Professional Documents
Culture Documents
Rene Egle - OTLA PDF
Rene Egle - OTLA PDF
OTLA - PRINCIP
Molba itateljima:
Prevedeno s njemakog
za osobnu upotrebu
Predgovor ....................................................................................................... 4
OTLA-princip.................................................................................................. 5
Uvodi .............................................................................................................. 6
Uvod II ............................................................................................................ 7
Stoje najhitnije u ivotu ................................................................................. 8
Prvi dio
Ljudska drama
1. Izgon iz raja............................................................................... 10
Drugi dio
Trei dio
2. Otputanje................................................................................. 64
2.1. Radi se o moi nad ivotom i smru.......................................... 64
2.2. Aktiviranje vae univerzalne inteligencije................................. 66
2.3. Izbjegavanje nepotrebnog gubitka energije
i energetskih blokada ................................................................. 71
2.4. Jedno zapanjujue otkrie:
idealno ivotno stanje ................................................................ 77
2.5. Smisao ivota ............................................................................. 80
3. Ljubav ....................................................................................... 81
3.1. Ljubav je ................................................................................... 81
3.2. Put od socijalne do kozmike svijesti ........................................ 85
3.3. Ljubi tvog blinjeg poput samoga sebe .................................... 89
3.4. Uzrok svih ljudskih problema i njegovo nadilaenje ................ 92
3.5. Zahvalnost - zaboravljena dimenzija ....................................... 93
etvrti dio
1. Saetak....................................................................................... 96
2. Velika zabluda: "Bit ete kao Bog" ......................................... 97
3. Mogunost koja oduzima dah.................................................... 98
Predgovor
Autor se preko 30 godina bavi prouavanjem, na koji nain ivot funkcionira. Rene
Eglije utemeljitelj Instituta za impulse uspjeha u Oetwilu a. d. L. Svejedno
da lije u pitanju Hermann Hesse, Voltaire, Laotse, Krinamurti, Buddha ili
Isus - Rene Egli sve njih integrira u svojem jedinstvenom OTLA-principu. Ovaj
kreativni mislilac, kojeg je nemogue klasificirati u neku od postojeih ema,
prezentira nam prastaro znanje na sasvim nov i jednostavan nain.
Tema "Ljubav", vjerojatno nikada do sada nije bila prikazana na ovakav nain.
Autor nam pokazuje, zastoje ljubav ekonomska i fizikalna tema, te nam dokazuje, da
je uz pomo ljubavi svaki problem rjeiv. Svijet nije nesavren
i/ili kompliciran. Svijet je savren i mnogo, mnogo jednostavniji
no to smo ikada mislili. OTLA-principje univerzalno
upotrebljiv, to znai: u voenju poduzea, u politici, u
sportu i sasvim openito u privatnom ivotu. Ovo nije
ezoterika, nije mistika, nije nova religija: ovo je ivot!
OTL2A je skraenica za
OT = otpustiti
L = ljubav
(L2 = ljubav puta ljubav, odnosno
na kvadrat)
A = akcija / reakcija
Ve tisuama godina, tamo se dogaaju udne stvari. Bia koja tamo ive,
koja sama sebe nazvae ljudima, troe velik dio svog vremena na meusobne borbe:
ponekad se ak i meusobno ubijaju. A to se dogaa iz razloga koji su jednom
izvanjskom promatarau sasvim neshvatljivi. Ne radi se naime o vladanju cijelim
zrnom praine "Zemlja", ne, radi se uvijek tek o vladanju jednim njezinim
neshvatljivo malim djeliem.
Ako Zemlju stvarno uzmemo kao zrno praine u beskraju svemira, tada je lako
zamisliv sljedei prizor: visoko razvijena bia iz dubina svemira posjeuju Zemlju u
razmacima od nekoliko stotina ili tisua godina (to u svemiru znai tisuu godina).
Oni dolaze, da bi vidjeli, da li je ovjeanstvo u meuvremenu shvatilo kako "on",
ivot, funkcionira. Do sada su ti posjetioci sasvim sigurno uvijek iznova ponovo otili
klimajui glavama, jer im jednostavno nije bilo jasno, zato ljudi ne ele shvatiti. Za
svaki razvijeni duh, svakako je zagonetka zato ljudski duh ne funkcionira.
Moglo bi biti, da ne postoji prirodni zakon koji kae da se ivot mora nuno
sastojati od serije veih ili manjih problema.
Moglo bi biti, da postoje ivotni zakoni, koje moda esto, suvie esto,
krimo, i time nepotrebno sebi oteavamo ivot.
A moglo bi biti i to, da nam OTLA-princip stvarno pokazuje mogunost za
rjeavanje svih problema. Ali to ete moi ustanoviti samo ako ga u vaem ivotu
isprobate. Tada ete sami moi ustanoviti, da lije Hermann Hesse imao pravo, kada je
u svojoj knjizi Siddhartha napisao sljedee rijei:
Uvod II
Zato je meni stalo da pokaem jedan princip, kojeg svatko moe smjesta
isprobati i testirati u svom ivotu. Svaka itateljica i svaki italac e tada moi sam
ustanoviti, da li funkcionira. Ne radi se o nekoj teoriji, ne radi se o filozofiji o kojoj se
moe lijepo diskutirati i raspravljati. Diskusija o teoriji koju pojedinac ne moe sam
isprobati, gubljenje je vremena.
No to je to, to je bitno?
I to je ve sve. Nita vie nije vam potrebno znati. Zato? Sasvim jednostavno:
sve to sainjava ivot pojedinca, moe se podijeliti na SADANJE i ELJENO.
Sadanje stanje je trenutno stanje. eljeno stanje je ono, kakvo bi trebalo biti; ono to
mi sebi zamiljamo. Sasvim je logino da eljene ciljeve ne elimo dosei s mnogo
truda i na polagan nain, nego to je mogue bre i bez napora. Slaete li se? Moda
ete sada misliti, tipian ekonom. S najmanjim moguim naporom, to vei uspjeh.
Gdje je tu ovjenost? Odgovor je sasvim jednostavan. I nematerijalne se vrijednosti
mogu podijeliti u ono to JEST i ono to bi TREBALO. Trenutno stanje moe biti:
nezadovoljstvo, nezaposlenost, ovisnost o drogi, rat itd., a odgovarajue eljeno stanje
bi prema tome bilo zadovoljstvo, posao, ivot bez droge, mir itd. Ako dakle govorim
o SADANJEM i ELJENOM, tada niti u kojem sluaju ne mislim samo na
materijalne ciljeve. Mislim na sve. OTLA-princip je univerzalno primjenjiv. A to
znai: primjenjiv je u privatnom ivotu, poslovnom, u sportu, u politici (rat/mir), u
drutvu. Za poslovnog ovjeka se eljeno stanje moda sastoji u veoj dobiti. Za zen-
budistu je eljeno stanje prosvjetljenje. Za Palestinca je eljeno stanje vlastita drava.
Za amerikog predsjednika se eljeno stanje sastoji moda u miru na bliskom i
dalekom Istoku. Za majku je eljeno stanje, kada njezina djeca dobro napreduju. Za
brojne dravne uprave je eljeno stanje smanjenje nezaposlenosti. Sve to sebi moete
zamisliti, vi to moete podijeliti na sadanje i na eljeno, i time vam OTLA-princip
pokazuje, kako ete brzo i s najmanje napora postii vae sasvim osobno eljeno
stanje. Ja jo nisam nikoga sreo, tko bi svoje ciljeve htio dosei sa stoje mogue vie
napora i to polaganije.
Meni nije do toga da pokaem, kako se moe postii jedan sasvim odreeni
cilj. Radi se o prikazu temeljnog ivotnog mehanizma, uz pomo kojeg su dostini
mnogi ciljevi. To ima jo jedno vano znaenje: vi od mene nikada neete uti, to bi
trebalo biti va cilj. Ja ovdje ne govorim o dobrim ili loim ciljevima. To je ljudsko
vrednovanje. Ovdje se radi o zakonitostima koje ne potjeu od mene, koje ne potjeu
od nijednog ovjeka. Te zakonitosti su oduvijek bile, jesu i ostat e takvima kakve
jesu.
Ljudska drama
"Mi nalazimo utjehe, nalazimo olakanja, uimo vjetine uz pomo kojih sebe
zavaravamo. Ali ono bitno, Put puteva, ne nalazimo."
Herman Hesse, Siddhartha
1. Izgon iz raja
Otkuda potjee to donoenje sudova, ovo dijeljenje na dobro i loe? Uili smo
to u koli: to je pria o jabuci i Adamu i Evi. U njoj se kae, da su jeli plodove sa
stabla spoznaje dobra i zla. Ovdje upada u oi sljedee: oito neto poput dobra i zla
prije toga nije postojalo. Zamisliv je dakle oblik postojanja, koji ne poznaje niti dobro
niti zlo. Kako je ime tom obliku postojanja, to kae sam naslov prie: govori se o
izgonu iz raja. Stanje dakle, u kojem nema dijeljenja na dobro i zlo, ovdje se sasvim
oito naziva "rajem". Raj nije neko geografsko mjesto ili neto to e se nekada u
budunosti dosei, ne, raj je oito i jednostavno, stanje duha. Svaki bi se ovjek
10
mogao trenutno katapultirati u raj, kada bi prestao svijet - a time naravno i sebe
samoga - dijeliti na dobro i loe.
Upravo u onom trenutku, kada smo poeli suditi i praviti razliku, izmeu
dobra i zla, zapoeli su nai problemi.
Ovo dijeljnje na dobro i loe je isto ljudska osobina. Priroda ne dijeli: priroda
ne sudi. Zamislite sebi, to bi se dogodilo, kada bi Sunce poelo suditi! Kada bi Sunce
reklo: Miller je ubio jednog ovjeka, zbog toga on danas nee imati svjetla; Majer je
pomagao svojim prijateljima, a osim toga je dao i prilog dobrotvornoj organizaciji,
zato e danas dobiti vie svjetla. Moete li sebi zamisliti kaos koji bi u tom sluaju
nastao? Ako to sebi ne moete zamisliti, tada jednostavno pogledajte to je ovjek -
pomou donoenja sudova! - napravio svijetu. Nita ne izgleda suvie harmonino.
Budimo dakle sretni, to barem priroda ne sudi.
"Jer Bog doputa da Sunce obasjava i dobre i zle, a kia pada i za pravedne i
za nepravedne." (Mat. 5,44)
Jedino je ovjek taj, koji se oajno dri donoenja sudova. Ja ih uvijek iznova
vidim na mojim seminarima: ljude, koji se dre svojih sudova kao da su to pozitivna
dostignua. Lako je shvatljivo, zato. Kada bi se odrekli donoenja sudova, tada vie
ne bi mogli suditi susjedu ili nekom suradniku. A tog se "zadovoljstva" mnogi ne ele
odrei. To bi, naime, znailo neto sasvim posebno: znailo bi, da ja odjednom vie
nisam nita bolji od drugih! Sve dok mogu prstom ukazivati na takozvane zle ili loije
ljude, sve dok sam oito bolji od njih. To daje ugodan osjeaj nadmoi. Samo: iz toga
nastaju hrpe problema i sukoba.
11
Ovdje imamo objanjenje, zato crkve i UN, kao i brojna etika udruenja
dobre volje, ne mogu mnogo doprinijeti rjeavanju problema. Upravo suprotno: zbog
toga to i ove organizacije sve dijele na dobro i na loe, one, sasvim logino, stvaraju
istovremeno nove probleme. Poznati psiholog C. G. Jung opisao je to na svoj nain:
"Vrline su po ljude opasnije od poroka". ovjek s vrlinama sklon je stroe suditi od
poronog ovjeka - a time automatski stvara nove sukobe, dakle upravo suprotno
onome to eli.
Teko je shvatiti, zato brojni ljudi ovo ne ele uvidjeti. Postoje brojni
primjeri, koji potvruju ispravnost izloenog gledita. Najupeatljiviji primjer iz
politike za mene predstavlja odnos izmeu Izraelaca i Palestinaca. Oni su desetljeima
meusobno ratovali, jer je svaki od njih onog drugog smatrao zlim. Rezultat je
svakome vidljiv: tisue mrtvih, neizrecive patnje mnogih ljudi, ali bez napretka u
mirovnom procesu, bez napretka u kvaliteti ivota. Usprkos (ili upravo zbog?) visoke
cijene svega, uope nije bilo napretka. O ekonomiji ovdje sasvim sigurno ne moe biti
govora. A onda: sasvim iznenada, netko vie ne prijeti akom, ve prua ruku
pomirnicu. I praktiki preko noi, stvari se poinju odvijati. Postaje moguim ono, to
desetljeima nije bilo mogue - i to uz minimalan napor.
Sada se poinje dogaati neto udno. Postoje ljudi koji usprkos svemu i dalje
sude, oni ele sukob, a ne rjeenje sukoba. To je njihova odluka. Samo se takvi sutra
ne bi smjeli tuiti na svoje mrtve.
Jo se neto dogaa, ili bolje reeno: ne dogaa se. Mi oito nismo sposobni
ono, to su nam Izrael i PLO demonstrirali, primijeniti na druge situacije. Na sukobe u
vlastitom poduzeu ili porodici. Na ovo sam mislio, kada sam u uvodu spomenuo
vanzemaljce. Jedno vanzemaljsko bie, koje nas posjeti svakih nekoliko tisua
godina, ne bi vjerojatno moglo zamijetiti nikakav napredak u naem nainu
razmiljanja. To to sada definitivno znamo da se Zemlja okree oko Sunca, nije za
zanemariti, ali u pogledu ovjenosti nas nije mnogo dalje dovelo. I vjerojatno ima
malo ljudi, koji smatraju da su problemi postali manjima. Niti let na Mjesec nije nita
doprinio rjeavanju etnikih sukoba, a nezaposleni takoer zbog tog dogaaja nisu
sretniji.
Povijest je puna primjera slinih Izraelu i PLO: Ali nije obavezno potrebno da
se sluimo povijesnim primjerima, ako elimo saznati neto o dijeljenju na dobro i
loe. Veina ljudi e primjere za to nai u svom osobnom ivotu. Koliko nam se esto
neto dogodi, to smjesta ocijenimo kao loe. Ali gledajui unatrag, recimo nakon
dvije, tri ili vie godina, ustanovljavamo da ono to smo smatrali loim, i nije bilo
toliko loe. Da je imalo svoj smisao. Ali u trenutku donoenja suda, stvoren je
konflikt. A s ekonomskog gledita, svaki konflikt je, naravno, rasipanje energije,
vremena i novaca.
Ovo nije mogue izbjei: ako svoje probleme, bez obzira na koje se podruje
odnose, elite stvarno rijeiti, tada morate prestati dijeliti svijet na dobro i zlo. Svijet
jest. On nije dobar, on nije lo. On jest. To je tako jednostavno, a opet tako teko.
Ako se ne elimo odrei naeg dijeljenja svega na dobro i na loe, tada se, ako
elimo biti iskreni, ne smijemo uzbuivati nad svjetskim i osobnim problemima.
12
Jedino "uzbuivanje" koje bi imalo smisla, bilo bi nad nama samima, nad naom
nesposobnou to nam ne uspijeva nadvladati dualitet dobra i zla.
