg iv. je razuman odabir, ako bolesnik nije prethodno
primao fluorokinolone, ako ne dolazi iz stacionara i ukoliko je rezistencija na fluorokinolone niska.
Ukoliko je stanje bolesnika teko, ako dolazi iz stacionara, ili je prethodno uzimao fluorokinolone,
razumno je odabrati iroko spektralne antibiotike: cefepime 2 g svakih 12 h, ceftazidime 2 g svakih 8
h, imipenem/cilastatin 1000 mg svakih 68 h, meropenem 1 g svakih 8 h, ili piperacilin-tazobactam
4,5 g svakih 8 h (redoslijed izbora ovisi o rezultatima osjetljivosti bakterija na antibiotike u lokalnoj
sredini, i potrebno je korigirati terapiju prema nalazima renalne funkcije.). Karbapenemi imaju
izrazito irok spektar djelovanja i trebaju biti rezervirani za najtee oblike bolnikih infekcija. Ukoliko
je stanje bolesnika izrazito teko, a dokau se Gram pozitivni koki u urinu, treba promiljati o
dodavanju vankomicina empirijski.
Po konanom nalazu urinokulture i antibiograma potrebno je promijeniti antibiotik na to ui spektar.
Trajanje lijeenja: mnogi eksperti savjetuju 1014 dana terapije. Europske smijernice preporuuju
prekid terapije nakon 3 do 5 dana, nakon oporavka ili eliminacije komplicirajueg faktora (npr.
kateter ili kamenac).
Problem je to se vrlo esto daju antibiotici i kada ne postoje tegobe, ve se samo u rutinskom nalazu
urina pronau bakterije. To se esto deava kod ena posle menopauze. Tada se radi o potpuno
bezazlenoj takozvanoj asimptomatskoj bakteriuriji, odnosno prisustvu bakterija bez simptoma.
Davanjem antibiotika mijenjaju se i odbrambene sposobnosti organizma, mijenja se ravnotea koja
postoji izmeu dobrih i loih bakterija koje su stalno prisutne. Upotrebom antibiotika pravimo sve
otpornije i agresivnije sojeve bakterija. Zato je najbolje poeti sa prirodnim lijekovima, ali ako postoji
osnovana, na vie uraenih nalaza prisutna infekcija, onda u lijeenje ukljuiti i antibiotike i
uroantiseptike.6

5
Doc. Dr. Samija Muratovi: Uroantiseptici, Sarajevo, Noevembar 2013.
6
Profesor dr Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog bubrega kod TBC (magisatrski
rad pod nazivom), Zagreb, 2012. (http://www.ttc.rs/dr.php)

7
4.0. UROANTISEPTCI IZ HRANE I LJEKOVITIH BILJAKA

4.1. BRUSNICA
Brusnice su jedinstvene meu voem. One mogu rasti i opstati samo pod posebnom kombinacijom
faktora. One zahtijevaju kiseli treset tla, adekvatnu opskrbu slatkom vodom, pijesak, i vegetaciju koja
se protee od travnja do studenog, a nakon toga slijedi razdoblje mirovanja u zimskim mjesecima koji
pruaju hladno razdoblje potrebno za sazrijevanje pupoljaka.

Slika 2. Plod Brusnice7

Oni rastu i na vinovoj lozi u nepropusnim krevetima koji su sastoje od slojeva pijeska, treseta, ljunka
i gline. Ovi kreveti, poznatiji kao "movara" (Slika 4.) , izvorno su napravljena od stranih glacijalnih
naslaga, ali sada, oni mogu biti izraene od strane ljudi. Uzgajivai je ne moraju presaivati, jer
brusnica ce preivjeti na neoteenoj vinovoj lozi neodreeno vrijeme. Njen bun je patuljast i
gust,naraste od 10 do 40 cm. Ima ovalne listove koji su poredani u parovim i naizmjenino,tamno-
zelene boje. Danas su brusnice dostupne u svjeem i preraenom obliku. Postoje mnoge vrste
brusnica; bijele brusnice su brusnice rane etve,koja je pokupljena dva do tri tjedan prije
zrenja.Brusnica u svom sastavu sadri antocijanine,katehine i terpenoide.

Sadrimnogo kiselina (jabuna,limunska ,kina,glukuronska kiselina), glikozid,leptozin,provitamin A (-

karoten), vitmain B grupe (B1,B2,B3), te mnogo minerala. Pored ovog,sadri benzolnu kiselinu,koja
slui kao prirodni konzervans kao i oko 30 jedinjenja fenola i polifenola. Sjemenke brusnice sadre
omega-3-masne kiselina. Brusnica sadri hipurinu kiselinu , koja predstavlja prirodni antibiotik,pa
brusnica ima ne samo antibakterijska , ve i antifungalna svosjtva.

7
http://prima-borovnica.com/brusnica-2/

8
 8

Slika 3. Reprezentativne strukture glavnih sastojaka prikazani su na slikama.

Strukture neke od glavnih antocijana (cijanidin i peonidin), flavonola (kvercetin i miricetina), fenolnih
i organskih kiselina (p-kumarinske kiseline, klorogenske kiseline, i benzojeva kiselina), flavan-3-oli
(epikatehin), i terpenoidi (ursolic kiselinu) u brusnic

8
Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition.
[16:42:00] Ajsa Amidzic: Benzie IFF, Wachtel-Galor S, editors.
Boca Raton (FL): CRC Press; 2011.
Chapter 6. (PubMed)

9
 4.1.1. Proizvodnja i upotreba

Oko 95% brusnice obrauje se u proizvodima kao to su sokovi, umak, i slatke, suhe brusnice.
Preostalih 5% se prodaju svjee potroaima. Brusnice koje se koriste za obradu obino su zamrznute
u kontejnerima nedugo nakon dolaska na prijemnu stanicu.

