EVOLUCIONIZAM

Evolucionizam je socioloka paradigma prema kojoj su promjene u drutvu rezultat spontanog procesa kojim nije mogue upravljati i zato se drava ne smije mijeati i intervenirati u drutvene procese. Drutvene promjene se kao i promjene u prirodi dogaaju postupno, ne smiju se dogaati naglo niti revolucionarnim metodama. Razvoju i prihvaanju teorije evolucije je prethodilo mnogo drutvenih promjena. Promjene u razumijevanju prirodnog svijeta zapravo su uzrokovane promjenama u drutvenim odnosima. Vrhunac je teorija doivjela u Darwinovim djelima. Unutar teorija evolucije imamo 2 varijacije: a) zatvorena evolucija prema njoj se razvoj kree u tono odreenom smjeru, nema odstupanja, iza jedne faze slijedi druga. To je primjerice razvoj ovjeka od bebe do staraca. Ovim razvojem upravlja unutranja sila i na njega nikakve vanjske okolnosti nemaju utjecaja. To je deterministiko shvaanje evolucije. B) otvorena evolucija razvoj se odvija u tono odreenom smjeru ali taj smjer je samo okvir. Njega usmjeravaju unutranje sile koje definiraju smjer ali i vanjski faktori imaju utjecaja, npr evolucija u prilagodbi organizma. To je polideterministiko shvaanje evolucije.

Unutar teorija evolucije imamo 2 elementa: smjer evolucije (smjer pojedinih oblika) te pokretne sile (koje su uzoni faktori evolucije). Neke teorije ostaju na fenomenolokoj razini i zanima ih samo kako se odvija proces evolucije, koje su mu faze, dok neke nastoje objasniti i uzrone odnose, pokretae i razloge evolucije. Za evoluciju su bitni pojmovi prirodnog odabira i prilagodbe. Oni podrazumijevaju da neki organizmi imaju jae izraene osobine koje vie odgovaraju okolini i ti pojedinici su jai, oni imaju vie potomaka i kroz neko vrijeme te karakteristike postaju dominantne, a nakon toga naglaavanje te osobine vrsta se odvaja od predaka i nastaje nova vrsta. Ovaj mehnizam prirodnog odabira slian je mehanizmu nevidljive ruke Adama Smitha. To su procesi kojima nitko ne upravlja, nisu potrebni vanjski zakoni i regulacija. Slabije prilagoeni konkurentni gube utrku i nestaju sa scene.

HERBERT SPENCER
Evolucija je za Spencera univerzalan zakon koji se odnosi na sve sfere stvarnosti, na materijalan svijet, na ivi svijet i na drutvo. Opi zakon evolucije vrijedi za svih. - evolucija je proces u kojem se odvija integracija materije s popratnim rasipanjem pokreta za vrijeme kojeg materija prelazi iz neodreenog i nepovezanog homogenog stanja u odreeno i povezano heterogeno stanje, i za vrijeme kojeg zadrani pokret prolazi kroz paralelnu preobrazbu. U procesu evolucije raste gustoa tvari a dijelovi na koje je masa podijeljena se uvruju, time dolazi do meusobne zavisnosti dijelova. U evoluciji drutva dolazi do porasta broja pojedinaca integriranih u udruenom tijelu, dolazi do porasta mase i porasta raznolikosti dijelova, porasta djelovanja koja zovemo funkcijama te porasta stupnja kombinacija izmeu njegove mase i funkcija. -Drutvena disolucija je dezintegracija, raspadanje, dijeljenje tijela na koje djeluje neko vanjsko sredstvo. Oituje se u opadanju pokreta cjeline i porastu pokreta dijelova. Do drutvene disolucije dolazi ili zbog napada neke druge nacije ili nastaje nakon to zavri drutvena evolucija a zapone opadanje koje je vezano uz upad nekog vanjskog elementa. Dolazi do smanjenja integriranih i porasta odvojenih i dezintegriranih pokreta. Tada dolazi do revolucija i pobuna. Disolucija se izraava i u emigraciji do koje dolazi kada se drutvo ne eli mijenjati i prilagoavati suviku puanstva pa se ono osipa. Organska evolucija znai promatranje razvoja nekog pojedinanog organizma, dok superorganska evolucija podrazumijeva evoluciju u kojoj se pojavljuje neto vie od samih kombiniranih napora roditelja. Superorganski su oni procesi koji impliciraju koordinirane akcije brojnih jedinki. Superorganski fenomeni su. -zadruni kukci: pele i ose koje formiraju velike zajednice -mravi: imaju u agregatu podjelu rata, uzgoj drugih ivotinja, rudarstvo -vrane: pojava strae, vlasnitva -sisavci: kooperacija u napadu i obrani, drutveni osjeaji, upravna zajednica Ponaanje pojedinanog neivog predmeta ovisi o kooperaciji njegovih vlastitih sila sa silama kojima je izloen, dok drutveni fenomeni ovise o karakteru pojedinca (unutranji faktori) i silama kojima je pojedinac izloen (vanjski faktori). Prvobitni faktori 1) Vanjski faktori klima, flora, fauna 2) Unutranji faktori fizike oznake ovjeka (snaga, aktivnost, izdrljivost) i emocionalne oznake ovjeka, inteligencija i nain miljenja

