Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti I Visokom Obrazovanju 2013

Ispisano:
ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM

OBRAZOVANJU
I. OPE ODREDBE_____________________________________________________________________________________2
II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE TEHNOLOKI RAZVOJ_____________________3
III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI________________________________________________________________6
1. OPE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI____________________________________________6
2. ZNANSTVENI INSTITUTI__________________________________________________________________________7
3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENO-
TEHNOLOGIJSKI PARKOVI__________________________________________________________________________8
4. ZNANSTVENICI I SURADNICI______________________________________________________________________9
IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA__________________________________________________________________15
1. VISOKA UILITA_______________________________________________________________________________15
A. OSNIVANJE I POETAK RADA VISOKIH UILITA________________________________________________15
B. SVEUILITE_________________________________________________________________________________17
C. SASTAVNICE SVEUILITA____________________________________________________________________20
D. VELEUILITE I VISOKA KOLA_______________________________________________________________22
2. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA________________________________________________________________22
A. VRSTE STUDIJA______________________________________________________________________________22
B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA_____________________________________________25
C. ZAVRETAK STUDIJA_________________________________________________________________________27
3. STUDENTI______________________________________________________________________________________28
4. NASTAVNICI I SURADNICI________________________________________________________________________30
5. REKTORSKI ZBOR I VIJEE VELEUILITA I VISOKIH KOLA_______________________________________36
V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA_______________________________37
VI. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU___________________________________39
VII. NADZOR________________________________________________________________________________________40
VIII. PREKRAJNE ODREDBE__________________________________________________________________________40
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE_________________________________________________________________41
Prijelazne i zavrne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz
NN 46/07:__________________________________________________________________________________________44
Iz Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju NN 45/09:____________________________________44
Iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj RH
NN 45/09:__________________________________________________________________________________________44
Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 94/13_________________________________________________________________45
Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 139/13________________________________________________________________46
1
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na snazi od 28.11.2013.
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM

OBRAZOVANJU
I. OPE ODREDBE
Predmet normiranja
lanak 1. (NN 139/13)
(1) Ovim se Zakonom ureuju sustavi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
(2) Pod pojmom znanstvene djelatnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se znanstvena i razvojna istraivanja.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno znaenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muki i enski
spol.
Osnovna naela o znanosti i visokom obrazovanju
lanak 2.
(1) Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni
su dio meunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetnikog i obrazovnog prostora.
(2) Znanstvena djelatnost se temelji na:
slobodi i autonomiji stvaralatva,
etinosti znanstvenika,
javnosti rada,
povezanosti sa sustavom obrazovanja,
meunarodnim mjerilima kvalitete,
poticanju i uvaavanju specifinosti nacionalnih sadraja i
zatiti intelektualnog vlasnitva.
(3) Visoko obrazovanje se temelji i na:
akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveuilita,
otvorenosti visokih uilita prema javnosti, graanima i lokalnoj zajednici,
nedjeljivosti sveuilinoga nastavnog rada i znanstvenog istraivanja, odnosno umjetnikog stvaralatva,
uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice,
europskoj humanistikoj i demokratskoj tradiciji te usklaivanju s europskim sustavom visokog obrazovanja,
potivanju i afirmaciji ljudskih prava,
jedinstvu strunog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifina struna znanja i vjetine,
konceptu cjeloivotnog obrazovanja,
povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem te
interakciji s drutvenom zajednicom i obvezi sveuilita, veleuilita, visokih kola i javnih znanstvenih instituta da razviju
drutvenu odgovornost studenata i drugih lanova akademske i znanstvene zajednice.
Zadae visokih uilita i javnih znanstvenih instituta
lanak 3.
(1) Zadae sveuilita su znanstveno, umjetniko i razvojno istraivanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od
stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetniko stvaralatvo i struni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko,
diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Svoje zadae sveuilite ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje.
(2) Zadae visokih kola i veleuilita su struno visoko obrazovanje, umjetnika i struna djelatnost u skladu s potrebama
zajednice u kojoj djeluju.
2
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(3) Zadaa javnih znanstvenih instituta je znanstveno istraivanje. Posebice, javni znanstveni instituti imaju zadau ostvarivati
znanstvene programe od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku te, zajedno sa sveuilitima, uspostavljati znanstvenu
infrastrukturu od interesa za cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Javni znanstveni instituti sudjeluju
u procesu visokog obrazovanja sukladno ovom Zakonu.
Akademska zajednica i njene slobode
lanak 4.
(1) Akademsku zajednicu ine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja.
(2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji
sveuilita, u skladu s Ustavom, meunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
(3) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice a obuhvaaju slobodu znanstvenog i umjetnikog
istraivanja i stvaralatva, pouavanja, meusobne suradnje i udruivanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske,
meunarodnim ugovorima i ovom Zakonu.
(4) Akademska samouprava na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj obuhvaa:
utvrivanje pravila studiranja i upisa studenata,
izbor elnika i nastavnika,
upravljanje resursima s kojima raspolau visoka uilita.
(5) Autonomija sveuilita na svim sveuilinim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaa:
ureenje unutarnjeg ustroja,
utvrivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa,
financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom,
odluivanje o prihvaanju projekata i meunarodnoj suradnji,
ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu.
(6) Akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveuilita ukljuuju i odgovornost akademske zajednice prema
drutvenoj zajednici u kojoj djeluje.
Primjena propisa o ustanovama
lanak 5.
(1) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, na visoka uilita i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuju se
odredbe Zakona o ustanovama.
(2) Ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja mogu se udruivati u zajednice ustanova, sukladno
Zakonu o ustanovama. Tako uspostavljene zajednice imaju prava i obveze u odnosu na svoje sastavnice sukladno aktu o
osnivanju i statutu.
(3) Zajednica sveuilita je ustanova u koju se udruuju dva ili vie sveuilita i koja ima sva prava i obveze sveuilita,
sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ustanovama. Njezino ustrojstvo ureuje se aktom o osnivanju i statutom.
II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE TEHNOLOKI RAZVOJ
Zadae Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

lanak 6. (NN 94/13)
(1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijee) najvie je
struno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i
tehnolokog razvoja u Republici Hrvatskoj.
(2) Nacionalno vijee:
1. raspravlja pitanja od vanosti za znanstvenu djelatnost te predlae i potie donoenje mjera za njezino unapreenje,
2. predlae i potie donoenje mjera za unapreenje visokog obrazovanja,
3. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola za stjecanje znanstveno-nastavnih,
umjetniko--nastavnih i nastavnih zvanja,
4. prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja i polja, imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea te
matine odbore za pojedina polja,
5. opim aktom utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja u skladu s ovim Zakonom,
3
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
6. opim aktom utvruje minimalne uvjete radnih obveza za znanstveno, znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja o
kojima se podnosi izvjee u skladu s ovim Zakonom,
7. utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije i visoka uilita u podruju umjetnosti da bi dobile ovlatenje
za provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja odnosno umjetniku komponentu umjetniko-nastavnih zvanja u skladu s
ovim Zakonom,
8. donosi kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika i nastavnika za produljenje ugovora o radu nakon 65 godina ivota, u
skladu s ovim Zakonom,
9. propisuje minimalne uvjete radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i
struna radna mjesta, u skladu s ovim Zakonom,
10. predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti te daje miljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i
kolaborativnih tehnologijskih centara,
11. predlae kriterije i odnose raspodjele proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje te tehnoloki
razvoj,
12. predlae i potie sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog drutva, posebno tijela dravne uprave, tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog
obrazovanja,
13. predlae mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog pomlatka,
14. imenuje lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,
15. predlae i potie mjere vezane za policentrini sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
te predlae Hrvatskome saboru strateki dokument mree javnih visokih uilita i javnih znanstvenih instituta,
16. raspravlja pitanja od vanosti za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i predlae i potie donoenje mjera za njegovo
unapreenje te poticanje tehnolokog razvoja,
17. predlae lanove Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju,
18. razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanima za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici
Hrvatskoj.
lanak 7. (NN 94/13)
Brisan.
lanak 8. (NN 94/13)
Brisan.
Sastav Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj
lanak 9. (NN 94/13)
(1) Nacionalno vijee ima predsjednika i esnaest lanova, od kojih su etiri znanstvena savjetnika u trajnom zvanju zaposlena
u znanstvenim institutima, sedam redovitih profesora u trajnom zvanju, dva profesora visoke kole te dvije osobe iz podruja
gospodarstva i dvije osobe iz poduzetnitva. U radu Nacionalnog vijea sudjeluje i predstavnik reprezentativnih sindikata u
znanosti i visokom obrazovanju bez prava odluivanja.
(2) lanovi Nacionalnog vijea u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju te redovitog profesora u trajnom zvanju
biraju se iz redova vrhunskih znanstvenika, osobito onih koji imaju svjetski priznate znanstvene radove iz vie znanstvenih
polja.
(3) lanove Nacionalnog vijea koji su profesori visoke kole predlae Vijee veleuilita i visokih kola
(4) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj je etiri godine.
(5) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge
lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa.
lanak 10. (NN 94/13)
Brisan.
Nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj
lanak 11. (NN 94/13)
(1) lanove Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i njihove predsjednike imenuje Hrvatski
sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika iz
podruja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva.
4
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) Hrvatski sabor, sukladno sa stavkom 1. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje osam lanova Nacionalnog vijea, a
predsjednika navedenog tijela imenuje svake etiri godine.
(3) Kandidate za lanove i predsjednika Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj utvruje Vlada
Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveuilini senati, Vijee
veleuilita i visokih kola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca,
sindikati u znanosti te znanstvenici i lanovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje
kandidata.
(4) Dravni dunosnici te elnici znanstvenih organizacija, visokih uilita i lanovi drugih najviih strunih tijela koja se brinu
za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja ne mogu biti lanovi Nacionalnog vijea za znanost,
visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.
Razrjeenje lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj
lanak 12. (NN 94/13)
(1) Predsjednika ili lana Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj Hrvatski sabor moe razrijeiti
dunosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i prije
isteka vremena na koje je imenovan ako:
1. sam zatrai razrjeenje,
2. stupi na dunost koja prijei rad u Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj,
3. ne ispunjava svoju dunost,
4. izgubi sposobnost obnaanja dunosti,
5. svojim postupcima povrijedi ugled dunosti koju obnaa.
(2) U sluaju razrjeenja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatski sabor e na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog
predsjednika ili lana na vrijeme do isteka mandata razrijeenog predsjednika ili lana. Novi e se predsjednik ili lan
predloiti na temelju prije prikupljenih prijedloga prema lanku 11. stavku 3. ovoga Zakona.
Rad i odluivanje Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj
lanak 13. (NN 94/13)
(1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj donose poslovnike o svom radu u skladu s ovim
Zakonom i drugim propisima.
(2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praenje nekog podruja Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki
razvoj mogu osnovati svoja radna tijela u ijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu lanovi Nacionalnog vijea za
znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.
(3) Raspravljajui o pitanjima iz svoje nadlenosti Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj mogu
traiti miljenje nadlenog ministarstva i odgovarajuih strunjaka.
(4) lanovi Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj te lanovi radnih tijela izuzet e se od
odluivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje izuzea lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko
obrazovanje i tehnoloki razvoj poblie se ureuje poslovnicima o radu tih tijela.
(5) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj donose program rada za mandatno razdoblje te
godinji program rada koje potvruje ministar. Za svoj rad Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki
razvoj odgovorni su Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godinje podnose izvjetaj.
(6) U sluajevima kada Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj ministru predlau donoenje
kakvog opeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne prihvati, zatrait e ponovno razmatranje predmetnog prijedloga.
Ako ni nakon tako provedenog postupka ne doe do usuglaavanja o spornom pitanju o njemu e odluiti Vlada Republike
Hrvatske.
(7) Administrativne i strune poslove za Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj obavlja Agencija
za znanost i visoko obrazovanje (lanak 15.).
Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja
lanak 14.
(1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Savjet) je struno tijelo Nacionalnog
vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. Savjet ini petnaest lanova i to tako da su u njemu tri lana sa
znanstvenih instituta, est lanova sa sveuilita, dva lana s veleuilita, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u
Savjet imenuje ministar.
5
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) lanove Savjeta zajedniki imenuju Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj veinom
ukupnog broja glasova obaju tijela na temelju prijedloga Rektorskog zbora, Vijea veleuilita i visokih kola, javnih
znanstvenih instituta, sveuilita, veleuilita i visokih kola te Ministarstva i sindikata. Mandat lanova Savjeta traje etiri
godine.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje
lanak 15.
Prestao vait
Vrednovanje visokih uilita i znanstvenih organizacija
lanak 16.
Prestao vait
Vrednovanje studijskih programa
lanak 17.
Prestao vait
Primjena rezultata vrednovanja
lanak 18.
Prestao vait
Podruna znanstvena i umjetnika vijea i matini odbori
lanak 19. (NN 94/13)
(1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea (u
daljnjem tekstu: podruna vijea) i matine odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajue
struke na vrijeme od etiri godine. Prijedloge za lanove podrunih vijea i matinih odbora daju Rektorski zbor, sveuilita,
znanstveni instituti te lanovi akademske zajednice i znanstvenici na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za
podruna vijea i matine odbore.
(2) Podruna vijea osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadlenosti Nacionalnog vijea za znanost za pojedina znanstvena i
umjetnika podruja navedena u lanku 6. stavak 2. ovoga Zakona. Podruna vijea sudjeluju u izboru u znanstvena ili
umjetniku komponentu umjetniko-nastavnih zvanja u posebnim sluajevima navedenim u lanku 33. stavku 4. ovoga
Zakona.
(3) Matini odbori sudjeluju u izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja sukladno s ovim
Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.
(4) Sastav podrunih vijea i matinih odbora te nain njihova rada ureuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno
vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, pri emu se vodi rauna o pravinoj regionalnoj zastupljenosti.
lanovi matinih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici.
III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI
1. OPE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI
Sloboda znanstvenog rada i djelovanja

lanak 20.
(1) Znanstveni rad ne podlijee nikakvim ogranienjima ili formalnim zahtjevima osim onih koji proizlaze iz potivanja
etinosti u znanstvenom i istraivakom radu, zatite ljudskih prava te zatite osobne i ope sigurnosti na radu.
(2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanou ne mogu biti zapreka slobodnom
bavljenju znanou i predviene su iskljuivo radi stjecanja pojedinih prava predvienih ovim Zakonom i na njemu
utemeljenim propisima.
Znanstveni rad
lanak 21.
(1) Znanstvenim radom u smislu ovoga Zakona bave se znanstvenici na sveuilitima i institutima i drugim znanstvenim
organizacijama kao i osobe izabrane na suradnika radna mjesta u tim organizacijama, te drugi znanstvenici koji su ispunili
uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.
6
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) U znanstvenom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveuilinih studija te osobe izabrane na struna radna mjesta
prema ovome Zakonu. U znanstvenom radu mogu sudjelovati i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u znanstvenom i
nastavnom procesu.
Znanstvena djelatnost
lanak 22.
(1)Znanstvenu djelatnost u smislu ovoga Zakona obavljaju sveuilita i njihove sastavnice, javni znanstveni instituti,
znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane
u Upisnik znanstvenih organizacija (u daljnjem tekstu: znanstvene organizacije).
(2) Djelatnosti ustanova od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku (kao to su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i
Leksikografski zavod Miroslav Krlea) ureuju se i
posebnim zakonom.
(3) Prestao vait.
(4) Prestao vait.
Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika
lanak 23. (NN 94/13)
(1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika.
(2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno, znanstveno-nastavno ili umjetniko-
nastavno zvanje te zahtjeva zainteresirane fizike ili pravne osobe. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na
temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti.
(3) Prestao vait.
(4) Prestao vait.
(5) Prestao vait.
(6) Prestao vait.
(7) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovoga lanka i brisanje iz upisnika, ustroj i
nain njihova voenja te sadraj obrazaca za podnoenje zahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika.
(8) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se financirati iz dravnog
prorauna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenici mogu se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog
Nacionalnog vijea za znanost, financirati iz dravnog prorauna ako sudjeluju u projektu od znaaja za Republiku Hrvatsku.
Ostali subjekti znanstvene djelatnosti
lanak 24. (NN 94/13)
(1) Uz fizike osobe koje se bave znanstvenim radom i subjekte koji obavljaju znanstvenu djelatnost, subjekti znanstvene
djelatnosti su i Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Ministarstvo, Hrvatska akademska i
istraivaka mrea (CARNet), Hrvatska zaklada za znanost (u daljnjem tekstu: Zaklada) te, sukladno sa zakonom i svojim
opim aktima, nastavne baze medicinskih, stomatolokih, veterinarskih i farmaceutskih fakulteta, veleuilita, visoke kole,
znanstvene udruge, muzeji, arhivi i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice ije je djelovanje od interesa za
obavljanje znanstvene djelatnosti.
(2) Nain sudjelovanja subjekata iz stavka 1. ovoga lanka u organizaciji i provedbi znanstvene djelatnosti ureuje se
zakonom, na njemu utemeljenom propisu te odlukama nadlenih tijela.
2. ZNANSTVENI INSTITUTI
Osnivanje znanstvenih instituta

lanak 25.
(1) Znanstvene institute osnivaju domae i inozemne pravne i fizike osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o
ustanovama.
(2) Radi ostvarivanja znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske uredbom
osniva javne znanstvene institute.
Osnovne odredbe o unutarnjem ustroju znanstvenog instituta
lanak 26. (NN 94/13)
7
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(1) Na unutarnji ustroj i upravljanje javnim znanstvenim institutom i znanstvenim institutom (u daljnjem tekstu: institut)
primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
(2) Statut instituta donosi njegovo upravno vijee uz suglasnost osnivaa. Suglasnost na statut javnoga znanstvenog instituta
daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.
(3) Institut ima:
ravnatelja,
znanstveno vijee,
upravno vijee,
druga tijela predviena statutom ili na njemu utemeljenim drugim opim aktom.
(4) Upravno vijee instituta, sukladno statutu, ine lanovi koje imenuje i razrjeava osniva, lanovi koje izabere znanstveno
vijee instituta te jedan lan koji je predstavnik zaposlenika. Broj lanova upravnog vijea instituta odreuje se statutom, uz
ogranienje da ne moe biti manji od tri ni vei od devet. lanovi koje imenuje osniva ine veinu u upravnom vijeu.
Upravno vijee vodi financijsku i poslovnu politiku, odluuje o raspolaganju imovinom vee vrijednosti sukladno statutu te
odluuje o pitanjima koja statutom
nisu stavljena u nadlenost drugih tijela.
(5) U znanstvenom vijeu znanstvenici i osobe izabrane na suradnika radna mjesta ili njihovi predstavnici odluuju o
znanstvenim i strunim pitanjima. Znanstveno vijee:
1. utvruje i provodi znanstvenu politiku instituta,
2. raspravlja i odluuje o znanstvenim i strunim pitanjima,
3. provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja, kad je institut za to ovlaten,
4. provodi postupke izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta,
5. imenuje i razrjeuje dio lanova upravnog vijea instituta, u skladu sa statutom,
6. predlae upravnom vijeu kandidate za natjeajni odbor za izbor ravnatelja instituta,
7. daje upravnom vijeu instituta prethodno miljenje u postupku donoenja statuta te
8. obavlja druge poslove odreene odlukom o osnivanju i statutom instituta.
(6) Institut moe imati znanstveni savjet. lanovi znanstvenog savjeta su istaknuti javni djelatnici ije lanstvo nije uvjetovano
sklopljenim ugovorom o radu s institutom. Ustroj, nadlenosti i nain rada znanstvenog savjeta ureuje se statutom.
Sudjelovanje instituta u visokom obrazovanju
lanak 27.
(1) Znanstveni instituti surauju s visokim uilitima u znanstvenom radu i izvoenju studijskih programa u skladu sa
znanstvenim programom instituta te znanstvenim i studijskim programima visokih uilita.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga lanka potanje se ureuje ugovorom visokog uilita i instituta.
(3) Visoka uilita i instituti dogovaraju uspostavljanje znanstvene infrastrukture od interesa za cjelokupni sustav znanstvene
djelatnosti i visokog obrazovanja.
3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I

ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI
Kolaborativni znanstveni programi

lanak 28.
(1) Kolaborativni znanstveni program je interdisciplinarni istraivaki program koji provode sveuilita i javni znanstveni
instituti i koji se u pravilu sastoji od veeg broja problemski povezanih znanstvenih projekata.
(2) Kolaborativni znanstveni program predlae senat sveuilita ili znanstveno vijee javnoga znanstvenog instituta. Senat ili
znanstveno vijee imenuje voditelja programa.
(3) Voditelj programa predlae nacrt programa Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.
(4) Ako Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj prihvati nacrt programa, sveuilite ili institut
raspisuje natjeaj za prijavu projekata u sklopu programa.
(5) Konaan prijedlog programa odreuju svi voditelji odabranih projekata. O tom prijedlogu se provodi interna recenzija na
sveuilitu ili javnom znanstvenom institutu.
8
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(6) Nakon interne recenzije konaan prijedlog programa vrednuje Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i
tehnoloki razvoj koje imenuje recenzente. Program se brani javno, pred lanovima Nacionalnim vijeem za znanost, visoko
obrazovanje i tehnoloki razvoj i recenzentima. Izvrenje programa vrednuje se na isti nain kao to se provodi obrana
prijedloga programa.
Znanstveni centar izvrsnosti
lanak 29. (NN 94/13)
(1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po
originalnosti, znaenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u
svijetu unutar svoje znanstvene discipline.
(2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglaava ministar na
prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, uz suglasnost znanstvene organizacije ili
skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja sukladno zakonu koji regulira osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom
obrazovanju i postupka koji obvezno ukljuuje meunarodnu prosudbu.
(3) Odluka ministra o proglaenju znanstvenog centra izvrsnosti sadri prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijea za
znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog
vrednovanja u postupku predvienom stavkom 2. ovog lanka, moe se produiti za iduih pet godina.
Znanstveno-tehnologijski park
lanak 30.
(1) Znanstveno-tehnologijski park je trgovako drutvo koje se osniva radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja
suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jaanja na znanosti temeljenog gospodarstva.
(2) Suglasnost za koritenje naziva znanstvenotehnologijskog parka daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost,
(3) Znanstveno-tehnologijski park uiva porezne olakice i druge pogodnosti kojima se potie ostvarivanje njegovih ciljeva, u
skladu sa zakonom.
4. ZNANSTVENICI I SURADNICI
Znanstvenici
lanak 31.
Znanstvenici u smislu ovoga Zakona su osobe koje su sukladno ovom Zakonu izabrane u odgovarajua znanstvena zvanja i
upisane u Upisnik znanstvenika.
Znanstvena zvanja
lanak 32. (NN 94/13)
(1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom
zvanju. Znanstvena zvanja se stjeu u postupku i pod uvjetima predvienim ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.
(2) Za znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao
priznatog znanstvenika.
(3) Za viega znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji
predstavljaju znaajan doprinos znanosti te koji je najmanje pet godina bio u zvanju znanstvenog suradnika.
(4) Za znanstvenog savjetnika i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabran istraiva koji ima doktorat
znanosti i znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanost, pri emu e se posebno cijeniti meunarodna afirmacija
znanstvenika i meunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegovo znaenje u okviru nacionalnih sadraja. Uz
navedene uvjete, u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabrat e se istraiva koji je najmanje pet godina bio u zvanju
viega znanstvenog suradnika, a u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju istraiva koji je najmanje pet
godina bio u zvanju znanstvenog savjetnika.
(5) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj pravilnikom koji se objavljuje u Narodnim
novinama detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja (vrsta i broj znanstvenih radova, vrednovanje radova i sl.)
sukladno stavcima 2.-4. ovoga lanka, na temelju kojih matini odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju
sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, vodei rauna o posebnostima pojedinih znanstvenih i umjetnikih podruja te
pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih podruja.
9
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(6) Prilikom propisivanja uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka predvidjet e se primjereno vremensko razdoblje primjene do tada
vaeih uvjeta kojim e se na pravian nain omoguiti reizbor ili napredovanje onih znanstvenika koji su svoj znanstveni rad
obavljali prema tim uvjetima.
(7) Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor u vie zvanje u odnosu na zvanje u koje se bira, posebnom
odlukom znanstvenog vijea i uz suglasnost zaposlenika, pristupnik moe biti izabran u vie zvanje i ranije od rokova
propisanih ovim lankom, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Za izbor u zvanje
znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju izbor ranije od rokova propisanih stavkom 4. ovoga lanka nije mogu.
(8) Iznimno, ako je pristupnik istraiva koji nije bio zaposlen u Republici Hrvatskoj, matini odbor moe odobriti zahtjev za
izbor u znanstveno zvanje viega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika te znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju
pristupniku koji nije bio prije izabran u znanstveno zvanje, ako iz prijave procijeni da zadovoljava istovjetne uvjete koji su
prema propisima Republike Hrvatske potrebni za izbor u odgovarajue zvanje, odnosno da je bio izabran u odgovarajue
zvanje.
Pokretanje postupka za stjecanje zvanja
lanak 33.
(1) Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu.
(2) Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokree osoba koja smatra da ispunjava uvjete za
izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe pokrenuti i znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu.
(3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji ovlatenoj za provoenje dijela postupka izbora.
Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenoj organizaciji koja je ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, ta je
znanstvena organizacija iskljuivo nadlena za provoenje dijela postupka. Na obrazloeni zahtjev osobe koja pokree
postupak izbora, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj moe za provoenje dijela postupka
odrediti i drugu ovlatenu znanstvenu organizaciju.
(4) Ukoliko nijedna znanstvena organizacija nije ovlatena za provoenje dijela postupka izbora u pojedino znanstveno zvanje
u odreenom znanstvenom ili umjetnikom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetnikom podruju, a matini
odbor za to polje ili interdisciplinarno podruje nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajue podruno znanstveno ili
umjetniko vijee. Ako nijedno podruno znanstveno ili umjetniko vijee nije ovlateno za provoenje postupka, postupak
izbora provodi Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.
Ovlatenje za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje
lanak 34. (NN 94/13)
(1)Rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdaje ministar na temelju prijedloga
Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj onoj znanstvenoj organizaciji koja u stalnom radnom
odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i to najmanje petnaest u odgovarajuem
znanstvenom podruju te najmanje sedam u odgovarajuem znanstvenom polju, odnosno interdisciplinarnom podruju, od
ega najmanje tri znanstvena savjetnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje moe
dobiti i visoko uilite sa statusom znanstvene organizacije koja u stalnom radnom odnosu ima zaposlenike s nepunim radnim
vremenom, a iji ekvivalent pune zaposlenosti zadovoljava uvjet iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlatena je, na temelju odluke nadlenoga matinog odbora, za provoenje
dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za svoje zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima za sva znanstvena podruja i
polja, sukladno Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinu Statutu.
(4) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka to se ovlatenje znanstvene organizacije upisuje u Upisnik znanstvenih
organizacija.
(5) Postupak izbora u znanstvenoj organizaciji provodi struno tijelo kojemu su statutom u nadlenost stavljena znanstvena
pitanja. Ispunjavanje uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka provjerava Ministarstvo po slubenoj dunosti, te ako institucija
vie ne ispunjava uvjete, ministar e donijeti rjeenje o brisanju ovlatenja iz Upisnika znanstvenih organizacija.
(6) Ovlatena znanstvena organizacija moe posebnim pravilnikom poblie urediti onaj dio postupka izbora u znanstvena
zvanja koji ona provodi.
(7) Postupak dobivanja rjeenja o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u umjetniko-nastavna zvanja primjenjuje se
na odgovarajui nain i pri izboru u umjetniku komponentu umjetniko-nastavnog zvanja.
Postupak izbora
lanak 35. (NN 94/13)
(1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlatenoj znanstvenoj organizaciji, zajedno s dokazima o ispunjavanju
uvjeta za izbor u odreeno zvanje.
10
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) Ovlatena znanstvena organizacija, u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje struno
povjerenstvo. Struno povjerenstvo se sastoji od tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju s obzirom na
ono za koje se trai izbor. Barem jedan lan povjerenstva ne moe biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen
pristupnik.
(3) Struno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te predlae da se pristupnik izabere ili ne izabere u
znanstveno zvanje. Struno povjerenstvo svoje izvjee podnosi u roku od trideset dana od dana imenovanja.
(4) Na temelju izvjea strunog povjerenstva i odluke strunog tijela iz lanka 34. stavka 3. ovoga Zakona, organizacija u
roku od trideset dana daje miljenje i prijedlog nadlenom matinom odboru.
(5) Matini odbor u roku od ezdeset dana potvruje ili ne potvruje miljenje i prijedlog organizacije. Proputanje navedenog
roka ne moe rezultirati stjecanjem zvanja.
(6) U sluaju da matini odbor propusti rok iz prethodnog stavka, pristupnik moe zahtijevati od nadlenoga podrunog vijea
da samo odlui o zahtjevu. U sluaju da postupak izbora provodi podruno vijee, zbog proputanja navedenog roka,
pristupnik se moe obratiti Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.
(7) Matini odbor nee potvrditi miljenje i prijedlog ovlatene znanstvene organizacije ako:
1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor,
2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili
3. je bitno povrijeen postupak provoenja izbora.
(8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka, matini odbor e sam provesti postupak izbora ili zatraiti od iste organizacije
ponavljanje postupka, ili zatraiti od druge organizacije pokretanje novog postupka izbora. Novi postupak izbora dovrit e se
u roku od ezdeset dana.
(9) Odluka matinog odbora je izvrna, predstavlja upravni akt te se u postupku izbora u znanstveno zvanje primjenjuju
odredbe Zakona o opem upravnom postupku.
(10) Matini odbor e u roku petnaest dana, bez odlaganja, odluku o izboru (pozitivnu ili negativnu) dostaviti pristupniku i
znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti
Ministarstvu radi upisa u Upisnik znanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva.
(11) U sluaju predvienom lankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se
nadlenom matinom odboru ili podrunom vijeu, odnosno Nacionalnom vijeu. Postupak e se dovriti u roku 120 dana.
(12) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu ne moe se
donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje ve samo ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje
postupka.
(13) Postupak za izbor u znanstvena zvanja primjenjuje se na odgovarajui nain i na izbor u umjetniku komponentu
umjetniko-nastavnog zvanja koja je u svemu izjednaena s znanstvenim zvanjem.
Rokovi u postupku izbora i posljedice prekoraenja
lanak 36.
(1) Rokovi u postupku izbora u znanstveno zvanje iz lanka 35. ovoga Zakona ne teku u razdobljima od 15. srpnja do 31.
kolovoza te od 20. prosinca do 7. sijenja.
(2) U sluaju neopravdanog znatnog prekoraenja roka, po pritubi pristupnika ili znanstvene organizacije u kojoj je pristupnik
zaposlen, matini odbor moe preuzeti postupak izbora i sam ga provesti. U sluaju neopravdanog prekoraenja roka matinog
odbora, na odgovarajui nain e se primijeniti lanak 35. stavak 6. ovoga Zakona.
(3) Ovlatenoj znanstvenoj organizaciji koja uestalo i neopravdano ne potuje rokove propisane u lanku 35. ovoga Zakona,
ministar e, uz prethodno miljenje Nacionalnog vijea, oduzeti ovlatenje za provoenje postupka izbora u zvanje.
(4) Ako matini odbor uestalo ne potuje rokove propisane u lanku 35. ovoga Zakona, na zahtjev ministra Nacionalno vijee
za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj pokrenut e postupak za razrjeenje predsjednika odbora i lanova
odgovornih za nepotivanje rokova.
Trajnost zvanja i njegov prestanak
lanak 37. (NN 94/13)
(1) Znanstveno zvanje je trajno a prestaje prelaskom u vie zvanje ili njegovim oduzimanjem.
(2) Znanstveno zvanje moe se oduzeti:
1. ako se pojave injenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje pristupnik nije ispunjavao
propisane uvjete za izbor,
11
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
2. ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da
su istraivanja na kojima se temelje krivotvorena te
3. u sluajevima tekih povreda etikog kodeksa.
(3) Postupak oduzimanja zvanja moe pokrenuti znanstvena organizacija, matini odbor, podruno vijee, Nacionalno vijee za
znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj ili Odbor za etiku. Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi se
odgovarajuom primjenom odredbi lanka 35. ovoga Zakona.
(4) Postupak oduzimanja znanstvenog, odnosno umjetniko-nastavnog zvanja provodi odgovarajui matini odbor i to u roku
od najvie 120 dana od dana pokretanja postupka.
Poasno zvanje
lanak 38.
(1) Instituti i druge znanstvene organizacije svojim istaknutim umirovljenim znanstvenim savjetnicima mogu, bez provoenja
javnog natjeaja, dodijeliti poasno znanstveno zvanje zasluni znanstvenik.
(2) Zasluni znanstvenik moe, u skladu s potrebama znanstvene organizacije, sudjelovati u znanstvenim projektima i ostalim
aktivnostima.
(3) Postupak imenovanja i prava zaslunog znanstvenika poblie se ureuju statutom znanstvene organizacije.
Radna mjesta u znanstvenim organizacijama
lanak 39. (NN 94/13)
(1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik, znanstveni
savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.
(2) Suradnika radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i poslijedoktorand.
(3) Struna radna mjesta u znanstvenim organizacijama za zaposlenike koji sudjeluju u obavljanju znanstvene djelatnosti su
struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.
Postupak izbora na radna mjesta
lanak 40. (NN 94/13)
(1) Postupak izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta ureuje se statutom znanstvene organizacije ili, u
privatnim znanstvenim organizacijama, opim aktom kojim se ureuju radni odnosi.
(2) Izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u
Narodnim novinama, u dnevnom tisku i na slubenim internetskim stranicama znanstvene organizacije te na slubenom
internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje 30 dana.
(3) U sluaju kada je raspisan natjeaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka moe se obaviti i izbor u
znanstveno zvanje sukladno lanku 35. ovoga Zakona ukoliko neki od pristupnika nema obavljen taj izbor. U tom sluaju
obavlja se izbor u znanstveno zvanje svih pristupnika koji imaju uvjete za odnosno zvanje a do tada nisu u njega izabrani.
Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija u roku od 90 dana dovrava postupak izbora
na radno mjesto izborom pristupnika koji najbolje udovoljava uvjetima natjeaja. U postupku izbora znanstvena organizacija
moe zatraiti miljenje kompetentnih strunjaka iz zemlje ili inozemstva.
(4) Znanstvena organizacija duna je obavijestiti o rezultatu izbora sve pristupnike u roku od petnaest dana od dana donoenja
odluke o izboru.
(5) Ako odluka o izboru na isto ili vie radno mjesto ne bude donesena do isteka roka na koji je neki od pristupnika bio izabran
u prethodnom izboru u istoj znanstvenoj organizaciji, njegov ugovor o radu traje do donoenja odluke o izboru.
Znanstvena radna mjesta
lanak 41.
(1) U institutima znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta.
(2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istom ili viem znanstvenom zvanju,
odnosno izbor proveden sukladno lanku 40. stavku 3. ovoga Zakona.
(3) Na radno mjesto viega znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju i na
radnom mjestu znanstvenog suradnika ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta.
(4) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju i na radnom
mjestu viega znanstvenog suradnika ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu izvanrednog profesora.
(5) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabrana osoba koja je najmanje pet godina bila u
zvanju i na radnom mjestu znanstvenog savjetnika ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora.
12
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(6) Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na vie znanstveno radno mjesto u odnosu na ono na koje se
bira, posebnom odlukom znanstvenog vijea i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj za izbor iz stavka 3. i 4. ovoga lanka moe
biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora
na radno mjesto s niim zvanjem.
(7) Znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto nema obvezu izbora na vie znanstveno radno mjesto, ali moe biti
izabran na vie znanstveno radno mjesto sukladno objavljenom javnom natjeaju.
(8) Uz uvjete za izbor na radno mjesto koji su propisani ovim Zakonom institut moe svojim statutom ili drugim opim aktom
utvrditi i dodatne uvjete.
Ugovor o radu
lanak 42. (NN 94/13, 139/13, vidi NN 101/14)
(1) S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta u javnim znanstvenim institutima zakljuuje se ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, s obvezom provoenja reizbora ili izbora na vie radno mjesto.
(2) Reizbor znanstvenika na znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika, viega znanstvenog suradnika i znanstvenog
savjetnika vri se na nain da struno povjerenstvo ovlatene znanstvene organizacije podnosi znanstvenom vijeu javnog
znanstvenog instituta u kojem je pristupnik zaposlen, svakih pet godina, izvjee o radu znanstvenika. Struno povjerenstvo se
sastoji od tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju i na odgovarajuem radnom mjestu, s obzirom na ono
za koje se trai reizbor. Barem jedan lan povjerenstva ne moe biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen
pristupnik.
(3) Oblik izvjea te minimalne uvjete radnih obveza za znanstvena radna mjesta za koje se podnosi izvjee iz stavka 2. ovoga
lanka propisuje Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. Javni znanstveni institut opim aktom
propisuje postupak odluivanja o prihvaanju izvjea, a moe propisati i dodatne uvjete radnih obveza na znanstvenim radnim
mjestima za koje se podnosi izvjee iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Ako znanstveno vijee javnog znanstvenog instituta ne prihvati pozitivno izvjee o radu, odnosno prihvati negativno
izvjee o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka, nakon dvije godine od dana donoenja navedene odluke, ponavlja se
postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga lanka.
(5) Miljenje o ponovljenom izvjeu iz stavka 4. ovoga lanka donosi upravno vijee javnog znanstvenog instituta. Ako
upravno vijee javnog znanstvenog instituta ne prihvati izvjee, odnosno ako je miljenje upravnog vijea negativno, ravnatelj
pokree postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika) u skladu s opim
propisima o radu i opim aktom javnog znanstvenog instituta.
(6) S osobama izabranim u znanstvena, suradnika i struna zvanja koje rade na projektu ogranienog trajanja, ugovor o radu
zakljuuje se na odreeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana.
(7) Obveza podnoenja izvjea o radu znanstvenika iz ovog lanka prestaje nakon to zaposlenik bude izabran na znanstveno
radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.
(8) Znanstveniku u javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje
ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika, znanstvena
organizacija moe sa znanstvenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme od
dvije godine s mogunou produljenja u dvogodinjim mandatima. Kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika za zakljuenje
ugovora o radu nakon 65. godine donosi Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, a javni
znanstveni institut opim aktom moe propisati i dodatne kriterije izvrsnosti.
(9) Na temelju izvjea strunog povjerenstva ovlatene znanstvene organizacije iz lanka 34. ovoga Zakona, a koje se sastoji
od tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju u odnosu na pristupnika, pri emu barem jedan lan
povjerenstva ne moe biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik, odgovarajui matini odbor
donosi odluku o ispunjenju kriterija izvrsnosti iz stavka 8. ovoga lanka.
(10) Kada su sredstva za plau znanstvenika iz stavka 8. ovoga lanka osigurana iz namjenskih sredstava za znanstvene ili
strune projekte, ili iz vlastitih sredstava, javni znanstveni institut moe mu produljiti radni odnos i izvan ogranienja
propisanih stavkom 8. ovoga lanka.
(11) Znanstvenik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu moe se zaposliti na odreeno
vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji pod uvjetima iz stavaka 8., 9. ili 10. ovoga lanka, ako se na raspisani natjeaj u toj
znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajui pristupnik.
Suradnika zvanja i radna mjesta
lanak 43. (NN 94/13)
(1) Suradnika zvanja i radna mjesta su asistent i poslijedoktorand. Izbor na radno mjesto asistenta ili poslijedoktoranda
provodi se na temelju javnog natjeaja.
13
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) Osobu koja je zavrila sveuilini diplomski studij, znanstveni institut moe izabrati u zvanje asistenta, te s njom zakljuiti
ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie pet godina na suradnikom radnom mjestu asistenta. Asistent je duan
upisati poslijediplomski sveuilini studij.
(3) Osobu koja je zavrila poslijediplomski sveuilini studij, znanstvena organizacija moe na temelju javnog natjeaja
izabrati u zvanje poslijedoktoranda te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie etiri godine
na suradnikom radnome mjestu poslijedoktoranda.
(4) Ako se plaa i/ili trokovi poslijediplomskog sveuilinog studija asistenta ili poslijedoktoranda ne osiguravaju iz vlastitih
prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu iz
stavaka 2. i 3. ovoga lanka daje ministar.
(5) Na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, znanstvena organizacija moe zaposliti asistenta ili
poslijedoktoranda za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt.
Vrednovanje rada asistenata, poslijedoktoranada i mentora
lanak 43.a (NN 94/13)
(1) Svake godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pisanom izvjeu mentora u kojem se
vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu, kao i uspjenost na poslijediplomskom
sveuilinom studiju.
(2) Najmanje jednom u dvije godine poslijedoktorand podnosi izvjee znanstvenom vijeu o svom radu temeljem kojeg se
vrednuje njegova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu.
(3) Ako je asistent ili poslijedoktorand dva puta ocijenjen negativno, o drugom izvjeu miljenje donosi upravno vijee javnog
znanstvenog instituta. Ako se drugo negativno izvjee, koje sadri i oitovanje asistenta ili poslijedoktoranda, usvoji, ravnatelj
pokree postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika).
(4) Sadraj, kriterije te postupak usvajanja izvjea iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka propisuje znanstvena organizacija opim
aktom.
(5) Najmanje jedanput u dvije godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad mentora asistenta na temelju izvjea o radu te
izvjea i ocjene asistenta o mentorstvu znanstvenika. Mentor koji je dva puta ocijenjen negativno, ne moe vie biti imenovan
za mentora. Postupak, kriteriji ocjene i imenovanja mentora propisuju se opim aktom znanstvene organizacije.
Struna zvanja i radna mjesta
lanak 44. (NNN 139/13)
(1) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.
(2) Osobe u strunim zvanjima rade na odgovarajuim radnim mjestima strune poslove vezane za znanstvena istraivanja.
(3) Uvjete za izbor u struna zvanja i izbor na odgovarajua radna mjesta propisuje znanstvena organizacija statutom, osim u
sluaju zapoljavanja osoba koje rade na projektu ograniena trajanja, kada uvjete za izbor propisuje institucija koja financira
projekt.
lanak 45. (NN 94/13)
Osobama zaposlenima na znanstvenim i suradnikim radnim mjestima, a koja se financiraju iz dravnog prorauna, produljuje
se ugovor o radu na odreeno vrijeme za onoliko vremena koliko im je trajao rodiljni i/ili roditeljski dopust, bolovanje dulje od
tri mjeseca, obavljanje javne slube ili dunosti te drugi opravdani sluaj predvien zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim
aktom znanstvene organizacije.
Rad izvan znanstvene organizacije
lanak 46.
(1) Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama vezani uz znanstveni, nastavni ili struni rad kod treih osoba
mogu se ograniiti ili uvjetovati suglasnou matine znanstvene organizacije kada je to predvieno statutom ili drugim opim
aktom visokog uilita, ako se radi o znanstvenom, nastavnom ili strunom radu koji bi negativno utjecali na rad matine
znanstvene organizacije ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnou konkurira matinoj znanstvenoj
organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu.
(2) Rad izvan matine znanstvene organizacije moe iznositi najvie jednu treinu radnog vremena.
14
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA
1. VISOKA UILITA
A. OSNIVANJE I POETAK RADA VISOKIH UILITA