Slika 4. Prozivodnja brusnice, movara9

Primarni nain branja brusnice iskoritava sposobnost brusnica da plutaju. U ovoj metodi, koja se
zove vlana berba, polja brusnice su poplavljena vodom. Mokro-berenje brusnice openito se
obrauju za sok i umak, jer jednom kad bobica postane mokra, postoji poveana vjerojatnost od
kvarenja, osim ako se brzo obradi. Suha berba je druga metoda za berbu brusnice.

4.1.2. Bioloske aktivne tvari u brusnici

4.1.2.1. Antocijanini
Kada netko razmilja o brusnicama, prvo se sjeti crvene boja. To je zbog prisutnosti antocijana, koji su
opseno ispitivani na zdravstvene prednosti. Postoji est aglikona u Antocijanidnoj klasi, a broj
moguih izomera je izuzetno velik, zbog raznih pozicija eera i velikog broja razliitih mono-
idisaharida (glikozide) i, manje uobiajenih, ali mogui, fenolnih kiselina i acilne skupine koje se moe
privrstiti. Brusnica, u usporedbi s mnogim drugim bobicama, ima vrlo mali broj antocijanina izomera
(n = 13), one glavne su galaktozida i arabinose od cijanidina i peonidina. Vrlo slian profil antocijana
postoji u soku od brusnice. Cijele brusnice sadre vrlo irok raspon koncentracije antocijana,

180-596 mg / kg svjee mase (FW; Bilyk i Sapers 1986), koji je takoer varira prema zrelosti ,8-111,0
mg / kg FW od zelene do tamno crvene faze ( Celik sur. 2008). Brusnica sok sadri mnogo nie razine

9
http://www.boston.com/community/photos/raw/CranberryBog608.jpg

10
antocijana, u rasponu od 1,3 mg/100 ml (Prije et al, 2001.) do 2,5 mg/100 ml soka (Cunningham et al.
2003).

4.1.2.2. Flavonoli
Ukupna koliina flavonola u brusnice kree se od 200 do 400 mg / kg (Zheng i Wang iz 2003;.
Cunningham et al, 2003;. Vvedenskaya sur 2004; Neto 2007b). Brusnica je najbolji izvor flavonola.
Kvercetin je najobilniji flavonol u brusnici, i to varira 11-25 mg/100 g, prvenstveno kao 3-o-galaktozid
(Yan i sur 2002;.. Vvedenskaya et al 2004). Brusnica je i najbolji izvor kvercetina (Manach et al. 2004).
Miricetin je drugi najei flavonol, nakon ega je kaempferol (Vvedenskaya et al. 2004). Ovi spojevi
su ute boje, a tu su i 20 razliitih flavonol glikozida u brusnice.

4.1.2.3. Flavan-3-oli (katehini)

Ukupno katehina u sirovoj brusnici ima u prosjeku 17 mg/100 g, sa epikatehinom e biti najobilniji
(Harnly et al. 2006). Bobice imaju najvei katehinski sadraj meu voem. Brusnice su najvie razine
monomera (katehina + epikatehin) meu bobicama i monomeri u brusnicama su dvostruko vee od
onih u borovnicama (Gu i sur. 2004).

4.1.2.4. Proantocijanidini
Ovi spojevi su klasa najveih potencijalni bioaktivnih brusnica. PACS se takoe esto nazivaju
kondenzirani tanini ili poli flavan-3-oli, te su odgovorni za gorak opor okus brusnice zbog vezanja
proteina sline.

4.1.2.4. Benzojeve i fenolne kiselina

Benzojeve i fenolne kiseline predstavljaju 0,57% mase svjeih brusnice (Zuo, Wang, i Zhan 2002.)
Benzojeva kiselina ini 80% ukupnih organskih kiselina sadrana u soku od brusnice. Postoji 14 ostalih
benzojevih i fenolnih kiselina u soku od brusnice, i p-kumarinska kiselina je najea
hidroksicinaminska kiselina. Mnogi od ovih kiselina su vezani za glukozu i polisaharide u brusnici.

4.1.2.5. Nonflavonoid Polifenoli

Floridzina je najei lan klase dihidrokalkona prisutnih u brusnici na 120 mg / kg .Ovaj spoj je
prisutan u velikim koliinama u jabuka, te je s dihidrokalkonom snizuje aktivitet na ivotinjskom
modelu za dijabetes (Masumoto sur. 2009). Resveratrol, jedan od najvanijih polifenolnih spojeva,
nalaze se u soku od brusnice na ekstremno niskim razinama od 0,2 mg / l (Wang i sur. 2002).

