GRAD SREBRENICA

"PUTOPISI" EVLIJE CELEBIJE 1660. GODINE

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

IZ VELIKOG VARADINA U SARAJEVO 1660.G.

Putopisi Evlije Celebije, obilazak nasih krajeva 1660.g.
Ovaj grad je podigao kralj Despot,29. "Srebrne" bugarski i srpski znaci srebro, a kako se u brdima ovoga grada nalazi
srebrni rudnik, on je po tome dobio svoje ime,30.

Grad Srebrenica. - Njena tvrdava nalazi se na vrhu jedne crvene stijene. To je lijepa kamena gradevina
petougaonog oblika, koja dominira okolinom. Ima gradskog zapovjednika (dizdar), posadu od pedesetak vojnika i
dovoljnu kolicinu municije (dzebhane). U unutrasnjosti tvrdjave nema carsije ni trga (pazar). Kako je tvrdava za
vrijeme osvajanja bila porusena topovskim mecima, to je ona u doba Bajezid-Velije,31 nesto popravljena. Osvojio ju
je sam Fatih,32.
Varos. Varos lezi na vrletnom mjestu. Krovovi svih osam stotina prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuca su
odreda pokriveni sindrom.33
Ima sest mahala i sest dzamija s mihrabom. Glavna je Bajezid-Velijina dzamija. To je jednostavna bogomolja u
starom stilu s jednim minaretom, a pokrivena je ceremitom. Dalje ima jedna tekija, tri osnovne skole (sibyan mektebi),
jedan mali han i sedamdeset esnafskih ducana. Postoji i jedno malo kupatilo (hamam),34 a nema bezistana niti
drugih znacajnih gradjevina, jer je to osamijen kraj u unutrasnjosti zemlje, daleko od glavnog druma. Jedna
interesantna rijetkost. - Sredinom ove varosi tece mala voda koja se uliva u Drinu. Ona je bijela, a zove se sreb[rna]
voda. Ali to je neka prokleta voda. Izvire iz rudnika srebra. Stanovnici ove varosi, pijuci tu vodu, vecinom dobiju na
vratu gusu. Ova se gusa zove gusska (= gusa). Ona izaziva razne bolesti i unakazava muskarce i zene.
28 U orig. pogresno: Srebince, kao i nize Srepence.
29 O kralju Despotu, up. str. 60, nap. 8.
30 Vidjecemo i kasnije kako Evlija nastoji objasniti postanak i znacenje imena pojedinih mjesta. Nije cudo sto on na
tom klizavom terenu cesto posrne. (Kod Mokrog, Mostara, Zobdola, Taslidza, Banje Luke itd.). Ovo je jedan od
rijetkih s1ucajeva gdje je njegova etimologija tacna.
31 Bajezid Veli znaci Bajezid Sveti. Tako turski istoriografi nazivaju Bajezida II, koji je vladao 1481-1512. G.
32 Tj. sultan Mehmed II
33 Ovaj broj kuca je u Srebrenici, kao i u vecini mjesta kod Evlije, pretjeran. Evlija, kako smo vec u uvodu istakli, u
brojevima cesto pretjeruje. Izgleda da on pri tome nije uvijek dovoljno razmisljao, premda se pogdjekad, kad navodi
broj kuca i sl., sam ograduje i kaze da ih nije brojao ili za brojeve prebacuje odgovornost na one koji su mu kazivali.
34 Ovaj je hamam stajao u vrhu mahale koja se zove Crvena rijeka. Mjesto gdje je stajao zove se danas Hamamluk.
Zidovi su mu se vidjeli jos pred okupaciju 1878. g. Na tom mjestu nadeni su kanali i p1oce hamama, pa je, prema
tome, Evlijina tvrdnja tacna. (Up. H. Kresev1jakovic, Hamami u Bosni i Hercegovini 1462-1916, Beograd 1937, str.
73.)

Stanovnici
35 su Bosnjaci, a raja su im Srbi i Bugari.
36 Svi su, medjutim, prijatelji stranaca.
Odavde smo krenuli dalje i dosli na planinu Ravno.
37 Ogromno drvece koje smo posmatrali prolazeci kroz tu planinu ne moze se potpuno opisati. Zivoti mnogih velikih
stabala su dokoncani. Njih je iscupao vjetar bijesan poput paklenog vihora. Njihove zile i stabla lezahu povaljani po
zemlji. Ja sam, siromah, sjahao s konja i iduci pjeske izmjerio duzinu jednog visokog stabla. Bijase dugo ravnih cetiri
stotine i sedamdeset stopa, a debljina mu je bila tolika da smo ga nas osamnaestorica s mukom obuhvatili. Eto, tako
bijase visoko i neobicno ovo drvece. Grada za sve lade na Dunavu dobavlja se iz ove planine.

Presavsi ovu visoku planinu, dosli smo u [Pocinje].