Vrste visokih uilita i njihova zadaa
lanak 47.
(1) Visoka uilita su sveuilite te fakultet i umjetnika akademija u njegovom sastavu, veleuilite i visoka kola.
(2) Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu.
(3) Sveuilite, fakultet i umjetnika akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene,
strune i umjetnike djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog
obrazovanja ova visoka uilita organiziraju i izvode sveuiline a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi i
strune studije.
(4) Veleuilite i visoka kola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvoenja
strunih studija te mogu obavljati strunu, znanstvenu i umjetniku djelatnost u skladu s ovim Zakonom i svojim statutom.
Osnivanje visokih uilita
lanak 48.
(1) Sveuilita, veleuilita i visoke kole osnivaju se kao ustanove.
(2) Sveuilite moe osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetnike akademije i odjele te druge sastavnice sukladno
zakonu.
(3) Veleuilita i visoke kole ne mogu osnivati druga visoka uilita.
(4) Visoka uilita za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno uvjetima koje
predvia ovaj Zakon ili kao ustrojbene jedinice nadlenih ministarstava.
(5) Kad je visoko uilite ustrojbena jedinica nadlenog ministarstva, moe izvoditi sveuilini studij sukladno ugovoru sa
sveuilitem kojemu povjerava izvoenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveuilite.
(6) Sveuilite ili veleuilite i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe
za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveuilita ili veleuilita.
(7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske ureuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga lanka, posebice njihov ustroj, prava i
obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadae.
(8) Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata visokih uilita iz stavka 4. ovoga lanka obavljaju ministarstvo
nadleno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadleno za obranu, sukladno posebnom sporazumu.
Javna i privatna visoka uilita
lanak 49.
(1) Visoka uilita mogu biti javna i privatna.
(2) Javna visoka uilita iz stavka 1. ovoga lanka su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva
sveuilite zakonom, a veleuilite i visoku kolu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivaka prava nad visokim uilitima
u ime Republike Hrvatske obnaa Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom
odgovarajuem propisu.
(3) Privatno sveuilite, veleuilite i visoka kola osnivaju se odlukom osnivaa na nain propisan odredbama ovoga Zakona i
propisima koji se odnose na osnivanje ustanova.
(4) upanije, gradovi i opine osnivaju visoku kolu odlukom svoga predstavnikog tijela.
(5) Na visoke kole osnovane sukladno stavku 4. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
privatna visoka uilita.
15
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
Naziv visokih uilita

lanak 50.
(1) Naziv sveuilite, fakultet i umjetnika akademija, odnosno rije akademija uz naziv podruja umjetnosti te veleuilite i
visoka kola, ili drugi naziv koji sadri neki od tih pojmova, mogu nositi samo visoka uilita osnovana prema ovom Zakonu.
Sud ili drugo nadleno dravno tijelo nee odobriti upis u odgovarajui registar pravne osobe ili njene podrunice koja nosi
neki od tih naziva, ili ako ti pojmovi ine dio naziva, ako ta pravna osoba nije osnovana u skladu s ovim Zakonom.
(2) Umjetnika akademija u svom nazivu moe umjesto rijei umjetnika koristiti naziv podruja umjetnosti u kojemu
djeluje.
(3) Nazive iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka mogu iznimno koristiti i pravne osobe koje nisu ustrojene prema ovome Zakonu, ako
je to mogue prema posebnom zakonu ili ako uporabu naziva odobri ministar.
Dopusnica za obavljanje djelatnosti visokih uilita i upis u Upisnik
lanak 51.
(1) Visoko uilite osnovano prema ovome Zakonu i propisima koji se odnose na osnivanje
ustanova moe zapoeti obavljanje djelatnosti i izvoenje odreenih studija nakon upisa u
Upisnik visokih uilita i registar ustanova pri trgovakom sudu.
(2) Prestao vait.
(3) Prestao vait.
(4) Prestao vait.
(5) Prestao vait.
(6) Upisnik iz stavka 1. ovoga lanka vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom
propisuje ustroj i nain voenja Upisnika te postupak upisa.
(7) Prestao vait.
(8) Prestao vait.
(9) Prestao vait.
(10) Visoka uilita u okviru svoje nastavne aktivnosti obvezuju se promicati tjelovjebu i
studentski port sukladno posebnom zakonu.
(11) Obrazovni programi provedeni bez dopusnice ne smatraju se sveuilinim ili strunim
studijem prema ovome Zakonu niti se njihovim zavretkom stjeu akademska zvanja i stupnjevi
kao ni struna zvanja. Organizatori takvih obrazovnih programa ne mogu izdavati diplome ili
druge isprave o studiju predviene ovim Zakonom ali mogu izdavati potvrde o zavrenom
obrazovanju u kojima je izriito navedeno da je rije o obrazovnom programu koji nije
sveuilini ili struni studij prema ovome Zakonu te da se njime ne stjeu akademska ili struna
zvanja odnosno akademski stupnjevi.
(12) Prestao vait.
Visoka vjerska uilita i njihov studij
lanak 52.
(1) Visoka vjerska uilita osnovana po opim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka uilita iz ovoga
Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.
(2) Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveuilita
ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i osnivatelja uilita.
(3) Poloaj i djelovanje katolikih bogoslovnih fakulteta u sastavu javnih sveuilita i drugih vjerskih uilita koje djeluju u
okviru javnih sveuilita ureuju se uz potivanje vaeih meunarodnih ugovora i ugovora izmeu osnivatelja i sveuilita, uz
suglasnost nadlenih dravnih i crkvenih vlasti.
(4) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka uilita i ustrojavati studije koji nisu vjerski sukladno odredbama ovoga Zakona
koje se odnose na privatna visoka uilita.
16
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
B. SVEUILITE
Osnovne odredbe o sveuilitu
lanak 53.
(1) Sukladno svojoj zadai iz lanka 3. ovoga Zakona sveuilita su obrazovne ustanove koje povezivanjem znanstvenog
istraivanja, umjetnikog stvaralatva, studija i nastave razvijaju znanost, struku i umjetnost, pripremaju studente za obavljanje
profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetnikih vrijednosti, obrazuju znanstveni i
umjetniki podmladak, sudjeluju u ostvarivanju drutvenih interesa studenata te promiu meunarodnu, posebice europsku
suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetnikoj djelatnosti. O ispunjavanju svojih zadaa, posebno u izgradnji
hrvatske nacionalne kulture, sveuilita obavjetavaju javnost najmanje jednom godinje.
(2) Sveuilite integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela (dalje: funkcionalna integracija) te
putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklaeno djelovanje u skladu sa stratekim i razvojnim odlukama o
akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraivanja te jedinstveno i usklaeno djelovanje u financijskom poslovanju
i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima
i visokom obrazovanju. Sveuilite osigurava unutarnju i vanjsku mobilnost studenata i nastavnika, racionalno koritenje
ljudskih i materijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih studija te nadzor i stalni rast kvalitete kao i konkurentnosti
nastavnoga, znanstvenoga, umjetnikog i strunog rada. Sveuilite razvija jedinstveni informacijski i knjinini sustav.
Ustroj sveuilita i njegove sastavnice
lanak 54.
(1) Sveuilite je ustanova koja osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja u
veem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta,
umjetnikih akademija i odjela koje osniva sukladno ovom Zakonu. Sveuilite i njegova visoka uilita (fakulteti i umjetnike
akademije) mogu sukladno ovome Zakonu provoditi i strune studije.
(2) Sveuilite moe kao sastavnice (podrunice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete, umjetnike akademije, odjele i
institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjinice, tehnologijske
centre, informatike, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovaka drutva) koji slue zadovoljavanju potreba
studenata i sveuilita.
(3) Statutom sveuilita, aktom o osnivanju te opim aktima sastavnica utvruje se nain upravljanja koji osigurava
integriranost funkcija sveuilita i ostvarenje interesa i ciljeve radi kojih je sveuilite osnovalo sastavnicu.
(4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i poslovanju, utvruje se statutom
sveuilita i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanju moe se predvidjeti davanje suglasnosti osnivaa na statut.
(5) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru sveuilita ili izlasku pojedinih sastavnica iz sveuilita donosi senat
dvotreinskom veinom ukupnog broja glasova. Statutom sveuilita detaljnije se ureuje postupak provoenja statusnih
promjena sastavnica. Ako statutom sveuilita nije odreeno drukije, protiv odluke senata ne moe se podnijeti alba, ali se
moe pokrenuti upravni spor.
(6) Sveuilite radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkria ili patenata te umjetnikih ostvarenja, poticanja suradnje s
gospodarstvenicima ili jaanja na znanju temeljenog gospodarstva moe biti osniva ili suosniva trgovakih drutava. Dio
dobiti takvih trgovakih drutava koji pripada sveuilitu moe se koristiti iskljuivo za unapreenje djelatnosti sveuilita.
Nepovredivost sveuilita
lanak 55.
(1) Prostor sveuilita je nepovrediv.
(2) Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz suglasnost elnika, prema odluci nadlenog suda
ili ako postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za imovinu.
(3) Pretragu prostora sveuilita moe iznimno odrediti samo nadleni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o
kaznenom postupku.
(4) Pretraga visokog uilita moe se poduzeti bez nazonosti elnika, odnosno osobe koju on ovlasti, samo ako se oni bez
opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.
17
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
Tijela sveuilita
lanak 56.
(1) Sveuilite ima:
rektora,
senat i
sveuilini savjet.
(2) Sveuilite moe imati i druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost ureuju statutom ili
drugim opim aktom. Uz to, sveuilite svojim statutom moe voenje poslovanja ili njegova dijela povjeriti odreenom tijelu.
Rektor
lanak 57.
(1) Rektor sveuilita bira se tajnim glasovanjem, veinom glasova ukupnog broja lanova birakog tijela, iz redova redovitih
profesora. Sastav birakog tijela za izbor rektora propisuje se statutom sveuilita. Mandat rektora traje etiri godine i moe se
jednom ponoviti.
(2) Postupak izbora i razrjeenja te razlozi za razrjeenje rektora dunosti prije isteka mandata propisuju se statutom
sveuilita.
(3) U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predviene ovim Zakonom i statutom
sveuilita. Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata.
(4) Rektor moe imati jednog ili vie prorektora koje imenuje senat, na nain predvien statutom sveuilita.
(5) Rektor moe upozoriti dekana i ostale elnike sastavnica na protuzakonitost ili protustatutarnost njihovih planiranih ili
donesenih odluka.
(6) Rektor moe obustaviti od izvrenja odluku dekana i ostalih elnika sastavnica sveuilita, ako je protivna zakonu ili statutu
sveuilita.
(7) Sukladno statutu sveuilita, rektor sveuilita moe u statutom utvrenim sluajevima nepotivanja zakona, drugih
propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveuilinih odluka, suspendirati dekana ili drugog elnika sastavnica sveuilita i
postaviti vritelja dunosti s odgovarajuom kvalifikacijom.
(8) Senat, u roku od mjesec dana, odluuje o odlukama rektora iz stavka 6. i 7. ovoga lanka. Za potvrdu odluke rektora
potrebna je veina ukupnog broja lanova. Odlukom senata o potvrdi suspenzije elnik je razrijeen dunosti. U tom sluaju u
roku od 3 mjeseca provest e se postupak za izbor elnika. U tom postupku elnik koji je razrijeen dunosti ne moe biti
kandidat za izbor.
Plaa rektora i prorektora
lanak 57.a (NN 94/13, 60/15)
Ukinut.
Senat
lanak 58.
(1) Senat je izborno struno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveuilita, na nain kojim se osigurava zastupljenost svih
znanstveno-nastavnih sastavnica sveuilita i razliitih podruja znanosti i umjetnosti.
(2) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima ine najmanje 60% lanova senata. Studentski predstavnici, koje sukladno
statutu sveuilita biraju sami studenti, ine najmanje 10% lanova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih
studija, te najmanje 5% iz redova studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno
statutu.
(3) Rektor je lan senata po poloaju. Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja.
(4) Na sjednice senata poziva se i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu
senata bez prava glasa.
18
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
Nadlenost senata
lanak 59. (NN 94/13)
(1) Senat, sukladno statutu, odluuje o svim akademskim, strunim, znanstvenim i umjetnikim pitanjima, ukljuivi
odluivanje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao
i o drugim pitanjima predvienim ovim Zakonom.
(2) U okviru svoje nadlenosti, senat posebice:
1. odluuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetnikoj i strunoj djelatnosti,
2. odluuje o akademskim pitanjima,
3. odluuje o razvojnim i istraivakim planovima,
4. utvruje studijske kapacitete i upisnu politiku, odreuje upisne kvote te utvruje standarde studiranja i nadzire njihovo
potovanje,
5. provodi ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata,
6. dodjeljuje poasne doktorate,
7. bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse,
8. odluuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu sukladno lanku 88. ovoga Zakona,
9. koordinira meunarodnu suradnju,
10. odluuje o izdavakoj djelatnosti,
11. donosi statut te druge ope akte sveuilita, ako statutom sveuilita nije odreeno drugaije,
12. bira rektora te na njegov prijedlog imenuje prorektore,
13. imenuje lanove drugih tijela sveuilita kada je to odreeno statutom ili drugim opim aktom,
14. potvruje izbor dekana fakulteta i umjetnikih akademija i proelnika sveuilinih odjela,
15. imenuje elnike drugih sastavnica sveuilita, ako statutom sveuilita ili aktom o osnivanju i statutom sastavnice nije
odreeno drugaije,
16. bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njemu utemeljenom propisu nije odreeno drugaije,
17. odluuje o osnivanju, osnovama ustroja i ukidanju sastavnica sveuilita te usklauje njihov rad i poslovanje,
18. odluuje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i drugih trgovakih drutava,
19. vodi financijsku politiku i donosi proraun sveuilita, raspravlja o financijskim izvjeima i prihvaa zavrni raun te
odluuje o kapitalnim ulaganjima,
20. obavlja i druge poslove predviene statutom i drugim opim aktima.
(3) Odluivanje o pojedinim pitanjima iz nadlenosti senata statutom se moe povjeriti odgovarajuim sastavnicama
sveuilita. Statutom sveuilita moe se, radi osiguranja integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveuilitu,
predvidjeti pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke nadlenih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne narue
njihove akademske slobode i akademska samouprava.
Sveuilini savjet
lanak 60.
(1) Sveuilini savjet je tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveuilita prema aktu o osnivanju i statutu. Posebice,
sveuilini savjet brine o razvoju sveuilita i njegovoj interakciji s drutvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvruje
strateke i razvojne odluke senata, sukladno statutu sveuilita.
(2) Sveuilini savjet nadzire izvravanje zadaa sveuilita u skladu s lankom 3. i 53. ovoga Zakona, posebno zakonitost
njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka senata te obavlja druge poslove
predviene aktom o osnivanju i statutom. Sveuilinom savjetu ne mogu se dati nadlenosti kojima bi se utjecalo na
autonomiju
sveuilita.
(3) Sveuilini savjet ima est ili dvanaest lanova i to:
19
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
polovicu lanova, meu kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat,
po estinu lanova koje imenuju: osniva, tijelo (ili tijela) jedinice lokalne samouprave i gospodarska komora.
(4) U sveuilinom savjetu ne mogu biti lanovi senata i elnici sastavnica sveuilita. lanovi sveuilinog savjeta biraju
izmeu sebe predsjednika savjeta. Postupak kandidiranja lanova sveuilinog savjeta i njihovog razrjeenja, trajanje mandata,
nain zamjene lanova kojima je lanstvo u sveuilinom savjetu prestalo prije isteka mandata te nain donoenja odluka
utvruju se statutom sveuilita.
(5) Sveuilini savjet radi na sjednicama. U radu sveuilinog savjeta sudjeluje rektor bez prava glasa. Sveuilini savjet
najmanje jednom godinje podnosi izvjee osnivau. O podnesenom izvjeu obavjetava se senat sveuilita. U sluaju teih
nepravilnosti u radu sveuilita, posebice ako nadlena tijela ne otklone uoene nepravilnosti, sveuilini savjet moe sazvati
senat radi raspravljanja odnosnog pitanja, moe izvijestiti osnivaa o nepravilnostima, moe predlagati potrebne mjere,
ukljuivi izmjene akta o osnivanju, statuta i drugih opih akata sveuilita.
Pitanja od posebnog interesa za studente
lanak 61.
Statutom sveuilita utvruju se pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom odluivanja u senatu studentski
predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Pitanja od posebnog interesa za studente posebice su ona vezana za promjenu
sustava studija, osiguranje kvalitete studija, donoenje nastavnih programa, utvrivanja izvedbenih planova nastave i
studentski standard. Nakon suspenzivnog veta senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od 8 dana. U
ponovljenom odluivanju nema suspenzivnog veta. Nain upotrebe studentskoga suspenzivnog veta kao i potrebna veina u
ponovnom odluivanju nakon suspenzivnog veta poblie se utvruju statutom sveuilita.
C. SASTAVNICE SVEUILITA
Fakultet i umjetnika akademija
lanak 62.
(1) Fakultet je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi sveuiline studije te razvija znanstveni i struni
rad u jednom ili vie znanstvenih i strunih polja. Fakultet moe osnivati i izvoditi i strune studije u skladu s ovim Zakonom.
(2) Umjetnika akademija je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi sveuiline umjetnike studije te
razvija vrhunsko umjetniko stvaralatvo i znanstvenoistraivaku djelatnost u podruju umjetnosti. Umjetnika akademija
moe ustrojavati i izvoditi i strune umjetnike studije u skladu s ovim Zakonom.
(3) Fakulteti i umjetnike akademije mogu imati statut. Statut mora biti suglasan sa statutom sveuilita.
(4) Fakulteti i umjetnike akademije u pravnom prometu mogu sudjelovati pod nazivom sveuilita i svojim nazivom ako je
tako utvreno statutom sveuilita.
Tijela fakulteta i umjetnike akademije
lanak 63. (NN 94/13)
(1) Fakultet i umjetnika akademija imaju:
dekana,
vijee (fakultetsko vijee i vijee akademije) te
druga tijela predviena statutom sveuilita, svojim statutom ili drugim opim aktom.
(2) Dekana fakulteta ili umjetnike akademije bira i razrjeava vijee s mandatom, na nain i u postupku utvrenim statutom
sveuilita ili drugim opim aktom, te ga razrjeava Senat u sluaju propisanom lankom 57. stavkom 8. ovoga Zakona.
(3) Dekan predstavlja i zastupa fakultet ili umjetniku akademiju i ima prava i obaveze sukladno statutu sveuilita i statutu
fakulteta ili umjetnike akademije. Dekanu u radu pomau prodekani te statutom utvrena druga tijela.
(4) Dekan je odgovoran za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveuilinih tijela na fakultetu ili umjetnikoj akademiji.
(5) Vijee fakulteta i umjetnike akademije ine nastavnici, suradnici, studenti i jedan predstavnik zaposlenika, u skladu sa
statutom fakulteta ili umjetnike akademije. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu biraju sami studenti, ine najmanje
15% ukupnog broja lanova Vijea.
(6) Vijee, sukladno statutu sveuilita:
1. donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetnikim i strunim pitanjima,
2. bira i razrjeuje dekana i prodekane,
3. donosi statut i druge ope akte,
4. obavlja druge poslove utvrene statutom sveuilita, statutom visokog uilita ili drugim opim aktom.
20
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(7) U sluaju postojanja statuta fakulteta ili umjetnike akademije statutom se, sukladno ovom Zakonu i statutu sveuilita,
utvruju pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom odluivanja u strunom vijeu fakulteta ili umjetnike
akademije, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta, sukladno lanku 61. ovoga Zakona.
Sveuilini odjel
lanak 64.
(1) Sveuilini odjel se osniva kao sastavnica sveuilita koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni,
umjetniki i struni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom podruju te sudjeluje u izvedbi
studija.
(2) U sveuilinom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveuilita iz odreenoga znanstvenog polja ili
interdisciplinarnoga znanstvenog podruja, odnosno iz nekog podruja umjetnosti.
(3) Sveuilini odjel ima proelnika, struno vijee i druga tijela iji se sastav, nain osnivanja, djelokrug rada i ovlasti
utvruju statutom sveuilita i opim aktima odjela. Proelnika bira i razrjeava struno vijee s trajanjem mandata, na nain i
u postupku utvrenim statutom sveuilita. U odnosu na proelnika i struno vijee odjela na odgovarajui e se nain
primijeniti odredbe lanka 63. ovoga Zakona.
(4) Sveuilini odjeli mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveuilita i svojim nazivom, ako je tako utvreno
statutom sveuilita.
Sveuilini institut
lanak 65.
(1) Sveuilini institut je sastavnica sveuilita koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili vie srodnih
znanstvenih polja, u pravilu povezano s procesom visokog obrazovanja na sveuilitu. Sveuilini institut moe obavljati i
visokostruni rad, te sudjelovati u nastavi sukladno opim aktima sveuilita.
(2) Sveuilini institut ima ravnatelja, struno vijee i druga tijela iji se sastav, nain osnivanja, djelokrug rada i ovlasti
utvruju statutom sveuilita i opim aktima sveuilinog instituta. Ravnatelja imenuje senat sveuilita a trajanje mandata,
nain i postupak se utvruje statutom sveuilita.
(3) Unutarnji ustroj sveuilinog instituta, njegova tijela i njihove ovlasti te ostala pitanja rada sveuilinog instituta ureuju se
statutom i/ili opim aktima sveuilinog instituta, uz odgovarajuu primjenu odredbi ovoga Zakona koje se odnose na
znanstvene institute.
(4) Sveuilini instituti mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveuilita i svojim nazivom, ako je tako utvreno
statutom sveuilita.
Povezivanje prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja
lanak 66.
(1) Sveuilite te fakulteti i umjetnike akademije, uz suglasnost sveuilita, mogu osnovati organizacije ili svoje unutarnje
organizacijske cjeline u kojima se obavlja djelatnost kojom se povezuje praksa, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje i u
ijem radu mogu sudjelovati i studenti (inenjerijski biroi, radionice, pravni centri, centri za socijalni rad i drugu pomo
graanima, veterinarske i druge ambulante, sveuiline i/ili klinike bolnice, pokualita, proizvodni centri, turistike i sline
organizacije, studiji, umjetniki sastavi, galerije, radio i TV postaje i drugo).
(2) Dobit ostvarena obavljanjem poslova prema stavku 1. koristi se iskljuivo za unapreenje rada sveuilita, odnosno
njegovih sastavnica.
(3) U sluaju kada je pojedina djelatnost ureena posebnim propisima (zdravstvena djelatnost, pruanje pravne pomoi i
drugo), pojedine organizacije iz stavka 1. ovoga lanka osnivaju se i njihov se rad ureuje uz suglasnost ministra nadlenog za
odreeno podruje.
(4) Sukladno statutu i svojoj dopusnici, visoka uilita na temelju ugovora s odgovarajuom organizacijom (bolnicom, domom
zdravlja, odvjetnikom tvrtkom, inenjerijskim biroom, trgovakim drutvom, specijaliziranom ustanovom, dravnim tijelom i
sl.) mogu izvoenje dijela nastave organizirati u toj pravnoj osobi pod vodstvom svojih nastavnika, a uz primjereno
sudjelovanje strunjaka iz te pravne osobe.
21
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
D. VELEUILITE I VISOKA KOLA