4.1.2.5. Trepeni i steroli

Terpentini ukljuuju hlapljive sastojke koji su odgovorni za okus i aromu brusnice (Croteau i Fagerson
1968), kao i vee masne ili votana spojeve. Brusnica sadri triterpenoid ursolik kiselinu (UA) u svojoj
kori ,postojei u aglikon obliku, kao i na cis i trans-p hydroxicinnamat estere (Murphy et al. 2003).
Brusnice sadre karotenoid luteina, kao i druge karotenoide, u manjim koliinama.
Uzgojni dokazi upuuju na mnoge potencijalne farmakoloke aktivnosti za brusnice i sok od brusnice.
Zbog visokog sadraja flavonoida i fenolnih kiselina, brusnica zauzima visoko mjesto meu voem u
oba antioksidansa, kvaliteti i koliin. Ova antioksidativna svojstva vjerojatno e pridonijeti borbi
protiv bolesti.
Spojevi brusnice mogu izazvati poboljanje antioksidativnog statusa, to bi moglo biti od koristi s
obzirom na kronine bolesti.
4.1.2.6. Brusnica za urinarni sistem

11
Sok od brusnice se esto koristi za prevenciju i lijeenje infekcija urinarnog trakta.Ona je prirodni
uroantiseptik.
Studije pokazuje sposobnost soka od brusnica da sprijei prianjanje E.coli bakterije na uroepithelne
stanice i na drugim eukariotskim stanicama, dok kod primjene antibiotika ,odmah po prestanku
terapije moe doi do vraanja infekcija zato to bakterije ostanu prisutne u zidovima mokrane
beike.Osim toga to dijeluje protiv E.coli djeluje i na : Staphylococcus aureus, Klebsiella
pneumoniae,Pseudomonas aeruginosa,Proeteus miradilis.
Tijekom sredine 1990-ih, klinika studija provedena od strane Avorn et al. (1994) na zenama
pronaao je znaajan pad bakterija u urinu nakon 1 mjesec od konzumiranja soka od brusnica. Od
tada, najmanje 15 klinikih ispitivanja su ocijenili profilaktike uinke brusnice protiv urinarnih
infekcija u razliitim populacijama.

Ve dugi niz godina, znanstvenici i zdravstveni praktiari vjeruje da antibakterijski uinak soka od
brusnice dijeluje zbog zakiseljavanja urina hipurinskom kiselinom u produkciji metabolizma kininske
kiseline u brusnicama. (Blatherwick 1914; Bodel, Cotran i Kass 1959). Meutim, ova tvrdnja nikad nije
potkrijepljena. Tipa A- veze moe biti klju za antiadhesion aktivnosti brusnica PACS. Usporedba
studija PACS izoliran iz nekoliko izvora hrane, ukljuujui i brusnice, jabuke, groe, zeleni aj, i
okolade, pronaao je da PAC brusnice mogu sprijeiti prianjanje E. coli na najnioj ispitanoj
koncentraciji (60 g / ml). Ova studija je nadalje utvrdila antiadhesionu aktivnost u ljudskom urinu
nakon uzimanja koktela soka od brusnice, ali ne i nakon konzumiranja drugih PAC izvora. Znaajna i
ovisna doza smanjenjuje adherenciju bakterija u urinu ispitanika koji su konzumirali brusnica (di
Martino et al. 2006.) 10

4.1.3. Dodaci u prehrani u vrstom farmaceutskom obliku

4.1.3.1.Tablete od brusnice
Tablete brusnice dodatak su prehrani u sluajevima infekcija urinarnog trakta naroito u sluajevima
infekcije E.coli. radi vee kvalitete ,ovi proizvodi se najee prave od ekstrakta a ne praha,uobiajnog
u slinim prozivodima. Makismalna koncentracija brusnice je obino 1,5-3 puta vea od slinih
preparata radi postizanja najveeg efekta i uzimanja to manje tableta tokom dana.

4.1.3.2. Sirup od brusnice

Sirup brusnice na prirodan nain pomae kod: upale na sluzokoi mokranih kanala,upale beike,
sprijeava rast bakterija, brine da se bakterije ne zakae na sluzokou,pospjeuje lake izbacivanje
bakterija iz beike, smanjuje potrebu za uestalim mokrenjem. Ovaj sirup se ne preporuuje
dijabetiarima i osobama koje su alergine na sastojke preparata.

4.1.3.3. Brusnica kompleks kapi sa ekstraktom ploda brusnice

Kapi brusnice djeluju na infekcije mokrani puteva,ispiru mokrane pteve i smanjuju bolove. Najee
su standardizovane na minimalno 10% pro-antocijanidina (PCA), uz dodatak beta-glukana i vitamina
C.11

10
Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition., Chapter 6- PubMed
11
http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Brusnica.html

12
 4.2. BOROVNICA

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) je jedna od najbogatijih prirodnih izvora antocijana. Ove
polifenolne komponente daju Borovnici svoje plavo / crne boje i visoki antioksidativni sadraj, a
vjeruje se da su kljuni bioaktivi odgovorni za mnoge zdravstvene prednosti borovnica i drugog
bobiastog voa.

Slika 5. Borovnica12

Iako je borovnicanajbolja za poboljanje vida, dobra je za snizenje eera u krvi, ima protuupalna
ulogu i sniava nivo lipida, te poboljava antioksidativnu obranu i djeluje na manji oksidativni stres.
Stoga, borovnica ima potencijalnu vrijednost u tretmanu i prevenciju stanja povezanih s upalom,
dislipidemije, hiperglikemije ili poveanog oksidativnog stresa, kardiovaskularnih bolesti (CVD), rak,
dijabetes, i demencije i drugih bolesti povezanih sa starou. Postoje i izvjea da borovnica ima
antimikrobno djelovanje.

