Professional Documents
Culture Documents
AutoCAD2007 PDF
AutoCAD2007 PDF
Informatika I -
SADRAJ:
Uvod u AutoCAD..................................................................................................................................................... 3
Pojam rasterske i vektorske grafike ...................................................................................................................... 4
Uvodni koraci........................................................................................................................................................... 5
Koordinatni sistemi ................................................................................................................................................. 7
Kreiranje objekata u ravni ..................................................................................................................................... 9
Crtanje linije (LINE)........................................................................................................................................................................................ 9
Crtanje prave ili poluprave (CONSTRUCTION LINE) ................................................................................................................................. 10
Crtanje polilinije (POLYLINE) ..................................................................................................................................................................... 11
Crtanje poligona jednakostraninih mnogougaonika (POLYGON) ............................................................................................................ 12
Crtanje pravougaonika (RECTANGLE) ........................................................................................................................................................ 13
Crtanje luka (ARC) ........................................................................................................................................................................................ 14
Crtanje kruga (CIRCLE) ................................................................................................................................................................................ 15
Crtanje revizorskog oblaka (REVCLOUD) ................................................................................................................................................... 16
Crtanje iskrivljene glatke linije (SPLINE) ..................................................................................................................................................... 17
Crtanje elipse (ELLIPSE) .............................................................................................................................................................................. 19
Crtanje luka elipse (ELIPSE ARC) ................................................................................................................................................................ 20
Pravljenje blokova (MAKE BLOCK) ........................................................................................................................................................... 21
Pravljenje blokova (MAKE BLOCK) ........................................................................................................................................................... 22
Crtanje take (POINT) .................................................................................................................................................................................. 23
rafiranje (HATCH) ...................................................................................................................................................................................... 24
Regioni (REGIONS) ...................................................................................................................................................................................... 25
Tabele (TABLE) ............................................................................................................................................................................................ 27
Vieredni tekst (MTEXT) .............................................................................................................................................................................. 28
Uvod u AutoCAD
U sluaju da je instalirana novija verzija AutoCAD-a, a ne AutoCAD 2007, to nije problem, jer su nove
verzije kompatibilne sa starim verzijama. Razlike se ogladaju samo u malim novinama, dok u osnovi on ostaje
isti. AutoCAD je na tritu ve due od 20 godina iako su ljudi mislili da personalni raunari nisu sposobni da
izdre industrijske zadatke kao to je CAD (Computer Aided Design, kompjuterski dizajni). Danas je ovaj
program neizbean u svim oblastima graevinarstva.
AutoCAD moemo svrstati u grupu programskih paketa namenjenih crtanju, projektovanju i drugim
vidovima primene raunara u inenjerskoj praksi. Kompjuterski podrano projektovanje (CAD) predstavlja
monu alatku u rukama savremenog projektanta. Brzina i lakoa s kojom se crtei kreiraju ili modifikuju uz
pomo raunara predstavljaju neizmerne prednosti u odnosu na klasian nain rada.
Sve to crtamo u AutoCAD-u vezano je za vektorsku grafiku, to znai da je sve vezano za koordinatni
sistem i za razliku od rasterske grafike, koliko god da uveavamo sliku, kvalitet slike se ne menja.
Ekstenzija za autocad fajlove je .dwg. Sam program podrava i ostale ekstenzije kao to su .dxf, .dws,
.dwt. Sledeom tabelom predstaviemo AutoCAD verzije sa njihovim formatima i datumom nastanka programa.
Kvalitet jedne rasterske slike odreuje ukupan broj piksela (rezolucija) kao i broj vrednosti za svaki pojedinani
piksel (dubina boje). Ako je dubina boje vea, vie se nijansi moe prikazati, to znai bolju sliku kao i
verodostojniji prikaz. Rezolucija se odnosi na otrinu i jasnou slike. Termin se najee koristi za opisivanje
karakteristika monitora, tampaa i rasterskih grafika.
Mora se voditi rauna o veliini fajla, jer podaci u bmp fajlu nisu kompresovani, tako da treba birati optimalnu
varijantu. Bitmap grafike mogu se kompresovati tako to bi ih sauvali u jpg formatu, ali ovo istovremeno
redukuje boje na slici, mada je fajl znatno manji. Pri tome se gube informacije nepovratno. Bitmap grafike se
mogu sauvati u bilo kom od sledeih formata: GIF, JPEG, TIFF, BMP, PICT, PNG i PCX.
Rasterska slika se ne moe poveati na veu rezoluciju bez gubitka kvalitete, to nije sluaj sa vektorskom
grafikom. Rasterska grafika je vie praktinija nego vektorska grafika za fotografe i obine korisnike. Vektorsku
grafiku koriste grafiki dizajneri i DTP ureivai. Rani monitori su mogli prikazati oko 72 do 130 piksela po
inu (PPI), dok dananji tampai mogu tampati 2400 taaka po jednom inu (DPI).
Vektorska grafika ili geometijsko oblikovanje (engl. Vector graphics, geometric modeling) je nain
prikazivanja slike pomou geometrijskih oblika kao to su take, linije, krive i poligoni, a koji se zasnivaju na
matematikim jednainama.
Vektorski oblici se mnogo lake pamte nego zahtevne rasterske (bitmap) slike. Skoro svi dananji raunarski
grafiki prikazi prevode vektorsku sliku u rasterski format. Rasterska slika se uva u memoriju i sadri podatke
za svaki pojedinani piksel neke slike. Pojam vektorska grafika se koristi u kontekstu dvodimenzionalne
raunarske grafike. Skoro svako 3D prikazivanje se izvrava pomou 2D vektorske tehnike (pomou taaka,
linija i poligona).
