NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE == “en filozofijski rjecnik trece dopunjeno izdanje 1 eda ‘Tissk: NSPRO VJESNIK, Zagreb 1988 NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKESURADNICI Branko Bofnjak (B}, Zoran Bujas (Bu), Vejko Cvjetiéanin (C), Vladimir Fiipovi Furlan (Fe), Danko Gri (G), Goran Gretié (Gr), Milan Kangrga (K), Kruno Kesté (Ke), ‘Ante Paianin (Ps), Danilo Pejovie (Pe, Marian Petras (Pet), Gajo Ptovic (Ph Bors Petz (0, Viktor Sonnenfeld (8), Rudi Supek (Su), Ljerka Sifler-Premee Sp). Cedomnil Veladié (We), Predrag Vranicki (V}, Franjo Zenko (Z) i de. suradnici koji su agpsali manje od 50 redaka ii natuknice bez potpise nisu uvriteni u ov) popis. U Filozofiskom sjetniku potpisani su iniijalima samo oni elanc, koji imaju vile od 5 tiskanih redaka-normalnog format UVODNA NAPOMENA ‘Ovaj Filozofjski regnik inlazi kao dodatak Filozofskoj hrestomatiji Matice hrvatsk. [Nastao je iz potrebe koju namede prienstveno sama ta hrestomatja onda i mnogobrojna costala flozofska literatura koja kod nas nailazi na sve veéi krug fitlaca, Danas se 2 flozoiske kajige i rasprave ne zanimaju samo oni koji se specijalno bave tom strukom, nego i mnogo Sin nai obrazovani krugov,pa se tako izdavanje filozoiskog, sjednika nametnulo kao neminovni kulturni zedatak nae danaénjie. (Oval eednik nie dobio ni opseg ni oblik enciklopediskog rjetnika er je njegov zedatake mnogo skromaij. On treba da obuhvatiflozofijke pojmove u njihovu ekstenztety, a da pri tom u ajihovoj obradbi ne ulazi u ajthowu mnogostruku keiticku eksplikaciu, jer bi fona nekoge tko se tom strukom pobliée ne bavi mogla vile zbuniti nego informirat, ‘Rjeénik stoga nije pisan u obliku rasprava za strufnjake, nego w obliku informact ‘osnoynom znaéenju pojedinih flozofiskih pojmova. Inuzetak Zine pojmovi s podrutje jelaktifkog i histonskog materlizma kao toni njima suprotni (npr. idealizam, solipsizam, spiritualizam % sl) kod Kojih nisu izostale ai nune krititke napomene. ‘Osnovno znatenje mnogih flozofiskih termina koji su ulli w svakidainjt kolokijalni ‘povor valjalo je adekratno protumadti, jer im je u svagdainjoj upotrei iskriljen smisao, Na drugoj strani ima w filozofijskoj literaturi mnogevo termina koji su specifigno filo. zollski, pa je alihovo objlnjenie 22 priprem filozotskoga studi, imsjudt w vid Sicok krug éitalaca, bilo bezuvjetno potrebno, U riedniku je obradeno oko 3000 filozofijsih termina. Rjeénik ima i zadatak da fiksira natu terminologiu, koja je jo daleko od toga da bude sredena. Kad se radilo 0 raiitim, ali istoznaénim terminima (np. osjtilo— Euo, predodiba —predstava,bit—sultinaj sl) oba su termina naveden, alte na jednom mijestu njihovo znagenje protumaéeno, a na drugom je mjesta istoznaéni termin upuéen (v) na ona) prvi koji smo smatrali boljim i koji je ‘ublje uloo iz nae ne odvige stare filozfske tradicije uw nai suvremenu upotrebu, Kritiki Ge Gila primijetiti da su pojmovi istofnih naroda obradeni opscinije nego oni evropskogs kruge To je udinjeno stoga jer su oni potpuno nepoznati naioj javnost {prvi put se kod nas objainjavaju, pa ih je trebalo svestanie ilo. ‘Ako izuzmemo kraéatumaéenjafilozofijskih pojmova koja alarimo kao dodatke nekim idanjima flozofiskih udibenika, onda mazemo reéi da je ovo prs filozofijski rjetnik koji{ales} » Hevetsoj. U jugostavenskim okvirima izala je prie ovoga posve mali seénik prot Svetislava Mariéa godine 1932. u Novom Sadu Posi i ov) rjeénik onima koji ele gtati flozoiske Hteratura, onda ce ispuniti zadatak koji mu je namijenjen. Zagreb, 1964, Vladimir FILIPOVIC NAPOMENA UZ DRUGO IZDANJE Dyadeset godina nakon prvog tskanja Filozofiskoga rjeénika abjalijemo ovo drugo, u ‘snovi nepromijenjeno izdanje, ali dopunjeno ofpilike 500 seu Zagreb, 1984 F BILJESKA IZDAVACA Kad je knjiga — pregledana od redaktora — bila veé posve pripremljena 2a tisk, ztekla nas je vijest o smrti prof. Viadimira Filipovits, dugogodiinieg zasluznog suradnika nae ke Iu ove je djelo, samozatajnije nega u neka druga, ulosio mnogo od svoga Sirokog znanja, intelekquane tolerncie | skebi pedagogs, kojemu su uviek blk pred ogimainteresi studenata i potrebe svih Koji se upucuju w dtanje — i tée razumijevanju — filozofiske Tieratre U Zagrebu, srpnja 1984, NZMH,