Izgled

Borovnica je niski viseegodinji grm porijeklom iz sjeverne Europe, ali se sada takoer nalaze u
dijelovima Sjeverne Amerike i Azije. Naraste od 10-60cm, ima zeleni korijen koji izbija iz rizoma.
Listovi su joj od 1-3cm,dugi,ovalni ili eliptini. Plod je sjajna bobica plavo-crne boje i blago kiselog
okusa. U njoj se nalazi veliki broj sjemenki,izvora vlakana.Borovnica obino raste u ravnicama,
livadama, vlanim i crnogorinim umama, a najbolje raste u umjerenom hladu i umjereno vlanim
uvjetima tla.

12
http://www.vrtnarstvo-botanika.si/ponudba_sadne.html

13
4.2.1. BIOLOKE AKTIVNE TVARI BOROVNICE
Borovnica se prodaje kao svjee, smrznute, i suene bobice, kao i u obliku zimnice, demova i sokova,
i, sve vie, tekue ili u prahu koncentrati se prodaju kao dodaci prehrani.
Borovnica sadri razne fenolne spojeve: katehinske tanine (ukljuujui oligomerne
protocijanidine),hlorogensku kiselinu,iridoide(asperulozid),fenolne kiseline(genitizinska
kiselina),hinolizidinske alkaloide (mirtin,epimirtin),flavonoide
(kvarcetin,izokvarcetin,astraglin,hiperozid), antocijanine (cijanidin,malvidin,delfinidin-3-O-
glukozid,delfinidin-3-O-arabinoza,eonidin,petunidin),organske kiseline (vinsku o jabunu)
eer,pektine,vitamin C,masna ulja (u sjemenkama). Listovi borovnice su izvor minerala:
kalij,natrij,mangan,hrom,eljezo,bakar.

Gentizinska kiselina Malvidin

Peonidin Kvercetin

Astragalin Hlorogenska kiselina

Slika 6. Hemijske strukture sastojaka borovnice13

13
www.wikipedia.com

14
Ovi prirodni fenolni spojevi su redoks- aktivni antioksidansi, kao to su eljezo kelatori (Benzie 2003;.
Zafra-Stone i sur 2007), a nalaze se u crvenim, plavim-i ljubiastim bojama cvijea, voa i povra.
Uobiajeni dnevni unos prehrambenih antocijana je oko 200 mg (Zafra-Stone i sur. 2007). Borovnica
ima vei sadraj antocijana u odnosu na druge vrste bobiastog voa, kao to su jagode, brusnice,
bazge, vinje i maline (Kowalczyk et al, 2003;.. Bagchi sur 2004; Yildirim 2006;. Cravotto et al 2010).
Ukupni sadraj antocijana borovnica je openito u rasponu od 300 do 700 mg/100 g svjeeg voa,
iako ovaj raspon ovisi od sorte, uvjetima uzgoja, stupanja zrelosti bobica (Upton 2001;. Burdulis et al
2009). Uz antocijana, 100 g svjeeg borovnica sadri male koliine vitamina C (3 mg), kvercetin (3 mg)
i katehina (20 mg; Upton 2001;. Erlund et al 2003).

4.2.1.1. Antocijanini
Antocijanini (od grkih anthos za cvijet i kyanose za plavo) su spojevi topivi u vodi polifenoli
flavonoida (Clifford 2000; Ghosh i Konishi 2007; Yoshida, Mori, a Kondo 2009). Antocijanini su
odgovorni za ruiastu, crvenu, plavu i ljubiastu boju biljaka (Upton 2001.)Boja je ovisna o pH;boja
je crvena na pH <2, mijenja se u plavu kad pH raste i na kraju postaje bezbojan pri visokom
pH.Antocijanidne molekule sastoje se od antocijanidne "sri" sa eernim udjelom u prilogu.eer
moe biti vezan na razliitim poloajima, a mogu biti glukoza, galaktoza, ksiloza, arabinoza, ili
ramnoza (Clifford 2000;. Kong et al, 2003; Prije i Wu 2006). Antocijanini variraju i u broju i u poloaju
hidroksilne i metoksi skupina vezanih na glavnu strukturu anthocijanidina. Stoga, iako postoji manje
od 20 prirodnih anthocijanidina, postoje mnoge stotine razliitih antocijanina (Upton 2001, prijanja i
Wu 2006; Ghosh i Konishi 2007; Yoshida, Mori, a Kondo 2009). Najei antocijanidini u prirodi su
cijanidin, delphinidin, petunidin, peonidin, pelargonidin i malvidin, ali su vrlo rijetki u aglikonskim
formama .(Kong i sur 2003;. Prije i Wu 2006). Njihova glavna funkcija je da stabiluzuju kolagen krvnih
sudova i kapilara,to ih ini jaim u pruanju zatite od upala i oksidacija.

