IZ

VJE
TAJOPROCJ
ENI
SOCI
JAL
NOG
PODUZET
NI
TVAUBOSNII
HERCE
GOVI
NI
Istraivanje
IZVJETAJ O PROCJENI SOCIJALNOG PODUZETNITVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Naruilac
SIPU International AB- TACSO kancelarija u Bosni i Hercegovini

Organizacija i provoenje istraivanja

Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini
Sarajevo, Branilaca Sarajeva 47

Voditeljica istraivanja
Ranka Ninkovi-Papi

Saradnice
Tatjana Slijepevi
Dubravka Halepovi

Datum predaje izvjetaja

August 2012.

Ova publikacija izdata je uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost TACSO-a, te se ni na koji
nain ne moe smatrati da odraava stavove Evropske unije. Sadraj ovog prirunika smatra se javnim i dozvoljena je
njegova dalja slobodna distribucija. Ukoliko odluite koristiti ovaj materijal, molimo da navedete TACSO kao izvor, kao i web
stranicu sa koje ste preuzeli ovaj materijal. Ukoliko reprodukujete tekst iz prirunika, citirajte autore izvornog teksta i
njihove organizacije.
SADRAJ

Izvrni saetak.....................................................................................................................................4
1. Pregled istraivake metodologije koritene prilikom izrade Izvjetaja o procjeni socijalnog
poduzetnitva u Bosni i Hercegovini ....................................................................................................6
2. Uvod ...............................................................................................................................................8
3. Pregled situacije u Bosni i Hercegovini........................................................................................... 10
3.1 Siromatvo i socijalna iskljuenost ........................................................................................... 10
4. Evropske tendencije u socijalnom poduzetnitvu....................................................................... 11
5. Nivo razvijenosti socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini, glavni akteri i zakonski okvir .. 13
5.1 Javni sektor ............................................................................................................................. 14
5.2 Privatni sektor ......................................................................................................................... 18
5.3 Organizacije civilnog drutva ................................................................................................... 21
5.4 Javno-privatno-civilno partnerstvo za razvoj socijalnog poduzetnitva u BiH............................ 23
6. Intervjui i fokus grupe ............................................................................................................... 25
a) Intervjui ................................................................................................................................ 28
b) Fokus grupe........................................................................................................................... 34
7. Primjeri dobre prakse aktivnosti socijalnog poduzetnitva u BiH................................................ 38
7.1 Fondacija Mozaik ................................................................................................................. 38
7.2 Socijalno preduzee: Uspon ................................................................................................. 39
7.3 Organizacija Bospo ............................................................................................................... 40
7.4 Organizacija GOPA predstavnitvo u BiH.................................................................................. 40
7.5 Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) ....................................... 41
7.5.1.Organizacija implementator projekta: Agencija za ekonomski razvoj Hercegovine
REDAH, Mostar ........................................................................................................................ 41
7.5.2. Organizacija implementator projekta: Udruenje poljoprivrednih proizvoaa Poljotes
UPP Poljotes,Tesli .................................................................................................................... 43
7.5.3. Organizacija implementator projekta: Udruga poduzetnika i poslodavaca epe UPIP
epe ........................................................................................................................................ 45
7.5.4. Organizacija implementator projekta: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH
VTK BiH, Institut za edukaciju ECOS, Sarajevo ......................................................................... 47
7.5.5. Organizacija implementator projekta: Udruenje osoba s invaliditetom, Berkovii ........ 49
8. Zakljuci i preporuke za razvoj socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini .......................... 51

2
ANEKS 1 ............................................................................................................................................ 52
ISTRAIVAKA METODOLOGIJA ZA PRIPREMU IZVJETAJA O PROCJENI SOCIJALNOG PODUZETNITVA
U BOSNI I HERCEGOVINI
ANEKS 2 ............................................................................................................................................ 55
LISTA OSOBA KOJE SU UESTVOVALE U INTERVJUU O SOCIJALNOM PODUZETNITVU
ANEKS 3 ............................................................................................................................................ 55
LISTA OSOBA KOJE SU UESTVOVALE U FOKUS GRUPAMA O SOCIJALNOM PODUZETNITVU U
SARAJEVU, BANJA LUCI I EPU
ANEKS 4 ............................................................................................................................................ 56
SLIKE SA FOKUS GRUPA I PRIMJERA DOBRE PRAKSE SOCIJALNOG PODUZETNITVA

3
Izvrni saetak

Izvjetaj o procjeni socijalnog poduzetnitva u Bosni Hercegovini izraen je u cilju istraivanja svih
aspekata socijalnog poduzetnitva u vezi sa pravnim okvirom, sluajevima dobre prakse, saradnje i
veze socijalnog poduzetnitva i organizacija civilnog drutva naroito u pogledu odrivosti i mapiranja
glavnih aktera, domaih i meunarodnih koji su aktivni u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini.1

Na samom poetku izvjetaja dat je kratak pregled istraivake metodologije koja je koritena
prilikom izrade izvjetaja i koja se sastojala od revidiranja postojeih izvora i zakona vezanih za temu
socijalnog poduzetnitva, zatim obavljanja intervjua i fokus grupa sa akterima koji su relevantni u
oblasti socijalnog poduzetnitva, sluajeva dobre prakse socijalnog poduzetnitva u BiH kao i
preporuka za naredne korake koje treba poduzeti kako bi se ubrzao i unaprijedio razvoj socijalnog
poduzetnitva u BiH. Nakon pregleda istraivake metodologije u uvodu su date razliite definicije
socijalnog poduzetnitva uzimajui u obzir da ne postoji jedinstvena definicija i da ona esto zavisi od
lokalnog konteksta, iako se u svim objanjenima i definicijama naglaava da aktivnosti socijalnog
poduzetnitva nisu orijentisane na sticanje profita nego na poboljanja u drutvenoj zajednici, sa
naroitim naglaskom na ranjive i ugroene drutvene grupe. U nastavku je dat pregled situacije u
Bosni i Hercegovini gdje je prema posljednjim procjenama jedna treina stanovnitva u riziku od
siromatva, dok je 60% socijalno iskljueno, to u okolnostima posljedica globalne ekonomske krize i
nedovoljnih budetskih sredstava za ove kategorije predstavlja dodatni zahtjev, potrebu i podsticaj za
razvoj socijalnog poduzetnitva i usmjeravanje dostupnih resursa u ovom pravcu. Panja je zatim
posveena evropskim tendencijama u socijalnom poduzetnitvu uzimajui u obzir znaaj procesa
evropskih integracija za Bosnu i Hercegovinu i uslove koji e na putu ka Evropskoj uniji morati biti
ispunjeni i u ovoj oblasti.

Peto poglavlje detaljno obrauje nivo razvijenosti socijalnog poduzetnitva u BiH, glavne aktere i
zakonski okvir. Na samom poetku je analizirana uloga javnog sektora u procesima iniciranja i
razvijanja socijalnog poduzetnitva gdje se naglaava da dravne institucije u ovom pogledu najvei
doprinos mogu dati putem uspostavljanja adekvatnog zakonskog okvira kojim e se omoguiti i
olakati zapoinjanje i implementacija aktivnosti socijalnog poduzetnitva. Takoer je dat detaljan
pregled zakona u FBiH i RS kojima se reguliu odreeni segmenti socijalnog poduzetnitva. Privatni
sektor analiziran je velikim dijelom sa aspekta obezbjeivanja poetnog kapitala za pokretanje
aktivnosti socijalnog poduzetnitva jer se dio profita moe alocirati u ove svrhe, kao i razliitih oblika
organizovanja koje su karakteristine za privatni sektor, a upravo su pogodne za osnivanje socijalnih
preduzea. Nadalje, ulozi organizacija civilnog drutva, odnosno nevladinih organizacija kao
najbrojnijeg segmenta civilnog drutva u BiH, posveena je naroita panja jer su neke od ovih
organizacija meu prvima inicirale i pokrenule socijalno poduzetnitvo u BiH. Njihova uloga je veoma

1
Izvjetaj o procjeni treba da slui kao osnovni dokument za diskusiju o konceptu i modelu socijalnog
poduzetnitva u Bosni i Hercegovini i da slui kao osnovni vodi za organizovanje narednog dogaaja nakon
Meunarodne konferencije o socijalnom poduzetnitvu u Istanbulu od 29. februara do 1. marta 2012.

4
bitna zbog direktnog kontakta sa krajnjim korisnicima i uvida u njihove stvarne potrebe, time to
mnoge od njih djeluju u lokalnim zajednicama i posjeduju odreenu vrstu fleksibilnosti tako da se
putem nevladinih organizacija mnoge aktivnosti mogu bre pokrenuti i efikasnije provoditi.

Posebno poglavlje posveeno je nalazima i miljenjima do kojih se dolo tokom provoenja intervjua i
fokus grupa sa ukupno 44 ispitanika. Intervjui su obavljeni sa 22 ispitanika iz javnog, privatnog i
civilnog sektora, i sa 22 uesnika tri fokus grupe koje su odrane u Sarajevu, Banja Luci i epu.
Pitanja od kojih se sastojao polustruktuirani upitnik su se fokusirala na razumijevanje samog pojma i
koncepta socijalnog poduzetnitva, mogunosti i potencijale za razvoj socijalnog poduzetnitva,
glavne aktere i nosioce aktivnosti, poznavanje zakona koji reguliu ovu oblast i potrebnih promjena
kao i poznavanje uspjenih modela i primjera dobre prakse socijalnog poduzetnitva. Informacije
dobijene tokom ove faze jednim dijelom su predstavljene grafikim putem, zatim su obraene
sumarno, a dati su i specifini odgovori ispitanika uesnika intervjua i ispitanika fokus grupa.

U sedmom poglavlju dato je devet primjera dobre prakse socijalnog poduzetnitva u BiH koji su
obuhvatili slijedee organizacije: Fondacija Mozaik, socijalno preduzee Uspon, organizacija
Bospo, predstavnitvo organizacije GOPA u BiH kao i pet organizacija iji su projekti socijalnog
poduzetnitva podrani od strane Fondacije za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (Agencija
za ekonomski razvoj Hercegovine REDAH, Udruenje poljoprivrednih proizvoaa Poljotes - UPP
Poljotes, Udruga poduzetnika i poslodavaca epe - UPIP epe, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska
komora BiH VTK BiH, Institut za edukaciju ECOS, Sarajevo i Udruenje osoba s invaliditetom,
Berkovii).

U zavrnom dijelu dati su zakljuci i preporuke za dalje korake koje je potrebno provesti kako bi se u
BiH stvorilo povoljno okruenje za razvoj socijalnog poduzetnitva. Preporuke se najveim dijelom
odnose na potrebu promocije socijalnog poduzetnitva, uspostavljanje adekvatnog zakonskog okvira,
preusmjeravanje postojeih domaih i stranih fondova na ove aktivnosti, uvoenje odreenih
segmenata iz ove oblasti u nastavne planove i programe, potrebu za umreavanjem i zajednikim
djelovanjem sa regionalnim partnerima i kreiranjem Strategije socijalnog poduzetnitva kao krovnog
dokumenta koji e objediniti sve aspekte vezane za socijalno poduzetnitvo.

5
 1. Pregled istraivake metodologije koritene prilikom izrade Izvjetaja o
procjeni socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini

Istraivaka metodologija koja je koritena tokom izrade Izvjetaja2 o procjeni socijalnog

poduzetnitva u Bosni i Hercegovini ukljuila je etiri osnovne istraivake metode:

a.) Prikupljanje, pregled i istraivanje postojeih studija, strategija, politika, izvjetaja i analiza
koje su provedene u oblasti socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini. Posebna panja
bila je posveena pregledu i istraivanju postojeih zakona (na dravnom, entitetskom i
kantonalnom nivou), pravnih uredbi i akata koji se odnose na socijalno poduzetnitvo u BiH.
Desk research predstavlja inicijalnu fazu istraivanja iji je primarni cilj bio da omogui uvid u
postojanje, nivo razvijenosti, zakonsko-pravno okruenje, te glavne aktere i nosioce
aktivnosti socijalnog poduzetnitva sa posebnim osvrtom na glavne investitore i donatore.
Podaci i informacije koji su prikupljeni tokom prve faze istraivanja dali su osnovu za terensko
istraivanje, sakupljanje novih informacija i njihovu dalju obradu.

b.) U drugoj fazi istraivanja obavljena su 22 intervjua sa predstavnicima relevantnih interesnih

skupina u oblasti socijalnog poduzetnitva kojima su obuhvaeni predstavnici vlade, javnih
institucija, privatnog sektora, organizacija civilnog drutva, meunarodnih i domaih
donatora i investitora, te pojedinci koji su aktivni u socijalnom poduzetnitvu. Intervjui su
obavljeni s ciljem dobijanja direktnih i auriranih informacija, te ispitivanja znanja, stavova i
miljenja ciljnih ispitanika. U te svrhe kreiran je polustruktuirani upitnik od deset pitanja koja
su se odnosila na nivo razvoja socijalnog poduzetnitva u BiH, glavne aktivnosti u ovoj oblasti,
mogunosti finansiranja, postojee potencijale za razvoj socijalnog poduzetnitva naroito u
pogledu odrivosti i lokalnog vlasnitva, te na aspekte znaajne za socijalno poduzetnitvo u
BiH.

c.) Organizovane su tri fokus grupe, po jedna u Sarajevu, Banja Luci i epu i ukupno su
obuhvatile 22 ispitanika. Fokus grupe su odabrane kao dopuna provedenim intervjuima zato
to omoguavaju interaktivno okruenje u kome se percepcije, miljenja i stavovi dobijaju od
grupe ljudi. Dinamika fokus grupe i interakcija izmeu uesnika omoguila je iri uvid u oblast
socijalnog poduzetnitva i dala razliita miljenja, ideje i iskustva vezano za ovo pitanje. Profil
uesnika fokus grupa obuhvatio je predstavnike javnog sektora, privatnog sektora,
predstavnike organizacija civilnog drutva, te poduzetnike i poduzetnice koji su ukljueni u
konkretne aktivnosti socijalnog poduzetnitva. Organizovanje fokus grupa omoguilo je
sticanje sveobuhvatnije i potpunije slike o razvoju i potencijalima socijalnog poduzetnitva u

2
Izvjetaj je pripremio tim Fondacije za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (Ranka Ninkovi-Papi,
Tatjana Slijepevi i Dubravka Halepovi)

6
 Bosni i Hercegovini. Za potrebe odravanja fokus grupa koriten je isti polustruktuirani
upitnik kao i prilikom pojedinanih intervjua. Veoma je bitno naglasiti da su uesnici intervjua
i fokus grupa bili ravnomjerno regionalno zastupljeni, odnosno da su u jednakom broju
uestvovale osobe iz Federacije BiH i iz Republike Srpske, te da su pored gradskih sredina bili
zastupljeni uesnici iz prigradskih i ruralnih podruja.

d.) Prethodno navedene aktivnosti istraivanja omoguile su i dobijanje informacija o

sluajevima dobre prakse u oblasti socijalnog poduzetnitva u BiH. U Izvjetaju je prikazano
devet sluajeva dobre prakse, koje prate izjave samih implementatora i korisnika aktivnosti
socijalnog poduzetnitva, na teritoriji cijele BiH. Putem sluajeva dobre prakse analizirane su
inicijative, aktivnosti i projektni rezultati postignuti u oblasti socijalnog poduzetnitva koji se
mogu replicirati i dalje razvijati.

e.) Zavrni dio istraivanja i izvjetaja ine preporuke za izmjene i poboljanja koja je potrebno
izvriti u oblasti socijalnog poduzetnitva sa aspekta, prije svega, pribliavanja samog pojma
ciljnim skupinama, angaovanja puno veeg broja relevantnih aktera i institucija u procese
provoenja aktivnosti socijalnog poduzetnitva, izmjena zakonskog okvira koje bi omoguile
bre, jednostavnije i efikasnije provoenje datih aktivnosti i mjera, usmjeravanja dostupnih
fondova na ove aktivnosti i drugih vanih aspekata za kreiranje povoljnog okruenja za
iniciranje, razvoj i jaanje socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini.

7
2. Uvod

Socijalna ekonomija podrazumijeva primat socijalnih ciljeva u odnosu na ekonomske, ali se socijalni
ciljevi ostvaruju ekonomskim nainom djelovanja. Njen najvaniji aspekt je socijalno poduzetnitvo.
Iako se pojmovi socijalno poduzetnitvo i socijalni poduzetnik koriste ve trideset godina3 jo
uvijek postoje razliita miljenja i stavovi oko samog znaenja ovih pojmova. Razliiti socio-ekonomski
pravci i kole daju razliite definicije i tumaenja ovih pojmova, ije je razumijevanje velikim dijelom
odreeno i lokalnim kontekstom koji se bazira na razliitim socio-istorijskim, politikim i ekonomskim
faktorima. Ipak, moe se rei da je generalno prihvaeno miljenje, uz izvjesna odstupanja, da
socijalno poduzetnitvo predstavlja upotrebu poduzetnikog ponaanja za postizanje socijalnih ciljeva
i dobrobiti za razliku od komercijalnog poduzetnitva gdje je primarni cilj ostvarivanje profita. Ukoliko
se putem aktivnosti socijalnog poduzetnitva ostvari profit on se koristi za zadovoljenja potreba
specifinih ranjivih grupa stanovnitva.4 Socijalno poduzetnitvo javlja se u razliitim oblicima i kroz
razliite subjekte sticanja dobiti kojim se nastoje ostvariti ekonomski, socijalni, ekoloki i drugi ciljevi i
poboljanja. Koncept socijalnog poduzetnitva, dakle, obuhvata razliite ekonomske inicijative koje
ne tee prevashodno ostvarivanju profita ve su usmjerene ka ostvarivanju javnog interesa ili
interesa odreenih socijalno iskljuenih grupa stanovnitva. Socijalno poduzetnitvo karakterie
izraena drutvena odgovornost pri izboru poslovne aktivnosti i poveana odgovornost prema
drutvenoj zajednici i pojedincima tokom obavljanja odreene poslovno-poduzetnike aktivnosti
pojedinca. Drugim rijeima panja je posveena tome da se rezultati odreene poduzetnike
aktivnosti manifestuju u iroj drutvenoj zajednici, da je postignuti uspjeh dugoroan a ne
kratkotrajan i prolazan, a takoer je naglaeno i odricanje od profita ili dijela profita koji se koristi za
dalji razvoj iste ili drugih poduzetnikih aktivnosti.
Ukratko, smatra se da su osnovne karakteristike socijalnog poduzetnitva slijedee:

DRUTVENOST kontekst, proces i/ili postavljeni rezultati su za javno dobro;

INOVATIVNOST stvaranje novih ideja i modela kojima se nastoje rijeiti socijalna,
ekonomska, ekoloka i druga povezana pitanja i problemi. Ovo se moe manifestovati na tri
razliita naina: novi proizvod ili usluga (odnosno institucionalna inovacija); upotreba
postojeih dobara i usluga na novi, drutveno produktivniji nain (inkrementalna inovacija);
i/ili postavljanje normi kako bi se redefinisali drutveni problemi i predloila nova rjeenja
(disruptivna inovacija);
TRINA ORIJENTACIJA potaknuto postizanjem uinka, konkurentno, ali zahtijeva puno
veu drutvenu odgovornost i saradnju izmeu i unutar razliitih sektora. Trina orijentacija

3
http://www.socialedge.org/discussions/social-entrepreneurship/defining-social, pristupljeno 19.05.2012.
4
http://www.ashoka.org/social_entrepreneur, pristupljeno 19.05.2012.

8
 moe ukljuiti sve od konvencionalnih konkurentnih trita do razmjene drutvenih i/ili
okolinih vrijednosti.5

Socijalno poduzetnitvo se stoga odnosi na slijedee:

Primjenu praktinih, inovativnih i odrivih pristupa ostvarivanju koristi drutva generalno, sa

naglaskom na marginalizirane i siromane drutvene grupe;
Pojam koji obuhvata jedinstven pristup ekonomskim i drutvenim problemima, koji se
ukrta preko razliitih sektora i disciplina, a koji se temelji na odreenim procesima i
vrijednostima koje su zajednike za svakog drutvenog/socijalnog poduzetnika nezavisno od
njegovog obrazovanja, materijalnog statusa, radnikih prava, okruenja, ekonomskog razvoja,
poljoprivrede i drugih faktora bilo da oni osnivaju neprofitne ili profitne subjekte.

Socijalna preduzea6 mogu biti razliita po organizaciji i strukturi, ali sva imaju vrlo jasnu socijalnu i
javnu svrhu. Ona ostvareni profit reinvestiraju, a koriste se poduzetnitvom radi ostvarivanja svog
socijalnog cilja. esto su socijalna preduzea usmjerena na radnu integraciju i inkluziju neke od
ugroenih drutvenih grupa, pri emu ta preduzea kombinuju poslovni pristup sa obavljanjem
funkcije od ireg drutvenog znaaja. Na taj nain savremena socijalna preduzea predstavljaju
odgovor na drutvene probleme na koje drava nije odgovorila. Oblast djelovanja socijalnih
preduzea moe biti pruanje socijalnih usluga koje nisu bile adekvatno regulisane od strane javne
vlasti ili ponuda odreenih proizvoda na tritu, sa namjerom da se ostvareni profit usmjeri na
postizanje socijalnih ciljeva. Osnovno obiljeje socijalnih preduzea jeste maksimizacija drutvenog i
javnog uinka, a ne maksimizacija profita.

Socijalni poduzetnici/poduzetnice proizvode socijalne inovacije i transformacije u razliitim oblastima

kao to su obrazovanje, zdravstvo, okoli, razvoj ekonomije, poduzetnitva i drugo. Socijalni
poduzetnici, slino poslovnim poduzetnicima, grade jake i odrive organizacije profitnog ili
neprofitnog karaktera. Oni su usmjereni ka smanjivanju siromatva i socijalne iskljuenosti
primjenjujui svoje poduzetnike sposobnosti, poslovne metode i hrabrost da prevaziu ili promijene
tradicionalne prakse.

