Immanuel Kant

(1724. 1804.)
Metafizika udorea
Predgovor (P. Barii)

- prioritet prava naspram interesa, sree i dobra

- Hegel zastupao miljenje da se Kantov pojam slobode nalazi samo na tlu moralnosti, a
ne na tlu legalnosti Hegel stoga razvija filozofiju objektivnoga duha tako da se tek u
instituciji prava razvija lj. sloboda
- isti praktini um
o ist jer je autonoman i niim drugim izvana uvjetovan sam sebe moe
neposredno motivirati na djelovanje
o na njemu se zasniva moral u njemu dolazi do izraaja apsolutna vrijednost .
- i pravo i moral poivaju na slobodi
- pravo karakteriziraju izvanskost, ravnodunost uvjerenja i prisilnost
o po tome se razlikuje od morala
o pravni zakon i moralni zakon su umni zakon, ali pravno djelovanje motivira
prisila, a moralno dunost
- objanjenje moralne mogunosti djelovanja na osnovi prisile:
o prisila je pokreta s kojim je povezan zakon
o podjela dunosti prema:
nainu mogue prisile:
o pravne
o kreposne
vrstama zakonodavstva:
o pravno (juridiko) zakonodavstvo izvanjsko (razlika
izmeu onoga koji ga postavlja od onoga koji mu se
podvrgava stoga je uz zakon povezana prisila)
o etiko zakonodavtsvo zakonodavac je um onoga koji
djeluje prisila je postavljena u predobi zakona
po tome je i podjela na dunosti izvanjske i unutarnje slobode
- bez prisile nije mogu pravni poredak ivota i zajednici zasnovan na opem zakonu
slobode stoga pojam prisile predstavlja apriorno odreenje umnoga pojma prava
o pravu je neophodna ovlast prisile da moe ostvariti svoju temeljnu zadau
osiguranja zajednikoga ivota izvanjske slobode bez prisile
- dvije sastavnice dunosti:
o obvezujui subjekt
o obvezani subjekt
- pravo = skup uvjeta pod kojima se htijenje jednoga moe po opem zakonu slobode
uskladiti s htijenjem drugoga
o u drutvenom ivotu neograniena sloboda jednoga subjekta vodi ogranienju i
ponitenju slobode drugoga