Nitko nas nije protjerao iz raja. Mi smo sami sebe izbacili iz njega. Raj je
ovdje, samo jednu jedinu misao udaljen od nas, od vas, dragi itatelji. No sad vas
molim, ne pravite greku ekajui druge. U tom sluaju moete dugo ekati. Ne radi
se o svijetu, ne radi se o drugima, radi se o vama. Raj eka, on je samo jednu misao
udaljen od vas - ali vi ga morate misliti. Nitko to nee uiniti umjesto vas.
Mi emo se u knjizi uvijek iznova vraati na ovu temu. Ovdje mi je bilo stalo
do toga, da vam pojasnim sr ljudskoga problema. elio sam vam pokazati, gdje se
nalazi linija to razdvaja raj od ljudske patnje. elio sam vam pokazati, da mi sami
sebe svakodnevno izgonimo iz raja, time to donosimo nae sudove.
"Njemu je preprekom bilo suvie znanja, suvie svetih strofa, suvie rtvenih
pravila, suvie posta, suvie napora i stremljenja!"
Hermann Hesse, Siddhartha
Ako pripadate takvima, tada vam ova knjiga u ovom trenutku nee biti
korisna. Moda je moete ponovo poeti itati za desetak godina.
13
2.1 Strah
Strah utjee na mnogo ljudi. Pri tome mislim na strah od bolesti, nesretnog
sluaja, recesije, otpusta s posla. Ili sasvim jednostavno strah od efa, ili suradnika.
Spomenuti treba jo strah od odgovornosti i tuih miljenja. Zatim od provale,
agresije, od rata. Moemo nastaviti nabrajati do u nedogled.
Nama sasvim jednostavno nedostaje temeljno pouzdanje u Boga, ili u ivot, ili
kako ve elite nazvati tu snagu. Kada bi to povjerenje postojalo, ne bi postojao strah.
To nije vrednovanje, to je isto utvrivanje injenica. To ne govori nita protiv
osiguranja: sasvim je u redu sklapati osiguranja, ako nedostaje povjerenje u ivot. Na
temu povjerenje, vratit emo se prilikom obraivanja samog OTLA-principa.
14
sumnje uva od opasnosti mnogo bolje nego strah. To je ono, to vanzemaljac nikada
nee razumjeti! Gdje je tu logika, gdje je zdrav ljudski razum? Za to bi strah mogao
posluiti? Strah je suprotnost ljubavi i nije za nita upotrebljiv. (Na ovu emo se temu
jo vratiti). Ljudski um ponekad donosi udnovate plodove.
Ovo to ovdje piem, nije, naravno, nita nova. Tko eli, moe u Svetome
pismu proitati, da strah privlai ono ega se ovjek plai i da su brige bezrazlone.
To zna ne samo kranstvo, nego i islam. Mohamad Iqbal, duhovni voditelj milijuna
Arapa pie na temu strah izmeu ostalog: "Oajanje je otrov za ivot... Bespomonost
je plod oajanja... O, zatvorenice tvojih briga, ui od poroka poruku "ne brini se". A u
vezi s naim OTLA-principom, moe se rei jo konkretnije: "Strah tvojim snagama
oduzima snagu za napredovanje, a intelektu oduzima sposobnost razmiljanja".
2.2 Grijeh
Ljudima se objasni, "svi ste vi grijenici". Zbog toga imaju lou savjest. A
zato to imaju lou savjest, njima je mogue manipulirati. Tako je kod odraslih, tako
je i kod djece. im netko ima lou savijest, od njega je mogue dobiti stvari koje
inae ne bi bilo mogue dobiti. Trik izgleda ovako: njega se naravno ne ostavlja
samog s njegovom loom savjeu. Ta nismo neljudi! Greniku se pokazuje put kojim
se moe izbaviti. Potrebno je samo da napravi ovo ili ono - ili da plati - i vidi, grijesi
su mu oduzeti. To ide tako jednostavno i brzo. Ali sada je vano, da se pojedinac
usprkos tome ne osjea sigurno, jer inae bi mu moglo biti predobro i njega se vie ne
15
bi moglo tako lako kontrolirati. Radi se dakle o tome, da mu se pojasni, kako grijeh
poput neke prijetnje stalno lebdi nad njime. Tako je njime mnogo lake manipulirati.
Konkretno, sve skupa izgleda kako slijedi: Jedan pozvani (od koga pozvan?)
objanjava mnotvu sveanim glasom: "Svi ste vi grenici. Doite k meni (dok je jo
vrijeme, ja u vam pokazati put vaeg izbavljenja."
Grijeh nije prirodan zakon. To je ista izmiljotina ljudi, koja ima jednu jedinu
svrhu, ovladavanje drugim ljudima. Sve dok netko dozvoljava da se prema njemu tako
postupa, ne moe postati stvarno snanim ovjekom.
Zamislite ovo: Mesija bi trebao suditi nacijama! Oito zato, to su svi grenici.
Neka mi je dozvoljeno pitanje: kakva nam je korist od toga? to imamo od toga, ako
se sudi nacijama? I kojim e se nacijama suditi stroe, a kojima blae? Hoe li dotina
nacija biti bolja, nakon to joj je sueno? Sve skupa nema nikakva smisla. To je znao i
Isus. Prolo je ve dvije tisue godina, od vremena kada je na upeatljiv nain rekao:
Nije shvatljivo, zato toliko mnogo ljudi sebe ine bespomonim biima,
izjanjavajui se da su grenici. Rezultat toga vidimo svuda oko nas. Meusobne
optube, agresije, ratovi, a prije svega: nesposobnost da rijeimo svoje probleme.
16
"Snagom se ne moemo oduprijeti lavovima; mi se ne moemo pretvoriti u lavove.
Ali mogue je neto drugo: mi moemo iz lavova napraviti pitome ovce. Moemo
lavove navesti na to, da zaborave tko su; to je mogue." Ostale se ovce sloie da bi
trebalo pokuati. Tako je inspirirana ovca poela propovijedati krvolonim lavovima.
Rekla im je: "O, vi besramni lasci, koji nita ne znate o vjenom prokletstvu! Ja
posjedujem duhovnu mo, ja sam poslanik Boji za lavove. Ja sam svjetlo za
zamraene oi, ja dolazim da bih objavio zakone i podijelio zapovijedi. Ostavite se
svojih besramnih djela! Vi, koji u sebi nosite zlo, pomislite na dobro! Tko je divljak i
brutalan, taj je tiranin. Pravedna se bia ne hrane mesom nego travom. Vegetarijance
Bog voli. Vai otri zubi su vaa sramota. Raj pripada slabima. Loe je, stremiti
blagostanju; siromatvo se Bogu vie svia od bogatstva. Umjesto da ubija ovce, ubij
svoj ego i biti e nagraen! Morate biti ludi, ako niste spremni zaboraviti sebe same.
Zatvorite svoje oi, zatvorite svoje ui, svoja usta, kako bi vae misli mogle dosei
najvie nebo. Ova livada nije nita, ona je iluzija, nemojte se zadovoljiti s iluzijom!"
Tako je govorila lukava ovca. I dogodilo se, to se moralo dogoditi. Lavovi, umorni
od stalne borbe, postepeno usvojie religiju ovaca. Poeli su jesti travu, njihovi zubi
vremenom otupjee, a strano svjetlucanje u njihovim oima izgubilo se; polako je
nestalo i hrabrosti iz njihovih srca. Izgubili su sposobnost da vladaju, izgubili su
ugled, mo, blagostanje. Njihova je tjelesna snaga nestajala, a duhovni strah je
posajao sve veim. Strah od smrti, strah od Bojeg suda odue im hrabrost. Strah je
proizveo mnoge bolesti, koje do tada nisu poznavali. Siromatvo i maloduni nain
razmiljanja ovladae krdom neko monih lavova. Ovcama je uspjelo uspavati
lavove. Lavovi su ovu propast nazvali "moralnom kulturom".
Kakva se pouka krije u ovoj prii? Ako uspijete nekog ovjeka uvjeriti da
greno ivi i ako uspijete uliti mu strah, od njega ete napraviti slabia i bit e vam
jednostavno vladati njime.
Ili, da formuliramo pozitivno: ne dozvolite da vas itko uvjeri kako ste grenik.
Radije se pitajte, koji bi mogli biti njegovi motivi, zbog kojih iz vas eli napraviti
bespomonog ovjeka. I molim vas da upitate sebe, kako bi se grijeh mogao uklapati
u sliku kranske ljubavi. To nije mogue, jer se bezuvjetna ljubav i grijeh
(osuivanje) meusobno iskljuuju.
17
duboko ukorijenjena. Ako je netko "kriv", tada to znai da grijei, daje grenik. I ve
smo ga osudili. Drugo - a o tome se radi u ovom poglavlju - ovo znai, da oito drugi
(Miller, drava...) ima mo, a ne ja. Ako nita ne mogu napraviti, tada nemam snage,
tada sam ovisan od drugih. Drugaije reeno, to takoer znai: ja sam rtva. Onaj
drugi je moni poinilac. U medijima se svakodnevno govori o rtvama: Igra rtve je
krajnje popularna, jer je praktina. Onaj tko sebe moe prikazati kao rtvu, ima
obino veinu ljudi na svojoj strani, on zadobija naklonost i panju, pa ak i divljenje;
ukoliko svoju teku (greniku) sudbinu hrabro podnosi.
Neto se, meutim, potpuno zaboravlja: biti rtvom, znai biti bespomonim.
Da li je to dostojno ovjeka? Je li ovjek predodreen da bude bespomonom rtvom
izvjesnih snaga koje izmiu kontroli? Kada bi stvarno tako bilo, tada bi mi ljudi imali
jednu potpuno neprihvatljivu egzistenciju, jednu egzistenciju nedostojnu ovjeka.
18
2.4 Uplitanje
Ili, uzmimo religije kao primjer. Mi (krani) moemo biti sretni, to niti u
islamu niti u budizmu ideja misionarenja - to znai uplitanja - nema nikakvog
znaenja. Slabu slutnju o tome, to bi se u suprotnom moglo dogoditi, prua nam
islamski fundamentalizam. Na Zapadu je strah od takvog razvoja prilino velik.
Mi znamo kako treba ivjeti. Oni drugi ne znaju - ili barem ne znaju ispravno.
Glupo je samo to, to i drugi na isti nain misle o nama. To se naziva uzajamnim
uplitanjem. To je jedan od razloga zato se sukobi ne smanjuju, zato se vrtimo u
krugu. Povijest ovjeanstva nam to pokazuje.
Ima jo jedna misao, koju, meutim, ovdje neemo dalje slijediti, a to je:
uvijek ima ljudi, koji iz sukoba izvlae korist - i zbog toga, sasvim logino, nisu
zainteresirani za njihovo rjeavanje.
19
2.5 Traenje u izvanjskom svijetu
"Ako netko trai, tada se lako moe dogoditi da njegovo oko vidi jo samo
onu stvar koju trai, da nita ne moe nai i nita primiti u sebe, jer uvijek misli samo
na traeno, jer ima cilj, jer je opsjednut ciljem. Traiti znai: imati neki cilj. A nai
znai: biti slobodnim, biti otvorenim, nemati nikakav cilj. Ti si, potovani, moda
uistinu tragatelj, jer, stremei tvome cilju, ne vidi mnoge stvari koje su pred tvojim
oima."
Herman Hesse, Siddhartha
U izvanjskom moramo traiti odgovore samo ako unutra nieg nema. Time
moramo pretpostaviti, da mnogi ljudi ne dre mnogo do svoje nutrine.
Jedna mlada dama je posjetila astrologa, jer sebi vie nije znala pomoi. Kod
njega je saznala, da e od 15. kolovoza sve krenuti na dobro. Time je sebe uinila
potpuno bespomonim stvorenjem: do 15. kolovoza ne moe nita postii, jer je to i
onako loe razdoblje; nakon 15. kolovoza ne mora se nita truditi, jer e stvari krenuti
same od sebe. Ona je sebe u potpunosti prepustila zvijezdama. Da li je to ivot
dostojan ovjeka? To vie nije ovjek, to je bespomona marioneta.
20
medicinskim specijalistom jer se bavio jo samo svojom boleu i iskuao sve mogue
terapije. Nita nije pomagalo. Njegovo se stanje nije poboljavalo. Kada je opet
jednom po tko zna koji puta bio kod svog lijenika kardiologa, ovaj mu iskreno ree:
"Mi vie ne moemo nita napraviti za vas. Sada si morate sami pomoi; morate
mobilizirati svoje rezerve." Mislite li, da je to taj ovjek napravio? Ni u kojem
sluaju. On je svu svoju mo dao u ruke lijenicima, terapeutima, metodama - on se
rukama i nogama branio od uvida, da bi sam mogao neto napraviti, da posjeduje mo
nad svojim ivotom. On je oito htio radije umrijeti kao rtva. Kada sam ga naime
posljednji puta vidio, rekao mi je, da e vjerojatno umrijeti ako ovako dalje ide. Ja
sam mu estitao na toj spoznaji i rekao mu, da je sasvim normalno da on ima pravo
umrijeti kada hoe. Ali isto tako sam mu garantirao da sasvim sigurno ne mora
umrijeti, ako se konano osloni na sebe, na svoje snage. To nije nikako htio! U tom bi
sluaju naime on morao neto poduzeti, a ne lijenici. Tada bi bio odgovoran za svoje
stanje, a ne vie neka nepravedna sudbina, nad kojom se moe aliti. Neki ljudi oito
radije umru nego da preuzmu odgovornost za svoj ivot i potrae je u sebi. Ja sam
spomenutog ovjeka izgubio iz vida i ne znam, da li je jo i danas iv.
Kako praktino. Nije dakle potrebno da ita radimo, osim da ekamo. Koliko
dugo jo? U meuvremenu mi sebi meusobno razbijamo glave i objanjavamo kako
do "novog miljenja" u nas jo eto nije dolo, jer nas Duh Boji jo nije posjetio.
Stvarno jako praktino. Ali vjerojatno nema nikoga, tko bi vjerovao da na ovakav
nain moemo nekuda stii. U ovakvoj filozofiji su prepoznatljiva dva elementa
odricanja moi: prvo, odgovornost za mir se elegantno prebacuje na drugoga, a drugo,
pomo se oekuje izvana. Priekajmo dakle.
21
Dopustite mi, da na ovom mjestu jo jednom navedem islamskog filozofa
Mohammada Iqbala, da bih pokazao, na koji se nain njegova religija bavi s ovdje
navedenom temom:
22
ak je i prilikom najnovijih istraivanja kaosa ustanovljeno, da se i
najkompleksnije tvorevine sastoje od sasvim jednostavnih struktura. Ako dovoljno
duboko pogledamo, stvari postaju sasvim jednostavne. No ako se kreemo povrinom,
ako zaponemo znanstveno analizirati, tada sve postaje izuzetno kompleksno i teko.
Istina je jednostavna: tko jednostavne stvari ini kompliciranima, budala je, jer
blokira sebe samoga u svom razvoju.
23
2.7 Racionalnost
Auto je oito bio toliko racionalan, toliko prosjean, da ga nitko nije htio
kupiti.
24
postupke spada i racionalna analiza. On ukazuje na to, da je analitiko miljenje za
znanstvenost vanije od usporeujueg, to vodi do toga, da se znanstvenost ograuje.