Uvodni koraci
3. Zatim pritisnite na Dont Show me this again (ne prikazuj vie ovaj dijalog). Pri narednim
pokretanjima programa vie se nee pojavljivati ovaj dijalog.
Kada pritisnete na OK, pojavljuje se korisniki interfejs koji se sastoji iz 5 osnovnih delova:
1. Prostor za crtanje
3. Paleta sa alatkama
4. Komandna linija
5. Statusna linija
Prostor za crtanje kao to ime kae koristi se za crtanje. Po default-u pozadina je crna.
Zona padajuih menija deo gde se nalaze sve komande koje se odnose na program
Komandna linija Pri dnu ekrana nalazi se horizontalna povrina koja slui za ispisivanje tekstualnih
poruka vanih za rad i praenje izvravanja komandi, pa otuda i nosi naziv komandna linija. Kada je na njoj
ispisano samo Command: znai da je AutoCAD spreman da prihvati vau komandu. Preko nje AutoCAD u
stvari komunicira sa vama. Komandna linija slui i za beleenje toka prethodno izvrenih komandi (pritiskom na
funkcijski taster F2 otvara se dijalog prozor u kome moemo preglednije sagledati ta smo do tog trenutka
uradili). Takoe svaka komanda moe da se pokrene iz komandne linije.
Statusna linija - Statusnom linijom nazivamo horizontalnu traku koja se nalazi u samom dnu ekrana.
Na njoj se vri prikaz trenutnog stanja (statusa) pojedinih pomonih aktivnosti. Pored toga na levom kraju
statusne linije moemo proitati koordinate trenutnog poloaja kursora. Ako je to potrebno pritiskom na
funkcijski taster F6 moete iskljuiti i ponovo ukljuiti praenje koordinata.
je takoe bitna funkcija i ona predstavlja da sve to se crta bude prikazano ili po horizontali
ili po vertikali.
predstavlja pomonu mreu isto desnim pritiskom moete da dobijete opcije mree na kom
rastojanja da budu take mree. To se manje koristi mada sve zavisi od korisnika kako mu je
lake, da bi se sve vezivalo za take mree ukljuite
predstavlja dinamiko unoenje podataka, odnosno da dok crtate moete u okviru radnog dela
da napiete duinu linija.
Koordinatni sistemi
Za odreivanje poloaja take u AutoCAD-u koristi se Dekartov pravougaoni koordinatni sistem.
Koordinatni poetak se nalazi u donjem levom uglu ekrana, ali se po potrebi moe pozicionirati i na neko drugo
mesto. Po nainu interpretacije ovih podataka razlikuju se dva sistema: pravougaoni i polarni.
Polarnim koordinatama odreujemo poloaj take preko njenog rastojanja od koordinatnog poetka i
ugla koji taj pravac zaklapa u odnosu na pozitivni pravac X ose. Ugao se meri u pravcu suprotnim od smera
okretanja kazaljke na satu, a format u kome je potrebno uneti podatke je sedei: prvo se unese rastojanje
praeno znakom < (manje od), a zatim i ugao.
Apsolutne koordinate
Upotreba apsolutnog koordinatnog sistema podrazumeva poznate veliine uvek izraene u odnosu na
koordinatni poetak, odnosno taku sa koordinatom 0.0000,0.0000.
Relativne koordinate
Relativne koordinate koristimo kada elimo da pozicioniramo novu taku, ali sa poznatim rastojanjem u
odnosu na zadnju, prethodno unetu, a ne kao kod apsolutnih u odnosu na koordinatni poetak. U tom sluaju se
rastojanje unosi sa prefiksom @ (at) praenim X i Y vrednostima za pravougaoni, ili rastojanjem i uglom, za
polarni koordinatni sistem.
Poslednja taka
Znak @ (at) je u AutoCAD-u univerzalna preica koja slui da za unos koordinate upotrebimo poloaj
zadnje unete take, odnosno nulto rastojanje od nje.
Pomeranje UCS-a moe da omogui laki rad u okviru nekih delova crtea. Rotiranje UCS-a
omoguava unoenje podataka u trodimenzialnom ili rotiranom pogledu. Snap, Grid i Ortho modovi se rotiraju
zajedno sa novim UCS-om.
Moete da relocirate korisniki koordinatni sistem koristei bilo koji od narednih metoda:
Jednom kada definiete UCS, moete mu dati ime i kasnije da ga uitate u sluaju da vam bude opet
potreban. Ako vam nije potreban vie moete da ga obriete i da uitate kao WCS.
Svaki 2D crte sastoji se od entiteta pojedinanih i sloenih objekata. U jednostavne objekte spadaju
neki od sledeih entiteta: linije, krunice, kruni lukovi, elipse, eliptini lukovi, take i prave (poluprave).
Smatra se da su oni zastupljeni sa vie od (50%) u sastavu sloenijih objekata. U sloenije spadaju sledei
objekti: pravougaonici, mnogougaonici (poligoni), multilinije, polilinije, splajn (glatke krive) i sl.
Ikona:
Meni: Draw/Line
Procedura:
1. Draw/Line
2. Izaberite poetnu taku (moete da koristite mi ili da ukucate koordinate u komandnoj liniji)
3. Zavrite prvu liniju tako to ete definisati kraj linije. (Da biste vratili prethodni segment tokom ove
komande ukucajte u ili pritisnite Undo na paleti)
5. Pritisnite na c pa ENTER da zavrite seriju linijskih segmenata. Da biste nacrtali novu liniju na kraju
prethodne linije, pokrenite LINE komandu ponovo i pritisnite ENTER
Koncept:
Svaki pojedinani segment linije moe biti editovan nezavisno od ostalih segmenata u seriji. Moete da
zatvorite sekvencu linijskih segmenata tako da prvi i poslednji segment budu spojeni.
