Professional Documents
Culture Documents
PiG Priprema
PiG Priprema
-grc. polis - grad drava; politeikos - dravni, javni; politeia - drava, reim
-ispunjuje sve pore naega ivota, ta politika
-Platon (Drava) i Aristotel (Politika) zapoeli pojmom politike u smislu etikog
bavljenja dravnim poslovima
-rimsko doba: politeia-republika / srednji vijek: umijee upravljanja gradovima dravama
-N.Machiavelli - Vladar 1513. - odvojio pojam etike od politike (makjavelizam - etika
se iskljuuje od politike) - nain na koji vlada upravlja dravom
POLITIKO DJELOVANJE
POLITIKA UTAKMICA
-ne moe se svesti na borbu politikih stranaka, nego je treba razumijevati i kao
izraz ovjekove slobode da se odluuje za neke vrijednosti i da sudjeluje u njihovu
ostvarenju
-djelovanje interesnih skupina (na vlast) - esto nelegalna sredstva (mito, ucjene)
-djelovanje sindikata
-npr. u SAD-u - lobisti (financijska mo)
-Europa - interesne skupine djeluju putem masovnih kampanja usmjerenih prema
parlamentima i vladama
-Hrvatska - neafirmirani oblici graanskog izjanjavanja
NAROD I NACIJA
MANJINA
dvostruko znaenje:
1.asimilacija - manjina naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa ponaanja i etnike
osobine veine
2. prisilno mijeanje kulturnih osobitosti manjine i veine te stvaranje novog
kulturnog predloka (SSSR, SFRJ)
3. kulturni pluralizam - priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti
razliitih etnikih skupina (vicarska)
-nakon rata manja manjina Srba - kako vrijeme otie, odnosi se popravljaju
-pamenje zla treba nas proiavati i podsjeati da se ne rade iste greke
-STUPANJ DEMOKRACIJE - oitava se i rjeavanjem pitanja manjina
NARODNI SUVERENITET
POLTIKE STRANKE
- Kljuni elementi:
a) sustav veine
apsolutna veina natpolovina veina
relativna veina onaj s najveim postotkom
b) sustav razmjernog ili proporcionalnog predstavnitva:
1.izborni kolinik - ukupan broj mjesta = x; glas za listu / x = broj
mjesta dobivenih
2.D'Handtov sustav - RH
3. Badenski, Hereov sustav
- utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav
- sustav relativne veine - manji broj stranaka
- sustav apsolutne veine - vei broj stranaka
- mjeoviti sustav
DRAVA
- pojam drave razumijeva odnose meu ljudima neke politike zajednice koji su
ureeni pravilima ili skup organizacija i institucija, koje na odreenom
teritoriju posjeduju legitimni monopol sile
- oblik drave kao aparata sile u ureivanju odnosa u zajednici ili drutvu
upoznajemo tek od 17.st formiranjem apsolutne monarhije (Francuska)
- kako aparat sile slui kontroli stanovnika, a ne njegovoj zatiti, pojavljuju se
ideje liberalne drave kao reakcija na odnose u apsolutistikoj monarhiji; u
liberalnoj dravi karakteristina je dioba vlasti, ime se postie nadzor jedne
vlasti nad drugom, a ne nad stanovnitvom - zatita stanovnitva
zakonodavstvom i ustroj u kojemu administracija provodi drutvene promjene
primjenjujui opepoznata i unaprijed odreena pravila rezultira stvaranjem
pravne drave
- osnovno obiljeje pravne drave jest da postoji strogo formalna procedura
primjene zakonodavstva; radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca,
graanina, donosi ustav i subordinirani zakoni koji osiguravaju njegovo
provoenje
-ideja izraavanja volje puka (naroda) ostvarena u prvim demokracijama
razvojem politikog sustava dobiva novi oblik u predstavnikoj ili
parlamentarnoj dravi; ideje koje su prevladavale u politikom ustroju drava
pojedinih epoha jo su:
- pojava viestranaja U RH
- jedinstvo politiara:
1. trino gospodarstvo
2. demokratska drava
Hrvatski Sabor
- do oujka 2001. dvodomni Sabor, kasnije ukinut upanijski dom jer nije
donosio nikakve odluke nego samo predlagao
lanak 71.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju
opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
lanak 72.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.
Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.
lanak 73.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon
isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon
provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je
nazona veina zastupnika.
lanak 74.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga
prava odreena zakonom.
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili
kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako
je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u
trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika
Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se
protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje
mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno
potvrditi Hrvatski sabor.
lanak 76.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom
produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava.
lanak 77.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to
odlui veina svih zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava,
raspustiti Hrvatski sabor.
lanak 78.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15.
sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike,
Vlade ili veine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova
zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno
zasjedanje.
lanak 79.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika
(2-5 potpredsjednika).
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se
poslovnikom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
lanak 80.
lanak 82.
lanak 83.
lanak 85.
lanak 86.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o
prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade
raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje
dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum
u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u
Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je
referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon.
lanak 87.
lanak 88.
lanak 89.