Ona naginje skuenosti i krutosti.
Mi ljudi openito smatramo, da smo bia koja logino misle. I mnogo drimo
do nae sposobnosti miljenja. U ovom poglavlju u nastojati pokazati da naa logika
ne see daleko, da ponekad potpuno nelogino razmiljamo i djelujemo. To je ve
bilo vidljivo i na dosadanjim primjerima. Tako smo primjerice vidjeli, da
znanstvenost uvijek prihvaa samo ono to se uklapa u trenutno vladajuu sliku o
svijetu. S logikom i samostalnim miljenjem, ovo nema suvie zajednikog: tko ima
pregled nad povijeu, trebao bi znati, da se znanstvenost tijekom malo godina moe
jako promijeniti.
25
Iz povijesti nam je takoer vidljivo, da smo se oito programirali na sukobe.
Nae povijesne knjige prepune su opisa raznih ratova. to su svi ti sukobi, ti ratovi
donijeli? Gdje je danas slavno Rimsko carstvo, gdje nekad ponosna panjolska i
mona Engleska? Kada bismo stvarno mogli logino i samostalno razmiljati, mi bi
ve odavno potraili druge putove suivota - a i nali bi ih. Pri emu treba primijetiti,
da su ovi "drugi" putovi ve tisuljeima uvijek iznova propagirani. A usprkos tome,
oito nismo u stanju te druge oblike suivota shvatiti i primijeniti. U 19. stoljeu je u
prvome planu bila borba za opstanak. Stjeemo utisak, kao da mnogi ljudi - posebno
menaderi - jo uvijek ive u duhu 19. stoljea. No u meuvremenu znamo, da je
ideja evolucije kroz borbu, unitenje, iskoritavanje odgovorala upravo motritu,
odnosno stanju svijesti tadanjih ljudi. Mi znamo takoer da je ono to nam je
znanstvenost tada objasnila kao iskoritavanje, u stvarnosti simbolina kooperacija.
Znamo, da su paraziti u prirodi atipini i da se dogaa upravo suprotno: simbiotina
pomo je dio evolucije. Veina ivih bia (ovdje iskljuujem ovjeka) oito je
shvatila da sve to ivi ini jednu cjelinu, i da smrt jednog "protivnika" ili jedne vrste
takoer uvijek predstavlja i opasnost po sve ostale vrste i po sustav kao cjelinu. Jedan
od najuspjenijih parazita je oito rak. On je tako uspjean, da ubija ak i svog
domaina (ovjeka) koji ga hrani - a time ubija i samoga sebe. Mi danas znamo, da
odnos razbojnik-rtva u prirodi predstavlja izuzetak. Zbog toga smo taj odnos
vjerojatno i posebno uoili. Pritom smo zaboravili, da postoje milijarde kooperativnih
i simbiotikih odnosa - a smo mali broj ubitanih. U suprotnom, ivot ne bi bio
mogu.
Svaki ovjek moe, ako hoe, u svom ivotu nai primjere koji pokazuju to
vodi do konflikta, i koji pokazuju to vodi njihovom rjeavanju. Ali kako nismo
nauili samostalno misliti, mi preuzimamo programe naih roditelja ili okoline. To
znai, da mi dodue ivimo u visokotehniziranom svijetu, ali nai obrasci miljenja ne
26
razlikuju se od onih koje smo imali prije tisuu ili dvije tisue godine. To je apsurdna
situacija. Naa sposobnost miljenja nije u nikojem smislu drala korak sa
sposobnou produkcije i mijenjanja svijeta. Mi smo se toliko koncentrirali na razvoj i
produkciju dobara, da nam nije preostalo nita vremena za razvoj samog ovjeka.
Prije nekog vremena, jako je bila popularna rije: granice rasta. Mnogo je razmiljano
o granicama materijalnog rasta, jer se oito primijetilo da to ovako dalje nee moi
ii.
Moe netko sve to raditi, ali sasvim sigurno ne kao lan katolike crkve. Moja
je namjera da pokaem, kako u osnovi inteligentni ljudi esto strahovito malo
razmiljaju. Prilokm roenja, oni automatski pripadnu jednoj organizaciji, o ijim
temeljnim pravilima vie uope ne brinu. To ba i nije dokaz mnogo hvaljene ljudske
inteligencije.
Sada mi, molim vas, kaite jedno: kako moe jedno drutvo ili organizacija,
koja sasvim oito rauna s nepotenjem ili barem s nerazmiljanjem veine svojih
lanova, rijeiti vae probleme?
27
Kako moe jedna kranska publikacija objaviti sljedeu reenicu: "Nama je
potreban Mesija, koji dolazi kao sudac". Kao to je poznato, Isus je rekao "Ne
sudite..." Gdje je tu logika? Gdje je tu samostalno razmiljanje?
Nekoj je eni njezina prijateljica ispriala, da nju komari ne bodu, jer se zna
od njih zatititi. Na ovo je ta inteligentna, moderna ena s kraja dvadesetog stoljea
odgovorila: ali komarcima je potrebna krv kako bi mogli ivjeti. Ona je to proitala u
jednoj knjizi. Zato nije lijepo, komarcima ne dozvoljavati da nas bodu. Ovdje dakle
imamo jednu vrlo zanimljivu teoriju: Bog je stvorio ovjeka, jer je komarcima
potrebna krv...
28
smanjenje broja zaposlenih. To nema veze s nedostatkom posla, ve je to nedostatak
kreativnosti i fleksibiliteta. Ne radi se o tome da se odreena, ograniena koliina rada
nanovo podijeli, radi se o tome da treba stvoriti novu koliinu rada. No za ovo je
potrebno neto fantazije, neto kreativnog razmiljanja. Oito je ovo tee, nego
jednostavno govoriti o preraspodjeli posla.
I vi ete kao pojedinac takoer najvie napredovati, ako barem ponekad stavite
u pitanje uobiajena gledita.
29
3. Posljedice: problemi su nerjeivi
Dvije tisue godina oito nisu bile dovoljne, da bi se shvatilo ovu jednostavnu
izjavu. "Sve to sam ja napravio, moete i vi". Ako to itko mora znati, tada bez
sumnje onaj, koji je sve te stvari mogao napraviti.
Kao pojedinci, nacija ili ovjeanstvo, mi moemo raditi to hoemo; ali ako
nismo sposobni i spremni rijeiti se odreenih naina ponaanja koji nas koe, nikada
neemo postii istinski napredak. Po mojem miljenju, pogreno bi bilo da sada
zaponemo veliku diskusiju o osobinama koje nas ine bespomonima i da
intelektualiziramo tu temu. Ovdje se radi o ivotu, o praksi. Ili emo neto uraditi,
tada emo vidjeti rezultate, ili neemo uraditi nita, u tom sluaju nam ne pomae
nikakvo teoretiziranje.
30
Ja jo jednom podsjeam, da problemi nisu rjeivi uz pomo nae uobiajene
bitke ili-ili. Takoer i Frederic Vester u svojim publikacijama navodi brojne primjere
koji pokazuju, da uobiajeno logino razmiljanje ne rjeava meusobno isprepletene
kompleksne probleme dananjega svijeta, nego ih jo pogorava. Ovo je
razoruavaju nain vidljiv u podruju medicine, u terapijama raka, side i pri
pokuajima da se rijei problem narkomanije. Ovdje na najoitiji nain moemo
doivjeti neuspjeh "nae" racionalne logike.
31
DRUGI DIO
"O niti jednoj stvari na svijetu ne znam manje nego o sebi, o Siddharthi!"
Hermann Hesse, Siddhartha
Tko u svome ivotu eli napraviti veliki korak naprijed, taj se treba drati
samo ovog ovdje opisanog lika ovjeka, a to znai, ovdje spomenute principe treba
primijeniti u praksi.
"Na sebi samome elim uiti, sam sebi uenikom elim biti, sebe elim
upoznati."
Hermann Hesse, Siddhartha
32
Ovaj je odgovor udan. udan zato, jer je praksa po pravilu tono obrnuta.
Iskustvo pokazuje, da obino od drugih oekujemo promjene.
Molim vas nemojte rei, da je ovo teorija. Sedamdesetih godina, i sam sam
ostao bez posla. Na sreu, za moju situaciju nisam krivio efa ili recesiju, ve sam
odgovornost za nju potraio u sebi. Potpuno sam preuzeo odgovornost za svoju
situaciju: i u skladu s time, relativno brzo sam naao novo zaposlenje. Da sam za
svoju situaciju krivio Boga ili svijet, vjerojatno bih neko vrijeme bio nezaposlen.
33
Oito je jednostavnije druge praviti odgovornima za neku situaciju, nego u
sebi zapoeti s promjenom. Promjena koju u nama provedemo ima daleko vee
posljedice nego ste to sebi ikada zamiljali. Razlog je ovaj: ako se mijenjamo, mijenja
se takoer i izvanjski svijet! (Vie o ovome u poglavlju 2.2) Ako sebe mijenjate,
mijenja se svijet! Osjeate li, kolika se mo tu krije?
Ovo je najradikalnije temeljno pravilo, koje mora biti osnovom svim naim
razmiljanjima:
To je prastara mudrost: ako svatko mete pred svojim vratima, svuda e biti
pometeno. Ali gdje mete UN? Gdje metu oni to se smatraju ispravnima i punima
vrlina? Gdje metu etika udruenja? Gdje metu politike stranke? Pred vlastitim
vratima?
Ova je istina bila poznata takoer i na Istoku ve prije tisua godina. Tamo to
ovako zvui:
Zbog toga nai politiari nikada nee moi rijeiti nae probleme. Prema
definiciji, politiar je ovjek, koji se mijea u stvari drugih ljudi. Kolike se zemlje i
organizacije mijeaju u stvari drugih zemalja? Ali to vas ne treba brinuti. Ono to
drugi rade, njihov je problem. Jedino to je bitno, to ste vi. Vi bi trebali svojim
optimalnim ponaanjem rijeiti vae probleme i postati sposobnima dosei vae
ciljeve. to drugi rade, kako se drugi ponaaju, to je njihov problem.
34
1.2 Princip slobodne volje
Meni je ovdje vano istai, da princip slobodne volje nije neto samo po sebi
razumljivo, da se tu po mojem miljenju radi o najveem daru kojeg je ovjek dobio
na svoj ivotni put. To mu daje mogunost da o ivotu, o svijetu , o drugima i o sebi
samome misli, to eli!!! Svi mi obilno koristimo tu mogunost - na nau korist ili
tetu.
Primjer: postoje ljudi, koji smatraju da je ova Zemlja dolina suza. Postoje i
drugi ljudi, koji smatraju da je ovaj svijet pun udesnih mogunosti. Ima ljudi koji
misle daje Majer beznaajna prialica, i drugih, koji misle daje Majer ljubazan otac
porodice. Sve je mogue, jer mi imamo slobodnu volju.
Sve je mogue, znai i rat je mogu; mir je mogu. Bolest je mogua; zdravlje
je mogue. Bogatstvo je mogue i siromatvo je mogue.
Postoje ljudi, koji u sluaju rata, gladi itd. viu: "Kako je tako neto mogue!
Kako Bog moe dozvoliti tako neto!"
35
Ako o principu slobodne volje mislimo do loginog kraja, tada to znai jo
neto udovino: budunost je nepredvidiva. Logino, zar ne? Zahvaljujui slobodnoj
volji, svaki ovjek moe u svakom trenutku totalno promijeniti nain svojeg
razmiljanja - ako eli. A time se mijenja budunost. Sada ete s pravom primijetiti,
da ima ljudi koji mogu predvidjeti budunost. To je istina; ali to je tako zbog toga, to
ljudi u veini sluajeva ne mijenjaju svoje miljenje, barem ne iznenada. Budunost je
mogue predvidjeti samo u sluaju, ako dotini ovjek ili ljudi ne mijenjaju svoje
miljenje. Ali im netko promijeni nain miljenja, time mijenja i svoju budunost -
bez obzira to je neki vidovnjak moda rekao. Dok je moja ena jo bila dijete, neka
je vidovnjakinja "prorekla" da se nikada nee udati niti imati djece. Moja je ena
odavno udana i ima dva djeaka. Budunost ne stvaraju vidovnjaci niti neka
nepoznata sudbina, nego mi sami - vi amije stvarate.
36
Ljudski potencijal - va potencijal - sastoji se od dvije temeljne osobine: od
energije i inteligencije.
Iz fizike znamo, daje sve to postoji jedno pitanje energije. Vi ste energija, ja
sam energija, stablo je energija, stol je energija itd., itd. Bez energije nema nieg. Bez
energije se ne moemo kretati, bez nje ne moemo nita stvoriti. Bez dovoljno velike
koliine energije ne moemo dosei nae ciljeve i ne moemo rijeiti nae probleme.
Obratno: to vie energije imamo na raspolaganju, tim bre dosiemo nae ciljeve i
tim bre rjeavamo nae probleme. Mi to i elimo, zar ne? OTLA-princip e stoga
trebati odgovoriti na sljedea pitanja: otkuda dolazi energija? Gdje gubimo energiju?
Gdje je blokiramo? Kako emo maksimizirati njezin potencijal?
37
Prva je stvarnost ograniena, konana. To je podruje naeg racionalnog,
dakle analize. Ja to podruje nazivam podrujem razmiljanja s glavom. Mi uz pomo
naeg uma elimo sve objasniti. To je dakle podruje objanjivog i prema tome
podruje planiranja. Mi pokuavamo, s naim glavama obuhvatiti budunost,
pokuavamo planirati je. Kako mi uz pomo naeg uma nikada ne moemo s
apslolutnom sigurnou znati to nam donosi budunost, u toj se prvoj stvarnosti
nalazi i izvor sumnje i straha. Hoe li uspjeti, ili nee uspjeti? Tko to moe znati?
Glava to naravno ne zna. Uz pomo uma, mi sebi moemo zamisliti sve mogue
nevolje, nesree i katastrofe. Glava je tu vrlo matovita. Balthasar Stachlin je
ustanovio neto, to svaki ovjek moe na sebi promatrati: Iz te prve stvarnosti, iz
miljenja glavom, proizlaze svi nai problemi. Glavom mi sudimo i osuujemo i
upliemo se sve vie u bezbrojne probleme. Da se problemi ne mogu rijeiti glavom,
vidljivo nam je, ako pogledamo oko sebe, na svijet raspolae znanjem kakvo jo
nikada u povijesti ovjeanstva nije postojalo. Ali to je isto znanje glave, uma. A
posljedica toga je, da svijet ima toliko problema, kao nikada do sada. Kada bi intelekt,
naa glava, stvarno bila sposobna rijeiti probleme, mi bi trebali biti skoro bez ikakvih
problema - zbog toga, to je nae znanje tako veliko. Ali svatko zna, da to nije sluaj.
Nasuprot nadaleko rairenog praznovjerja (praznovjerje nije postojalo samo u
Srednjem vijeku!), racio, miljenje glavom, jako je ogranieno. Uz pomo
ogranienog naina razmiljanja, mi ne moemo rijeiti probleme bezgraninog
ivota. Bilo bi vrijeme, da to konano jednom shvatimo.