Sekundarni faktori (posljedini, oni koje sa sobom donosi evolucija drutva) 1) Promjene klime koje drutva uzrokuju, promjene biljnog i ivotinjskog svijeta 2) Brojano poveanje drutvenog agregata koje je popraeno poveavanjem gustoe stanovnitva. Ono je i uzrok i posljedica razvoja drutva 3) Reciproan utjecaj drutva i njegovih jedinki utjecaj cjeline na djelove i dijelova na cjelinu 4) Utjecaj superorganske okoline, utjecaj drutava jedni na druge npr ratovi 5) Akumulacija superorganskih umjetnih produkata koji postepeno modificiraju pojedince i drutvo: materijalna sredstva (zemunice-gradovi), jezik (nespretne gesteopsena literatura), znanje (razvoj novih nauka), obiaji ( zavravaju u zakonu), estetski produkti (spilje sa znakovima- galerije slika)... Ovi umjetni produkti u toku evolucije drutva modificiraju pojedince i drutvo te istovremeno pojedinci i drutvo mijenjaju njih) te oni tvore sekundarnu okolinu Drutveni agregat je slian ivom tijelu a razlikuje se od neivog tijela. Slinost sa ivim tijelom ogleda se u tome to raste u veliini, raste u strukturi (sve vea raznolikost), razvijaju se razliite funkcije (dominantna klasa preuzima kontrolu), razliite vezane djelatnosti omoguuju jedna drugu. Drutvo raste na nain da se umnoava broj pojedinaca u grupi i da se grupe sjedinjavaju, dakle grupe se ujedinjuju i zbiva se unutranji rast u grupi. Nain formiranja ivog tijela i drutva: 1) primarni jedinke jo nisu okupljene u organ, svaki radnik se bavi svojim zanimanjem i distribuira ga 2) sekundarni stanice se okupljaju u obitelj stanica, radnici se specijaliziraju u svom zanimanju i zapoljavaju djecu kao pomonike 3) treestepeni spajanje stanica u organ, nakon djece otac poinje zapoljavati egrte i stvara poduzee u kojem drugi rade a on je distributer. Nakon to se jednom neto razvilo ono nastaje opet u tom obliku, ne prolazi se kroz sve faze evolucije. Ono to je u evoluciji dolo kasno sada se u pojedinanom sluaju javlja rano (eljeznica usred divljine). Kod niih agregata meuovisnost dijelova je mala, ako raspolovimo agregat on e nastaviti ivjeti, a to je agregat vii to su dijelovi vie ovisni jedni o drugima i ne mogu funkcionirati bez cjeline. Neki dio teko preuzima funkciju drugog. to je neki dio diferenciraniji i bolji u svom poslu to e tee moi preuzeti funkciju nekog drugog dijela.

Darvinizam kod Spencera - borba za ivot je nuno sredstvo za evoluciju. Porast organizacije i razvoj su rezultat neprekidnog ratovanja unutar ljudske vrste kojim su se nekima razvijali osjeti a neki su nestajali kao previe slabi. Bez sukoba nebi bilo razvoja aktivnih snaga niti bi se mogao ostvariti napredak bilokoje vrste. Dakle sukob je bitan za na razvoj ali on ne mora trajati kod svih stvorenja u sva vremena. Mo i inteligencija koje su se razvile iz toga sada se mogu upotrijebiti na drugi nain za druge svrhe a ne za borbu. Borbe za egzistenciju meu drutvima bile su funkcionalne za njihovu evoluciju. Nijedan oblik vie organizacije nebi bio mogu bez sukoba. Drutvena suradnja zapoinje zajednikom obranom i napadom, i iz te suradnje nastaju sve druge suradnje. Bez tih borbi svijet bi i danas bio nastanjen slabim ljudima koji ive u iljama. Ipak sada treba razmotriti mogunost da meudrutvene borbe za egzistenciju koje su bile nune za razvoj drutva ne budu nune i dalje. Steene moi nai e novu primjenu.