Moete da dodelite svojstva linijama kao to je boja, tip linije i debljina linije.
Moete da definiete lokaciju kojom se odreuje kraj svake linije ponaosob sa preciznou:
- Ukucati vrednosti koordinata svake od taaka koristei apsolutne ili relativne koordinate
- Definisati vezivanje za ostale objekte, npr. da se vee za sredinu neke druge linije
Koristiti polyline umesto line u sluaju da elite da segmenti budu povezani u jedinstven objekat.
Primer:
Ikona:
Procedura:
Koncept:
Linije koje su beskonane u jednom ili u dva pravca, poznate su kao rays (zraci, poluprave) i
construction lines (prave). Mogu se koristiti kao reference drugim objektima. Na primer, moete da koristite
konstrukcijske linije da naete ortocentar trougla, ili dok crtate preseke iz osnova.
Ikona:
Meni: Draw/Polyline
Procedura:
1. Draw/Polyline
5. Pritisnite ENTER da zavrite ili unesite c za zatvaranje polilinije (da biste iscrtali novu poliliniju na
kraju prethodne, pokrenite PLINE komandu ponovo i pritisnite ENTER)
1. Draw/Polyline
Koncept:
Polilinije su povezane sekvence linija kreirane kao jedinstven objekat. Moete praviti segmente od
pravih linija ili sa lunim segmentima, ili njihovu kombinaciju.
Ikona:
Meni: Draw/Polygon
Procedura:
Ogranien poligon
1. Draw/Polygon
1. Draw/Polyline
3. Ukucati e (Edge)
1. Draw/Polyline
Koncept:
Poligon je zatvorena polilinija sa 3 ili vie stranica (do 1024) sa identinim stranicama. Pravljenje
poligona je jednostavan nain za crtanje pravougaonika, jednakostraninih trouglova, pravilnog estougaonika,
pravilnog petougaonika, itd..
Ikona:
Meni: Draw/Rectangle
Procedura:
1. Draw/Rectangle
Koncept:
Ovom komandom iscrtavamo poliliniju koja je oblika pravougaonika. Ako hoemo pravougaonik
odreenih dimenzija posle 2 ukucajte d. Nakon toga upiite duinu (Lenth) pa ENTER, i posle irinu (Width).
SHIFT @ / unesite duinu jedne stranice / , / unesite duinu druge stranice / ENTER
Ukoliko hoete da vam krajevi budu zaobljeni koristite naredbu fillet, gde se zadaje radijus zakrivljenja.
Ikona:
Meni: Draw/Arc
Procedura:
1. Draw/Arc/3 Points
1. Nacrtajte luk
2. Draw/Line
1. Nacrtajte luk
2. Draw/Arc/Continue
Moete da kreirate lukove na vie naina. Sa izuzetkom u prvoj metodi, lukovi se crtaju suprotno od
kazaljke na satu od poetne take prema krajnjoj taki. Moete da ih crtate:
- Definisanjem starta, centra i kraja (centar je centar kruga iji je luk deo)
Ikona:
Meni: Draw/Circle
Procedura:
1. Draw/Circle/Centar, Radius
3. Definisati poluprenik
1. Draw/Circle/Centar, Diametar
3. Definisati prenik
Ikona:
Procedura:
1. Draw/Revision Cloud
2. Na komandnoj liniji, definisati minimalnu i maksimalnu duinu luka ili definisati poetnu taku
revizionog oblaka (po default-u minimalna i maksimalna duina revizionog oblaka stavljene su na
0.5 jedinica. Maksimum moe da bude ne vei od trostruke veliine minimalne duine oblaka)
3. Upravljajte kursor du linije oblaka. Moete pritisnuti da bi izabrali put ako elite da varira veliina
lukova
1. Draw/Revision Cloud
1. Draw/Revision Cloud
3. Selektujte krug, elipsu, poliliniju ili splajn koji elite da pretvorite u oblak (za suprotan pravac
lukova pritisnite na komandnoj liniji y (yes).
Koncept:
Pre nego to koristite revizorski oblak proverite da li vidite ceo deo koji hoete da oznaite.
REVCLOUD nije dizajniran da podrava transparentnost, zumiranje i pomeranje u toku komande.
Ikona:
Meni: Draw/Spline
Procedura:
1. Draw/Spline
2. Ukucajte o (Object)
1. Draw/Spline
Sledei spline koristi iste take ali drugaije poetne i krajnje tangente
Naredni spline koristi iste take ali veu toleranciju i drugaije poetne i krajnje tangente
Koncept:
Spline se uklapa u glatku krivu unutar niza taaka u okviru neke tolerancije. AutoCAD koristi NURBS
(nonuniform rational B-splines) matematiku, sa kojom stavlja i definie red krive. U sutini NURBS kriva
proizvodi glatku krivu izmeu kontrolnih taaka
Tolerancija objanjava koliko blizu se spline uklapa u skup taaka koje definiete. Manja tolerancija,
vie e se spline uklapati u odgovarajue take. Na nula tolerancije, spline prolazi kroz take. Moete da
menjate toleranciju (spline-fitting tolerance) dok crtate spline da vidite efekat.
Ikona:
Meni: Draw/Ellipse
Procedura:
1. Draw/Ellipse/Axis, End
Koncept:
Oblik elipse ogranien je dvema osama koje definiu duinu i irinu. Dua osa se zove major osa, a
kraa osa je minor osa. Slike dole pokazuju razliite elipse kreirane definisanjem osa i rastojanja. Trea taka
definie samo rastojanje i ne mora da odredi krajnju taku ose.
Ikona:
Meni: Draw/Ellipse/Arc
Procedura:
1. Draw/Ellipse/Arc
Koncept:
Eliptini luk se crta u suprotnom smeru od kazaljke na satu izmeu poetne take i krajnje take.