SELO POCINJE,28
U njemu ima jedno malo svratiste (han). To je bosnjacko selo na visokoj planini. Iduci odavde kroz planinske
pasnjake prema zapadu dosli smo u
SAHIN-PASIN,39 ODZAK,40
Ovo je tako velik odzak (handan) okruzen alejama, hrastovima i vrtovima da je u stanju ukonaciti po hiljadu konjanika.
Da tu odsjedne pet stotina konjanika, njihovim su konjima osigurani pokrivaci i torbe, a njima tendzere. Svakom bi se
gostu dalo da jede sto zeli. Tako bi bili ugosceni i nahranjeni. To je veliki odzak okicen sa sedamdeset do osamdeset
raznovrsnih malih soba i odjeljenja u prizemlju i na spratu, te udobnim kupatilom (hammam), a ukrasen vrtovima i
bascama. Ovaj odzak poznaju svi putnici kopna i mora.
35Uorig.: ehali - sto znaci stanovnistvo uopste. Ali Evlija pod ovim izrazom uvijek misli samo na muslimane, dok je
raja kod njega redovno naziv za hriscane.
36Vec je Radonic upozorio da Evlijinim (kao i Hadzi-Kalfinim) podacima o narodnosti varoskog stanovnistva ne treba
uvijek davati vaznost koju su im davali pisci. (Vidi GNC, XXX, str. 290, nap. 49a.)
37 Danas ovo ime ne postoji. Samo se sacuvalo ime sela Podravno. Ova se planina danas zove Javor planina.
(Vise vidi str. 243, nap. 3.)
38 U orig.: Pocinje. Ni ovog sela vese odavno nema.
39 Sahin-pasa je rodom sa Glasinca. Kad je dosao u Carigrad, stupio je u svitu Murteza-pase. Godine 1634. postao
je kapu-cehaja, 1636. janjicaraga, a 1637. namjesnik u Siriji. Odatle je g. 1639. premjesten u Bosnu, koju je oslobodlo
od zloglasnog defterdara Mahmut-efendije i osigurao javnu bezbjednost. Iz Bosne je premjesten u Kanjizu, gdje je
svrgnut s vlasti 1644. Uskoro je umrro. Sin mu je Hajdar-beg koji je bio temisvarski defterdar (Sidzil- osmani, II, 133;
Muvekit, 1, 135). Njegovi potomci Sahinpasici zive i danas u Rogatici i Sarajevu.
40 Sahin-pasin odzak je danasnje selo Donji Odzak u opcini Kosutici, srez Rogatica.
Vatra se na ovom odzaku ne trne cak od Ebu'1-Fethovih vremena. Ta ce blagodat stalno trajati dokle bog bude htio.
Bog je ovjekovjecio!
U Bosni i Hercegovini ima mnogo ovakvih odzaka (handan). Blizu ovog Sahin-pasina dvora (saraj) nalazi se

HAN MACKOVAC,41 To znaci Mackov han. Ovo je veliki han, koji je sagraden na odgovarajucem mjestu. On je
vlasnistvo trgovca Hadzi-Mahmuda. Tu se nalazi selo u kome ima krasna dzamija s minaretom.
Iduci odavde dalje prema zapadu kroz planinske pasnjake stigli smo u
GLASINAC, 41a
To je napredno muslimansko selo sa cetrdeset do pedeset kuca. Tu ima odzak Hadzi-Balta-bega.42 On je zaim i
darezijiv covjek. Zapadno od ovoga mjesta stere se ravnica, plodno i kultivisano zemijiste. Ovdje smo isli opet prema
zapadu preko sumovitih brda. Dok smo se spustali niz kamenite i stjenovite puteve, konjima su sve ploce pootpadale.
Najzad smo stigli na konak u
HAN MOKRO
Mokro bosnjacki znaci kamenito i tesko prolazno mjesto.43 I ovdje, u jednoj tijesnoj i strmenitoj dolini, postoji pet-
sest malih i velikih ceremitom pokrivenih hanova i pedesetak sirotinjskih kuca. Ima vrlo mnogo voda, koje su kao
vrelo zivota. Kako od ovih stijena dalje ne mogu da idu trgovacka sremska kola,44 njihovi se tovari u Mokrom
pretovaruju na konje i pregone u seher Sarajevo. Odavde smo krenuli i dosli u seher Sarajevo.
41 U orig.: Mack[o]vse hani = Han Mackovac. Danas selo Mackovac u opstini Sokolovici, srez Rogatica. Nesto prije
Evlije (krajem marta 1658.g.) ovuda je prosao i u ovorn hanu nocio Francuz Kikle (Quiclet).
41a U Orig.: Klasince.
42 Ko je ovaj Balta-beg, danas se ne zna. U tom kraju postoji danas selo Baltici.
43 Sudeci po ovorn tumacenju,Evlija se nije uvijek mnnogo raspitivao za etimologiju nasih geografskih imena
44 U Orig.: sirem arabasi. Vidi str. 91, nap. 105.