Socijalno poduzetnitvo dobija sve veu vanost u svijetu posljednjih godina o emu svjedoi sve vei
broj aktivnosti i inicijativa iz ove oblasti kao i potreba da se razmjenjuju najbolje prakse i iskustva
svjetskih, evropskih i regionalnih aktera socijalnog poduzetnitva. Upravo sa tim ciljem je u Istanbulu
organizovana Meunarodna konferencija o socijalnom poduzetnitvu od 29. februara do 1. marta
2012. Konferencija je okupila 143 socijalna poduzetnika i aktera sa podruja Zapadnog Balkana,
Turske, Ukrajine, Gruzije i Velike Britanije i pruila priliku za razvoj socijalnog poduzetnitva, naroito
socijalnih preduzea u regionu. Rezultati konferencije bili su slijedei:

Ojaane veze socijalnih poduzetnika iz regiona sa socijalnim poduzetnicima iz EU naroito UK;

5
http://www.sbs.ox.ac.uk/centres/skoll/about/Pages/whatisse.aspx, pristupljeno 19.05.2012.
6
Za vie informacija o socijalnim preduzeima vidi poglavlje 7. Primjeri dobre prakse aktivnosti socijalnog
poduzetnitva.
Vidi takoer i http://www.socialenterprise.org.uk/about/about-social-enterprise i
http://www.socialenterprise.org.uk/

9
 Ojaane veze socijalnih poduzetnika i onih koji podravaju socijalno poduzetnitvo u javnom,
privatnom i civilnom sektoru;
Omoguena razmjena znanja i najboljih praksi u socijalnom poduzetnitvu;
Unaprijeena svijest o potencijalnoj ulozi koju socijalno poduzetnitvo moe igrati u regionu;
Proirena i unaprijeena regionalna mrea socijalnih poduzetnika.7

Kada je rije o Bosni i Hercegovini, socijalno poduzetnitvo dobija veliku vanost upravo u kontekstu
regionalnih inicijativa i mogunosti regionalne saradnje, ali daleko bitnije u kontekstu smanjenja i
prevencije siromatva i socijalne iskljuenosti. Prema posljednjim podacima u Bosni i Hercegovini
jedna treina stanovnitva je u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti, dok se 40% stanovnitva
suoava sa ozbiljnom uskraenou od materijalnih dobara, to je velikim dijelom posljedica svjetske
globalne ekonomske krize o emu e vie rijei biti u narednom poglavlju.

3. Pregled situacije u Bosni i Hercegovini

3.1 Siromatvo i socijalna iskljuenost

Optu socijalnu i ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini karakterie opadajua stopa porasta
ekonomije, porast nezaposlenosti i kao posljedica toga siromatvo i socijalna iskljuenost. U periodu
20002008. BiH je zabiljeila znaajan ekonomski rast prosjean godinji rast BDP-a bio je 6%.
Generatori rasta bili su relativno visok izvoz, jak rast domae potronje i investicija koji je omoguilo
jako finansijsko kreditno finansiranje i novane doznake. Ipak, ve u 2008. dolo je do usporenja rasta
BDP-a, dok je u 2009. BDP pao za 2.82%, dok je rast u 2010. bio zanemarljivo mali (0.5%). Podaci za
2011. jo nisu objavljeni, ali ne postoje razlozi za optimizam kada su u pitanju promjene i poboljanja
BDP-a. Situacija je slina i za 2012. godinu, prvi kvartal karakterie pad industrijske proizvodnje,
izvoza i investicija, kao i ubrzani rast stope nezaposlenosti. Meunarodni monetarni fond (MMF)
procjenjuje da u 2012. rast BDP-a u BiH nee biti vei od 0,5% u odnosu na 2011.
Uzimajui u obzir novi talas recesije u zemljama Evropske unije, moe se procijeniti da e stvarni nivo
BDP-a u 2012. biti manji nego u 2008.

U periodu 20002008. rast BDP-a praen je smanjivanjem siromatva.8 Apsolutna linija siromatva
(procenat stanovnitva koje ivi ispod linije siromatva, koja se definie kao nivo potronje od 205 KM
po osobi mjeseno) pao je izmeu 2004. i 2007. sa 18% na 14 % prema procjenama Svjetske banke
(SB) i Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP). Ovo predstavlja poboljanje u poreenju sa prvom
polovinom decenije, kada nije bilo pada stope siromatva.

Bez obzira na nedavna poboljanja, prema izvjetaju SB/DEP-a veliki dio stanovnitva ima trokove
koji su tek malo iznad granice siromatva. Na osnovu upitnika o ispitivanju budeta domainstava iz
2007. procijenjeno je da oko 20% populacije ima trokove po lanu domainstva izmeu 204 i 306

7
Za vie informacija o konferenciji, uesnicima i plenarnim sesijama vidi link
http://www.tacso.org/top_links/Print.aspx?id=6812
8
Vidi: SB/DEP: Protecting the Poor During the Global Crisis: 2009 Bosnia and Herzegovina Poverty Update
December 2009, strana 8-9 i Papi, . Fetahagi, M. Progress in Realization of the Millenium Development
Goals in BiH 2010 (Chapter 2, MDG 1 To Eradicate Extreme Poverty and Hunger). Ministarstvo finansija i
trezora i UNDP, juli/august 2010, strana 9-22.

10
KM. To predstavlja liniju siromatva izmeu 100 i 150%.9 Ovo ukazuje na injenicu da je veliki dio
stanovnitva podloan ekonomskim promjenama koje bi mogle dovesti do pada prihoda, ak i za
male iznose, i svrstati ih u kategoriju ispod linije siromatva.

Procjenjuje se da je globalna kriza imala i da e imati ozbiljne posljedice po BiH. Kao to je reeno,
pad BDP-a u 2009. godini bio je 2,82%, ali potencijalno trajanje pada jo uvijek ostaje neodreeno.
Oporavak od krize je veoma spor i postoje jasne naznake za novu recesiju. Stvarna stopa
nezaposlenosti u BiH bila je 28% na poetku 2012. (prema ILO metodologiji) i predstavlja jednu od
najveih u Jugoistonoj Evropi. Empirijske simulacije Svjetske banke pokazuju da bi pad BDP-a u 2009.
i mali rast u 2010. mogli dovesti do porasta siromatva, to bi ponitilo polovinu progresa koji je
ostvaren prije krize. Nadalje, na kraju 2010. godine Svjetska banka je provela Drugo istraivanje
ivot u tranziciji (LiTS 2) kako bi se procijenio uticaj krize naroito na socijalnu iskljuenost.10
Rezultati istraivanja pokazuju da je preko 60% domainstava bilo veoma ili prilino pogoeno
krizom, da je gotovo jedna treina stanovnitva u riziku od siromatva, dok je oko 60% stanovnitva
socijalno iskljueno. Takoer, treba naglasiti da je 57% radno sposobnog stanovnitva radno
neaktivno (nisu na tritu rada), dok je veliki broj ljudi angaovan u sivoj ekonomiji, tj. na crno
bez zdravstvenog i drugog osiguranja, to predstavlja najgori oblik eksploatacije na tritu rada i
potpuna je suprotnost socijalnom poduzetnitvu.

Uzimajui u obzir prethodno navedene pokazatelje jasno je da su potrebni ozbiljni koraci i reforme
kako bi se promijenila trenutna situacija. U datim uslovima socijalno poduzetnitvo otvara velike
mogunosti za prevazilaenje ili ublaavanje trenutnih problema, za radni angaman velikog broja
nezaposlenih i socijalno ugroenih i poboljanje drutvenog i materijalnog statusa pojedinaca i ire
bh. zajednice.

4. Evropske tendencije u socijalnom poduzetnitvu

Prije pregleda razvoja socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini, glavnih aktera i zakonskog
okvira, ukratko emo se osvrnuti na praksu Evropske unije uzimajui u obzir vanost procesa
Evropskih integracija za Bosnu i Hercegovinu. Naime, koncept socijalnog ukljuivanja, podstaknut od
strane zemalja EU, posmatra pojedinca kao potencijal, a ne troak drutva i veu panju poklanja
njegovom socijalnom ukljuivanju. Cilj je osposobiti i vratiti teko zapoljive kategorije stanovnitva
na trite rada. Kroz mjere aktivnog ukljuivanja, koje poseban akcenat stavljaju na socijalnu
ekonomiju, cijena koju treba predvidjeti za podsticaje za zapoljavanje i obrazovanje siromanih
iskljuenih graana mnogo je manja od cijene stalnih i neodrivih davanja za socijalnu zatitu. Nacrt
Evropske strategije 2020. godine postavlja tri prioriteta pred zemlje lanice EU, ali i zemlje kandidate
u narednom periodu:

1. Pametan razvoj: razvoj ekonomije zasnovan na znanju i inovacijama;

2. Odrivi razvoj: promocija efikasnije, ekoloki odrive i konkurentnije ekonomije;
3. Inkluzivni razvoj: podsticanje otvaranja novih radnih mjesta u cilju drutvene i

9
Vidi: BHAS, FOS, RSIS. The BiH Household Budget Survey 2007-Poverty and Living Conditions, Sarajevo 2007.

11
teritorijalne kohezije.11

Socijalna ekonomija, tj. socijalno poduzetnitvo kao njen osnovni oblik, predstavlja 10% evropskog
biznisa i zapoljava 6% ukupno zaposlenih.12 Na ovaj koncept gleda se kao na jedan od najznaajnijih
koji doprinosi zapoljavanju i socijalnoj integraciji ugroenih kategorija stanovnitva, prije svega
razliitim pristupom, inovacijama i raznovrsnim formama koje postoje u EU.

U tradiciji evropskog socijalnog poduzetnitva smatra se da je Italija prva od zemalja legislativno

podrala razvoj socijalnog poduzetnitva. U Italiji su zakonom 1991. godine uvedene zadruge
drutvene solidarnosti socijalne zadruge tipa A (koje pruaju socijalne, zdravstvene i obrazovne
usluge) i socijalne zadruge tipa B (koje omoguavaju ukljuivanje diskriminiranih grupa na tritu)13.
Kasnijim izmjenama zakona, osim ovih zadruga, mogle su se registrirati i druge organizacije ukoliko
imaju ogranienja u raspodjeli dobiti, te ukljuuju interese odreenih drutvenih grupa. Zadruge su
uvedene i u Portugalu, paniji, Francuskoj i drugim zemljama.

Finska se posebno iskazala kao zemlja visoke svjesnosti i brige za potrebe osoba sa posebnim
potrebama u zapoljavanju, te drugih socijalno iskljuenih grupa. U Finskoj su se razvila seoska
udruenja (za lokalni razvoj i socijalnu zatitu), udruenja za nezaposlene i radne zadruge, te
udruenja profesionalaca koji pruaju usluge socijalne i zdravstvene zatite.14

Veoma je inspirativan model Velike Britanije koja je 2004. godine uvela novi pravni oblik Community
Interest Company (CIC) koji podrazumijeva prethodnu provjeru utvrivanja svrhe sluenja zajednici i
ova preduzea provode mnogobrojne aktivnosti. Francuska je, takoer, 2002. godine uvela SCIC
Societ corporative d'intert collectif (drutva bazirana na zajednikom interesu).15

Vrlo je interesantan primjer Njemake koja tradicionalno ima razvijeno zadrugarstvo (prema nekim
podacima u Njemakoj ima 17 miliona zadrugara), ali nema razvijenu politiku socijalnog
poduzetnitva.

Holandski pristup socijalnom poduzetnitvu, u kome 65% mladih prije svog prvog stalnog zaposlenja
stekne iskustvo radei u socijalnom poduzetnitvu (volontiranjem, privilegovanim volontiranjem sa
nekim beneficijama, radnim ugovorom itd), zasluuje panju jer predstavlja model koji bi se mogao
primijeniti i u BiH, upravo zbog velikog broja nezaposlenih mladih ljudi. S tim u vezi bi u programe
kola i fakulteta trebalo uvesti edukaciju iz ove oblasti kako bi mladi mogli participirati u socijalnim
aktivnostima, a pored toga bi kao individue i budui nosioci ekonomsko-politikih aktivnosti bili
spremni da vode ovaj proces u daljem razvitku.

Nadalje, regionalna mrea za eko-drutvenu ekonomiju June i Istone Evrope (ESENSEE-Eco Social
Economy Network South and East Europe) igra vanu ulogu u povezivanju socijalnih poduzetnika u
stvaranju boljeg okruenja i prilika za socijalno poduzetnitvo. Evropska unija podrava, svojim
fondovima, aktivnosti ove i slinih organizacija. Takoer, izuzetno je aktivan Europe for Citizens
Programme koji se provodi putem EACEA-Educatiuon, Audiovisual and Culture Executive Agency u

11
http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm, pristupljeno 20.05.2012.
12
www.eupress.net, pristupljeno 18.05.2012
13
www.emes.net/ Social enterpreunership in EU-Recent Trands str.6
14
www.emes.net/ Social enterpreunership in EU-Recent Trands str.17
15
www.emes.net/ Social enterpreunership in EU-Recent Trands str.20

12
nadlenosti EC Directorate General for Communication.16 U aktivnosti i projekte ovih organizacija su
ukljueni i partneri iz nae regije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, a sve vie interesa pokazuju i iz
Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.17

Kao to se vidi iz primjera navedenih zemalja socijalno poduzetnitvo ima veliki znaaj u Evropskoj
uniji. Kako bi se otilo korak dalje u njegovom razvijanju i poticanju, Evropska unija je poduzetnitvo,
zajedno s drugim inovacijama, postavila kao jedan od prioriteta u okviru Lisabonske deklaracije iz
2000. godine.18 Iz tih su ciljeva proizale i politike koje potiu nastajanje i odrivost malih i srednjih
poduzetnika, a meu njima je i Evropska povelja za mala i srednja preduzea, koju su potpisale i
zemlje Zapadnog Balkana, meu njima Bosna i Hercegovina ime se obavezala da e postii napredak
u deset podruja Povelje:

1. Obrazovanje i obuka za poduzetnitvo

2. Jeftinije i bre pokretanje biznisa
3. Kvalitetnije zakonodavstvo i propisi
4. Dostupnost vjetina poduzetnitva
5. Poboljanje pristupa internetu
6. Bolje iskoritavanje jedinstvenoga trita
7. Oporezivanje i finansijska pitanja
8. Jaanje tehnolokih kapaciteta malih preduzea
9. Uspjeni modeli poslovanja putem interneta i podrka poslovanju
10. Jae predstavljanje interesa malih preduzea19

5. Nivo razvijenosti socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini, glavni

akteri i zakonski okvir

Kao to je ranije navedeno procenat socijalno iskljuenih osoba u Bosni i Hercegovini iznosi 60%.
Koncept smanjenja siromatva i socijalne iskljuenosti velikim dijelom je zasnovan na pasivnoj podrci
siromanim i socijalno ugroenim porodicama i pojedincima. Pitanja socijalnog ukljuivanja i
smanjenja siromatva postaju sve obaveznija komponenta politike integracije u EU. Kao jedan od
odgovora na ovo stanje izraena je Strategija socijalnog ukljuivanja koja predstavlja razradu
stratekog cilja Socijalno ukljuivanje iz Strategije razvoja BiH.20 Strategija je do sada usvojena u
Federaciji BiH, Brko Distriktu, a oekuje se i usvajanje od strane Vijea Ministara. Jedna od mjera
Strategije socijalnog ukljuivanja je razvijanje sistema podrke socijalnom preduzetnitvu. U samoj
Strategiji se navodi da je za ukljuivanje socijalno iskljuenih kategorija u aktivno trite rada
potrebno osigurati podrku socijalnom preduzetnitvu, kao jednom od oblika zapoljavanja ovih

16
www. eacea.ec.europa.eu
17
Hrvatska je donijela i Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva 2012-
2016 u okviru koje je poglavlje Civilno drutvo i drutvena kohezija a unutar njega se razmatraju mjere za
drutveno (neprofitno) poduzetnitvo.
18
http://www.euractiv.com/future-eu/lisbon-agenda/article-117510, pristupljeno 20.05.2012.
19
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/best-practices/charter/, pristupljeno 20.05.2012.
20
http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/socijalne_ukljucenosti/Archive.aspx?template_id=71&pageInde
x=1, pristupljeno 20.05.2012.

13
kategorija, te da sistem podrke treba razviti prvenstveno na lokalnom nivou vlasti kao i na ostalim
nivoima gdje se osniva i odvija socijalno preduzetnitvo. Sistem podrke treba da obuhvati mjere
kojima se pojednostavljuju administrativne usluge, finansijska podrka i olakice.21 Meutim, stvarni
efekti i rad na ovom pitanju jo nisu evidentni.

Takoer, Bosna i Hercegovina je usvojila Strategiju razvoja malih i srednjih preduzea (MSP)22,
meutim ni ona se ne implementira punim intenzitetom, niti je uspostavljen evropski usklaen
sistem praenja kljunih indikatora razvoja MSP-a, te njihovog doprinosa zapoljavanju i stvaranju
dodane vrijednosti. To stvara velike prepreke za razvijanje efikasnijih politika podrke razvoju
zapoljavanja kroz razvoj MSP-a. Nadalje, jo je nepovoljnija situacija u pogledu razvoja socijalnog
poduzetnitva.

U Bosni i Hercegovini je izraena niska zastupljenost tri osnovne vrste poduzetnike aktivnosti:
1. Malo prisustvo rane poduzetnike aktivnosti sa srednjim/visokim oekivanjima rasta radnih
mjesta
2. Niska zastupljenost rane poduzetnike aktivnosti bez oekivanja rasta radnih mjesta i sa
niskim oekivanjima rasta radnih mjesta
3. Malo prisustvo poduzetnikih aktivnosti zaposlenika23

Meu glavnim uzrocima ovakvog stanja su prije svega nedovoljno poznavanje koncepta i mogunosti
koji se otvaraju putem socijalnog poduzetnitva, nepostojanje adekvatnog institucionalnog i
zakonskog okvira koji bi regulisao i poticao aktivnosti socijalnog poduzetnitva, sporadini programi i
inicijative za zapoljavanje putem socijalnog poduzetnitva, nedostatak poetnog kapitala,
nedostatak potrebnih znanja i vjetina i drugo. Uzimajui u obzir broj siromanih i socijalno
iskljuenih u Bosni i Hercegovini, kao i sveukupne posljedice globalne ekonomske krize, jasno je da se
trenutna situacija u pogledu socijalnog poduzetnitva mora promijeniti jer prema iskustvima
Evropske unije, samo ono moe u trite rada efikasno integrisati dugorono nezaposlene i druge
ranjive kategorije radno sposobne populacije. Kako bi se poduzetnike aktivnosti u Bosni i
Hercegovini unaprijedile i poboljale neophodno je generalno unaprijediti institucionalnu podrku i
karakteristike poduzetnikog okruenja, koje e pruiti bolje uslove za razvoj poduzetnitva.
Poduzetnika politika, fondovi i agencije, te povoljniji poduzetniki uslovi kako na dravnom tako i
niim administrativnim nivoima treba da budu uspostavljeni i meusobno koordinirani za
ostvarivanje progresa poduzetnitva u Bosni i Hercegovini. Od kljune vanosti je da se svi relevantni
sektori i akteri aktivno ukljue u ove procese, a oni obuhvataju javni sektor, privatni sektor,
organizacije civilnog drutva i same poduzetnike i korisnike ovih aktivnosti i da meu njima postoji
saradnja, partnerstvo i koordinacija o emu e vie rijei biti u narednom poglavlju.

5.1 Javni sektor

21
Ibid.
22
www.mvteo.gov.ba/Print.aspx?id=640
23
Za vie informacija vidi http://www.cerpod-
tuzla.org/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=16

14
Socijalno poduzetnitvo se kree izmeu javnog, privatnog i civilnog sektora. U pregledu oblika koji se
javljaju ili su prepoznatljivi kao socijalno poduzetnitvo, drava i svi njeni javni subjekti se mogu javiti
kao nosioci socijalnog sektora. Drava24 uvijek ima razlog za razvoj socijalnog poduzetnitva jer razvoj
drutvenih odnosa ide bre od razvoja dravne strukture koja je, bez obzira na ureenje, vie od
drugih otporna na promjene u drutvu. Iz tog razloga, drava uvijek ima interes da se problemi
rjeavaju tako da se, osim vlastitim aktivnostima, raznim mjerama doprinosi poticanju socijalnog
poduzetnitva. Najee se to ini putem zakonodavstva, omoguavajui pravnim normama u
razliitim podrujima poduzimanje i propagiranje takve djelatnosti. Meutim, treba imati u vidu da je
nakon raspada Jugoslavije, koja je tek 90-te godine poela sa privatizacijom i frontalnim uvoenjem
privatne inicijative u poduzetnitvu, uslijedio ratni period, nakon ijeg je okonanja i nastupanja mira
poeo period tzv. prvobitne akumulacije kapitala poduzetnike ekonomije. Stoga u Bosni i
Hercegovini realno nije bilo mogue ranije oekivati svjesnost o socijalnom poduzetnitvu. Meutim,
kada se devastiranoj drutvenoj strukturi doda ogromno siromatvo, nezaposlenost i drugi
egzistencijalni problemi, izuzetno je vano da drava, koja ne moe podmiriti potrebe svih svojih
graana, osvijetli i potencira socijalno poduzetnitvo i ukljui sve aktere iz javno-dravnog sektora.

Primjeri socijalnog poduzetnitva u javno-dravnom sektoru su najvidljiviji kada je u pitanju zakonski

okvir, pa tako moemo navesti entitetske zakone o osobama sa invaliditetom.25 Osim to su definirali
kategorije, utvrdili njihova prava, zakoni su obavezali odreene subjekte na zapoljavanje osoba sa
invaliditetom, prema broju zaposlenih, a ukoliko nemaju potreban cenzus za tzv. obavezno
upoljavanje, moraju izdvajati odreen iznos na bruto plate uposlenih. Takoer, pravna lica koja
nemaju obavezu zapoljavanja po ovom zakonu (npr. organizacije iz nevladinog sektora) izdvajaju
odreeni iznos koji je procentualno manji od gore navedenih subjekata za obavezno zapoljavanje.
Zakonima se uspostavlja Fond kao poseban pravni subjekt koji e prikupljena sredstva alocirati na
osnovu javnih, transparentnih natjeaja za upoljavanje, profesionalno osposobljavanje i
rehabilitaciju osoba sa invaliditetom.