Drutvo karakterizia suradnja, ono je skup pojedinca koje povezuju zajedniki napori oko nekog cilja. Motiv za zajedniko djelovanje moe niti ili laka nabava hrane lovom ili obrana protiv neprijatelja. Jedinice prelaze iz stanja nezavisnosti u stanje meusobne zavisnosti. Postoje dvije vrste suradnje kojom nastaju drutva: spontana i svjesno smiljena. 1) spontana suradnja nastaje spontano bez plana za vrijeme bavljena privatnim ciljevima, a cilj je sam sebi olakati ivot. Iz nje nastaje komplicirana drutvena organizacija a cilj je stjecanje zarade. Iz ove suradnje nastaje industrijski tip drutva 2) svjesno smiljena suradnja nastaje zbog unaprijed smiljenih javnih ciljeva, npr zbog obrane grupe. Kada se javlja takva situacija ak i prije pojave vlasti nekog poglavice postoji vlast grupe nad pojedincem , dolazi do uvrivanja vlasti jedne osobe i dalje se nastavlja razvoj. Ova suradnja ima mo nad pojedincem i spreava ga da djeluje onako kako bi sam htio djelovati, sputava ga. Pojedinane volje obuzdane su zajednikim ciljevima. Iz ove suradnje nastaje vojniki tip drutva. Vojniki tip drutva da bi narod bio uspjean u borbi potrebno je kretati se u meusobnom dogovoru. U ovom drutvu sputavaju se radnje pojedinca, to je vre drutvo to pojedinac vie gubi na individualnosti. Njegov ivot je podreen zajednici a svojim privatnim ciljevima moe se baviti sam kad ga nacija ne treba. U ovom tipu drave pojedinac je u vlasnitvu drave. Postoji mono vladajue tijelo koje ima tendenciju da se pretvori u despotizam. Ovo drutvo ima pozitivnu i negativnu mo regulacije. Takoer ga odlikuje ekonomska autonomija jer ratuje sa susjedima. Vojnika vlast iri se na cijelo drutvo, vojni oficiri dobivaju civilne funkcije te se civilna organizacija zamjenjuje vojnom (Rim) koja upravlja svakim dijelom ivota. Pojedince u ovom drutvu karakterizira hrabrost, postoji lex talionis prema drugima ali on postaje i nain ivota unutar grupe, ubijanje postaje radost i uivanje, pravo na ivot, na slobodu i na vlasnitvo jako se malo potuju. Sva zanimanja osim vojnikog, poput fizikog rada i trgovine, smatraju se neasnima. Pojedince karakterizira i patriotizam, osjeaj poslunosti prema vladaru, vjera u mo vladara i u ratu i u mirnom graanskom ivotu. To se prenosi generacijama i pojedinci zapravo ne poznaju nijedan drugi nain niti reim osim toga.

Ukinuta je individualna inicijativa i vlada nestaica privatne poduzenosti. Priznaje se samo lina uzronost a bezlina se niti ne razumije. Sprjeava se intelektualna kultura i prezire se uenost. Pojedinci ne mogu shvatiti tijek drutvene evolucije i pretvaraju se u moralno i intelektualno adaptirane graane koji i da prestane ta vlast nebi imali osjeaja za neki drugu. Tu vlada prisilna suradnja i reim statusa.

Industrijski tip drutva u odsutstvu neprijateljski drutava korporativna akcija vie nije potrebna. Egzistencija drutva podrazumijeva da ga nee unititi drugo drutvo niti da se nee unititi zbog neuspjeha svojih lanova da se odre na ivotu. Kada je nestala prva opasnost potrebno je malo korporativne djelatnosti da bi se drutvo odralo. Sad se svaki pojedinac sam moe uzdravati svojim radom bez drutva kao davatelja uputa. Jedini cilj koji treba postii korporativnom akcijom je da se privatne akcije zadre u nunim okvirima ali je opseg javne akcije koji je potreban za to mali jer se privatna akcija i sama ograniava. U ovom drutvu pojedinac nije podloan, tu se brani individualnost graana. Cilj nije vie vanjska obrana nego unutranja obrana, obrana pojedinca i njegove individualnosti. Nema potrebe za despotskom vlasti jer je autokrat neprijatelj individualnosti. Jedina vlast koja je potreba je reprezentativna vlast koja e potvrivati prosjenu volju zato to su djelatnosti ljudi heterogene i postoji potreba za pomirenjem razliitih interesa. U militirastikom tipu drutva vlada reim statusa gdje netko ne dobiva onoliko koliko je zasluio nego koliko mu se da, dok u industrijskom drutvu vlada reim ugovora u kojem dolazi do ravnotee izmeu koristi i uloenog napora. Pojedinci u ovom drutvu imaju jako razvijen osjeaj linosti, potuje se sloboda, pravo vlasnitva, razvijaju se humani osjeaji. Status ena je jednak mukima, smanjena je podlonost autoritetu, pada vjera u vladu, religiju, monarhe, zakonodavtsvo, smanjuje se patriotizam, vojniko zanimanje nije vie cijenjeno ve rad. Ovo drutvo temelji se na dobrovoljnoj a ne prisilnoj suradnji, podupire se privatna inicijativa i individualnost i kreativnost. Lex talionis je izumrla, opala je opa agresivnost i smanjio se postotak zloina. Nijedno drutvo nije isto industrijski ve se karakteristike mijeaju kao npr u Engleskoj. Korporativna akcija za jedini cilj ima uvanje individualnih akcija od intervencija, a predstavnici koji ju obavljaju izraavaju skupnu volju. Funkcija tog vladajueg tijela je da se brine da nijedan graanin ne primi ni vie ni manje koristi nego to je normalno donose njegove djelatnosti i zato je iskljuena svaka javna akcija koja ukljuuje bilokakvu umjetnu raspodjelu koristi. Ovaj sistem je samo negativno reguliran.

Spencer drutva dijeli na obine klase, sloene klase, dvostruko sloene klase i trostruko sloene klase. jednostavno, sloeno, dvosloeno, viesloeno Spencer je predstavnik klasinog neoliberalizma i evolucionizma koji smtra da postupna evolucija drutvenog organizma iskljuuje svaki oblik nasilne intervencije u tok drutvenih zbivanja. Protivi se uplitanju drave u drutvene poslove i smatra kako e doi vrijeme kad e drava sluiti samo interesima pojedinca a rad e sluiti samo za zadovoljstvo ovjeka, u takvom drutvu postii e se puna ravnopravnost meu pojedincima. Spencer smatra kako pojedinci trebaju slijediti svoje vlastite interese i djelovati po svom nahoenju ali ne smiju povrijediti tua prava da to isto ine. Iako drutvo ine razliiti interesi oni ipak ipak na kraju imaju sklad jer su podreeni djelovanju nevidljive ruke koja privatne interese sjedinjuje s opim dobrom. iako su pojedinci usredotoeni na privatne ciljeve oni nenamjerno i nesvjesno slue viim potrebama drutva kao cjeline. Zato bi ljudi trebali biti to slobodniji od izvanjske regulacije. Javna akcija samo treba brinuti da svatko dobije po zasluzi i da se ne ometa individualna akcija.