Osnovne odredbe
lanak 67.
(1) Veleuilite i visoka kola su ustanove koje ustrojavaju i izvode strune studije te obavljaju djelatnost sukladno lanku 47.
ovoga Zakona i svojemu statutu.
(2) Veleuilite je visoka kola koja izvodi barem tri razliita studija iz barem tri razliita polja. Veleuilite ne moe imati
visoke kole kao sastavnice.
(3) Statutom veleuilita i visoke kole ureuju se pitanja unutarnjeg ustroja, upravljanja i odluivanja.
(4) Statut veleuilita i visoke kole donosi upravno vijee na prijedlog strunog vijea, a potvruje ga osniva.
Tijela veleuilita i visoke kole
lanak 68. (NN 94/13, 139/13)
(1) Veleuilite i visoka kola imaju:
dekana,
struno vijee,
upravno vijee,
i druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost ureuje statutom ili drugim opim aktom.
(2) Dekana veleuilita i visoke kole bira i razrjeava upravno vijee. Struno vijee utvruje i predlae upravnom vijeu
kandidate za izbor dekana na nain i u postupku utvrenom statutom veleuilita ili visoke kole. Dekan predstavlja i zastupa
veleuilite ili visoku kolu te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. Za akademska pitanja dekan je odgovoran
strunom vijeu, a za zakonitost rada financijskog poslovanja i racionalne uporabe materijalnih i kadrovskih resursa upravnom
vijeu.
(3) Struno vijee veleuilita i visoke kole ine nastavnici, suradnici, studenti i jedan predstavnik zaposlenika, u skladu sa
statutom. Struno vijee, sukladno statutu, odluuje o strunim i nastavnim pitanjima. Studenti ine najmanje 15% ukupnog
broja lanova strunog vijea. Studente lanove strunog vijea biraju sami studenti u skladu sa statutom veleuilita i visoke
kole. Na odluivanje studenata u strunom vijeu odnose se na odgovarajui nain odredbe lanka ovoga Zakona o
suspenzivnog vetu na sveuilitu (lanak 61.).
(4) Upravno vijee veleuilita ili visoke kole ima pet lanova od kojih tri imenuje osniva, jednog bira struno vijee
veleuilita ili visoke kole, a jedan lan je predstavnik zaposlenika. Predsjednika upravnog vijea biraju lanovi izmeu sebe.
Dekan veleuilita i visoke kole sudjeluje u radu upravnog vijea bez prava glasovanja.
(5) Upravno vijee brine o ostvarivanju djelatnosti veleuilita i visoke kole prema aktu o osnivanju i statutu, posebice brine o
zakonitosti njihova rada, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa, provoenju odluka strunog vijea, daje
suglasnost na pojedine odluke dekana i strunog vijea sukladno statutu te obavlja ostale poslove predviene statutom.
2. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA
A. VRSTE STUDIJA
Vrste studija: sveuilini i struni studij
lanak 69. (NN 94/13)
(1) Visoko obrazovanje provodi se kroz sveuiline i strune studije.
(2) Sveuilini studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom
svijetu, javnom sektoru i drutvu openito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetnikih i strunih
dostignua.
22
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(3) Struni studij prua studentima primjerenu razinu znanja i vjetina koje omoguavaju obavljanje strunih zanimanja i
osposobljava ih za neposredno ukljuivanje u radni proces.
(4) Sveuilini i struni studiji usklauju se s onima u europskom obrazovnom prostoru, uz uvaavanje pozitivnih iskustava
drugih visokokolskih sustava.
(5) Studiji iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti u skladu s europskim sustavom stjecanja i prijenosa bodova (u daljnjem tekstu:
ECTS) po kojem se jednom godinom studija u punom nastavnom optereenju u pravilu stjee najmanje 60 ECTS bodova.
(6) ECTS bodovi dodjeljuju se studijskim obvezama studenata na temelju prosjeno ukupno utroenog rada koji student mora
uloiti kako bi stekao predviene ishode uenja u sklopu te obveze, pri emu jedan ECTS bod predstavlja u pravilu 30 sati
ukupnog prosjenog studentskog rada uloenog za stjecanje ishoda uenja.
Sveuilini studij
lanak 70. (NN 94/13)
(1) Sveuilino obrazovanje obuhvaa:
(1) preddiplomski sveuilini studij,
(2) diplomski sveuilini studij i
(3) poslijediplomski studij.
(2) Sveuilini sveuilini studiji ustrojavaju se i izvode na sveuilitu. Diplomski i poslijediplomski studiji mogu se izvoditi i
u suradnji sa znanstvenim institutima.
(3) Svaka razina sveuilinog studija zavrava stjecanjem odreenog naziva ili stupnja.
(4) Studijski programi mogu se provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studiji ijim zavretkom se
stjee najmanje 300 ECTS bodova.
(5) Sveuilite moe akreditirati i integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij iz stavka 4. ovoga lanka uz
prethodno odobrenje Nacionalnoga vijea.
Preddiplomski studij
lanak 71.
(1) Na preddiplomskom sveuilinom studiju, koji u pravilu traje tri do etiri godine, stjee se od 180 do 240 ECTS bodova.
Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogunost zapoljavanja na odreenim strunim
poslovima.
(2) Zavretkom preddiplomskog studija stjee se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus odnosno
baccalaurea) uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije odreeno drukije.
(3) U meunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv po zavretku preddiplomskog studija je
baccalaureus, odnosno baccalaurea.
Diplomski studij
lanak 72.
(1) Diplomski sveuilini studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom stjee se od 60 do 120 ECTS bodova.
Diplomski studij moe trajati i due, uz odobrenje Nacionalnog vijea.
(2) Ukupan broj bodova koji se stjeu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
(3) Ako zakonom nije odreeno drukije, zavretkom diplomskoga sveuilinog studija stjeu se akademski nazivi:
1. za sveuiline medicinske programe doktor (dr.) struke,
2. za ostale sveuiline programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke, u skladu s posebnim zakonom.
(4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.
Poslijediplomski studij
lanak 73. (NN 94/13)
(1) Poslijediplomski studiji su poslijediplomski sveuilini studij i poslijediplomski specijalistiki studij.
(2) Poslijediplomski sveuilini studij (doktorski studij) moe se upisati nakon zavretka diplomskog sveuilinog studija.
(3) Poslijediplomski sveuilini studij traje najmanje tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom
doktorske disertacije u znanstvenim podrujima se stjee akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Ispunjenjem svih
propisanih uvjeta u umjetnikom podruju se stjee akademski stupanj doktora umjetnosti (dr. art.).
23
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(4) Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena
zvanja, na temelju odluke nadlenog vijea utvrenog statutom sveuilita o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne
obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveuilita, mogu stei doktorat znanosti.
(5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnika dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetniko-
nastavna zvanja, na temelju odluke nadlenog vijea utvrenog statutom sveuilita, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade
i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveuilita, mogu stei doktorat umjetnosti.
(6) Iznimno, osobe izabrane u umjetniko-nastavna zvanja i na umjetniko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetnikih
radova, na temelju odluke nadlenog vijea, utvrenog statutom sveuilita, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat
sveuilita, stei doktorat umjetnosti.
(7) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.
(8) Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stjee
akademski naziv specijalist odreenog podruja (spec.), u skladu s posebnim zakonom. Naziv specijalist, odnosno njegova
kratica dodaju se akademskom nazivu iz lanka 72. stavka 3. ovoga Zakona. Zavretkom poslijediplomskog specijalistikog
studija stjee se od 60 do 120 ECTS bodova.
(9) Posebnim propisom utvrdit e se akademski naziv koji se stjee zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija, u
sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim zakonom propisano specijalistiko usavravanje.
(10) Sveuilite opim aktom moe odrediti stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom sveuilinom studiju.
Struni studiji
lanak 74. (NN 94/13)
(1) Struno obrazovanje obuhvaa:
kratki struni studij,
preddiplomski struni studij,
specijalistiki diplomski struni studij.
(2) Struni studiji provode se na visokoj koli ili veleuilitu. Iznimno, struni studiji mogu se provoditi i na sveuilitu, uz
pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijea u skladu s ovim Zakonom.
(3) Svaka razina strunog studija zavrava stjecanjem odreenog strunog naziva.
(4) Kratki struni studiji traju od dvije do dvije i pol godine i njihovim se zavretkom stjee od 120 do 150 ECTS bodova.
Zavretkom kratkoga strunog studija stjee se struni naziv struni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke, u skladu s
posebnim zakonom.
(5) Preddiplomski struni studij traje tri godine, a iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijea, preddiplomski struni studij
moe trajati do etiri godine, u sluaju kada je to sukladno s meunarodno prihvaenim standardima. Zavretkom
preddiplomskog strunog studija stjee se od 180 do 240 ECTS bodova te struni naziv struni/a prvostupnik/prvostupnica
(baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom.
(6) Kratica strunog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.
(7) Specijalistiki diplomski struni studij traje jednu ili dvije godine i njegovim se zavretkom stjee od 60 do 120 ECTS
bodova. Zavretkom specijalistikog diplomskog strunog studija stjee se struni naziv struni/a specijalist/ica odreene
struke, u skladu s posebnim zakonom.
(8) Ukupan broj bodova koji se stjeu na preddiplomskom i specijalistikom diplomskom strunom studiju iznosi najmanje
300 ECTS bodova.
(9) U sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim zakonom propisano usavravanje na razini specijalistikog
diplomskog strunog studija, odgovarajui struni naziv utvrdit e se provedbenim propisom koji se donosi temeljem posebnog
zakona.
Prijenos ECTS bodova
lanak 75. (NN 94/13)
(1) Prijenos ECTS bodova moe se provesti izmeu razliitih studija ili obrazovnih programa iz lanka 76.a ovoga Zakona.
(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga lanka propisuju se opim aktom visokog uilita, odnosno
ugovorom izmeu visokih uilita.
Zajedniki i zdrueni studij i prekogranina suradnja
lanak 76. (NN 94/13)
24
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(1) Zajedniki studij je zajedniki program koji izvode dva ili vie akreditirana visoka uilita u Republici Hrvatskoj, pri emu
je samo jedno visoko uilite nositelj.
(2) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola mogu s drugim akreditiranim visokim uilitem u Republici Hrvatskoj ustrojiti
zajedniki studij, na temelju zajedniki utvrenog studijskog programa.
(3) Zdrueni studij je zajedniki program dva ili vie visoka uilita od kojih je najmanje jedno izvan Republike Hrvatske.
(4) Zdrueni studiji mogu se ustrojiti ako su visoka uilita akreditirana sukladno s Europskim standardima i smjernicama za
osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju ili ekvivalentnom standardu kvalitete.
(5) Ustroj, izvedba i zavretak zajednikog i zdruenog studija ureuje se sporazumom izmeu visokih uilita, a provodi se
sukladno s odredbama ovoga Zakona.
(6) Akreditacijski postupak zajednikog i zdruenog studija provodi se na svim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj koja
sudjeluju u izdavanju svjedodbe ili diplome o zavrenom zajednikom ili zdruenom studiju, sukladno s odredbama zakona
koji regulira osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju za odgovarajue visoko uilite.
(7) Inozemno visoko uilite moe na teritoriju Republike Hrvatske izvoditi svoje studije pod uvjetima da su: navedeno visoko
uilite i studiji koje ono izvodi akreditirani u matinoj dravi, da je navedeno visoko uilite upisano u Upisnik visokih
uilita nadlenog ministarstva Republike Hrvatske, kao i u registar ustanova pri trgovakom sudu u Republici Hrvatskoj, te da
je studij, prema postupku koji propisuje ministar, akreditiran od strane nacionalnog akreditacijskog tijela Republike Hrvatske.
Cjeloivotno uenje, izvoenje programa koji se ne smatraju studijem i razlikovne obveze u studijskim programima
lanak 76.a (NN 94/13)
(1) Visoka uilita mogu izvoditi razliite obrazovne programe koji se ne smatraju studijem u smislu ovoga Zakona, te se
temelje na naelima cjeloivotnog uenja.
(2) Visoka uilita opim aktom ureuju naine i oblike provoenja aktivnosti koje se temelje na naelima cjeloivotnog
uenja, ukljuujui naine i postupke utvrivanja razlikovnih obveza studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili
upisa na studij, dovretka ranije zapoetog studija i priznavanja kompetencija steenih izvan studijskog programa, a koje su
uvjet za sudjelovanje na studiju.
(3) Visoka uilita opim aktom ureuju status studenata na razlikovnim obvezama, polaznika obrazovnih programa koji se ne
smatraju studijem i sudionika u aktivnostima kojima se promoviraju naela cjeloivotnog uenja.
(4) Svi programi i postupci iz ovoga lanka sastavni su dio unutarnjeg sustava osiguravanja i unapreivanja kvalitete te na
odgovarajui nain podlijeu postupcima vanjskog osiguravanja i unapreivanja kvalitete.
B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA

Uvjeti za upis
lanak 77. (NN 94/13)
(1) Upis studija obavlja se na temelju javnog natjeaja koji objavljuje sveuilite, veleuilite ili visoka kola koji provode
studij najmanje est mjeseci prije poetka nastave. Natjeaj za upis mora sadravati: uvjete za upis, broj mjesta za upis,
postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natjeaj i upis.
(2) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju postupak odabira pristupnika za upis na nain koji jami ravnopravnost
svih pristupnika bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno
podrijetlo, imovinu, roenje, drutveni poloaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveuilite, veleuilite ili visoka
kola utvruju kriterije (uspjeh u prethodnom kolovanju, vrsta zavrenog kolovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom
ispitu, posebna znanja, vjetine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.
(3) Sveuilite, veleuilite i visoka kola utvruju koji su srednjokolski programi odgovarajui preduvjet za upis pojedinoga
preddiplomskog sveuilinog, integriranog preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija ili strunog studija iz lanka 74.
stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui
preddiplomski studij. Visoka uilita propisuju koji se studiji smatraju odgovarajuim za upis pojedinog diplomskog studija,
kao i uvjete upisa.
(5) Osobe koje su zavrile preddiplomski struni studij mogu kandidirati za upis na diplomski sveuilini studij u skladu s
opim aktom sveuilita koje provodi taj studij, pri emu se odabir za upis moe uvjetovati polaganjem ispita kompetencija
tijekom razredbenog postupka i/ili razlikovnih ispita na poetku studijskog programa u statusu redovitog ili izvanrednog
studenta.
(6) Poslijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui diplomski studij. Sveuilite moe propisati i
druge uvjete za upis poslijediplomskog studija.
25
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(7) Iznimno, pod uvjetima koje propie visoko uilite, studij se moe upisati i bez prethodno zavrenoga odgovarajueg
kolovanja, ako je rije o iznimno nadarenim osobama za koje se moe oekivati da e i bez zavrenoga prethodnog kolovanja
uspjeno svladati studij i ako je sveuilite, veleuilite i visoka kola opim aktom definiralo kriterije za takve procjene.
(8) Strani dravljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski dravljani ali se, sukladno odluci nadlenoga
dravnog tijela ili visokog uilita, od njih moe traiti plaanje dijela ili pune cijene studija. Stranim dravljanima se upis
moe ograniiti ili uskratiti ako je rije o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za
nacionalnu sigurnost.
(9) Sveuilita, veleuilita i visoke kole donose opi akt za reguliranje uvjeta upisa na studij za studente koji su zavrili
studije ustrojene na temelju propisa koji su bili na snazi prije donoenja ovoga Zakona.
Studijski program
lanak 78. (NN 94/13)
(1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko uilite. Studijske programe koji se izvode na
sveuilitu donosi senat sveuilita.
(2) Kod utvrivanja studijskog programa visoko uilite treba osobito brinuti da studij bude:
na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vjetina,
usklaen sa stratekim dokumentom mree visokih uilita,
usklaen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora,
usporediv s programima u zemljama Europske unije.
(3) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim opim aktom sveuilita, veleuilita ili visoke kole te sadri:
1. struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija,
2. akademske uvjete upisa na studij na poetku studija, uvjete upisa studenta u sljedei semestar ili trimestar, odnosno sljedeu
godinu studija, kao i preduvjete upisa studijskih obveza,
3. predviene ishode uenja koji se stjeu ispunjavanjem pojedinanih studijskih obveza, modula studija i ukupnog studijskog
programa, kao i predvien broj sati za svaku studijsku obvezu koji osigurava stjecanje predvienih ishoda uenja,
4. za svaku studijsku obvezu dodijeljen odgovarajui broj ECTS bodova temeljen na prosjeno ukupno utroenom radu koji
student mora uloiti kako bi stekao predviene ishode uenja u sklopu te obveze,
5. oblik provoenja nastave i nain provjere steenih ishoda uenja za svaku studijsku obvezu,
6. popis drugih studijskih programa iz kojih se mogu stei ECTS bodovi,
7. nain zavretka studija,
8. odredbe o tome mogu li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja nastaviti studij.
(4) ECTS bodovi ne trebaju biti navedeni na poslijediplomskom sveuilinom studiju na kojem nije predvieno njihovo
stjecanje.
Izvedbeni plan
lanak 79. (NN 94/13)
(1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi visoko uilite. Izvedbeni plan se objavljuje prije poetka
nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na slubenim
Internet stranicama visokog uilita, ukljuujui saetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te
drugih oblika nastave u iznimnim sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature. Izvedbenim planom nastave utvruju se:
1. nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu,
2. mjesta izvoenja nastave,
3. poetak i zavretak te satnica izvoenja nastave,
4. oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, provjere znanja i sl.),
5. nain polaganja ispita,
6. ispitni rokovi,
7. popis literature za studij i polaganje ispita,
8. mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku te
9. ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave.
(2) Ako se na studijski program upisuju izvanredni studenti, u izvedbenom planu nastave definira se ustroj i nain izvoenja
nastave za izvanredne studente.
26
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(3) Donoenje izvedbenog plana nastave uvjet je za poetak izvoenja nastave u toj akademskoj godini.
(4) Studij se moe organizirati kroz sustav uenja na daljinu, to posebno odobrava Nacionalno vijee za znanost, visoko
obrazovanje i tehnoloki razvoj.
Akademska godina
lanak 80. (NN 94/13)
(1) Akademska godina poinje 1. listopada tekue a zavrava 30. rujna sljedee kalendarske godine.
(2) Nastava se ustrojava po semestrima ili trimestrima, prema odredbama statuta sveuilita, veleuilita ili visoke kole.
(3) Nastava moe poeti i prije poetka akademske godine iz stavka 1. ovoga lanka, ako je tako propisano izvedbenim planom
nastave za tu akademsku godinu, ali ne prije 1. rujna.
Ocjene
lanak 81.
(1) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izraava se sljedeim ocjenama: 5 izvrstan, 4 vrlo dobar, 3
dobar, 2 dovoljan, 1 nedovoljan. U indeks i/ili drugu odgovarajuu ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne
ocjene: 5, 4, 3 i 2.
(2) Izvedbenim programom moe se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja, ili da se ocjenjuju opisno.
Ostala pitanja vezana uz studij
lanak 82.
(1) Statutom visokog uilita, odnosno opim aktom o pravilima studiranja poblie se ureuju pravila o ispitima (pisani,
usmeni, praktini dio ispita, sustav preduvjeta i sl.), albi na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadraju, obliku i naina
voenja isprava o ispitima, o osiguranju javnosti na ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate te po potrebi i o drugim pitanjima.
(2) Opi akti iz stavka (1) objavljuju se na nain da budu dostupni javnosti, posebice studentima i pristupnicima za stjecanje
statusa studenta.
(3) Akademski ili struni naziv ili stupanj oduzimaju se ako se utvrdi da je steen protivno propisanim uvjetima za njegovo
stjecanje, grubim krenjem pravila studija ili na temelju doktorskog rada (disertacije) koji je plagijat ili krivotvorina.
(4) Pokretanje i provoenje postupka oduzimanja akademskog ili strunog zvanja provodi se u skladu s odredbama statuta ili
drugog opeg akta visokog uilita na kojemu je steeno akademsko ili struno zvanje ili stupanj.
C. ZAVRETAK STUDIJA
Uvjeti za zavretak studija
lanak 83. (NN 94/13)
(1) Preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom programu, izradom zavrnog rada i/ili
polaganjem zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom.
(2) Diplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita i/ili izradom ili
izvedbom umjetnikog djela u skladu sa studijskim programom.
(3) Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i
polaganjem diplomskog ispita i/ili izradom ili izvedbom umjetnikog djela u skladu sa studijskim programom.
(4) Poslijediplomski sveuilini studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvene ili umjetnike
doktorske disertacije.
(5) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem
odgovarajueg zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom.
(6) Studijskim programom moe se utvrditi da poslijediplomski umjetniki studij zavrava polaganjem svih ispita te
polaganjem zavrnog ispita pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom ili izvedbom umjetnikog djela.
(7) Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije odnosno izrade i/ili izvedbe umjetnikog djela ureuje se statutom
sveuilita ili opim aktom sveuilita.
(8) Kratki struni studij i preddiplomski struni studij zavrava polaganjem svih ispita. Studijskim programom moe se
predvidjeti i polaganje zavrnog ispita i/ili izrada zavrnog rada.
27
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(9) Specijalistiki diplomski struni studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i polaganjem odgovarajueg
zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom.
(10) Zavretkom studija sukladno s odredbama ovoga lanka student stjee odgovarajui struni ili akademski naziv ili stupanj
te druga prava sukladno s posebnim propisima.
(11) Zavrne radove studija sveuilita i fakulteti duni su trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveuiline knjinice u
sastavu sveuilita te kopirati u javnu internetsku bazu zavrnih radova Nacionalne i sveuiline knjinice. Veleuilita i visoke
kole dune su zavrene radove studija kopirati u javnu internetsku bazu zavrnih radova Nacionalne i sveuiline knjinice.
(12) Doktorske disertacije visoko uilite duno je trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi doktorskih disertacija Nacionalne
i sveuiline knjinice. Sveuilite je duno osigurati da se i jedan otisnuti primjerak doktorske disertacije dostavi Nacionalnoj
i sveuilinoj knjinici.
(13) Zavrni radovi istovrsnih umjetnikih studija koji se realiziraju kroz umjetnika ostvarenja objavljuju se na odgovarajui
nain.
Isprave o studiju
lanak 84. (NN 94/13)
(1) Po zavretku sveuilinoga preddiplomskog studija studentu se izdaje diploma kojom se potvruje zavretak studija i
stjecanje odreenog akademskog naziva.
(2) Nakon zavretka diplomskog sveuilinog, integriranog preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija,
poslijediplomskog sveuilinog i poslijediplomskog specijalistikog studija studentu se izdaje diploma. Diplomom se
potvruje da je student zavrio odreeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj.
(3) Nakon zavretka kratkog strunog studija studentu se izdaje svjedodba, a nakon zavretka preddiplomskog strunog
studija i specijalistikog diplomskog strunog studija studentu se izdaje diploma kojima se potvruje zavretak studija i
stjecanje odreenog strunog naziva.
(4) Nakon zavrenog programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje potvrdu koja sadri opis obveza
polaznika, a ako se optereenje u sklopu programa mjeri ECTS bodovima, sadri i ECTS bodove.
(5) Uz svjedodbu, diplomu ili potvrdu studentu se bez naknade i na hrvatskome i engleskom jeziku izdaje i dopunska isprava
o studiju kojom se potvruje koje je ispite poloio i s kojom ocjenom te s drugim podacima potrebnim za razumijevanje
steene kvalifikacije.
(6) Diplome, svjedodbe i potvrde koje izdaju visoka uilita javne su isprave.
(7) Sadraj diploma i dopunskih isprava o studiju propisuje ministar.
(8) Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju, sadraj i oblik svjedodbi i potvrda te informacijskih paketa za prijenos ECTS
bodova propisuje sveuilite, veleuilite i visoka kola.
Priznavanje inozemnih diploma i strunih kvalifikacija
lanak 85.
Postupak priznavanja inozemnih diploma te akademskih i strunih kvalifikacija provodi se sukladno posebnom zakonu,
odnosno na temelju bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
3. STUDENTI
Stjecanje statusa studenta

lanak 86. (NN 94/13, 139/13)
(1) Status studenta stjee se upisom na sveuilite, veleuilite ili visoku kolu, a dokazuje se odgovarajuom studentskom
ispravom, iji sadraj, te pristup i ureivanje sadraja, izradu, izdavanje, koritenje i ponitavanje, pravilnikom propisuje
ministar, a oblik sveuilite, veleuilite ili visoka kola.
(2) Pravo na upis na visoko uilite ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz lanka 77. ovoga Zakona, u okviru kapaciteta
visokog uilita. Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz lanka 77. ovoga Zakona prelazi kapacitet visokog uilita, pravo na
studij imaju one osobe koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate.
(3) Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni.
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).
Trokovi studija (studijskog programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cijelosti financirani iz dravnog
prorauna, sukladno s opim aktom sveuilita, veleuilita ili visoke kole.
28
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(5) Sveuilita, veleuilita i visoke kole mogu s ministarstvom nadlenim za visoko obrazovanje potpisati jednogodinje ili
viegodinje ugovore o subvenciji participacije redovitih studenata u trokovima studija, u kojima se obvezno navode ciljevi
subvencije, aktivnosti i rezultati za ostvarenje ciljeva, indikatori praenja provedbe te dinamika dostave izvjetaja o provedbi
ugovora.
(6) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohaaju uz rad ili drugu aktivnost koja trai posebno prilagoene
termine i naine izvoenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Trokove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi
sam student, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole.
Voditelj i mentor
lanak 87.
(1) Statutom ili drugim opim aktom visokog uilita moe se utvrditi da se studentu imenuje voditelj koji mu pomae u
studiju te prati studentov rad i postignua.
(2) Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor pri emu e se, prema mogunostima, voditi rauna o elji
studenta.
(3) Poblie odredbe o voditelju i mentoru studenta utvruju visoka uilita opim aktom.
Prava i obveze studenta
lanak 88. (NN 94/13)
(1) Student ima pravo na:
1. kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predvieno studijskim programom,
2. sudjelovanje u strunom i znanstvenom radu,
3. konzultacije i mentorski rad,
4. slobodu miljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim uilitima,
5. zavretak studija u kraem roku,
6. slobodno koritenje knjinica i ostalih izvora informacija,
7. upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim propisima sveuilita,
8. izjanjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika,
9. sudjelovanje u odluivanju, sukladno statutu visokog uilita,
10. pritubu za sluaj povrede nekog od njegovih prava predvienih zakonom ili opim aktima visokog uilita,
11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija,
12. mirovanje obveza studenta za vrijeme sluenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoe i do godine dana starosti djeteta, za
vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim sluajevima prekida studija,
13. odgovarajuu psiholoku i zdravstvenu pomo u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajuim zdravstvenim
ustanovama te
14. druga prava predviena statutom i drugim opim aktima visokog uilita.
(2) Student ima obvezu potivati reim studija i ope akte visokog uilita te uredno izvravati svoje nastavne i druge obveze
na visokom uilitu. Stegovna odgovornost studenata ureuje se opim aktima visokog uilita.
(3) Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima.
(4) Pravilnicima koje donosi ministar uredit e se uvjeti i nain ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog
standarda, i to na: subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, dravne
stipendije, zajmove i druge novane potpore te zapoljavanje posredstvom studentskih centara.
(5) Visoka uilita provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni nain. Rezultati evaluacije slue
planiranju nastavnog i znanstvenog programa na visokim uilitima.
Prestanak statusa studenta
lanak 89.
Osoba gubi status studenta:
1. kad zavri studij,
2. kad se ispie sa sveuilita, veleuilita ili visoke kole,
3. kad je iskljuena sa studija po postupku i uz uvjete utvrene statutom ili drugim opim aktom visokog uilita,
29
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
4. kad ne zavri studij u roku utvrenom statutom ili drugim opim aktom visokog uilita te
5. iz ostalih razloga utvrenim statutom ili drugim opim aktom visokog uilita.
Evidencije u visokom obrazovanju
lanak 90. (NN 94/13)
(1) Visoka uilita elektroniki vode evidencije i zbirke podataka te obrauju prikupljene osobne i druge podatke za obavljanje
poslova iz svoje nadlenosti. Navedene evidencije visoka uilita mogu voditi i u tiskanom obliku.
(2) Visoko uilite vodi sljedee evidencije o osobnim podacima studenata:
1. evidenciju prijavljenih za postupke upisa na studij i programe strunog usavravanja, koja ukljuuje i rezultate postupka;
2. evidenciju studenata i polaznika programa strunog usavravanja;
3. osobni karton studenata i polaznika programa strunog usavravanja;
4. evidenciju o ispitima i drugim studijskim obvezama;
5. evidenciju izdanih isprava o zavretku studija te steenih akademskih i strunih naziva i akademskih stupnjeva;
6. druge evidencije propisane zakonom, provedbenim aktima i opim aktima visokog uilita.
(3) Visoko uilite vodi sljedee evidencije o osobnim podacima zaposlenika:
1. osobni karton zaposlenika;
2. evidenciju nastavnog osoblja i optereenja u nastavi;
3. druge evidencije propisane zakonom, provedbenim aktima i opim aktima visokog uilita.
(4) Visoka uilita i studentski centri obvezni su za potrebe subvencioniranja studentskog standarda voditi sljedee evidencije:
1. evidenciju prijava za subvencionirano stanovanje i korisnika subvencioniranog stanovanja;
2. evidenciju korisnika i razine prava na subvencioniranu prehranu,
3. evidenciju korisnika subvencioniranih trokova studija.
(5) Postupak voenja evidencija iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga lanka sastavni je dio unutarnjeg sustava osiguravanja i
unapreivanja kvalitete te podlijee postupcima vanjskog osiguravanja i unapreivanja kvalitete.
(6) Ministarstvo vodi sljedee zbirke podataka o visokom obrazovanju:
1. Upisnik visokih uilita;
2. Upisnik studijskih programa;
3. Evidenciju studenata;
4. Evidenciju studenata s invaliditetom;
5. Evidenciju diplomiranih studenata;
6. Evidenciju prijavljenih za upisni postupak koja ukljuuje i rezultate postupka;
7. Evidenciju prijavljenih i korisnike subvencioniranog stanovanja, prehrane i trokova studija;
8. Evidenciju zaposlenika visokih uilita;
9. Evidenciju nastavnog osoblja i optereenja u nastavi;
10. Druge evidencije i zbirke podataka propisane zakonom i provedbenim aktima te potrebne za provedbu zakonskih ovlasti.
(7) Podatke za zbirke podataka iz stavka 6. ovoga lanka prikupljaju i obrauju Ministarstvo i Agencija za znanost i visoko
obrazovanje za potrebe utvrivanja prava studenata na studij i drugih prava na teret javnih sredstava, planiranja politika i
praenja visokog obrazovanja, obavjetavanja javnosti, planiranja i praenja mree visokih uilita i studijskih programa, za
izradu analiza, statistika i provedbu istraivanja iz podruja visokog obrazovanja, provedbu postupaka vanjskog osiguranja
kvalitete te izrade analiza i statistikih izvjea o visokom obrazovanju.
(8) Ministar e, uz prethodno miljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, pravilnikom propisati sadraj, nain voenja
i nain dostave podataka iz evidencija i zbirki podataka iz stavaka 2., 3., 4. i 6. ovoga lanka.
4. NASTAVNICI I SURADNICI
Znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja

lanak 91. (NN 94/13)
30
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(1) Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja su docent (doc. dr. sc./dr. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc./dr.
art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju (prof. dr. sc./dr. art.). Kratice naziva znanstveno-nastavnih i
umjetniko-nastavnih radnih mjesta piu se ispred imena i prezimena osobe koja je izabrana na navedeno radno mjesto.
(2) Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi:
1. docent znanstvenom suradniku,
2. izvanredni profesor viem znanstvenom suradniku,
3. redoviti profesor znanstvenom savjetniku,
4. redoviti profesor u trajnom zvanju znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.
(3) Nastavna zvanja su predava (pred.), vii predava (v. pred.), profesor visoke kole (prof. v. .), lektor, vii lektor,
umjetniki suradnik, vii umjetniki suradnik i umjetniki savjetnik. Kratice naziva nastavnih zvanja na nastavnim radnim
mjestima piu se iza imena i prezimena osobe koja je izabrana na navedeno nastavno radno mjesto.
(4) Suradnika zvanja su asistent i poslijedoktorand.
(5) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.
Zvanja na sveuilitu i odgovarajua radna mjesta
lanak 92. (NN 94/13)
(1) Na sveuilitu, odnosno njegovim sastavnicama, se putem javnog natjeaja provode izbori u znanstveno-nastavna,
umjetniko-nastavna i suradnika zvanja te nastavna zvanja predavaa, vieg predavaa, lektora, vieg lektora, umjetnikog
suradnika i viega umjetnikog suradnika, kao i struna zvanja, sukladno ovom Zakonu, te se s izabranim pristupnikom
zakljuuje ugovor o radu. Kada sveuilite izvodi strune i visokokolske umjetnike studije, moe za potrebe tih studija
provoditi izbor za sva nastavna zvanja iz lanka 91. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) U odgovarajue znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko i nastavno zvanje moe se izabrati osoba i bez
zakljuivanja ugovora o radu koja ispunjava uvjete za izbor u odnosno zvanje ako sudjeluje ili e sudjelovati u izvoenju dijela
ili cijele nastave odreenog predmeta (tzv. naslovno zvanje) na visokom uilitu.
(3) Visoko uilite moe povjeriti izvedbu do jedne treine nastavnog predmeta strunjacima bez izbora u znanstveno-nastavno
zvanje ili umjetniko-nastavno zvanje (tzv. gostujui profesor ili nastavnik), uz uvjet da osnovni dio nastavnog predmeta
izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna ili nastavna zvanja.
(4) Pod uvjetima predvienim statutom sveuilita, uglednom inozemnom profesoru, istaknutom strunjaku ili umjetniku, koji
nije stekao znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno zvanje po hrvatskim propisima, moe se, uz suglasnost senata,
povjeriti izvoenje nastave iz odreenog predmeta.
(5) Studenti poslijediplomskog sveuilinog studija mogu sudjelovati u izvoenju nastave preddiplomskog strunog ili
sveuilinog studija, ili diplomskog sveuilinog ili specijalistikog diplomskog strunog studija, u skladu sa studijskim
programom poslijediplomskog sveuilinog studija i opim aktom sveuilita, veleuilita i visoke kole.
Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja
lanak 93. (NN 94/13)
(1) U znanstveno-nastavno zvanje moe biti izabrana osoba koja je upisana u Upisnik znanstvenika iz lanka 23. ovoga Zakona
sa znanstvenim zvanjem steenim u odgovarajuem polju, ili koja ispunjava uvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i
uvjete u pogledu obrazovnoga, nastavnog i strunog rada koje propisuje Rektorski zbor, ako ima potrebne psihofizike osobine
kao i druge uvjete propisane statutom sveuilita. Znanstveno-nastavna zvanja upisuju se u upisnik iz lanka 23. ovoga
Zakona.
(2) Pristupnik moe biti izabran u znanstveno-nastavno zvanje ako ispunjava uvjete za izbor u odgovarajue znanstveno zvanje
kako slijedi:
docenta: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik,
izvanrednog profesora: vii znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik,
redovitog profesora: znanstveni savjetnik,
redovitog profesora u trajnom zvanju: znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.
(3) Uvjeti Rektorskog zbora iz stavka 1. ovoga lanka objavljuju se u Narodnim novinama. Nain provjere ispunjavanja tih
uvjeta te psihofizikih osobina propisuje se statutom ili drugim opim aktom sveuilita.
(4) Ako je izbor u zvanje redovitog profesora izvren u nekoj od sastavnica sveuilita, senat sveuilita na kojemu je pokrenut
postupak izbora potvruje izbor.
Uvjeti za izbor u umjetniko-nastavna zvanja
31
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
lanak 94.
(1) Za izvoenje nastave predmeta iz podruja koje moe izvoditi samo umjetnik, nastavnici se biraju u umjetniko-nastavna
zvanja i na odgovarajua radna mjesta. U umjetniko-nastavna zvanja biraju se osobe koje su ostvarile umjetnika dostignua
koja svojim znaajem odgovaraju uvjetima za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto. Umjetniko-nastavna radna mjesta
u svemu su izjednaena sa znanstveno-nastavnim radnim mjestima i odredbe ovoga Zakona koje se odnose na znanstveno-
nastavna radna mjesta na odgovarajui se nain primjenjuju i na umjetniko-nastavna radna mjesta.
(2) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj poblie odreuje uvjete za izbor nastavnika iz stavka
1. ovoga lanka na nain da se publikacije potrebne za izbor na znanstvenonastavna radna mjesta na odgovarajui nain
zamjenjuju javnim nastupima, izlobama ili drugim oblicima javnog umjetnikog djelovanja.
Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja te odgovarajua radna mjesta