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u
Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni
na dostupan nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije
zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati
povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati
povratno djelovanje.
lanak 90.
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti
njihovi izvori.
lanak 91.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od
javnog interesa.
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih
zastupnika.
lanak 92.
IZVRNA VLAST
(Predsjednik RH I Vlada RH)
lanak 93.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku
u zemlji i inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za
stabilnost dravne vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske.
lanak 94.
lanak 95.
lanak 96.
lanak 97.
lanak 98.
lanak 99.
lanak 100.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe
sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga
sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast
da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno
stanje.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti
drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje
ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i
uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu
Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu
u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa
zakonskom snagom prestaje vaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo
sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.
lanak 101.
lanak 105.
lanak 106.
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna
tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu
doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.
Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika
Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje se zakonom i pravilnikom.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
lanak 107.
lanak 109.
lanak 110.
lanak 111.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110. Ustava,
Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno
raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
lanak 112.
lanak 113.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju
se zakonom i poslovnikom.
lanak 114.
lanak 115.
lanak 116.
SUDBENA VLAST
lanak 117.
lanak 118.
lanak 120.
lanak 121.
lanak 122.
lanak 123.
DRAVNO ODVJETNITVO
lanak 124.
lanak 125.
Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski
sabor, na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito
sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih
znanosti.
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor
Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od
etiri godine.
lanak 126.
lanak 127.
lanak 129.
Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje
odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o
tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada,
obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 130.
lanak 131.
lanak 132.
Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) sa-
moupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih
(regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na
slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog
prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima,
putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu
sa zakonom i statutom.
lanak 133.
MEUNARODNI ODNOSI
1. MEUNARODNI UGOVORI
lanak 138.
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava,
sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i
sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Pred sjednika
Republike i Vlade Republike Hrvatske.
lanak 139.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili
izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne
ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju
ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili
prihvatu meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka
1. i 2. ovoga lanka.
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora
sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
lanak 140.
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i
objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike
Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu
mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno
opim pravilima meunarodnog prava.
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 141.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s
drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru,
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze
s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do
obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske
dravne sveze u bilo kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu
veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi.
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke
Hrvatskoga sabora.
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak
razdruivanja Republike Hrvatske.
PROMJENA USTAVA
lanak 142.
Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje
jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i
Vlada Republike Hrvatske.
lanak 143.
lanak 144.
Zatita prava
- u tradicionalnim drutvima ljudska prava su krena vidljivo, a u modernom
drutvu se isto to radi, samo nisu tako izraena (kod zapoljavanja kada se
raspituje o planiranju obitelji...)
- danas zlostavljanja u obitelji, bioloko-kemijska oruja koja dugorono
unitavaju ljude
- Martin L. King se bori za prava mirnim putem, ostali borci: Mahatma Ghandi,
Nelson Mendela (27 godina u zatvoru) / za razliku od SAD-a u Iraku
Pravci:
1. MERKANTILIZAM (15.-17.st) - osnova prireivanja u drutvu je stjecanje i
oploivanje kapitala; unutarnja trgovina mijenja gospodara, vanska
pridonosi bogatstvu drave; zapostavlja unutarnju trgovinu i proizvodnju,
govori o izvozu
2. FIZIOKRATIZAM - stavljaju naglasak na proizvodnji i to posebno na
poljoprivredu
Podruja ekonomije
Leon Valras 'Elementi iste politike ekonomije', 1874. => formulirao zakon
koji vrijedi i danas => bilo koja promjena koja se dogodi u gospodarstvu dovodi
do prilagoavanja meu svim ekonomskim jedinicama da bi se uspostavila
ravnotea => gospodarstvo tei ravnotei => cjelokupno gospodarstvo utjee
na svoje dijelove i dijelovi utjeu na cjelokupno gospodarstvo
Primjer: tand sa sendviima (=> podie cijenu, pada interes, pada proizvodnja);
tand sa sladoledom (=> cijena ostaje, zbog vee cijene sendvia, potranja i
proizvodnja rastu)
Ekonomist praktiar
initelji proizvodnje
1. PRIRODNI IZVORI - prirodno bogatstvo dostupno ljudima koje oni
upotrebljavaju u procesu proizvodnje (prirodna energija, materija...)
2. RAD - obuhvaa mentalne i fizike ljudske sposobnosti koje se mogu
upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga
3. KAPITAL - oblik trajnih dobara nekog gospodarstva koje omoguava
proizvodnju drugih dobara
*kapitalno dobro vs. potroako dobro
4. PODUZETNITVO - kombinira sva tri prethodna initelja (prir. izvore, rad i
kapital)
1. TO PROIZVODITI?
- zadovoljavanje razliitih elja ljudi
- ono to donosi najvei profit i zaradu
- proizvodi se i ono to omoguuju resursi neke drave
- proizvodi se ono to e uz minimalan ulog dati maksimalan profit
primjer: trite zasieno trikotaom, manjka mu PVC => proizvodit e se to
manjka
2. KAKO PROIZVODITI?
- pitanje tehnike prirode
- hoe li biti vie ljudi ili tehnologije ukljueno u proizvodnju
Primjer: konja trave - strojno (bre) ili runo (sporije, ali jeftinije)
3. ZA KOGA PROIZVODITI?
- tko e se time koristiti, kako e se raspodijeliti meu spolovima, dobima; hoe li
unutar neke grupacije svi dobivati jednako, hoe li se dobiti zaslueno za rad...