Ikona:
Meni: Draw/Block/Make
Procedura:
10. Pritisnite na OK
Sada je blok definisan i moete ga ubaciti u bilo koji deo crtea u bilo koje vreme. I pokretan oslonac se
ponaa kao jedan objekat sa takom vezivanja u vrhu.
Ikona:
Meni: Insert/Block
Procedura:
6. Pritisnite na OK.
Koncept:
Kada ubacujete blok, definiete lokaciju, razmeru i ugao rotacije. Moete da definiete razmeru
koristei razliite vrednosti za X, Y i Z. Ubacivanjem bloka kreirate novi objekat koji se zove blok referenca i
vezana je za definiciju bloka sauvanu u crteu. Evo primera razmere blokova:
Ikona:
Meni: Draw/Point
Procedura:
Napraviti taku
1. Draw/Point/Single Point
Koncept:
Take se mogu ponaati kao vorovi za koje mogu da se veu objekti. Moete definisati punu
trodimenzijalnu lokaciju za taku.
Definisanje vrednosti 32, 64, ili 96 selektuje oblik koji se crta oko take, u dodatku prethodne skice:
Kada promenite PDMODE i PDSIZE, pojavljivanje postojeih taaka menja se sledei put kada
regeneriete sliku.
rafiranje (HATCH)
Ikona:
Meni: Draw/Hatch
Procedura:
Dodeliti rafuru
1. Draw/Point/Hatch
5. U Boundary Hatch and Fill dijalogu, podesite ugao (Angle) pod kojim hoete da vam se iscrtava
ablon
6. U Boundary Hatch and Fill dijalogu, podesite razmeru (Scale) sa kojom hoete da vam se iscrtava
ablon
7. U polju Draw Order izaberite jednu od opcija. Moete da izaberete da vam se rafura iscrtava
ispred ili iza granice rafure, ispred ili iza svih ostalih objekata. Ova podeavanja su smetena u
HPDRAWORDER sistemske promenljive
9. Ukoliko je sve kako ste eleli pritisnite ENTER, u sluaju da nije pritisnite ESC.
Koncept:
Definiite granicu, oblik ablon, svojstva ablona i atribute za rafuru i gradijente punioca objekta.
Mnoge crtake aplikacije koriste proces koji se zove hatching (rafiranje) da popune prostor sa nekim
ablonom. Pattern (ablon) se koristi da diferencira komponente projekta ili da prikae od kog materijala je
objekat.
Moete takoe da kreirate i gradijente koji koriste tranziciju izmeu senki jedne boje ili izmeu dve
boje. Gradijenti mogu da se koriste za poboljavanje prezentacije crtea, dajui mu prikaze svetla reflektujueg
na objekat, ili mogu biti interesantne pozadine u logoima.
Moete da prevuete rafure iz palete ili koristei dijalog box sa dodatnim opcijama.
Moete koristiti nekoliko metoda da definiete granice za rafuru i moete kontrolisati ako se granica
promeni (associative hatching). Ukoliko hoete da rafirate povrinu koja nije zatvorena, moete da podesite
HPGAPTOL sistemsku promenljivu da preskoite prostor do neke veliine i razmatrati granicu da je zatvorena.
HPGAPTOL se nanosi ukoliko se rupe mogu zatvoriti, tj. extenduju.
Da bi se smanjila veliina fajla, abloni za rafiranje su definisani u crteu kao jedan fajl.
Regioni (REGIONS)
Ikona:
Meni: Draw/Region
Procedura:
Pravljenje regiona
1. Draw/Region
Spojiti regione
4. Pritisnite ENTER
Koncept:
Regioni su dvodimenzionalne ograene povrine koje kreirate iz objekata koje prave zatvorene petlje.
Te zatvorene petlje mogu da se kombinuju iz linija, polilinija, krugova, lukova, elipsi, eliptinih lukova i
splajna. Objekti koji prave petlje moraju da budu zatvoreni ili da formiraju zatvoren prostor sa deljenjem
krajnjih taaka sa drugim objektima.
Tabele (TABLE)
Ikona:
Meni: Draw/Table
Procedura:
Pravljenje tabela
1. Draw/Table
4. Podesite broj kolona i irinu kolona (ako koristite Specify a window metodu moete da upiete
samo broj kolona, ali ne i irinu kolona)
5. Podesite broj redova i visinu redova (ako koristite Specify a window metodu moete da upiete
samo broj redova, ali ne i visinu redova)
6. Pritisnite na OK.
Koncept:
Tabela je objekat koji sadri objekte koji sadri podatke u redovima i kolonama. Kada kreirate objekat
tabele, prvo to kreirate je prazna tabela, a kasnije dodajete sadraj u elijama tabele.
Posle kreiranja tabele, moete pritisnueti na bilo koju liniju tabele da bi je selektovali i posle da je
promenite koristei svojstva palete i gripova (drki)
Kada menjate visinu i irinu tabele, redovi i kolone se menjaju proporcijalno. Kada menjate irinu
kolone, tabela se iri tako da se prilagodi promeni. Dok menjate irinu kolone, da bi irina tabele ostala
nepromenljiva drite CTRL.
Za sve ostale promene koristite desni taster mia tabelu, i koncept je skoro indentian kao i u Excelu.
Moete da ubacite i funkcije.
Ikona:
Procedura:
1. Draw/Text/Multiline Text
3. Da bi uvukli red, prevucite slajder za prvi red na lenjiru (ruler). Da bi prevukli ostale linije
paragrafa prevucite slajder za paragraf.
5. Ako elite da koristite drugaiji stil teksta od osnovnog, pritisnite na strelicu (pored Text Style), a
zatim izaberite stil.