38
Ja ovu drugu stvarnost nazivam znanjem srca. Ovdje govori srce, osjeaj,
intuicija; a to je bezgranino, nasuprot ogranienom razmiljanju glavom. Mi smo
godinama pokuavali glavu (um) odijeliti od srca. Silom smo nastojali sebe ograniiti.
Umjesto da vjerujemo bezgraninoj univerzalnoj inteligenciji u naoj nutrini, mi smo
se oslanjali na nau siunu ogranienu inteligenciju, te sebi umiljali - u
besprimjerenoj zaslijepljenosti - da time moemo rijeiti nae probleme. Nae znanje
srca, nae unutranje znanje, mi smo silom uutkali; zar je onda udo, to su infarkti
srca toliko uestali? Kako bi se srce moglo razvijati, ako potisnemo ono to je ispod
nae glave?
Osobine, koje svoj izvor imaju u toj drugoj stvarnosti, esto se smatraju
enskim osobinama: srce, osjeaj, intuicija, jednota. U vezi s time je zanimljivo, da
ene na svim podrujima postaju sve aktivnije. Ovaj e trend u budunosti postati
sasvim sigurno jo jai. Muke su osobine donijele zapanjujue materijalne rezultate,
ali one su zakazale u rjeavanju problema: nama su sada u poveanoj mjeri potrebne
nerazumne (!) osobine. Oito su se nekada muke osobine smatrale lijepim i velikim,
dok su enske smatrane manje razumnima.
39
Posljedice ove nove slike ovjeka koja je do sada samo skicirana, ogromne su:
one proimaju sva podruja naega ivota, i ja u se u daljnjim poglavljima uvijek
iznova vraati na ovo.
Time smo na kraju naih razmatranja o ovjeku. Stoga e se sva naa daljnja
razmiljanja o ovjeku temeljiti na sljedeoj slici:
Ako je sve energija, tada su i nae misli energija, a to znai: nae misli
posjeduju potencijal, koji u izvanjskom svijetu moe proizvesti neki uinak. Misli
nisu neto to se odvija samo u naim glavama. Posljedice ove spoznaje obraditi emo
u poglavlju kojem je tema akcija = reakcija.
Ako je sve energija, tada je i ovjek energija, a to znai dvoje. Prvo je ovjek
(kao to smo upravo vidjeli) sposoban razvijati se kako i koliko god eli, a drugo,
ovjek je besmrtan. Energiju nije mogue unititi.
40
Charon. Naslov jedne od njegovih knjiga je "Ja sam star 15 milijardi godina". 15
milijardi godina zbog toga, to fiziari smatraju da je svemir toliko star. I za njega
smrt ne postoji.
Kako je sve vibracija, bolest nije nita drugo do disharmonija vibracija. Zato je
posve oito, da se na takvu disharmoniju moe utjecati uz pomo drugaijih vibracija.
A to znai: kroz muziku, boje, mirise, a sasvim razumljivo i kroz nae miljenje. Ova
spoznaja uope nije tako nova. Novalis, veliki pjesnik i mistik romantike, formulirao
je to kratko i jasno: "Svaka bolest je muzikalni problem." Dakle problem vibracija.
Time nam ve logika i fizika kau, da se bolesti mogu lijeiti pomou misli. I to je
Isus demonstrirao.
Ako elite svoje probleme optimalno rijeiti, ako elite svoje ciljeve dosei
brzo i s malo truda, tada morate na umu uvijek imati ovu injenicu: sve je vibracija -
a time i promjenjivo. I beton je takoer vibracija - i on je promjenjiv. I nemogu
suradnik, gospodin Majer, i on je vibracija - i on se moe promijeniti. I autistiko
dijete je vibracija - dakle promjenjiv (iako e kolska medicina moda upotrijebiti
rije "neizljeiv"). Za materijalistiki usmjerenu kolsku medicinu je, naravno, mnogo
toga neizljeivo. Ovo, meutim, na nikoji nain ne odgovara iskustvima do kojih se
stalno dolazi (stoje i Isus demonstrirao), i nikako ne odgovara najnovijim spoznajama
iz podruja atomske fizike. Mi rasipamo nae vrijeme - i na novac - ako se drimo
materijalistikih pokuaja objanjavanja. Puno je bolje da se drimo fundamentalnih,
univerzalnih temeljnih principa. A takav temeljni princip glasi, kako je reeno: sve je
vibracija.
41
To kazuje, usput reeno, i na govor. Uzmimo rije realnost. to ona znai? Ta
se rije sastoji od re i al. Re ili takoer Ra, na egipatskom jeziku se nazivao Bog
Sunce. A to je Sunce drugo, nego vjeni simbol energije i vibracija? Sunce je
toplina, svjetlo. Svjetlo je vibracija, energija u pravom smislu. A Al ukazuje na Ali
(njem. univerzum) ili takoer i na Allah (Bog). Realnost je time boansko/univerzalno
svjetlo, boanska vibracija - ne postoji nita drugo!
OVO je realnost.
"Naiao sam na jednu istinu, Govinda, koju e opet smatrati alom ili
glupou, ali to je moja najbolja misao. Ona glasi: suprotnost svake istine takoer je
istina!"
Hermann Hesse, Siddhartha
42
da to ovisi o promatrau. Ova je spoznaja bila udovina: ona naime ne govori nita
drugo, nego da promatra utjee na svijet. Ovo opet ne znai drugo, do da ne postoji
objektivan svijet, koji bi bio isti za sve.
Ovo treba sebi zamisliti: svijet je ono, to mi o njemu mislimo! Ovime itavu
dosadanju sliku svijeta bacamo na smetlite povijesti. A to ima svoje posljedice.
Ne postoji dakle samo jedan svijet, ve postoje mnogi svjetovi. Svaki ovjek
ivi u svojem vlastitom svijetu, kojeg je sam sebi zamislio. Ako je ta injenica
poznata, mora se postaviti sljedee pitanje: koji je ovjek tako glup te sebi zamilja
jedan lo svijet? Oito ima takvih. To su svi oni, koji jo nisu uli, da objektivan svijet
uope ne postoji. I da su, prema tome, nasjeli tisuama godina staroj zabludi - na
svoju vlastitu tetu.
Ako sada mislite, da je ovo teorija, tada imate pravo: svijet je ono, to vi o
njemu mislite! Tako i ova knjiga i izjave koje ona sadri. Ova knjiga nije objektivna;
ona je ono, to vi o njoj mislite! Glupost, ako je smatrate glupom. Ludost, ako je
smatrate ludou. Ona je senzacionalna, ako vi tako o njoj mislite.
43
Da se krivo ne shvatimo: naravno da postoje takozvane objektivne veliine.
Jedan je ovjek, primjerice, visok 1,80 m, a drugi 1,70 m. Onaj prvi je dakle
objektivno vii od drugog. Ali ovdje se radi o neem drugom: radi se o tome kako se
djeluje na druge ljude, a to znai: radi se o osjeaju. To je stvarna realnost. Netko
osjea (!) da je 1,80 m visok ovjek vrlo visok, netko drugi ima osjeaj da je to
normalna visina. Svatko ima svoju osobnu istinu - a ta istina dolazi iznutra. To je
osjeaj.
Ako, dakle, mislite da je to teorija, tada imate pravo. I time ste sebe samog
uinili slabim ovjekom, rtvom svog vlastitog miljenja. Ako tako hoete, neka onda
tako bude. To je vae pravo. No s mojeg gledita to nije jako pametno. Koji ovjek
sebe dragovoljno ini bespomonom rtvom? Oito, mnogi. Ovakvo jedno
dragovoljno (!) ograniavanje moi je nenadmaivo. S razumom to nema nikakve,
ama ba nikakve veze.
44
Vi ste ono, to o sebi mislite. Toka.
Vai su suradnici ono, to o njima mislite. Toka.
Vai su klijenti ono, to o njima mislite. Toka.
Odluite sami, to elite misliti o sebi ili svojim suradnicima. Ali u tom
sluaju, preuzmite i odgovornost za ono to mislite.
Ako ovo znate, moete sebi pritedjeti sve analize. To je ekonomski, jer tedi
vrijeme i novac. Svijet, kozmos, organiziran je nezamislivo ekonomski. Samo je
ovjeku uspjelo, stvar nezamislivo zakomplicirati. Na sreu su tekoe u
meuvremenu toliko porasle, da prije ili poslije moramo doi do novih spoznaja,
ukoliko ovdje elimo preivjeti. U sluaju da ovdje ne preivimo, tada to takoer nije
nesrea, poto znamo, da smrt ne postoji.
2.3 SvejeJEDNOTA
"Sada vie nije mogao razlikovati silno mnotvo glasova, nije mogao
razlikovati vedre od rasplakanih, niti djeje od enskih, svi su pripadali zajedno,
enjive tualjke i smijeh znalaca, krici bijesa i uzdasi umiruih, sve je bilo jedno, sve
je bilo meusobno povezano i isprepleteno, tisuustruko izmijeano."
Hermann Hesse, Siddhartha
45
Po mnogim misticima prolosti, mi znamo da odijeljenost oito ne postoji; u
svemiru postoji samo Jednota. Sve je povezano sa svime. No promotrimo askom, to
su najnovija saznanja s podruja fizike u vezi s tom temom donijela na svjetlo dana.
46
Moemo ii jo i dalje. ak i zen-budizam zna: sve je JEDNO! Simbol toga je
krug - i to krug, koji se crta rukom uz pomo tua. Krug predstavlja Jednotu, on
okruuje suprotnosti, on nije iliili, ve i-jedno-i-drugo. Simbol naeg naina
razmiljanja i naeg drutva nije krug, nego pomou ravnala nacrtana ravna linija.
Linija, koja razdvaja. Ona dijeli brutalnou autoputa. Ona simbolizira na u jedan
smjer usmjeren, dualistiki-odjeljujui nain miljenja. Herbert Achternbusch je za
ovo pronaao upeatljiv izraz: "Autoput u umovima". Ako ravnu liniju zamislimo jo
sa strelicama na oba kraja, tada vidimo meusobno suprotstavi)eno, dualnost. Obje
strelice su meusobno posvaane. Borba sasvim oigledno ide uz ideju aristotelske
logike iliili.
Na ovaj se nain nai problemi ne mogu nikada rijeiti, jer je realnost - kako
smo vidjeli - sasvim drugaija. Nasuprot aristotelskoj ideji ne postoji odijeljenost, ve
vlada Jednota. Ideja odijeljenosti neizbjeno vodi do sukoba: a sukobi su uzaludno
troenje vremena i novaca. Sukobi nisu ekonomski.
Isus je rekao: "Ono to uinite jednom od ovih malih, meni ste uinili" kao i
"Otac i ja JEDNO smo".
Logino je da on to moe rei samo ako zna, da je sve JEDNO. Onda te rijei
imaju smisao, inae ne. Dakle je ogromna zabluda vjerovati, da ideja Jednote potjee
iskljuivo s Istoka. Ona se nalazi na poetku kranstva! Na poetku kranstva nalazi
se takoer ideja ljubavi, i, kao to emo jo vidjeti, ljubav se ne moe objasniti bez
ideje Jednote. Oboje ide jedno uz drugo. Utoliko Isusovo uenje pokazuje upeatljivu
logiku.
Postoji jedan borilaki sport, koji se temelji na ideji Jednote: aikido. Kako se
temelji na ideji Jednote, u njemu ne postoji poraeni niti pobjednik, i zato aikido nije
zastupljen niti na svjetskim, a niti na olimpijskim natjecanjima. Ali neto je za naa
razmatranja vano i zauujue: jednog uvjebanog aikidoku (aikido-borca) ne moe
poraziti nijedan borac koji pripada nekoj drugoj koli borilakih vjetina. Pravi
aikidokaje nepobjediv. To je povezano s moi, i s idejom Jednote.
47
OTLA-princip e vam pokazati, kako u vaem ivotu moete postati
nepobjedivim "aikidokom".
48
3. Posljedice: problemi su rjeivi
Ja sam vrsto uvjeren, da su nai problemi samo onda rjeivi, ako u drugom dijelu
opisane spoznaje ozbiljno shvatimo i konzekventno primijenimo. Ako to napravimo,
tada ne samo da nam je mogue nae probleme rijeiti na najekonominiji nain, mi
moemo i nae ciljeve postii bre i s manje truda nego do sada.
Postoje ljudi, koji misle da se izvjesni problemi ili sukobi ne mogu rijeiti. Oni
su u pravu iz dva razloga: prvo, jer je svijet ono to svaki ovjek o njemu misli
(poglavlje 2.2), i drugo, jer mnogi problemi stvarno nisu rjeivi s uobiajenim
nainom razmiljanja.
49
Uvjet za sve ovo je naa sposobnost, da uklonimo ogranienja uobiajenih
sustava vjerovanja, koja smo sami sebi nametnuli. Drugaije ne ide.
Svaki ovjek ima u sebi mo, da moe trijumfirati nad svim okolnostima. On
sasvim sigurno nije roen, da bi u znoju lica svoga i u borbi protiv svojih blinjih
zaraivao svoj kruh svakidanji. On je roen da bi se razvijao, da bi pobjeivao, da bi
bio sretan i uspjean. Siromatvo, bolest i nesrea sasvim sigurno ne spadaju u vrline
kojima bi ovjek trebao teiti.
TREI DIO
Moni OTLA-princip
50
1. Akcij a - reakcij a
"Nita ne ine demoni, demoni ne postoje. Svatko moe arati, svatko moe
postii svoje ciljeve, ako moe misliti, ako moe ekati, ako moe postiti."
Hermann Hesse, Siddhartha
Kako svaka misao posjeduje energetski potencijal, svaka misao tei svom
ostvarenju: ova je tendencija naravno vea, stoje vei energetski potencijal odreene
misli.
Dakle, stoje vae miljenje snanije, tim je vea i mogunost da se vae misli
ostvare. Na primjer, radost i oduevljenje su energetski jake misli, koje dovode do
odgovarajuih pozitivnih rezultata. Prema tome, kontinuiran pozitivan i vedar nain
razmiljanja nije nikakvo lebdenje u oblacima, ve posjeduje sasvim loginu fizikalnu
pozadinu. To su energije, koje dotinog ovjeka s matematikom sigurnou vode do
pozitivnih rezultata. Ali nemojte zaboraviti jedno: misli straha su esto takoer jako
energetski nabijene: i one takoer imaju tendenciju da se ostvare, s matematikom
sigurnou. Zato misli straha nikada nisu poeljne.
51
Idemo sada korak dalje.
Sada vas molim, da sebi ozbiljno postavite pitanje, kakve energije proizvodite
od jutra do mraka. Kako posjedujete slobodnu volju, moete misliti to hoete, a vae
miljenje odreuje energije, koje ete osloboditi. Kakve energije elite u svom ivotu
osloboditi? Energije straha ili energije ljubavi? Imajte na umu, da to ima posljedice po
va ivot.
Sve to mislite, sve to ste ikada mislili i to ete ikada misliti - nita se ne
gubi! to mislite? Sa svakom milju proizvodite energije, koje se nikada ne gube. A te
energije imaju tendenciju da se ostvare.
52
slobodne volje - najvea pravda u svemiru. Ne mogu sebi zamisliti nikakvu
zakonitost, koja bi bila pravednija od ove. Sve to mislite, sve to aljete od sebe, sve
vam se vraa natrag.