- rjeava se na temelju 'potrebe' ili razmjene prema koliini dobara to ga
pojedinac proizvede ili tako da se za sve osigura priblino jednak udio dobara
Primjer: Opatija => ako je vie turista mlae populacije, grade se mjesta
prikladna njima za izlaske
Trite i cijene
Zato ga mjerimo?
- kao putokaz za gospodarstvo u zemlji
- da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana => promjene
BDP-a po stanovniku
- da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana u razliitim
zemljama (zemlje blagostanja zemlje u kojima se preivljava zemlje na
rubu siromatva)
INFLACIJA => rast ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne
snage, tj. vrijednosti novca; u doba inflacije cijene i plae ne mijenjaju se prema
istoj stopi
Kruni tijek dobara: proizvoai prodaju dobra, a potroai ih kupuju; potroai
prodaju radnu snagu i druge initelje proizvodnje koje proizvoai kupuju
MIKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) ekonomska uinkovitost => proizvodnja to vie dobara i usluga iz
ogranienih resursa
b) pravedna raspodjela => potena raspodjela dohodaka i proizvoda meu
pojedincima u drutvu; jednakost ansi (svaki pojedinac ima jednaku
priliku proizvoditi i zaraivati)
c) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedinci
slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troe; neija akcija ne
teti drugome
MAKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) gospodarski rast => podizanje ivotnog standarda proirenjem prirodnih
resursa (doba kolonijalizma), razvojem tehnologije koji omoguuje veu
proizvodnost resursa; poveanjem kapitalnih resursa veom proizvodnjom
kapitalnih dobara (=odustajanje od sadanje potronje radi vee potronje
u budunosti)
b) puna zaposlenost
c) stabilnost cijena => izbjegavanje inflacije
Budetski deficit => stanje kada je troenje drave vee nego prihodi (koristi se
u razdoblju recesije)
vs.
Budetski suficit => stanje kada je troenje manje od prihoda drave (koristi se
u razdoblju napretka)
Vrste oporezivanja:
1. izravno => osobni porezi + porezi koje plaaju poduzea na ostvarenu
dobit
2. neizravno => porez na dodanu vrijednost + carinske pristojbe
Naini oporezivanja:
1. paualno => iznos poreza jednak je bez obzira na veliinu dohotka =>
regresivno jer kako dohodak raste, manji se postotak dohotka izdvaja za
porez
2. proporcionalno => uz jednak postotak na ostvareni dohodak
3. progresivno => do odreene visine dihitka primjenjuje se jedna porezna
stopa koja se poveava rastom dohotka
SREDINJA BANKA koja nadzire ponude novca i kredita u zemlji => u razdoblju
opadanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti treba poveati ponudu novca
(ekspanzijska monetarna politika), a u razdoblju kada rast ukupne potronje
vodi rastu cijena, odnosno inflaciji, treba smanjiti ponudu novca i kredita
(kontrakcijska monetarna politika)
PODUZEE
PODUZETNITVO
-bit poduzea je u njemu
- funkcija se sastoji od kombiniranja initelja proizvodnje radi maksimiziranja
profita, pa uspjeno poslovanje poduzea uvelike ovisi o tome kako se ta funkcija
obavlja
-uvijek je povezano s pothvatom, kapitalom i rizikom
-bez njega poduzee bi bilo osueno na poslovanje bez razvoja, po inerciji, to bi
kad-tad dovelo do njegove propasti
-bit je sposobnost
-sastavnice: tenja za uspjehom, motiviranost, intuicija, procjena, rizik i rad
-za poduzetniku je sposobnost odluujui prirodni dar, a pojedine obrazovne
ustanove mogu poticati i razvijati tu sposobnost
-treba postojati ne samo trite dobara i usluga, nego i kapitala, radne snage,
tehnologije, informacija, znanja, ideja, menadmenta i samih poduzea i
poduzetnitva
MALO PODUZEE
-ima jednog vlasnika ili malu skupinu vlasnika
-malo poduzee posluje lokalno, u odnosu prema najveim poduzeima u istoj
djelatnosti posao je malen
-broj zaposlenih obino je manji od 100
-mala poduzea potiu konkurenciju, a postoji i ovisnost velikog poduzea o
malom-mala poduzea prodaju potroaima proizvode velikih proizvoaa, a s
druge strane opskrbljuju velika poduzea mnogim uslugama, dijelovima i
sirovinama koje oni trebaju
MARKETING
-1930.-ekonomska kriza