Spencer zastupa demokraciju u drutvu gdje graani imaju visok stupanj moralnog i intelektualnog razvoja da bi im se moglo povjeriti vrenje vlasti. Drava je prema njemu akcionarsko drutvo za uzajamnu zatitu pojedinca.

SOCIJALNI DARVINIZAM
Socijalni darvinizam je idejni pokret koji je obiljeio 2.pol 19.st i 1.pol 20.st, a predstavlja ekstremnu primjenu nekih ideja iz biolokog evolucionizma na drutvene odnose i politike programe. Ima 2 dimenzije. Jedna je ideologija rasizma i drutvene diskriminacije a druga je teorija o nastanku i razvoju politikih institucija tj. drave. Drutvena okolina u kojoj je nastao je ekonomski liberalizam i kapitalizam kojima nije pasala dravna intervencija i ovdje su se ovakve ideje odlino uklopile. Darwin je govorio o metodi prirodnog odabiranja u prirodi, svoja otkria o preivljavanju onih koji imaju najprilagoenije osobine nije prenosio na drutvo. Maltuzijanizam Malthus je popularizirao tetu da se ljudi mnoe geometrijskom progresijom a hrana i biljke aritmetikom i zato nuno postoji suviak stanovnitva koji je osuen na propast. Ove teze pojavile su se u socijalnoj klimi u kojoj su sluile kao opravdanje za anarhian i barbarski period u razvoju kapitalizma. Dotad te ideje nisu bile popularne, npr merkantilisti su u 17.st smatrali da je nacija bogatija to ima vie stanovnitva. U toku 18.st smatra se da je brojno stanovnitvo poeljno ali samo do odreene granice do koje svi imaju lagodan ivot, a onda se u 2.pol.18.st javljaju maltuzijanske teze - da se stanonitvo mnoi bre od izvora hrane i to stvara neravnoteu u raspodjeli nacionalnog bogatstva. Tada jo industrija nije svih mogla zaposliti. Malthusove teorije pojavljuju se kad privreda ve poinje zapoljavati radnu snagu sa sela pa je glavni dio skitniarenja proao. Njegova popularnost bila je rezultat vie duha kapitalizma koji se je odrazio i u ovim tezama i u socijalnom darvinizmu. Malthus je procese kao to su prelijevanje seoskog stanovnitva u gradove, nagli porast stanovnitva uslijed demografske tranzicije uzeo kao stalan zakon. Doao je do zakljuka kako proleterijatu ne preostaje nita drugo nego da bira izmeu gladovanja i ogranienja poroda. Sve prestupke kapitalizma protiv zdravlja proleterijata minimalne nadnice, bijeda, djeji rad, je njegova teorija opravdavala. On za kontroliranje prirasta stanovnitva predlae preventivnu kontrolu koju ini moralno suzdravanje od enidbe i openja. Osim nje postoji i stvarna ili pozitivna kontrola u koju spadaju uzroci koji skrauju ljudski ivot: nezdrava zanimanja, teak rad, nepovoljni klimatski uvjeti, siromatvo, loa ishrana, djeji rad, bolesti... Tvrdi da bi se pozitivna kontrola mogla zamijeniti preventivnom kad bi se ljudi mogli nagovoriti na manje raanja i openja. Ali takve je mjere nemogue ostvariti u drutvu i zato regulaciju orirataja treba prepustiti prirodi. Ljude treba prepustiti nemilosrdnoj borbi za opstanak i ne treba ju sprjeavati nikakvim socijalnim mjerama da bi se ublaila bijeda, zato to je broj ljudi potrebno ograniiti na onoliko koliko ima hrane. Izvori hrane odreuju minimalne nadnice, to je eljezni zakon nadnice.

Zato nastaju politike institucije tj drava? Funkcionalizam zbog potrebe za koordinacijom i usklaivanjem Konfliktni drava je sredstvo eksploatacije : teorije unutarnjeg sukoba (marksizam) i teorije vanjskog sukoba (socijalni darvinizam)