Posebno se definira status preduzea za zapoljavanje (u FBiH privredno drutvo za zapoljavanje lica
sa invaliditetom treba imati najmanje 40% uposlenih sa takvim statusom, u RS mora imati najmanje
51%), njihove povlastice i boniteti koje uivaju, a koje im je drava dodijelila zakonom. Ova preduzea
mogu biti osnivana od strane svih vrsta pravnih subjekata ukljuujui i dravne institucije (FBiH, RS,
kantoni, opine, ustanove, preduzea itd). Zatitne radionice se osnivaju u svrhu zapoljavanja, i njih
mogu osnovati jedinice lokalne samouprave, privredna drutva, udruenja lica sa invaliditetom,
udruenja poslodavaca, sindikati, humanitarne organizacije i druga pravna lica. Radni centar je javna
ustanova koja obezbjeuje rad licima koja se ne mogu zaposliti po nekoj od mogunosti utvrenih
ovim zakonom, ili radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru rehabilitacije lica sa invaliditetom. Radni
centar mora imati najmanje 80% uposlenih lica sa invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih,
a mogu ga osnovati svi subjekti koji mogu osnivati privredna drutva za zapoljavanje lica sa
invaliditetom. Zapoljavanjem lica sa invaliditetom se smatra i samozapoljavanje, te zapoljavanje i
rad u obiteljskom preduzeu ili samostalnoj djelatnosti. U poslovanju, ovi subjekti su osloboeni
plaanja carina i poreza prema carinskim i poreskim propisima, a trokove za komunalne usluge,

24
Drava kao pojam ovdje obuhvata sve oblike dravnih tijela svih nivoa, BiH, entiteta, Distrikta Brko, kantona,
gradova, opina zasnovano na ustavnoj organizaciji vlasti i vlasnikom statusu imovine u njihovoj svojini.
25
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida (Sl. glasnik RS br.59/09-
preieni tekst) i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju lica sa invaliditetom (Sl.
novine FBiH br 2/10)

15
telefonske i trokove elektrine energije plaaju po uslovima koji vae za domainstva. Dio sredstava
za doprinose koji se moraju platiti za plate, mogu ostvariti povratom iz Fonda, a zakon je obavezao
druge subjekte da 20% svojih potreba za robama i uslugama koje proizvode ova drutva za
zapoljavanje lica sa invaliditetom, moraju podmiriti od njih, te se na taj nain pokuava stimulirati
njihova odrivost. U FBiH postoji ak i vie pogodnosti kojima je drava pozvala sve subjekte, da
koristei benefite iz ovog zakona, smanje iskljuenost ove kategorije stanovnitva i uini ih korisnim
lanovima drutva, pri tome nagraujui one koji tome doprinose.

Slini zakoni su postojali vezano za izbjeglice, raseljena lica, odrivi povratak (takoer putem
formiranja Fonda), ali pitanje je koliko su oni omoguili uspjenost, transparentan rad i nadzor. Oba
entiteta su donijela niz zakona iz oblasti zatitite okolia (zatite zraka, voda, okolia, prirode,
upravljanja otpadom), te subjekte obavezala ne samo da potuju odreene standarde, nego
ostvarenjem prava na zdrav okoli, pozvala organizacije na aktivnosti za ouvanje prirodnog okolia,
sprjeavanje i smanjenje zagaenosti, i time otvorila prostor brojnim mogunostima iz oblasti
socijalnog poduzetnitva.

Kao primjer dravne aktivnosti, moe posluiti i Zakon o fondu i finansiranju zatite ivotne sredine
(Sl. glasnik RS br. 3/11) koji sredstva ostvaruje iz naknada koje plaaju zagaivai ivotne sredine,
naknade za optereenje ivotne sredine otpadom, te naknade za zatitu voda, sredstava programa
pomoi, donacija itd. Odreeni su subjekti koji su obavezni plaati ove naknade i nain na koji se
odreuje naknada koja se uplauje kao javni prihod budeta i rasporeuje na raun Fonda. Sredstva
Fonda imaju viestruku namjenu, od zatite zraka, vode, zemljita, ume, ublaavanja klimatskih
promjena i zatite ozonskog omotaa, saniranja deponija otpada, smanjenja otpada, ponovne
upotrebe i reciklae otpada, podsticanja odrivog koritenja zatienih prirodnih dobara, razvoja
ruralnih podruja, projekata energentske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u javnom sektoru,
podsticanja istijeg transporta, obrazovnih, istraivakih, inovatorskih i razvojnih studija iz oblasti
zatite ivotne sredine, finansiranja jaanja ekolokog obrazovanja i javne svijesti o ouvanju ivotne
sredine itd. Sredstva Fonda se raspodjeljuju putem javnog konkursa, pravnim i fizikim licima,
finansiranjem programa, projekata, davanjem poticajnih sredstava, donacija, bespovratnih sredstava
i pomoi. U FBiH, slian Zakon o Fondu za zatitu okolia datira iz 2003. godine (Sl.novine FBiH br. 3
/03).

Zadrugarstvo ima tradiciju u Bosni i Hercegovini od 1888. godine kada je osnovana prva zadruga u
Derventi, a prva stambena zadruga 1897. u Sarajevu. Zakoni o zadrugama su postojali i u pravnom
sistemu bive SFRJ, od ega su najpoznatiji oblici poljoprivrednih zadruga, stambene i tedno-
kreditne zadruge, esto vezane za odreeni sindikat radnika (npr. eljezniki, tekstilna industrija itd).
Zadrugarstvo je jo poznato i pod nazivom kooperativa, a zadrugari kao kooperanti. Na nivou drave
BiH postoji Opi zakon o zadrugama (Sl. glasnik BiH br. 18/03, 55/06), kojim je mogue poticati
socijalno poduzetnitvo. Ovaj zakon je stavio van snage Zakon o zemljoradnikim zadrugama RS iz
1999. i Zakon o zadrugama FBiH iz 1997. Zadruge su trebale uskladiti svoj nain rada sa ovim
zakonom, odnosno entiteti su mogli donositi zakone iz ove oblasti, ali u skladu sa krovnim zakonom
na nivou BiH. Prema ovom zakonu, zadruga je oblik organiziranja dobrovoljno udruenih lanova
(zadrugara) da bi zadovoljili svoje zajednike ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i tenje kroz
zajedniko posjedovanje i demokratsko kontrolirano privreivanje (poslovanje) zadruga koje moe
biti opte ili specijalizirano. Zadruna pravila utvruju koje su djelatnosti zadruge. Zadruga u pravnom
prometu istupa u svoje ime i za svoj raun, odgovora svojom imovinom, a za obaveze koje se ne

16
mogu izmiriti iz imovine zadruge, zadrugari odgovaraju solidarno, najmanje iznosom svog uloga, ako
pravilima nije predvien vei iznos. Zadrugu moe osnovati najmanje 5 fizikih ili pravnih lica (pravila
zadruge mogu odrediti da to budu samo fizika lica) zakljuivanjem ugovora o osnivanju zadruge.
Pravila zadruge sadravaju sav niz pitanja koja su zakonom regulirana u lanu 13. (slino kao ugovori
o osnivanju preduzea jer su ovo profitabilni subjekti) i upisuju se u sudski registar. Zadruga moe
obavljati sve djelatnosti za koje je registrirana.

lanovi zadruge pristupnicom stiu status zadrugara, a zadruga je duna voditi i knjigu zadrugara. U
upravljanju zadrugom uestvuju svi zadrugari po principu jedan lan jedan glas (skuptina
zadrugara). Ako zadruga ima preko 300 lanova, moe se odrediti da se poslovi skuptine prenesu u
nadlenost najmanje 30 predstavnika koji su fizika lica. Upravni odbor zadruge ima najmanje 3 lana,
nadlenosti su utvrene zakonom. Nadzorni odbor ima najmanje 3 lana, biraju se iz reda zadrugara,
kao i lanovi upravnog odbora. Direktor zadruge je osoba ovlatena za zastupanje i predstavljanje
zadruge i provedbu svih odluka iz domena poslovanja zadruge. Postoji zatitna klauzula konkurencije
za direktora, lanove upravnog odbora i nadzornog odbora, ime se osigurava da te osobe budu
samo posveene poslovima zadruge i razvoju njene djelatnosti. Sredstva zadruge koja se koriste po
osnovu uloga zadrugara, zadruna svojina, dravna ili privatna imovina drugih fizikih i pravnih lica se
reguliraju ugovorima. Sredstva koja zadruga dobije kao subvencije od drave, nevladinih organizacija i
drugih subjekata, mogu se koristiti samo za materijalna ulaganja ili za trajna obrtna sredstava.
Obavezno je izdvajanje u rezervni fond od najmanje 5% vrijednosti ukupnih uloga lanova zadruge.
Dobit se moe raspodijeliti samo ako se obezbijedi da se nakon povrata uloga realna vrijednost
imovine pri osnivanju ne smanji ispod 49%. Zadruga moe osnivati i druge fondove po odluci
zadrugara. Zadruni savezi se mogu osnivati radi unaprijeenja djelatnosti zadruga i zatite njihovih
interesa, i samostalne su poslovne i strune organizacije. Obavezna je zadruna revizija, redovna,
svake druge godine, vanredna po potrebi ili odluci organa zadruge, odreenog broja zadrugara ili
nadlenih dravnih organa.

Kao to je ve reeno, poljoprivredne zadruge su bile najei oblik, mada, zadruga moe obavljati
veinu djelatnosti. U Hrvatskoj su posebno bile popularne kao oblik samozapoljavanja
demobiliziranih boraca, kategorije nezaposlenih, kao i osoba sa invaliditetom. U Republici Srpskoj su
aktivne poljoprivredne i zemljoradnike zadruge, ali se prilikom revizije utvrdilo da veliki broj ovih
zadruga slui samo kao pokrie za rad mnogih privatnih preduzea, te po svojoj sutini ne
predstavljaju istinski oblik za koji je karakteristina zajednika imovina a ne privatno vlasnitvo.
Takoer, pojavio se problem zadruga koje su koristile dravno zemljite, te ga pretvorile u imovinu
zadruge, to nije bila namjera zakonodavca kada je lanom 94. propisao da imovina koju zadruga
koristi postaje imovina zadruge (pri tome se misli na vrijeme kada je zakon stupio na snagu).
Tumaenja lana 94 i 95. Zakona je Ustavni sud BiH dao u Odluci AP 1808/05 iz 2006. godine.26
Naime, nekretnine koje su koritene kao dravno zemljite bile su u drutvenoj svojini, date su putem
prava na koritenje, koje kao pravni institut pripada oblasti tzv. vlasnikog prava. Ali sama injenica
da takvo zemljite nije bilo mogue otuiti ili staviti pod hipoteku, a to je zakonom odreeno,
potvruje stav da se radi o pravu koritenja kao ogranienom pravu, dok pravni institut svojine nije
ogranien.

26
www.ccbh.ba

17
U RS je u 2008. godine donesen Zakon o poljoprivrednim zadrugama (Sl. glasnik RS 73/08). Ovaj
Zakon je u skladu sa Opim zakonom o zadrugama, i namijenjen je udruivanju zadrugara koji se bave
poljoprivrednom djelatnou. U FBiH se primjenjuje Opi Zakon o zadrugama BiH. Prema podacima
Zadrunog saveza BiH u RS ima oko 350 zadruga, a u FBiH oko 200.

Na kraju treba napomenuti da postoje i zakoni o javnim preduzeima, kojima se ureuju propisi iz
oblasti preduzea iji su osnivai dravne institucije, ili je struktura vlasnikog kapitala veinski
finansirana sredstvima iz budeta. Zakon o javnim preduzeima FBiH (Sl. novine FBiH 8/05,22/09) i
Zakon o javnim preduzeima RS (Sl. glasnik 75/04) su temeljni zakoni po kojima postupaju privredni i
javni subjekti. Iako se finansiraju iz budeta i taksi, sudski organi su nezavisni i postupaju po zakonima
koji reguliraju rad sudova.

Jedan od oblika dravnog poticanja socijalnog poduzetnitva su i entitetski zakoni o igrama na sreu.
Zakon o igrama na sreu (Sl. glasnik RS br.7/10-preieni tekst) je lanom 23. propisao da e dobit u
visini od 50% biti izdvojena za korisnike koji se bave socijalnom zatitom i humanitarnom
djelatnou, problemima i zadovoljavanjem potreba lica sa invaliditetom, organizacijama koje se
bave kulturom, organizacijama koje se bave vaninstitucionalnim obrazovanjem i vaspitanjem djece i
omladine. U Zakonu o igrama na sreu (Sl. novine FBiH, broj 1/02, 40/10) kod igara gdje su
nagrade u robama i uslugama, obavezno je da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti
nagradnoga fonda, i to: ravnomjerno 1,5 % Crvenom kriu, Caritasu, MDD Merhametu i
Dobrotvoru. Takoer, od prihoda koji pripada Federaciji, 50% sredstava Vlada Federacije
raspodijelit e za finansiranje programa koji se odnose na: prikupljanje sredstava za oboljelu djecu i
mlade od tekih bolesti ije se lijeenje finansira iz Fonda solidarnosti; zatitu prava djece koja su
rtve zlostavljanja, pedofilije, prosjaenja; zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom u smislu
poboljanja ivotnih uvjeta i njihovih organizacija; sudjelovanje u borbi protiv droga i ovisnosti;
smjetaj i utoite rtvama torture i nasilja; amaterski sport radi poveanja sredstava fonda za
nagraivanje pojedinaca za istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu; promoviranje kulture,
tehnike kulture i udruga koje se bave inovacijama za nagradni fond za nagraivanje inovatora za
inovacije od meunarodnog znaaja; aktivnosti u razvitku civilnoga drutva, te rad javnih kuhinja.
Sredstva se dodjeljuju po osnovi programa rada i projekata. Nositelji programa i projekata, odnosno
organizacije, udruge i dr. podnose zahtjeve za dobivanje sredstava mjerodavnom federalnom
ministarstvu, najkasnije do kraja tekue za sljedeu godinu. Raspodjela sredstava vri se na temelju
Pravilnika o kriterijima za raspodjelu sredstava.

Iz navedenog se moe zakljuiti da postoji jako veliki interes drave da se aktivno, pravnim
normiranjem, ali i poticajnim sredstvima stvara okruenje koje bi potaknulo socijalno poduzetnitvo.

5.2 Privatni sektor

Privatni sektor predstavlja vaan faktor u razvoju socijalnog poduzetnitva prije svega u pogledu
obezbjeivanja kapitala za pokretanje i odravanje aktivnosti socijalnog poduzetnitva, a zatim i to u
ovom sektoru postoje oblici osnivanja, organizovanja i djelovanja koji su upravo pogodni za razvoj
socijalnog poduzetnitva. Privatni sektor je svoj zamah poeo dobivati usvajanjem zakona o
privrednim drutvima koji postoje kako u RS tako i FBiH. Treba naglasiti da se ovdje radi o

18
profitabilnim subjektima, znai subjektima osnovanim radi sticanja dobiti, te se u tom smislu mogu
zvati privredni subjekti.

Najinteresantniji oblik za socijalno poduzetnitvo je drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o) jer

predstavlja mogui oblik za mala i srednja preduzea. Upravljanje ovakvim preduzeem je
operativnije od nekih drugih oblika npr. dioniarskog drutva (d.d), te zato omoguava bru i laku
prilagodbu trinim uvjetima i ini ga funkcionalnijim za turbulentna trita. Meutim, i za stabilnija
trita, ovi subjekti predstavljaju izbor, to potvruje Strategija EU za mala i srednja preduzea,27 ba
zbog njihove pokretljivosti i lakeg transfera kapitala.

U okviru grupe malih i srednjih preduzea, posebno mjesto zauzimaju tzv. vezana drutva ili klasteri.
Engleska rije cluster oznaava skup, grozd a u ekonomiji se koristi za oznaavanje subjekata koji su
povezani vertikalno u svojoj djelatnosti. To bi znailo da se odreena djelatnost od poetka (npr.
proizvodnja hrane) odvija u svim fazama u okviru klastera (prerada, proizvodnja proizvoda vezani za
proizvodnju hrane, otvaranje pogona za proizvode koji su vezani uz prehrambene proizvode do
otvaranja restorana, isporuke potroaima, istraivanja za nove proizvode itd). Klasteri su veoma
pogodni za razvoj malih i srednjih preduzea koja su ujedno najpogodniji oblik razvoja socijalnog
poduzetnitva. Takoer, omoguavaju povezivanje javnog i privatnog sektora, to je bitno za
socijalno poduzetnitvo.28

U FBiH i RS postoje zakoni o podsticanju razvoja malih i srednjih preduzea. U FBIH je to Zakon o
poticaju razvoja male privrede (Sl. novine FBiH br.19/06, 25/09), u RS Zakon o podsticanju razvoja
malih i srednjih preduzea (Sl. glasnik RS br.23/09-preieni tekst). Oba zakona su mala i srednja
preduzea definirali kao preduzea koja zapoljavaju do 250 radnika, i to mikro preduzea do 10
radnika, mala preduzea od 10 do49 radnika i srednja preduzea od 50 do250 radnika sa prometom
definiranim u zakonima (postoje razlike u visini prometa za pojedine kategorije). Dok federalni zakon
poticajne mjere svodi na definiranje ugodnog poslovnog okruenja uz najvanije primjere mjera,
zakon RS navodi niz mjera kojima e se to postii kao npr. davanjem povoljnih kredita, povlastica i
olakica prilikom registriranja, uvoenje poreskih i carinskih olakica, stvaranje uslova za vee
ukljuivanje stanovnitva u poduzetnitvo, promocija poduzetnitva itd. Meutim, praksa ne
pokazuje da se zakoni primjenjuju na nain da bi efekat bio potpun. Federacija ima i program
Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta (ministarstvo koje svojim nadlenostima
zasluuje da bude jedno od vanijih zbog znaaja razvoja ekonomije, stvaranja vee zaposlenosti i
smanjenja iskljuenosti) pod nazivom Izgradnja poduzetnikih zona u FBiH. Zone mogu biti
industrijske, zanatske, poduzetniko-zanatske, uslune, poljoprivredne, turistike, centar za razvoj i
transfer tehnologija itd. Cilj ovog programa je razvoj i koncentracija poduzetnitva, to oigledno jo
uvijek nije ostvareno.

Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Sl. glasnik RS 59/09) normirao je da predmet javno-privatnog

partnerstva moe biti izgradnja, koritenje, odravanje i upravljanje ili rekonstrukcija imovine radi
zadovoljavanja javnih potreba u oblastima vazdunog, drumskog, rijenog i eljeznikog saobraaja,
obrazovne, kulturne i sportske infrastrukture, zdravstvene infrastrukture, komunalne, informaciono-

27
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_en.htm,
pristupljeno 20.05.2012.
28
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_en.htm,
pristupljeno 20.05.2012.

19
komunikacione, inovaciono-poduzetnike, upravljanja ekolokim i vrstim otpadom itd. Zakon je
ustanovio dva oblika partnerstva: ugovorni zasniva se iskljuivo na ugovornim vezama (ugovorom
ureeni interesi) i institucionalni oblik formiranje privrednog subjekta. Pri tome, ugovorni odnosi
nisu dugoroni ugovori o uslugama gdje javni sektor pribavlja samo usluge, bez kapitalnih investicija
privatnog partnera, niti se takvim smatraju ugovori o projektovanju, graenju i izvoenju radova.

Poslovno povezivanje izmeu privrednih subjekata mogue je u svim oblicima privrednih drutava od
kojih je najei dioniarsko (akcionarsko) drutvo (rjee komanditno drutvo i drutvo sa
neogranienom odgovornou). Povezivanja ima i sa oblicima samostalne privredne djelatnosti koji
su definirani Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH (Sl. novine FBiH br. 35/09,42/11).
Prema zakonskoj definiciji, obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih
gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od fizikih osoba sa
svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.
Srodne djelatnosti su i druge registrirane djelatnosti koje fizike osobe obavljaju po pravilima obrta, a
koje se ne smatraju obrtom. Doputena je svaka djelatnost koja nije zabranjena zakonom i koja nije
regulirana posebnim zakonima. Postoje vezani i posebni obrti koji se razlikuju u uvjetima za njihovo
obavljanje (gdje se trai posebna struna sprema za vezane obrte a za posebne se jo trai i
saglasnost za obavljanje). Dvije ili vie osoba mogu zajedniki obavljati obrt. Srodne djelatnosti se
mogu obavljati u ili izvan stambenih prostorija, u ta spadaju sezonske i poljoprivredne djelatnosti.
Administrativno voenje sticanja prihoda po ovom osnovu mora biti u skladu sa ovim zakonom.
Zakon posebno regulira rad udruenja obrtnika i rad Obrtnike komore FBiH. Podzakonski akti su
posebno utvrdili koji poslovi se mogu raditi kao domaa radinost, koji izvan poslovnih i stambenih
prostorija, koji se poslovi mogu obavljati u stanovima, koji se poslovi mogu obavljati sezonski, te koji
su minimalni tehniki i drugi uvjeti za obavljanje obrtnikih i srodnih djelatnosti.

Zakon o zanatsko-preduzetnikoj djelatnosti Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 117/11) je puno krai
i ne obrauje detaljno oblast samostalnog privreivanja kao federalni zakon, mada primjenjuje iste
forme obavljanja samostalne djelatnosti.

Kao oblici u privatnom sektoru, u oblasti zdravstva, primjenjuju se posebni zakoni o zdravstvenoj
zatiti gdje su utvreni institucionalni oblici zdravstvene zatite po vrstama (primarna, sekundarna i
tercijarna zdravstvena zatita).29 Privatna ljekarska praksa je mogua, prelazni period za usklaivanje
sa zakonom u FBiH istie 2012. godine, a nakon toga bi ljekari mogli obavljati djelatnost kao privatnici
u nekoj od privatnih zdravstvenih ustanova ili se opredijeliti za privatnu praksu, ili raditi u javnim
zdravstvenim ustanovama. U Federaciji je nedavno stupio na snagu Zakon o stomatolokoj djelatnosti
(Sl.novine FBiH br.37/12) koji je predvidio mogunost da stomatolozi obavljaju djelatnosti i bez
naplate humanitarnim putem, u saradnji sa vjerskim ili nevladinim organizacijama uz prethodnu
prijavu nadlenoj stomatolokoj komori. Ovo je jako dobra sugestija svima koji se bave zbrinjavanjem
odreenih grupa i kategorija iz socijalne zatite u centre ili dnevne specijalistike centre, da
organiziraju na ovaj nain brigu o oralnom zdravlju, bilo djece ili odraslih.