Iako je funkcija Antocijanidnog pigmenata u biljkama uglavnom da privue ivotinje, kukce i ptice za
opraivanje ili sjemena rasprivanja, antocijanini mogu pomoi u hladnoj tolerancije, kao i
antimikrobnim i antioksidativnoj obrani biljnih tkiva (Benzie 2003; Kong et al. 2003).Sadraj
antocijanidni bobica varira izmeu vrsta i takoer ovisi o ekolokim imbenicima, kao to su koliina
sunevog zraenja, temperature i sadraja tla duika i fosfora.Tehnika uzgoja je takoer faktor koji
utjee na ukupnu razinu fenila u bobicama. Antocijanini su uglavnom u koi bobica, a oteenja na
koi bobice tijekom berbe smanjuje Antocijanidni sadraj (Upton 2001). Stupanj zrelosti voa
doprinose varijaciji u ukupnoj koliini fenolnih sadraja iako koncentracija fenolnih spojeva je obino
vea u nezrelim bobicama nego u zrelom vou, antocijanini se akumuliraju tijekom sazrijevanja
borovnica (Upton 2001.) Antocijanini imaju snana antioksidantivna svojstva, a sadraj
antocijanidnog pigmenta izravno korelira s antioksidativnim djelovanjem biljaka (Upton 2001;. Bagchi
sur 2004; Yildirim 2006;. Zafra-Stone i sur 2007). Osim svojim antioksidativnim uincima, antocijanini
stabiliziraju DNK, mijenjaju adipocitnu ekspresiju gena, poboljavaju izluivanje inzulina i osjetljivost,
a imaju ancijapoptotski, protuupalno i antibakterijski uinak (Mas sur 2000;.. Kong i sur 2003;
Kowalczyk i drugi 2003;. Tsuda et al 2005;. Seeram 2008).

15
4.2.2. Zdravstveni uinci Borovnica
Osim njezine upotrebe kao delikatesa, borovnica se nairoko koristi za poboljanje nonog vida i
smanjenje propusnosti krvnih ila i kapilarnu krhkost; tovie, bobica ima razne druge znaajne
zdravstvene prednosti, iako je vei interes bio usmjeren na Antocijanidno vezano antioksidativno
djelovanje (Camire 2000; Upton 2001; mace 2002;. Park i sur 2007;. Zafra-Stone i sur 2007). Iako
postoje mnoge studije koje su istraivale antioksidativne i druge uinke antocijana i bobice bogate
antocijanima, ekstrakte ili sokove, samo malo se koristi sama borovnica, a podaci s kontroliranim
ispitivanjima na ljudima su rijetki. Brusnica (V. macrocarpon Ait.) Ima snane antiadhesiona svojstva i
iroko se koristi za sprjeavanje infekcija mokranog sustava.14

4.2.3. Kapsule sa ekstraktom borovnice

Kapsule sa ekstraktom borovnice smanjuju umor oiju,efikasne su protiv mrene i nonog sljepila i
tite centralni vid od oteenja. U ovom ljekovitom obliku se najee nalaze visoke koliine svih
djelatnih komponenti,a naroito luteina i borovnice,da bi se zatitio dobar ili bitno popravio narueni
vid.

4.2.4. Sirup borovnica s medom

Borovnica kao biljka djeuje na urinarni ,respiratorni ,digestivni i nervni sistem . Za primjenu od
sastojaka je potrebno 500grama borovnice i 3 litre vode.15

14
Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition, Benzie IFF, Wachtel-Galor S,
editori.Boca Raton (FL): CRC Press, 2011, Chapter 4 (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK92770)
15
http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Borovnica.html

16
4.3. UVIN CAJ Uva ursi
Uvin aj , od davnina u narodu poznat kao lijek za probleme sa mokranim kanalima kao i mokrane
infekcije. Iako nije pretjerano uinkovit kod unitavanja bakterija uvin aj ima dokazano djelovanje na
sprjeavanje irenja i izazivanja veih upala.

Slika 7. Uva ursi16

Opis: patulasti i gusti, koasti, glatki listovi su sjajno zeleni na gornjoj povrini;imaju cjelovite i
djelomino unatrag savijene rubove, a nervatura je izrazito i fino mreasta. Vrlo mladi listovi su
obrasli dlakama, a jednostanini trihomi koji ih prekrivaju imaju debele stijenke i uglavnom su
nepravilni. Polegnut, prizemni grm sa vazdazelenim, koastim listovima, patulastim listovima.
Vjeni je u obliku urne ili upa s bijelim i crvenkastim laticama.Miris je blag, a okus steui i blago
gorak.

Podrijetlo: Niski grmovi rasprostranjeni su po sjevernoj polutci. U Europi biljka dolazi iskljuivo od
divljih vrsta iz panjolske i Italije.

Sastav: Glavna komponenta droge su fenolni heterozidi sa hidrokinononovim monoglukozidom

arbutinom (prema Eur.farmakopeji i JP, droga ne smije sadravati manje od 7% suhog arbutina),
takoer sa malim udjelom metilarbutina, pogotovo u drogama koje su podrijetlom iz vicarske ili
Austrije; droga takoer sadri arbutin-galne estere, slobodnu galnu kiselinu i druge fenolne
karboksilne kiseline te piceosid (p-hidroksiacetofenon glukozid). Prema starijoj literaturi droga
sadrava 15-20% tanina, ukljuujui galotanine i tanine tipa katehina (prema autoru sadraj je rijetko

16
https://www.flickr.com/photos/jbfriday/5289035236/

17
iznad 20%). Ostali sastojci droga ukljuuju 1-2% flavonoida, posebno hiperozide kao i ostale
kvercetine i miricetinske glikozide i triterpene, ukljuujui ursolinu kiselinu i odgovarajui alkohol
uvaol te iridoidni glikozid monotropein.