Dvije su osnovne vrste teorija o nastanku drave - teorije unutarnjeg sukoba koje nastanak drave objanjavaju ne temelju unutarnjih ili klasnih sukoba u drutvu (Marx, Engels) - teorije koje nastanak drave objanjavaju pomou vanjskog sukoba, sukoba meu narodima i rasama. Dakle do drave dolazi osvajanjem jednog naroda, pobjednika grupa si prisvaja teritorij pobijeenih te nastaju dravne granice. Drutvena stratifikacija se ovdje smatra posljedicom prevlasti jedne superiorne manjine nad veinom koju je potinila svojoj vlasti. Dakle ta drava od poetka ima klasne razlike i zasniva se na dubokoj podjeli od koji jedni vladaju a drugi ele vladati. I marksizam smatra da je drava klasna tvorevina ali on tvrdi da drava sama nastaje uslijed diferencijacije drutva na klase a ta se diferencijacija vri na ekonomskim drutvenim procesima. Dok socijalni darvinisti smatraju kako je drava nastala aktom nasilja koji se dogodio u odreenom trenutku i to meu grupama koje su orvo bile homogene, bez drutvenih klasa. Dakle drava nije plod prethodnog ekonomskog razvitka i drutvene diferencijacije nego je plod vojnikog tj politikog cilja. Klasini predstavnici socijalnog darvinizma su Polibije i Ibn Khaldum, a moderni su Bagehot, Spencer, Glumpovitz, Ratzenhoffer, Ward i Oppenheimer.

Spencer u poetku postoji nediferencirana horda u kojoj se pokoravanje nekoj vlasti izraava samo u pokoravanju grupe voi u vrijeme rata. Nakon toga dolazi do sve eih ratova pa se privremeni ratni voa pretvorio u doivotnog vou, njegova vojna mo povezana je sa religijskom pa je dobio natprirodnu potvrdu a onda dolazi do uspostave nasljednog vodstva ime se vladavina stabilizirala. Nakon toga dolazi do stvaranja raznih savjetodavnih i predstavnikih tijela. U razvoju drave kao politike organizacije djeluju zakon integracije i diferencijacije.povezivanjem malih grupa u toku borbi i osvajanja dolazi do integracija , a irenjem politike kontrole i moi dolazi do diferencijacije pojedinih dijelova. Diferencijacija zapoinje stvaranjem porodice a nastavlja se u osvajanju kad se stvaraju klase (vladajua, kmetovi, robovi) a usavrava se u moderno doba nastankom administrativnog i upravnog aparata, vojnog, poreznog sistema.... Kao posljedica vojnih osvajanja nastaju vojni upravni organi a s nastankom industrijskog drutva nastaju mnogobrojne socijalne i demokratske ustanove. Cilj drutvene evolucije je drutvo u kojoem e proizvodne snage omoguiti da se energija upotrijebi za usavravanje ljudskog bia i individualizacije.

Gumplovitz on je najekstremniji predstavnik socijalnog darvinizma, smatra da su

drutveni zakoni samo produetak prirodnih zakona. Cijela drutvena i kulturna evolucija je u cijelosti proizvod borbi socijalnih grupa. ovjeanstvo ima poligenetiko podrijetlo. U poetku imamo horde koje ive u promiskuitetu i ekonomskim zajednicama, taj poetni period naruen je pojavom rata i unutargrupnih sukoba i onda poinje period vanjskih i unutarnjih sukoba. Nijedni ni drugi nikad ne prestaju. Osnovni motiv za ljudske sukobe i djelovanje openito je ekonomski interes, i on je zapravo povod stvaranju drave. Ljudi u primitivnim zajednicama nisu znali za iskoritavanje zarobljenih pa su ih ubijali, ali onda kada su poeli robove iskoritavati kao radnu snagu je dolo do napretka i do klasne vladavine na kojoj poiva dravna tvorevina. Dakle drava je nastala potinjavanjem jedne klase od strane neke druge klase. Nijedna drava nije nastala bez poetne etnike heterogenosti, njeno jedinstvo je proizvod drutvenog napretka. On zapravo tako brani dravotvornost Austrougarske monarhije. Nakon to je zavren vanjski sukob i kad je jedna klasa pokorila drugu dolazi do pretvaranja vanjskih sukoba u unutarnje sukobe u kojima dolazi do borbe meu klasama, staleima i politikim strankama. Prvo je sukob izmeu vanjske i potlaene klase jednostavan ali onda se u njega umijeala klasa trgovaca koji dolaze kao stranci i postaju trea klasa tj buroazija. Potrebe drutva rastu pa se iz ovih 3 klasa javljaju derivirane klase, sveenstvo, zanatlije. Na vladajuu klasu vrebaju opasnosti izvana pa da bi smirila barem unutranje sukobe ona daje pravo potlaenim klasama i dolazi do stvaranja pravnih i politikih ustanova. Unutarnji sukobi u dravi se smanjuju ali nikad ne dolazi do potpunog mira. Prirodni razvitak drave sastoji se u njenoj progresivnoj i dekadentnoj fazi pa nakon napredovanja nuno dolazi do propadanja ili dekadencije ciklika zakonitost drutvenog kretanja. Tekst: Za nastanak drave potrebno je osvajanje jedne grupe od strane druge grupe. Kod sukoba dviju rasa pobjeuje ona koja je starija i prema tome duhovno nadmonija jer ima vie ivotnog iskustva. Postoji neto to se zove razliita kozmika starost rasa. On vjeruje u poligenetiko podrijetlo ljudi pa smatra da otpoetka imamo starije i mlae rase od kojih su starije nadmonije. Starije napadaju mlae i nameu im se tek kad ih ponu ekonomski iskoritavati nastaje drava. Dakle dravu karakterizira osvajanje i nametanje jedne klase koja drugu pretvara u robovw koje ekonomski iskoritava. Izmeu te dvije klase s vremenom se umijeal a trea klasa a to su trgovci, stranci koji upotpunju dravni organizam. Dolazi do unutarnjih sukoba izmeu tih rasa, ali onda se suprotnosti smanjuju i dolazi do smanjenja napetosti te se stvara nacija, narod. Time je postignut vrhunac dravnog razvitka ali tako ne moe dugo ostati jer su sukobi potrebni, prestankom borbe dolazi do stagnacije u ivotu drave i do njenog opadanja.