Novi Zakon o socijalnoj zatiti RS (Sl.glasnik RS br.37/12) je dozvolio (naravno uz ispunjavanje svih
propisanih uvjeta) samostalno obavljanje poslova socijalne zatite kao profesionalne djelatnosti, ali

29
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Sl. glasnik RS br. 106/09) i Zakon o zdravstvenoj zatiti (Sl. novine FBiH br.
46/10).

20
samo za savjetovalita i specijalistike socijalne usluge. Resorno ministarstvo vodi evidenciju ovih lica
i njihovih rjeenja za samostalni rad.

Mikrokreditne organizacije su nezaobilazan subjekt u socijalnom poduzetnitvu. Mikrokreditni sektor

u BiH je u poslijeratnom periodu odigrao znaajnu ulogu u smanjivanju siromatva i podrci razvoju
malog i srednjeg poduzetnitva meu socijalno ugroenom populacijom koja nema mogunost
pribavljanja finansijskih sredstava kod tradicionalnih banaka. Mikrokreditiranje je omoguilo velikom
broju ljudi da pokrenu porodine poslove u oblasti poljoprivrede, stoarstva, proizvodnje organske
hrane, zanata i drugoga.30

Djelovanje mikrokreditinih organizacija je u potpunosti zakonski regulisano. U Republici Srpskoj

postoji Zakon o mikrokreditnim organizacijama (Sl. glasnik br. 64/06) Zakon o tedno-kreditnim
organizacijama (Sl. glasnik RS 93/06). U Federaciji BiH se primjenjuje Zakon o mikrokreditnim
organizacijama (Sl. novine FBiH br. 59/06). Oba entitetska zakona definiraju mikrokreditnu
organizaciju kao pravno lice koje se moe osnovati i poslovati kao mikrokreditno drutvo (d.o.o ili d.d)
ili mikrokreditna fondacija. Ako se osniva kao mikrokreditno drutvo, resorni zakon je zakon o
privrednim drutvima, a ako se osniva kao fondacija, onda je resorni zakon o udruenjima i
fondacijama (naravno, prema prostoru djelovanja i nadlenom registru, ovi zakoni mogu biti
kantonalni, entitetski i na nivou drave BiH). To dalje znai da e se mikrokreditno drutvo upisivati u
sudski registar prema mjestu sjedita mikrokreditnog drutva, a mikrokreditna fondacija e se
registrirati na sudu u Republici Srpskoj, kod Federalnog ministarstva pravde za podruje djelovanja u
FBiH ili kantonalnih ministarstva pravde za podruje djelovanja na nivou jednog kantona.
Mikrokreditno drutvo moe odobriti kredit u najveem iznosu od 50.000,00 KM a mikrokreditna
fondacija kredit do 10.000,00 KM. Za ove poslove kreditiranja, moraju se pribaviti sve potrebne
dozvole za rad od entitetskih agencija za bankarstvo.

Mikrokreditnu organizaciju mogu osnovati najmanje tri domaa ili strana fizika lica, ili najmanje
jedno domae ili strano pravno lice, pod uvjetima utvrenim zakonom. Ove organizacije mogu
osnovati organizacione dijelove u drugom entitetu, a mogu osnovati i udruenje mikrokreditnih
organizacija. Dodatne djelatnosti mikrokreditnih organizacija su primanje poklona, donacija i
pribavljanje novanih sredstava iz bilo kog zakonitog izvora, davanje i uzimanje hipoteke na imovinu
radi osiguranja pozajmica, kreditne konsultacije, poslovno savjetovanje, tehnika pomo u cilju
kreditnih aktivnosti i poslovnih aktivnosti korisnika. Nadzor nad radom mikrokreditnih organizacija
vre agencije za bankarstvo.

I na kraju pregleda privatnog sektora potrebno je napomenuti da su i banke, kao privredni subjekti,
dio okruenja za socijalno poduzetnitvo putem svojih kreditnih linija za mala preduzea, investicijske
projekte ili ak posebne linije za socijalno poduzetnitvo, kao i putem grantova, donacija koje
godinje dodjeljuju subjektima civilnog drutva, bilo putem javnih konkursa ili poziva.

5.3 Organizacije civilnog drutva

30
http://www.amfi.ba/,pristupljeno 22.05.2012.

21
U okviru civilnog sektora, najvie prostora za socijalno poduzetnitvo ima u nevladinom sektoru koji
predstavlja najbrojniji segment civilnog drutva. Vanost, kapaciteti i utjecaji NVO sektora veoma se
jasno mogu ilustrirati numerikim podacima o NVO-ima i osobama koje su ukljuene u njihove
aktivnosti. Ukupan broj registriranih NVO-a u Bosni i Hercegovini u 2005. godini bio je 9.095, od ega
je manje od pola zapravo bilo aktivno (njih oko 4.629). U praksi, ovo znai da na svakih 820 graana
dolazi po jedan NVO.31 Ukupan broj registrovanih NVO-a u 2008. godini bio je oko 12.000.32
Nadalje, NVO-i u BiH pruaju usluge za 29% graana. 60% NVO-a rade u lokalnim zajednicama, to
daje dodatnu vrijednost njihovom radu jer omoguava direktan kontakt sa krajnjim korisnicima
njihovih usluga i uvid u njihove stvarne potrebe i probleme.33
Generalno govorei, nevladine organizacije su prilino fleksibilne i mogu se prilagoditi novim
okolnostima i lokalitetima to nije karakteristika veih dravnih struktura. One uspostavljaju direktne
kontakte sa korisnicima, otvoreno prihvataju saradnju sa drugim organizacijama i institucijama i
spremnije prihvataju promjene i inovacije. Sve ovo govori o vanosti, potencijalima i dosadanjim
aktivnostima NVO sektora u Bosni i Hercegovini i otvara veliki prostor i mogunosti za njihovu aktivnu
participaciju u oblasti socijalnog poduzetnitva, animiranje i ukljuivanje potencijalnih korisnika i
socijalnih poduzetnika.

Kada je rije o zakonskom okviru, na nivou Bosne i Hercegovine egzistira Zakon o udruenjima i
fondacijama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br.32/01, 42/03, 63/08, 76/11). U Republici Srpskoj
je vaei Zakon o udruenjima i fondacijama Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 52/01, 42/05), a u
Federaciji Zakon o udruenjima i fondacijama (Sl. novine FBiH br. 45/02), kao i neke odredbe Zakona
o humanitarnoj djelatnosti i humanitarnim organizacijama (Sl. novine FBiH 35/98) koje se tiu
predstavnitava stranih nevladinih organizacija, dozvola za njihove projekte i nadzora nad radom tih
organizacija. Brko Distrikt ima svoj Zakon o udrugama i fondacijama (Sl. glasnik BD 12/02, 19/07).

Sa aspekta socijalnog poduzetnitva, svi zakoni odreuju da udruenja i fondacije mogu imati svoju
imovinu, to je vana injenica kad se zna da to mogu biti i nekretnine i pokretne stvari. Imovinu
mogu i naslijediti, odnosno mogu je sticati i poklonom i svim oblicima donacija. to se tie djelatnosti,
ona je neprofitabilna. Zakon na nivou BiH to definira radi ostvarenja nekog zajednikog ili javnog
interesa, a pri tome nema nakanu sticati profit. Entitetski zakoni to isto navode, tj. osnovna svrha
nije sticanje dobiti.

to se privredne djelatnosti tie (to je i izraz za profitabilnu djelatnost), dravni zakon odreuje da se
privredne djelatnosti mogu obavljati samo ako je osnovna svrha takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva
utvrenih statutom. Zakon Republike Srpske takoer daje mogunost obavljanja privredne
djelatnosti koja je povezana sa ciljevima i aktivnostima udruenja i to je detaljno potvrdio razradom
odredaba da se viak prihoda nad rashodima ostvaren obavljanjem privredne djelatnosti mora
investirati u osnovne statutarne aktivnosti i da nije dozvoljena raspodjela, direktna ili indirektna,
osnivaima, lanovima udruenja, upravljakih organa itd. to se ne odnosi na primjerene naknade,
pokrie trokova u vezi sa ostvarivanjem ciljeva aktivnosti utvrenih statutom. Federalni zakon
normira samo obavljanje nesrodnih privrednih djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu

31
Odjel za meunarodni razvoj, Nezavisni biro za humanitarna pitanja i Birks Sinclair& Associates Ltd. (2005.),
Kvalitativna studija 3 Zapoljavanje, pruanje socijalnih usluga i nevladin sektor: Status i perspektive za BiH,
Analiza i implikacije za politike, Sarajevo: BiH.
32
Kronauer Consulting, Analiza stanja civilnog sektora u BiH, Sarajevo: Kronauer Consulting 2009.
33
Ibid.

22
neposredno povezane sa ostvarivanjem ciljeva i djelatnosti udruenja i fondacija) i koje se moraju
odvijati preko posebno osnovanog pravnog lica. Izriito je dato pravo za osnivanjem subjekata za
privrednu i drugu djelatnost. Federalni zakon uslovljava raspodjelu takve dobiti samo za ciljeve
odreene statutom udruenja i za obavljanje djelatnosti udruenja-osnivaa. Isto ogranienje sadri i
dravni zakon. Sve to daje irok zakonski okvir za aktivnosti usmjerene na socijalno poduzetnitvo i na
formiranje organizacija socijalnog poduzetnitva.

Iz gore navedenog se moe zakljuiti da je doputeno obavljanje privrednih djelatnosti udruenju ako
prvenstvena namjera nije sticanje dobiti i ako su privredne djelatnosti u vezi sa ciljevima i
djelatnostima udruenja i fondacije. Meutim, za obavljanje nesrodnih privrednih djelatnosti, mora
se osnovati pravno lice, odnosno izabrati neki od oblika privrednog subjekta putem kojeg e se
odvijati takvo poslovanje.

Kada ovo dovedemo u vezu sa mogunostima koje daje javni i privatni sektor, jasno je da postoje
veliki potencijali za socijalno poduzetnitvo. U FBiH egzistira Zakon o osnovama socijalne zatite,
zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom (Sl. novine FBiH br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09).
lan 3. ovog zakona razgraniava nadlenosti u oblasti socijalne politike izmeu nadlenog
ministarstva na nivou FBiH i nadlenih kantonalnih ministarstva. Federalni zakon je u lanu 4.
dozvolio da djelatnost socijalne zaite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom mogu
obavljati, pored ustanova socijalne zatite, i humanitarne organizacije, udruge graana, vjerske
zajednice i organizacije koje osnivaju graanin pojedinac i strane fizike ili pravne osobe. Zakon o
socijalnoj zatiti RS (Sl. glasnik RS br. 37/12) raspodjeljuje obaveze iz oblasti socijalne zatite izmeu
entitetskog nivoa vlasti i jedinica lokalne samouprave optina. Socijalnu zatitu mogu pruati
ustanove socijalne zatite koje moraju ispuniti zakonske uvjete da bi mogle dobiti dozvolu za rad i
upisuju se u Registar ustanova socijalne zatite kod resornog ministarstva.

Jo jedan zakon sadri mogunosti za socijalno poduzetnitvo. Zakon o slobodi vjere i pravnom
poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 5/04), daje mogunost
crkvama i vjerskim zajednicama da mogu osnivati preduzea, ustanove, udruenja, sticati, raspolagati
i upravljati imovinom te osnivati kulturne, karitativne, zdravstvene i vaspitno-obrazovne ustanove
razliitog smjera, vrste i stepena, u pravima izjednaene sa ustanovama iji su osnivai drava ili drugi
ovlateni osnivai i u njima vriti odgovarajuu djelatnost. Ovako iroko data ovlatenja, pruaju
mogunosti da drutvo potie i daje potporu ovakvoj djelatnosti naroito u oblasti socijalne i
zdravstvene zatite, kulture i obrazovanja, iako nisu zanemarljive mogunosti u proizvodnji odreenih
dobara (voe, vino, sirevi, zainsko bilje, med, odreeni galenski proizvodi itd). Kombinacije svih
modela i sektora su mogue, to je i prednost i izazov za socijalne poduzetnike i omoguava im da
pronau kombinaciju koja e dati najbolje rezultate za dobrobit drutva i za njih same, i omoguiti
sticanje profita koji e se iznova ulagati u istu ili neku drugu aktivnost socijalnog poduzetnitva i time
jaati cijeli sektor.

5.4 Javno-privatno-civilno partnerstvo za razvoj socijalnog poduzetnitva u BiH

U najirem smislu javno-privatno-civilno partnerstvo predstavlja skup zajednikih inicijativa javnog

sektora, privatnog i neprofitnog sektora gdje svaki akter aktivno sudjeluje u planiranju i odluivanju.
U uem smislu javno-privatno-civilno partnerstvo se odnosi na saradnju i kooperativne pothvate u

23
sklopu kojih javni, privatni i civilni sektor udruuju resurse i struna znanja kako bi kroz adekvatne
alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu. Javno-privatno-civilno partnerstvo
ukljuuje iroki spektar aktera koji predstavljaju ove sektore. Globalizacija, decentralizacija i sve vee
zanimanje za drutvenu odgovornost preduzea i investicije za siromane promijenilo je percepciju
odgovornosti razvoja izmeu vlasti, poslovnog sektora i organizacija civilnog drutva. Stoga, upravo
oblast socijalnog poduzetnitva otvara velike mogunosti i zahtijeva saradnju, nadopunjavanje,
preklapanje, koordinaciju i sinergiju sva tri sektora.34

Potreba za javno-privatno-civilnom saradnjom vjerojatno je izraenija na lokalnom nivou koji je i

najbitniji za razvoj socijalnog poduzetnitva. Na primjer, socijalna preduzea ne mogu sama
odgovoriti na izazove poslovnog okruenja i investicijske klime i nuno se moraju oslanjati na lokalne
vlasti i pruaoce usluga, tj. nevladine organizacije. Organizacije civilnog drutva doprinose
nastojanjima odrivog lokalnog i socijalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene na
zatitu iskljuenih grupa. Ovo partnerstvo ukljuuje irok spektar partnera, integrirajui nove oblike
socijalnog dijaloga na lokalnom nivou koji se naziva dijalog meu dionicima ili multi-partitno
socijalno partnerstvo.35

Partnerstvo i dijalog meu sudionicima ovog procesa postali su neophodan alat za lokalni razvoj.
Proireni socijalni dijalog meu akterima je neophodan za uspjeh javno-privatno-civilnog partnerstva
jer omoguava identifikaciju zajednikih problema i stvaranje zajednikih strategija za razvoj na
dravnom i lokalnom nivou. Javno-privatno-civilno partnerstvo omoguuje (lokalnim) vlastima,
poslovnom sektoru, te organizacijama civilnog drutva da kroz zajedniko djelovanje, udruivanje
kapaciteta i znanja bre i efikasnije odgovaraju na probleme u drutvu. Javno-privatno-civilno
partnerstvo omoguava poveanu socijalnu koheziju, jeftinije koritenje resursa, poboljano pruanje
socijalnih usluga, promociju zapoljavanja i dobro upravljanje. Neophodnost javno-privatno-civilnog
partnerstva u socijalnom poduzetnitvu jasno se vidi ako se posmatra sa aspekta trita.

Naime, socijalno poduzetnitvo se odvija u raznim oblicima i na razne naine, ali ipak su prisutna dva
prevladavajua naina: putem tzv. socijalnog zapoljavanja kada se programima, projektima ili u
posebnim preduzeima zapoljavaju posebne kategorije stanovnitva ili putem posebno formiranih
privrednih subjekata. Socijalno poduzetnitvo funkcionie u trinoj ekonomiji. Podrka njegovom
razvoju, u optem smislu, trai mjere drave za jaanje socijalno odgovorne trine ekonomije i
preduzea. Svako trite za socijalno poduzetnitvo ima svoje karakteristike i trine zakone (i ovdje
je osnovni zakon ponude i potranje) i kao takvo se ne izdvaja od uobiajenih trinih rizika koji
postoje: neureenost i nestabilnost trita, zakonski okvir za rad, likvidnost i nelikvidnost korisnika
roba i usluga, loe planiranje i marketing, loe upravljanje poduzetnikim subjektima (njegovim
potencijalima) itd. Sa druge strane, odgovarajuim zakonima i mjerama ekonomske politike i
programima razvoja socijalnog poduzetnitva mogu se umanjivati trini rizici i aktivno podsticati
razvoj socijalnog poduzetnitva.

Svi sektori su na tritu sa svojim ciljevima. Dravni sektor nastoji provoditi zakone, a pri tome
rjeavati drutvene probleme, privatni eli profit, a civilni sektor tei stvaranju novih vrijednosti
34
Za vie informacija vidi www.javno-privatno-partnerstvo.eu/JPP/JPP.pdf
http://hr.wikipedia.org/wiki/Javno-privatno_partnerstvo
http://ec.europa.eu/research/industrial_technologies/ppp-in-research_en.html
35
Za vie informacija vidi www.javno-privatno-partnerstvo.eu/JPP/JPP.pdf

24
zasnovanih na potrebama i interesima graana u pravinijim drutvenim odnosima. Da bi uopte
pokrenuli toak socijalnog poduzetnitva, prvo je potrebno utvrditi postojanje trita odnosno
potrebu za robama i uslugama, konkurenciju, posebnost roba ili usluga koje bi eljeli plasirati na
trite, da li bi to bilo isplativo, sa kakvim resursima raspolaemo, za koji period oekujemo rezultate,
koji su rizici, ta uraditi u sluaju neuspjeha i druge segmente koji se obino razmatraju prilikom
odluivanja u pokretanju ekonomske aktivnosti. S obzirom da nevladin i dravni sektor obino
nemaju kapacitete i znanje za provoenje analiza ove vrste, kljunu ulogu u ovom segmentu ima
privatni sektor. S druge strane, drava e omoguiti zakonsko-pravni okvir i regulative koji su
neophodni za nesmetano i efikasno provoenje aktivnosti socijalnog poduzetnitva, dok nevladin
sektor moe raditi na istraivanju potencijalnih donatora, sponzora ili partnera spremnih na ulaganje
ili finansiranje socijalnog poduzetnitva, moe djelovati kao prualac usluga ili raditi na
identifikovanju, edukaciji i ukljuivanju ciljnih grupa koje imaju potencijal i realne potrebe da se
ukljue u aktivnosti socijalnog poduzetnitva. Iz ovog primjera postaje jasno da se samo uz djelovanje
i koordinaciju aktivnosti javnog, civilnog i privatnog sektora moe postii efikasan razvoj i odrivost
socijalnog poduzetnitva.

6. Intervjui i fokus grupe

Za potrebe provoenja intervjua i fokus grupa kreiran je polustruktuirani upitnik od 10 pitanja na

koja je odgovorilo ukupno 44 ispitanika (22 uesnika intervjua i 22 uesnika u 3 fokus grupe). U
nastavku je grafiki prikaz 4 pitanja koja je bilo mogue predstaviti putem grafikona, nakon ega je
dat saetak svih 10 odgovora ispitanika intervjua i fokus grupa sa izdvojenim specifinim odgovorima.

1. Ko su glavni akteri ili nosioci aktivnosti za razvoj socijalnog poduzetnitva?

25
2. Da li smatrate da su postojei domai i meunarodni fondovi/donacije/investicije dovoljno
usmjereni na razvoj socijalnog poduzetnitva?

a.) Sljedei postotak smatra da su postojei domai i meunarodni

fondovi/donacije/investicije dovoljno usmjereni na razvoj socijalnog poduzetnitva

b.) Usmjerenost pojedinanih fondova na socijalno poduzetnitvo

26
3. ta smatrate glavnom preprekom za razvoj socijalnog poduzetnitva u BiH?

4. Da li ste upoznati sa zakonskim mogunostima provoenja aktivnosti socijalnog

poduzetnitva i da li smatrate da bi ih trebalo objediniti jednim zakonom?

27
 a) Da li ste upoznati sa zakonskim mogunostima provoenja aktivnosti socijalnog
poduzetnitva?

b) Smatrate li da bi ih trebalo objediniti jednim zakonom?

a) Intervjui

Kao to je prethodno navedeno, istraivanje je ukljuilo 22 intervjua koji su obavljeni sa

predstavnicima vladinih i javnih institucija, organizacija civilnog drutva, medija, akademske
zajednice, i privatnog sektora i samim implementatorima aktivnosti socijalnog poduzetnitva.
Polustrukturirani upitnik, kreiran u svrhu provoenja intervjua, obuhvatio je 10 pitanja.

28
Prvo, uvodno pitanje se fokusiralo na znanje ispitanika o samom pojmu i konceptu socijalnog
poduzetnitva.

Veina ispitanika se izjasnila da je socijalno poduzetnitvo pojam i koncept koji je za njih prilino nov i
stoga ga ne mogu precizno definisati i da dok je na svjetskom nivou to koncept i praksa koja postoji
oko trideset godina, u BiH je u samom zaetku. Ispitanici su pojam i koncept socijalnog poduzetnitva
vezivali za specifinosti lokalnog konteksta (veliki broj siromanih, nezaposlenih i socijalno iskljuenih
osoba) i stoga rekli da socijalno poduzetnitvo predstavlja mogunost da se marginalizovanim i
socijalno iskljuenim osobama prije svega omogui uestvovanje u drutvenim tokovima, a zatim da
se tim osobama obezbijedi i odreena materijalna egzistencija. U nastavku izdvajamo neke od
karakteristinih odgovora.