Posljedice ovog zakona, meutim, idu i mnogo dalje. Ako vas netko kritizira
ili vara, to se dogaa? Tada e onaj drugi - a ne vi - morati snositi posljedice svog
ponaanja. Zamislite sebi, kako je to ekonomino! Vi ne trebate pokrenuti niti mali
prst, da bi se osvetili. Svemir je tako organiziran, da reakcija neminovno pogaa
pokretaa akcije. To je i bio razlog, zato je Isus mogao rei "ako te netko udari po
lijevom obrazu, prui mu i desni!". Ako, naime, uzvratite udarac, tada sebi ne inite
apsolutno nikakvu uslugu, jer e vam se sve vratiti.
53
elite neto dobro ili loe, ili se u tom trenutku nalazi na odmoru na Havajima. U
duhovnom podruju ne postoji prostor. Zamislite sebi to ova injenica znai za
rjeavanje - ili pogoranje - sukoba u poduzeima ili porodicama! Zamislite kakve to
ima posljedice po prodavaa. Znaajno je to on misli o svojim kupcima, ak i u
sluaju ako je daleko od njih.
Ovu znaajnu stvar moe svatko iskuati u svome ivotu. To nema nita
zajednikog s vjerom; ovo je ista fizika. Ako mislite jednu misao, to je isto kao ako
bacite kamen u jezero. Poinju se iriti valovi. Ti se valovi neminovno vraaju na ono
mjesto, na kojem je kamen pao u vodu. Ista je stvar s naim mislima. Jedino to u
duhovnom podruju ne postoje otpori. Misli se dakle vraaju s istom energijom, s
kojom su bile odaslane! Pripazite dakle na svoje misli!
54
Naim mislima, mi sebi stvaramo nau realnost. Sve to doivite u ivotu
(pretrpite, izdrite, podnesete itd.) vi ste uzronik tih stvari. A to znai: Vi moete sve
promijeniti. Vidljivo je uvijek manifestacija nevidljivog. Nevidljivo je vae
razmiljanje i osjeanje.
Znate li, da je ovo "Posljednji sud?" Posljednji ili najmlai ne znai nita
drugo, nego neto to se dogaa upravo sada; neto to je tako mlado, da mlae ne
moe biti. A u emu se sastoji ovaj sud, koji se dogaa SADA? Sastoji se jednostavno
u tome, da morate pojesti ono, to ste sami sebi skuhali. Tko bi inae imao pravo
suditi o vama, osim vas samih? SADA je rezultat vaih dosadanjih misli.
Znate li, daje Isus takoer poznavao ovaj zakon? Naravno da nije govorio o
akciji i reakciji, to ljudi onoga vremena jedva da bi shvatili. On je to ovako izrazio:
"Ne sudite, da vam ne bi bilo sueno". Stoje to drugo, do zakon akcije=reakcije? Tko
nekog drugog osuuje (akcija), tom e biti sueno (reakcija). To je univerzalan zakon.
No ovo djeluje takoer i obratno: tko drugome ini dobro, i sam e doivjeti dobro.
55
sitniavo, mrzovoljno ili s idejom "ovo su nezasitnici", tada se ne treba uditi reakciji,
odnosno slabijoj zaradi! to se stvarno dogaa, ako kaem "ovo je skupo"? Tada
dovoljno ne cijenim tui trud! Mislim da je ono to sam dobio, manje vrijedno od
novca kojeg sam za to platio. Na taj se nain stvara siromatvo! To je neizbjeno. Na
taj smo nain izazvali recesiju. Tko misli da je ono to kupuje preskupo, taj kao
posljedicu za svoj novac dobija uvijek manju protuvrijednost - konano na taj nain
sebe ini siromanim ovjekom. Dublji je razlog ovaj: on dovoljno ne cijeni rad
drugog ovjeka (akcija), pa prema tome niti njegov rad ne nailazi na dovoljnu mjeru
priznanja (reakcija).
Po mojem miljenju, ovo je jako opasan zakon za one, koji o tome nita ne
znaju. Ja sam zbog njega ostao bez posla. Jednom se ovjeku zbog njega u roku od
nekoliko tjedana mo vida smanjila na polovicu: on vie nije htio vidjeti svog zeta.
No tko ga poznaje, njemu se otvaraju nesluene mogunosti.
56
Pripazite, dakle, na svoje misli. Na
to se koncentriramo, to raste.
Mali primjer: na eljeznikoj stanici blizu mene, neki je ovjek bio napadnut i
premlaen. Dogaaj se pojavio na naslovnoj stranici lokalnog lista, zajedno s
fotografijom. Tko samo malo poznaje zakonitosti, znat e i kakve su posljedice
takvog izvjeivanja. Tisue ljudi itaju taj lanak, nalaze da je strano to to se
dogodilo - i time ideji agresije dodaju daljnju energiju. To je isto, kao kada bi lijevali
ulje na vatru. Kroz taj dogaaj, a posebno uslijed upadljivog izvjetavanja o tome,
poveava se agresija u svijetu, to znai, opasnost od daljnjih agresija se poveala. Zar
mi to zbilja elimo? Ja mislim: mi ne znamo to radimo - to uzrokujemo naim
mislima. Nae misli imaju dalekosenije posljedice nego to slutimo. A ako
pogledamo kakvo je stvarno stanje stvari na toj eljeznikoj stanici, morat emo
ustanoviti da tamo dolaze tisue ljudi dnevno, ulaze u vlakove i nitko ih ne
uznemirava. To su injenice. Kako to nikoga ne zanima, ovoj injenici na alost ne
dajemo energiju naim mislima. Ali ako se dogodi samo jednom neto negativno, mi
se uzbuujemo i tom negativnom dogaaju pridodajemo energiju, to znai, da
potpomaemo negativne dogaaje.
57
daje energiju, ne daje im snagu: zato one postaju sve manje. Slabosti se ne smanjuju
tako to se ovjek na njih koncentrira, ve se smanjuju time to se pojedinac
koncentrira na svoje jake strane!
Ovdje mogu biti kratak, jer smo ovu temu ve obradili u drugom dijelu knjige
pod naslovom "Ne postoji objektivan svijet".
Stoje svijet?
Svijet je ono, to mi o njemu mislimo.
Ova vam izjava daje nezamislivu mo. I ovdje opet imamo posla sa zakonom
akcije i reakcije.
to to znai za va ivot?
58
On, naime, ima pravo: za njega su cijene previsoke - i on e u skladu s time manje
prodati. to sigurno ne odgovara ciljevima koje je sebi postavio.
Prije mnogo godina sam bio zaposlen u poduzeu s oko trideset prodavaa.
Meu njima je bio jedan ovjek iz Miinchena, koji je redovito prodavao dvostruko
vie nego prosjek ostalih prodavaa. Razlog za to je bio sasvim jednostavan. Prije
poetka godine, utvrivao se prodajni budet za sljedeu godinu. Ovaj se budet
svodio na otprilike 1 milijun franaka prometa po prodavau (radilo se o raunarima i
programima za njih). Na kraju godine je o prometu odluivalo jedino to, to je svaki
pojedini prodava mislio o tom budetu. Veina prodavaa je razmiljala otprilike na
nain "godina e biti teka, ali ja u pokuati". A onaj spomenuti prodava je naravno
mislio neto sasvim drugo. On je mislio, "s jednim milijunom prometa, ja se neu
zadovoljiti; napravit u barem dva milijuna". I tako je to i bivalo - iz godine u godinu.
Prosjek prodavaa je imao pravo: bila je teka godina. Neki su bili malo iznad
budeta, a drugi malo ispod. Onaj spomenuti prodava je takoer imao pravo: bilo mu
je mogue ostvariti svoj cilj.
59
obzira to se dogodilo. Doivjet ete uda. Razlog tome je jasan, jednostavan i
logian:
Svijet je ono, to vi o njemu mislite. I: sve je JEDNO.
Kao to smo vidjeli, nema odijeljenosti izmeu vas i gospodina Millera.
Vi ste Miller. Miller, to ste vi. U skladu s time, Miller se mijenja, ako se vi
promijenite. Drugaije ne moe biti.
Ako sada mislite, da to ne tima: ako mislite, da se Miller nikada nee
promijeniti: tada vam moram dati za pravo. Jer: svijet je ono, to vi o njemu mislite. I
ako mislite da se Miller nee promijeniti, tada i nee. Drugaije ne moe biti.
Vi ste stvarno svemoan ovjek. Zar ne?
Ako imate djece, postavite sebi sljedee pitanje: koji je najbolji savjet, kojeg
moete dati svojoj djeci - na primjer uoi ispita? Sada poznajete zakon akcije i
reakcije. Prema tome, kakvu preporuku ete dati svojoj djeci?
Savjetujte ih, da misle "ja znam". To ne "kota" vie energije, nego ako se
misli "ja ne znam"; ali mnogo vie koristi. To otvara put univerzalnoj inteligenciji,
koja drijema u svakom ovjeku. Misao "ja ne znam", zatvara vrata ovoj univerzalnoj
inteligenciji. Svijet je onakav, kako ja o njemu mislim: prema tome ima vie smisla
misliti "ja znam", nego "ja ne znam". Iskuajte.
Ako ste razmiljali o do sada reenom, moete doi samo do jednog zakljuka:
vi ste odgovorni za sve, to vam se dogaa.
Obratite panju na drugi dio gornje izjave. Vi niste odgovorni samo za ono to
radite, to nije nita posebno. Vi ste odgovorni za sve, to vam se dogaa, i to zato, jer
ste odgovorni za svoje misli. A ono to mislite, odreuje va ivot.
Dakle, nemojte vie nikada bilo kojem ovjeku prepustiti mo nad vama, tako
to ete rei "on je odgovoran, ja sam rtva".
60
uz najbolju volju nije mogao nastati "sluajno". Znanstvenici su naime izraunali, da
je od trenutka praeksplozije, dakle nastanka svemira, prolo tek IO17 sekundi. Kada bi
se dakle od poetka svemira do sada svake sekunde napravio jedan pokuaj, taj encim
ne bi mogao nastati, jer jednostavno nije bilo dovoljno vremena.
"A ipak se iroki krugovi znanosti i dalje dre teorije o "sluaju" - s jednim
mentalitetom zatvaranja oiju koji ima sve karakteristike psihike sklerotinosti". Ovo
je napisao J. E. Berendt u svojoj zapaenoj knjizi "Nada Brahma, svijet je ton".
A sigurno ste uli i za poznatu Einsteinovu izjavu: "Ja nikada neu vjerovati,
da se Bog kocka sa svijetom".
Takoer i fiziar Paul Davies u svojoj knjizi "Princip kaos" izjavljuje neto
vrlo zanimljivo: "Otkuda moemo znati, da lije pri bacanju novia ili kocke, rezultat
stvarno sluajan? O tome ne postoji suglasnost miljenja". (!) Mi bi s pojmom
"sluaj" trebali malo opreznije postupati.
Znaajan efekt, kojeg vidimo, moe biti nesrea. Onda mi, primjerice, kaemo
da je netko "sluajno" udario svojim vozilom u nas. Ali nitko ne govori o "sasvim
sitnom uzroku". Ovaj vrlo mali uzrok je odreen nain razmiljanja, od kojeg je
moda ve prolo dosta vremena i kojeg se vie niti ne sjeamo. U naoj
ogranienosti, mi tada govorimo o "sluaju" - samo zato to ne vidimo ovisnosti, to
stvari promatramo iz ablje perspektive a ne iz balona ili aviona: od tamo bi, naime,
smjesta uoili ovisnosti, koje iz ablje perspektive, sasvim logino, nije mogue
vidjeti.
61
koja djeluje iza svega. Ja podsjeam, da je stvarno bilo ljudi koji takvu mogunost
nisu mogli podnijeti i koji su sebi zbog toga oduzeli ivot.
Ti su ljudi oito bili do kraja uvjereni u postojanje sluaja, to im je bilo
isuvie nepodnoljivo.
Ovo meutim nije moje iskustvo, to nije moje uenje. Sluaj ne postoji, niti s
obzirom na roenje. Kako bi to izgledalo, kada bi se "sluajno" rodili tko zna gdje. To
sasvim jednostavno nema nikakva smisla. Kako bi sve skupa imalo smisla, moramo
prihvatiti injenicu ponovnog raanja, uenje o reinkarnaciji - kao to to prihvaaju
milijuni ljudi, a od ega je i kranstvo u poetku polazilo. Budizam to naziva
kotaem ponovnog raanja. Cilj svakog budiste je da nadvlada taj kota ponovnog
raanja, kako se ne bi vie morao raati na ovoj materijalnoj razini.
Tko dolazi na ovaj materijalni svijet, taj je sebi odabrao neki odreeni zadatak.
Da bi taj zadatak mogao obaviti, potrebni su mu odreeni uvjeti. On sebi te uvjete
stvara tako, to odabire svoje roditelje. Izborom roditelja, on je naravno odabrao i
rasu, boju koe, pokrajinu i narod u kojem e se roditi. I to ne "sluajno".
Ako je princip slobodne volje injenica, tada on mora vrijediti i pri izboru
roditelja. To ima dalekosene posljedice.
62
"dijete", koje, ako ispravno gledamo, to uope nije, preuzelo na sebe da se rodi u
jednom unakaenom fizikom tijelu. To je u vezi sa slobodnom voljom i
bezgraninom ljubavlju "djeteta" prema majci. Zbog toga je "dijete" bilo spremno
preuzeti na sebe ovo iskustvo. A osim toga, "dijete" naravno sasvim tono zna, da
smrt ne postoji i da je ovaj ivot ovdje - promatrano s odstojanja - relativno kratak.
Tko ovo zna, nikada nee doi na ideju da svoje roditelje krivi za lo odgoj.
Takoer niti sljedea isprika nema opravdanja: "Ja sam ubio Majera, to dodue alim,
ali imao sam teko djetinjstvo". Ovakav nain opravdavanja prebacuje odgovornost
na roditelje, a to se protivi kozmikim zakonima. Svatko snosi potpunu odgovornost
za ono to radi i misli, kao i za ono to mu se dogaa.
Jiddu Krinamurti, veliki mislilac naeg stoljea, ovako je to saeo: "Ako niste
spremni osjeati se odgovornima za sve, za stvarno sve to se dogaa u vaem
ivotu, neete nimalo napredovati."
Ja ovome ne bih dodao nita, osim sljedeeg: ovisi o vaoj slobodnoj odluci
(vaoj slobodnoj volji), da li elite napredovati ili ne.
63
2. Otputanje
ivot je tok. To su ve i stari Grci znali: panta rei = sve tee. Ako ivot
stvarno znai "protok", tada je jasno da zadravanje uzrokuje smrt, zar ne? Ono to
64
zadravamo, vie se ne moe pokretati, ne moe tei. A ono to se vie ne moe
pokretati, za nae je pojmove mrtvo. Zamislite sebi ivot kao rijeku: rijeka koja vie
ne tee, nije rijeka.
