Bohrov model (1913. g.

) je bio jedan od pokuaja objanjavanja eksperimentalno opaenih

pojava poput diskretnih prijelaza u spektrima zraenja atoma, te samo postojanje atoma (vidi
npr. odgovor).

Bohrov model se oituje u slijedeim postulatima:

1. Elektron u atomu se giba po krunim orbitama pod utjecajem Coulombove

sile koja potjee od meudjelovanja pozitivno nabijene jezgre i negativno
nabijenog elektrona.
2. Elektron se giba po onim krunim orbitama za koje je kutna koliina gibanja
L = r x p jednaka

L=nh

gdje je n cijeli broj (1, 2, ...), a h je tzv. 'h-precrtano', Planckova konstanta

podijeljena s 2, h = 1.05456x10-34 Js. Te orbite se zovu stacionarne orbite.
(Klasino: u klasinoj fizici ne postoji ogranienje na vrijednost kutne
koliine gibanja.)

3. Elektron u stacionarnoj orbiti ne zrai energiju. (Klasino: u klasinoj

fizici/elektrodinamici svaka akceleracija nabijene estice rezultira zraenjem -
dakle gubitkom energije te estice. To znai da bi elektron koji se giba po
krunici trebao konstantno zraiti elektromagnetsko zraenje, gubiti energiju, i
polako se pribliavat jezgri.)
4. Elektron moe zraiti energiju samo onda kada prelazi iz jedne stacionarne
orbite u drugu, te je u tom sluaju frekvencija zraenja proporcionalna
razlici energija poetne i krajnje stacionarne orbite:

EP - EK = h

Prelazi iz jedne u drugu stacionarnu orbitu su trenutni. (Klasino: estica neke

mase ne bi trebala imati valna svojstva poput frekvencije; klasina mehanika,
uz specijalnu teoriju relativnosti, ne doputa trenutne procese.)

Iz tih postulata, Bohr je s elementarnom matematikom (vidi npr. The Bohr Model)
mogao objasniti egzistenciju atoma, te reproducirati veliinu atoma vodika i njegova
energetska stanja, u potpunom slaganju s tada postojeim eksperimentima. Takoer,
postulati su bili primjenjivi i na ionizirane atome helija.
Meutim, ta je teorija u isto vrijeme bila i vrlo ograniena, jer se pomou nje nije
moglo odreivati svojstva u elektrinom i/ili magnetskom polju, nije se moglo
prouavati vieelektronske atome ... itd.
Danas se te pojave opisuju u okviru kvantne mehanike koja je uspjela do najsitnijih
detalja objasniti sva opaanja.

Odgovorio: mr.sc.M.Basleti, PMF