lanak 95.
(1) Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta provodi sveuilite
odnosno sastavnica sveuilita sukladno statutu i uz odgovarajuu primjenu lanka 35. i 36. ovoga Zakona, na temelju javnog
natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog uilita te na slubenom
internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje 30 dana.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka podnosi pristupnik ili znanstvena organizacija, a odluku donosi sveuilite, odnosno
sastavnica sveuilita u skladu s opim aktom sveuilita.
(3) Ako neki od pristupnika nema potrebno znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstvenonastavno zvanje provodi se i izbor
u znanstveno zvanje uz odgovarajuu primjenu lanka 35. ovoga Zakona. Nakon obavljenog izbora u znanstveno zvanje svih
pristupnika koji za to ispunjavaju uvjete sveuilite, sukladno statutu, nakon razmatranja uvjeta Rektorskog zbora iz lanka 93.
stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 60 dana u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izabire pristupnika koji u najveoj
mjeri udovoljava uvjetima natjeaja. Svi pristupnici obavjeuju se o rezultatima natjeaja u roku od 15 dana od dana njegova
dovretka.
(4) Na znanstveno-nastavno radno mjesto docenta moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno
zvanje docenta.
(5) Na znanstveno-nastavno radno mjesto izvanrednog profesora moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u
znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnom radnom mjestu
docenta ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika.
(6) Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-
nastavno zvanje redovitog profesora i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnom radnom mjestu izvanrednog
profesora ili znanstvenom radnom mjestu vieg znanstvenog suradnika.
(7) Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju moe biti izabran onaj pristupnik koji je
izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i bio je najmanje pet godina na znanstveno-
nastavnom radnom mjestu redovitog profesora ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog savjetnika.
(8) Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na vie znanstveno-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na
koje se bira, posebnom odlukom strunog vijea visokog uilita i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj za izbor iz stavka 5. i 6.
ovoga lanka moe biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog
prethodnog izbora na radno mjesto s niim zvanjem.
(9) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuju na nastavnike izabrane u umjetniko-nastavna zvanja i
umjetniko-nastavna radna mjesta.
Poasno zvanje
lanak 96.
(1) Poasno znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno zvanje je professor emeritus.
(2) Poasno zvanje professor emeritus dodjeljuje sveuilite bez provoenja javnog natjeaja zaslunim redovitim profesorima
u mirovini koji su se svojim znanstvenim ili umjetnikim radom posebno istakli i ostvarili meunarodnu reputaciju.
(3) Postupak imenovanja i prava professora emeritusa poblie se ureuju statutom sveuilita.
Suradnika zvanja i odgovarajua radna mjesta na sveuilitu
lanak 97. (NN 94/13)
(1) Suradnika zvanja i odgovarajua radna mjesta na sveuilitu su asistent i poslijedoktorand. Asistent i poslijedoktorand
biraju se iz redova najuspjenijih studenata.
32
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) Asistenti i poslijedoktorandi pomau u provoenju dijela nastavnog procesa, provjeri znanja, znanstvenoj, umjetnikoj i
strunoj djelatnosti sveuilita odnosno sastavnice u skladu s njegovom opim aktom.
(3) Osobu koja je zavrila diplomski sveuilini studij, sveuilite odnosno sastavnica moe izabrati u zvanje asistenta te s
njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od est godina na suradnikom radnom mjestu asistenta. Asistent
je duan upisati i redovito pohaati poslijediplomski sveuilini studij, osim za asistente u umjetnikom podruju.
(4) Suradnici na sveuilitu biraju se sukladno statutu sveuilita, odnosno sastavnice pod uvjetima predvienim lankom 43.
ovoga Zakona.
Vrednovanje rada asistenata, poslijedoktoranada i mentora

lanak 97.a (NN 94/13)
(1) Svake godine sveuilite odnosno sastavnica ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pisanom izvjeu mentora u
kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu, kao i uspjenost na
poslijediplomskom sveuilinom studiju.
(2) Najmanje jednom u dvije godine poslijedoktorand podnosi strunom vijeu izvjee o svom radu temeljem kojeg se
vrednuje njegova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu.
(3) Ako struno vijee sveuilita odnosno sastavnice drugi puta negativno ocjeni rad asistenta ili poslijedoktoranda, pokree
se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika). Sadraj, kriterije te postupak
usvajanja izvjea iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka propisuje visoko uilite opim aktom.
(4) Najmanje jedanput u dvije godine sveuilite odnosno sastavnica ocjenjuje rad mentora asistenta na temelju izvjea o radu
te izvjea i ocjene asistenta o mentorstvu nastavnika. Mentor koji je dva puta ocijenjen negativno ne moe vie biti imenovan
za mentora. Kriteriji ocjene i imenovanja mentora utvruju se opim aktom sveuilita odnosno sastavnice.
Lektori stranih jezika na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj i lektori hrvatskog jezika na visokim uilitima u
inozemstvu
lanak 98. (NN 94/13, 139/13)
(1) Na veleuilitu i visokoj koli nastavnici se biraju u nastavna zvanja i na radna mjesta koja odgovaraju tim zvanjima.
Iznimno, u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka, osobe se biraju u nastavna zvanja i na sveuilitu. Na veleuilitu i visokoj
koli nema radnih mjesta koja odgovaraju znanstveno-nastavnim zvanjima, ali nastavu u svom zvanju mogu izvoditi nastavnici
izabrani u znanstveno nastavna ili naslovna zvanja na sveuilitu.
(2) Na sveuilitu, fakultetu i umjetnikoj akademiji izbor u nastavna zvanja obavlja se prema njihovom statutu u sluaju ako
izvode struni studij za potrebe toga studija, kao i ako je rije o predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup, ili na
umjetnikoj akademiji za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu. Iskljuivo za potrebe sveuilinog
studija jezika i knjievnosti nastavnici se biraju u nastavna zvanja lektora i vieg lektora.
(3) U nastavno zvanje predavaa i odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski sveuilini
studij ili specijalistiki diplomski struni studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveuilite, odnosno
Vijee veleuilita i visokih kola, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred
nastavnicima i studentima, ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto, te ispunjene uvjete propisane statutom visokog
uilita.
(4) U nastavno zvanje vieg predavaa i odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski
studij ili struni i specijalistiki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveuilite, odnosno Vijee
veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje pet godina rada u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno
predavanje pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjene uvjete propisane
statutom visokog uilita.
(5) U zvanje profesora visoke kole i na odgovarajue radno mjesto na veleuilitu ili visokoj koli moe biti izabrana osoba s
doktoratom, ispunjenim nunim uvjetima koje propisuje Vijee veleuilita i visokih kola, izvedenim znaajnijim projektima,
objavljenim radovima koji su znatno unaprijedili struku ili novim radovima nakon izbora na radno mjesto vieg predavaa,
najmanje osam godina radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjenim nastupnim predavanjem pred nastavnicima i studentima
ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjenim uvjetima propisanim od veleuilita ili visoke kole.
(6) U zvanje lektora i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski studij, ispunjene
nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje tri
godine radnog iskustva u struci, kod prvog izbora na nastavno radno mjesto, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred
nastavnicima i studentima te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita.
33
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(7) U zvanje vieg lektora i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski sveuilini
studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, objavljene strune
radove, najmanje pet godina radnog iskustva u struci, kod prvog izbora na nastavno radno mjesto pozitivno ocijenjeno
nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita.
(8) U zvanje umjetnikog suradnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski
umjetniki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, dokazanu
umjetniku djelatnost, najmanje pet godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita.
(9) U zvanje viega umjetnikog suradnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren
diplomski umjetniki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola,
dokazanu umjetniku djelatnost, najmanje deset godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog
uilita.
(10) U zvanje umjetnikog savjetnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren umjetniki
diplomski sveuilini studij, ispunjene nune uvjete koje propisuje Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola,
dokazanu umjetniku djelatnost, najmanje 20 godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog
uilita.
lanak 98.a (NN 94/13)
(1) Na temelju meunarodnih ugovora i drugih akata, na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj mogu se zaposliti lektori
stranih jezika, kao i lektori hrvatskog jezika i knjievnosti na stranim visokim uilitima, na osnovi ugovora o radu na
odreeno vrijeme.
(2) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika na stranim visokim uilitima propisuje pravilnikom
ministar nadlean za visoko obrazovanje.
(3) Lektor iz stavka 2. ovoga lanka koji je prethodno zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme u sustavu obrazovanja i
znanosti u Republici Hrvatskoj ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge poslove za koje
ispunjava uvjete u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o radu lektora hrvatskog jezika na stranom visokom uilitu.
(4) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora stranih jezika na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj propisuje
visoko uilite svojim statutom.
Suradniko zvanje i odgovarajue radno mjesto na veleuilitu i visokoj koli
lanak 99.
(1) Suradniko zvanje na veleuilitu i visokoj koli je asistent.
(2) Uvjete za izbor u suradniko zvanje asistenta i na odgovarajue radno mjesto propisuju veleuilite i visoka kola svojim
statutom.
Struna zvanja i odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima
lanak 100. (NN 139/13)
U struna zvanja i na odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima mogu se izabrati osobe
radi provoenja znanstvenih i strunih projekata sukladno lanku 44. ovoga Zakona, pod
uvjetima i u postupku predvienom statutom visokog uilita, osim u sluaju zapoljavanja osoba koje rade na projektu
ograniena trajanja, kada uvjete za izbor propisuje institucija koja financira projekt.
Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te na odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima
lanak 101. (NN 94/13)
(1) Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te odgovarajua radna mjesta provodi visoko uilite sukladno statutu, na
temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog uilita te
na slubenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje 30
dana.
(2) Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili vie nastavno, odnosno struno zvanje i radno mjesto zbog isteka roka na koji je
zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom strunog
vijea visokog uilita, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji
je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to isteknu tri godine od prethodnog izbora. Natjeaj za ponovni izbor u zvanje i
odgovarajue radno mjesto profesora visoke kole (trajno zvanje) raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet
godina od prvog izbora.
(3) Struno vijee visokog uilita najkasnije 90 dana od zakljuenja natjeaja izabire u nastavno ili struno zvanje i na
odgovarajue radno mjesto onog pristupnika koji u najveoj mjeri udovoljava uvjetima natjeaja i uvjetima Rektorskog zbora i
34
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
uvjetima iz lanka 98. ovoga Zakona. Svi pristupnici obavjeuju se o rezultatima natjeaja u roku 15 dana od dana njegova
dovretka.
(4) Ako je u natjeajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit e se
drugo radno mjesto, ili e mu se u nedostatku istoga otkazati ugovor o radu.
(5) Ako na natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za
ponovni izbor, pokrenut e se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga
radnog mjesta.
Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetniko- -nastavna, nastavna i struna radna mjesta

lanak 102. (NN 94/13, vidi NN 101/14)
(1) S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta sklapa se ugovor o
radu na neodreeno vrijeme, s obvezom provoenja reizbora ili izbora na vie radno mjesto.
(2) Reizbor osobe na znanstveno-nastavnim, umjetniko-nastavnim, nastavnim i strunim radnim mjestima, osim redovitih
profesora u trajnom zvanju, vri se na nain da struno povjerenstvo visokog uilita podnosi strunom vijeu visokog uilita
u kojem je pristupnik zaposlen izvjee o radu zaposlenika svakih pet godina sukladno opim aktima visokog uilita. Struno
povjerenstvo se sastoji od tri lana koji moraju biti u istom ili viem zvanju i odgovarajuem radnom mjestu s obzirom na ono
za koje se trai reizbor. Barem jedan lan povjerenstva ne moe biti zaposlenik visokog uilita u kojem je zaposlen pristupnik.
(3) Oblik izvjea te minimalne uvjete radnih obveza o kojima se podnosi izvjee iz stavka 2. ovoga lanka za znanstveno-
nastavno, umjetniko-nastavno, nastavno i struno radno mjesto propisuje Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i
tehnoloki razvoj. Visoko uilite opim aktom propisuje postupak odluivanja o prihvaanju izvjea, a moe propisati i
dodatne uvjete o kojima se podnosi izvjee iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Ako struno vijee visokog uilita ne prihvati izvjee o radu, odnosno prihvati negativno izvjee o radu, u skladu sa
stavkom 3. ovoga lanka, nakon dvije godine od dana donoenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa
stavcima 2. i 3. ovoga lanka.
(5) Ako struno vijee visokog uilita ne prihvati izvjee zaposlenika iz stavka 4. ovoga lanka, elnik visokog uilita
pokree postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika) u skladu s opim
propisima o radu i opim aktom visokog uilita.
(6) Obveza podnoenja izvjea iz ovog lanka prestaje nakon to zaposlenik bude izabran na znanstveno-nastavno radno
mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju.
(7) Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom, nastavnom i strunom radnom mjestu na visokom uilitu
istekom akademske godine u kojoj je navrio 65 godina prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga lanka, kada na sveuilitu odnosno fakultetu postoji potreba za nastavkom rada
zaposlenika na znanstveno-nastavnom i/ili umjetniko-nastavnom radnom mjestu, odnosno kada na veleuilitu i visokoj koli
postoji potreba za nastavkom rada zaposlenika na nastavnom radnom mjestu, sveuilite, fakultet, veleuilite, odnosno visoka
kola moe sa zaposlenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme od dvije
godine s mogunou produljenja u dvogodinjim mandatima. Kriterije izvrsnosti za odabir zaposlenika za zakljuenje
ugovora o radu nakon 65. godine donosi Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, a sveuilite,
veleuilite ili visoka kola opim aktom moe propisati i dodatne kriterije izvrsnosti.
(9) Na temelju izvjea strunog povjerenstva ovlatene znanstvene organizacije iz lanka 34. ovoga Zakona, a koje se sastoji
od tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju u odnosu na pristupnika, pri emu barem jedan lan
povjerenstva ne moe biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik, odgovarajui matini odbor
donosi odluku o ispunjenju kriterija znanstvene izvrsnosti iz stavka 8. ovoga lanka. Za kandidata na znanstveno-nastavnom
i/ili umjetniko-nastavnom radnom mjestu na sveuilitu, odnosno fakultetu, odnosno za kandidata na nastavnom radnom
mjestu na veleuilitu i visokoj koli, struno povjerenstvo sveuilita, fakulteta, veleuilita, odnosno visoke kole podnosi
izvjee o ispunjenju kriterija nastavne izvrsnosti koje potvruje povjerenstvo koje imenuje Nacionalno vijee za znanost,
(10) Kada su sredstva za plau zaposlenika iz stavka 8. ovoga lanka osigurana iz namjenskih sredstava znanstvenih ili
strunih projekata ili iz vlastitih sredstava, visoko uilite moe zaposleniku produljiti radni odnos i izvan ogranienja iz stavka
8. ovoga lanka. Pri tome e se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspjenost u obrazovnom procesu i odgoju mladih
znanstvenika i nastavnika.
35
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(11) Nastavnik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se na odreeno vrijeme
zaposliti na drugom visokom uilitu pod uvjetima iz stavaka 8., 9. ili 10. ovoga lanka, ako se na raspisani natjeaj na tom
visokom uilitu nije javio odgovarajui pristupnik.
Prava i obveze nastavnika i suradnika
lanak 103. (NN 94/13)
(1) Nastavnici i suradnici duni su uredno izvravati nastavne i druge obveze sukladno opim aktima visokog uilita te
ispunjavati obveze u odnosu na znanstveni, umjetniki i struni rad koji obavljaju na visokom uilitu. Posebnu pozornost
duni su posvetiti radu sa studentima, poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti te ukljuivanju u struni, znanstveni i
umjetniki rad.
(2) Ugovori nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan matine ustanove zaposlenja mogu se zabraniti, ograniiti
ili uvjetovati ako se radi o ugovorima koji bi negativno utjecali na rad visokog uilita ili ako je rije o ugovoru s
organizacijom koja svojom djelatnou konkurira visokom uilitu s kojim nastavnik ili suradnik ima ugovor o radu.
(3) Nastavnik ili znanstvenik moe, uz uvjete propisane opim aktom visokog uilita, koristiti plaenu slobodnu studijsku
godinu (sabbatical) radi znanstvenog, umjetnikog ili strunog rada. Visoko uilite je duno u tom razdoblju organizirati
kontinuirano obavljanje nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog nastavnika.
(4) Odlukom nadlenog tijela visokog uilita nastavniku se mogu odobriti kraa ili dulja izbivanja zbog znanstvenog,
umjetnikog i strunog usavravanja ili kojega drugoga opravdanog razloga. U vrijeme takve odsutnosti nastavniku mogu
mirovati prava i obveze iz ugovora o radu ili se mogu izvravati djelomino, sukladno odluci nadlenog tijela i/ili ugovora koji
se zakljuuje izmeu nastavnika i visokog uilita. Pri tome se mora osigurati uredno odvijanje nastave ili odgovarajua
zamjena za nastavnika.
(5) Nastavnik ili znanstvenik tijekom obavljanja javne dunosti na koju je imenovan ili izabran (npr. nastavnik ili znanstvenik
izabran u Hrvatski sabor, dunosnik kojeg je na dunost imenovao Sabor, predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, upan,
podupan, gradonaelnik i zamjenik gradonaelnika Grada Zagreba), odnosno radi ijeg je obavljanja sklopio odgovarajui
ugovor, moe obavljati nastavu i baviti se znanstvenim radom na visokom uilitu ili u drugoj znanstvenoj organizaciji tako da
s visokim uilitem ili drugom znanstvenom organizacijom zakljui odgovarajui ugovor. Nastavnik ili znanstvenik koji
obnaa javnu dunost ima se pravo, sukladno ugovoru s visokim uilitem ili drugom znanstvenom organizacijom, vratiti na
radno mjesto na kojem je radio prije odlaska na javnu dunost ili drugo odgovarajue radno mjesto.
(6) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui nain i na znanstvenike u javnim znanstvenim organizacijama.
Kolektivnim ugovorom prava iz ovoga lanka mogu se predvidjeti i za znanstvenike u privatnim znanstvenim organizacijama.
Stegovna odgovornost
lanak 104.
(1) Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih i drugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog
grubog naruavanja ugleda visokog uilita, sukladno statutu.
(2) Stegovno se moe odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme poinjenja opim aktom visokog uilita bilo predvieno kao
stegovno djelo i za koje je bila predviena odreena stegovna mjera.
5. REKTORSKI ZBOR I VIJEE VELEUILITA I VISOKIH KOLA
Rektorski zbor
lanak 105. (NN 94/13)
(1) Rektorski zbor ine svi rektori javnih sveuilita u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje, bez prava
odluivanja, predstavnik Vijea veleuilita i visokih kola te predstavnik privatnih sveuilita.
(2) Rektorski zbor odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za djelovanje i razvoj sveuilita u Republici Hrvatskoj.
(3) Rektorski zbor donosi poslovnik kojim ureuje svoj rad i nain odluivanja.
(4) Rektorski zbor:
1. propisuje nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na znanstveno-nastavna, umjetniko-
nastavna i nastavna zvanja odnosno radna mjesta,
2. predlae lanove podrunih znanstvenih i umjetnikih vijea i matinih odbora,
3. predlae lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,
4. razmatra problematiku rada i razvoja sveuilita i o tome donosi preporuke i miljenja, te
5. obavlja druge poslove predviene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere sveuilita.
36
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
Vijee veleuilita i visokih kola