Socijalno poduzetnitvo se razlikuje u odnosu na profitno poduzetnitvo iji je osnovni cilj sticanje
profita, dok je socijalno poduzetnitvo orijentisano na drutvenu dobrobit, prije svega na socijalno
iskljuene osobe, koje nemaju finansijske mogunosti za normalan ivot niti mogu poboljati svoj
socijalni status na neki drugi nain. (predstavnica akademske zajednice)

Socijalno poduzetnitvo predstavlja kombinaciju poduzetnikog djelovanja u kom je naglaena

drutvena odgovornost i fokus je stavljen na socijalno ugroene kategorije, odnosno kategorije koje
nisu konkurentne na tritu rada. (predstavnik javnog sektora, Federalni zavod za zapoljavanje)

Socijalno poduzetnitvo i socijalna ekonomija su, za razliku od klasine, prije svega usmjereni prema
socijalnom osnaivanju, odnosno unaprijeenju drutvenog statusa socijalno iskljuenih ili
potencijalno socijalno iskljuenih grupa, kao to su mladi koji se prvi put zapoljavaju i nezaposlene
osobe, osobe sa invaliditetom, osobe iz ruralnih podruja ili osobe koje pripadaju manjinama i,
generalno, sve one osobe koje se mogu nai u situacijama da u klasinom poduzetnitvu ne mogu sebi
obezbijediti egzistenciju. (predstavnik akademske zajednice i nevladinog sektora)

Slijedea tri pitanja odnosila su se na nivo razvijenosti socijalnog poduzetnitva u BiH, iskoritenost
postojeih potencijala za razvoj socijalnog poduzetnitva i glavne aktere ili nosioce aktivnosti za
razvoj socijalnog poduzetnitva. Svi ispitanici su miljenja da je nivo razvijenosti socijalnog
poduzetnitva u BiH neodgovarajui i da nije zadovoljavajui, naroito u poreenju sa susjednim i
stranim zemljama.

Socijalno poduzetnitvo nije dovoljno zastupljeno, niti je dovoljno promovisano u BiH, niti se dovoljno
dobro shvata njegov znaaj kako za pojedinca, tako i za cijelo drutvo. Svi koraci koji se prave jo
uvijek su poetni i mnogo toga se mora uraditi da bi socijalno poduzetnitvo poelo da se intenzivnije
razvija i dostigne zadovoljavajui nivo. (predstavnik javnog sektora, Optina Tesli)

Promjene koje se trebaju izvriti tiu se prije svega zakonskog okvira koji se treba prilagoditi tako da
tee zapoljive kategorije lake dolaze do posla. Promjene se trebaju izvriti i u samim dravnim
strukturama i nevladinom sektoru. Poslodavcima se trebaju dati odreeni stimulansi ukoliko se bave
ili investiraju u socijalno poduzetnitvo, jer je poznato da u BiH postoje velika optereenja na plate to
izrazito destimulativno djeluje na poslodavce da otvaraju nova radna mjesta, pa tako i da se ukljuuju
u aktivnosti socijalnog poduzetnitva. (predstavnik javnog sektora, Federalno ministarstvo za rad i
socijalnu politiku)

29
Miljenje je da ni potencijali za razvoj socijalnog poduzetnitva nisu dovoljno iskoriteni i da se oni tek
poinju prepoznavati i koristiti. Na primjer, veliki potencijal koji postoji u BiH jeste zemljite koje
posjeduju mnogi ljudi i koje se treba u potpunosti iskoristiti za njihovo ekonomsko osnaivanje. Pored
ekonomskih potencijala tu je i cijeli niz mladih strunjaka koji su nezaposleni, a koji bi svoje znanje i
vjetine mogli iskoristiti upravo u oblasti socijalnog poduzetnitva. S tim u vezi naroitu panju bi
trebalo posvetiti specijalizovanim i dodatnim obukama iz poduzetnitva sa naglaskom na socijalnu
komponentu. Neki od specifinih odgovora na ovo pitanje su:

Potencijal predstavlja veliki broj naputenih objekata koji su se nekada koristili, a koji bi se sada
mogli jeftino i brzo prilagoditi za pokretanje aktivnosti socijalnog poduzetnitva i koje bi
najvjerojatnije dale znaajne rezultate vezane za odreene vrste usluga ili proizvodnje. (predstavnik
nevladinog sektora)

Najprije bi trebalo analizirati komparativne prednosti odreenih oblasti socijalnog poduzetnitva.

(predstavnik javnog sektora, Federalni zavod za zapoljavanje)

Velike prilike i potencijali se otvaraju na polju koncesija i rastereenja privrede na emu bi trebala
poraditi cijela vlada, imajuu u vidu da je jedno od kljunih pitanja u zemlji otvaranje novih radnih
mjesta. (predstavnik javnog sektora, Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku)

U BiH preko 25% stanovnitva prima neki oblik socijalne podrke. Puno bi bolje bilo da se finansijski
resursi koji se odvajaju za te pasivne oblike socijalne pomoi koriste za ovu vrstu socijalne investicije,
ime bi se za istu sumu novca smanjilo uee stanovnitva koje prima socijalnu pomo i ostvarila bi
se manja fiskalna optereenost budeta socijalnim transferima, a istovremeno bi se poveala
zaposlenost. (predstavnik nevladinog sektora)

Kada je rije o glavnim akterima ili nosiocima aktivnosti za razvoj socijalnog poduzetnitva glavni
akteri su dravne strukture na svim nivoima. Oni su kritina masa koja bi trebala da artikulie
aktivnosti usmjerene ka socijalnim kategorijama stanovnitva. Za razvoj socijalnog poduzetnitva
potrebno je stvoriti odreene sistemske pretpostavke i ambijent za djelovanje to je odgovornost
optinskih organa, kantona, entiteta, pa i same drave. Neki od specifinih odgovora dati su u
nastavku:

Drava je jedan od kljunih aktera jer mora osmisliti politiku, odnosno posebne linije u svojim
budetskim programima koji bi bili direktno usmjereni na socijalno poduzetnitvo. Pozitivni pomaci
postoje u oblasti zapoljavanja gdje se u zavodima za zapoljavanje svake godine izdvajaju izvjesne
sume sredstava kako bi se unaprijedilo socijalno poduzetnitvo. (predstavnik akademske zajednice)

Organizacije civilnog drutva, odnosno nevladine organizacije, su nezaobilazan dio ovog procesa jer
su mnoge od njih orijentisane na ranjive i marginalizirane kategorije i neke od njih su aktivne u oblasti
socijalnog poduzetnitva. Cijeli civilni sektor je ovdje veoma bitan jer je u posljednjih desetak godina
civilni sektor izrastao u vrlo respektabilnog partnera vladi, a svojim idejama i uputama bi mogao dati
veliki doprinos. (predstavnik javnog sektora, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite)

Cjelokupni finansijski sektor je takoer jedan od kljunih aktera naroito kada je u pitanju
objezbjeivanje sredstava za pokretanje socijalnog poduzetnitva. (predstavnica privatnog sektora)

30
Slijedea tri pitanja odnosila su se na to da li su aktivnosti socijalnog poduzetnitva dovoljno
usmjerene ka ciljnim grupama/krajnjim korisnicima, da li su postojei domai i meunarodni fondovi,
donacije i investicije dovoljno usmjereni na razvoj socijalnog poduzetnitva, te ta su glavne
prepreke, a ta glavne prednosti za razvoj socijalnog poduzetnitva u BiH? S obzirom da sam koncept
socijalnog poduzetnitva nije dovoljno razvijen i poznat, samim tim ni aktivnosti nisu dovoljno
usmjerene prema pojedinim grupama i korisnicima. S druge strane, postoji problem da ako aktivnosti
socijalnog poduzetnitva postoje one su usmjerene na odreene grupe. Izdvajamo neke od
specifinih odgovora ispitanika:

U nekim lokalnim zajednicama koje su pogodne za razvoj poljoprivrede, dosta panje se poklanja
izbjeglom stanovnitvu i sredstva iz budeta lokalne uprave se izdvajaju za njihovo financijsko
osnaivanje i bavljenje poljoprivredom. Druge grupe na koje se ove aktivnosti velikim dijelom
usmjeravaju su ene i osobe sa invaliditetom. (predstavnik javnog sektora)

Postoji daleko vie osoba i kategorija koje su onemoguene da uu na trite rada, kao na primjer
Romi i pripadnici drugih manjina. I njima se mora pruiti odreena obuka, dokvalifikacije i poticaj
kako bi mogli ui na trite rada kao socijalni poduzetnici. Jo jedan problem je to se velikim dijelom
fokus stavlja na urbana sredita, a u nekim dijelovima BiH ruralna podruja se potpuno zanemaruju.
(predstavnik akademske zajednice)

Kada je rije o usmjerenosti i dostupnosti fondova za socijalno poduzetnitvo miljenja su da

odreeni fondovi jesu usmjereni na ovaj sektor, ali tih fondova nema dovoljno. U nastavku su neki od
specifinih odgovora:

Dobar primjer je i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba sa invaliditetom u

Federaciji i u RS-u, koji se ozbiljnije pokuavaju baviti ovim pitanjem. Generalno postoji malo fondova
i fondacija koji se bave ovim pitanjem. (predstavnik nevladinog sektora i javnog sektora, Federalno
ministarstvo za rad i socijalnu politiku, pomonik ministra u sektoru za zatitu osoba sa invaliditetom)

Tenderi koji se objavljuju uglavnom su periodini i ne doseu do svih koji se bave socijalnim
poduzetnitvom ili imaju elje i kapacitete da se njime bave. Neki od ovih tendera favoriziraju ene,
neki mlade nezaposlene osobe, tako da bi bilo potrebno napraviti veu disperziju u tenderima i
projektima. (predstavnica javnog sektora, Centar za socijalni rad Banja Luka)

Drava bi umjesto socijalnih transfera i pasivnih socijalnih mjera trebala daleko vie sredstava
usmjeriti na razvoj socijalnog poduzetnitva koje je u interesu stabilizacije prihoda dravi i u cilju
sprjeavanja daljeg raslojavanja izmeu onog stanovnitva koje radi i koje ne radi. Dakle, umjesto da
se budetska sredstva usmjeravaju na socijalne programe socijalnog osiguravanja lica koja
predstavljaju ugroene kategorije, te kategorije treba pokuati uvesti na trite rada pod nekim
povoljnijim uslovima kako bi oni sami obezbjeivali svoju egzistenciju i samim tim rastereivali
dravni budet. (predstavnik nevladinog sektora)

Meunarodne organizacije u post-ratnom razdoblju bile su usmjerene na izgradnju kapaciteta

institucija unutar same drave kako bi drava mogla funkcionisati. Sada je primjetan trend da se
nevladine organizacije okreu temi socijalnog poduzetnitva tako da treba nastojati da se preostala
donatorska sredstva koriste u te svrhe. (predstavnik akademske zajednice)

31
Kada je rije o stranim donacijama miljenje je da su se one velikim dijelom usmjeravale na
neproduktivne programe koji nisu davali prave i potrebne rezultate tako da bi se na njihovom
preusmjeravanju trebalo ozbiljno poraditi.

Glavnim preprekama za razvoj socijalnog poduzetnitva smatraju se nedovoljno poznavanje

socijalnog poduzetnitva i toga ta ono podrazumijeva. Veliki broj osoba koje ele da se bave ovakvim
poduzetnitvom uopte nisu upoznate sa mogunostima koje ono nudi i da mu orijentacija nije
profitna. Glavna prepreka je nedostatak novca, odnosno usmjeravanje budetskih sredstava na
isplate ve postojeih plata i na sisteme socijalnih osiguranja koji ne predstavljaju poduzetnitvo nego
jednu vrstu socijalne pomoi upravo za one ljude koji ne rade, a mogli bi. U nastavku su neki od
specifinih odgovora ispitanika:

Prepreka je i trenutna politika koja nije dovoljno proaktivna, koja ne nastoji omoguiti ljudima da
svojim sopstvenim snagama pokuavaju doprinijeti izlasku iz situacije u kojoj se nalaze, nego koja vie
djeluje na jedan pasivan nain uvajui time status quo. U ovom smislu veliki problem predstavljaju
neadekvatne socijalne politike jer se sadanje politike baziraju na statusnim pravima. (predstavnik
javnog sektora, Federalno ministarstvo pravde)

Problem predstavlja i neadekvatno obrazovanje u kome nedostaju predmeti ili segmenti odreenih
predmeta koji bi omoguili ljudima da se uspjeno bave socijalnim poduzetnitvom. Izrazito vidljiv je i
nedostatak koherentnog stratekog okvira za jaanje aktivnosti po pitanju socijalnog ukljuivanja i
poduzetnitva. (predstavnica javnog sektora, Gradska uprava, Sarajevo)

Ipak, najvei dio ispitanika miljenja je da je najvei problem neadekvatno, nefleksibilno i zastarjelo
zakonodavstvo, koje pitanje socijalnog zakonodavstva ne tretira na odgovarajui i sveobuhvatan
nain.

Ne postoje zakonske regulative pomou kojih bi se lake ostvarile aktivnosti socijalnog poduzetnitva
u smislu smanjivanja ili potpunog ukidanja poreza, smanjenja carinskih obaveza, smanjenih trokova
elektrine energije i drugih povoljnosti koje bi olakale zapoinjanje, a zatim i razvijanje socijalnog
poduzetnitva.

to se tie prednosti jedna od njih je postepena rastua svijest, odnosno mijenjanje percepcije o
potrebama ljudi, koja je naroito izraena u nevladinom sektoru, a to je da ljudima ne treba socijalna
pomo nego im se treba pruiti prilika da rade i tako budu koristan dio drutva. Neki od specifinih
odgovora su:

Glavna prednost su ljudski i prirodni resursi koji bi se upravo mogli angaovati i iskoristiti za razvoj
socijalnog poduzetnitva. Upravo veliki broj nezaposlenih i iskljuenih kategorija predstavlja
pokretaku snagu koja u ovoj oblasti moe pronai ostvarenje svojih potencijala u veoma velikoj
mjeri. (predstavnica donatorske zajednice, Evropska komisija)

Glavna prednost je ta da se sve vie kompanija poinje baviti socijalnim odgovornou, pa samim tim
i poduzetnitvom. (predstavnica privatnog sektora)

Posljednja tri pitanja su se odnosila na poznavanje zakonskog okvira koji se odnosi na socijalno
poduzetnitvo i da li bi ovu oblast trebalo objediniti jednim zakonom, te na poznavanje modela
socijalnog poduzetnitva koji bi se mogao primijeniti u BiH i primjere dobre prakse u BiH. Veina

32
ispitanika nije detaljno upoznata sa zakonskim okvirom i poznaju odreene zakone koji u nekim
segmentima reguliu pitanje socijalnog poduzetnitva kao to je na primjer Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapoljavanju osoba sa invaliditetom u Federaciji i slian zakon u RS-u. Veina ispitanika
smatra potrebnim da se na dravnom nivou donese zakon koji bi regulisao oblast socijalnog
poduzetnitva:

Trebao bi postojati jedinstven dokument na osnovu koga bi bilo lake donijeti podzakonske akte
nego kada se ima vie zakona koji ovo pitanje tretiraju fragmentarno i koji su u koliziji jedan s drugim
i zahtijevaju tumaenja razliitih ministarstava. Segmentiranost dovodi do toga da pojedinani
rezultati nemaju sinergiju i stoga pravi efekat izostaje. (predstavnik javnog sektora, Optina Tesli)

07.03.2012.godine na sjednici Vijea Ministara BiH donesena Odluka o usvajanju Strategije uenja o
poduzetnitvu u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini u periodu 20122015. godine to je
jedan vid uvoenja ideje o socijalnom poduzetnitvu u obrazovni sistem. U skladu sa ovim, svakako bi
bila dobra ideja napraviti Strategiju o socijalnom poduzetnitvu koja bi akcionim planom
implementacije zakonski obavezivala nadlene institucije da je sprovode u okviru svojih radnih
planova na svim nivoima. (predstavnica javnog sektora, Direkcija za ekonomsko planiranje)

Kao model dobre prakse istaknuto je da se u zapadnim zemljama u sektor javnih radova ukljuuju
ljudi slabijeg materijalnog stanja, odnosno ljudi u stanju socijalne potrebe to predstavlja jedan vid
socijalnog poduzetnitva. Izdvajamo neke od primjera koji su navedeni:

Sistem socijalnih kooperativa i poduzetnitava u Italiji proglaen je za najbolji u Evropskoj uniji i on bi

mogao posluiti kao dobar model i replicirati se ili prilagoditi bh. kontekstu. U Italiji naime postoji
razraen sistem zapoljavanja osoba sa invaliditetom, zatvorenika, lijeenih alkoholiara, dijabetiara
i drugih teko upoljivih osoba. Pripadnici ovih kategorija se zapoljavaju u razliitim poduzetnikim
oblastima u poljoprivredi, bilo kao radnici ili savjetodavci, administratori ili fabriki radnici, u
hotelijerstvu ili drugim oblastima. (predstavnik nevladinog sektora)

U Hrvatskoj Ministarstvo poduzetnitva i obrta objavljuje javne pozive sa poticajnim sredstvima na

koji se mogu javiti mali privredni subjekti koji zapoljavaju ili ele zaposliti osobe koje su trenutno na
marginama drutva i u teem socijalnom poloaju, te osobe sa invaliditetom ili one koje imaju
umanjenu radnu sposobnost. Dakle, Ministarstvo prua odreene poticaje upravo za male
poduzetnike i obrtnike i daje im ansu da se ukljue u drutvo. (predstavnik javnog sektora, Federalni
zavod za zapoljavanje)

U Republici Hrvatskoj implementiran je i projekat koji je poticao stanogradnju, koji se zasnivao na

javno-privatnom partnerstvu i taj se program jo uvijek realizira i za njega je izdvojen novac u
budetu. Projekat je bio fokusiran na sufinansiranje mladih branih parova kojima je drava
otplaivala kredit u prve etiri godine. (predstavnik javnog sektora, Federalno ministarstvo za rad i
socijalnu politiku, pomonik ministra u sektoru za zatitu osoba sa invaliditetom)

Kada je rije o primjerima dobre prakse u BiH navedeni su slijedei primjeri:

Agencija za razvoj malih i srednjih preduzea u RS-u koja je u saradnji sa Centrom civilnih inicijativa
radila projekat vezan za zapoljavanje osoba sa invaliditetom i njihovom osposobljavanju za rad na
radiju kao novinari.Tu je i primjer ministarstava koja se bave pitanjima izbjeglih i raseljenih lica koji

33
kroz projekte odrivog povratka imaju posebne fondove kojima potiu i podupiru razvoj porodinog
biznisa, malih ili srednjih preduzea. (predstavnica akademske zajednice)

FSU u BiH je finanisirala 8 projekata koji su ostvarili izuzetne rezultate i time postavili osnovu za dalji
razvoj i samoodrivost aktivnosti. Izuzetno je vano naglasiti da su svi projekti finansirani na principu
udruivanja sredstava sa domaim izvorima, to znai da su sredstava jednim dijelom obezbijeena
od strane FSU u BiH, a sa druge iz domaih budeta (optinskih, kantonalnih, entitetskih).
(predstavnica akademske zajednice i nevladinog sektora)

Udruga poduzetnika i poslodavaca u epu implementirala je projekat pomoi poljoprivrednom

stanovnitvu, odnosno proizvoaima voa gdje je obezbijeena i materijalna i struna podrka da
ljudi podignu zasade i da od svog truda na svojoj zemlji mogu ivjeti. Najbolji indikator uspjeha je broj
stanovnika koji ostaje na selu i ne naputa svoja gazdinstva. (predstavnik javnog sektora, Optina
Tesli)

Projekat 'Daj ideju postani poduzetnica!' koji je provela Vanjsko-trgovinska komora BiH, odnosno
Institut za edukaciju ECOS, a finansijski su ga podrali Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i
Hercegovini i Federalni zavod za zapoljavanje. Cilj projekta je bio poveati osposobljenost
novonezaposlenih ena za aktivno traenje posla kroz razne obuke kao to su informatika obuka u
meunarodno priznatoj koli raunara ECDL i obuke u koli malog biznisa, kao i sufinansiranje
pokretanja dva mala biznisa kroz koji su se polaznice obuile da naprave biznis plan. (predstavnik
javnog sektora, Federalni zavod za zapoljavanje)

UniCredit Banka je objavila javni poziv kojim je finansirala projekte nevladinih organizacija i manjih
privrednih subjekata, zadruga i poljoprivrednih gazdinstava koji su upravo bili okrenuti socijalnom
poduzetnitvu. (predstavnica akademske zajednice)

Aktivnosti FSU u BiH ili Fondacije Mozaik mogu se smatrati primjerima dobre prakse. Takoer,
aktivnosti Centra za podrku i razvoj (CRP), potom Udruge poslodavaca i poduzetnika epe,
aktivnosti razvojnih agencija, regionalnih i lokalnih, u pojedinim lokalnim zajednicama u kojima su
lokalne razvojne strategije na adekvatan nain odgovorile potrebi definisanja stratekog pravca
razvoja i djelovanja u ovoj oblasti. (predstavnica donatorske zajednice, Evropska komisija)

b) Fokus grupe

Tokom provoenja tri fokus grupe, po jedna u Sarajevu, Banja Luci i epu, ukupno 22 ispitanika su
imala priliku dati svoje miljenje o pitanjima koja su bila sastavni dio polustruktuiranog upitnika. Na
prvo pitanje ta za Vas predstavlja socijalno poduzetnitvo u BiH? veina ispitanika je takoer
odgovor vezivala za bh. kontekst i dala odgovor da je to poduzetnitvo koje je usmjereno na pomo i
poboljanje uslova ivota siromanih, marginaliziranih i ugroenih kategorija drutva. U nastavku
izdvajamo neke od karakteristinih izjava:

34
Ono to ja podrazumijevam pod socijalnim poduzetnitvom, za razliku od profitnog, jeste drutvena
akcija koja ukljuuje razliite NVO-e i pojedince u cilju rjeavanja odreenih problema koji su nastali u
zajednici. (predstavnik nevladinog sektora)

To je svako poduzetnitvo koje za cilj ima poboljanje uslova ivota socijalno ugroenih kategorija
(predstavnica nevladinog sektora)

Socijalno poduzetnitvo su sigurnosne mjere vladinog i nevladinog sektora kako bi omoguili

dostojanstven ivot osobama koje su izloene nezaposlenosti, loem zdravlju, siromatvu i socijalno
ugroenima. (predstavnica javnog sektora)

Socijalno preduzetnitvo treba da potakne drutvo na transformaciju da bude od koristi odreenoj

grupaciji, a u BiH su to socijalno iskljuene grupe. (predstavnik javnog sektora)

Slijedea tri pitanja odnosila su se na nivo razvijenosti socijalnog poduzetnitva u BiH, iskoritenost
postojeih potencijala za razvoj socijalnog poduzetnitva i glavne aktere ili nosioce aktivnosti za
razvoj socijalnog poduzetnitva.