7. Da bi koristili drugaiji stil teksta za odreeni deo teksta, selektujte tekst na sledei nain
c. Da obojite selektovan tekst, izaberite boju iz padajueg menija za boju. Pritisnite na Other
ako elite vie boja
a. Pritisnite OK na toolbar-u
c. Pritisnite CTRL+ENTER
1. Uite u tekst editor (Draw/Text/Multiline Text ili dupli pritisak na ve postojei tekst)
a. Pritisnite OK na toolbar-u
c. Pritisnite CTRL+ENTER
Koncept:
Moete da kreirate jedan ili vie paragrafa vierednog teksta (mtext) u Multiline Text editoru (ili u
alternativnom tekst editoru) ili koristiti uputstva iz komandne linije. Moete takoe da ubacite tekst iz
snimljenog fajla u ASCII ili RTF formatu.
Pre ubacivanja teksta, definiite suprotne uglove granice teksta koje definiu irinu paragrafa u
vierednom tekstu. Duina objekta zavisi od koliine teksta, ne od duine ograniavajueg pravougaonika.
Moete koristiti gripove da pomerate ili da rotirate vieredni tekst.
Vieredni tekst editor prikazuje ograniavajui kvadrat sa lenjirom na vrhu i alatima (toolbar-ima) za
promenu teksta. Editor je providan, tako kako pravite tekst moete da vidite sve druge objekte ispod. Da
iskljuite providnost dok radite, pritisnite u donjem uglu lenjira. Moete da vidite pozadinu zavrenog objekta
teksta neprozirnu i nametenu boju.
Za sve ovo treba nam Modify toolbar kao na slici dole. Metode odozgo su redom poreane, bez prve tj.
bez selektovanja. Prva ikona odgovara brisanju ... itd.
Proces ureivanja poinje selekcijom jednog ili ureenog skupa objekata. Opti postupak za selekciju je
otvoren, to znai da se mogu koristiti mnoge raspoloive metode i po redosledu kako konstruktoru odgovara.
Pratei odziv komandne linije korisnik bira redosled, na osnovu razliitih metoda, kojim e putem vriti
ureivanje (editovanje). Skupovi objekata se mogu ureivati pre ili posle aktiviranja komande Edit.
Najei nain za selekciju objekata je obuhvatanje objekata prozorom za biranje. Iako postoje dva
naina da se ovakva selekcija izvri, veoma je vaan redosled otvaranja prozora. Tako susreemo:
Brisanje (ERASE)
Ikona:
Meni: Modify/Erase
Procedura:
Brisanje objekta
1. Modify/Erase
2. U okviru selekcije, koristiti metode za selektovanje objekata da bi objekat bio izbrisan ili ukucajte
po izboru:
Koncept:
Moete da vratite sluajno obrisane objekte koristei komandu UNDO. Komanda OOPS vraa sve
objekte obrisane skorom upotrebom komande ERASE, BLOCK ii WBLOCK
Da uklonite neiskoriena imena objekata, ukljuujui i definicije blokova, definicije stilova, lejera,
tipova linija i stilove teksta koristiti komandu PURGE
Ikona:
Meni: Modify/Copy
Procedura:
Kopiranje objekata
1. Modify/Copy
1. Modify/Copy
6. Definiite sledeu taku pomeranja. Nastavite ubacivanje kopija, ili pritisnite ENTER za kraj
komande.
Koncept:
Moete takoe da kopirate objekte koristei relativna rastojanja ukucavajui vrednosti koordinata za
prvu taku i pritisnite ENTER za drugu taku pomeranja. Ovo daje instrukcije AutoCAD-u da koristi vrednosti
koordinata kao relativna pomeranja, a ne kao poetnu taku. Objekti koje selektujete kopiraju se na novu
lokaciju ogranienu sa relativnim koordinatama koje ukucate. Ne koristite @ znak kao to bi normalno koristili
zbog relativnih koordinata.
Da bi kopirali objekte na odreenom rastojanju moete da ukucate direktnu daljinu sa ukljuenim Ortho
i polar trackingom.
Ogledalo (MIRROR)
Ikona:
Meni: Modify/Mirror
Procedura:
Kopiranje u ogledalu
1. Modify /Mirror
5. Pritisnite ENTER da ostavite originalan objekat, ili pritisnite y pa ENTER da obriete objekat
Koncept:
Mirorovanje pravi sliku u ogledalu selektovanih objekata. Veoma je korisno kod simetrinih objekata
zato to moete brzo da nacrtate pola objekta i posle da ga mirorujete umesto da crtate ceo objekat.
Okreete objekte oko ose zvane mirror line (linija ogledala) da bi napravili sliku u ogledalu. Da
definiete ovu privremenu liniju ogledala ubacujete dve take. Moete da izaberete da obriete ili da ostavite
originalan objekat. Mirorovanje radi u svakoj ravni paralelnoj sa XY ravni UCS sistema.
Kada mirorujete tekst, atribute, i definicije atributa, oni su unatrag ili okrenuti glavom na dole u slici u
ogledalu. Da bi se ovo izbeglo, namestite MIRRTEXT sistemsku promenljivu na 0 (off). Tekst ima isto
poravnanje kao i pre mirorovanja. Uporediti sledee ilustracije
Udaljavanje (OFFSET)
Ikona:
Meni: Modify/Offset
Procedura:
1. Modify/Offset
2. Definisati offset (udaljavanje) rastojanja (moete upisati vrednost ili da koristite mi)
5. Selektujte drugi objekat koji elite da offset-ujete ili pritisnite ENTER za kraj komande
1. Modify/Offset
2. Ukucajte t (Through)
5. Selektujte drugi objekat koji elite da offset-ujete ili pritisnite ENTER za kraj komande
Offset-ovanje kreira novi objekat koji ima oblik paralelan obliku selektovanog objekta. Offset-ovanje
kruga ili luka kreira vei ili manji krug ili luk, zavisno od strane koja se izabere za definisanje offset-a.