Ili drugi jedan primjer: gaate strijelom i lukom u metu. to morate napraviti,
da bi strelica pogodila metu? Morate napeti luk (energija); morate nianiti
(inteligencija) i morate otpustiti strelicu. Sada ete misliti, pa to zna svatko. Naravno
da to svatko zna. Ali otkrijte mi, zato to nije jasno i svakom prosjeno inteligentnom
ovjeku, kada se radi o postizanju ciljeva u svakodnevnom ivotu? Pokuajte objasniti
jednom tradicionalnom "neposveenom" menaderu, da mora otpustiti kako bi bre
postigao svoj cilj. On e vas pogledati, kao da dolazite s nekog drugog planeta. A ipak
je to tako:
Otputanje je najbri i najprikladniji put za postizanje svih ciljeva. A kada
kaem "svih ciljeva", tada stvarno mislim na sve ciljeve. Ovdje govorimo o
univerzalnim zakonitostima, to znai da ne postoje ogranienja na odreene ciljeve.
Razmislite malo, to se dogaa ako strijelac dodue nategne svoj luk, ali ga ne
otpusti. U poetku se ne dogaa nita: zatim on postaje umoran. A ako se napetost jo
povea, luk puca. Kako li se kae, kada netko recimo zbog pretjeranog rada oboli?
"On je prenategnuo luk".
65
2.2 Aktiviranje vae univerzalne inteligencije
Otputanje znai:
Sada ete primijetiti, da se cijeli svijet bori protiv sadanjih stanja svih vrsta:
papa jednako kao i UN. To je istina. I upravo zato se problemi ne rjeavaju, ve se
stvaraju novi.
66
Problemi se ne rjeavaju tako da se bori protiv nekog odreenog trenutnog
stanja (ovjeka ili situacije). Ovo nema nita zajednikog sa psihologijom ili
filozofijom: to je ista logika i fizika. Sukob izaziva otpor. I ako se cijeli svijet slui
sukobima i otporima, to stvar ne ini nita boljom - a prije svega: ne pomae ljudima
pri rjeavanju njihovih problema. Zamislite sebi, to bi se s vama i vaim
automobilom dogodilo, kada njegovi amortizeri ne bi prihvaali neravnine na cesti!
Dakle, kao prvo: prihvaajte ono to JEST - ma koliko "loe" to moda bilo.
2. Ne osuivati
Ovo, naravno, ima veze s prethodnom tokom. Neto ne prihvaati znai,
osuivati to. Ako neto ne osuujute, lake vam je prihvatiti to. Otpustiti dakle znai
takoer i to; ne suditi stalno ljudima i situacijama (dobro/loe). Ovo je potpuno u
skladu sa zakonom akcije i reakcije.
Ako ljude i situacije (o)sudite, tada blokirate ivot; blokada znai sukob, a
sukob znai otpor. Ponavljam: govorimo o fizici. Suditi znai, dijeliti neto to je
cjelina; a ako imam dva dijela, imam sukob. I tada ni pri najboljoj volji ne moete
oekivati, da ete svoje ciljeve postii brzo i s malo truda. To je iluzija. Postoje,
meutim, ljudi koji pomou sukoba pokuavaju postii svoje ciljeve. Takvi ljudi oito
raspolau sa suvie vremena i novca.
3. Ne odreivati put
Ja sam rekao, otputanje aktivira univerzalnu inteligenciju koja je prisutna u
svakom ovjeku. Ako elim dosei odreen cilj, a pritom se koncentriram na neki
odreen put kojim to elim postii, tada se totalno ograniavam. To je isto
razmiljanje umom, koje blokira razmiljanje srcem, tj. univerzalnu inteligenciju. Na
um vidi moda jedan, dva ili tri mogua puta, koji mogu dovesti do cilja. No tko vam
kae, da ne postoje jo bezbrojni drugi putovi do cilja? Mnogi poduzetnici dramatski
blokiraju potencijal svojih suradnika, uspostavljajui ekipe za planiranje koje
razrauju tone strategije, koje bi trebale dovesti do cilja. Takvi poduzetnici mogu biti
osrednje uspjeni, ali oni nemaju nikakve anse u usporedbi s poduzetnikom koji zna
kako e aktivirati inteligenciju svojih suradnika. Uvoenje motorkotaa marke Honda
u Ameriku, oito predstavlja takav jedan primjer. Prema istraivanjima profesora
Mintzberga, prodaja tih motora doivjela je izvanredan uspjeh - zahvaljujui
nedostatku bilo kakve strategije! Jednom klasinom menaderu se pri takvoj pomisli
die kosa na glavi (ali klasian menader se vrlo rijetko moe pohvaliti izvanrednim
uspjesima). Objanjenje Honda-uspjeha jasno je i jednostavno. Oito su voditelji
firme kao i svi suradnici imali jasan cilj pred oima. Vodstvo firme nije meutim
napravilo pogreku da potencijal svojih suradnika ogranii na jedan odreen put, na
jednu odreenu strategiju. Tako je svaki suradnik mogao razviti svoj potencijal.
Pozor: ne treba zajedno s vodom baciti i novoroene; ja ovdje ne propovijedam
uklanjanje svih strategija. Ja strategije zamiljam poput cestovnih rubnika, unutar
kojih bi trebala postojati po mogunosti to vea sloboda, kako bi se suradnici mogli
razvijati.
67
Ovdje elim ukazati na jo neke daljnje posljedice. Ako ste bolesni, tada je
obino (ne uvijek!) va cilj, da opet ozdravite. Ako se tada fiksirate na neku odreenu
metodu ili terapiju, ograniavate time vau univerzalnu inteligenciju. Vae srce, ivot,
va Bog, zna mnogo bolje od vaeg ogranienog razmiljanja umom, na koji ete
nain najbre ozdraviti. Bog nema granica, Bog je univerzalna inteligencija. Zato
blokirati tu inteligenciju?
68
nas. Dovoljno je da prouimo povijest. Postoji dovoljno primjera za to.
Najupeatljiviji je Napoleonov pohod na Rusiju. Napoleon je oito bio najgenijalniji
(inteligencija uma) vojskovoa svog vremena, a posjedovao je najbolje opremljenu
armiju. Da mu se ruska armija suprotstavila, Napoleon bi je unitio. to je za initi u
takvom sluaju? Kakvu taktiku treba primijeniti Napoleonov protivnik? To mora biti
strategija koja vodi do vie inteligencije i moi (energije) od one, kojom rapolae
Napoleon. Napoleon je imao nesreu, da je njegov protivnik bio ruski vojskovoa
Kutusovv. Ovaj je oito bio sposoban razumno razmiljati - za razliku od svojih
oficira. Protiv volje svojih oficira, on nije krenuo u borbu. Povukao se sa svojom
vojskom (neotpor/otputanje). Napoleon je sve vie napredovao i postajao sve vie
razoaran, jer nije nailazio na neprijatelja kojeg bi mogao poraziti. Pritom je
Napoleon, naravno, gubio sve vie energije; ali ne i Kutusow. On, koji je svoju majku
Rusiju volio iznad svega, pustio je Napoleona da dopre ak do Moskve! Uvjeren daje
pobijedio, Napoleon je ruskom caru i Kutusowu odaslao ponude za sklapanje mira.
Na te ponude nije nikada dobio odgovor. Posljedica: Napoleon je bio frustriran i
razoaran te je i dalje gubio energiju, to znai: sve je vie pobolijevao. Kutusow i
njegova vojska nisu gubili niti energiju niti inteligenciju. Kada je naposlijetku dola
zima, a Moskva nestala u plamenu, Napoleon je bio prisiljen na povlaenje: u tom ga
je trenutku Kutusow napao i potpuno unitio ponosnu francusku armiju. Napoleon je
potajno odveden u Francusku kao bolestan i pobijeen ovjek.
Ja vam predlaem jednu strategiju koja je uvijek uspjena, bez obzira koliko
jak bio protivnik. A ta se strategija zove: otputanje.
69
5. Ne koncentrirati se na cilj
Ako se vrsto koncentrirate na svoj cilj, to znai da zadravate, da
ograniavate svoju inteligenciju, jer vie niste sposobni razmiljati jasno i oputeno.
Koncentracija znai iskljuivanje: vie ne zapaate to se dogaa lijevo i desno od
vas, a to je sasvim oito ograniavanje vae inteligencije. Prodava, koji se grevito
koncentrira na sklapanje ugovora s kupcem, na vidi kupca u cjelini, on time niti sebi
niti kupcu ne pravi nikakvu uslugu.
Da se dobro razumijemo: cilj treba postojati; ali ako se suvie snano na njega
koncentriramo, vie ne zapaamo sadanjost u njezinoj cjelini, ne ponaamo se
optimalno u sadanjem trenutku. Drugim rijeima: mi ograniavamo na potencijal,
nau univerzalnu inteligenciju.
On je esto igrao tenis protiv svog oca. (Ja s namjerom ovdje upotrebljavam
rije "protiv"). Njegova je namjera bila, da po svaku cijenu pobijedi svog oca. On je
mislio da je s obzirom na kondiciju bolji od svog oca i da ga obavezno mora
pobijediti. Ali stalno je gubio. Time se naravno poveavala i njegova grevitost.
Jednoga mu je jutra bilo dosta borbe (on se borio za jedan odreeni cilj: koncentrirao
se na taj cilj). U sljedei je me uao bez cilja da pobijedi, ve jednostavno samo da bi
igrao. I vidi: od tog dana vie nije izgubio niti jedan me protiv svog oca! Uvijek je
pobjeivao. A nije napravio nita drugo, nego otpustio. Otpor i blokada su se
razrijeili, ivot je mogao tei. mogao se mijenjati iz trenutnog stanja u eljeno stanje.
70
Naravno da je i Isus to znao. Odgovorajua reenica kod njega glasi: "Ako
prosjedujete vjeru, nita vam nee biti nemogue."
To je zbog toga tako, jer uslijed otputanja (vjere, povjerenja) ivot moe tei,
a naa se univerzalna inteligencija moe manifestirati. Ova se univerzalna
inteligencija ponekad naziva i supra-inteligencijom - ili Bogom.
Saetak:
Otputanje je suprotnost slabosti; ono aktivira u svakom ovjeku prisutnu
nezamislivo visoku inteligenciju, a to konkretno znai:
Nabrajanje koje slijedi nikako nije potpuno: ali ono e pokazati, da smo
"propusni poput sita".
71
2. Mi gubimo/blokiramo energiju, ako sudimo.
Ako dijelimo, stvaramo sukob, a time i gubitak energije. To je analogno toki
1. Ono to osuujemo, ne moemo prihvatiti.
Ovdje govorimo o otputanju i spomenuli smo, da se pri otputanju radi o
ivotu i smrti. Osuivanje (dijeljenje) ima veze sa smru; ono stoje podijeljeno, nije
cijelo. Ono to nije cijelo, ne moe se razvijati. Neosuivanje je povezano s
Jednotom, a Jednota je u vezi sa ivotom. Svi mi poznajemo najljepi primjer za to:
mukarac i ena.
to se dogaa, ako se mukarac i ena stope u jednu cjelinu, ako se dualnost
ensko-muko nadvlada? Nastaje nov ivot! ovjek je u stanju proizvesti ivot, time
to ne dijeli - ne sudi! Kada bi konzekventno ivjeli odijeljenost mukarac - ena,
ovjeanstvo bi nakon sto godina izumrlo. ivot je Jednota, dijeljenje je "smrt".
Promatrajte to s energetskog stanovita: ivot je energija: osuivanje blokira tu
energiju, a time i ivot.
Uzmite jednog sportaa, koji stalno osuuje svoje rezultate. On blokira svoje
mogunosti. Lijep primjer za to je Nick Faldo, nekadanji broj 1 svjetske rang-liste
profesionalnih igraa golfa. Nick Faldo je perfekcionist. to radi perfekcionist? On
nikada nije posve zadovoljan svojom igrom, on sebe esto osuuje. Nick Faldo je
napokon nauio, da prihvati i jedan ne posve savren udarac, da ne sudi. I to se
dogodilo? Nick Faldo je igrao kao u transu i jako se pribliio perfekciji kojoj je prije
tako grevito stremio. Perfekcija se ne postie kroz borbu, perfekcija se postie kroz
otputanje, kroz ne-osuivanje. U sportu je to stoga tako dobro vidljivo, jer kroz
neosuivanje otpada i strah od pogreki. A time smo kod sljedee toke.
to jae sudimo o sebi (vidi toku 2), tim vie straha proizvodimo. To je strah,
da neemo ispuniti zahtjeve koje smo sebi postavili. I osim toga, to znai sukob.
Stvorenje sukob izmeu stvarnog i eljenog stanja, a taj nas sukob kota energije, taj
sukob spreava tijek ivota. Ja vjerujem da osjeate, kako se uvijek radi o jednom te
istom: o sukobu ili ne-sukobu; o otporu ili ne-otporu.
72
Ako vam je stalo do toga da svoj potencijal to je vie mogue razvijete, tada
vam ozbiljno savjetujem: ne usporeujte se s drugim osobama - posebno ne s vaim
konkurentima. Vi ste vi. Drugi su drugi; svatko mora ispuniti svoju vlastitu ivotnu
zadau.
73
Ali upoznao sam neke natprosjeno uspjene prodavae, i svi su oni bez
izuzetka vladali umijeem otputanja.
U privredi, ova razlika moe odluivati o biti ili ne biti jednog poduzea.
Druga ekipa postie vei promet s manje napora. Drugaije ne moe biti. U dananjoj
privrednoj situaciji, mnoge ekipe se slue krutim sredstvima: to je prilika za ekipu,
koja raspolae jednom mnogo djelotvornijom strategijom.
Ovakvi osjeaji krivnje kod mnogih ljudi uzrokuju bolove u leima. Ovo je
vrlo lako zamisliti: ovjek nosi na svojim leima tonama teak teret. S tim teretom na
leima, on se mukotrpno probija kroz ivot. itavo pognuto dranje odaje takvo
stanje. Ovaj teret na leima ovjeka je apsolutno besmislen. To je isto kao da u auto
natovarite stotine kila teko kamenje, samo da bi to polaganije napredovali.
Nevjerojatno je, to ljudi sami sebi ine, samo da se ne bi suvie dobro osjeali, da ne
bi mogli letjeti prema svojim visokim ciljevima. Iz nekog neodreenog razloga,
74
ovjek misli daje asno mukotrpno puzati po praini. Ja ne mogu vidjeti, to tu moe
biti asno.
Moja preporuka: odbacite nepotreban teret vaih osjeaja krivnje - ako ih
imate - i to to prije. Zamislite sebi, kako skidate s lea veliki ruksak i bacate ga u
ponor. Osjeaje krivnje ovjek posjeduje samo onda, ako sudi o svojoj prolosti. Ja
sam ve ukazao na to: suenje i osuivanje ne donosi nita. Prestanite to prije suditi
o sebi. Vi nikada niste napravili nikakvu greku! Vi ste uili.
Molim vas da obratite panju: ovo nije psihologija, ovo nije religija. To je
fizika. Koji ovjek dobrovoljno ide po svijetu, bezrazlono nosei ogroman teret na
leima? Tko ima pravo, osuditi vas na tako to? Samo jedan: vi sami. Ako tako
hoete, ako vam to ini zadovoljstvo - onda neka vam bude.