ivotni put rasa: lov i robarstvo, stoarstvo, ratarstvo, rat, obavljanje mirnih djelatnosti: trgovina, znanost i industrija. Ne prolazi svaka kroz sve faze niti na isti nain. ivotni tok drave: drava poinje s nasilnim sudarom dviju rasa, slijedi period despotizma s jedne stranei ropstva s druge, dolazi do naseljavanja stranih elemenata koji se bave obrtom i trgovinom i oni s vremenom ubaavaju razlike, zatim slijedi stvaranje pravnih i politikih institucija i ujedinjavanje u jednu naciju.

Umjereni socijalni darvinisti: Ratzenhoffer, Ward i Oppenheimer

Ratzenhoffer
- za razliku od Glumpovitza koji pojedinca podreuje drutvu Ratzenhoffer u izuavanju polazi od pojedinca. Svaki pojedinac ima uroene interese. Iz tih interesa izrastaju drutveni interesi koji se djelomino sukobljavaju a djelomice pokrivaju. Interesi su: seksualni interesi, fizioloki interesi, individualni interesi koji pojedinca nagone da ide za svojim ciljevima, drutveni interesi koji pojedinca podvrgavaju grupi i transcendentalni interesi koji slue za prevladavanje sukoba izmeu individualnih i drutvenih interesa. Smatra da je porijeklo ovjeanstva monogenetiko, prve grupe bile su slone ali se u potrazi za hranom razdvajaju i dolazi do antagonizma meu njima pa se oni sukobljavaju. To prevladava na poetku historije. Iz borbi za hranu i posjed izlaze pobjednici i gubitnici, pobijeeni ih prvo ubijaju ali onda ih poinju ekonomski iskoritavati i na taj nain nastaje drava sa klasama koje su meusobno sukobljene. To se neprijateljstvo nastoji svladati pomou zakona i institucija koje postavlja suveren. I kod Ratzenhoffera imamo i unutarnje i vanjske sukobe. Ipak za razliku od Gumplovitza Ratzenhoffer ne misli da sukobi moraju vjeno trajati. On kao i Spencer smatra da e nakon prvog militaristikog perioda doi do mirnog drutvenog razvitka. Nosioc mirnog razvitka e biti kulturna drava u kojoj e pojedinci svoje individualne interese usklaivati sa drutvenim interesima jer e pojedinac biti skroz socijaliziran. Tekst: ralikujemo vladajue, trudbenike i trgovake rase. Vladajuim rasama postaju ona plemena koja su se za opstanak borila pod tekim uvjetima, stanovnici tekih klima, brda, mora i pustinja, nomadi. Primitivni kolonisti plodne zemlje izrasli su u trudbeniku klasu, svoje sposobnosti usmjerili su na obradu naseljenog prostora, karakterizira ih marljivost, tedljivost, brinost, radinost. Trgovaki tip je izmeu ova dva tipa, njemu nedostaje hrabrosti ali i marljivosti pa se oslanjaju na svoju lukavost i postaju posrednika klasa izmeu trudbenike i vladajue. Vladajuu odvikava od borbe a trudbeniku od rada. On povezuje ove dvije rase. Razasuti su meu narodima i postaju kozmopoliti a da bi bili uspjeni kao rasa trebaju biti u manjini. To su idovi, Cigani. Svakoj rasi fali neto da bi bila uspjena i tek vezivanjem svaka dobiva sve potrebno. Danas su se rase jedne drugoj pribliile i pomijeale se a i promijenjeni su ivotni uvjeti. Nema potrebe za nostalgijom za starim vremenima jer dolazi do kulturne drave pod kojim e se

individualni i drutveni interesi pretvoriti u iste a pojedinac e biti socijaliziran i nema vie borbi. Ward