Veoma efektivna tehnika crtanja je offset-ovati objekat i zatm koristiti trim (seenje) ili extend
(produavanje) krajeva linije.
2D polilinije i spline-ovi se trimuju automatski ako je offset rastojanje vee nego to moe da se
postigne.
Moete offset-ovati:
- Linije
- Lukove
- Krugove
- 2D polilinije
- Splin-ove
Ikona:
Meni: Modify/Array
Procedura:
1. Modify/Array
6. Definisati horizontalna i vertikalna rastojanja izmeu objekata koristei jedan od narednih naina:
a. U poljima Row Offset i Column Offset, ukucajte rastojanja izmeu redova i kolona.
Dodavanjem znakova (+) i minus (-) odreujete pravac
b. Pritisnite Pick Both Offsets dugme da bi koristili mia da definiete dijagonalu uglova
elije u array-u. elija je ograniena vertikalnim i horizontalnim rastojanjima redova i
kolona
c. Pritisnite na Pick Row Offset ili Pick Column Offset dugme da koristite mi da definiete
horizontalna i vertikalna pomeranja.
1. Modify/Array
a. Znate broj objekata i ugao koji hoete kopiranjem da popunite izaberite Total number of
items & Angle to fill
b. Znate broj objekata i ugao izmeu pojedinanih kopija izaberite Total number of items &
Angle between items
c. Znate ugao koji elite da popunite i ugao izmeu objekata izaberite Angle to fill & Angle
between items
b. Pritisnite na Pick Angle to Fill dugme i Pick Angle Between Items dugme i definisati
miem ta dva ugla
Koncept:
Pomeranje (MOVE)
Ikona:
Meni: Modify/Move
Procedura:
1. Modify/Move
1. Modify/Move
4. Pritisnite ENTER
Koncept:
Moete pomerati objekte bez menjanja njihove orijentacije ili veliine. Korienjem koordinata i
vezivanja za objekte, moete pomerati objekte sa preciznou. Moete takoe da promenite objekat menjanjem
koordinata u Properties paleti.
Rotiranje (ROTATE)
Ikona:
Meni: Modify/Rotate
Procedura:
Rotiranje objekta
1. Modify/Rotate
b. Prevui objekat oko centra rotacije da definiete taku lokacije na kojoj hoete da rotirate
objekat
1. Modify/Rotate
5. Ukucajte int (Intersection object snap) i selektujte presenu taku (2) da ponete sa definisanjem
referentnog ugla
6. Ukucajte end (Endpoint object snap) i selektujte kraj linije objekta koji rotirate (3) da zavrite
definiciju referentnog ugla.
Koncept:
Ukucavanjem pozitivnog ugla rotiranje objekta se vri u suprotnom smeru od kazaljke na satu, u
zavisnosti od pravca u Control setting-u u okviru Drawning Units dijaloga. Ravan i pravac rotiranja nula ugla
zavise od orijentacije korisnikovog koordinatnog sistema. Za jedinice moete koristiti stepene, radijane ili
jedinice koje koriste geometri.
Uveanje/Umanjenje (SCALE)
Ikona:
Meni: Modify/Scale
Procedura:
Uveanje/Umanjenje objekta
1. Modify/Scale
1. Modify/Scale
4. Ukucajte r (Reference)
5. Selektujte prvu i drugu referentnu taku ili ukucajte vrednost za referentnu duinu
Koncept:
Sa skaliranjem moete da pravite objekat vei ili manji, ali ne moete da menjate stara svojstva. Moete
skalirati definisanjem take i duine, koji se koristi kao faktor za skaliranje zasnovan na aktuelnim jedinicama
za crtanje ili ukucati faktor za skaliranje. Moete takoe da definiete aktuelnu duinu i novu duinu objekta.
Streovanje (STRETCH)
Ikona:
Meni: Modify/Stretch
Procedura:
Streovanje objekta
1. Modify/Stretch
2. Selektujte objekat koristei preseni okvir (preseni okvir mora da sadri bar jedan niz ili krajnju
taku). Definisati preseni okvir ukucavanjem c ili preko mia tako to ete pritisnuti pa prevlaiti
sa desna na levo i pritisnuti jo jednom)
b. Definisati poetnu taku za pomeranje, a zatim definisati drugu taku, taku pomeraja
Svaki objekat koji je kompletno uokviren presenim prozorom bie pomeren bez streovanja.
Koncept:
Za streovanje objekta, definiete baznu taku, a onda taku pomeranja, tj. scale faktor. Poto
streovanje pomera krajnje take koje lee u presenom okviru, morate da selektujete objekat sa presenim
okvirom. Da bi streovali sa veom tanou, moete da kombinujete gripovanje sa vezivanjem objekata,
vezivanjem na mreu i vektorom relativnog pomeranja.
Isecanje (TRIM)
Ikona:
Meni: Modify/Trim
Procedura:
Skraivanje objekta
1. Modify/Trim
Koncept:
Moete da skraujete i da produavate objekte iji se krajevi sastaju sa drugim objektima. To znai da
moete da kreirate objekte kao to su linije a onda da ih nametate da se prilagode tano izmeu dva objekta.
Objekte koje selektujete kao seiva ili granice seiva nisu potrebne da se seku sa objektom koji se see.
Moete da seete ili produavate do projektovanog ugla ili do projektovanog preseka.
Da selektujete geometriju unutar bloka kao granicu, morate da koristite jednu, presenu ogradu ili
podrazumevanu granicu.
Seiva mogu biti linije, lukovi, krugovi, polilinije, elipse, splinovi, prave, poluprave, regioni i blokovi,
koji takoe mogu biti layout viewport objekti na mestu za papir.