Zar to nije udesno! Jedan jedini nain ponaanja nam pomae, da optimalno
razvijemo dvije temeljne osobine (inteligenciju i energiju) ljudskog potencijala! To ja
nazivam ekonominim. S jednim jedinim nainom ponaanja, s "otputanjem", mi
postiemo trenutno aktiviranje nae univerzalne inteligencije i nae bezgranine
energije, a to znai: naeg ljudskog potencijala!
ini mi se daje dolo vrijeme da vam priopim, kako sam otkrio "otputanje".
Uz pomo otputanja, ja sam u najkraem moguem vremenskom roku upoznao moju
enu i oenio se. Moje trenutno stanje je bilo "bez ene". Moe eljeno stanje je bilo
"prava ena". Krenuo sam u potragu, i to aktivno. Traio sam na sve strane. Sklapao
mnoga poznanstva. Ali nita nije trajalo dugo. Frustracija je postajala sve veom. Sve
dok mi jednoga dana nije bilo dosta, te sam svoj nain razmiljanja radikalno
promijenio. Prestao sam traiti. Tri mjeseca kasnije, krenuo sam na odmor u Tunis. I
to u rujnu; u rujnu obino nitko ne ide u Tunis, a sasvim sigurno ne netko, tko eli
nekoga upoznati. Nisam dakle imao namjeru nekoga traiti. U isto vrijeme, u Tunisu
je bilo tek vrlo malo francuskih turista; zajedno smo sudjelovali u krunom putovanju
Saharom. Tijekom tog krunog putovanja, jedna je mlada Francuskinja pokazivala
interes za mene. Ja nisam mnogo obraao panju, ta nisam nikoga traio. Tijekom
nekoliko dana, ipak smo se malo zbliili. Kada sam se nakon dva tjedna vratio iz
Tunisa, znao sam, da sam upoznao svoju enu. Letio sam jo dva-tri puta za Pari, i
tada smo odluili vjenati se (stalni letovi tamo-amo nisu jako ekonomini). etiri
mjeseca kasnije bili smo vjenani. Naravno da su moji znanci mislili "taj je lud, to
sigurno nee funkcionirati". Moja je ena naime 9 godina mlaa od mene. U
meuvremenu je prolo vie od 17 godina, i ja sam jo uvijek miljenja, daje to bila i
jest idealna ena za mene.
75
Zanimljivije od naina na koji sam upoznao svoju enu je pitanje, to li sam
napravio kako bi se cilj (eljeno stanje) tako brzo i uspjeno postigao. Ja sam sasvim
jednostavno reeno otpustio, a to znai:
Prihvatio sam, da SADA ivim bez ene. Prihvatio sam dakle trenutno stanje,
a to je imalo za posljedicu, da se nisam borio ZA poznanstvo niti PROTIV stanja
samoe. Borba je prestala. Tako je i gubitku energije doao kraj.
Samou vie nisam osuivao kao "lou". Vie nije bilo sukoba izmeu
TRENUTNOG i ELJENOG stanja. To je bio preduvjet da ivot moe tei, da se
trenutno stanje moe promijeniti.
Nisam mislio na odreen put kojim bih mogao postii svoj cilj. Prije toga sam
stalno razmiljao, na koji bih nain mogao upoznati neku enu. Tom fiksacijom sam
se totalno ograniio. Kako sam prihvatio stanje samoe, nisam vie niti razmiljao o
putovima i nainima upoznavanja.
Vie se nisam koncentrirao na svoj cilj. Prije sam iao svijetom s fiksnom
idejom u glavi "ja elim upoznati enu!". I to je totalno ograniavanje potencijala.
Pritom sve ostalo to me okruivalo, nisam skoro niti primjeivao. Koncentracija
znai iskljuivanje. im sam otpustio cilj, ivot je mogao tei. Ali pozor: ja sam cilj
otpustio, ali ga se nisam odrekao! Cilj je naravno jo uvijek bio u meni: samo to ja
vie nisam bio na njega fiksiran. Pustio sam da se stvari razvijaju - i one su se odlino
razvile.
Ova izreka je tona u sluaju, ako je traenje grevito; ako se trai grevito, sa
sumnjom, u ljutnji itd. Sve su to osobine zadravanja, i zbog toga to ne funkcionira.
76
Ovjde vam je milimetarski tono opisan nain kako trebate postupati, da bi to
je mogue bre i s najmanje truda dosegli va cilj.
Bre i jednostavnije vie ne ide - osim, ako vam uspije primijeniti poglavlje 3.
koje slijedi.
"Nita nije bilo, nita nee biti; sve jest, sve ima bit i prisutno je."
Hermann Hesse, Siddhartha
Prema tome: tko nije sposoban ivjeti u ovdje i sada, taj rasipa/blokira
energije i ograniava svoju inteligenciju.
77
Prema tome, pozitivno formulirano otputanje ne znai nita drugo nego
Ako sam kao kapetan (umno razmiljanje) jasno definirao cilj mojeg broda,
tada nije potrebno da mislim na prolost, a niti na budunost; najbolje to mogu
napraviti jest, da s punim povjerenjem ivim u ovdje-i-sada, u znanju daje dobro sve
to JEST, zato to JEST i zato to slui mojem cilju. Moja univerzalna inteligencija
poznaje cilj, a sasvim sigurno i najbolji put koji vodi tome cilju: poeljno je dakle, da
se sa svojim ogranienim umnim sposobnostima prestanem mijeati u tijek stvari.
78
Ako se jo sjeate, kako sam naao svoju enu, tada na ove Laotseove rijei
mogu samo odvratiti: vrlo tono, vrlo tono.
Ili prilikom sviranja neke melodije. Nitko ne svira neto zbog onog, to e
sljedee sekunde ili minute uslijediti. Svaka se nota odsvira zato, to je na pravom
mjestu. Svaka nota predstavlja jedno SADA. Ona je tamo gdje jest. Toka. Ali s
naim ivotom, mi postupamo potpuno drugaije. Mi esto (uvijek?) ivimo
usmjereni na neki cilj. Danas radimo ovo ili ono, jer ... jer u budunosti elimo time
neto postii. I ve smo ispali iz ovdje-i-sada i ve poinju otpori. I ve posiemo
(zadravanje!) lijevo i desno za sigurnostima. Naime, ivot izvan ovdje-i-sada je
potpuno nesiguran. Svakog se trenutka moe dogoditi bilo kakva katastrofa. Svakog
trenutka, pod nama moe popustiti led, ili se nebo moe sruiti; protiv toga se
potrebno osigurati. ivot izvan ovdje-i-sada je apsolutno nesiguran. Na um moe
izmisliti najlue stvari, i zato to on to moe (sjeate se poglavlja akcija=reakcija?),
zato se te stvari i dogaaju. Usprkos osiguranjima i punim bankovnim kontima, jedno
je jasno; izvan ovdje-i-sada ne postoji nikakva apsolutna sigurnost. Tamo je sigurnost
jako lomljiva. Pad akcija na burzi, poplava, rat, neka "smrtonosna" bolest, i sigurnosti
vie nema.
79
Totalna sigurnost
Bilo je to ovako:
Jedna njezina znanica je puila hai. Kad se jednom prilikom nala u
"povienom" stanju svijesti, doivjela je prosvjetljenje. Osjeala je: sada je znala sve.
Znala je, to je smisao ivota. Kako tu spoznaju niti u kojem sluaju ne bi opet
izgubila, otila je u kuhinju i zapisala svoje misli na ceduljicu.
80
"Sjedim u kuhinji i piem" ne znai nita drugo, do ivjeti u ovdje-i-sada. A to
je isto to i Zen-budisti kau na sljedei nain:
ivot u ovdje-i-sada.
3. Ljubav
3.1 Ljubav je
81
Postoje i uesnici seminara koji mi prilaze i kau, da bi se umjesto o ljubavi
moglo govoriti i o harmoniji, o razumijevanju, o simpatiji itd. Naravno da se moe,
ako se obavezno hoe. Ali ja to ne mogu. Ljubav je ljubav. Toka. Zapanjujue je,
kakvim se sve trikovima sluimo, samo da ne bi morali upotrijebiti rije ljubav. Lako
nam je govoriti o mrnji, nasilju, ubojstvima, te pisati i raspravljati o tome; ali ako je
tema ljubav, tada izvodimo sve mogue akrobacije, samo da ne budemo prisiljeni
upotrijebiti tu rije. Oito rije ljubav u sebi ima neto nedopadljivo - nasuprot rijei
mrnja. U kakvom li to svijetu mi ivimo?
82
mi emo na najbolji nain pomoi rjeavanju svjetskih problema, ukoliko rijeimo
nae osobne probleme. Logino, zar ne?
Sjetite se, kako sam rekao, da se ovjekov potencijal sastoji od dvije osobine:
inteligencije i energije. A sjeate li se i da smo u okviru poglavlja o otputanju
ustanovili, gdje nepotrebno blokiramo i gubimo energiju? Sada moemo zatvoriti i
ovaj krug: Ljubav vodi do maksimuma energije i inteligencije (svijest; vidi sljedee
poglavlje 3.2!). Ljubav je ona energija svemira, koja moe sama sebe proizvoditi, koja
je dakle bezgranina. A to vie energije moemo uloiti, tim emo bre postii nae
ciljeve. Naa je energija tim vea, to vie ljubavi uloimo. Ako nam dakle otputanje
pomae da izbjegnemo energetske blokade i gubitke energije, ljubav nam pomae da
maksimiramo nau energiju. To znai, daje maksimum ljudskog potencijala dosegnut
onda, kada se aktivira maksimum ljubavi (sjetite se Isusa ili Buddhe). Minimum
ljudskog potencijala se pojavljuje tamo, gdje je prisutan maksimum straha ili mrnje.
Kako ljubav znai Jednotu, ona znai i nepostojanje sukoba. Tamo gdje je
Jednota, nema sukoba, a gdje nema sukoba, tamo nema niti otpora. Ako moete birati,
da li ete svoje probleme rijeiti sa to manjim ili to veim otporom, ili da li ete
svoje ciljeve postii uz to je mogue vei ili to je mogue manji otpor, vaa je
odluka vjerojatno bez ikakve sumnje: naravno, uz to manji otpor. Sve drugo, bilo bi
rasipanje energije i vremena, zar ne? U praksi, meutim, sve izgleda drugaije. esto
ne upotrijebimo put najmanjeg otpora, ve kroimo jednim mnogo napornijim putom.
Naime, put najmanjeg otpora je put ljubavi.
Ljubav ne proizvodi nikakav otpor, i logino je, da zbog toga najbre vodi
cilju.
Mi dodue esto mislimo, da borba najbre vodi cilju; to je, meutim, zabluda:
to je povrno promatranje. Pomou borbe, problemi se rjeavaju samo prividno i
kratkorono. Srednje i dugorono gledano, ovjek sebi time samo stvara dodatne
probleme. Meutim, poto borba stvara vie galame od ljubavi, mi smo vie usmjereni
na strategiju borbe nego na ljubav. Ljubav ne stvara galamu. To, naravno, nije
nikakva nova spoznaja. Ve se i Laotse u svom poznatom Tao-teh-king-u o temi
ljubavi i borbi izjasnio kako slijedi:
83
Kada se u borbi posjeduje ljubav, pobjeuje se; kada se ona posjeduje pri
obrani, ovjek je nepobjediv. Koga Nebo eli spasiti, toga ono titi kroz ljubav.
84
Pogledajmo, to je veliki Gautama Buuddha rekao o temi ljubav i pomo
potrebitima:
"Vea je stvar, tijekom pet minuta izaavati istinsku boansku ljubav, nego
podijeliti 1000 alica rie potrebitima, jer se kroz ljubav pomae svakoj dui u
svemiru."
Buddha je naravno znao sljedee: sve je JEDNO. Ljubav je najjaa snaga: ona
ne poznaje nikakvih granica. Podjela 1000 alica rie je ograniena akcija.
Ja poznajem problem, kojeg mnogi ljudi imaju u vezi s time. Ako netko
tijekom pet minuta izraava "istinsku boansku ljubav", njega se ne vidi, njega se ne
uje, a ne pojavljuje se niti na televiziji. To znai: on time ne moe zadovoljiti svoj
ego, jer ga nitko ne tape po ramenu niti mu zahvaljuje za njegovu velikodunu
pomo. Ali on je onaj, koji stvarno pomae. Svaka druga pomo je samo iluzija, ona
je tu da smiri nau savjest, da bi sami sebe mogli uvjeriti kako smo ipak dobri ljudi.
Pravu pomo za samopomo, meutim, to ne donosi; to bi u meuvremenu ve trebali
primijetiti. Ali budimo iskreni: nije li jednostavnije, uplatiti manje ili vie novaca na
neki dobrotvorni raun, nego pet minuta dnevno izraavati ljubav? Kada bi, naime,
ovo s pet minuta ljubavi bilo tako jednostavno, svi bi to primijenili, i problemi bi bili
brzo rijeeni. Ili ne?
Kada govorim o svijesti, tada mislim na sve ono, ega smo svijesni. Primjer: svijesni
smo, da starimo; svijesni smo, daje u svijetu prisutno mnogo agresije; svijesni smo,
daje opasno voziti auto; itd., itd. Svi navedeni primjeri potjeu
85
iz takozvane socijalne svijesti. Ova socijalna svijest je puna straha, sumnji,
nepovjerenja, kritike, borbe, mrnje, misli o bolesti, nesreama, starosti, smrti itd. Ja
ovo nazivam socijalnom svijeu. Govori se i o ogranienim ljudima; to su ljudi s
ogranienom svijeu; ljudi, dakle, koji vide tek jedan mali dio svojih ivotnih
mogunosti.
Jedno bi trebalo biti jasno: to je ira naa svijest, tim nam lake polazi za
rukom da rjeavamo nae probleme, zato to imamo iri pregled. Vie svijesti,
konano, ne znai nita drugo do vie inteligencije. A to je jedna od dvije osobine,
koje sainjavaju na potencijal. Prema tome, na bi cilj trebao biti, da nau svijest
proirimo to je vie mogue. Maksimum proirenja svijesti, kojeg sebi moemo
zamisliti, nazivamo kozmikom svijeu. To znai: svijesni smo svemira. Svemir za
nas predstavlja sveukupnost svih stvari. A kako je sve JEDNO, kao to smo vidjeli,
kozmika svijest je svijest o Jednoti sveukupnog ivota. Vjerojatno se vie od toga ne
moe postii.
Sada se postavlja pitanje, kako u proiriti svoju svijest? Kako u od
ogranienog doi do mnogo obuhvatnijeg pogleda na ivot?
Kao drugo, moramo poi od toga da se sve to je u naoj svijesti prisutno kao
mogunost, moe manifestirati. Ako ovu formulaciju obrnemo, vjerojatno emo jo
bolje naslutiti grandiozne posljedice ove izjave:
86
Ovo trebate sebi zamisliti! Dati u vam neke primjere: kada u naoj svijesti ne
bi postojala ideja o starenju, mi ne bi starili! Ali u praksi je tako, daje ideja starenja u
nama prisutna od malih nogu - i ona se zato i ostvaruje. Daljnji primjer, kada u naoj
svijesti ne bi bilo ideje o agresiji, o opasnosti u svijetu, mi nikada ne bi bili "rtvom"
bilo kakve agresije. U trenutku, meutim, kada se u naoj svijesti pojavi makar i
najmanja pomisao o agresiji, mi otvaramo vrata mogunosti da budemo napadnuti.