Indikacije: Droga djeluje kao sredstvo za dezinfekciju mokranog sustava kod blagih upala donjeg
urinarnog trakta i mokranog mjehura. Antibakterijsko djelovanje, prema Levinu koji je formulirao
ovu hipotezu vec 1883.godine, pripisuje se hidrokinonu koji se oslobaa iz arbutina cijepanjem
glikozidne veze. Zato arbutin smatramo prolijekom relativno toksinog i aktivnog elementa
hidrokinona. Pouzdani podatci o metabolizmu arbutina/hidrokinona u ljudskom tijelu su jo uvijek
manjkavi.Prema starijim podacima arbutin se moe apsorbirati u tankom crijevu kao glikozid aktivnim
transportom pomou Na-ovisnog nosaa. Iz ovih studija se ne moe odrediti da li arbutin cirkulira kao
netaknuta molekula ili je glikozidna veza tijekom transporta ve pocijepana. S druge strane, takoer
je poznato da se glikozidi mogu hidrolizirati beta-glukozidazom u mukozi crijeva. Kod arbutina,
aglikon hidrokinon se moe apsorbirati ve u crijevu ili u jetri i detoksificirati konjugacijom sa
glukuronskom ili sulfatnom kiselinom. Ovako nastali konjugati nemaju antibakterijsko djelovanje, ali
oni se mogu hidrolizirati bakterijskim enzimima, npr. kod E.colli. Nije ispitivano da li i druge bakterije
koje uzrokuju infekcije urinarnog trakta djeluju na antibakterijsku aktivnost preparata planike kao to
je to sluaj sa E.colli. Pojaano antibakterijsko djelovanje prouavano je kod alkalizacije urina. Da li
alkalizacija urina,koja dodatkom Na-hidrogen karbonata moe biti postignuta samo kratkorono, ima
isti uinak in vivo jo je uvijek upitno. U svakom sluaju, mjerljiva koliina hidrokinona nije
detektirana u urinu.

Diureza je promatrana u takora davanjem vodenih ekstrakata i diuretiki uinak vjerojatno se ne

pojavljuje kod uzimanja droge u uobiajenoj uporabi kao to je aj ili ostali medicinski pripravci.
Polifenolni tanini kao i fenolne karboksilne kiseline te piceosid pokazali su se odgovornim za uinak
ekstrakta lista planike in vitro .

Nuspojave: Zbog toga to listovi sadre veliku koliinu tanina, ajni infuz ima gorak i steui okus to
moe uzrokovati muninu i povraanje kod pacijentata sa osjetljivim elucem. Hidrokinon nije
toksian prema uputi za uporabu aja lista planike, meutim ak i prisustvo hidrokinona izaziva
sumnju u kancerogene i mutagene uinke.Rezultat ove pretpostavke je ogranienost oralne uporabe
aja lista planike koja je dodana u Monografiji Njemake Komisije E (vidi: Izvadak). Nalazi arbutina u
urinu ne pokazuju naznake genotoksinosti (Amesov test, mikronuklearni testovi na mievima).

Priprava aja: Preliti kljualom vodom 2,5 grama fino narezanih ili, jo bolje, grubi praak suhih
listova (ili stavljamo suhe listove u hladnu vodu i zagrijavamo do vrenja i kratko dekoktiramo) te
dekantiramo nakon 15 minuta. Macerat s hladnom vodom (6-12 sati) sadri istu koliinu arbutina, ali
ima manje tanina.1 ajna liica- oko 2,5 grama

Zamjena drugim materijalom:

Moe se javiti zbog pogrene identifikacije te mijeanja sa drugim listovima biljaka iz porodice
Ericaceae, posebno sa listovima brusnice koji takoer sadre arbutin (Vaccinium vitis idea,L.; Folium
itis ideaeae) ; oni se mogu prepoznati po nedostatku fine mreaste nervature . Listovi brusnice imaju
paracitine pui na naliju dok listovi planike imaju anomocitine pui.

Bioloki Aktivnosti ili Izoliran:

- Antibakterijski
- antiseptik
- Diuretik

18
Farmakoloke karakteristike,farmakokinetika,toksikologija:
Preparati lista medvjetke imaju antibakterijsko djelovanje in vitro protiv vrsta Proteus vulgaris, E.
colli, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma hominis, Staphylococcus aureus, Pseudomonas
aeruginosa, Klebsiella pneumoniae, Enterococcus faecalis i Streptococcus strains kao i protiv Candida
albicans. Antimikrobna aktivnost je povezana s aglikonom hidrokinonom koji je osloboen iz arbutina
(transportna forma) ili sa odpadnim produktima arbutina u alkalnom urinu. Metanolni ekstrakt droge
(50%) navodno ima inhibitorni uinak na aktivnost tirozinaze. Stvaranje melanina iz DOPA-e uz
pomo tirozinaze kao i iz DOPA-CHROM oblika kroz autooksidaciju je takoer inhibirano ekstraktom.
Postoje indicije da se kod aja lista planike pripravljenom na slijedei nain(3g/150 mg), uglavnom u
urinu nalazi glukuronidirani hidrokinon uz niske razine hidrokinona.
Uporaba
Kod upalnih poremeaja donjeg dijela urinarnog trakta.
Za poboljanje terapije kod kamenaca u mokranom mjehuru i bubrezima.
Kontraindikacije
Trudnoa, dojenje, djeca mlaa od 12 godina.
Interakcije sa drugim lijekovima
Preparati koji sadre list medvjetke ne bi se smjeli uzimati zajedno sa lijekovima koji zakiseljavaju
urin, jer dolazi do smanjivanja antibakterijskog djelovanja.17

4.4. URTICAE RADIX-KORIJEN KOPRIVE

Zbog visokog udjela kalija, aj djeluje diuretski, zbog ega se koristi u lijeenju upale mokranih
puteva. Kalcij, natrij, magnezij, fostor lepeza je koja pokazuje pravo bogatstvo u izgledom tako
skromnoj, a tako monoj biljci.