1
- kljuna svrha pravnog poretka nije srea graana nego:
o njihova pravna sigurnost
o jamstvo da nee biti povrijeena njihova priroena ljudska prava njihova
sloboda
- poveznica izmeu prava i morala:
o injenica da svaki ivot u zajednici kada je ustrojen umno, na udorednim
principima, nuno predstavlja pravno ureenje
o pravo je na umu zasnovana, nuna ustanova, a nije proizvoljna
- ljuska prava:
o uvjet mogunosti pravnoga djelovanja u skladu sa slobodom svakoga drugoga
o priroena je svakom ovjeku na temelju njegove ljudskosti
o pravo slobode kao izvorno lj. pravo
o slae se s Rousseauom da sloboda nije steena nego pripada . prije svih
pravnih akata Kant dodaje da mu je to pravo priroeno ne u biolokom ve u
pravnom smislu
o trai slobodu mijenja i slobodu umjetnosti i znanosti
o odbacuje privilegije plemstva te nasljednu potinjenost i ropstvo
o za ukidanje je despotske vlasti i kolonijalizma
- legitimitet vlasti proizlazi iz svrhe koju ima javno pravo drave u jamenju sigurnosti
lj. prava
- nejdnakost graana u pogledu mogunosti vlastitog odravanja podjela na aktivnog i
pasivnomg dravljanina (uskratio pravo glasa, pomonisima kod obrtnika,
maloljetnicima, enama)
- podjela na privatno i javno pravo
- privatno pravo:
o privatno pravo je na prvom mjestu i iz njega izvodi dravno pravo
o privatno pravo
pravo posjeda i vlasnitva
pravna osnova stjecanja i prenoenja vlasnitva
o . oitije svoje vlasnitvo injenjem izvrenje radnji koje oznauju moje
vlasnotvo rad na niijem predmetu moe zasnovati pravo na njegovu
iskljuivu upotrebu
meutim rad ne zasniva izvorni pravni naslov radom se ne proizvodi
predmet nego se ve pretpostavlja objekt koji se mora posjedovati da bi
se mogao pravno opredmetiti radom
zaposjedanje neega to ne pripada nikome konkretno, a zajednica
preutno odobrava njegovo posjedovanje, a to ne znai pravo jaega
o izvanjske stvari koje moemo posjedovati:
tjelesne stvari zvan mene stvarno pravo
ugovoreni uinak neijeg htijenja (ugovori) ugovorno pravo
stanje neke osobe u odnosu na mene osobno pravo na stvarni nain
(brano, roditeljsko i domainovo pravo)
2
- javno pravo:
o izvorni vlasniki odnosi (kao izraz temeljne slobode lj. prava) prethode dravi
drava se javlja samo u ulozi onoga koji treba osigurati sigurnost posjeda u
formalnom pravnom naslovu vlasnitva
o drava = zajednika opa volja ije je svrha jamiti sigurnost u drutvu ve
postojeih vlasnikih odnosa
o pravni odnosi meu lj. uope se ne bi mogli u potpunosti urediti bez institucije
drave samo naravno pravo ne moe po sebi regulirati graanske odnose
- Hume drutveni ugovor ukazuje na povijesni dogaaj stvaranja drave Kant rije
je o ideji istoga praktinoga uma
o vlast nije po sebi nego prenesena volja iz izvornoga ugovora, ope volje naroda
o drutveni ugovor ne ocrtava ishodite drave kakava ona jest nego pravilo i
smjernicu kakva ona treba biti
- trai porez od graana za vlastiti opstanak drava ukida njihovo neogranieno pravo
vlasnitva
- usporedma Montesuieove trodiobe vlasti s trostavanom strukturom praktinoga uma:
o zakonodavna vlast gornji stavak koji sadri zakon ope volje
o izvrna vlast donji stavak u kojem je zapovijed da se postupa po zakonu
o sudska vlast zakljuni stavak s presudom
- dananji oblik pravne ili ustavne drave je republika ne vlada samovolja lj. ve
ravedni zakoni
- drava = umna zajednica izvanjske slobode svrha joj je sam pojam prava, a njezin
posljedak je u pravnom stanu osigurati mir
o ideju mira propisuje sam um samo je u tim uvjetima mogue ozbiljenje umne
ideje prava
- uvjeti drave:
o odluivanje o pravu ne pripada privatnim osobama nego javnoj vlasti
o politiki poredak koji omoguuje ostvarenje strogo opeg zakona
- pravo na otpor:
o protiv prava na aktivni politiki otpor, svakoga prevrata ili revolucije ak ni u
sluaju oite zlouporabe vrhovne vlasti
sam izvor vrhovne vlasti je u praktinome neistraiv i neupitan sva
vlast je od Boga
preostaje samo put postupnih reformi prema vrstim naelima
o Locke, Bodin, Grotius nalaze uporite za pravo na otpor
o zahtijeva pravo na javnu kritiku, slobodu javnog mijenja, slobodu pera tovie
obvezuje narod na kritiko mnijenje ija je zadaa da vladara prisili na reforme
s ciljem postizanja pravednosti u zajednici
o prihvatljiv je negativan otpor, tj, odbijanje naroda (u parlamentu) da svaki put
odobri zahtjeve to ih vlada postavlja kao nuen za upravljanje dravom
- kazneno pravo:
o kazna svodi . na puko sredstvo za drutvo ako se koristi u smislu zastraivanja
3
 o kazna je zasnivana na pravednosti
- vjeni mir i meunarodno pravo:
o meunardno pravo se treba nazivati meudravno jer se njime ureuju
meusobni odnosi srava kao moralnih osoba u stanju prirodne slobode
o tenja za ukidanjem prirodnoga stanja u kojem vlada pravo jaega
o razlika meunarodne zajednice i drave
protiv jedinstvene svjetske drave posrijedi bi bio neogranieni
despotizam
dravni savez treba biti federalizam slobodnih drava koje su ustrojene
republikanski kao pravne drave
to nije suverena vlast koja bi se smjela mijeati u unutarnje ustrojstvo
drava lanica
- krajnja svrha pravnog nauka je ope i trajno morotvorstvo
- metafizika poela pravnog nauka:
o to su temelji koji prethode svakoj spoznaji sustav istih umnih pojmova
neovisnih o bilokijem uvjetu zrenja (tj. metafizika)
o naini primjene slobode u unutarnjem i izvanjskom odreenju
o sustavi dunosti prema drugima i prema sebi ini osnovu podjele metafizike
na pravni (za izvanjske zakone) i kreposni nauk (dunosti koje nisu podvrgnute
izvanjskim zakonima)
o krepost = mo uma da se . moe oduprijeti svojemu unutarnjem protivniku
udoredne nastrojenosti da ini ono to po bezuvjetnom nalogu umnoga
zakona treba initi
moralna jakost volje
o etika = sustav svrha istoga praktinoga uma