Oppenheimer
- naijstaknutiji predstavnik teorije sukoba. Smatra da je uvjet za dravu ekonomski napredak jer nijedna drava ne moe nastati dok ekonomska sredstva nisu stvorila odreeni broj predmeta za zadovoljavanje potreba i koji se mogu oduzeti ratnom pljakom. Seljaci koji obrauju zemlju nemaju razloga stvarati dravu i oni je nebi nikada osnovali da na to nisu bili primorani zbog napada izvana. Povod za stvaranje drave su vanjski a ne unutranji sukobi, a nosioci drave su stoari kojima trebaju seljaci kao robovi za uvanje stoke. Stoari i nomadi su vladajua klasa jer su naviknuti na zajedniko djelovanje i akciju. Drava se razvija u 6 stadija: 1) neprestane pljake i ratovi bez mira i primirja, zarobljene protivnike ubijaju istrebljivanje 2) seljaci vide da je otpor protiv nomada bespotreban a nomad vidi da je ubijen seljak beskoristan pa se ratovi i ubijanje ograniavaju samo na to da se seljaci dre u strahu. Od seljaka uzimaju vikove prisvajanje vikova 3) seljaci vikove daju u obliku stalnog danka davanje danka ili poreza 4) teritorijalno sjedinjavanje grupa i javlja se drava u pravom smislu rijei. Ratnici se prestaju baviti stokom i zauzimaju mjesto u gradovima i dvorcima iz kojih kontroliraju podanike. Izmeu seljaka postoje trzavice to dovodi do stvaranja prava zauzimanje teritorija 5) seljaci se meusobno sukobljavaju pa vladajua klasa uvodi sudoku vlast radi arbitrae meu njima. Postoji zajednika suradnja podanika i gospodara na temelju ustava i zakona i ove se klase poinju stapati u naciju upravljanje 6) unutarnje granice izmeu klasa se gube stapanje Dakle drava nastaje kada nomadski stoati pokoravaju seosko stanovnitvo da bi ga mogli ekonomski iskoritavati. Tekst: drava je ustanova koja nastaje kad vladajua skupina pokori podanike radi ekonomskog iskoritavanja. Vrhunac drave je stvaranje slobodnog graanstva gdje nema ekonomskog izrabljivanja a tome su se najvie pribliile neke kolonije gdje se nije moglo pokoriti stanovnitvo a niti dovesti novo jer je predaleko New Zeland

Razvoj rane ameroike sociologije od 1870.ih do Prvog svjetskog rata.

William Graham Sumner

on je radikalni sljedbenik Spencerovog evolucionizma i socijalnog darvinizma koji smatra da je drutvena evolucija spontani proces na koji drutvo svojim nastojanjima ne moe utjecati. Prirodni odabir i preivljavanje najsposobnijih je nuan zakon. Drava nije sposobna kao privatan vlasnik i ne moe utjecati na evoluciju. Funkcija drave je ouvanje graanskih sloboda a ne krajnja jednakost jer ljudi nisu jednaki. Dravna intervencija je nemoralna prema srednjoj klasi koja snosi sve terete. Spekulativni zakoni samo donose tetu jer se ne znaju mehanizmi po kojima se napredak ostvaruje. Tekst: Obiaji imaju obiljeje nastojanja da se ivi dobro, da se udovolji nekom interesu ili da se osvoji neko dobro. Razlikuju se od navika. Oni su sredstvo stvoreno pronicljivou da bi se izvrio utjecaj na svijest drugih. Obiaji su osnovni inioci u pitanjima vjere, pokreta, ukusa i elja onog doba kojem odgovaraju. -obiaju se razvijaju i ustaljuju u ritualu, obiaji su drutveni rituali kojih mi nismo ni svjesni -imaju snagu injenica,dolaze i prolosti, pojedinac je roen u njima i oni ga oblikuju prije nog on pone razmiljati o njima -obiaji ostaju neregistrirani, drutvo ih nije svjesno dok ne doe u dodir s nekom grupom koja ima drugaije obiaje ili dok se ne obrazuje dovoljno -obiaji su kruti i inertni, sputavaju mnoge generacije, oni su odgovor na pitanja o ivotu, znak je dobrog ivota kad svi potuju obiaje i kad se ne postavljaju pitanja o njima. Mogu postati kruti i stereotipni ako njima zavlada krutost, kada dobivaju oblik autoriteta -obiaji su postojani, ali i promjenjivi. Kroz mnogo generacija primjetne se promjene u obiajima, oni su zadrani ali sa nekim promjenama jer se prilagoavaju vremenu .obiaji su podloni modifikaciji koja je odreena u kombinaciji njihove postojanosti i promjenjivosti. Primjer kada je autoritet elio modificirati obiaje su Jozef 2 i Rusija ali to je neuspjeno jer se oni mogu promijeniti postupno a ne kad ih autoritet nametne -usvajanje obiaja iz drugog doba nije uspjeno jer svakom dobu odgovaraju svoji obiaji -promjene su mogue -ponekad obaji postaju loi i ravi i ne uklapaju se u uvjete vremena -mogu je antagonizam pojedinca spram obiaja (putnik na novom mjestu) ali i antagonizam imeu grupa u odnosu na obiaje (Rimljani i Egipani) -modifikacija putem uvjeravanja je mogua, misionarstvo i reforme -Grupa postaje homogena na nain da se pojedinci asimiliraju tako da se izgubi strani element, iezavaju izopaeni oblici i obiaji postaju jednolini. Sinkretizmom se postie da se odvije selekcija koja odreuje koji obiaji trebaju preivjeti a koji ne.

-veliki reformatori trebaju uzeti u obzir vrijeme u kojem ive, postojee obiaje te injenicu da ako se ele promijeniti obiaji mora postojati odreena infrastruktura za to, i institucije

Drutvene konvencije, norme su glavni agens za selekciju u organiziranom drutvu, one odreuju to je dobro a to loe, odreuju nain ponaanja koji je uobiajen u drutvu. Konvencije su mehanizam drutvene selekcije a tu selekciju vre putem prinude nad pojedincem.