Kada je u pitanju nivo razvoja socijalnog poduzetnitva ispitanici su se sloili da nije odgovarajui i da
bi se ovo pitanje moralo sistemski rjeavati:

Sistemski treba pristupiti razvoju socijalnih preduzea i bazirati se na specifinim potrebama ljudi. Te
potrebe poznaju upravo oni koji rade sa specifinim grupama. Mislim da bi centri za socijalni rad
trebali samo odrediti usluge koje bi se pruale marginaliziranim grupama, a da su udruenja ta koja bi
naznaene usluge trebala implementirati. (predstavnik nevladinog sektora)

Mislim da bi se trebalo insistirati na medijskoj popraenosti ove oblasti. Neznanje kod vlade i cijelog
drutva je najvei problem. (predstavnik javnog sektora)

Mislim da veliku ulogu igra Strategija socijalnog ukljuivanja, koja se u jednom svom segmentu
odnosi i na socijalno poduzetnitvo. Dosta se stvari moe rijeiti u okviru Strategije kada je rije o
razvoju socijalnog poduzetnitva. (predstavnica nevladinog sektora)

Strategija socijalnog ukljuivanja obuhvata period 20082013, ali nedovoljno ljudi zna za ovu
strategiju, tako da prije svega treba raditi na njenoj promociji, a zatim na mogunostima koje se
putem nje otvaraju za razvoj socijalnog poduzetnitva. (predstavnica nevladinog sektora)

Vezano za iskoritenost potencijala za razvoj socijalnog poduzetnitva ispitanici su smatrali da

potencijali nisu iskoriteni, da su potencijali veliki i da se mogu iskoristiti u razne svrhe.

Kada je rije o javnom sektoru i dravnim firmama koje ostvaruju profit tu se svakako nalazi veliki
potencijal koji bi se mogao iskoristiti ukoliko bi drava profit usmjerila na sektor socijalnog
poduzetnitva. (predstavnica nevladinog sektora).

Nije nuno da se firme odriu profita, ali se mogu nagraditi firme koje e zaposliti osobu sa
specijalnim potrebama, a svaka firma ima bar jedno mjesto za takvu osobu. I svaka firma ima mjesto
za fizikog radnika ukoliko taj ovjek nije obrazovan, a to su sve mogunosti za razvoj i jaanje
socijalnog poduzetnitva. (poduzetnica)

35
Kada je rije o glavnim akterima ili nosiocima aktivnosti za razvoj socijalnog poduzetnitva, miljenje
je da su svi sektori podjednako bitni za razvoj socijalnog poduzetnitva kako dravni, tako i civilni i
profitni, a na kraju i sami pojedinci koji se bave ili se namjeravaju baviti ovim aktivnostima.

Vladine institucije trebaju da obezbijede zakonski okvir za funkcionisanje socijalnog poduzetnitva, a

sektor civilnog drutva, odnosno NVO-i bi trebali obezbijediti svoje ideje za rjeavanje i
implementaciju donesenih zakona. (predstavnik nevladinog sektora)

Glavni bi akteri trebali biti oni koji implementiraju zakone, a to su i vladine i nevladine organizacije,
dravne firme i pojedinci. (predstavnica nevladinog sektora)

To su entuzijasti ili ljudi koji su u stanju socijalne potrebe. (predstavnik javnog sektora)

Slijedea tri pitanja odnosila su se na to da li su aktivnosti socijalnog poduzetnitva dovoljno

usmjerene ka ciljnim grupama/krajnjim korisnicima, da li su postojei domai i meunarodni fondovi,
donacije i investicije dovoljno usmjereni na razvoj socijalnog poduzetnitva, te ta su glavne
prepreke, a ta glavne prednosti za razvoj socijalnog poduzetnitva u BiH? Kada je rije o
usmjerenosti ka ciljnim grupama/krajnjim korisnicima generalno je miljenje da usmjerenost nije
adekvatna ili da su ove aktivnosti previe usmjerene na odreene grupe to druge ostavlja
iskljuenim.

Mislim da sistem socijalne zatite, bez obzira na neke pozitivne zakone koji su doneseni, nije dovoljno
opremljen da bi doao do ciljnih grupa. Gubi se kontakt i efikasnost od zakona pa do ciljnih grupa. To
se posebno tie osoba u ruralnim podrujima, izbjeglica, Roma, siromanih i djece. Ne postoje
mehanizmi kojima bi se dolo do ovih ugroenih grupa. (predstavnica javnog sektora)

Postoje neke aktivnosti, ali se one deavaju u uskim krugovima koji ne daju pristup nekim drugim
iskljuenim kategorijama. Na primjer, neke firme zapoljavaju slijepe osobe i time iskljuuju neke
druge ugroene grupe. Ne postoji zajedniko djelovanje i proimanje aktivnosti. (predstavnica
nevladinog sektora)

Uloga medija je ovdje veoma bitna. Ukoliko mediji objave da je jedna kompanija zaposlila osobu sa
Down-sindromom, onda e to biti primjer i za druge drutveno odgovorne firme koji e se vremenom
iriti i obuhvatiti druge siromane i marginalizirane grupe. (poduzetnica)

Kada je rije o domaim i meunarodnim fondovima, donacijama i investicijama i usmjerenosti na

razvoj socijalnog poduzetnitva smatra se da su usmjerenost i dostupnost fondova nedovoljni.

Postoje meunarodni fondovi, ali BiH ne iskoritava sredstva tih fondova ili iskoritava samo mali
postotak. esto se deava da meunarodne institucije, koje imaju puno vee anse da dobiju sredstva
iz tih fondova koriste organizacije iz BiH kao partnere prilikom apliciranja na odreene projekte, ali
one kasnije ne dobiju obavijest o stanju projekta, da li je proao ili ne. Tako da postoji i problem
netransparentnosti samih fondova na kome se mora ozbiljno poraditi. (predstavnica nevladinog
sektora).

36
Apliciranje na te fondove trai resurse koje mnoge organizacije nemaju, tako da su prije svega
potrebne obuke za apliciranje na projekte koje treba obezbijediti, upravo kao to to radi FSU u BiH.
Drugi problem je taj to su mnogi od tih fondova regionalnog karaktera i teko je obezbijediti
pouzdane regionalne partnere i koordinirati njihov rad ukoliko projekat proe. (predstavnica javnog
sektora)

Ja se bavim poljoprivredom gdje je veliki problem obezbijediti poetni kapital za pokretanje

aktivnosti. Desilo mi se da je prije 15 godina jedna mikrokreditna organizacija davala bespovratne
kredite, ali su zahtijevali biznis plan, koji ja kao i veliki dio drugih poljoprivrednika nismo znali
napisati, tako da smo odustali. Druge godine nismo mogli dobiti kredit jer nismo mogli dobiti potvrdu
da smo samostalni poljoprivrednici jer to nije bilo regulisano zakonom tako da smo ponovo odustali.
Jednom mi je odobren mikrokredit, ali sam vratila tri puta veu sumu od one koju sam dobila.
Novana nagrada koju sam dobila od Federalnog biroa za zapoljavanje bila je potrebni poticaj da
odluim krenuti u privatni posao. Smatram da bi takvih poticaja trebalo biti daleko vie i da bi se tek
tada vidjeli neki konkretni pomaci. (poduzetnica)

Glavnim preprekama za razvoj socijalnog poduzetnitva smatraju se nedovoljna informisanost,

neznanje, previe birokratije, sporost administracije, nedostatak adekvatne legislative, siromatvo,
uniteni resursi u zemlji i nezaposlenost. Izdvajamo neke od specifinih odgovora:

Nedovoljna iskoritenost meunarodnih fondova, samo dravno ureenje, nedostatak zajednikog

djelovanja izmeu svih aktera u ovom sektoru su neke od prepreka, dok su prednost postojei ljudski i
prirodni resursi. (predstavnik nevladinog sektora)

Poljoprivreda je uvijek bila na margini, a to je veliki potencijal za socijalno poduzetnitvo. Mi kao

proizvoai imamo vrlo malo dodira jedni sa drugima, ne postoji organizovana proizvodnja ni u
optinama, a kamoli u dravi. (poduzetnica)

Prednost je to imamo puno interesnih grupa i puno resursa. Kad bismo njih iskoristili i prevazili
prepreke bili bismo na dobrom putu oporavka. (predstavnica nevladinog sektora)

Velika prepreka je to se ljudi ne usuuju pokrenuti privatni posao. (predstavnica nevladinog

sektora)

Posljednja tri pitanja su se odnosila na poznavanje zakonskog okvira koji se odnosi na socijalno
poduzetnitvo i da li bi ovu oblast trebalo objediniti jednim zakonom, te na poznavanje modela
socijalnog poduzetnitva koji bi se mogao primijeniti u BiH i primjere dobre prakse u BiH. Kada je u
pitanju zakonski okvir ispitanici nisu dovoljno informisani, ali smatraju da je neminovno da se ova
oblast adekvatno regulie zakonom.

Moda je potrebno donijeti poseban zakon o socijalnom poduzetnitvu, ali taj zakon ne mogu
kreirati oni koji ne razumiju pojam. (predstavnica nevladinog sektora)

37
Treba donijeti jedan zakon koji e biti vezan za socijalno poduzetnitvo koji e dalje propisati sve
zakonske regulative. (predstavnica nevladinog sektora)

Ukoliko postoje strategije, kao to je Strategija socijalnog ukljuivanja, koja se jednim dijelom odnosi
i na socijalno poduzetnitvo, onda je potreban i zakon koji e to regulisati. (predstavnik javnog
sektora)

Za dobre modele socijalnog poduzetnitva ispitanici su naveli slijedee:

Prola sam jednu obuku iz formiranja socijalnih kooperativa od est modula. Jedan od modula bilo je
zapoljavanje, a za primjer nam je posluila Italija gdje postoji lanac hotela koji zapoljavaju OSI. Te
su osobe uspjeno funkcionirale kao to smo mogli vidjeti na video snimcima. Nisu imali nikakvih
problema, a hoteli ostvaruju profit i samoodrivi su. (predstavnica nevladinog sektora)

Primjer je Danska gdje svaki biznismen mora izdvojiti 70% iz svog prihoda za socijalne programe i
niko se ne protivi jer se sve odvija transparentno. (predstavnica javnog sektora)

Dok su za primjere dobre prakse socijalnog poduzetnitva u BiH navedeni slijedei:

Jedan primjer u BiH je javno-komunalno preduzee Rad i Park. Iako se radi o sezonskim poslovima,
oni ipak omoguavaju sticanje prihoda za socijalno ugroene osobe, odnosno za nezaposlene. JKP Rad
ima veliki broj zaposlenih, iako imaju dovoljno novca da kupe maine koje e moi zamijeniti najmanje
deset osoba. Meutim, politika kue je takva da se ne kupuju maine nego da se ostave radnici na
poslu i da se niko ne otputa. (predstavnica nevladinog sektora)

Neki trni centri i benzinske kompanije u BiH, koje su inae sestrinske organizacije, su sezonski
upoljavali djecu bez roditeljske skrbi i davali im deparac. Djeca su na taj nain razvila radne navike i
postepeno se ukljuivala u socijalno poduzetnitvo. (predstavnik nevladinog sektora)

Primjer je Udruenje poljoprivrednih proizvoaa UPP Poljotes, Tesli, koje se bavilo uzgojem
jagodiastog voa. Zatim, projekti koje je implementirao Institut za edukaciju i Vanjskotrgovinska
komora Sarajevo, koji su se fokusirali na informatiku inkluziju ena iznad 40. godina i edukaciju u
oblasti izrade biznis planova. (predstavnica nevladinog sektora)

Dobar primjer je udruga UPIP epe. Bilo bi dobro kada bi se formirala mrea organizacija koje se
bave socijalnim poduzetnitvom radi razmjene iskustva i znanja. (predstavnik javnog sektora,
Optina Tesli)

7. Primjeri dobre prakse aktivnosti socijalnog poduzetnitva u BiH

7.1 Fondacija Mozaik

Naziv projekta: Omladinska banka 2011

Donator: Balkanski fond za demokratiju (BTD) i Fondacija Mozaik

Partneri: Optine/Opine Modria, Mrkonji Grad, ekovii, Teanj, Usora, Vukosavlje i Zvornik

38
Kratak opis: Program prua mladima od 15 do 30 godina mogunost da uestvuju u zajednikim
aktivnostima, te da u isto vrijeme razviju vjetine menadmenta i poduzetnitva. Od februara 2008.
Fondacija Mozaik realizuje Program Omladinske banke iji je cilj poveati uee mladih u procesima
lokalnog razvoja ruralnih sredina kroz dodjelu bespovratnih novanih sredstva projektima koje
pokreu i vode mladi. Ciljevi projekta su razvoj odrivih Omladinskih banaka kao efikasnog
mehanizma uea mladih u procesima odluivanja o finansiranju i podrci projektima neformalnih
grupa mladih u ruralnim sredinama, poveanje kapaciteta predstavnika mladih u optinama da kroz
mobilizaciju lokalnih resursa i podrku Omladinskih banaka realizuju projekte radi rjeavanja
prioritetnih problema mladih i drugo.36

Kada je rije o Fondaciji Mozaik naroito treba naglasiti inicijativu osnivanja d.o.o. EkoMozaik koje
je jedno od prvih socijalnih preduzea u regionu. Koristei prirodne resurse EkoMozaik proizvodi
kvalitetne i zdrave prehrambene proizvode. EkoMozaik za cilj ima stvaranje novih radnih mjesta
koja stvara u jednoj od najruralnijih i najsiromanijih sredina RS i BiH na platou Biina, optina
ekovii. S druge strane, EkoMozaik se trudi da radnicima isplati konkuretnu platu, uz potivanje
svih zakonom propisanih obaveza. Sva dobit EkoMozaika se investira u razvoj novih radnih mjesta i
druge razvojne projekte Fondacije Mozaik i ovakav koncept socijalnog preduzea je jedinstven na
teritoriji cijele bive SFRJ.37

7.2 Socijalno preduzee: Uspon

Naziv projekta: Biznis u slubi drutva

Donator: Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba sa invaliditetom F BiH i Optina

Novo Sarajevo

Kratak opis: Glavni cilj projekta jeste da omogui osobama sa invaliditetom da se zaposle i sebi
obezbijede egzistenciju, jer radno angaovanje je najefikasniji nain ukljuivanja osoba sa
invaliditetom u sve ivotne procese. Projekat e se realizovati organizovanjem tromjesene obuke,
kroz radionice koje e se dva puta sedmino odravati u multimedijalnim prostorijama Centra za
razvoj karijere Opine Novo Sarajevo, u okviru JU Meunarodni centar za djecu i omladinu Novo
Sarajevo. Prva radionica je odrana 14.03.2012. godine na koju se prijavilo i uestvovalo 5 osoba sa
invaliditetom.

Takoer treba napomenuti da je socijalno preduzee Uspon, koje je osnovano s ciljem pruanja
profesionalne podrke osobama sa invaliditetom, realizovalo i druge projekte: Profesionalna
rehabilitacija i osposobljavanje tee zapoljivih kategorija, Zapoljavanje osoba sa invaliditetom preko
60% invalidnosti, Personalna asistencija, Izrada originalnih suvenira osposobljavanje osoba sa
intelektualnim tekoama i mnoge druge.

U saradnji sa partnerom Raiffeisen bankom Uspon zapoljava osobe sa invaliditetom u Call centru i
Centralnim operacijama Raiffeisen banke. Takoer je pokrenut i prvi internet-portal za zapoljavanje
osoba sa invaliditetom u cilju ukljuivanja osoba sa invaliditetom na trite rada, omoguavanja

36
Za vie informacija vidi www.mozaik.ba/
37
Za vie informacija vidi www.ekomozaik.ba/

39
lakeg i breg naina pronalaenja posla kao i formiranja baze podataka nezaposlenih osoba sa
invaliditetom.38

7.3 Organizacija Bospo

Naziv projekti: Podrka mikro forumima graana povratnika

Donator: Evropska komisija

Kratak opis: U okviru projekta organizacija BOSPO je 06.05.2009. donirala plastenik lanovima
Udruenja poljoprivrednika Obnova iz Lukavca, koji predstavljaju manjinsku povratniku populaciju
na ovom podruju. Plastenik je veliine 100 m2 i koristi se od strane svih lanova Udruenja. Svrha
ove akcije bila je da se podri i pomogne razvoj plastenike proizvodnje na ovom podruju, to bi
trebalo doprinijeti odrivom povratku. Pored proizvodnje raznih poljoprivrednih kultura, plastenik e
sluiti i u edukativne svrhe mlaim lanovima Udruenja i zajednice, to bi moglo pomoi u razvoju
ove poljoprivredne grane. Vano je istai da je proizvodnja koja se ostvari na 100 m2 plastenika
jednaka proizvodnji koja se ostvari na 1000 m2 obradive povrine na otvorenom, tako da bi ovaj vid
proizvodnje mogao privui mlae generacije da se bave poljoprivredom.

BOSPO je zapoeo akciju ienja kanala za odvodnjavanje na podruju obradivih povrina, u

povratnikim mjesnim zajednicama Sije, Krtova 1 i Krtova 2 u optini Lukavac, u duini od oko 3
kilometra. Kanal za odvodnjavanje je 2000. godine usljed velike poplave i izlijevanja rijeke Spree iz
svog korita bio zatrpan i nije u funkciji, to je onemoguilo 400 porodica iz pomenutih mjesnih
zajednica da koriste i obrauju svoja polja kroz koja prolazi ovaj kanal. Cilj ove akcije bio je da se za
oko 400 povratnikih porodica omogui koritenje njihovih obradivih povrina i na taj nain pomogne
razvoj poljoprivrede i odrivost povratka u ovoj regiji.39

7.4 Organizacija GOPA predstavnitvo u BiH

Projekat: Razvoj preduzetnitva ene enama

Partneri: Gradska razvojna agencija Banja Luka i Udruenje ena preduzetnica i menadera Republike
Srpske (UNA RS)
Kratak opis: Projekat ene enama realizovan je u cilju davanja podrke jaanju kapaciteta
preduzea koje vode ene, podrke start-up firmama koje osnivaju ene mlae od 30 godina i
zapoljavanja mladih ena. Aktivnost se fokusirala na djevojke (starosti 1830 godina) koje su bile u
procesu registracije vlastitog biznisa, ili su odluile da se njime bave. Ueem u projektu mlade
preduzetnice su dobile dodatnu edukaciju u svrhu poboljanja njihovih preduzetnikih vjetina i
poveanja ansi za uspjeh i konkurentnost njihovih preduzea.

Polaznicama je na osnovu praktinih iskustava obezbijeena obuka kako da vode biznis, te kako da se
suprotstave izazovima prve godine voenja biznisa. Svaka polaznica je dobila priliku da ima
individualnu mentoricu iz Udruenja ena preduzetnica UNA, na period od 6 mjeseci. Uesnice su

38
Za vie informacija vidi www.uspon.ba.
39
Za vie informacija vidi www.bospo.ba

40
dobile mogunost da sa planovima razvijenim u toku projekta uestvuju na takmienju za najbolji
poslovni plan u okviru kojega su se mogle osvojiti nagrade u vrijednosti od 5000, 4000 i 3000 KM,
namjenjene za otpoinjanje ili unaprjeenje biznisa. Kao najznaajniji rezultat projekta pokrenuto je
sedam malih biznisa.40

Projekat: Razvoj preduzetnitva sakupljanje i suenje ljekovitog bilja

Partner: Udruenje graana Neto Vie

Kratak opis: Projekat je kroz nabavku tri univerzalne suare za procesuiranje voa, gljiva i ljekovitog
bilja, te organizovanje edukacije za izradu dvogodinjeg poslovnog plana osposobio korisnike za rad
sa voem i ljekobiljem, te im osigurao sticanje praktinog radnog iskustva. Ovim projektom je, pored
osiguravanja prihoda za novouposlene, promovisan i podran razvoj poljoprivrede, kao i odgovorno
koritenje i eksploatacija prirodnih resura (gljive i samoniklo ljekobilje). Projekat je omoguio
zapoljavanje tri mlade osobe starosne dobi od 18 do 30 godina kao i povremeno zapoljavanje
minimalno 20 dodatnih osoba iste starosne kategorije na podruju tri ruralne zajednice u Bosni i
Hercegovini.41

7.5 Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)

U okviru svoje podrke NVO-ima orijentisanim na smanjivanje socijalne iskljuenosti i siromatva

Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je, tokom dvije godine 2010/2011
i 2011/2012 podrala 39 projekata u ukupnom iznosu od 2.418.217,60 KM, od ega je 1.495.787,33
KM uee FSU u BiH, a uee domaih izvora je 922.483,27 KM. Ukupan broj korisnika koji su
direktno podrani kroz implementaciju projekata u dva kruga finansiranja 2010/2011 i 2011/2012
iznosi 14.635 osoba (osobe sa invaliditetom, djeca iz ugroenih grupa, ene, stari, manjine, mladi i
nezaposleni). U prvom krugu podrano je 9.527, a u drugom, tj. drugoj godini funkcioniranja FSU u
BiH podrano je 5.108 korisnika.

Od ukupnog broja podranih projekata osam projekata je implementirano u oblasti socijalnog

poduzetnitva, od kojih u nastavku izdvajamo pet kao primjere dobre prakse.

7.5.1.Organizacija implementator projekta: Agencija za ekonomski razvoj

Hercegovine REDAH, Mostar
Naziv projekta: Podrka ranjivim grupama na podruju opina Konjic i iroki Brijeg kroz podizanje
nasada jagodiastog voa
Donator: Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)

Partnerske organizacije: Opina Konjic i Opina iroki Brijeg

Kratak opis projekta: Glavni cilj projekta bio je smanjenje siromatva kod ranjivih grupa u ruralnim
dijelovima opina Konjic i iroki Brijeg kroz osiguranje stabilnog prihoda u trino orijentisanoj
40
Za vie informacija vidi www.yep.ba
41
Ibid.