UVOD U PRAVNI NAUK

- pravni nauk = skup zakona za koje je mogue izvanjsko zakonodavstvo

o zakonodavstvo je zbiljsko nauk o pozitivnom pravu
- pravo = skup uvjeta pod kojima se htijenje jednoga moe po opem zakonu slobode
uskladiti s htijenjem drugoga
o mogunost povezivanja ope uzajamne prisile sa svaijom slobodom
- pravino je svako djelovanje koje doputa ili ija maksima doputa da po opem
zakonunsloboda svaijeg htijenja supostoji sa svaijom slobodom
- predmet prava je samo ono izvanjsko u djelovanjima
o strogo pravo = ono bez ikakvih etikih primjesa ne zahtijva nikakve druge
odredbene temelje osim izvanjskih
ono je posve izvanjsko
- dvoznano pravo:
o pravednost pravo bez prisile

4
 u ugovoru ne stoji ono to podanik zahtijeva, ali se poziva na svoje pravo
i pravednost suca
spada pred sud savijesti, a svako pravno pitanje mora rjeavati gransko
pravo
o pravo nude prisila bez prava
to bi tobonje pravo trebalo biti ovlast da u sluaju opasnosti po vlastiti
ivot oduzmem ivot nekome drugome tko mi nije uinio nita naao
in nasilna samoodranja nekanjiv je subjektivna nemogunost
kanjavanja

PODJELA PRAVNOG NAUKA

- pravne dunosti:
o budi astan - unutranje
o nikome ne ini nepravdu - izvanjske
o stupi u takvu zajednicu u kojoj svatko moe zadrati ono to je njegovo one
koje se izvode iz njihova principa pomou podreivanja viem pojmu
- podjela prava:
o kao sustavnih nauka
prirodno pravo poiva na samim principima a priori
pozitivno (staturarno) pravo proizlazi iz volje zakonodavca
o kao moi obvezivanja drugih
priroeno pravo svakome pripada po prirodi, neovisno o bilokakvo
pravnom inu
priroeno moje i tvoje moe se takoer nazvati unutranjim
steeno pravo ono za koje je pravni in potreban
- priroeno pravo:
o sloboda je jedino, izvorno pravo koje svakom . pripada na temelju njegove
ljudskosti (ako po opem zakonu moe postojati sa slobodom svih drugih)

PODJELA METAFIZIKE UDOREA UOPE

- pravne dunosti za njih je mogue vanjsko zakonodavstvo

- kreposne dunosti vanjsko zakonodavtsvo nije mogue
o da . sebi postavi neku svrhu, to se ne moe postii nikakvim izvanjskim
zakonodavstvom (jer je unutranji in duevnosti)
o mogu se nalagati izvanjska djelovanja koja k tome vode
- homo nuomenon osobnost neovisna o fizikim odreenjima
- homo phaenomenon . kao subjekt koji je ovisan o fizikim odreenjima
- najvia podjela prirodnog prava ne moe biti podjela na prirodno i drutveno to je
podjela na prirodno i graansko pravo
- lanovi te podjele:
o privatno pravo
5
 o javno pravo
- prirodnom stanju nije opreno drutveno ve graansko