lanak 106.
(1) Vijee veleuilita i visokih kola ine dekani svih veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj. U radu Vijea, bez
prava odluivanja, sudjeluje i predstavnik Rektorskog zbora.
(2) Vijee veleuilita i visokih kola odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za djelovanje i razvoj veleuilita i visokih
kola.
(3) Vijee veleuilita i visokih kola donosi poslovnik o svom radu.
(4) Vijee veleuilita i visokih kola:
1. propisuje nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na nastavna zvanja, odnosno radna mjesta,
2. predlae lanove iz veleuilinih i visokokolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog
obrazovanja,
3. razmatra problematiku rada i razvoja veleuilita i visokih kola i o tome donosi preporuke i miljenja, te
4. obavlja druge poslove predviene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere visoka uilita.
V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
Izvori financiranja
lanak 107. (NN 94/13)
(1) Visoka uilita, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz:
1. sredstava osnivaa,
2. dravnog prorauna Republike Hrvatske,
3. prorauna upanija, gradova i opina,
4. kolarina,
5. prihoda od znanstvenih, istraivakih, umjetnikih i strunih projekata, znanstvenih i strunih elaborata i ekspertiza,
6. zaklada, donacija i pomoi,
7. prihoda od nakladnike djelatnosti,
8. prihoda ostvarenih na tritu,
9. prihoda od imovine, udjela u trgovakim drutvima, prihoda ostvarenih od pravnih osoba iz lanka 66. ovoga Zakona, kao i
prihoda od ulaganja fizikih i pravnih osoba,
10. ostalih izvora.
(2) Sveuilita, veleuilita, visoke kole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utjeu na
njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne tete ostvarenju osnovnih
zadaa sveuilita, veleuilita, visokih kola i javnih znanstvenih instituta.
Prijedlog proraunskih sredstava i njihova raspodjela
lanak 108. (NN 94/13)
(1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj utvruju kriterije za raspodjelu proraunskih
sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje na temelju prijedloga Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i
visokog obrazovanja.
(2) Uvaavajui kriterije ministar izrauje prijedlog prorauna za financiranje znanosti i visokog obrazovanja na temelju
prikupljenih prijedloga prorauna znanstvenih organizacija, sveuilita, veleuilita i visokih kola, sukladno propisima kojima
se planiraju i izvravaju proraunska sredstva iz dravnog prorauna. Prijedlog obuhvaa ukupne iznose za pojedina
sveuilita, veleuilita, visoke kole, znanstvene institute i druge znanstvene organizacije te iznose za financiranje znanstvenih
projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, umjetnikog istraivanja i s njima povezanih skupova, suradnikih radnih
mjesta i nabavku znanstvene opreme te iznose trokova rada Nacionalnog vijea za znanost,Nacionalnog vijea za visoko
obrazovanje, Agencije i drugih tijela.
(3) Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja znanstvene, umjetnike i istraivake projekte i programe,
znanstvenu, umjetniku i istraivaku infrastrukturu i opremu, znanstveno izdavatvo, znanstvene konferencije te znanstvene i
znanstveno strune udruge rasporeuje ministar na temelju javnog poziva i miljenja odgovarajuih povjerenstva koja imenuje
ministar. Sredstva se rasporeuju vodei rauna o raspodjeli sredstava koja su za istu namjenu predviena u razdjelima drugih
tijela dravne uprave te tijela lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave.
37
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(4) Minimalne plae sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvruju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.
Financiranje visokih uilita
lanak 109. (NN 94/13)
(1) Javna sveuilita, veleuilita i visoke kole financiraju se iz dravnog prorauna uzimajui u obzir utvrene kapacitete
pojedinoga visokog uilita, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz lanka 16. ovoga
Zakona.
(2) Iz dravnog prorauna mogu se financirati i privatna visoka uilita, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod
uvjetom da:
a) obavljaju djelatnost u kojoj drutvene potrebe nadilaze raspoloive mogunosti javnih visokih uilita ili je njihova
djelatnost od posebnoga dravnog interesa,
b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom,
c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvruje Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj,
uzimajui u obzir raspoloiva sredstva i kvalitetu tih uilita.
(3) Sredstva iz dravnog prorauna namijenjena sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama doznauju se korisnicima u
ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proraunom rasporeuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim opim aktima.
Proraun sveuilita donosi senat na prijedlog rektora, a proraun veleuilita i visoke kole struno vijee na prijedlog dekana.
(4) Sastavnice sveuilita dio vlastitih prihoda iz lanka 107. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju u proraun sveuilita za
kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno opim aktima sveuilita.
(5) Javna visoka uilita raspolau sredstvima sukladno ovome Zakonu te propisima kojima se regulira izvravanje dravnog
prorauna.
(6) Uz suglasnost ugovornih strana dio djelatnosti javnih sveuilita moe se financirati i sukladno posebnim ugovorima
sklopljenima izmeu Ministarstva i javnih sveuilita.
Financiranje instituta
lanak 110. (NN 94/13)
(1) Proraun javnog znanstvenog instituta predlae ravnatelj temeljem rasprave znanstvenog vijea. Odluku o proraunu
donosi upravno vijee na temelju prethodne suglasnosti ministra.
(2) Djelatnost javnih znanstvenih instituta financira se sredstvima dravnog prorauna Republike Hrvatske.
(3) Uz suglasnost ugovornih strana dio djelatnosti instituta moe se financirati i sukladno posebnim ugovorima sklopljenima
izmeu Ministarstva i instituta.
Financiranje znanstvenih projekata, suradnikih radnih mjesta i znanstvene opreme
lanak 111.
Prestao vait.
Mjere poticanja istraivanja i razvoja
lanak 111.a
(1) Ukupni iznos dravnih potpora koje korisnik dravne potpore moe ostvariti, po svim osnovama, a koje se dodjeljuju na
temelju ovoga Zakona i drugih propisa, za temeljna istraivanja mogu biti do 100% iznosa opravdanih trokova projekta, za
primijenjena istraivanja do 50% iznosa opravdanih trokova projekta, a za razvojna istraivanja do 25% iznosa opravdanih
trokova projekta.
(2) Iznos dravne potpore za primijenjena i razvojna istraivanja iz stavka 1. ovoga lanka moe se poveati za 20% iznosa
opravdanih trokova projekta za male poduzetnike, a za 10% opravdanih trokova projekta za srednje poduzetnike.
(3) Iznos dravne potpore za studije o tehnikoj izvedivosti za provedbu primijenjenog istraivanja moe se dodijeliti u
ukupnom iznosu do 75% opravdanih trokova studije za male i srednje poduzetnike, a do 65% opravdanih trokova studije za
velike poduzetnike.
(4) Iznos dravne potpore za studije o tehnikoj izvedivosti za provedbu razvojnog istraivanja moe se dodijeliti u ukupnom
iznosu do 50% opravdanih trokova studije za male i srednje poduzetnike, a do 40% opravdanih trokova studije za velike
poduzetnike.
lanak 111.b
(1) Znanstvenim istraivanjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih
znanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja, a ukljuuje temeljno i primijenjeno istraivanje.
38
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(2) Temeljnim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se poslovi namijenjeni irenju znanstvenih i tehnikih
znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima.
(3) Primijenjenim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se planirana istraivanja ili kritika ispitivanja sa
ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za
znaajna poboljanja ve postojeih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga.
(4) Razvojnim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poslovi razvojnog istraivanja namijenjeni pretvaranju
rezultata primijenjenih istraivanja u planove, nacrte ili modele za nove, izmijenjene ili poboljane proizvode, proizvodne
postupke ili usluge, bilo da su namijenjeni prodaji ili uporabi, ukljuujui i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno
upotrebljivi. Razvojno istraivanje moe, osim toga, ukljuivati konceptualno planiranje i modeliranje alternativnih proizvoda,
proizvodnih postupaka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot projekte, pod uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili
koristiti za industrijsku primjenu ili komercijalno iskoritavati. Razvojno istraivanje ne obuhvaa rutinske ili redovite izmjene
na proizvodima, proizvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojeim uslugama i drugim tekuim poslovima, ak i ako
reene izmjene predstavljaju poboljanja.
lanak 111.c
(1) Dravnu potporu obveznici poreza na dobit, sukladno Zakonu o porezu na dobit (u daljnjem tekstu: porezni obveznici),
ostvaruju putem dodatnog umanjenja porezne osnovice za opravdane trokove projekta znanstvenih i razvojnih istraivanja (u
daljnjem tekstu: istraivanja) u sljedeim ukupnim iznosima:
150% opravdanih trokova projekta za temeljna istraivanja,
125% opravdanih trokova projekta za primijenjena istraivanja,
100% opravdanih trokova projekta za razvojna istraivanja.
(2) Iznos umanjenja poreza na dobit iz stavka 1. ovoga lanka, odobrava se najvie do iznosa propisanih lankom 111.a ovoga
Zakona.
(3) Porezni obveznici koji koriste umanjenja porezne osnovice sukladno stavku 1. ovoga lanka obvezni su osigurati podatke te
uredne i vjerodostojne isprave na temelju kojih su podaci o trokovima iskazani sukladno propisima koji ureuju oporezivanje.
lanak 111.d
(1) Opravdanim trokovima istraivanja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. plae zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraivanjima,
2. materijalni trokovi za istraivanja, a to su: utroene sirovine i materijal ukljuujui ambalau i sitni inventar, utroena
energija, rezervni dijelovi koriteni ili potroeni tijekom istraivanja; utroeni materijal i dijelovi za tekue i investicijsko
odravanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraivanja,
3. trokovi usluga koritenih tijekom istraivanja, kao to su intelektualne usluge vezane uz istraivanja te sve druge usluge
koje su uvjet za ostvarivanje istraivanja,
4. trokovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraivanja kod onih
poreznih obveznika koji sami obavljaju istraivanja, a rashodi amortizacije utvruju se na nain propisan lankom 12. Zakona
o porezu na dobit,
5. trokovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraivanje, a rashodi amortizacije
utvruju se na nain propisan lankom 12. Zakona o porezu na dobit,
6. opi trokovi, pod kojima se razumijevaju samo oni trokovi koji su nuni za istraivanja i koji se mogu rasporediti na
razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao to su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraivanja te
najamnine i lanarine strunih udruga za istraivanja.
(2) Procjenu vjerodostojnosti opravdanih trokova, prema potrebi, obavlja ministarstvo nadleno za poslove znanosti.
lanak 111.e
Postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava iz lanka 111c. ovoga Zakona te druga pitanja vezana uz
ostvarivanje prava na dravne potpore pravilnikom propisuje ministar nadlean za znanost uz prethodno miljenje ministra
nadlenog za financije.
lanak 111.f
Vlada Republike Hrvatske, po potrebi, donosi program poticanja istraivanja i razvoja, sukladan posebnim propisima.
Program iz stavka 1. ovoga lanka Vladi Republike Hrvatske predlae ministar nadlean za znanost uz suglasnost ministra
nadlenog za financije.
39
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
VI. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
Odbor za etiku, etiki kodeks i etika povjerenstva

lanak 112. (NN 94/13)
(1) Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Odbor)
koji ima 9 lanova, od kojih su est iz redova istaknutih znanstvenika i sveuilinih profesora, a tri su osobe primjerenog
ugleda u javnosti. Mandat lanova Odbora je etiri godine. lanove Odbora predlau Nacionalno vijee za znanost, visoko
obrazovanje i tehnoloki razvoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,
znanstvene organizacije, sveuilita, ministar te druge organizacije i osobe sukladno oglasu kojim se poziva na predlaganje
lanova Odbora.
(2) lanovi Odbora ne mogu biti rektori, prorektori, dekani, prodekani, ravnatelji te lanovi Nacionalnog vijea, predsjednik,
potpredsjednici, glavni tajnik i voditelji zavoda HAZU.
(3) Odbor ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koje lanovi Odbora biraju izmeu sebe.
(4) Zadaa Odbora je promicanje etikih naela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u
odnosima prema javnosti, te u primjeni suvremenih tehnologija i u zatiti okolia.
(5) Odbor donosi etiki kodeks kojim utvruje etika naela u visokom obrazovanju, znanstvenom radu, objavljivanju
rezultata, odnosima meu znanstvenicima, nastavnicima i drugim sudionicima u znanstvenom i obrazovnom procesu,
postupcima i radnjama vezanim za trino natjecanje, te odnosu prema javnosti i sredstvima javnog priopavanja.
(6) Odbor donosi poslovnik o radu.
(7) Odbor radi na sjednicama. Miljenja i stajalita o etikoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti u razmatranim sluajevima
Odbor donosi u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, veinom glasova. lanovi odbora mogu izdvojiti miljenje.
(8) Odbor moe angairati vanjske strunjake u svojstvu savjetnika za pojedine predmete.
(9) Odbor ima tajnika pravne struke iz redova zaposlenika Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koji operativno vodi rad
Odbora.
(10) Odbor moe predloiti pokretanje postupka oduzimanja znanstvenog zvanja pred odgovarajuim matinim odborom, a
postupak se pokree i vodi sukladno lanku 37. ovoga Zakona.
(11) U sluaju ako visoko uilite ili druga znanstvena organizacija sustavno kri Etiki kodeks, Odbor e javno objaviti svoje
miljenje.
(12) Najmanje jednom godinje Odbor podnosi o svom radu izvjee Hrvatskom saboru.
(13) Sveuilita, veleuilita, visoke kole, instituti i druge znanstvene organizacije mogu, sukladno statutu, osnovati svoja
etika povjerenstva te donijeti svoje etike kodekse koji moraju biti usklaeni s etikim kodeksom Odbora. Na visokim
uilitima najmanje jedan lan etikog povjerenstva je student.
VII. NADZOR
Nadzor nad zakonitou

lanak 113.
(1) Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata visokih uilita i drugih znanstvenih organizacija provodi Ministarstvo.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga lanka provodi se na nain koji ne naruava autonomiju sveuilita i ne ometa redoviti rad
visokih uilita i drugih znanstvenih organizacija.
(3) Na temelju rezultata nadzora Ministarstvo moe obustaviti izvrenje nezakonitih odluka i radnji visokih uilita i
znanstvenih organizacija.
VIII. PREKRAJNE ODREDBE
Prekraji i zatitne mjere

lanak 113.a (NN 94/13)
(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja:
1. obavlja izbor u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, suradnika ili nastavna zvanja, a da za to nema
ovlasti (lanak 34. stavak 1., lanak 92. stavak 1. i lanak 98. stavci 1. i 2.),
40
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
2. izabere u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko ili nastavno zvanje osobu za koju zna ili mora
znati da ne ispunjava uvjete za izbor ili izbor obavi ne potujui postupak izbora predvien ovim Zakonom (lanci 35., 95. i
98.),
3. ne otkae ugovor o radu osobi izabranoj u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko ili nastavno
zvanje i odgovarajue radno mjesto u sluajevima kada ovaj Zakon predvia otkazivanje ugovora o radu zbog neispunjavanja
uvjeta za reizbor, negativnog izvjea o radu ili ako ne potuje odredbe ovoga Zakona o odlasku znanstvenika i nastavnika u
mirovinu (lanak 42. stavak 5., lanak 43.a stavak 3., lanak 97.a stavak 3., lanak 102. stavak 5.),
4. obavi izbor u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko ili nastavno zvanje, odnosno izbor na
odgovarajue radno mjesto bez natjeaja ako je ovim Zakonom predvieno da e se izbor obaviti na temelju natjeaja (lanak
40. stavak 2., lanak 43. stavci 1. i 3., lanak 95. stavak 1. i lanak 101. stavak 1.),
5. suprotno lanku 50. ovoga Zakona koristi naziv sveuilite, fakultet, umjetnika akademija, odnosno rije: akademija uz
naziv podruja umjetnosti te veleuilite i visoka kola, ili drugi naziv koji sadri neki od tih pojmova,
6. zapone obavljanje znanstvene djelatnosti ili djelatnosti visokog obrazovanja bez dopusnice ili tu djelatnost obavlja bez
dopusnice kad je ona za obavljanje djelatnosti potrebna prema odredbama zakona koji regulira osiguravanje kvalitete u
znanosti i visokom obrazovanju ili djelatnost obavlja na nain koji nije predvien dopusnicom,
7. svojim statutom ne predvidi tijela upravljanja ili njihov sastav kako je to predvieno ovim Zakonom (lanci 26., 54., 62. i
68.),
8. upie studente na studij ili u viu godinu studija, a da za to nisu ispunjeni uvjeti predvieni ovim Zakonom i opim aktom
visokog uilita (lanci 77. i 86.),
9. izdaje isprave o studiju suprotno lanku 84. ovoga Zakona ili studentu ne izda ispravu o studiju iako su za to ispunjeni, ovim
Zakonom i opim aktima visokog uilita, predvieni uvjeti,
10. ne vodi evidencije o studentima (lanak 90.).
(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka fizika osoba i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekraje iz ovoga lanka ovlateni podnositelj zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka je ministar ili osoba koju on
ovlasti.
(4) Osobi koja je poinitelj prekraja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja,
djelatnosti ili dunosti fizikoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi, odnosno zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti
pravnoj osobi, u trajanju od 3 mjeseca do godine dana.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Organizacijske promjene
lanak 114.
(1) Osnivaka prava nad javnim sveuilitima, veleuilitima, visokim kolama i drugim znanstvenim organizacijama obavlja
Republika Hrvatska, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno.
(2) Osnivaka prava nad fakultetima, umjetnikim akademijama i ostalim sastavnicama sveuilita obavljaju sveuilita.
(3) Statut i drugi opi akti visokih uilita i drugih znanstvenih organizacija uskladit e se s ovim Zakonom do 1. oujka 2005.
Protekom toga roka, visoka uilita i druge znanstvene organizacije koje nisu provele usklaenje, ne mogu se financirati iz
dravnog prorauna.
(4) Visoka uilita i druge znanstvene organizacije osnovane prema dosadanjim propisima, danom stupanja na snagu ovoga
Zakona nastavljaju s radom prema postojeim opim aktima do usklaenja prema stavku 3. ovoga lanka, a najkasnije do 1.
oujka 2005.
(5) Rektori i prorektori sveuilita i veleuilita te dekani i prodekani sveuilinih sastavnica i visokih kola te ravnatelji javnih
znanstvenih instituta izabrani prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na istoj dunosti do isteka mandata na koji su
izabrani, s tim da danom usklaenja iz stavka 3. ovoga lanka, rektori i prorektori veleuilita postaju njihovi dekani i
prodekani.
(6) Pravno integriranje sveuilita zapoinje danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a zavrit e se najkasnije do 31. prosinca
2007.
(7) U postupku statusnih promjena visokih uilita kojima dolazi do njihova spajanja ili razdvajanja pri emu se imovina
prenosi s jednog na drugo visoko uilite ne plaa se porez.
41
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(8) Sveuilita i njegova uilita (fakulteti i umjetnike akademije) mogu upisivati studente prve godine strunih studija do
zakljuno kolske godine 2010./2011.
(9) Visoke uiteljske kole koje su na dan stupanja na snagu Zakona lanice sveuilita nastavljaju s djelovanjem u sastavu
sveuilita do usklaivanja svog ustroja i djelovanja prema ovom Zakonu, odnosno do ustrojavanja studija prema odredbama
ovoga Zakona, a najkasnije do poetka akademske godine 2010./2011.
lanak 115. (NN 94/13)
(1) Prvi saziv Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijea za znanost imenovat e se najkasnije do 31.
prosinca 2004.
(2) Iznimno od odredaba lanka 9. stavka 2., lanka 10. stavka 2. i lanka 11. stavka 3. ovoga Zakona, prilikom imenovanja
prvog saziva Nacionalnog vijea za znanost, odnosno Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, Hrvatski sabor imenovat e
svih dvanaest lanova, a drijebom e se odluiti o tome kojih e est lanova imati mandat od dvije, dok e preostalih est
imati mandat od etiri godine.
(3) Do imenovanja iz stavka 1. ovoga lanka Nacionalno vijee za visoku naobrazbu osnovano prema Zakonu o visokim
uilitima i Nacionalno znanstveno vijee osnovano prema Zakonu o znanstvenoistraivakoj djelatnosti nastavljaju s radom i
obavljaju poslove iz svoje nadlenosti prema odredbama ovoga Zakona.
(4) Imenovanjem prvog saziva Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijea za znanost, navedena tijela
preuzet e sve poslove iz stavka 3. ovoga lanka, a postojee Nacionalno vijee za visoko obrazovanje i Nacionalno
znanstveno vijee prestat e s radom.
(5) Nacionalno vijee za znanost e donijeti pravilnik kojim se utvruju znanstvena podruja i polja, utvrditi uvjete za izbor u
znanstvena zvanja te izabrati podruna vijea i matine odbore, najkasnije do 1. srpnja 2005.
(6) Vlada Republike Hrvatske Uredbom osniva Agenciju za znanost i visoko obrazovanje najkasnije do 31. prosinca 2004.
Agencija e zapoeti djelovati najkasnije 1. oujka 2005. Do poetka djelovanja Agencije poslove iz njene nadlenosti obavljat
e tijela sveuilita i Ministarstvo.
(7) Sva ostala tijela predviena ovim Zakonom ustrojit e se najkasnije do roka iz stavka 5. ovoga lanka. Do tada e tijela
izabrana prema dosadanjim propisima nastaviti svoj rad. Nova organizacija studija i nastavak studija prema prijanjim
propisima.
Nova organizacija studija i nastavak studija prema prijanjim propisima
lanak 116.
(1) Studiji na visokim uilitima poinju s ustrojavanjem danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Studenti upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij prije ustrojavanja preddiplomskih i
poslijediplomskih studija sukladno odredbama ovoga Zakona imaju pravo dovriti studij prema nastavnom programu i
uvjetima koji su vaili prilikom upisa u prvu godinu studija i stei odgovarajui akademski stupanj prema propisima koji su
vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Studenti kojima je na temelju prijanjih propisa odobrena tema za izradu
doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja doktorata znanosti prema propisima
koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Visoko uilite moe ograniiti trajanje prava na zavretak studija prema stavku 2. ovoga lanka na odreeni broj godina,
ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do zavretka studija prema programu prema kojemu je zapoeo
studij uvean za dvije godine.
(4) Nakon uvoenja studija prema ovom Zakonu studenti iz stavka 1. ovoga lanka koji ne dovre studij prema starom
studijskom planu i programu mogu studij nastaviti prema ovome Zakonu i na njemu utemeljenom nastavnom programu
sukladno opem aktu visokog uilita.
(5) Ministar moe tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona iznimno dati dopusnicu za novi studij i visokom uilitu
koje ne odgovara uvjetu iz lanka 51. stavka 4. toke 2., uz uvjet visokom uilitu da ispuni taj uvjet u roku ne duljem od 5
godina.
Zateena zvanja
lanak 117.
(1) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, i nastavna zvanja, koje ta zvanja imaju na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona, zadravaju ta zvanja, a znanstvena e im se zvanja upisati u Upisnik znanstvenika, sukladno
lanku 23. ovoga Zakona.
(2) Reizbori predvieni ovim Zakonom ili ranijim propisima, provest e se sukladno odredbama ovoga Zakona, a u roku koji
predvia propis prema kojemu je posljednji izbor izvren.
42
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(3) Iznimno, visoko uilite i druga znanstvena organizacija moe produiti ugovor o radu sukladno lanku 102. stavku 7.,
odnosno lanku 42. stavku 6. ovoga Zakona i redovitom profesoru, odnosno znanstvenom savjetniku koji je na dan 1. sijenja
2004. navrio 63 godine ivota, a nije izabran u trajno zvanje.
Zapoeti izbori u zvanja i odgovarajua radna mjesta
lanak 118.
(1) Izbori u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, znanstvena i nastavna zvanja i izbor na odgovarajua radna mjesta
zapoeti prema odredbama propisa koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se prema tim propisima,
najkasnije do 1. srpnja 2005.
(2) Natjeaji za izbor u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, znanstvena i nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta
mogu se raspisati prema Zakonu o visokim uilitima i Zakonu o znanstvenoistraivakoj djelatnosti, najkasnije do 31.
prosinca 2004.
(3) Na osobe izabrane prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka primijenit e se odredbe lanaka 117. ovoga Zakona.
Odredbe o suradnicima
lanak 119.
(1) S osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na radnim mjestima znanstvenog novaka, mlaeg
asistenta i asistenta, sklopit e se novi ugovor o radu za radno mjesto asistenta, sukladno prvom sklopljenom ugovoru o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2004.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, osobe koje su nakon stupanja na snagu ovoga Zakona sklopile ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, sklapaju novi ugovor o radu sukladno prethodno sklopljenom ugovoru o radu.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sklopit e se, raunajui od dana sklapanja prvog ugovora o radu, do isteka osam godina,
na odgovarajuem radnom mjestu asistenta.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za radno mjesto poslijedoktoranda, s osobama iz stavka 1. ovoga lanka, ukupno trajanje
navedenog ugovora, ne smije prijei jedanaest godina, raunajui od dana sklapanja prvog ugovora o radu za radno mjesto
znanstvenog novaka, mlaeg asistenta ili asistenta. Ugovor za radno mjesto poslijedoktoranda sklapa se sukladno prethodno
sklopljenom ugovoru o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.
(5) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na radnom mjestu poslijedoktoranda, zadravaju postojei
ugovor o radu.
Zateeni akademski nazivi i stupnjevi
lanak 120. (NN 94/13)
(1) Sveuilini i struni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednaeni su s
odgovarajuim sveuilinim diplomskim odnosno strunim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih zavrile imaju
ista prava koja imaju osobe koje zavre odgovarajui studij prema ovome Zakonu, ukljuivi i pravo na akademski ili struni
naziv iz lanka 72. i 73. ovoga Zakona.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka mogu traiti od visokog uilita na kojem su stekli struni naziv da im u postupku i pod
uvjetima predvienim opim aktom visokog uilita izda potvrdu o tome da prije steeni struni naziv odgovara nekom od
akademskih odnosno strunih naziva iz lanaka 71. do 74. ovoga Zakona, te nakon to dobiju takvu potvrdu mogu koristiti
akademski odnosno struni naziv prema ovome Zakonu. U takvim potvrdama ne navode se ECTS bodovi. Ako visoko uilite
na kojem je steen struni naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijee odredit e visoko uilite koje e
odluiti o zahtjevu. Ako je visoko uilite opim aktom utvrdilo da prije steeni struni naziv odgovara nekom od akademskih
odnosno strunih naziva iz lanaka 71. do 74. ovoga Zakona, osobe iz stavka 1. ovoga lanka novi akademski odnosno struni
naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde.
(3) Doktorati znanosti steeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s
doktoratima znanosti steenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat
znanosti stekle prema ovome Zakonu.
(4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu,
sukladno opem aktu sveuilita, stei doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Visoko uilite moe, ako je to predvieno njegovim opim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni
magistarski studij prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovrili, omoguiti
na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje odreenih uvjeta (polaganje ispita, izvravanje drugih obveza), studij zavre izradom
doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti.
43
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
Donoenje podzakonskih i drugih propisa