Objekat moe da bude i seivo i objekat koji se see. Kao na sledeem primeru konstrukcijske linije
koje formiraju seiva mogu da se takoe iseku:
Produenje (EXTEND)
Ikona:
Meni: Modify/Extend
Procedura:
Produenje objekta
1. Modify/Extend
2. Selektujte objekte koji e sluiti kao granica produenja (ako elite da selektujete sve objekte u
crteu kao potencijalna seiva, pritisnite ENTER bez selektovanja bilo kog objekta)
Koncept:
Produavanje (extend) radi na slian nain kao i seenje. Moete da produujete objekat tako da se
tano zavravaju na graninim ivicama drugog objekta.
Moete da produujete objekte bez zatvaranja TRIM komande. Potrebno je da drite SHIFT i da
selektujete objekte koji treba da se produe.
Podeliti (BREAK)
Ikona:
Meni: Modify/Break
Procedura:
Podeliti
1. Modify/Break
2. Selektujte objekat za deljenje (po default-u, taka na kojoj je selektovan objekat je prva taka
prekida. Da izaberete drugi par taaka, ukucajte f (First) i definiite taku prekida
Koncept:
Korienje prekida je pogodan nain za kreiranje rupa u objektu, kao rezultat dobijaju se dva objekta sa
rupom izmeu njih. BREAK se esto koristi za pravljenje mesta za blokove ili za ubacivanje teksta
- Lukove
- Krugove
- Elipse i eliptine lukove
- Linije
- Polilinije
- Prave i poluprave
- Xline-ove
Ikona:
Meni: Modify/Chamfer
Procedura:
1. Modify/Chamfer
1. Modify/Chamfer
1. Modify/Chamfer
4. Ukucajte ugao
1. Modify/Chamfer
2. Ukucajte p (Polilinija)
1. Modify/Chamfer
3. Selektujte prvu liniju ili ukucajte opciju i kompletirajte upite za tu opciju, pa posle selektujte prvu
liniju
5. Selektujte prvu liniju za sledee odsecanje ili pritisnite ENTER ili ESC da zavrite komandu
Koncept:
Korienje CHAMFER je brz nain da se kreiraju linije izmeu dve neparalelne linije. esto se koristi
da predstavi iseen ugao kornera. CHAMFER moe takoe da se koristi za sve uglove polilinije.
Moete isei linije, polilinije, prave, poluprave. Sa metodom razdaljine definiete koliinu svake linije
koju hoete da se isee ili doda. Sa metodom ugla, moete takoe da definiete duinu i ugao koji se pravi sa
prvom linijom. Moete zadrati objekat koji je bio pre isecanja, ili moete da iseete, produite do linije
isecanja.
Ako su oba objekta koji se isecaju na istom lejeru, linija isecanja e biti u istom lejeru, u drugaijem
sluaju bie u lejeru koji je trenutno vaei. To vai i za boju i tip linije.
U sluaju da isecate poliliniju koja sadri lukove, ti lukovi ne smeju da budu susedni. Ako su odvojeni
lukom kao na slici dole, isecanje brie luk i zamenjuje ga pravom.
Kada isecate poliliniju, AutoCAD e samo skratiti one segmente koji du segmenta imaju mesta da se
skrate.
Ikona:
Meni: Modify/Fillet
Procedura:
1. Modify/Fillet
2. Ukucajte r
1. Modify/Fillet
1. Modify/Fillet
2. Ukucajte p (Polilinija)
1. Modify/Fillet
3. Selektujte prvu liniju ili ukucajte opciju i kompletirajte upite za tu opciju, pa posle selektujte prvu
liniju
5. Selektujte prvu liniju za sledee zaobljenje ili pritisnite ENTER ili ESC da zavrite komandu
Ako su oba objekta koji se zaobljuju na istom lejeru, luk fillet-a e biti u istom lejeru, u drugaijem
sluaju bie u lejeru koji je trenutno vaei. To vai i za boju i tip linije.
U sluaju da stavite duinu radijusa 0, dva objekta e biti pod pravim uglom
Moete da zaoblite i paralelne linije, poluprave i prave. AutoCAD ignorie trenutni radijus i pravi luk
koji ima prenik veliine razdaljine tih dveju linija. I pripada ravni koju formiraju te dve linije. Prvi objekat koji
selektujete ne sme da bude prava dok drugi objekat moe da bude. Na narednoj slici je dat primer:
Ikona:
Meni: Modify/Explode
Procedura:
1. Modify/Explode
3. Pritisnuti ENTER (Blok je razdvojena na njene komponente, ali definicija bloka jo uvek postoji u
biblioteci i moe kasnije da se ubaci)
Koncept:
Ako elite da menjate jedan ili vie objekata unutar bloka zasebno moete da eksplodirate blok, u
njegove delove. Posle menjanja moete da:
Moete automatski da eksplodirate blok dok unosite blok tikliranjem svojstva Explode u Insert
dijalogu.
Moete da eksplodirate:
- Poliliniju
- Blok
- Vieredni tekst
- Multiliniju
- Region
Crte moe sadrati linije koje predstavljaju projekcije odreenih karakteristika i racionalnu organizaciju rada
na crteu predstavlja prividno razdvajanje ovih objekata u grupe. To se postie lejerima. Svaki od ovih objekata
moe biti smeten u imenovani lejer drugaijeg naziva, kome su dodeljeni odreeni tipovi linija, debljina, boja,
itd. Na primer, razliite lejere mogu predstavljati linije zidova, linije stolarije, linije rafura, itd. Lejeri su vrlo
pogodni za rad, jer omoguavaju preglednost na crteu i tampanje.