41
proizvodnji jagodiastog voa. Specifini cilj projekta je socijalno ukljuivanje porodica iz ugroenih
grupa kroz rad na vlastitom imanju i proizvodnji voa, s ciljem da se potakne zadravanje
stanovnitva u ruralnim podrujima uz iskoritavanje vlastitih neiskoritenih resursa. Ovaj projekat je
smanjio siromatvo socijalno ugroenih porodica pomou sredstava koja su zaradile pri proizvodnji
jagodiastog voa. Projekat je pruio direktnu podrku za 70 korisnika (14 porodica u opinama iroki
Brijeg i Konjic). Ukupna vrijednost projekta je bila 49.637,19 KM, od ega je uee FSU u BiH bilo
32.637,19 KM, a sredstva iz domaih izvora su iznosila 17.000 KM (Opina).

Projektom je unaprijeen metodoloki pristup u razvoju ovog tipa poljoprivredne proizvodnje, tj.
data je podrka poljoprivrednim proizvoaima da pokrenu ovu vrstu proizvodnje koja ranije nije bila
prisutna na ovim podrujima.

Projekat je omoguio da 14 marginaliziranih porodica, odnosno 70 korisnika, iz opina Konjic i iroki

Brijeg pobolja svoju ekonomsku situaciju proizvodnjom jagodiastog voa na svojim imanjima.

Kroz ovaj projekat, mlaim lanovima porodica je dat prioritet da pokuaju rijeiti problem svoje
nezaposlenosti.

Trajanje projekta: 01. juli 2010 31. januar 2011.

Saetak rezultata projekta:

Podignuto ukupno novih 3,42 hektara jagodiastog voa (ili 34,2 duluma), prosjeno 2,41
duluma jagodiastog voa kod 11 korisnika u optini Konjic ili ukupno 27,4 duluma (2,74 ha) i
prosjeno 2,28 duluma jagodiastog voa kod 3 korisnika u optini iroki Brijeg ili ukupno 6,8
duluma (0,68 ha). Oko 2,0 ha neiskoritenog zemljita je obraeno i privedeno kulturi;

Projekcije u kalkulacijama pokazuju da e korisnici imati prosjean bruto godinji prihod od

5.376 KM do 11.604 KM (prosjean mjeseni bruto prihod od 448,00 do 967,00 KM);

ene i mladi lanovi obitelji su vie radno ukljueni dajui veliki doprinos kako proizvodnji,
tako ukupnom poboljanju ivota;

Odrani struni treninzi za proizvodnju jagodiastog voa, 3 u opini iroki Brijeg i 4 u optini
Konjic, a poljoprivrednici stekli nova znanja i vjetine u poljoprivrednoj proizvodnji
jagodiastog voa, planiranju na imanju, marketingu poljoprivrednih proizvoda, voenju
evidencije i osnovama pisanja biznis plana;

Senzibilizacija ove proizvodnje, kao jedne od efektivnijih za rjeavanje nezaposlenosti,

ostanak u ruralnim podrujima, aktivnije ukljuivanje ranjivih grupa u svakodnevne ivotne
tokove izvrena putem treninga koji su organizovani na podruju ovih opina.42

Izjave korisnika o projektu:

Projekat je veoma znaajan za mene i za cijelu moju porodicu koja sa ovim projektom ima izvjesniju
budunost. Ko hoe da radi sa ovim projektom ima vrlo rentabilan posao u dananjem vremenu.
Iskreno sam vam zahvalan u svoje i u ime svih onih koji su dobili besplatne sadnice jagodiastog
voa.

42
http://sif.ba/ba/?page_id=1299, pristupljeno 23.05.2012.

42
Munir Bori, korisnik

Projekat je jako koristan, omoguuje zaradu u domainstvu i dobar izvor prihoda. Zahvalan sam na
ovom projektu. Ja sam kao ratni vojni invalid nezaposlen, ivim na selu i imam veliko porodino
imanje koje nisam bio u finansijskoj mogunosti obraivati i zasaditi nove sadnice.

Nermin Pinji, korisnik

Sadnjom jagodiastog voa osigurau sigurniji prihod za svoju familiju. Sadnjom malina na vlastitom
imanju iskoristit u vie prirodnih resursa, a samim tim poveat e se opstanak u ruralnom podruju.

Novali Rasema, korisnica

Uesnik sam projekta REDAH putem koga sam dobio sadnice maline; oekujem i ubudue saradnju i
mislim da je to dobra podrka uz malo truda i rada mogu se oekivati dobri rezultati, kao i dalje
proirenje i poveanje zasada.

Demal Manduka, korisnik

7.5.2. Organizacija implementator projekta: Udruenje poljoprivrednih proizvoaa

Poljotes UPP Poljotes,Tesli
Naziv projekta: Proizvodnjom maline do novih radnih mjesta
Donator: Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)

Partnerske organizacije: Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske i

Optina Tesli

Kratak opis projekta: Projekat se fokusirao na stvaranje preduslova za otvaranje novih radnih mjesta
unutar vlastitih domainstava, ekonomsko osnaivanje i izjednaavanje ciljnih grupa sa drugim
kategorijama stanovnitva. Cilj projekta je bilo poveanje kvaliteta ivota i smanjenje socijalne
iskljuenosti najugroenijih kategorija stanovnitva (povratnika, osoba sa invaliditetom, ena i mladih
nezaposlenih osoba) u ruralnim sredinama Optine Tesli kroz stvaranje novih radnih mjesta u oblasti
proizvodnje maline. Projekat je predvidio stvaranje deset radnih mjesta u domainstvima ugroenih
kategorija kroz proizvodnju malina i obrazovanje korisnika o proizvodnim tehnologijama, te kroz
izgradnju hladnjae za voe, to prua mogunost za postizanje dobre berbe i ouvanje voa. Projekat
je pruio direktnu podrku za 10 korisnika, dok su indirektni korisnici projekta lanovi porodica i
susjedi (30 osoba). Jedna marginalizovana osoba je dobila radni angaman u hladnjai. Sredstva
dodijeljena za implementaciju ovog projekta su iznosila 90.949,04 KM, od ega su domaa sredstva
iznosila 39.150,00 KM, a doprinos FSU u BiH je bio 51.799,04 KM.

Kroz ovaj projekat je uspostavljena vrsta saradnja ministarstva, optine i udruenja na rjeavanju
problema seoskog stanovnitva.

Trajanje projekta: 15. juni 2011 15. januar 2012.

43
Saetak rezultata projekta:

Obuhvaeno ukupno 10 korisnika/korisnica;

Izgraena hladnjaa kapaciteta 50 tona koja e omoguiti kvalitetno uvanje proizvedene

maline, kako direktnih korisnika projekta tako i drugih proizvoaa sa podruja optine
Tesli;

Otvoreno 10 novih radnih mjesta;

Zasnovano 10 zasada maline, i to u skladu sa standardima savremene proizvodnje, koji na

povrini od ukupno 2ha omoguuju zapoljavanje 10 osoba ime je pruena mogunost
domainstvima za sticanje dohotka za jo 10 osoba;

Edukovano 10 proizvoaa o intenzivnoj proizvodnji maline i osposobljeno da proiruju

proizvodnju i svojim primjerom ire dobru praksu u proizvodnji;

Edukacijom i stalnim informisanjem o projektu poveao se broj zahtjeva prema Optini za

dodjelu sadnog materijala maline iz razloga sigurnijeg plasmana proizvodnje;

Dodijeljen sadni materijal za jo deset dodatnih proizvoaa maline to e uveati

povrinu zasada ove kulture i to e u narednim godinama znaiti uveanu proizvodnju za
80 tona maline;

Zaposlena 1 visokoobrazovana osoba u hladnjai;

Uspostavljena vrsta saradnja izmeu Udruenja i Ministarstva poljoprivrede, umarstva i

vodoprivrede u pravcu rjeavanja problema socijalno iskljuenih osoba i uspostavljen
dobar pristup za njihovo ukljuivanje u oblasti poljoprivrede.43

Izjave korisnika o projektu:

Imam 45 godina. Ovo mi mnogo znai jer ja od toga ivim. Ja sam registrovani poljoprivredni
proizvoa, smjer voarstvo. Bavim se proizvodnjom maline i kupine, a imao sam i jagodu. Uzgojem
malina se bavim ve sedam godina. Proao sam obuku i pohaao sam svaki as. Obuku su drali
ininjeri, dolazili su iz Republike Srpske, iz Federacije, iz Laktaa, iz Sarajeva i Bugojna. Mislim da sam
dosta nauio. ovjek koliko god da radi uvijek ima neto novo da naui.

Nedo Vidovi, korisnik

Imam 27 godina. ivim sa suprugom i dvoje djece. Ne radim. Pokuavamo se baviti poljoprivredom.
Dobili smo dvije i po hiljade sadnica i sve posadili. Imali smo predavanja i praktine vjebe na terenu,
na koja smo ili i supruga i ja, i puno smo toga nauili. Najljepa vijest bila je da se otvorila hladnjaa
jer emo imati gdje da uskladitimo maline dok ne naemo kupce. Ako bude prilike moda emo i
proiriti zasade jer imamo jo slobodnog zemljita.

Dragan Stani, korisnik

43
http://sif.ba/ba/?page_id=1299, pristupljeno 23.05.2012.

44
Ja i moja porodica smo predali zahtjev za malinu i dobili smo 1.800 sadnica. Ili smo na predavanja i
dosta toga smo nauili o malini. Sadnice smo sadili ja, ena i djeca i jo par komija nam je pomoglo.
U naoj porodici niko ne radi, a majka je penzioner. Oekujemo neto od maline, im smo je zasadili.
Ali vidjet emo kakva e godina biti i ta e biti na kraju svega. Hladnjaa nam puno znai jer e sada,
vjerovatno, i cijena biti bolja. Prve prihode ove posaene maline oekujemo 2013. godine.

Fikret Niki, korisnik

ivim u etverolanoj porodici u kojoj je ovo malo poljoprivrede jedini izvor egzistencije. Mlada smo
porodica i odmah smo prihvatili da uemo u posao s malinom, i nita nam se bolje nije moglo desiti.
Nemamo nikakvih iskustava, ali smo dosta nauili na predavanjima. Proirivat emo proizvodnju i
znamo da emo imati plasman. Dobro smo pripremili zemljite i posadili malinu a tako e biti i dalje.
Hvala svima.

Veljko Glii, korisnik

7.5.3. Organizacija implementator projekta: Udruga poduzetnika i poslodavaca

epe UPIP epe
Naziv projekta: Ljudi za ljude
Donator: Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)

Partnerske organizacije: Optina Zenica i Udruenje graana EKOZEN

Kratak opis projekta: Cilj projekta je bio doprinos zatiti osnovnog ljudskog prava na ivot i rad
socijalno ugroenih grupa stanovnitva, povratnika, ena, djece i nezaposlenih lanova zajednice, kroz
samozapoljavanje, iskoritavanje prirodnih resursa, primjenu dobre proizvodne prakse i pokretanje
novih poslovnih aktivnosti. Cilj je bio smanjenje socijalne iskljuenosti i siromatva u ruralnim
podrujima Optine Zenica sa posebnim osvrtom na stvaranje povoljnih uslova za odrivo koritenje
prirodnih resursa. To je imalo svrhu stvaranja kontinuiranog izvora prihoda za lanove ovih zajednica,
koji su time postali dio integralne lokalne zajednice sa osiguranim prihodima za sebe i lanove svojih
domainstava. Sredstva dodijeljena za implementaciju projekta su iznosila 69.741,62 KM, od ega je
28.000,00 KM bilo doprinos domaih izvora (Optina), a 41.741,62 KM je bio doprinos FSU u BiH.

Projektom je socijalno ukljueno, osposobljeno, teoretski i praktino educirano 313 lanova mjesnih
zajednica, ukljuujui 40 domainstava (104 korisnika edukativnih radionica, 184 korisnika pilot
projekta, odnosno 40 domainstava, i 25 korisnika studijskog putovanja). Osigurani su prihodi
samozapoljavanjem i konceptom cjeloivotnog uenja prisustvom korisnika edukativnim
radionicama, posjetima proizvoaima, te koritenjem pisanih materijala. Podignuto je 40.000,00 m2
zasada malina i jagoda to je osiguralo prihode u nekoliko narednih godina u iznosu oko 600 KM
mjeseno za korisnike jagoda i oko 320 KM mjeseno za korisnike malina.

Rezultat projekta je provoenje akcija u partnerstvu lokalne zajednice nevladinog i vladinog sektora
koje e doprinijeti socijalizaciji, te odrivom razvoju ruralnih podruja. Sa ovim aktivnostima upoznata
je ira lokalna zajednica, vladine i nevladine institucije, te mediji. Uspostavljeno je javno i civilno
partnerstvo izmeu vladinih i nevladinih organizacija i korisnika projekta.

45
Trajanje projekta: 15. juni 2011 15. januar 2012.

Saetak rezultata projekta:

Obuhvaeno ukupno 313 korisnika/korisnica;

Osigurano socijalno ukljuivanje marginaliziranih grupa drutva iz ruralnih podruja, te im je

omogueno pokretanje poslovnih aktivnosti i osiguranje prihoda za domainstva;

Izraen i distribuiran dokument Analiza socio-demografskog stanja ruralnih podruja Opine

Zenica koji e sluiti kao osnova za budue aktivnosti u razvoju ovih podruja;

lanovi mjesnih zajednica socijalno ukljueni, osposobljeni, educirani teoretski i praktino za

osiguranje prihoda samozapoljavanjem i konceptom cjeloivotnog uenja putem
edukativnih radionica, posjetima proizvoaima, te koritenjem pisanih materijala;

Osigurana sredstva za egzistenciju direktnim korisnicima projekta 40 domainstava ruralnih

podruja Opine Zenica;

Podignuto 40.000,00 m2 zasada malina i jagoda to e osigurati prihode u nekoliko narednih

godina u iznosu od oko 600 KM mjeseno za korisnike jagoda i oko 320 KM mjeseno za
korisnike malina;

Uspostavljeno javno i civilno partnerstvo izmeu vladinih i nevladinih organizacija i korisnika

projekta;

Uspostavljeni temelji za buduu saradnju i implementaciju projekata koji imaju za cilj

socijalno ukljuivanje i razvoj socijalnog poduzetnitva;

Upoznata ira lokalna zajednica, vladine i nevladine institucije, te mediji o mogunostima

provoenja akcija u partnerstvu lokalne zajednice, nevladinog i vladinog sektora koji e
doprinijeti socijalizaciji, te odrivom razvoju ruralnih podruja.44

Izjave korisnika o projektu:

Ja sam 1973. godite, ratni vojni invalid, nezaposlen, imam porodicu, suprugu i troje djece. Nalazimo
se na parceli gdje su zasaene maline i zahvaljujem se Fondaciji za socijalno ukljuivanje u BiH. I
ranije sam se bavio poljoprivredom. S obzirom da ne radim, ovo e mi dosta pomoi poto kolujem
troje djece, jedno je prvi razred, jedno esti a jedno ide u srednju kolu. Zavrio sam srednju kolu,
mainski sam tehniar, ali ne radim ve 20 godina. Do sada se nisam bavio malinom. Ovdje imam 2,5
dunuma zemlje, dobio sam sadnice malina za jedan dulum i znam da se to moe proirivati, a to je
sada do mene.

azim Durmi, korisnik

Ja sam nezaposleni, demobilisani borac, ratni vojni invalid, 23 godine na birou, gdje mi nikada nisu
ponudili ni da metem ulicu. Ovaj projekat mi je dobro doao, neko se pobrinuo da pokuamo i mi
neto da radimo. Nadam se da u uspjeti, za dvije godine u vidjeti jesam li uspio ili nisam. Ima nas
ukupno etvoro u kui, dvoje djece idu u kolu. Do sada sam se bavio poljoprivredom, onako za sebe,

44
http://sif.ba/ba/?page_id=1299, pristupljeno 23.05.2012.

46
radio sam tamo gdje se moe zaraditi dnevnica da mjeseno kupim brano. Ovo to sam dobio trebalo
bi mi pomoi, ako uspije sve, ali vidjet emo. Nadam se da e uspjeti.

Mufid Mujanovi, korisnik

Za mene i moju porodicu ovo je od iznimnog znaaja. Posadio sam 1.000,00 m2 malina, a
namjeravam u iduoj godini proiriti proizvodnju za jo 2.000,00 m2. Ovaj projekat za mene mnogo
znai jer mi je pomogao u namjerama da se okrenem poljoprivrednoj proizvodnji i zapoljavanju. Do
sada sam radio u razliitim firmama i ostajao sam bez posla, pa sam se iz tog razloga okrenuo
poljoprivrednoj proizvodnji. Imam dosta zemlje na kojoj mislim iriti ovaj vid proizvodnje, a i elim
osigurati sebi i svojoj porodici egzistenciju i jedan vid zarade.

Halid Kahrimanovi, korisnik

Ovaj projekat 'Ljudi za ljude' je za cijelu moju porodicu od velike vanosti, ali i za cijelo stanovnitvo
koje ivi na selima, jer je veina tog stanovnitva nezaposlena. Ovo sada za njih 30 predstavlja jedini
izvor prihoda. Trenutno ivimo u MZ Jastrebac, ja, ena i dvoje djece. Zavrio sam srednju kolu,
medicinski sam tehniar. Nezaposleni smo i ja i supruga. Ve 11 godina sam na birou za
zapoljavanje. Do sada se nisam bavio poljoprivrednom proizvodnjom i ovo e za mene i moju
porodicu predstavljati jedini izvor prihoda. Zahvaljujui ovom projektu posadio sam maline na
1.000,00 m2 povrine i imam zemljita da jo posadim.

Mehi Mujo, korisnik

7.5.4. Organizacija implementator projekta: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska

komora BiH VTK BiH, Institut za edukaciju ECOS, Sarajevo
Naziv projekta: Daj ideju postani poduzetnica!
Donator: Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)

Partnerska organizacija: Federalni zavod za zapoljavanje

Kratak opis projekta: Projekt je poveao kompetencije novonezaposlenih ena na tritu rada kroz
osposobljenost za aktivno traenje posla samozapoljavanjem i ukljuivanjem u informaciono
drutvo. Specifini ciljevi su bili informatika pismenost ena koje su tek registrovane na biroima za
zapoljavanje putem meunarodno priznate kole kompjutera ECDL, poduzetnike obuke u koli
malog biznisa, ime su im poveavana znanja, vjetine i kompetitivnost na tritu rada i socijalna
ukljuenost. Trei cilj je bio pokretanje dva mala biznisa uz podrku implementatora projekta, u
kojima su se korisnice poticale da stvore poslovni plan za biznis koji ele pokrenuti. Dva najuspjenija
poslovna plana su finansijski podrana sa po 10.000,00 KM, i pruena im je podrka tokom prva tri
mjeseca rada. Projekat je pruio direktnu podrku za 164 korisnice. Ukupna vrijednost projekta je bila
99.561,69 KM. Za implementaciju projekta je dodijeljeno 40.000,00 KM iz domaih budeta, a
doprinos FSU u BiH je iznosio 59.561,69 KM.

47
Projekat je omoguio razvoj dva najuspjenija poslovna plana, koji su finansirani iz projektnog
budeta kako bi se podrale ene poduzetnice.

ene su obuene za koritenje raunarskih aplikacija Windows, Word, Excel i Outlook Express, kao i
za izradu biznis planova i traenje finansijskih sredstava za pokretanje vlastitog biznisa i aktivnije
traenje posla.

Ovaj projekat je omoguio novonezaposlenim enama da poboljaju svoje mogunosti zapoljavanja

ime je sprijeen rizik dugotrajne nezaposlenosti i s njom povezanog propadanja vjetina i volje za
rad.

Trajanje projekta: 15. juni 2011 15. januar 2012.

Saetak rezultata projekta:

Obuhvaeno ukupno 164 korisnice;

164 ene obuene za koritenje raunarskih aplikacija Windows, Word, Excel, Internet i
Outlook Expres u meunarodno priznatoj koli raunara ECDL;

127 ena je dobilo cerifikat o zavrenoj koli malog biznisa i steklo znanje za izradu biznis
planova, traenje finansijskih sredstava za pokretanje vlastitog biznisa, registriranje
preduzea ili obrta, te aktivnije traenje posla;

164 ene stekle dodatna znanja i vjetine koje se trae na tritu rada i time postale
konkurentnije na tritu rada;

127 ena praktino izradile biznis planove od kojih su izabrana 2 najuspjenija;

Uz asistenciju eksperata pokrenuta dva nova mala biznisa;

Monitoring novoosnovanih biznisa prva dva do tri mjeseca poslovanja (registracija firme,
poslovni prostor, istraivanje trita, marketing plan i povezivanje sa partnerima na
tritu);

Novonezaposlene ene poboljale mogunosti zapoljavanja ime je sprijeen rizik

dugotrajne nezaposlenosti i s njom povezanog propadanja vjetina i volje za rad,
nezaposlene ene motivirane da pokrenu vlastiti biznis i ponovo postanu radno aktivne.
Takoer, sprijeeno je da se gubitak zaposlenja pretvori u marginaliziranje na tritu
rada.45

Izjave korisnica o projektu:

Prola sam obuku ECDL-a i kolu malog biznisa. Osvojila sam prvu nagradu za biznis plan "Uzgoj
zainskog bilja i zainskih salata". Ova nagrada bila je za mene veliko ohrabrenje i podsticaj da mogu
poeti svoj posao. Pored toga, obuka za biznis plan mi je jako pomogla. Neke stvari koje nisam znala i
nisam imala mogunosti da nauim sada znam. Jako sam zadovoljna, ovdje sam nauila stvari koje mi
zaista mogu pomoi u ivotu. Takoer, druila sam se sa enama i vidjela da nisam jedina koja je

45
http://sif.ba/ba/?page_id=1299, pristupljeno 23.05.2012.

48
ostala bez posla. Ko god je osmislio i pokrenuo ovaj projekat svaka mu ast. Ovo je velika stvar! Kad bi
barem jo 100 ena dobilo istu priliku.

Aida Smaji, korisnica

Tek sad kad sam prola kroz ovaj biznis plan vidjela sam da trite treba dobro prouiti, mnoge stvari
se trebaju pripremiti da bi se pokrenuo posao. Ja se bavim radom na staklu i kaligrafijom. Tu
pokazujem svoju kreativnost. Obuka mi je mnogo pomogla, nauila sam mnogo toga i ostvarila
mnoge kontakte. Podignuto mi je samopouzdanje. Stekli smo lijepa prijateljstva. Moj biznis plan je
pozitivno ocijenjen i dobila sam novanu nagradu. Svi projekti su proli istu selekciju i odabrani su
najbolji, tako da smo vidjeli da se dobrim i kvalitetnim idejama daje prilika za uspjeh. Veoma sam
zahvalna organizaciji.