lanak 121.
(1) Ministar e, u sluajevima predvienim ovim Zakonom, donijeti podzakonske propise i ustrojiti potrebne upisnike
najkasnije do 31. prosinca 2004. (2) Ostala tijela ovlatena na donoenje podzakonskih propisa ili drugih opih akata
predvienih ovim Zakonom, uinit e to najkasnije tri mjeseca od dana svog osnivanja.
Primjena odredbi o financiranju
lanak 122.
(1) Financiranje znanosti i visokog obrazovanja sukladno odredbama ovoga Zakona, zapoet e 1. sijenja 2006. Do tada
financiranje e se obavljati prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Znanstveni projekti za koje je zakljuen ugovor o financiranju, nastavljaju se financirati prema vaeem ugovoru do
njegova isteka, osim ako se novim ugovorom, uz suglasnost obiju njegovih stranaka, moe utvrditi za projekt povoljniji nain
financiranja.
Prestanak vaenja dosadanjih propisa

lanak 123.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti Zakon o znanstvenoistraivakoj djelatnosti (Narodne novine, br.
59/96.) i Zakon o visokim uilitima (Narodne novine, br. 59/96., 14/00. i 26/00., 67/00., 02/99., 94/00. i 129/00.) i na njima
utemeljeni propisi, osim onih odredbi tih zakona za koje je ovim Zakonom navedeno da e se primjenjivati do odreenog
vremena i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoistraivakoj djelatnosti i Zakona o visokim uilitima
primjenjivat e se i nakon prestanka navedenih zakona sve do donoenja odgovarajuih propisa prema ovome Zakonu, osim
ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Stupanje Zakona na snagu
lanak 124.
Ovaj Zakon stupa na snagu 15. dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prijelazne i zavrne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju iz NN 46/07:
lanak 24.
Od trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije studenti koji su dravljani zemalja Europske
unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i studenti dravljani Republike
Hrvatske te se na iste prestaje primjenjivati odredba lanka 77. stavka 8. istog Zakona u dijelu koji glasi: ali se, sukladno
odluci nadlenoga dravnog tijela ili visokog uilita, od njih moe traiti plaanje dijela ili pune cijene studija.
lanak 25.
Ministar nadlean za znanost donijet e pravilnik iz lanka 23. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
lanak 26.
Izbori u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta zapoeti prije stupanja na
snagu ovoga Zakona, prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br.
123/03., 105/04., 174/04.), dovrit e se prema odredbama toga Zakona.
lanak 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Iz Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju NN 45/09:
lanak 30.
44
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i 6.,
lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. i lanka 51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i
12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka
USRH i 46/07.).
Iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko kolstvo i

tehnologijski razvoj RH NN 45/09:
lanak 11.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti lanak 111. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07.-Odluka USRH i 46/07.).
Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 94/13
Predlaganje lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i Odbora za etiku u znanosti i
visokom obrazovanju
lanak 65.
Brisan.
Obveza donoenja provedbenih i drugih propisa
lanak 66.
(1) Pravilnike iz lanka 43. ovoga Zakona kojim se mijenja lanak 88. stavak 4. Zakona i pravilnik iz lanka 44. ovoga Zakona
kojim se mijenja lanak 90. stavak 8. Zakona ministar e donijeti u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
(2) Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br.
123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.), primjenjivat e se sve
do stupanja na snagu odgovarajuih propisa prema ovome Zakonu, osim ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(3) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj donijet e akte iz lanka 1. kojim se mijenja lanak 6.
stavak 2. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od poetka rada.
(4) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj donijet e uvjete za izbor u zvanje znanstvenog
savjetnika u trajnom zvanju u roku od godine dana od poetka rada.
(5) Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju uskladit e propise iz svoje nadlenosti s odredbama ovoga Zakona u
roku od est mjeseci od poetka rada.
(6) Visoka uilita i druge znanstvene organizacije dune su u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
uskladiti ope akte s odredbama ovoga Zakona.
Izbori u znanstvena i znanstveno-nastavna, suradnika i struna zvanja i na znanstvena i znanstveno-nastavna, suradnika i
struna radna mjesta
lanak 67.
(1) Natjeajni postupci izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i nastavna zvanja i na odgovarajua
radna mjesta zapoeti prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema propisima koji
su vaili prije njegova stupanja na snagu, a najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja prema
propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadravaju steena zvanja.
(3) Ponovni izbor na radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje) odnosno radno mjesto redovitog profesora (trajno
zvanje) za osobe zateene u zvanju i na radnom mjestu znanstvenog savjetnika odnosno redovitog profesora, provest e se
prema dosadanjim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03.,
105/04., 174/04., 2/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) i podzakonskih propisa donesenih
na temelju tog Zakona.
(4) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na znanstvenim, znanstveno-nastavnim, umjetniko-
nastavnim, nastavnim i suradnikim radnim mjestima zadravaju postojee ugovore o radu.
45
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
(5) Osobe koje su izabrane u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u drugom izboru (trajno zvanje) smatraju se
izabranima sukladno lanku 20. stavku 5. ovoga Zakona. Osobe koje su izabrane na znanstveno-nastavno radno mjesto
redovitog profesora u drugom izboru (trajno zvanje) smatraju se izabrani sukladno lanku 48. stavku 7. ovoga Zakona.
(6) U odnosu na osobe izabrane u suradniko zvanje asistenta prema ranijim propisima, odredbe o izboru u suradniko zvanje i
na radno mjesto poslijedoktoranda stupaju na snagu dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ugovori s osobama iznad 65 godina ivota
lanak 68.
Osobe koje su navrile 65 godina ivota, a koje imaju ugovore o radu na znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetniko-
nastavnim radnim mjestima zakljuenim sukladno lancima 42. i 102. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
(Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.),
imaju pravo ostati na tim radnim mjestima do isteka roka iz ugovora o radu.
Struni specijalisti
lanak 69.
Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane na specijalistiki diplomski struni studij zavravaju studij
ustrojen sukladno propisima koji su bili na snazi prije donoenja ovoga Zakona.
Izvedbeni planovi
lanak 70.
Izvedbeni planovi nastave usklauju se s odredbama lanka 38. ovoga Zakona od akademske godine 2014./2015.
Informacijski sustavi i statistike
lanak 71.
Visoka uilita moraju ustrojiti evidencije i zbirke podataka sukladno lanku 44. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu pravilnika iz lanka 44. ovoga Zakona.
lanak 72.
U cijelom tekstu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04.,
2/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) rijei: Nacionalno vijee za znanost,
Nacionalno vijee za visoko obrazovanje te Nacionalno vijee za znanost i/ili Nacionalno vijee za visoko obrazovanje
zamjenjuju se rijeima: Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, te rijei: vii asistent
zamjenjuju se rijeju: poslijedoktorand, u odgovarajuem padeu.
Stupanje na snagu
lanak 73.
Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 139/13
lanak 9.
(1) Vlada Republike Hrvatske predloit e, sukladno odredbama ovoga Zakona, kandidate za Nacionalno vijee za znanost,
visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u roku od 90 dana od dana njegova
stupanja na snagu.
(2) Iznimno od odredbe lanka 11. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br.
123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11. i 94/13.), prilikom
imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj Hrvatski sabor imenovat e
predsjednika i svih esnaest lanova. Nakon imenovanja lanovi Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i
tehnoloki razvoj drijebom e izmeu sebe odluiti o tome kojih e osam lanova imati mandat od dvije godine, dok e
preostalih osam lanova imati mandat od etiri godine.
(3) lanovi Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje kojima tee mandat prema odredbama
Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11. i 94/13.) nastavljaju s radom kao jedno tijelo do imenovanja prvog
saziva Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, zajedniki obavljajui tekue administrativne
poslove iz svoje nadlenosti, osim stratekih poslova vanih za sustav znanosti i visokog obrazovanja. lanovi navedenog
46
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
tijela e izmeu sebe veinom glasova svih lanova izabrati predsjedajueg lana, koji e biti zaduen za sazivanje sjednica te
potpisivanje zapisnika, odluka, uputa, preporuka, miljenja, prijedloga i zakljuaka donesenih na sjednicama.
(4) lanovi Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje iz stavka 3. ovoga lanka kojima tee
mandat donose odluke veinom glasova tih lanova.
lanak 10. (vidi NN 101/14)
(1) Do donoenja kriterija izvrsnosti Nacionalnog vijea iz lanka 42. stavka 8. i lanka 102. stavka 8. Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11. i 94/13.) znanstvena organizacija, odnosno visoko uilite, moe s osobama izabranim na
znanstvena, odnosno znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i nastavna radna mjesta, a koje su navrile 65 godina ivota,
zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme od dvije godine ako ispunjavaju sljedee kriterije:
a) kriteriji znanstvene izvrsnosti za znanstvena radna mjesta (kumulativno):
u zadnjih pet godina ima objavljen najmanje broj i vrstu radova potrebnih za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog
suradnika u odgovarajuem podruju i polju znanosti sukladno odredbama pravilnika kojima se reguliraju uvjeti izbora u
znanstvena zvanja;
u zadnjih pet godina voditelj je ili suradnik aktivnog kompetitivnog nacionalnog znanstvenog projekta financiranog od strane
Hrvatske zaklade za znanost ili Fonda Jedinstvo uz pomo znanja, odnosno kompetitivnog meunarodnog znanstvenog
projekta iz okvirnih programa Europske unije ili po vrsnoi izjednaenih kompetitivnih znanstvenih projekata drugih
meunarodnih institucija,
b) kriterij nastavne izvrsnosti za znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta:
ima vrlo dobrom ili izvrsnom ocjenom (3,5 ili vie) ocijenjene rezultate studentske ankete u svakoj godini u kojoj je
provedena anketa, u prethodnom petogodinjem razdoblju (ankete se prilau prijavi),
uz navedene kriterije nastavne izvrsnosti, za znanstveno-nastavna radna mjesta osobe moraju ispunjavati i kriterije
znanstvene izvrsnosti iz toke a) ovoga stavka,
c) kriteriji nastavne izvrsnosti za nastavna radna mjesta (kumulativno):
ima doktorat znanosti;
u zadnjih pet godina ima objavljena najmanje tri struna i/ili znanstvena rada;
u zadnjih pet godina ima objavljen recenziran nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili
elektronikom obliku, koji je kategoriziran;
ima vrlo dobrom ili izvrsnom ocjenom (3,5 ili vie) ocijenjene rezultate studentske ankete u svakoj godini u kojoj je
provedena anketa, u prethodnom petogodinjem razdoblju (ankete se prilau prijavi).
(2) Postupak provjere uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka provodi se sukladno s odredbama lanka 42. stavka 9. i lanka 102.
stavka 9. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07.
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11. i 94/13.).
lanak 11.
Predsjednik i lanovi upravnog vijea veleuilita ili visoke kole imenovani, odnosno izabrani sukladno odredbama Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka Ustavnog
suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11. i 94/13.), nastavljaju s radom do imenovanja, odnosno izbora sukladno odredbi
lanka 4. ovoga Zakona.
lanak 12.
Ministar e donijeti pravilnik iz lanka 5. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 13.
47
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15
Ispisano:
PODZAKONSKI PROPISI
1. Pravilnik o upisniku znanstvenih organizacija i upisniku visokih uilita (NN 72/04, 80/04)
2. Pravilnik o upisniku znanstvenika (NN 72/04, 101/04, 82/10)
2. Uredba o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje (NN 101/04, 08/07)
4. Pravilnik o voenju evidencija o studentima visokih uilita (NN 09/05)
5. Pravilnik o ustroju i nainu rada podrunih vijea i matinih odbora (NN 76/05, 113/05, 118/05, 53/06, 55/09, 38/10, 40/11,
123/12, 32/13, 34/13)
6. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05, 100/06, 138/06, 42/07, 120/07, 71/10, 116/10, 38/11, 26/13,
99/13)
7. Pravilnik o obliku i nainu provedbe nastupnog predavanja za izbor u nastavna zvanja (NN 129/05)
8. Pravilnik o ustroju i nainu rada matinih povjerenstava i provedbi postupka izbora (NN 119/05, 20/12, 85/13)
9. Odluka o obliku i nainu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna zvanja, umjetniko-nastavna i
nastavna zvanja (NN 129/05)
10. Odluka o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u umjetniko-nastavna i nastavna
zvanja u podruju umjetnosti (NN 106/06, 127/06, 139/13)
11. Odluka o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN
106/06, 139/13)
12. Pravilnik o dravnoj potpori za istraivako-razvojne projekte (NN 116/07)
13. Pravilnik o sadraju diploma i dopunskih isprava o studiju (NN 77/08, 149/11)
14. Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama (NN 118/09, 82/12, 32/13)
15. Pravilnik o uvjetima za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika i knjievnosti na stranim visokokolskim
ustanovama (NN 02/10, 107/10, 131/12)
16. Pravilnik o uvjetima za izbor u umjetniko-nastavna zvanja (NN 86/10)
17. Odluka o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja (NN 13/12)
18. Odluka o uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja (NN 20/12, 85/13)
19. Odluka o punoj subvenciji participacije u trokovima studija za redovite studente na javnim visokim uilitima u Republici
Hrvatskoj u akademskoj godini 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015. (NN 90/12)
20. Odluka o namjenskom viegodinjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti na javnim sveuilitima i javnim
znanstvenim institutima u Republici Hrvatskoj 2013., 2014. i 2015. (NN 69/13)
21. Odluka o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnih studijskih programa za potrebe Oruanih snaga Republike
Hrvatske (NN 91/13)
22. Odluka o plai rektora i prorektora javnih sveuilita (NN 108/13)
23. Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na pokrie trokova prehrane studenata (NN 120/13, 08/14)
24.Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na dravnu stipendiju (NN 159/13)
25. Pravilnik o studenskoj ispravi (NN 90/14)
48
NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15

Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti I Visokom Obrazovanju 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti I Visokom Obrazovanju 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispisano:

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM

II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE TEHNOLOKI RAZVOJ

Zadae Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI

1. OPE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI

Sloboda znanstvenog rada i djelovanja

Osnivanje znanstvenih instituta

3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I

Kolaborativni znanstveni programi

IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA

A. OSNIVANJE I POETAK RADA VISOKIH UILITA

Naziv visokih uilita

D. VELEUILITE I VISOKA KOLA

2. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA

B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA

Stjecanje statusa studenta

Znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja

Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja te odgovarajua radna mjesta

Vrednovanje rada asistenata, poslijedoktoranada i mentora

Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetniko- -nastavna, nastavna i struna radna mjesta

5. REKTORSKI ZBOR I VIJEE VELEUILITA I VISOKIH KOLA

Vijee veleuilita i visokih kola

V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

VI. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Odbor za etiku, etiki kodeks i etika povjerenstva

Nadzor nad zakonitou

VIII. PREKRAJNE ODREDBE

Prekraji i zatitne mjere

IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Donoenje podzakonskih i drugih propisa

Prestanak vaenja dosadanjih propisa

Prijelazne i zavrne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i

Iz Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju NN 45/09:

Iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko kolstvo i

Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 139/13

You might also like