Upravljanje lejerima vri se preko Layer Properties Manager-a, koji se moe pozvati na sledee naine:
Napomena: Ukoliko ova paleta sa alatkama nije vidljiva, moete je dodati desnim pritiskom na palete i
odabirom opcije Layers iz menija, a zatim prevlaenjem usidriti na eljeno mesto.
1. New Layer (Alt+N) slui za kreiranje novog lejera pritiskom na nju u listi ispod stvara se novi lejer
kome treba dati ime, definisati boju, debljinu i tip linije, itd.
3. Set Current (Alt+C) lejer koji je selektovan ovom komandom postaje aktivan
Ispod ovih komandi, nalazi se prostor gde su izlistani svi postojei lejeri u vaem crteu. Na prethodnoj slici je
samo jedan nulti. Primer kako bi to izgledalo kada osim ovog imate jo vaih lejera, vidi se na slici ispod:
Status: Pokazuje koji je lejer aktivan (onaj koji je tikliran zelenim znakom). Na sledeoj slici aktivan lejer je 0.
On: Prikazuje da li je lejer ukljuen ili iskljuen (da li je znak u vidu sijalice aktivan; ukljuivanje i
iskljuivanje vri se jednostavnim pritiskom na znak sijalice). Na sledeoj slici iskljuen lejer je Zidovi.
Freeze i Lock: Prikazuju da li su lejeri zamrznuti, odnosno zakljuani, a regulie se levim pritiskom na znak.
Na sledeoj slici zamrznut i zakljuan lejer je Stolarija.
Color: Definie boju u kojoj e se lejer prikazivati na crteu i eventualno boju u kojoj e se tampati. Regulie
se levim pritiskom na samu boju.
Linetype: Pokazuje tip linije (kontinualna isprekidana, taka-crta, itd.). Definie se levim pritiskom na tip linije.
Plot: Prikazuje mali znak u vidu tampaa, to oznaava da e taj lejer biti tampan onako kako se javlja u
crteu. Ukoliko je znak tampaa precrtan (dole, kao to je sluaj sa lejerom Srafure), taj lejer nee biti tampan,
iako je vidljiv u radnom prostoru AutoCAD-a.
Odabir lejera, iskljuivanje, zamrzavanje i zakljuavanje lejera, moe se vriti i iz palete sa alatkama
ekspandiranjem strelice sa desne strane.
Prva olakava postupak odabira lejera. Ukoliko je selektovan neki objekat na crteu, pritiskom na
Kotiranje (DIMENSIONS)
Iz palete sa alatkama:
Napomena: Ukoliko ova paleta sa alatkama nije vidljiva, moete je dodati desnim pritiskom na palete i
odabirom opcije Dimensions iz menija, a zatim prevuete na eljeno mesto.
Quick Dimension vri kotiranje objekta samo pritiskom na njega i pozicioniranjem kotne linije, bez potrebe
da se kotiraju poetna i krajnja raka. Najpre se odabere ova komanda, zatim se pritisne na objekat koji se eli
da se iskotira i treim pritiskom se definie pozicija kote. Po default-u to je Linear
Dimension za linijske objekte i Radius Dimension za krune.
Baseline Dimension vri kotiranje uvek od poetne take prethodne kote, koliko god
je potrebno.
Editovanje kota
Editovanje kota moe se izvriti preko Dimension Style Manager-a dijaloga koji se poziva iz menija
Dimensions, opcijom Style...
Kote se mogu editovati pritiskom na Modify... u nizu moguih opcija na desnoj strani Dimension Style
Manager prozora. U tom sluaju otvara se sledei dijalog:
Lines and Arrows - u kojoj se definie sam izgled kotne linije, vertikalne i horizontalne, veliinu kotne
strelice, vrstu kotne strelice zavisno od standarda, itd.
Text - definie sve to se tie teksta (brojeva) na kotnoj liniji vrstu slova, veliinu slova,
orijentaciju slova, udaljenje slova od kotne linije, itd.
Fit - definie poloaj slova i strelica u sluajevima malih rastojanja, kada je kota isuvie
kratka da primi tekst, sa liderom ili bez, itd.
Primary Units - definie tip mernih jedinica, preciznost, decimalni zarez, itd.
tampanje (PLOT)
Pozivom opcije Plot, otvara se dijalog nazvan Plot Model. On sadri sledea podeavanja:
- Page Setup
- Plot Area nudi 4 opcije: Display, Extents, Limits i Window. Najee koriena opcija
od njih je Window, koja daje mogunost selektovanja prozora koji bi bio okvir, odnosno
granica onoga to treba da se odtampa. (Odabirom ove opcije, pre nego to se crte poalje
na tampu, AutoCAD nudi opciju da odaberete ta elite odtampati.)
- Plot Scale definie razmeru u kojoj e crte biti tampan. Podeavanje razmere je mogue
(opcije su aktivne) ukoliko opcija pri vrhu Fit to paper nije izabrana. U zavisnosti od
jedinica u kojima je crte, razmera se podeava ukucavanjem odnosa u dva ponuena polja
(u Custom varijanti) ili odabirom neke od standardnih razmera, expandovanjem strelice.
Ukoliko je opcija Fit to paper izabrana, razmera postaje zakljuana, nestandardna, i to je u
stvari sluaj kada crte koji se tampa, treba da se uklopi na papir na kome se tampa, bez
obzira na razmeru.
- Plot styile table (pen assignments) nije od znaaja za ovaj nivo rada u AutoCAD-u.
- Shaded viewport options sadri dve opcije: Shade plot nudi mogunost odabira stila
tampanja, da li je to As Displayed, Wireframe, Hidden ili Rendered; druga opcija tie se
kvaliteta tampe Quality, pritom ukoliko odaberete Custom, imate mogunost odabira
broja DPI (dots per inch).