Amina Oprai, korisnica

Roena sam u Sarajevu i po zanimanju sam diplomirani kriminalista. U augustu 2010. godine istekao
mi je ugovor o radnom angamanu na odreeno vrijeme. Od poetka septembra pa do kraja
novembra 2011. godine bila sam korisnik ovog projekta u okviru kojeg sam pohaala ECDL kolu
kompjutera i kolu malog biznisa. Kompletan projekat je vrlo dobro osmiljen i obje kole, odnosno
nastavne oblasti, dobro su i kvalitetno realizirane. Kada se radi o ECDL koli kompjutera, tokom
nastave sam uvelike proirila i kvalitetno obogatila svoje znanje i sposobnosti koritenja kompjutera.
Iako sam se i ranije svakodnevno aktivno koristila kompjuterom, ova kola mi je pomogla da sve vie
samostalno rjeavam probleme koji se pojave pri radu na kompjuteru, te da koristim programske
mogunosti za koje ranije nisam znala da postoje, a koje mi sada uvelike olakavaju rad.

Alma Kovaevi, korisnica

7.5.5. Organizacija implementator projekta: Udruenje osoba s invaliditetom,

Berkovii
Naziv projekta: Pruimo ruku
Donator: Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)

Partnerska organizacija: Optina Berkovii

Kratak opis projekta: Glavni cilj projekta bio je poboljanje poloaja ranjivih kategorija: osoba sa
invaliditetom, nezaposlene omladine i ena u nerazvijenoj, ruralnoj Optini Berkovii kroz razvoj
socijalnog poduzetnitva. Projekat je doprinio poboljanju poloaja ranjivih kategorija, jer je direktno
uticao na njihovu ekonomsku nezavisnost, a time i na njihov kvalitet ivota. Projekat je ukljuio
otvaranje Etno sobe u kojoj su izlagani i prodavani runo raeni proizvodi korisnika, to je dalje
doprinijelo razvoju ruralnog turizma u toj optini. Projekat je pruio podrku i obrazovanje za 40
korisnika. Sredstva dodijeljena za implementaciju ovog projekta su iznosila 36.913,74 KM, od ega je
17.000,00 KM bilo iz domaih sredstava (Optina) a 19.913,74 KM je obezbijedila FSU u BiH.

Kroz ovaj projekat razvijena je i otvorena Etno soba u prostoru koji je obezbijedila Optina Berkovii,
koja slui kao muzej starina i rukotvorina i u kojoj se izlau i prodaju artikli koje su izradili korisnici
ovog projekta.

49
Projektom se uticalo na smanjenje siromatva i socijalne iskljuenosti kod mladih, osoba sa
invaliditetom i ena u ruralnoj Optini Berkovii.

Trajanje projekta: 15. juni 2011 15. januar 2012.

Saetak rezultata projekta:

Obuhvaeno ukupno 40 korisnika/korisnica;

40 osoba iz kategorije mladih, osoba sa invaliditetom, siromanih ena i nezaposlenih

uestvovalo na edukacijama za izradu rukotvorina (edukovani i osposobljeni za rad na
vitrau, izradu nakita i bojenje staklenog posua);

Adaptiran optinski prostor za odravanje radionica i izlobi;

Nabavljena oprema i maine potrebne za odravanje radionica;

Otvorena Etno soba uz organizovanje izlobe prodajnog karaktera;

Dat doprinos smanjenju siromatva i socijalne iskljuenosti mladih, invalida i ena u

optini Berkovii;

Izgraeni kapaciteti Udruenja osoba sa invaliditetom Berkovii za aktivnosti u socijalnom

sektoru;

Poveano umreavanje korisnika, institucija i Udruenja u cilju poboljanja kvaliteta ivota

najranjivijih kategorija drutva osoba sa invaliditetom, nezaposlene omladine i
siromanih ena, te prenoenje iskustava na druge, posebno ruralne i siromane optine
irom BiH.46

Izjave korisnica o projektu:

Ovo je moj prvi susret sa ovom vrstom rada. Interes za radionice je jako veliki. Izraivali smo slike i
bilo je dosta novih aktivnosti. Ja sam lino htjela da se bavim izradom nakita. Mislim da sam na
internetu prola hiljade stranica tragajui za nakitom, za idejom. I onda se ukazala prilika za izradu
nakita i bila sam presretna. Prezadovoljna sam iskustvom koje sam ovdje stekla. Imam puno
slobodnog vremena i ovo mi odlino doe. Jako sam zadovoljna s onim to vidim kad uradim. Sve
svoje ae kod kue sam ukrasila. Sve se vie ljudi raspituje kako se mogu ukljuiti u ovaj program. Za
sve uesnike ovo je bila jedna velika promjena i pravo osvjeenje.

Olivera Muratovi, korisnica

Samohrana sam majka. Sama se borim kako bih svom djetetu priutila odjeu, obuu i knjige. Ova
pomo u dodjeli konca za heklanje i vunice za pletenje e mi dobro doi da neto zaradim, ali i da
prekratim duge zimske noi.

Danijela Lui, korisnica

46
http://sif.ba/ba/?page_id=1299, pristupljeno 23.05.2012.

50
U mojoj porodici niko ne radi, a imam dva sina. Jedan od njih studira. Svaka mi je pomo dobro dola
jer e poboljati finansijsku situaciju u mojoj porodici. Ja, inae, pletem i vezem. Odavno to radim i
svoje radove prodajem na pijaci i tako neto zaradim. Ovaj projekat mi je omoguio da besplatno
dobijem materijal od kojeg izraujem artikle od kojih ivim.

Angela uk, korisnica

8. Zakljuci i preporuke za razvoj socijalnog poduzetnitva u Bosni i

Hercegovini
1. Prije svega neophodno je raditi na aktivnostima promocije socijalnog poduzetnitva u
javnosti kako bi se ovaj pojam i koncept bolje razumio i dobio odgovarajuu definiciju u
kontekstu Bosne i Hercegovine;

2. Potrebno je pojaati ulogu medija u promociji socijalnog poduzetnitva. Mediji su jedan od

kljunih faktora i spona izmeu ostalih aktera i nosilaca aktivnosti socijalnog poduzetnitva i
upravo oni trebaju promovisati dobre prakse i primjere socijalnog poduzetnitva koji e se
replicirati i dalje razvijati;

3. Potrebno je razviti odgovarajue obrazovne sadraje vezane za socijalno poduzetnitvo, kako

na fakultetima tako i u kolama, ime bi se ve u ranim fazama doprinijelo razvoju svijesti o
socijalnom poduzetnitvu kao nainu postizanja drutvenih promjena i poboljanja, i
inovativnom pristupu rjeavanju ekonomskih i drutvenih problema. Veina socijalnih
poduzetnika nema dovoljno znanja i vjetina za zapoinjanje i voenje aktivnosti socijalnog
poduzetnitva. Ta znanja i vjetine trebaju dolaziti iz razliitih oblasti, tako da bi bilo izuzetno
korisno i potrebno organizovati i ponuditi edukativne programe za voditelje i zaposlenike
socijalnih preduzea;

4. U vezi sa prethodnim, potrebno je pripremiti i realizovati programe obuke uposlenih u

dravnoj upravi segmenti vezani za ekonomiju, poreze, socijalnu i zdravstvenu zatitu, a koji
su svi vezani za socijalno poduzetnitvo;

5. Potrebno je omoguiti jednostavniji pristup izvorima finansiranja jer je dodjeljivanje

finansijskih sredstava i poticaja jedan od najznaajnijih izazova i prepreka sa kojima se aktivni
i potencijalni socijalni poduzetnici susreu u socijalnom poduzetnitvu koje je ogranieno
primarnom misijom i ciljevima, a to je usmjerenost na postizanje drutvenih promjena i
poboljanja, i usmjerenost na ugroene kategorije. Osiguravanje finansijskih sredstava za
poetna ulaganja u socijalno poduzetnitvo i njihov nedostatak esto su razlog koji sprjeava
ljude da uopte zaponu aktivnosti socijalnog poduzetnitva. Stoga je nuno raditi na daljem
razvijanju programa finansiranja, investiranja i otvaranja kreditnih linija za socijalno
poduzetnitvo. Potrebno je razmotriti i otvaranje novih ili objedinjavanje postojeih fondova
za poticanje socijalno poduzetnikih inicijativa, a dostupne strane i domae donacije i
grantove vie usmjeravati na razvoj ovih aktivnosti;

6. Osnovati Centar za razvoj socijalnog preduzetnitva ili Fond za razvoj socijalnog

preduzetnitva koji bi mogao obezbijediti osnovni pokretaki kapital za razvoj socijalnih

51
 preduzea; s tim u vezi potrebno je definisati socijalno trite, vrste roba i usluga za socijalno
poduzetnitvo i definisati grupe i brojno stanje za upoljavanje u socijalnom poduzetnitvu;

7. Potrebno je dodatno poticati poslovni sektor da se aktivnije ukljuuje u programe socijalnog

zapoljavanja, kako putem sufinansiranja programa socijalnog poduzetnitva, tako i
osiguravanjem pristupa tritu te pruanjem mentorskih usluga organizacijama civilnog
drutva koje se bave neprofitnim poduzetnitvom, dati porezne olakice za socijalna
preduzea koja reinvestiraju svoj profit u aktivnosti koje doprinose razvoju zajednice;

8. Zagovarati razvoj poreske politike koja e biti pogodna za razvoj koncepta i aktivnosti
socijalnog poduzetnitva mogue fiskalno rjeenje mogu biti poreske olakice i subvencije
za razvoj socijalnih preduzea;

9. Potrebno institucionalno i zakonodavno urediti ove vrste ekonomskih aktivnosti kako bi se

uspjeno izgradio cjelovit model socijalnog preduzetnitva i omoguilo osnivanje i
funkcionisanje socijalnih preduzea;

10. Razvijati partnerstva izmeu nevladinih organizacija i socijalnih preduzea i saradnju na

regionalnom i nacionalnom nivou, kako bi se organizovanije djelovalo prema relevantnim
politikim akterima i zagovaralo normativno prepoznavanje socijalnih preduzea;

11. Poticati meusektorsku suradnju koja e ukljuiti medije koji bi davali vie prostora
primjerima dobre prakse i davali doprinos osvjetavanju javnosti o mogunostima socijalnog
poduzetnitva;

12. Razviti infrastrukturu i meusektorsku saradnju. Umreavanje socijalnih poduzetnika

predstavlja platformu koja stvara priliku za saradnju i pristup resursima korisnim ne samo
socijalnim poduzetnicima nego i svima koji vide prednost u onome to socijalni poduzetnici
rade. Razvojem odrivog i uinkovitog odnosa koji e poticati socijalne poduzetnike stvara se
sinergijski efekat i integrisanje inovacija i poduzetnitva na svim nivoima to se pozitivno
reflektuje na cijelu zajednicu;

13. Ulagati u stvaranje poticajnog okruenja za rad socijalnih poduzetnika, te ulagati u izgradnju
kapaciteta i stvaranje infrastrukturne podrke za sve subjekte socijalnog poduzetnitva;

14. Pristupiti izradi Strategije za razvoj socijalnog poduzetnitva koja e biti krovni dokument i
vodi, sadravati i adresirati sve prethodno navedene aspekte i omoguiti njihovo
sveobuhvatno i sinhronizovano rjeavanje i unaprjeivanje.

ANEKS 1
ISTRAIVAKA METODOLOGIJA ZA PRIPREMU IZVJETAJA O PROCJENI
SOCIJALNOG PODUZETNITVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Metode istraivanja:

1. Analiza sadraja

52
Polazna taka istraivanja bit e detaljna analiza prethodno provedenih studija, dokumenata za
politike, izvjetaja, dravnih strategija i drugih dokumenata kao i dostupnih statistikih podataka o
postojanju i nivou razvijenosti aktivnosti socijalnog poduzetnitva u BiH. Naglasak e biti stavljen na
istraivanje i pregled postojeih zakona (na dravnom, entitetskom i kantonalnom nivou), pravnih
odredbi i akata koji se odnose na socijalno poduzetnitvo. Naroit fokus bit e usmjeren na OCD-e,
njihov nivo informisanosti o socijalnom poduzetnitvu, i dostupnim prilikama u ovoj oblasti. Ova faza
istraivanja e dati inicijalni uvid u praksu socijalnog poduzetnitva u BiH, pravno okruenje, glavne
interesne grupe i donatore/investitore (iz javnog i privatnog sektora, meunarodne donatore,
organizacije civilnog drutva kao glavne implementatore aktivnosti socijalnog poduzetnitva). Ova
faza istraivanja e omoguiti pregled kvaliteta, kvantiteta, vidljivosti i pouzdanosti trenutnih
dostupnih podataka. Takoer e ispitati da li su podaci zastarjeli i da li ih je potrebno aurirati. Podaci
koji budu sakupljeni tokom analize sadraja e biti osnova za terensko istraivanje, prikupljanje i
obradu novih podataka.

Predvieni rok za zavretak analize sadraja je 25. maj 2012. jer se radi o kontinuiranoj aktivnosti
koja e se preklapati sa drugim planiranim aktivnostima i zahtijeva verziju na B/H/S i engleskom
jeziku.

2. Intervjui

Oko 1520 intervjua e biti obavljeno sa predstavnicima relevantnih sektora u oblasti socijalnog
poduzetnitva iz vlade, javnih institucija, privatnog sektora, organizacija civilnog drutva (sa
posebnim fokusom na NVO-e kao najbrojniji segment BiH civilnog drutva), pojedincima aktivnim u
ovoj oblasti i krajnjim korisnicima socijalnog poduzetnitva kao i predstavnicima meunarodne i EU
donatorske zajednice. Intervjui e biti odrani u cilju dobijanja direktnih i auriranih informacija od
navedenih interesnih grupa. Iz ovih razloga bit e pripremljen polustruktuirani upitnik koji e ukljuiti
pitanja o znanju relevantnih interesnih grupa, ueu i aktivnostima u oblasti socijalnog
poduzetnitva, prilikama za finansiranje od donatora/investitora, potencijalima u BiH za razvijanje
socijalnog poduzetnitva naroito kada su u pitanju odrivost i lokalno vlasnitvo. Naroita panja e
biti posveena intervjuima sa krajnjim korisnicima projekata i aktivnostima socijalnog poduzetnitva.

Ispitanici e biti odabrani na osnovu njihovog iskustva i ukljuenosti u oblast socijalnog

poduzetnitva. Intervjui e omoguiti da se dobiju miljenja, iskustva i informacije iz prve ruke i
razliitih perspektiva i dati realnu sliku socijalnog poduzetnitva u Bosni i Hercegovini (lista ispitanika,
sa imenima i organizacijama/institucijama e biti priloena Izvjetaju o procjeni)

Predvieni rok za obavljanje intervjua, prikupljanje i obradu informacija je 20. maj 2012.
Transkripti intervju e takoer zahtijevati verzije i na B/H/S i na engleskom jeziku.

3. Fokus grupe

Fokus grupe e takoer biti organizovane da dopune pitanja i informacije dobijene tokom intervjua
jer one omoguavaju jedno interaktivno okruenje gdje e se percepcije, miljenja i stavovi o
socijalnom poduzetnitvu dobiti od grupe ljudi. Smatra se da e dinamika fokus grupe i interakcija
izmeu uesnika omoguiti iri uvid u pitanje i generirati razliita miljenja, iskustva i ideje kada je u
pitanju socijalno poduzetnitvo u BiH. Uesnici fokus grupa e biti osobe razliitih profila od
predstavnika javnog sektora, privatnog sektora, organizacija civilnog drutva, pojedinanih korisnika

53
socijalnog poduzetnitva kao i donatorske zajednice, ponovo sa ciljem da se dobije sveobuhvatna
slika, miljenja, savjeti i iskustva koja su vezana za ovu oblast. (Lista uesnika fokus grupa, sa imenima
i organizacijama/institucijama e biti priloena kao Annex Izvjetaja o procjeni).

Predvieni rok za obavljanje fokus grupa, prikupljanje i obradu informacija je 20. maj 2012. Ova
faza e se preklapati sa drugim fazama istraivanja i zahtijevati verzije i na B/H/S i na engleskom
jeziku.

4. Studije sluaja/Dobre prakse

Inicijalne aktivnosti istraivanja zajedno sa intervjuima i fokus grupama e dati informacije o dobrim
praksama socijalnog poduzetnitva u BiH. Ovi sluajevi e biti analizirani kao i rezultati koji su
postignuti putem ovih inicijativa, projekata i aktivnosti u socijalnom poduzetnitvu i bit e prikazani
kao modeli koju su se pokazali uspjenim, dobra praksa koja se treba nastaviti i primjeri na koje se
treba ugledati i dalje ih razvijati. Naroita panja e se usmjeriti na projekte i aktivnosti koje su
bazirane na principu udruivanja sredstava lokalnih i meunarodnih donatora i javnih institucija.
Studije sluaja/dobre prakse e biti odabrane tako da prikazuju potencijal socijalnog poduzetnitva
naroito u vezi poboljanja ivota u lokalnim zajednicama.

Predvieni rok za prikupljanje i obradu informacija i zavravanje studija sluaja i dobrih praksi je
28. maj 2012. Ova faza e se takoer preklapati sa drugim fazama istraivanja i zahtijevati verzije i
na B/H/S i na engleskom jeziku.

5. Oekivani rezultati istraivanja/Preporuke/Nastavak

Krajnji rezultat istraivanja e biti Izvjetaj o procjeni socijalnog poduzetnitva koji e ukljuiti sve
relevantne aspekte za ovu oblast, pravno okruenje, glavne interesne skupine, donatore i investitore,
ulogu OCD-a, sluajeve dobre prakse zajedno sa konkretnim i primjenjivim preporukama kako da se
promijene ili poboljaju navedeni segmenti kako bi se osiguralo povoljnije okruenje za razvoj i
odrivost socijalnog poduzetnitva u BiH.

Plan za naredne faze razvoja socijalnog poduzetnitva e takoer biti izraen kao finalni rezultat i
elaborirat e smjernice i savjete za naredne faze i korake koji bi se trebali poduzeti nakon zavretka
Izvjetaja o procjeni.

*Draft Izvjetaja o procjeni socijalnog poduzetnitva bit e predat ugovarau na pregled do 28. maja
2012. dok e finalni Izvjetaj o procjeni socijalnog poduzetnitva biti predstavljen na TACSO BH LAG
radionici 31. maja 2012 i 1. juna 2012

Napomena: Mogue je da e doi do manjih promjena vezano za rokove u zavisnosti od dostupnosti

uesnika intervjua i fokus grupa. Meutim, finalni rok za dostavljanje Izvjetaja o procjeni socijalnog
poduzetnitva 31. maj 2012 se nee mijenjati.

54
ANEKS 2
LISTA OSOBA KOJE SU UESTVOVALE U INTERVJUU O SOCIJALNOM
PODUZETNITVU:

1. Jagoda Petrovi, Fakultet politikih nauka Banja Luka

2. Dragan Mii, Optina Tesli
3. Fikret Zuko, Udruenje slijepih Kantona Sarajevo
4. Dragan Samardi, Udruenje osoba sa invaliditetom Berkovii
5. Omer Korjeni, Federalni zavod za zapoljavanje
6. Dobrica Jonji, Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku
7. Olivera Mastikosa, Centar za socijalni rad Banja Luka
8. Arijana Arnautovi, Ekonomski fakultet u Sarajevu
9. Mladen ain, Sarajevska kola za nauku i tehnologiju
10. Entoni eperi, Federalno ministarstvo pravde
11. Dragana Solakovi, Gradska uprava Grada Sarajeva
12. Arnela Babi, Sparkasse Banka d.d. Sarajevo
13. arko Papi, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju
14. Danijela Kozina, poslovni portal E-kapija
15. Ljubo Lepir, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite
16. Darko Vuenovi, Ministarstvo uprave lokalne samouprave Republike Srpske
17. Goran Bubalo, Catholic Relief Service
18. Mersiha uljevi-Alijagi, vicarska agencija za razvoj i saradnju
19. Saa Stani, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH
20. Sanja Tica, Delegacija Evropske komisije u BiH
21. Maja Doenovi, Delegacija Evropske komisije u BiH
22. Saa osi, vicarska agencija za razvoj i saradnju

ANEKS 3
LISTA OSOBA KOJE SU UESTVOVALE U FOKUS GRUPAMA O SOCIJALNOM
PODUZETNITVU U SARAJEVU, BANJA LUCI I EPU

Fokus grupa u Sarajevu:

1. Aida Ajanovi, Vanjsko-trgovinska komora, Institut za edukaciju, ECOS

2. Aida Smaji, poduzetnica
3. Amina Oprai, poduzetnica
4. Mira Ademovi, Udruenje IBFAN
5. Sevdija Kujovi, Udruenje ivot sa Down sindromom
6. Alen Zaimovi, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju

55
 Fokus grupa u Banja Luci:

1. Ruica Atanackovi, Udruenje graana Zajedno

2. Njegomir Kljeanin, UPP Poljotes, Tesli
3. Vanja oli, humanitarna organizacija Partner
4. Vera Bartel, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju
5. Nedo Vidovi, poduzetnik
6. Dragan Stani, poduzetnik
7. Zoran Vukomanovi, Udruenje graana Zajedno

Fokus grupa u epu:

1. Ema Nali, JU Centar za socijalni rad

2. Ivana Juro, JU Centar za socijalni rad
3. Ismet Brki, UP Ekozen Zenica
4. iki Mladen Zepolj Zenica
5. Ivan Antunovi UPIP epe
6. Mustafa Efendi, Udruenje malinari i kooperanti
7. Jutri Ena, Udruenje malinari i kooperanti
8. Tea Samardi-Memi, UPIP epe
9. Mira Jovi, UPIP epe

ANEKS 4
SLIKE SA FOKUS GRUPA I PRIMJERA DOBRE PRAKSE SOCIJALNOG
PODUZETNITVA

56
57
58