PRIVATNO PRAVO

- pravno moje jest ono ime sam povezan tako da bi me povrijedilo kada bi ga netko
drugi rabio bez mojeg pristanka
- neto izvanjsko bilo bi meutim moje samo onda kada bih smaio pretpostaviti da bi
me to o netko rabi neku stvar koju je posjedujem ipak moglo povrijediti
- posjedovanje:
o inteligibilno pravno posjedovanje; posjedovanje bez dranja
o osjetilno tjelesno posjedovanje
- onaj tko tvrdi da neku stvar ima kao svoju mora taj predmet posjedovati
- mogunost podjedovanja tri izvanjska predmeta izvan mojega htijenja:
o neka tjelesna stvar izvan mene
mogunost tvrenja da predmet, premda nisam u njegovom tjelesnom
posjedu, ipak posjedujem na neki drugi zbiljski nain
o neije htijenje za nekim odreenim inom
da od nekoga mogu traiti da neto uini iako vrijeme inidbe tek treba
doi
o neije htijenje u odnosu na mene
posjeduje druge osobe samom svojom voljom, sve dok egzistiraju
posjedujem ih samo pravno
- izvanjsko moje je ono to mogu rabiti premda ga ne posjedujem, a da me pritom ne
smije ometati jer bi to bila uvreda
- dedukcija pojma samo pravnog posjedovanja nekog izvanjskog predmeta:
o sve pravne postavke su postave a priori zato to su one umni zakoni
o samo tjelesno posjedovanje zemljita ve jest neko pravo, premda jo nije
dovoljno da ga smatram svojim
o prvo posjedovanje kao pravni temelj stjecanja na koji se moe osloniti svaki
prvi posjednik
o u pravno moje moe se ubrojiti svaki izvanjski predmet htijenja koji je u mojoj
vlasti, a koji ne psojedujem
- pojam samo pravnog posjedovanja nije iskustveni pojam ipak je praktino stvaran,
tj. mora biti primjenjiv na iskustvene predmete ija spoznaja ovisi o tim uvijetima
- neto izvanjsko moe se imati kao svoje samo u pravnom stanju koje je podvrgnuto
javnoj zakonodavnoj vlasti, tj. u graanskom stanju
o graansko stanje = stanje podvrgnuto opem izvanjskom (tj. javnom)
zakonodavstvu koje ima mo
- u prirodnom stanju ipak moe postojati zbiljsko, ali samo privremeno izvanjsko moje i
tvoje

KAKO SE STJEE NETO IZVANJSKO

6
 - stanje zajednitva mojega i tvojega ne moe se zamiljati kao izvorno, nego se mora
stei
- princip izvanjskog stjecanja: - ono ime sam ovladao i to mogu rabiti kao objekt
svojega htijenja te napokon za ono to hou da bude moje, to jest moje
- momenti izvornog stjecanja:
o prisvajanje predmeta koji ne pripada nikome
o oznaavanje posjedovanja i ina mojeg htijenja kako bih od tog predmeta
odvratio druge
o privlatenje kao in izvanjske ope zakonodavne volje kojim se svatko
obvezuje na suglasnost s mojim htijenjem
- zakljuak: izvanjski predmet je moj se pravilno izvodi s osjetilnoga na inteligibilno
posjedovanje
-
O stvarnom pravu

- pravo na neku stvar = pravo privatne uporabe stvari koju posjedujem u zajednici sa
svim drugima
- stvarno pravo ne podrazumijeva samo pravo na neku stvar nego i skup svih zakona koji
se tiu stvarnoga mojega i tvojega
- zapravo ne postoji nikakvo pravo na neku stvar, nego se tako samo naziva neije pravo
sramneke osobe koja neto posjeduje u zajednici sa svima drugima
- izvorno svi lj. zajedniki posjeduju tlo cijele Zemlje
- jedino graansko sranje odreuje to je pravino, to je pravno i to je u skladu s
pravom

O osbnom pravu

- stjecanje osobnog prava nikada ne moe biti izvorno i samovoljno

- prijenos vlasnitva na nekoga drugoga jest otuenje
- in sjedinjenja htijenja dviju osoba kojima vlastito jednoga uope prekazi drugome
jest ugovor ugovorom ne stjeem neposredno neklu izvanjsku stvar, nego in toga
srugoga kojim stvar dospijeva u moju vlast kako bih je uinio svojom

O osobnom pravu na nain stvari

- to je pravo posjedovanja nekog izvanjskog predmeta kao stvari i njegove uporabe kao
osobe npr. kod stvaranja kuanstva
- stjecanje je trojako:
mukarac stjee enu
par stjee djecu
obitelj stee kunu eljad

7
Brana zajednica
- osobno pravo je ujedno pravo na nain stvari jer je jedan od supruga, ako je drugi
zastranio ili se dao u posjed nekome drugome, ovlaten da ga poput kakve stvari u
svako doba i bezuvjetno vrati u svoju vlast
- odnos izmeu supruga je odnos jedankosti posjedovanja osobe koje se uzajamno
posjeduju, a uzajamno posjeduju i dobra
- pravna posljedica obvezen da se u neku spolnu zajednicu ne stupi drukije doli
uzajamnim posjedovanjem osoba takoer se ozbiljuje uzajamnom uporabom
njihovih spolnih osebujnosti