Moete na ovo gledati i na ovaj nain: kada bi u naoj svijesti bila prisutna iskljuivo
ideja ljubavi, nita "zla" nam se ne bi moglo dogoditi. Uvijek nam se moe dogoditi
samo ono, to je u naoj svijesti prisutno kao mogunost; neto drugo nas nikada ne
moe snai!
Uzmimo dvoje ljudi, koji razgovaraju o nekom gradu. Prvi kae (misli), daje
to opasan grad. Drugi kae (misli), da je to lijep, siguran grad. Oboje su u pravu!
Oboje e grad doivjeti na odgovaraju nain: kao opasnog prvi, kao sigurnog drugi.
Svijet je ono, to o njemu mislimo. Ili kao to je Isus rekao: "Biti e vam prema vaoj
87
vjeri". Rije vjera moete mirno zamijeniti rijeju svijest. Tada e ta izjava ovako
glasiti:
Vama se dogaa ono, to imate u svojoj svijesti! Imate li vie ljubavi ili vie
straha, agresije, borbe, odbojnosti itd. u vaoj svijesti?
Ako se ljutite nad nekim drugim ovjekom, ako dakle imate ljutnju u svojoj
svijesti, tada ostajete "priljepljeni" o tog ovjeka. Ako ga se elite rijeiti, morate
promijeniti svoju svijest. Volite ga ili ga prihvatite onakvim kakav jest, tada e vam
biti mogue da ga se (u svijesti, a i stvarno) rijeite.
Sjetite se, da sam ve ranije rekao, daje ljudski potencijal neogranien? Ovdje
imate jo jedan daljnji razlog zato je to tako. Nitko ne moe tvrditi, da u ljubavi
postoji granica; dakle niti za ljudski potencijal, za njezin potencijal, ne postoje
granice. Svaki je ovjek bezgranian.
Tko sebe ne voli, ne moe voljeti niti druge. Gore sam objasnio, zato je
neophodno voljeti sve, to nam se dogaa (ljude i situacije). Da bi to uspijevali,
najprije je potrebno neto drugo: ljubav prema sebi samom. Samoljublje. To nema
nita zajednikog s egoizmom, ako se sjetimo, da su i svi drugi isto tako vrijedni
ljubavi kao i mi.
Osim toga: ranije smo vidjeli, da ljubav vodi do proirenja svijesti. Proirenje
svijesti je opet povezano s proirenjem spoznaja. Tko jo nije uo izjavu daje najvii
cilj svakog ovjeka, spoznati samoga sebe? Kako ovjek spoznaje sebe? Kako se
spoznaje osobni potencijal?
Ali to rade mnogi ljudi, da bi sebe bolje upoznali? Oni sebe analiziraju ili se
daju analizirati. Sukladno naim razmatranjima, ovo nije najbolji put koji vodi
samospoznaji. Analizirati sebe, to je znak nedostatka ljubavi prema sebi samom. Tko
sebe stvarno voli, nema potrebu da sebe analizira. Analiza dijeli na pojedinane
dijelove i sasvim sigurno donosi manje dobre rezultate od ljubavi prema sebi samom.
est je sluaj, da se ovjek koji sebe analizira, poslije toga vie koncentrira na svoje
navodne slabosti, nego na svoje jake strane. Molim vas da jasno sagledate:
89
se ovdje blokira ili oslobaa, ogroman je. Ja sam poznavao jedno poduzee koje je
analiziralo svoje suradnike, kako bi ustanovilo njihove slabosti i jake strane, i da bi
pomagalo talentirane suradnike. Ovo je poduzee imalo prilino velike interne
probleme: suradnici su se, naime, vie koncentrirali na svoje slabosti nego na svoje
jae strane, a to samoljublju nikako ne ini dobro. To moe nanijeti strahovito mnogo
tete. Nasuprot tome, poznato mi je i drugo poduzee, koje nikada nije dolo na ideju
da analizira svoje suradnike. Ideja rukovodstva je bila: "Mi volimo nae suradnike".
Ovakav stav, naravno, potie potencijal suradnika. Rezultat je bio daleko
nadprosjean razvoj tog poduzea, i to tijekom svega nekoliko godina.
Trebate imati na umu i sljedee: tko voli samoga sebe, taj kroz sebe voli i
cijeli svijet. Zato? Sasvim jednostavno: sve je JEDNO!
Ljubav prema sebi samome i prema svemu drugome dovodi do toga, da se svi
mogui ciljevi mogu postii uz minimalan utroak vremena i napora.
90
Zamislite ovo! Kako je genijalno svijet/svemir organiziran. Na prapoetku
svega nalazi se ljubav.
Ja sam ovu izjavu po prvi puta svjesno doivio i primijenio, kada sam bio do
uiju u sukobima. U sukobima sa suradnicima, muterijama i dostavljaima. Svako
sam vee bio totalno razbijen. Sukobi troe energiju i nagrizaju zdravlje. Na ovakav
nain vie nije moglo ii dalje, dakle sam bio prisiljen pronai neki radikalno
drugaiji put. A taj se put zove: ljubav. Praktiki, napravio sam sljedee: rekao sam
sam sebi, da svakodnevno troim nekoliko minuta za moju tjelesnu higijenu; zato
dakle, ne bih potroio i nekoliko minuta za moju duhovnu higijenu? Tako sam se
odluio, da svakoga jutra u mislima tijekom pet minuta aljem misli ljubavi onim
ljudima, s kojima sam imao sukobe. Ja sam sebi predoio te ljude, i slao im ljubav.
Nakon nekoliko dana rekoh samome sebi, ako ujutro imam pet minuta vremena,
sigurno u i uvee nai pet minuta vremena za istu stvar. I tako sam svakoga jutra i
veeri po najmanje pet minuta - veinom je to trajalo i due - slao ljubav. Rezultat je
bio oit: nakon oko tri mjeseca, svi su sukobi bili rijeeni na obostrano zadovoljstvo
svih uesnika. Kod ovakve vrste rjeavanja sukoba nitko nije gubitnik, postoje samo
pobjednici. Sukob, naime, nije rijeen ako netko ostaje pobijeen. Loi osjeaji
pobijeenog e sasvim sigurno negdje doi do izraaja na odgovarajuc nain - oni e
dalje uzrokovati daljnje sukobe.
I ovdje morate imati na umu sljedee: ako nekom ovjeku aljete ljubav,
aljete u biti ljubav sebi samome i cijelom svijetu, jer sve je JEDNO. Drugaije
reeno: uope ne igra nikakvu ulogu, kome aljete ljubav - ona uvijek koristi cijelom
svemiru, a to znai: vi time podupirete mirovne procese kod svih vojnih sukoba
cijeloga svijeta. To nije malo.
91
Najbolje to moete doprinijeti u svrhu rjeavanja svjetskih sukoba, jest:
Nakon svega dosada reenog, odgovor na ovo pitanje trebao bi biti lak. to je
stvarni razlog svih ljudskih problema?
Uzmimo kao sljedei primjer odijeljenost izmeu ene i mukarca. Tamo gdje
je ta odijeljenost prejaka, nastaju problemi. Ili odijeljenosti izmeu religija. Koliko li
je ve ratova zbog toga voeno? Uzmimo odijeljenost izmeu rukovodstava neke
firme i njezinih suradnika; ako ona postane prevelika, problemi su predprogramirani.
92
Dakle, opet dolazimo do ve prije spomenutog rezultata, do naina kako se
mogu rijeiti svi problemi: klju se nalazi u svakom pojedinom ovjeku, a ne negdje u
vanjskome svijetu.
Muzika kao izraaj zahvalnosti, a time i ljubavi. Oito su skoro svi narodi
intuitivno znali neto o kozmikom znaenju ljubavi. Manjak zahvalnosti je manjak
potovanja prema ivotu. Kako se moete nadati, da e vas ivot nagraditi, ako ivot
ne potujete, ako se ne zahvaljujete za njega? I ovdje djeluje zakon akcije i reakcije.
93
drugaije: on se zahvaljivao (u sebi) i za one kontakte, koji nisu urodili
demonstracijom. On je volio sve, zahvaljivao je za sve!
94
ljubav praizvor svega - a ljubav nema granica. Samo je ovjek, sa svojim
ogranienim i ograniavajuim nainom miljenja stvorio oskudicu i siromatvo.
Prema tome, i siromatvo je znak nedostatka ljubavi.
Iz toga slijedi, da ovi problemi nee nikada biti rijeeni, ako nismo spremni
pozabaviti se temom koja je ljubav. Ako se u prijedlozima za rjeavanje problema
zaobie ljubav, tada se radi tek o povrinskim alibi vjebama, koje e moda
kratkorono donijeti neke rezultate, ali gledano na srednje i due pruge, to e
probleme samo jo poveati. Tamo gdje postoji manjak ljubavi, problemi postaju
vei; ne treba biti vidovit, da bi se to uvidjelo.
Vrlo mije stalo do toga, da vas upozorim na sljedee: injenice koje su ovdje
iznesene, nemaju nikakve veze s vjerom. To su injenice, koje svaki ovjek u svom
ivotu moe isprobati.
Bez obzira kako veliki bili vai problemi, ako vam uspije da odmah (zato
ekati do sutra?) ponete zahvaljivati za sve to vam se dogaa, tada e se va ivot
promijeniti bre nego to ste to ikada smatrali moguim. Poznati su sluajevi, u
kojima su se dogodile najnevjerojatnije (za neupuenog!) stvari u roku od samo tjedan
dana. (ak i kada bi trajalo tri godine: to su tri godine u ivotu jednog ovjeka?).
95
ETVRTI DIO
1. Saetak
U tri dijela ove knjige pokuao sam razviti OTLA-princip. Brojni djelii
uklopili su se u jednu cjelinu. Pojedini dijelovi nisu podjednako vani za sve ljude:
netko e vanim smatrati ovo, a drugi ono. Zbog toga bi svaki italac trebao sastaviti
svoj sasvim osobni saetak. Na primjer, moete pokuati da jednom reenicom ili s
nekoliko rijei obuhvatite ono stoje vama bitno.
Kao malu pomo, dajem vam ovdje nekoliko primjera, kako bi jedan saetak
mogao izgledati.
Varijanta 5: SADA!
ivjeti u ovdje-i-sada. Idealno ivotno stanje:
to daje maksimum univerzalne inteligencije i energije.
96
2. Velika zabluda: "Bit ete kao Bog"
Tu i tamo se mogu proitati ili uti ove rijei: "Bit ete kao Bog!" Ako sebi
sada jo jednom predoimo sve to je u ovoj knjizi bilo reeno, morat emo doi do
zakljuka: ova tvrdnja nije sasvim tona.
Ova zabluda ima strahovite posljedice. Izreka "Bit ete kao Bog" odlae
boanstvenost u neku daleku budunost. Time je na tragian nain nametnuta ideja, da
jo moramo prijei vrlo dugaak put, dok tako neto ne postignemo. Ovo je "trik"
brojnih metoda, religija, gurua itd. Oni nas s jedne strane igou kao grijenike, a s
druge nam objanjavaju, da emo jednom u nekoj jako dalekoj budunosti "biti kao
Bog". A naravno da ti gurui i ostali poznaju dugaak i teak put do tog cilja. Praktino
na toj stvari je ovo: nitko nikada nee dosei taj cilj - ta on je tako daleko! Nitko
dakle nee moi guruu dokazati, da nije bio u pravu. Izjava "bit ete kao Bog" djeluje
upravo onako, kao da nekom ovjeku o glavu veete cea. 50 cm dugaak tap, a na
vrhu tapa privrstite kobasicu. Uope nije mogue da bi taj ovjek ikada mogao
dosei kobasicu.
Prema tome, mi ne trebamo nita nova usvojiti - mi ve jesmo sve! Potrebno je samo
da uvidimo, da smo mi sve. Trebamo samo odbaciti sve take, koje nas prijee da
budemo to jesmo.
97
Nemojte dozvoliti da vas u tako neto uvjere - ak i kada bi dolo 100 gurua i
uvjeravalo vas u suprotno: ja vas pozivam da razmiljate svojom glavom. (Ja nemam
nita protiv gurua; imam neto protiv ovisnosti od gurua.)
Ako mislite da "nema Boga", tada je to vaa istina, koja e u vaem ivotu na
odgovarjui nain doi do izraaja.
Ako mislite, da ete jednom u dalekoj budunosti biti kao Bog, tada je to vaa
istina - i u skladu s njom vi nikada neete biti kao Bog, jer daleka budunost nee
nikada postati sadanjou.
Ako mislite da ste jadni grenik, koji treba puno raditi na sebi, tada je to vaa
istina - i vi ete morati mnogo raditi na sebi.
Ako mislite, "ja sam Bog", tada je to vaa istina - i vi vie neete morati raditi
na sebi, vi ste postigli va cilj!
1. Tko kritizira svijet i druge ljude, tko ih osuuje, tko sije negativne misli,
taj svoje ciljeve uope nee dosei, ili samo uz relativno velik utroak
energije. Ovakvo ponaanje nije jako ekonomino i uzrokuje loe rezultate
u poduzeima, politici, sportu i u privatnom ivotu.
98
2. Tko poznaje zakon akcije i reakcije, manje e kritizirati i manje suditi. On
e se truditi da odailje pozitivne, konstruktivne misli. Posljedica toga je,
da takav ovjek svoje ciljeve postie bre i s manje truda nego onaj koji se
ponaa u skladu s tokom 1.
3. Tko moe otpustiti, taj svoje ciljeve postie jo bre i s jo manje truda od
onog koji poznaje i primjenjuje "samo" zakon akcije i reakcije.
Konano stanje je ono, koje su nam Isus i ostali veliki Majstori prikazali:
JEST je jednako ELJENOM. to znai: vrijeme izmeu onog to jest i to
se eli, svedeno je na nulu! Vie nije potrebno nikakvo vrijeme, da bi se
postiglo odreeno eljeno stanje. Isus je svoje ciljeve uvijek postizao
trenutno! On je bolesne u trenutku izlijeio! On je smjesta stiao oluju! On
nije nikada rekao: ti e jednoga dana ozdraviti. Njegov je stav bio: ti si
zdrav!
JEST = ELJENO
Prema tome: OTLA-princip vam pokazuje, kako ete svoje ciljeve postizati
sve bre i bre - uz sve manje truda! Radi se o tri stupnja "Otpustiti", "Ljubav" i
"Akcija-reakcija", koji opisuju taj put. Ovaj put vodi od malo ljubavi prema sve vie
ljubavi: krajnje stanje je stanje bezuvjetne ljubavi, a time i kozmike svijesti.
Na kraju, postoji jo samo jedan cilj: voljeti ono to JEST. U tome su sadrani
svi ostali ciljevi.
99
Vi sebi OTLA-princip moete predstaviti i grafiki:
TRENUTNO = ELJENO
[. A = R / -------------------------------*\ (tijelo)
Vrijeme i uloen trud
3. L = Ljubav H.>> (duh)
Trenutno ____ L ) _____________________ ( ^) eljeno
stanje \ / V_y stanje
ovjek, koji se u mislima moe izdii iznad materije (dua!), postie svoje
ciljeve s manje napora; sve tee bre. A jo bre tee kod ovjeka koji se nalazi na
razini duha - a to znai: bezuvjetne ljubavi.
100