Slika 8. Kopriva18

17
Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko biokemijski fakultet
sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 4-6.
18
www.leader.org.rs /map /

19
Opis: Nepravilno zavijen, 5 mm debeo, sivo-smei komadi korijena koji ima izrazito uzdune brazde.
Presjek korijena je uplji i povrinski prerez je bijeli; prijelom je vrst i vlaknast.
Miris: Nije karakteristian.
Okus: Nije karakteristian.
Podzemni organi vrste Urtica dioica sastoje se od 3-10 mm debelih i cilindrinih rizoma, imaju
privreno puno dugakih, 1-5 mm debelih korjenia i tankih korijenastih vlakana.

Biljne vrste: Veinom Urtica dioica L., povremeno i U. urens L., Urticaceae. DAB i USNF takoer
doputaju hibride ili kombinacije tih dviju vrsta.
Podrijetlo: Rasprostranjena je irom svijeta, raste na zaputenim mjestima. U sredinjoj i istonoj
Europi ubire se nekultivirana, a u Sjevernoj Americi kultivirana kopriva (s podruja Sjeverozapadnog
Pacifika).
Glavni sastojci: Oko 0,1% strukturno specifini lektin (UDA = Urtica dioica aglutinin) koji moe biti
podijeljen u 4 blisko povezane izolektinske podgrupe, sve sa N-acetilglukozaminom (prema USNF
droga ne smije sadravati manje od 0,8% ukupnih aminokiselina). UDA ima molarnu masu od 8500
daltona i relativno je otporna na djelovanje kiselina i topline; sastoji se od jednog polipeptidnog lanca
bez ugljikohidratne komponente. Droga takoer sadri smjesu polisaharida (dva glukana, dva
glukogalakturonana i kiseli arabinogalaktan) i sitosterol, sitosterol glukozid, skopoletin (prema USNF
ne manje od 0,05% -sitosterola i ne manje od 3 g skopoletina) kao i ostale fenilpropane (npr.
lignane sa lignan-glukozidima, ukljuujui neo-olivil i sekoizolaricirezinol), posebne ceramide (= kiseli
amidi masnih kiselina sa polihidroksialkilaminima, koji su komponente sfingolipida) i masne kiseline
(npr. 9-hidroksi-10-trans-12-cis-oktadienske kiseline), monoterpenske diole sa pripadajuim
glukozidima, i tanine.

Djelovanje i indikacije: Ekstrakti, ukljuujui pripravke aja od korijena koprive, koriste se za

probleme s mokrenjem povezane sa benignom hiperplazijom prostate, stadiji I i II. Dosad
uinkovitost nije potpuno dokazana. Kao nain djelovanja razmatra se interferencija s metabolizmom
hormona kao i inhibicija upale. Poznato je da 9-hidroksi-10-trans-12-cis-oktadienska kiselina inhibira
aktivnost aromataze, no zbog nestabilnosti ne moe se detektirati u ekstraktu. Inhibicija 5--
reduktaze, to se esto smatralo mehanizmom djelovanja droge, ne moe se sa sigurnou dokazati.
Studije koje ukljuuju vodeno-alkoholne ekstrakte podupiru teoriju o antiproliferativnim uincima na
tkivo prostate. Vodeno-alkoholni ekstrakt smanjuje (na 67%) kapacitet vezanja globulina koji vee
spolne hormone (SHBG = sexual hormone binding globulin) i dovodi do 10%-tne inhibicije vezanja
dihidrotestosterona (DHT) na androgeni citosolni receptor u prostati. Takoer, vodeni ekstrakt
korijena koprive ovisno o dozi inhibira vezanje SHBG-a na humane membrane prostate. Povoljan
uinak u lijeenju benigne hiperplazije prostate pripisuje se prisutnosti kiselih polisaharida u drogi i
lektinskoj frakciji sa imunomodulirajuom aktivnosti, stimulirajui T-limfocite i otputanje TNF- iz
makrofaga. U pukoj medicini droga se koristi i kao diuretik i povremeno kao adstringens i za
grgljanje.

Pripravljanje aja: Stavi se 1,5 g grubog praha suhog korijena u hladnu vodu, zagrije do vrenja i
nastavi kljuati otprilike 1 minutu te se ostavi da pokriveno odstoji 10-ak minuta.
1 ajna liica = 1,3 g

20
Ljekoviti pripravci: Nekoliko monopripravaka sadri suhi ekstrakt sa razliitim vrijednostima i
dozama, gdje jedna jedinica preparata odgovara 1-4,8 g suhog korijena. Primjeri proizvoda: Bazoton
uno (film tablete, pojedinana doza 459 mg ekstrakta, droga:ekstrakt iznosi 7,1-14,3:1, otapalo:
metanol 20%); Prostaforto (draeje, pojedinana doza 249 mg ekstrakta, droga:ekstrakt iznosi 5,4-
6,6:1, otapalo: etanol 20%); Urtipret (kapsule, pojedinana doza 115 mg ekstrakta,
droga:ekstraktiznosi 15,75-19,25:1, otapalo: etanol 80%); Utk Uno (kapsule, pojedinana doza 230
mg ekstrakta, droga:ekstrakt iznosi19

4.4. SOLIDAGINIS HERBA - ZELEN ZLATNICE

Djeluje diuretino (pospjeuje izluivanje vode) , blago splazmolitino (oputa greve), te

antiflogistino djelovanje na nie dijelove urinarnog trakta, bubrege, bubrene kamence , te
bubreni pijesak.