Roditeljsko pravo

- in raanja je in dovoenja osobe na svijet bez njezina pristanka zbog toga su

roditelji obvezani da je uine zadovoljnom tim njezinim stanjem
- pravo roditelja na usmjeravanje i izobrazbu djece
- pravo djece nije puko stvarno pravo, dakle nije otuivo, ali nije ni puko osobno pravo,
nego je osobno pravo na nain stvari
o roditelji se pozivaju na dunost djece da se vrate ako su pobjegla i ovlateni su
da ih se domognu i da ih uhvate poput stvari

Domainovo pravo

- ugovor izmeu domaina i kune eljadi ne moe biti nainjen to bi bio ugovor u
kojem se jedna strana odrie cijele svoje slobode u korist druge, dakle prestaje biti
osoba, pa nije ni duna drati se ugovora, nego priznaje samo silu
- djecu su pak uvijek slobodna jer se svaki . raa slobodan jer jo nije nita skrivio

Dogmatska podijela svih prava koja se mogu stei ugovorom

- svaki se ugovor sastoji od dva pravna ina

o obeanje i njegovo prihvaanje
- namjera svih ugovora:
o jednostrano stjecanje
o obostrano stjecanje
o sigurnost vlastitoga
- novac je stvar koja se moe rabiti samo tako da se otuuje
o ope sredstvo meusobne razmjene lj. truda

Idealno stjecanje izvanjskog predmeta htijenja

- ono stjecanje koje ne sadri nikakvu vremensku kauzalnost temelji se samo na nekoj
ideji istoga uma
- vrste stjecanja:
8
 dosjelou
nasljeivanjem
prijenos cjelokupne imovine umiruega na onoga tko ga je
nadivio, to se zbiva suglasnou volje obojice
besmrtnom zaslugom
- u prirodno pravo ne spada samo pravda koja vrijedi u meusobnom openju osoba
nego i ona koja se dosuuje
- pravno stanje = onaj meusobni odnos lj. koji sadri iskljuive uvjete pod kojima
svatko moe ostvariti svoje pravo
o formalni princip njegove mogunosti: javna pravda zatitna, razmjenska i
sudbena
- ne-pravno stanje je prirodno stanje graansko stanje (svi lj. koji meusbno mogu
doi u pravne odnose trebaju stupiti u to stanje)
- u prirodnom stanju nema nepravde to vrijedi za jednoga, vrijedi i za drugoga
o najviu nepravdu ine time to hoe biti u ostati u stanju koje nije pravno