Lester Frank Ward

Drutvena dinamika se bavi drutvenim progresom i promjenama u drutvenoj strukturi a drutvena statika se bavi strukturom drutva, uravnoteivanjem i stvaranjem poretka. 3 su osnovna naela u drutvenoj dinamici: -razlika u potencijalu koja se manifestira u ukrtavanju kultura a deava se drutvenom asimilacijom i amalgacijom -inovacija predstavlja drutveni oblik spontane devijacije i mutacije u prirodnom svijetu -drutveni napor tj stremljenje je promjena drutvene energije zajednikim naporom Dualistiko objanjenje nastanka i promjena drutvenih fenomea: -genesis: spontani proces razvoja i evolucije -telesis: svjesno poboljanje drutva i usmjeravanje energije Potrebna je kontrola energije da bi dolo do evolucije. Nesvjesni prirodni nain kontrole je neuinkovit jer ima puno rasipanja energije dok je svjesni nain puno uinkovitiji jer je to racionalno koritenje sirovina i energije. Dakle energija se kontrolira na 2 naina, prirodno putem genesisa i svjesno i namjerno putem telesisa. Najznaajniji korak telesistike kontrole je stvaranje drave. Simpodiki razvitak prirodni ili genetiki razvoj drutva. Stvaralaka sinteza svaka prirodna sinteza, poput kemijskog spajanja, predstavlja neto novo Drutvena sinergija borba rasa i grupa stvara drutvo i dravu a borba politikih stranaka mijenja dravu i stvara politiki progres: unutarnji i vanjski sukobi su bitni. Ward smatra da je drava nastala sukobom izmeu grupate amalgamacijom i asimilacijom. Uloga drave drava ima 4 osnovne uloge: ograniavanje, zatitu, prilagoavanje i usavravanje. Drava je agens evolucije jer je njena funkcija usavravanje drutva, ona je glavni instrument svjesnog usmjeravanja drave tj telesisa. Drava mora biti centar za kontrolu drutvenih procesa, mozak drutva. Ona je temelj za nastanak socijalne drave.

Kljuni alat drave za usavravanje drutva je obrazovanje i zato drava treba upravljati obrazovanjem. Dravom trebaju upravljati znanstvenici. Ward je prvi nakon Darwina koji razlikuje bioloku i drutvenu evoluciju, tj raziku izmeu genetike organske evolucije i telesikog procesa drutvenog razvoja.

Socijalni darvinizam sve strukture, i organske i drutvene, nastaju djelovanjem antagonistikih sila te su sukobi u drutvu neizbjeni. Porijeklo ljudi je monogenetiko ali su se plemena razdvojila u potrazi za hranom i tako su stvorene razliite rase. U protosocijalnom stadiju klanovi ive u miroljubivim odnosima ali onda dolazi do borbe. Metasocijalni stadij zapocinje sa udruivanjem plemena i klanova u dravu. Pokoreno pleme postaje nia klasa a pobjedniko via a s time poinje i iskoritavanje radne snage nie klase. Pobijeene klase se bune pa ih se treba kontrolirati vojnom silom ali ni ona nije dovoljna pa treba stvarati zakone i pravni poredak . stvaranje kasta, privatnog vlasnitva i zakona je uzrok pojavi drave. Nastanak nacije ne znai i prestanak ratova jer dolazi do ratovanja i meu nacijama i dravama.

Lewis Henry Morgan

nisu sukobi ti koji su temelj za razvoj drutva nego kljunu ulogu ima usavravanje tehnologije koja osigurava sredstva za ivot i kontrolu nad prirodom. Nove tehnologije poveavaju ovjekovu mo u odnosu nad prirodom te poveavaju koliinu raspoloivih sredstava za ivot to dovodi do promjene i prilagodbe institucija. Primjerice neolitika revolucija mijenja nain ivota, prelazak na sjedilaku poljoprivredu, i mijenja institucije plemenskog ivota u institucije graanskog ivota. razvoj tehnologije dovodi do promjena drutvenih institucija Societas antiko drutvo koje se temelji na osobnom odnosu meu lanovima drutva, to je drutvo utemeljeno na krvnom srodstvu - primitivno, bitne su rodbinske veze, poloaj pojedinca je odreen odnosom prema drugim lanovima, to je zajednica srodnih ljudi, klan ili pleme, vladaju demokracija, jednakost, sloboda Civitas graansko drutvo u kojem su status i uloga pojedinca odreeni njegovim porijeklom i imovinskim stanjem te zanimanjem. Temelji se na imovini i teritoriju -poloaj pojedinca je odreen mjestom prebivalita i odnosom prema imovini, to je bezlian odnos, lanovi su graani, to je politika drava u kojoj postoji klasna podjela na gospodare i robove Evolucija porodice: -poetna slobodna horda -porodica iste krvi: brak brae i sestara -punaluanska porodica : grupni brak jedne srodnike grupe mukaraca i srodnike grupe ena -sindijazmijska porodica: sparivanje mukarca i ene pojedinano ali bez zajednikog ivota -patrijarhalna porodica -monogamna porodica Naslijeivanje imovine u societasu nema problema sa nasljedstvom, ali evolucija tehnologije omoguuje akumulaciju imovine i zato se javlja potreba za uspostavom institucije raspodjele nasljedstva, tu ulogu ima porodica koja je organizacija za stvaranje imovine. U societasu nema privatnog vlasnitva a razvojem novca razvija se privatno vlasnitvo u civitasu. Klasifikatorski sustav rodbinskih veza primitivni narodi drugaije odreuju srodstva od dananjih, odnos ljudi ovisi o vrsti srodstva