Slika 9. Zelen zlatnice20

Naroito je afikasna primjena kod upale bubrega (nephritis) i upale izlaza iz mokranog mjehura s
jakim bolovima kod mokrenja,talogom u mokrai i estim mokrenjem. Slui kao korigens drugim
lijekovima loeg okusa, a budui da stee, lijei i od dijareje, te kod katara debelog crijeva21

19
Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko biokemijski
fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 9-11
20
http://www.koop-phyto.org/en/medicinal-plants/goldenrod.php
21
Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko biokemijski
fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 7-9

21
4.5. BETULAE FOLIUM- LIST BREZE

Koristi se kao diuretik te za ispiranje urinarnog trakta u terapiji bakterijskih i upalnih procesa te
greva, npr. kod pijelonefritisa, ureteritisa, cistitisa i uretritisa.

Slika 10. List Breze22

O vrsti i brojnosti bakterija ovisi da li je fitoterapja dovoljna ili ju je potrebno kombinirati sa

kemoterapijom. Diuretski uinak se postie zahvaljujui sadraju flavonoida. Ovaj je uinak dokazan
farmkolokim pokusima, koji pokazuju inhibiciju (metalo)endopeptidaze (NEP). NEP je odgovoran za
razgradnju natrijuretskih peptida i regulira izluivanje natrija. Inhibicija NEP takoer pridonosi brzoj
uropoezi (sekrecija urina putem bubrega) . Diuretski uinak pojaava i relativno visoki sadraj
vitamina C i hlapljivih ulja. Pojaana diureza sprjeava nastanak bubrenih kamenaca.
U tradicionalnoj medicini, list breze se koristi i u terapiji gihta i reumatizma, ispadanja kose i
eksantema. Naziva se i proiivaem krvi u proljetnim kurama.23

22
http://www.farmedica.si/si/dodatki/rastlina-navadna-breza.html
23
Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko biokemijski
fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 11-14

22
5.0. ZAKLJUAK

Cistitisi su uglavnom bezazlene i lako rjeive bolesti, ali ne treba ih olako shvaati, jer neadekvatnim
lijeenjem mogu dovesti do brojnih komplikacija, a nerijetko su i samo upozorenje na postojanje
neke druge tee bolesti. Kod zanemarenih sluajeva lijeenje je esto dugotrajno, naporno i skupo pa
je bolje uz pomo navedenih preporuka pokuati izbjei pojavu te este i neugodne bolesti.Od
ljekovitog bilja za lijeenje uroinfekata, najduu i najeu primjenu ima brusnica, kopriva i
medvjetka, bilo samostalno, bilo kao dio mjeavine raznih urolokih ajeva. Listovi medvjetke sadre
fenolne eerne spojeve, koji iskazuju antibakterijski uinak u mokrai. Biljka je slubeno odobrena
kao biljni lijek za urinarne infekcije. Danas se sve vie preporuuje lijeenje ljekovitim biljem zbog sve
vee rezistencije na antibiotike. Ove uroantiseptike iz ljekovitog bilja treba konzumirati dui
vremenski period, a kod teih sluajeva u suradnji sa ljekarom uzimati i odgovarajue hemijske
uroantiseptike ili antibiotike.

23
6.0 LITERATURA

http://www.urolog-5ek.com/hstanja.html (dr.med.univ. eljko Petek specijalist urolog)

Zlata igi i Ljubo Radi: Praktikum za histoloke vjebe za studente farmacije, Tuzla, 2009,
str 34.

Dr Borislav Petrovi i dr Petar Dujanovi: Narodna knjiga, Beograd 1979 (http://bilje-

lekovito.blogspot.com).

Profesor dr. Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog bubrega kod TBC
(magisatrski rad pod nazivom), Zagreb, 2012. (http://www.ttc.rs/dr.php)

Doc. Dr. Samija Muratovi: Uroantiseptici, Sarajevo, Noevembar 2013.

Profesor dr Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog bubrega kod TBC

(magisatrski rad pod nazivom), Zagreb, 2012. (http://www.ttc.rs/dr.php)
http://prima-borovnica.com/brusnica-2/

Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition.Benzie IFF, Wachtel-Galor S,
Boca Raton (FL): CRC Press; 2011.Chapter 6. (PubMed)

http://www.boston.com/community/photos/raw/CranberryBog608.jpg

Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition., ChAPTER 6- PubMed
http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Brusnica.html

http://www.vrtnarstvo-botanika.si/ponudba_sadne.html

www.wikipedia.com

Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition, Benzie IFF, Wachtel-
Galor S, editori.Boca Raton (FL): CRC Press, 2011, Chapter 4
(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK92770)

http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Borovnica.html

https://www.flickr.com/photos/jbfriday/5289035236/

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko

biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 4-6.

www.leader.org.rs /map /

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko

biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 9-11

http://www.koop-phyto.org/en/medicinal-plants/goldenrod.php

24
 Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko
biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 7-9

http://www.farmedica.si/si/dodatki/rastlina-navadna-breza.html

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko

biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 11-14

25