JAVNO PRAVO
DRAVNO PRAVO

- javno pravo = skup zakona kojima je za uspostavu pravnog stanja potreban opa
objava
o sustav zakona za neki narod kojima je u meusobnom utjecaju potrebno pravno
stanje pod vodstvom sjedinjujue volje, kojima je potrebno ureenje da bi
mogli ostvariti svoja prava to je graansko stanje oni su lanovi drave
- prirodno stanje je stanje bespravlja u kojem se nije mogao nai jerodavni sudac koji bi
pravomono presudio
- drava = savez mnotva lj. koji je podvrgnut pravnim zakonima
o u sebi sadri tri vlasti (tj. opu sjedinjenu volju u trojakom liku)
vladarska vlast (suverenost) u liku zakonodavca
izvrna vlast u liku namjesnika
sudska vlast u liku suca
- zakonodavna vlast moe biti samo slona sjedinjena volja svih jer svatko odluuje o
svima svi to isto o svakome to moe biti samo opa sjednjena volja naroda
o lanovi takvog drutva (drave) koji su ujedinjeni radi zakonodavstva zovu se
dravljani, a njihovi pravni atributi su:
graanska jednakost
u narodu kao nadreenoga ne priznaju nikoga osim
onoga ija je moralna mo da ih pravno obvee
jednaka njihovoj moralnoj moi da obveu njega
graanska samostalnost svoju egzistenciju i svoje
odranje ne zahvaljuju htijenju nekoga drugoga u
narodu, nego svojim vlastitim pravima i snagama koje
imaju kao lanovi zajednice
9
- ono to nekoga kvalificira za dravljanina samo je njegova sposobnost da glasa ona
pak pretpostavlja njegovu samostalnost u narodu
- poglavar ako se promotri po zakonima slobode, ne moe biti nitko drugi doli sam
ujedinjeni narod
- in samostalnog i svojevoljnog konstituiranja naroda u dravu je izvorni ugovor
njime se svi u narodu odriu svoje izvanjske slobode da bi je odmah
ponovno zadobili kao lanovi zajednice
- namjesnik u dravi = ona osoba kojoj pripada izvran vlast
zastupnik drave koji postavlja magistrate, propisuje narodu pravila
prema kojima svatko u dravi po zakonu moe neto stei ili ouvati
svoje
- vlada koja bi ujedno bila zakonodavna morala bi se zvati despotska patriotska:
drava postpupa sa svojim podanicima kao lanocima kakve
obitelji, ali ujedno kao s dravljanima svatko posjeduje samoga
sebe i ne ovisi o apsolutnoj volji nekoga drugoga tko mu je ravan
ili nadreen
- ni vladar drave ni namjesnik ne mogu suditi, nego samo postavljati suce kao
magistrate
o vladar u dravi ima spram podanika sve sama prava, a nikave (prisilne) dunosti
- zato je narod duan podnositi zlouporabu vrhovne vlasti, pa ak i onu koja je na
izgled nepodnoljiva?
njegov otpor samome vrhovnom zakonodavstvu nikada ne moe smatrati
drukijim doli prituzakonitim, ak takvim koji ponitava cjelokupno
zakonito ureenje
- promjenu dravnog ureenja moe provesti sam suveren reformom, ali ne narod
revolucijom
kada se provodi reforma, ona se moe odnositi samo na izvrnu vlast, a
ne na zakonodavnu
- suveren kao gospodar zemlje ili njezin vrhovni vlasnik
o pripada mu i narod kao mnotvo podanika pri emu je on njihov vrhovni
zapovjednik
o ne moe imati privatno vlasnitvo nad zemljitem
o on ne posjeduje nita osim samoga sebe
o kada bi uz nekoga drugoga u dravi imao vlasnitvo, bio bi s tim mogu spor
koji nitko ne bi mogao izgladiti zato to nitko u njemu ne bi mogao biti sudac
o ali on posjeduje sve jer ima zajedniko pravo nad narodom kojemu pripadaju
sve izvanjske stvari
- za odranje drva potrebno je i jo pravo nadzora ne smije joj se zatajiti nijedna
udruga koja bi mogla utjecati na javno dobro drutva
- vrhovnom zapovjedniku pripada pravo da optereti narod nametima radi njegova
vlastitog uzdravanja i to za ubonice, nahodita i crkve

10
 o opa narodna volja sjedinila se u drutvo koje se treba trajno odrati, a u tu se
svrhu podvrgnula unutranjoj dravnoj vlasti kako bi uzdravala one lanove
tog drutva koji to sami ne mogu
- drava nema zakonodavno pravo glede crkvenog unutranjeg ustroja i nema pravo
narodu zapovjedati vjeru
- ono to narod ne moe odluiti o samome sebi i svojim drugovima, to ni suveren ne
moe odluiti o narodu
- kazneno pravo = zapovjednikovo pravo da podreenome zbog njegova zloina zada
bol
o poglavar drave se ne moe kazniti, ali moe izmaknuti njegovoj vlasti
o podjela na privatne i javne zloine
- sudska kazna ( prirodna kazna porok sam sebe kanjava i na nju se zakonodavac ne
obazire) ne moe biti puko sredstvo kojim se promie tue dobro, nego se ona
zloincu mora svaki put izrei samo zato to je poinio zloin jer nikada se . ne
moe koristiti kao sredstvo za ostvarenje tuih namjera
- kanjavanje po principu jednakosti
- doputa propisivanj ak i smrtne kazne
- izvanbrano dijete roeno je izvan zakona pa prema tome i izvan njegove zatite ono
je prokrijumareno u zajednicu tako da ona moe ignorirati njegovu egzistenciju
- vladar moe pomilovati zloinca samo kada je posrijedi uvreda nanesena njemu
samome ali ak ni tada kada bi izostanak kazne mogao ugroziti sigurnost samoga
naroda
- dravni oblici: autokratski, aristokratski, demkratski

Pravo svjetskih graana

- opi odnos svakoga prema svakome u kojem jedan drugome nudi razmjenu te ima
pravo se u tome okuati, a da to strancu ne daje pravo da se prema njemu odnosi kao
prema neprijatelju to je pravo svjetskih graana

- osbno pravo na nain stvari to je . pravo da neku osobu izvan sebe ima kao neto
svoje
- Kant steaj naziva graanskom smru
- niti crkva ne moe pripadati dravi, a niti drava crkvi jer dvije vrhovne vlasti ne
mogu biti jedna drugoj podreene bez proturjeja

11